4 jelena monumentalizam uskoković kao struja hrvatske

22
4 1 Monumentalizam je na početku 20. stoljeća mar- kantna i relevantna struja unutar europske um- jetnosti, a posebice umjetnosti Njemačke, odnos- no njemačkoga govornog područja. Njezina ideo- logijska podloga, cilj i pokretačka snaga jest ide- ja nacije, težnja da izrazi ono »njemačko po se- bi«, da uveliča značenje Njemačkog Reicha u svjet- skim relacijama i da za tu svrhu stvori specifično njemački stil. Drugim riječima, to je nacionalizam u umjetnosti. Nacionalizam, međutim, što »svojim duhovnim i umjetničkim težnjama nadmašuje pu- ki partikularizam i reakcionarnost«, kažu Richard Hamann i Jost Hermand — autori djela »Epochen deutscher Kultur von 1870 bis zur Gegenwart«. 1 Unutar struje monumentalizma postoji evidentna težnja za oblikovanjem izvanvremenskih spome- nika simboličnog značenja, koji bi sadržavali re- ligiozno-etički faktor odgoja i sugerirali osjećaj nadmoćnosti. Taj smjer često poseže za uzorima iz prošlosti (egipatska, asirska, klasična umjetnost) odakle vjerojatno potječe ideja hrama ili palače namijenjene svečanostima, čime se bave arhitekti, kipari pa i slikari kao — »Gesamtkunstwerkom«. Težnje su bile usmjerene na stil, na »ono tipično«, a stvorene su amazonke i simbol-atleti, kojima u njihovu »forsiranom formalizmu« nedostaju svoj- stva stila. »Usprkos velikim riječima osjeća se ov- dje želja za ponovnim uspostavljanjem kulta li- čnosti koji bi se suprotstavio nivelaciji moderne 1 Richard Hamann, Jost Hermand. Epochen deutscher Kultur von 1870 biis zur Gegenwart. Bd. 1—5. -Nymphenburger Verlagshand- lung, München 1959—1967. Band 4: Stilkunst um 1900, str. 348. monumentalizam kao struja hrvatske moderne i mirko rački 'Sachkulture'. Zahtjev za novonjemačkim monu- mentalizmom bio je stoga zapravo protest protiv opasnosti demokratizacije.« 2 Takva umjetnost favorizira arhitekturu nadređe- nu plastici i slikarstvu. Prostor pojedinca, pred- meti umjetnog obrta izvan su interesa, a zanim- ljivo je samo ono kolektivno i javno. Gotovo svi arhitekti monumentalne struje sanjaju o tornje- vima i hramovima koji najčešće prelaze u fantas- tične konstrukcije, ali — kako kažu Hamann i Hermand — »većina planova ostaje ležati u ladi- ci«, te je stoga vrijeme oko 1900. »era neizvedenih nacrta, romantičnih snova. . . « Tako na primjer Peter Behrens sanja o zgradi za svečanosti koja će stajati na brijegu »kao hram nacionalne kulture i nadmašivati svijet svakida- šnjeg života«. 3 Poznat je niz fantastičnih planova, ali je ostvareno malo ili ništa. »Nešto od tog du- ha vidljivo je na spomeniku 'Bitke naroda' u Leip- zigu« 4 Bruna Schmitza i Franza Metznera. U skulpturi se također javljaju navedene značaj- ke. Ona je usko povezana s arhitekturom, prati njezinu logiku odnosa masa i oblaka koji izraža- vaju ideje, a ne ukrašavaju reprezentativne pros- tore palača ili muzeja stojeći »okolo po nišama i n a postamentima«. Grandiozni, mahom izvede- ni planovi arhitekata uključuju po pravilu skulp- 2 Isto, str. 353. 3 Isto, str. 355. 4 Isto, str. 356. jelena uskoković

Upload: others

Post on 22-Nov-2021

2 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

4

1

M o n u m e n t a l i z a m j e n a p o č e t k u 20. s to l j eća m a r ­k a n t n a i r e l e v a n t n a s t r u j a u n u t a r e u r o p s k e u m ­j e t n o s t i , a p o s e b i c e u m j e t n o s t i N j e m a č k e , o d n o s ­n o n j e m a č k o g a g o v o r n o g p o d r u č j a . N jez ina ideo­log i j ska p o d l o g a , cilj i p o k r e t a č k a s n a g a j e s t ide­j a nac i j e , t e ž n j a d a izrazi o n o » n j e m a č k o p o se­bi«, d a uve l i ča z n a č e n j e N j e m a č k o g R e i c h a u svjet­s k i m r e l a c i j a m a i da za t u s v r h u s t vo r i spec i f ično n j e m a č k i s t i l . D r u g i m r i j eč ima , t o j e n a c i o n a l i z a m u u m j e t n o s t i . N a c i o n a l i z a m , m e đ u t i m , š t o »svoj im d u h o v n i m i u m j e t n i č k i m t e ž n j a m a n a d m a š u j e pu­ki p a r t i k u l a r i z a m i r e a k c i o n a r n o s t « , k a ž u R i c h a r d H a m a n n i J o s t H e r m a n d — a u t o r i d je la » E p o c h e n d e u t s c h e r K u l t u r v o n 1870 bis z u r G e g e n w a r t « . 1

U n u t a r s t r u j e m o n u m e n t a l i z m a p o s t o j i e v i d e n t n a t ežn ja za o b l i k o v a n j e m i z v a n v r e m e n s k i h s p o m e ­n i k a s i m b o l i č n o g značen j a , ko j i b i s a d r ž a v a l i re-l ig iozno-e t ički f a k t o r o d g o j a i s u g e r i r a l i os jeća j n a d m o ć n o s t i . Ta j s m j e r če s to poseže za u z o r i m a iz p r o š l o s t i ( e g i p a t s k a , a s i r s k a , k l a s i č n a u m j e t n o s t ) o d a k l e v j e r o j a t n o p o t j e č e i de j a h r a m a ili p a l a č e n a m i j e n j e n e s v e č a n o s t i m a , č i m e se b a v e a r h i t e k t i , k i p a r i p a i s l i k a r i k a o — » G e s a m t k u n s t w e r k o m « . Težnje su b i l e u s m j e r e n e n a stil, n a »ono t ip i čno« , a s t v o r e n e su a m a z o n k e i s imbo l -a t l e t i , k o j i m a u n j i h o v u » f o r s i r a n o m f o r m a l i z m u « n e d o s t a j u svoj­s tva s t i l a . » U s p r k o s v e l i k i m r i j e č i m a os j eća se ov­dje že l ja za p o n o v n i m u s p o s t a v l j a n j e m k u l t a li­čnos t i ko j i b i se s u p r o t s t a v i o n ive lac i j i m o d e r n e

1

Richard H a m a n n , J o s t H e r m a n d . E p o c h e n d e u t s c h e r K u l t u r v o n 1870 biis z u r G e g e n w a r t . B d . 1—5. - N y m p h e n b u r g e r V e r l a g s h a n d -l u n g , M ü n c h e n 1 9 5 9 — 1 9 6 7 . B a n d 4 : S t i l k u n s t u m 1900 , s t r . 348 .

monumentalizam kao struja hrvatske moderne i mirko rački

' S a c h k u l t u r e ' . Z a h t j e v za n o v o n j e m a č k i m m o n u -m e n t a l i z m o m b i o j e s t o g a z a p r a v o p r o t e s t p r o t i v o p a s n o s t i d e m o k r a t i z a c i j e . « 2

T a k v a u m j e t n o s t f avo r i z i r a a r h i t e k t u r u n a d r e đ e ­n u p l a s t i c i i s l i k a r s t v u . P r o s t o r p o j e d i n c a , p r ed ­m e t i u m j e t n o g o b r t a i zvan su i n t e r e s a , a zan im­lj ivo j e s a m o o n o k o l e k t i v n o i j a v n o . G o t o v o svi a r h i t e k t i m o n u m e n t a l n e s t r u j e s a n j a j u o t o rn j e -v i m a i h r a m o v i m a ko j i na j če šće p r e l a z e u f an ta s ­t i čne k o n s t r u k c i j e , ali — k a k o k a ž u H a m a n n i H e r m a n d — »većina p l a n o v a os t a j e ležat i u ladi­ci«, te j e s t oga v r i j e m e o k o 1900. »era ne i zveden ih n a c r t a , r o m a n t i č n i h snova . . . «

T a k o n a p r i m j e r P e t e r B e h r e n s s a n j a o zg rad i za s v e č a n o s t i k o j a će s t a j a t i n a b r i j e g u »kao h r a m n a c i o n a l n e k u l t u r e i n a d m a š i v a t i svi je t svak ida­šn jeg ž ivo ta« . 3 P o z n a t j e niz f a n t a s t i č n i h p l a n o v a , al i j e o s t v a r e n o m a l o ili n i š t a . »Neš to o d tog du­h a v id l j ivo j e n a s p o m e n i k u 'B i tke n a r o d a ' u Leip-z igu« 4 B r u n a S c h m i t z a i F r a n z a M e t z n e r a .

U s k u l p t u r i se t a k o đ e r j av l j a ju n a v e d e n e znača j ­ke . O n a j e u s k o p o v e z a n a s a r h i t e k t u r o m , p r a t i n j ez inu log iku o d n o s a m a s a i ob laka ko j i izraža­va ju ide je , a n e u k r a š a v a j u r e p r e z e n t a t i v n e p r o s ­t o r e p a l a č a ili m u z e j a s to jeć i »okolo p o n i š a m a i n a p o s t a m e n t i m a « . G r a n d i o z n i , m a h o m izvede­n i p l a n o v i a r h i t e k a t a u k l j u č u j u p o p r a v i l u sku lp -

2

I s t o , s t r . 353 .

3

I s t o , s t r . 355 .

4 I s t o , s t r . 356 .

jelena uskoković

ferdinand andri hrabrost i radost borbe, 1902.

t u r u . N i č u b r o j n i s p o m e n i c i B i s m a r c k u , m n o g i k a o t o r n j e v i ili k o l u m n e . I z v e d b a se »čes to p ro t eg ­la u p r v o dese t l j eće 20. s to l j eća , ili d o n j e u o p č e n i j e doš lo« . 5 M e đ u s p o m e n i c i m a B i s m a r c k u n a j -k a r a k t e r i s t i č n i j i j e k a o p r i m j e r m o n u m e n t a l i z m a s p o m e n i k u H a m b u r g u iz 1906. g o d i n e ( H u g o Lede-re r , E r n s t S c h a u d t ) , d o k j e m e đ u v e l i k i m izvede­n i m s p o m e n i č k i m a r h i t e k t o n s k o - s k u l p t o r s k i m an­s a m b l i m a k a r a k t e r i s t i č a n već n a v e d e n i s p o m e n i k »Bi tke n a r o d a « u Le ipz igu iz 1913. god ine , v i sok 91 m e t a r .

S l i k a r s t v o , d a k a k o , i m a j e d n a k e b i t n e z n a č a j k e k a o i o s t a l e g r a n e u m j e t n o s t i . N a č e l o j a v n o s t i po­t i s k u j e »š ta fe la jnu s l iku« p r i m j e r e n u g r a đ a n s k o m p r i v a t n o m e n t e r i j e r u i p r e f e r i r a p o v e ć a n i f o r m a t , o d n o s n o z i d n o s l i k a r s t v o . Ve l ika u l j a n a p l a t n u z a m i š l j e n a p o p u t f r e s a k a k a o e l e m e n t i p r o s t o r n o g o b l i k o v a n j a m o g u ć e j e s m j e s t i t i s a m o u ve l ike j a v n e p r o s t o r e , o d n o s n o a r h i t e k t o n s k i za t u s v r h u p r o j e k t i r a n okv i r . T e m a se s i m p l i f i k a c i j o m likov­n i h s r e d s t a v a diže iz k o n k r e t n o g u o p ć e l j u d s k e sfe­r e . » U m j e s t o e s t e t i č k o g u ž i t k a . . . do laz i d o et iz i ra-n j a u m j e t n i č k e vol je . . . a p r i k a z a n i p r e d m e t t re ­b a p o s r e d o v a t i o p ć i m i d e a l i m a u k o j i m a se m a n i -

5

V o l k e r P l a g e m a n n . B i s m a r c k - D e n k m ä l e r . ( U : ) D e n k m ä l e r i m 19. J a h r h u n d e r t . P r e s t e l - V e r l a g , M ü n c h e n 1972 , s t r . 230 .

6

R i c h a r d H a m a n n , J o s t H e r m a n d , b i l j e š k a 1 , s t r . 364 . — S o v i m o k r e t o m u e t i č k o i n a d i n d i v i d u a l n o p o v e z a n o j e o š t r o s u p r o t -s t a v l j a n j e s o l i p s i z m u k a s n i h d e v e d e s e t i h g o d i n a , š t o j e i zazva ­lo p r a v i k u l t u r n i r a t , u k o j e m s u , na p r i m j e r , S l e v o g t i C o r i n t h g o t o v o p r o g l a š e n i s t r a n c i m a .

f e s t i r a č v r s t a s k a l a v r i j e d n o s t i . « 6 Težn je s m j e r a j u p r e m a n a d s t v a r n i m , h e r o j s k i m ili b o ž a n s k i m cilje­v i m a , č e s to se u p o t r e b l j a v a j u a l ego r i j sk i p r i k a z i i de j a s p o m o ć u ve l ik ih m o n o l i t n i h ob l ika , ve l ikog s n a ž n o g h e r o i z i r a n o g a k t a , i z r a ž a j n i h p o k r e t a , za­t v o r e n e f o r m e , s t r o g e l i n e a r n o s t i i s i m e t r i j e u k o m ­pozic i j i . J e d a n j e o d na j i z raz i t i j i h i na jveć ih p r e d ­s t a v n i k a ove s t r u j e u s l i k a r s t v u F e r d i n a n d H o d -ler . K o d n j e g a k a o i k o d d r u g i h z a u z i m a i s t a k n u ­to m j e s t o n a c i o n a l n o - h i s t o r i j s k a t e m a t i k a »ko ja n a j č e š ć e s to j i u z n a k u s i m b o l i č n o p r e t j e r a n o g pa­t r i o t i z m a « 7 ; n a p r i m j e r k o m p o z i c i j a »Povlačen je k o d M a r i g n a n a « iz 1900., s l ika »Wi lhe lm Tell« iz 1898. ili s l ični p r i m j e r i d r u g i h a u t o r a , k a o fres­k a »Nibe lungen« iz 1909. Alb ina Egger -Lienza . Te s m o p o j a v e uob iča j i l i naz iva t i h i s t o r i j s k i m s l ikar ­s t v o m , k a d su se j av l j a l e u 19. s t o l j eću i s l ikar ­sko j poe t i c i o n o g a d o b a .

S m j e r m o n u m e n t a l i z m a n a p o č e t k u 20. s to l j eća o b u h v a ć a geog ra f sk i p r i l i č n o š i r o k o p o d r u č j e , al i j o š n i j e svugd je i den t i f i c i r an k a o k a r a k t e r i s t i č n a s t r u j a u m j e t n o s t i t o g a r a z d o b l j a . U k u s i s k l o n o s t p u b l i k e , t e z n a n s t v e n o - t e o r i j s k a zna t i že l j a d u g o s u b i l i vezan i uz š t a f e l a jnu s l iku , uz t a k o z v a n o »čis to s l i k a r s t v o « , a vel iki su d e k o r a t i v n i a n s a m b l i u p ­r a v o z b o g d e k o r a t i v n o s t i , n a r a t i v n o s t i ili a legor i -č n o s t i b i l i o t k l o n j e n i k a o p r e d m e t i n t e r e s a . S t o g a se t e š k o p r o b i j a sveobuhva tno j i p o g l e d n a ova sla-

7

I s t o , s t r . 3 7 4 .

5

6

b o p o z n a t a d je la . 8 J e d a n o d p r i m j e r a , i n e s a m o j e d a n , p r u ž i l a j e z a n i m l j i v a iz ložba » O t t a n t ' a n n i di a l l e s t i m e n t i a l la B ienna le« u o k v i r u venec i jan­s k o g B i j e n a l a 1978. g o d i n e 9 , p r e z e n t i r a j u ć i v r l o in­s t r u k t i v a n d o k u m e n t a c i o n i m a t e r i j a l . K r o n o l o š k i p r e g l e d i r e k o n s t r u k c i j a p o j e d i n i h i z ložaba Bije­n a l a d a l a j e n iz p o d a t a k a r e l e v a n t n i h za p o v i j e s t u m j e t n o s t i . P r i m j e r i c e n a 7. b i j e n a l u , o d r ž a n o m 1907. g o d i n e , Giu l io Ar i s t i de S a r t o r i o r a d i za cen­t r a l n i p a v i l j o n d e k o r a t i v n i c ik lus o d če t i r i ve l ike i de se t m a n j i h k o m p o z a c i j a s a l egor i j sk i p r i k a z a ­n i m t e m a m a : sv je t los t , t a m a , l j u b a v i s m r t . 1 0 P o n a m j e n i , v r e m e n u n a s t a n k a , f o r m a t u , t e m i , m o ­t i v i m a k l a s i č n e m i t o l o g i j e i n e k i m o p ć i m t e m a m a iz ž ivo t a (vi ta u m a n a ) , p o m o n u m e n t a l i z a c i j i a k t a , s u m a r n o s t i , l i n e a r n o s t i i u o p ć e o b l i k o v n i m k a r a k ­t e r i s t i k a m a ta j c ik lus p r i p a d a s t ru j i m o n u m e n ­t a lne u m j e t n o s t i . C ik lus j e s a m o j e d a n o d v iše p r i ­m j e r a iz o p u s a Sa r ton i j a , ko j i j e , n e va l ja z a b o r a ­vit i , b o r a v i o u W e i m a r u k a o p r o f e s o r n a a k a d e ­mi j i o d 1896. d o 1899. g o d i n e .

P o k u š a j d a se p o j a v a n j e m a č k o g m o n u m e n t a l i z -m a s m j e s t i u š i r i e u r o p s k i k o n t e k s t i s t o r o d n i h po-

8

V r l o z a n i m l j i v o ii s l i č n o m i š l j e n j e o r e p r e z e n t a t i v n o m h i s t o r i j -s k o m s l i k a r s t v u z a s t u p a O l g a M a r u š e v s k i u r u k o p i s u » K u l t u r n i i p r o s v j e t n i p r o g r a m Ise K r š n j a v i j a na z i d o v i m a P a l a č e u O p a ­t i č k o j u l i c i 10« , s t r . 13. » D a n a s n a m s e č in i da j e s t i lu s v e č a n e z l a t n e d v o r a n e p r i m j e r e n o u p r a v o M e d o v i ć e v o p o v i j e s n o s l i ­k a r s t v o . O n o j e t a k o reć i s v e do n e d a v n a bi lo o s p o r a v a n o kao v r i j e d n o s t , j e r s e o n j e m u sud i lo sa s t a j a l i š t a s u v r e m e n o g , d a n a š n j e g p o i m a n j a . To j e s l i k a r s t v o s p r i z v u k o m p o r i c a n j a i odb i j an ja s v r s t a v a n o u r e p r e z e n t a t i v n i i zbog t o g a m a n j e v r i j e ­dan d io h r v a t s k o g s l i k a r s t v a ( za raz l iku od i n t i m n e b i l j e š k e il i p e j z a ž a , a z a b o r a v l j a l o s e pr i t o m na r e p r e z e n t a t i v n u a r h i t e k t u ­ru i p r o s t o r e k o j i m a j e b i lo n a m i j e n j e n o . « O p r o b l e m i m a » h i s t o r i j s k o g s l i k a r s t v a « u a s p e k t u h i s t o r i o ­g r a f s k e m e t o d o l o g i j e z a n i m l j i v a j e b i l j e š k a 29 t e k s t a : Z l a t k o P o s a v a c . E s t e t i č k i n a z o r i h r v a t s k o g r e a l i z m a . Rad J A Z U , k n j . 380 , Z a g r e b 1978 , p o g l a v l j e 5, s t r . 3 8 5 : » O g e n r e u ' h i s t o r i j s k o g s l i k a r s t v a ' u H r v a t a n e m a m o n i k a k v i h s u s t a v n i h , a još m a n j e a n a l i t i č k i h i k r i t i č k i h s t u d i j a . P r e m a n j e m u j e o d n o s pun p r e d ­r a s u d a , i k a d j e p o z i t i v a n i k a d j e n e g a t i v a n ; i u l a i č k i m , a p o d j e d n a k o i u s t r u č n i m k r u g o v i m a . U nov i j e d o b a t a s e d j e l a ne r e p r o d u c i r a j u , n e i z lažu , n i t i e s t e t i č k i (a n e t e k i d e o l o š k i ) a r g u m e n t i r a n o i n t e r p r e t i r a j u , i zos ta l i su p r i s t u p i bez l ikov-n j a č k e d o k t r i n a r n o s t i , pa s u s t o g a p r a k t i č n o s v e n e d o s t u p n i j a i s t r u č n o - k r i t i č k o m i p l e b i s c i t a r n o - l a i č k o m s u d u j a v n o s t i . Z a ovo p o d r u č j e nužno j e t a k o đ e r u v e s t i niz d r u g a č i j i h , o b j e k t i v n i ­j i h , m o d e r n i j i h , r azno l i k i j i h k r i t e r i j a u h r v a t s k u l i kovnu h is to r io ­g r a f i j u . M i m o i l a ž e n j e i p r e š u ć i v a n j e ' n e - e l i t i s t i č k e ' l i k o v n e pro­d u k c i j e n i j e z n a n s t v e n j a č k i o b j e k t i v n o , a ni k r i t i čk i s e l e k t i v n o p o u z d a n o , n i t i o p r a v d a n o s o c i o l o š k o - e s t e t i č k i . «

9

I z l o ž b a j e o d r ž a n a u C a ' C o r n e r d e l l a R e g i n a , o d 2 . V I I . d o 15. X. 1978. A u t o r j e G l i a n d o m e n i c o R o m a n e l l i , o r g a n i z a c i j a A r c h i v i o storico d e l l e a r t i c o n t e m p o r a n e e .

10

R e p r o d u k c i j e u M o d e l i i d ' A r t e d e c o r a t i v a , 1 / 1 9 0 8 , t a b l e 2 2 — 2 6 .

j a v a u č i n i o j e J. A. S c h m o l l gen . E i semwer th . On n a v o d i p r i m j e r e p a r a l e l n i h s t r u j a n j a u F r a n c u s ­koj i S k a n d i n a v i j i , s p o m i n j e n a š e g I v a n a M e š t r o ­vića, gene ra l i z i r a r a z m a k n u v š i v r e m e n s k u g r a n i c u i p r o š i r i v š i ga n a e k s p r e s i o n i z a m : » S k u l p t u r a l n i i a r h i t e k t o n s k o - s p o m e n i č k i m o n u m e n t a l i z a m u eu­r o p s k o j u m j e t n o s t i i z m e đ u 1890. i 1930. l e g i t i m n a j e u s p o r e d n a s t r u j a i z m e đ u s i m b o l i z m a , J u g e n d --stila i e k s p r e s i o n i z m a , u k o j i m a sud je lu j e i s ko­j i m a di jel i c r t e k a k o n a c i o n a l n o g t a k o i egzoti­čnog a r h a i z m a . « 1 1

Z n a č a j n o j e m e đ u t i m k a k o se m o n u m e n t a l i z a c i j a n e z a d r ž a v a s a m o n a v e l i k i m f o r m a t i m a , d e k o r a ­t i v n i m c i k l u s i m a , a r h i t e k t o n s k o - s k u l p t u r a l n i m spo­m e n i c i m a , n e g o se m o ž e p r e p o z n a t i i n a d j e l i m a d r u g i h s l i k a r s k i h v r s t a : o d u o b i č a j e n e š t a f e l a jne s l ike p r e k o g r a f i č k o g l i s ta i p l a k a t a do i l u s t r a c i j e kn j iga , p l a k e t a , m e d a l j a i d r . To i p a k govo r i o s t i l o g e n i m e l e m e n t i m a ove s t r u j e k o j a n i je n a p r o s ­to zb i r d i m e n z i j o m ve l ik ih u m j e t n i č k i h dje la .

2

Ni je t e š k o iden t i f i c i r a t i p o j a v u s t r u j e m o n u m e n ­t a lne u m j e t n o s t i M o d e r n e u H r v a t s k o j . D e s k r i p ­cije iz H a m a n n — H e r m o n d o v e kn j ige n e p r e s t a n o izazivaju »domaće« asoc i j ac i j e . Opis i k a o d a se če s to o d n o s e n a p o k r e t š to se r a s p l a m s a o u n u t a r j u g o s l a v e n s k i o r i j e n t i r a n o g D r u š t v a h r v a t s k i h u m ­j e t n i k a »Medul ić«, p o s e b i c e n a Meš t rov i ća , al i i n e k o l i c i n u d r u g i h u m j e t n i k a . Ta j p o k r e t n e zah­vaća c i je lo D r u š t v o , već s a m o na juž i k r u g o k o Meš t rov i ća , d o k D r u š t v o u c je l in i p r u ž a s l iku raz­n o v r s n i h s t r u j a n j a , k a o š t o j e b i o s luča j s H r v a t ­s k i m s a l o n o m i L a d o m , š to su p r i m j e ć i v a l i i su­v r e m e n i c i . 1 2 Može se z a m i j e t i t i t e n d e n c i j a da Meš­t r o v i ć a i u m j e t n i k e o k o n jega , č i ja d je la č ine jed­n u s t i l s k o - t e m a t s k u c je l inu , n a z i v a m o G r u p a »Me­dul ić« , d o k b i D r u š t v o »Medulić« označ iva lo i obu­h v a ć a l o sve u m j e t n i k e ko j i p r i p a d a j u D r u š t v u . T e n d e n c i j a p o t j e č e iz p o t r e b e d a se u d a r n a gru­p a r a z l i k u j e od c i je log D r u š t v a , al i d i f e renc i j ac i j a t e r m i n a , č ini se ne sv j e sna , n i j e n a j s r e t n i j a , n i u d o s a d a š n j o j p r a k s i k o n z e k v e n t n a .

11

J . A . S c h m o l l g e n . E i s e n w e r t h , F ranz M e t z n e r u n d d e r M o n u ­m e n t a l i s m u s s e i n e r Z e i t . K a t a l o g i z l o ž b e : F r a n z M e t z n e r , e i n B i l d h a u e r d e r J a h r h u n d e r t w e n d e i n B e r l i n — W i e n — P r a g — L e i i p -z i g , M ü n c h e n , M u s e u m V i l l a S t u c k , 1977, s t r . 1 1 .

12

»Zna s e da k o d M e d u l i ć a k a o ii k o d Lade i m a n a j -r az l i č i t i j i h u m j e t n i č k i h s t r u j a , j e r t o n i s u d v i j e š k o l e , v e ć d v a d r u š t v a . . . « A n t u n G u s t a v M a t o š , K r i t i k a i l i p a m f l e t ? Š p o r t i u m j e t n o s t , 1/1912., b r 5, s t r . 9 — 1 0 .

7

D r u š t v o h r v a t s k i h u m j e t n i k a »Medul ić« 1 3 n e m a u m j e t n i č k o g p r o g r a m a , a k o h e z i o n u s n a g u d a j u m u p o l i t i č k e ide j e u p r v o m r e d u . To su — n a j k r a ­će r e č e n o — ide je o u j e d i n j e n j u j u ž n o s l a v e n s k i h n a r o d a s u p r o t s t a v l j e n e po l i t i c i i c i l j ev ima Aus t ro ­u g a r s k e M o n a r h i j e . U m j e t n i c i p r i s t u p a j u D r u š t v u p o s t u p n o , iz lažući n a s k u p n i m i z ložbama , i n a p u ­š t a j u ga p r e š u t n o , p a se s t o g a t e š k o p o s t a v l j a j u g r a n i c e u p o g l e d u b r o j a č l anova . S i t u a c i j a pos t a ­j e z a m r š e n i j a k a d j e r i j eč o d j e l i m a i n j i h o v i m o s o b i n a m a , j e r , k a o š to j e već n a p o m e n u t o , p o s t o ­j e r az l i č i t e s t r u j e , a p o n e k a d i d je la raz l i č i tog ka­r a k t e r a u n u t a r o p u s a j e d n o g u m j e t n i k a . M i r k o R a č k i , n a p r i m j e r , izlaže s »Medul ićem« c ik lus za i l u s t r a c i j e D a n t e a p a r a l e l n o s c i k l u s o m Kra l jev i ­ća M a r k a . V r i j e m e n a s t a n k a t i h dje la , u o v o m s l u č a j u e f e m e r a n p o d a t a k , n e p o m a ž e p r i s t i l sko-- t e m a t s k o j o r i j en t ac i j i . 1 4

D r u š t v o h r v a t s k i h u m j e t n i k a »Medulić« o s n o v a n o je u S p l i t u n a P r v o j d a l m a t i n s k o j u m j e t n i č k o j iz­ložbi (30. IX. — 3 1 . XI. 1908) j e d n o s t a v n o p re tvo r iv ­ši r e l a t i v n o vel ik b r o j i z l agača u svoje č l anove . 1 5

S r e d i š n j a j e l i čnos t u d r u š t v e n o - o r g a n i z a c i j s k o m s m i s l u E m a n u e l Vidović , n a čiji n a g o v o r p r i s t u p a

13

D r u š t v o h r v a t s k i h u m j e t n i k a » M e d u l i ć « p r v a j e o r g a n i z i r a n a h r v a t s k a u m j e t n i č k a g r u p a c i j a k o j o j j e p r i r e đ e n a v e l i k a r e t r o -s p e k t i v n a i z l o ž b a prije g o t o v o d v a d e s e t l j e ć a ; u o r g a n i z a c i j i M o d e r n e g a l e r i j e o d r ž a n a u U m j e t n i č k o m p a v i l j o n u u Z a g r e ­b u 1962 . g o d i n e . A u t o r ( i z ložbe i k a t a l o g a dr. V e s n a N o v a k O š t r i ć . K a t a l o g s a d r ž i t e m e l j n e i n f o r m a c i j e i d o k u m e n t a c i j u , t e b i s e m o g l o r e ć i d a j e d j e l o v a n j e D r u š t v a z n a n s t v e n o o b r a ­đ e n o . O s t a l o je ipak d o v o l j n o o t v o r e n i h p i t a n j a ikoja o b i č n o n e m o ž e r i j e š i t i j e d n o k r a t a n , k tomu j o š p i o n i r s k i , z n a n s t v e n i za­h v a t . U p r v o m r e d u p i t a n j a s t i l s k e , o d n o s n o s t i l i s t i č k e n a r a ­v i , g e n e z e o b l i k a i n j i h o v a p o d r i j e t l a ; z a t i m k o o r d i n a t e p o l o -ž a j a u n u t a r h r v a t s k e u m j e t n o s t i i n j e z i n a » e u r o p s k o g k o n t e k ­s t a « . P o s l i j e i z l o ž b e d o š l o j e d o p r o c v a t a s v j e t s k e s t r u č n e i z n a n s t v e n e l i t e r a t u r e p o s v e ć e n e p r o b l e m i m a u m j e t n o s t i s po ­č e t k a 2 0 . s t o l j e ć a , š t o j e d o n i j e l o li n i z n o v i h p o g l e d a , k o n c e ­p a t a , n o v e k l a s i f i k a c i j e , v a l o r i z a c i j e i r e v a l o r i z a c i j e , k o j e n e -s u m n j i v o u t j e č u i na o d n o s s p r a m p a r a l e l i n i h p o j a v a i u h r v a t ­s k o j k u l t u r i .

14

M i r k o R a č k i , k o j i p r i p a d a j e z g r i D r u š t v a o d s a m o g p o č e t k a , i z l a ž e d v a p u t n a » iz ložbama » M e d u l i ć a « s v o j e c r t e ž e za D a n ­t e o v u » B o ž a n s t v e n u k o m e d i j u « , p r e m d a s u o n i n a s t a l i p o na ­r u d ž b i j u p u t a m a I se K r š n j a v i j a , m a h o m p r i j e o s n u t k a D r u š t v a » M e d u l i ć « i p o t p u n o m i m o n j e g o v e i d e o l o š k o - p o l l t i č k e s t r u k ­t u r e . N j i h j e č a k na r i m s k o j I z l o ž b i 1 9 1 1 . o t k u p i l a t a l i j a n s k a v l a d a p a R a č k i u t i j e k u 1 9 1 1 . g o d i n e r a d i d r u g u s e r i j u , d a k l e u v r i j e m e p o s t o j a n j a D r u š t v a » M e d u l i ć « . O v u p a k s e r i j u i z l a ž e n a j p r i j e u A m s t e r d a m u 1912. a z a t i m , p o ž e l j i I s e K r š n j a v i j a , u » s u p r o t n o m t a b o r u « — n a I z l o ž b i D r u š t v a u m j e t n o s t i u Z a ­g r e b u 1913. g o d i n e .

15

» G l e d e o s n i v a n j a n a š e g d r u š t v a g o t o v a j e s t v a r . . . S a d a s m o o d a b r a l i o d b o r o d 6 l ica.« P i s m o E m a n u e l a V i d o v i 6 a I v a n u M e -š t r o v i ć u o d 2 2 . X I I . 1908., A r h i v A t e l j e a M e š t r o v i ć , b r . 8 3 4 .

V l a h o B u k o v a c , p r v i p r e d s j e d n i k D r u š t v a . 1 6 O t k u p ­l jeni r a d o v i z n a č e p o č e t a k s k u p l j a n j a f u n d u s a da­n a š n j e s p l i t s k e Ga le r i j e u m j e t n i n a . U p o v o d u iz­ložbe o b j a v l j e n a j e r ev i j a »Spl i t i P r v a d a l m a t i n ­s k a u m j e t n i č k a iz ložba 1908« u i z d a n j u Duje Ba­lavca ; n i s u z a b o r a v l j e n i n i d r u š t v e n o - z a b a v n i as­p e k t i m a n i f e s t a c i j e i, m o ž e se u k r a t k o reć i , po t ­h v a t j e uspdo dob ivš i ve l ik p u b l i c i t e t .

Da l jn je i z ložbe D r u š t v a »Medul ić« 1 7 k o n t i n u i r a n o o k u p l j a j u ve l ik b r o j u m j e t n i k a , a p ro f i l se Dru­š tva n a g l o p r o š i r u j e o d r e g i o n a l n o g n a j u g o s l a v e n ­sk i . Već n a t r e ć o j iz ložbi (Zag reb 1910) s »medul i -ćevc ima« iz lažu s lovensk i i s r p s k i s l ika r i , i gos t i iz Češke , u R i m u su u s r p s k o m p a v i l j o n u p o m i j e ­š a n i sa S r b i m a (1911), a u B e o g r a d u n a s t u p a j u z a j e d n o s d r u g i m j u ž n o s l a v e n s k i m n a c i j a m a n a izložbi ko j a , u o s t a l o m , n o s i j u g o s l a v e n s k o i m e . I p a k se č e s t o i s t iče » d a l m a t i n s k i « k a r a k t e r Dru­š tva č i m e se h o ć e n a g l a s i t i n j e g o v a s u p r o t s t a v l j e -n o s t z a g r e b a č k o m D r u š t v u u m j e t n o s t i , o d n o s n o , s u p r o t s t a v l j e n o s t S p l i t a i Z a g r e b a , D a l m a c i j e i uže H r v a t s k e , š t o j e s p r e t n a p o l i t i č k a m a n i p u l a ­ci ja , n a k o j u v r l o b r z o r e a g i r a M a t o š . 1 8

I v a n M e š t r o v i ć p o s t a j e i s t a k n u t a s r e d i š n j a f igura , i o k o n j e g a se f o r m i r a j e z g r a D r u š t v a (»naša gla­va«, k a k o M e š t r o v i ć a naz iva K r i z m a n 1 9 ) . Vel ik p r o ­p a g a n d n i a p a r a t p r a t i m a n i f e s t a c i j e . R a s t e b r o j t e k s t o v a u d n e v n i m l i s t o v i m a : k r i t i k e , p o l e m i k e , m n o g o k r a t k i h ali v r lo e f i k a s n i h b i l j ežaka . Osniva­j u se ča sop i s i , j a v l j a j u g l a s n o g o v o r n i c i , z agovorn i ­ci . . . i već s u m a s u h i h b i b l i o g r a f s k i h p o d a t a k a m o ž e d a n a s j a s n o p o k a z a t i d a j e u s p j e š n o p r o v o -

16

» B u k o v a c u p o č e t k u n i j e h t i o p r i s t a t i i u o p ć e b i o j e h l a d a n za s t v a r , a l i i kada s a m m u k a š n j e p r i k a z a o s v r h u b i o j e o d u š e ­v l j e n « , i s t o .

17

L j u b l j a n a 1909.—1910., Z a g r e b 1910., s u d j e l o v a n j e na m e đ u n a ­r o d n o j I z l o ž b i u R i m u 1 9 1 1 . i Č e t v r t o j j u g o s l a v e n s k o j u m j e t n i č ­k o j i z l o ž b i »Lade« u B e o g r a d u 1913. g o d i n e .

18

» V e ć o d a v n o p o s t o j i n a s t o j a n j e d a s e o m a l o v a ž i i o s r a m o t i n e s a m o o n o š t o j e u Z a g r e b u t r u l o , v e ć i o n o š t o j e l i j e p o i k o r i s n o u Z a g r e b u . V e ć d a v n o p o s t o j i t e n d e n c i j a d a s e s i s t e ­m a t s k i h v a l i i u z v i s u j e M e š t r o v i ć i n j e g o v o d r u š t v o M e d u -l i ć , i d a s e s i s t e m a t s k i g r d i i n a p a d a z a g r e b a č k a u m j e t n o s t . « A n t u n G u s t a v M a t o š , K r i t i k a i l i p a m f l e t . Š p o r t i u m j e t n o s t 1/1912., 5 , 9 — 1 0 .

19

P i s m o K r i z m a n a M e š t r o v i ć u o d 2 2 . II. 1913 . A r h i v A t e l j e a M e ­š t r o v i ć , b r o j 1320 .

fritz erler iz germanske prošlosti, 1913.

mirko rački skica za plakat, 1905.

8

ivan meštrović kraljević marko

Vidović d o t l e r a d i svo je t i he s l ike u o p u s t j e l o m Sp l i t u , a K r i z m a n u Z a g r e b u g o d i n e 1915. p r ed l a ­že o s n i v a n j e » P r o l j e t n o g sa lona« . 2 0

Posl i je r a t a o p e t će j e d a n p u t D r u š t v o »Medulić« ( p r e d s j e d n i k Meš t rov i ć ) o r g a n i z i r a t i i z ložbu iz p r o ­p a g a n d n i h r az loga . N a b r z i n u f o r m i r a n a , i m a l a j e e k s p l i c i t n o v iše po l i t i čke n e g o u m j e t n i č k e ci­l jeve. 2 1 P u t o v i su se u m j e t n i k a u m e đ u v r e m e n u razdvoj i l i , p r o š l o j e d o b a m l a d e n a č k i h z a n o s a , a »ideje vodil je« i zgub i l e su svoj r a i s o n d ' e t r e , i us­k o r o se č a k — b l a m i r a l e . »I t a k o se d o g o d i l o da j e M e š t r o v i ć d e k o r i r a o j e d n u s m i j e š n u b a l k a n s k u d r ž a v o t v o r n u m e g a l o m a n i j u . . . « 2 2 . . . i n e s a m o Meš t rov i ć .

3

K a d b i b i lo m o g u ć e d a n a s r e k o n s t r u i r a t i iz ložbe D r u š t v a h r v a t s k i h u m j e t n i k a »Medulić« p r i k u p i v -ši sva n a n j i m a i z l agana djela , o p ć a b i s l ika b i l a vr­lo š a r e n a , š to j e u o s t a l o m t a k o đ e r s luča j s H r v a t ­s k i m s a l o n o m , i s l i čn im p o j a v a m a u v e ć i m e u r o p ­s k i m c e n t r i m a . I p a k se u n u t a r »Medul ića« i skr i s ­t a l i z i r a l a j e d n a u m j e t n i č k a s t r u j a k o j a j e n a š l a a d e k v a t n i izraz j u g o s l a v e n s k o j n a c i o n a l i s t i č k o j ideologi j i . N a če lu te s t ru j e , i n a n j e z i n u s r eću , s to j i I v a n M e š t r o v i ć , ko j i j e u p u n o j m l a d e n a č k o j snaz i s v o j i m i z r a z i t i m k i p a r s k i m t a l e n t o m prev la ­d a o f o r m u l e i — t e n d e n c i o z n o j p o e t i c i u s p r k o s — — o s t v a r i o na jv i še k i p a r s k e d o m e t e . K o s o v s k i cik­lus , t e m a t s k i p r i s u t a n u h r v a t s k o j u m j e t n o s t i već h i s t o r i j s k i m s l i k a r s t v o m Q u i q u e r e z a i Ivekov ića ,

c i r a n k u l t u r n o - u m j e t n i č k i z a m a h u s lužbi pol i t i ­č k i h c i l jeva. U m j e t n o š ć u m a s k i r a n a »po l i t i čka ak­cija« — k a k o b i se d a n a s r e k l o — in i c i r ana , orga­n i z i r a n a , f i n a n c i r a n a i td . n a t l u i p r o t i v — K.u.K. M o n a r h i j e .

U t i j e k u p r v o g a sv j e t skoga r a t a d j e lovan je g r u p e u zeml j i p r e s t a j e , a j e z g r a — n e š t o s m a n j e n a , bez V i d o v i ć a i K r i z m a n a — živi u i n o z e m s t v u : Meš t ro ­vić u R i m u , P a r i z u i L o n d o n u ; R a č k i , n a k o n k ra t ­kog r i m s k o g b o r a v k a , u Ženevi ; K l j a k o v i ć t ako ­đ e r u Ženevi ( rad i k o d H o d l e r a ) ; R o s a n d i ć n a k o n k r a ć e g r a d a za n i s k u v o j n u c e n z u r u živi u I ta l i j i , Š v i c a r s k o j i E n g l e s k o j . Deškov ić se t a k o đ e r kre­će n a l ini j i R i m — Š v i c a r s k a — P a r i z . U m j e t n i c i po­l i t i z i ra ju , svak i n a svoj nač in , u g l a v n o m u s k l a d u s J u g o s l a v e n s k i m o d b o r o m . R a č k i da l j e razv i ja svoj k o s o v s k i c ik lus , d o k M e š t r o v i ć — č lan Jugo­s l a v e n s k o g o d b o r a — n a p u š t a j u g o - n a c i o n a l i z a m za vo l ju o p ć e l j u d s k i h ide ja i r e l ig iozne t e m a t i k e .

20

S l a v k o B a t u š i ć , D j e l o T o m i s l a v a K r i z m a n a , K a t a l o g r e t r o s p e k -t i v ine i z l o ž b e , I z d a v a č k i z a v o d J A Z U , Z a g r e b 1954., s t r . 8 .

21

» N a k o n r a t a d o š l e s u i z l o ž b e s p o l i t i č k o - p r o p a g a n d n i m k a r a k t e ­r o m . U d r u ž e n j e ' M e d u l i ć ' , p o d p r e d s j e d n i k o m M e š t r o v i i ć e m i p o t p r e d s j e d n i k o m V i d o v i ć e m , o r g a n i z i r a l o j e 1919 . u S p l i t u ' Iz­l o ž b u j u g o s l a v e n s k i h u m j e t n i k a iz D a l m a c i j e ' . I z l o ž b a j e i m a l a z n a č a j kulturno-umjetničke m a n i f e s t a c i j e d a l m a t i n s k e u m j e t ­n o s t i , o r i j e n t i r a n e p r e m a k o p n u ( Z a g r e b , B e o g r a d ) , n a s u p r o t t a l i j a n s k o j p r o p a g a n d i o n e d j e l j i v o s t i d a l m a t i n s k e u m j e t n o s t i i k u l t u r e o d l ava s v . M a r k a . I t a l i j a j e t a d a z a u z e l a v e ć i d i o n a š e o b a l e ; d o š l a j e D ' A n n u n z i j e v a ( r i j ečka t r a g i k o m e d i j a , i o v a k a v m a n i f e s t i p r o t e s t d a l m a t i n s k i h u m j e t n i k a , n a č e l u s v e ć s v j e t s k i p o z n a t i m M e s t r o v i ć e m , b i o j e p o t r e b a n , n a r o č i t o s o b z i r o m na s a v e z n i č k e f l o t e , k o j e su s e »upravo n a l a z i l e u S p l i t u . « D u š k o K e č k e m e t , Emamue l V i d o v i ć . M a t i c a h r v a t s k a , Z a g r e b 1959., s t r . 3 1 .

22

M i r o s l a v K r l e ž a , I v a n M e š t r o v i ć v j e r u j e u b o g a . K n j i ž e v n i k , 1/1928., b r . 3, s t r . 7 3 — 8 5 .

9

jozo kljaković naslovna strana, 1923.,

10

23

» Z a j e d n o s m o rad i l i u U m j e t n i č k o m p a v i l j o n u , z a j e d n o s e h r a -n i l i , a za p o k r i ć e m a t e r i j a l n i h t r o š k o v a , za p l a t n o , b o j e i s a d r u , dal i s m o j a i R a č k i o d z a r a d e n a n a š o j i z l o ž b i . . . K u h a l e s u n a m i s l a l e h r a n u K r i z m a n o v a m a j k a i s e s t r a , s a m o uz n a p l a t u s t v a r n i h t r o š k o v a , D a k l e , j e d n a m a l a k o m u n a . « I v a n M e š t r o ­v i ć , U s p o m e n e n a p o l i t i č k e l j u d e i d o g a đ a j e . M a t i c a h r v a t s k a , Z a g r e b 1969., s t r . 1 7 . C i k l u s s e s a s t o j i o d k o l o s - f i g u r e K r a l j e v i ć a M a r k a i d r u g i h s k u l p t u r a f r a g m e n a t a za V i d o v d a n s k i h r a m , t e v e ć n a v e d e n i h v e l i k i h s l i k a , t a k o đ e r s t e m o m K r a l j e v i ć a M a r k a .

24

» ... n j e g o v a p o v e z a n o s t s a s e c e s i j o m o s t a j e , k a r a k t e r i s t i č n a za č i t a v o r a n o r a z d o b l j e , a o s j e ć a t ć e s e j o š d u g o , k a d v e ć n j e n i h b i t n i h z n a č a j k i n e ć e b i t i . « Ž e l j k o G r u m . I v a n M e š t r o v i ć , 2 . izd. , Z a g r e b 1969., s t r . X I V .

j e , dak l e , p r i l i k e već u B e č u v id je t i č e t r n a e s t Ro-d i n o v i h d je la n a IX. iz ložbi Seces i j e 1901. god ine . S i t u a c i j a j e s a s v i m p o d u d a r n a s M e t z n e r o v o m : i o n pos l i j e o d l a s k a »os ta je u k o n t a k t u s b e č k i m mil i -e u o m . Njegov j e u t j eca j n a b e č k u u m j e t n o s t t r a ­j a o do 1911. god ine , a vezu sa s e c e s i o n i s t i m a j e o d r ž a v a o i ka sn i j e« . 2 5 F r a n z M e t z n e r u t i j eku svo­ga b e č k o g p e r i o d a r a d i p o d u t j e c a j e m R o d i n a , u d o b a k a d 1904. g o d i n e n a s t a j e n a c r t i m o d e l zden­ca »Nibe lungen« . I m a o j e b i t i s m j e š t e n n a t r g p r e d g l a v n o m f a s a d o m »Vot ivk i rche« u Beču . Cen­t r a l n o g t l o c r t a , uzd iže se s t e p e n a s t o — o t p r i l i k e o n a k o k a k o j e M e š t r o v i ć žel io p o s t a v i t i »Zdenac ž ivota« — s p r s t e n a s t i m f r i zom re l je fa n a poviše-

25

M a r i a P ö t z l - M a l i k o v a , F ranz M e t z n e r , L e b e n u n d W e r k . K a t a l o g r e t r o s p e k t i v n e i z l o ž b e , M ü n c h e n 1977., s t r . 18.

i n s p i r i r a i d e j u ve l ikog h r a m a , j e d i n s t v e n o g a rh i ­t e k t o n s k o g i s k u l p t o r s k o g k o n c e p t a . Za n j e g a Me-š t r o v i ć r a d i f igure , n a j p r i j e iz ložene u Beču , a p o t o m u Z a g r e b u i R i m u . C e n t r a l n a l i čnos t a n s a m ­bla j e s t K r a l j e v i ć M a r k o , t e m a i s l i k a r s k o g ciklu­sa o d s e d a m k o m p o z i c i j a g o l e m i h d i m e n z i j a (Mir­k o R a č k i , L j u b o B a b i ć , T o m i s l a v K r i z m a n ) . Meš-t r o v i ć i g r u p a m l a d i h r a d i l i su n e k o l i k o m j e s e c i 1910. g o d i n e u U m j e t n i č k o m p a v i l j o n u 2 3 , i t a k o reć i u j e d n o m d a h u nač in i l i i z ložbu p o z n a t u p o V o j n o v i ć e v u ges lu » n e j u n a č k o m v r e m e n u u s p r ­kos« . I z l agao j e ve l ik b r o j u m j e t n i k a d je la razl i­č i t ih z n a č a j k i , al i t e m e l j n i t o n d a j u h i s t o r i j s k e te­m e k o s o v s k o g c ik lu sa . Veći d io t o g c i k l u s a b i t će p r e n e s e n u p a v i l j o n K r a l j e v i n e S r b i j e n a m e đ u n a ­r o d n u r i m s k u iz ložbu, gd je M e š t r o v i ć d o b i v a na­g r a d u za s k u l p t u r u .

N e o s p o r n o j e i n a p r v i p o g l e d v id l j ivo d a M e š t r o -vićev V i d o v d a n s k i H r a m , p o ide j i , k o n c e p t u i de­t a l j i m a , p r i p a d a s t r u j i m o n u m e n t a l n e u m j e t n o s t i , k a k o j e d e f i n i r a j u i d e s k r i b i r a j u a u t o r i d je la » E p o c h e n d e u t s c h e r K u l t u r v o n 1870 b i s z u r Ge­g e n w a r t « . Sve k a r a k t e r i s t i k e s u t u : i deo log iz i r an i i p o l i t i z i r a n i k o n c e p t , n a c i o n a l n a mi to log i j a , ar-h i t e k t o n s k o - s k u l p t o r s k o s h v a ć a n j e s p o m e n i k a - h r a -m a »kao h r a m a re l ig i je k r a j n j e g a p o ž r t v o v a n j a « , u t j e ca j s t a r i h k u l t u r a (Eg ipa t , R i m ) , l egenda , ale-g o r i j s k o - s i m b o l i č n i p r i k a z i , m o n u m e n t a l i z a c i j a i h e r o i z a c i j a l j u d s k o g a k t a , t i t a n i z a m , s t i l izac i ja . . . p a č a k se i č i n j en i ca d a h r a m n i j e i zveden u k l a p a u k o m p l e k s f e n o m e n a k u l t u r n o p o v i j e s n o g s k l o p a m o n u m e n t a l n e s t r u j e . R i ječ j e , d a k l e , o m o n u m e n -t a l i z m u j u g o s l a v e n s k i o r i j e n t i r a n o g d i je la h r v a t ­ske M o d e r n e , k o j e m u j e p o r i j e k l o e v i d e n t n o .

J e d a n o d i s t a k n u t i h p r e d s t a v n i k a m o n u m e n t a l i z ­m a u N j e m a č k o j i Aus t r i j i b i o j e F r a n z M e t z n e r . N j e g o v o se d j e l o v a n j e u B e č u odv i j a o d 1903. do k r a j a 1906. g o d i n e . M e š t r o v i ć o n d j e b o r a v i o d 1900. d o 1907., k a d od laz i u Pa r i z , ali n e p r e k i d a ve­ze s B e č o m , iz lažući s b e č k o m Seces i j om. 2 4 I m a o

11 ljubo babić

ženidba kraljevića marka, 1910.

tomislav krizman marko kraljević i vila ravijoj la, 1910.

mirko rački marko kraljević ukida svadbarinu, 1910.

12

n o m d i j e lu . Rel je fe s a č i n j a v a j u a k t o v i u r a z l i č i t i m p o l o ž a j i m a ; p o j e d i n a č n e f igure i p a r o v i . Z d e n a c »Nibe lungen« s v o j i m s m j e š t a j e m u a m b i j e n t , cen­t r a l n i m t l o c r t o m , m o t i v i m a i o b r a d o m re l je fa neiz­b j e ž n o p o d s j e ć a n a M e š t r o v i ć e v s j a j a n » Z d e n a c ži­vo ta« p r e d H r v a t s k i m n a r o d n i m k a z a l i š t e m u Za­g r e b u (1905.).

K a o š t o j e već r e č e n o , n a c r t i i g i p s a n i m o d e l i za z d e n a c »Nibe lungen« n a s t a j u 1904. g o d i n e , al i d o de f in i t i vne i zvedbe dolaz i t e k pos l i j e M e t z n e r o v e s m r t i , k a d j e p o s t a v l j e n u J a b l o n c u , d o k d a n a s s to j i u b a v a r s k o m m j e s t u N e u g a b l o n z .

I s t e , 1904. god ine , M e t z n e r izlaže n a XX. iz ložbi be­č k e Seces i j e čiji j e r e d o v i t i č l a n o d 1903., a k o j u će n a p u s t i t i z a j e d n o s K l i m t o m 1905., k a d se g r u p a s e c e s i o n i s t a odvo j i l a o d Seces i je . To j e d a k l e bi­la » d r u g a seces i ja« , k a k o b i se u n a s r e k l o . N a s p o m e n u t o j izložbi M e t z n e r d o b i v a o d v o j e n i p r o s ­to r , i t u već o b l i k u j e svo je »p las t i čne i a rh i t ek ­t o n s k e p r e d o d ž b e « . Iz p r e d v o r j a s d e k o r a t i v n i m n i z o m a t l a n t a u laz i se u c e n t r a l n i g lavni p r o s t o r , gd je j e n a s r e d i m s m j e š t e n a a l e g o r i j s k a f igu ra »Zeml ja« , d o k su n a z idu v i s o k o u o k r u g pos tav l j e ­n i t a k o đ e r a t l a n t i , k a o f i ng i r an i n o s a č i v i j enca ( k a k v e će M e t z n e r i z r ad i t i za P l e č n i k o v »Zacher l -

mirko rački kraljević marko i musa kesedžija, 1910.

13

h a u s « u B e č u 1905.). M a r i a Pö tz l -Mal ikova , k o j a j e u n a j n o v i j e d o b a s v o j i m i s t r a ž i v a n j i m a i teza­m a p r i d o n i j e l a r eva lo r i zac i j i M e t z n e r o v a o p u s a , m i s l i d a j e »s t roga , o p o r a r o t u n d a , o b l i k o v a n a k a o a r h a j s k i h r a m « , a n t i c i p i r a l a » o s n o v n u k o n c e p c i j u s p o m e n i k a B i t k e n a r o d a « . 2 6

U r a z v i t k u M e t z n e r o v e ide je a r h i t e k t o n s k o - s k u l p -t u r a l n o g s p o m e n i k a z n a č a j n o m j e s t o z a u z i m a ber ­l i n s k a P a l a č a R h e i n g o l d a r h i t e k t a B r u n a S c h m i -tza ( u n i š t e n a u d r u g o m s v j e t s k o m r a t u ) . N a s t a l a

1906. g o d i n e , z a m i š l j e n a k a o j a v n i p r o s t o r o k u p ­l j an ja i m u z i c i r a n j a , i m a l a j e više ve l ik ih dvora ­n a č i ju b o g a t u p l a s t i č n u d e k o r a c i j u izvodi Metz­ne r . »Iz v a t r o g a s n i h r az loga b i o j e ovaj 'posveće­ni p r o s t o r više d r u š t v e n o s t i ' n a k r a j u p r e t v o r e n u v in sk i loka l .« 2 7 Fo tog ra f i j e e n t e r i j e r a i ek s t e r i ­j e r a k a o i g i p s a n i h m o d e l a p o k a z u j u re l jefe fra­p a n t n o s l ične d j e l i m a I v a n a M e š t r o v i ć a i T o m e R o s a n d i ć a . Aktov i k a r a k t e r i s t i č n i h p o k r e t a , h ipe r -t r o f i r a n a m u s k u l a t u r a , p a čak i o n a n a m a d o b r o p o z n a t a s t i l izaci ja d r a p e r i j a i kose , l ako b i zavel i

26 I s t o , s t r . 16.

27 I s t o , s t r . 66 .

ferdinand hodler wilhelm te i l , 1898.

14

D o p u š t a j u d o d u š e p o n e k a d m o g u ć n o s t » rec iproč­nog« d j e lovan ja , p r e m d a M e š t r o v i ć s a m »nije ci­j e n i o M e t z n e r o v e s k u l p t u r e « . 2 9

T e š k o s e m o ž e p r e t p o s t a v i t i d a t r i n a e s t g o d i n a m l a đ i M e š t r o v i ć , j o š s t u d e n t , k a d M e t z n e r pos t a ­j e p r o f e s o r o m A k a d e m i j e za p r i m i j e n j e n u u m j e t ­n o s t , m o ž e u z v r a t i t i s t i l o g e n i m u t j e c a j e m . N e t re­ba , o s i m toga , z a b o r a v i t i d a M e t z n e r do laz i u Beč iz B e r l i n a , a M e š t r o v i ć iz Sp l i t a ! N j e g o v o p a k mi­š l jen je o M e t z n e r u n e b i n i k a k o m o g l o b i t i m j e r o ­d a v n o za i s t r a ž i v a n j a geneze ob l i ka .

M e t z n e r j e , i n e s a m o on , pos l i j e p r v o g a svjet­s k o g r a t a po l i t i čk i i u m j e t n i č k i d i skva l i f i c i r an o d n j e m a č k e pov i j e s t i u m j e t n o s t i , 3 0 p a j e m o ž d a s to­ga u č i n j e n n a p o r d a se i m e M e š t r o v i ć a odvo j i o d n jega . Č in jen ica j e , m e đ u t i m , d a i M e t z n e r i Me­š t r o v i ć p r i p a d a j u i s to j u m j e t n i č k o j s t ru j i , d a j e M e š t r o v i ć n a j v j e r o j a t n i j e u š a o u t u s t r u j u p o s r e d ­s t v o m M e t z n e r a , i d a j e , u s p r k o s s l i čnos t i s n j i m , o s t v a r i o p o t e n t a n v las t i t i izraz . N j e g o v a s k u l p t u ­r a u n a t o č »s t i l izmu« os t a j e z n a t n o r e a l i s t i č n i j a od M e t z n e r o v e , a u s v o j i m n a j b o l j i m t r e n u c i m a živi p u n o m s u g e s t i v n o m s k u l p t o r s k o m s n a g o m . Pr ihva­t i t i č i n j en i cu d a M e š t r o v i ć p r i p a d a s t r u j i m o n u ­m e n t a l n e u m j e t n o s t i z a j e d n o s M e t z n e r o m n e zna­či d e v a l v i r a t i n j egovo dje lo . D a p a č e , s Meš t rov i -ć e v i m m o n u m e n t a l i z m o m h r v a t s k a u m j e t n o s t rav­n o p r a v n o i a ž u r n o sud je lu j e u e u r o p s k i m k u l t u r ­n i m k r e t a n j i m a . Š t o se M e š t r o v i ć s lužio i z raz i to n j e m a č k o m , o d n o s n o a u s t r i j s k o m , p o l i t i z i r a n o m s t i l i s t i k o m u s lužb i s u p r o t n i h , j ugo -nac iona l i s t i č -k ih , p r o t u - n j e m a č k i h i p r o t u - b e č k i h ci l jeva, d o i s t a j e s t p a r a d o k s ! K r l e ž a ga već 1916. g o d i n e zap i su je , 3 1

n a p o g r e š n u a t r i b u c i j u t i h re l je fa I v a n u M e š t r o -v iću . S l i č n a j e s i t uac i j a s f o t o g r a f i j o m š to p r i k a ­zu je M e t z n e r o v u d v o r a n u n a izložbi u B e č u 1908. g o d i n e ; m o g l a b i f i gu r i r a t i k a o fo togra f i j a n e k e M e š t r o v i ć e v e iz ložbe!

R a d n a s p o m e n i k u B i t k e n a r o d a , š t o ga j e Metz­n e r t a k o đ e r i zvod io s a r h i t e k t o m B r u n o m S c h m i -t z o m , o d v i j a o se u svo jo j p r v o j e t a p i 1906. g o d i n e u Beču . 2 8 M o g u ć n o s t i d i r e k t n o g k o n t a k t a s Meš-t r o v i ć e m j o š su , d a k l e , p o s t o j a l e .

Ut jeca j M e t z n e r a n a m l a d o g M e š t r o v i ć a u z i m a l i su n e k i r a n i j i k r i t i č a r i k a o p o seb i r a z u m l j i v u či­n j e n i c u d o k s u d r u g i , m e đ u n j i m a i s u v r e m e n i s t r u č n j a c i , o g r a đ i v a l i M e š t r o v i ć a o d t og u t j e ca j a .

28 I s t o . s t r . 18.

2 9

D u š k o K e č k e m e t . I v a n M e š t r o i v i ć . S p e k t a r , D e l o , Z a g r e b , L ju ­b l j a n a 1970., s t r . 14.

30

W i l h e l m v o n B o d e , D i e G r o s s m a n n s s u c h t in d e r d e u t s c h e r K u n s t . K u n s t u n d K ü n s t l e r , 19 /1920 .—21 . , s t r . 140 i d a l j e .

31

» K a s n o g a p r o l j e ć a g o d i n e 1914., k a d a s e j e n a m l e t a č k o m B i e n ­na lu p o j a v i o I v a n M e š t r o v i ć u u l o z i P r o r o k a s a V i d o v d a n s k i m h r a m o m , u i z l o g u k a v a n e ' P a r i z ' p r i s u t n i : d r . L u j o T h a l e r , d r . Đ u r o S z a b o , J u r a j D e m e t r o v i ć i Z o f k a K v e d e r J e l o v š e k o v a . T e m a r a z g o v o r a : M e s i j a n s t v o I v a n a M e š t r o v i ć a . D a l i j e I v a n M e š t r o v i ć p r o r o k d i n a r s k e r a s e , v i d o v d a n s k i ž r e c , n e k a v r s t a n a š e g r a s n o g n a d č o v j e k a p r e d k o j i m j e p o k l e k n u l a č i t a v a E v r o p a ? M i s l i , n a č i n i t e m e K o s t e S t r a j n i ć a , M i t r a M i t r i n o -v i ć a , I v e V o j n o v i ć a , M i l a n a M a r j a n o v i ć a , A n d r i j e M i l č i n o v i ć a , R a č k o g a , D r a g a n a P r o h a s k e i t d . S v i s u u n i s o n o p r o t i v u C e r i n e , p r o t i v u V i h o r a , k a o s u v i š e g l a s n e , r e v o l v e r - ž u r n a l i s t i č k e g a ­l a m e . M o j e t e z e u r a z g o v o r u s t i m a d e p t i m a č u d n e e s t e t s k e s e k t e , t r a j u v e ć n e k o l i k o m j e s e c i , a g l a s e k a o n e g a c i j a o v e z b r k a n e r e t o r i k e . N e g a c i j a n e p o s v e m e h a n i č k a , a l i d o s l j e d n a

15

a p o n a v l j a p o s l i j e d r u g o g a s v j e t s k o g r a t a : » K a d a j e l o r d R o b e r t Cecil , p r i g o d o m o t v a r a n j a M e š t r o -v ićeve iz ložbe u l o n d o n s k o m Albe r t a n d V i c t o r i a M u s e u m (24. VI. 1915.), z a t r a ž i o o d ' b a r b a r s k e Nje­m a č k e d a n a j p r i j e p r o i z v e d e j e d n o g u m j e t n i k a k a o š to j e M e š t r o v i ć , a t ek o n d a d a će Ve l ika B r i t a n i -

i p o s t o j a n a : d a t u n e m a r a s n e i d e o l o g i j e ni i d e j a , ni v idov-d a n s k o g m i s t e r i j a , ni m e s i j a n s t v a , n e g o da s e rad i u p r v o m r e d u o b e č k o j S e c e s i j i i t o , na ž a l o s t , s a s v i m o b i č n o j i s a s v i m b a n a l n o j S e c e s i j i , a z a t i m o M e t z n e r u u p r v o m r e d u i o Bour-d e l l e u . D i s k u s i j e t ra ju g o t o v o s v a k o g d a n a k o d c r n e k a v e . D o s a d i l a m i j e t a p r o v i n c i j a l n a f e t i š i s t i č k a b r b l j a r i j a i t a k o s a m j e d n o g a d a n a don io s v o j m e f i s t o f e l s k i đ a v o l s k i s t r o j , i p o s t a v i o g a na s t o l k a v a n e Par iz . Iz j e d n o g b r o j a n j e m a č k i h n e k a k v i h i l u s t r a c i j a i n e k i h k a t a l o g a , m o n t i r a o s a m u j e d n o j m a p i na k a r t o n e d e t a l j e M e t z n e r o v i h h e r o j a , u d o v i c a , j u n a k a , u g e s t o v i m a p a t e t i č n i m o n o g m o n s t r u o z n o g s p o m e n i k a , po­d i g n u t o g u s l a v u b i t k e k o d Le ipz iga g o d i n e 1813 . D e m o n s t r i r a j u ć i n a k a r t o n i m a , p i t a m g o s p o d u : š t a j e u o v i m s t v a r i m a r a s n o , j e r s a m ta j svo j p r e p a r a t b io m o n t i r a o kao s n i m k e v e l i k o g p r o r o č k o g v i d o v d a n s k o g h r a m a M e š t r o v i ć e v o g u d e t a l j i m a . S t v a r j e b i la d o b r o k a s i r a n a . D o m o b r a n s k i nad-p o r u č n i k B r a n k o K n e ž e v i ć , p j e s n i k i m o j p r i j a t e l j iz d j e t i n j s t v a , ne z n a j u ć i o č e m u s e r a d i , m o n t i r a o j e t e M e t z n e r o v e f i g u r e u n e k u v r s t u a l b u m a s a v r š e n o . O n s e kao c a c h e u r u t o razu­m i o , b io j e n e k a v r s t a t a l e n t a za t a k v e s t v a r i . Lujo i Z o f k a , Đ u r o i Juro u n i s o n o : p a t o s , m e l a n k o l i j a , e m f a z a b o l a , g r č e v i t i z a m a h , v o l j a za r a s n o m p o b j e d o m , a r h a i z i r a n i i l i rsk i p r a s l a v e n s k i t i p o v i , r a s n a d i n a m i k a , d u b o k a bol nad v j e k o v n i m p o r a z i m a , v j e r a u n a c i o n a l n o u s k r s n u ć e , r a s n a , ge ­n i j a lna i n s p i r a c i j a , p r k o s p o t l a č e n e j u ž n o s l o v j e n s k e r a s e obas ­j a n e L a z a r s k i m n i m b u s o m , k o s o v s k o m l i j e k o ( a t o j e u p r a v o ono m l i j e k o , k o j e m i Z a g o r c i n i s m o s i s a l i ) , m i s t e r i j o v e t ra ­g e d i j e , ko ja z n a m e n u j e n a š e p o l i t i č k o i k u l t u r n o U s k r s n u ć e i td . i td .

Pust io s a m g o s p o d u d a m e p l j u s k o m s v o j i h p o e t s k i h d o k a z a , ad o c u l o s , d o b r o z a v i t l a v a j u . S v e n a s , k o d t o g k a v a n s k o g s t o l a , pon io j e i s k r e n i z a n o s o v o g d o k a z n o g p o s t u p k a , j e r t u n i j e b i lo n i k a k v e m o g u ć n o s t i u z m a k a . Č i t a v r e p e r t o i r e k o b n i h zab­luda d u h a i u k u s a , in s t a t u n a s c e n d i a n a ž a l o s t i p o l i t i č k i h p r o g r a m a .

I k a d a s e s v e t o sv rš i lo po p r i n c i p u , po s t a r o m g e n e r a l s k o m a u s t r i j s k o m p r i n c i p u : ' D i e H e r r e n b i t t e a u s s p r e c h e n l a s s e n ' , d o š l o j e do o b r a t a . O n d a s a m ja o t v o r i o s v o j šp i l sa v l a s t i t i h š e s n a e s t a s o v a . T a b l e a u ! — N a i m e , s v e bi t o , š t o s u g o s p o d a t a k o l i j epo ' o d k r a s n o s l o v i l a ' , k a g b i r e k l i , š t i m a l o , p r i z n a j e m , sa­m o j e d n a s t v a r n e š t i m a , a t a j e , na ž a l o s t , e l e m e n t a r n a : n e ra­di s e o I v a n a M e š t r o v i ć a V i d o v d a n s k o m H r a m u , n e g o o s p o m e ­n iku L e i p z i š k e P o b j e d e , o d M e t z n e r a . N i j e t o , n aža lo s t , V i d o v -d a n s k i H r a m , n e g o ' V ö l k e r - s c h l a c h t - D e n k m a l ' ! . . .

G o s p o d a m i n i j e s u p o v j e r o v a l a , d a k a k o , a o n d a su s e , n e z n a m z a š t o , sv i k o r p o r a t i v n o u v r i j e d i l i , i š to j e n a j ž a l o s n i j e : o s t a l i su d a d a l j e d o s l j e d n o d e r u s v o j u k o z u .

P a r a d o k s a l n o j e , da s e t i t i p o v i n a š e i n t e l i g e n c i j e i d a n a s s m a t r a j u c l a i r - v o y a n t n i m i d e o l o z i m a n a š e r a s e . K a d a s a m n e k i dan o b j a š n j a v a o j e d n o m e od o v i h svo j ih p a r t n e r a š t o j e zap­ravo a u s t r i j s k a k a s a r n a i k a k v u u logu ig ra u t o j a u s t r i j s k o j k a s a r n i i n a š a b i j e d n a i n t e l i g e n c i j a , on s e u z v i š e n o s m j e š k a o . Ja d a n e g a t i v n o p r e u v e l i č a v a m e p i z o d e ! S v e s u t o p o t p u n o n e z n a t n e e p i z o d e ! T r e b a v j e r o v a t i u v j e č n o s t . E to , n i s a m i m a o , v e l i , p r a v o ! M e š t r o v i ć j e u Londonu p o b i j e d i o , a j a n e razu­m i j e m , veli", o č e m u s e r a d i . Ja s a m kao Z o l a : z a n i m a m e s a m o n e g a t i v n a s t r a n a ž i v o t a , t j . b l a t o ! « M i r o s l a v K r l e ž a , D a v n i d a n i , Z a p i s i 1 9 1 4 . — 1 9 2 1 . S a b r a n a d j e l a , Z o r a , Z a g r e b 1956. , s t r . 1 3 2 — 1 3 5 .

j a m o ć i d a d i s k u t i r a o g e r m a n s k i m z a h t j e v i m a ' R. Cecil k a o p o l i t i č a r n i j e i m a o p o j m a d a u d j e lu I. M e š t r o v i ć a s lavi t i p i č n u s e c e s i o n i s t i č k u b e č k u s k u l p t u r u . « 3 2 Mogl i b i s m o d o d a t i : n e s a m o b e č k u , n e g o u svo jo j b i t i n j e m a č k u , p r u s k u !

M o d e r n e i n t e r p r e t a c i j e l i k o v n i h u m j e t n o s t i r a n o g 20. s to l j eća , n j i h o v a p e r i o d i z a c i j a i k las i f ikac i j a , n e d v o j b e n o p o t v r đ u j u d a v n e p r o s u d b e i o c j e n e M i r o s l a v a Kr l eže u o d n o s u n a z b i v a n j a u h r v a t ­sko j u m j e t n o s t i k o j i m a j e b i o s u p e r i o r n i m svje­d o k o m .

N e va l ja , m e đ u t i m , z a b o r a v i t i d a j e Kr l eža u ese­j u » Ivan M e š t r o v i ć v j e ru j e u b o g a « , gd je s e raz­r a č u n a v a s M e š t r o v i ć e v i m p o l i t i č k i m k o n c e p t o m , n a p i s a o z a n o s n e s t r a n i c e o n j egovo j s k u l p t u r i . S t r a n i c e , k o j e za M e š t r o v i ć a n e d v o j b e n o z n a č e vi­še o d sv ih n e p r e g l e d n i h p a n e g i r i k a n j e g o v i h glas­n o g o v o r n i k a — l a u d a t o r a . K r l e ž a k a s n i j e — us­m e n o i p i s m e n o — t a k o đ e r o d v a j a p o l i t i č k u o d u m j e t n i č k e f i z ionomi je I v a n a M e š t r o v i ć a i razli­č i to ih va lo r i z i r a .

J e z g r a D r u š t v a »Medulić« i m a svoje k o r i j e n e u b e č k o j u m j e t n o s t i p r i j e l o m a s to l j eća . G o t o v o j e svak i p o j e d i n a c b o r a v i o u Beču , a k o n t a k t i su već o n d j e m e đ u n j i m a u s p o s t a v l j e n i . K a r a k t e r i s t i k e a u s t r i j s k e u m j e t n o s t i m o g u se p r e p o z n a t i u opu­s i m a g o t o v o s v a k o g a o d n j ih , b i l o d a j e r i j eč o m o t i v i m a , p o j e d i n i m l i k o v n i m f r a z a m a ili o p ć e m d u h u . Sve t o v r i j ed i , d a k a k o , i za M i r k a R a č k o g a . Bez t i h p r e m i s a n i j e m o g u ć e r a z u m j e t i š to se za­p r a v o zb iva lo s n j e g o v o m u m j e t n o š ć u .

4 M i r k o R a č k i p r i p a d a s t r u j i m o n u m e n t a l i z m a hr­v a t s k e M o d e r n e s v o j i m b r o j n i m d j e l i m a n a povi­j e s n e t e m e , o d n o s n o t e m e iz n a r o d n e poez i je . Mno­g i m a o d t i h d je la n e z n a m o s u d b i n u , al i j e m o ­guće r e k o n s t r u i r a t i l in i ju r a z v i t k a p o m o ć u sk i ca i fo togra f i j a . M o n u m e n t a l n a faza, i l i j u g o n a c i o n a l i s -t i č k a faza, ili faza n a c i o n a l n e r o m a n t i k e , n a c i o n a l ­n e m i t o l o g i j e i td . , o b u h v a ć a k o d R a č k o g a de­s e t a k g o d i n a r a d a , k o j e se g o t o v o p o k l a p a j u s t ra ­j a n j e m d r u g o g dese t l j eća n a š e g s to l j eća . V r e m e n ­s k e g r a n i c e m o r a j u d a k a k o b i t i s h v a ć e n e e las t ič ­n o , j e r u v o d u t a j s m j e r i n j egovo n a p u š t a n j e p re ­laze g r a n i c e dese t l j eća . Uz t o va l j a n e p r e s t a n o ima­ti n a u m u d a j e m o n u m e n t a l i z a m d o m i n a n t a n , ali

32

E n c i k l o p e d i j a l i k o v n i h u m j e t n o s t i . J u g o s l a v e n s k i l e k s i k o g r a f s k i z a v o d , Z a g r e b 1964., s v . 3 , s t r . 4 4 5 .

gustav kl imt dio skice za plakat prve izložbe secesije u beču, 1898. jozo kljaković

ilustracija za smrt smailage čengića, 1923.

ni je j e d i n i n a č i n i z r a ž a v a n j a tog r a z d o b l j a , j e r R a č k i k o n t i n u i r a n o p a r a l e l n o r a d i d je la d r u k č i ­j eg k a r a k t e r a . P a r a l e l i z m i i p r e p l e t a n j a , genera l ­no uzevš i , k a r a k t e r i s t i č n i su za d o b a M o d e r n e , š t o se v r l o j a s n o o č i t u j e u o p u s u M i r k a R a č k o g a . I p a k , m o ž e se reć i , s t a n o v i t i m r a z d o b l j i m a d o m i n i r a je­d a n o b l i k e k s p r e s i j e , a u s l u č a j u m o n u m e n t a l i z ­m a t a j e d o m i n a c i j a p r i l i č n o s n a ž n a . M e đ u t i m , i a k o j e r a z d o b l j e r e l a t i v n o k r a t k o , o n o se r a s p a ­d a n a dva , v r e m e n s k i g o t o v o j e d n a k a , d i je la . Raz-g r a n i č u j e ih p o č e t a k p r v o g a s v j e t s k o g r a t a , o d n o s ­n o o d l a z a k R a č k o g a iz M ü n c h e n a i d o l a z a k u Ge-n e v u (1910.—1914. i 1915.—1920.).

Za b o r a v k a u M ü n c h e n u R a č k i se p o č e o bav i t i te­m a t i k o m M a ž u r a n i ć e v a e p a » S m r t S m a i l a g e Čen­

gića«. G o d i n e 1907. p i še K r š n j a v i j u 3 3 : »Drž im d a j e t o l i jep p o s a o — d a se j e v r i j e d n o n j i m e bav i t i — — m i s l i m : i l u s t r a c i j e Čengića . O n a j a d n a ' r a j a ' b u d i u m e n e s m i l o v a n j e i o g o r č e n j e — a p o g o t o v o j e r t a ' r a j a ' j o š i d a n a s žive s v u d a p o n a š i m kra ­j e v i m a . C r n o g o r c i i H e r c e g o v c i š t o v u k u n a svo j im s u h i m l e đ i m a d a s k u za F r a n c e s k u i Afr iku u Gru-žu n a p a r o b r o d — ko j i su n e k o l i k o p u t a doš l i k m e n i u R i j e k u m o l e ć i za k o r u k r u h a — izgladnje­li, bez p o s l a — p o 3—4 d a n a h o d a d a l e k o o d glad-

33

I z i d o r K r š n j a v i j e u r u k o p i s n i m ( b i l j e š k a m a , k o j e s e n a l a z e u A r h i v u H r v a t s k e , d e k l i n i r a o s v o j e p r e z i m e » K r š n j a v i , K r š n j a v i j a « a n e » K r š n j a v i , K r š n j a v o g a « , s t o g a j e u p u t n o z a d r ž a t i o b l i k k o j i j e o n s a m p r e f e r i r a o u n a t o č k o l e b l j i v o j p r a v o p i s n o j p r a k s i .

16

17

jozo kljaković adam i eva, 1919.

n e k u ć e — dovel i su m e n a i d e j u d a c r t a m 'Čengi-ća ' . « 3 4 S m i s a o za soc i j a lne p r o b l e m e vidl j iv j e k o d R a č k o g a v iše u p i s m i m a n e g o u s l i k a r s t v u , n o jav-l j a t će se p o v r e m e n o , n a r o č i t o k a s n i j e , k a o i d e j n a p o d l o g a n e k i m d je l ima . Soc i j a lne su ' t endenc i je in-k o m p a t i b i l n e m o n u m e n t a l n o j s t r u j i M o d e r n e , p a se p o v l a č e p r e d s n a ž n i m n a d i r a n j e m n a c i o n a l i s t i č k e ideo log i j e j u g o s l a v e n s t v a . R a d n a »Smai lag i« n e k a j e v r s t a u v o d a u n a c i o n a l n u t e m a t i k u , k o j a zapo­č in je m o t i v i m a iz n a r o d n i h p j e s a m a , a u n a š o j se j a v n o s t i b u č n o j a v l j a c i k l u s o m K r a l j e v i ć a M a r k a n a i z ložb i D r u š t v a »Medulić« 1910. god ine . P o l i t i č k a o r i j e n t a c i j a R a č k o g a j a s n a j e već sudje­l o v a n j e m n a iz ložbi »Lade« u Sofi j i 1906., a poseb i ­ce 1907. g o d i n e , k a d o n ša l je svo ja d je la n a izlož­b u J u g o s l a v e n s k e k o l o n i j e u B e o g r a d u . Ko lon i j i su p r i p a d a l i u m j e t n i c i iz S rb i j e , H r v a t s k e , Slove-

34

P i s m o R a č k o g a K r š n j a v i j u o d 27 . I I I . 1907., A r h i v H r v a t s k e .

n i j e i B u g a r s k e , a veza la ih j e i de j a j u g o s l a v e n s t ­va. N a d e ž d a P e t r o v i ć j e u p o r n o r a d i l a n a real iza­ci j i Ko lon i j e , t j . n a t o m e d a u m j e t n i c i K o l o n i j e do­b i j u a t e l i j e r e u B e o g r a d u ; ob i laz i la j e m i n i s t a r s t ­va i vod i l a o p š i r n u k o r e s p o n d e n c i j u s k o l e g a m a , p o g l a v i t o J a k o p i č e m . » N a d e ž d i n a žel ja d a se čla­n o v i K o l o n i j e o k u p e u B e o g r a d u o d g o v a r a l a j e t e n d e n c i j i r e ž i m a u Srb i j i , ko j i j e i š a o za t i m d a o d B e o g r a d a s t v o r i j e d a n j u g o s l o v e n s k i c e n t a r , t e su z a t o N a d e ž d i n e m o l b e i na i l az i l e n a odziv zva­n i č n i h l ica«, k o n s t a t i r a K a t a r i n a A m b r o z i ć u s tu­di j i o J u g o s l a v e n s k o j u m j e t n i č k o j k o l o n i j i iz 1958. g o d i n e . 3 5 J e s u li » t endenc i j e r ež ima« u S rb i j i b i l e j u g o s l a v e n s k e i l i v e l i k o s r p s k e , n i je t e m a ovoga ra­da , ali j e s t z an iml j i v p r o b l e m .

35

K a t a r i n a A m b r o z i ć , P r v a J u g o s l o v e n s k a u m e t n i č k a k o l o n i j a . Z b o r n i k r a d o v a N a r o d n o g m u z e j a , 2 /1956.—57. , B e o g r a d 1958., s t r . 2 6 1 — 2 8 6 .

18

I z ložba K o l o n i j e o d r ž a l a se u b e o g r a d s k o m Na­r o d n o m m u z e j u n a p o č e t k u 1907. god ine . P r i p r e ­m a l i su j e G r o h a r i M e š t r o v i ć . Od h r v a t s k i h u m j e ­t n i k a i z lažu b u d u ć i č l anov i D r u š t v a »Medul ić« : M e š t r o v i ć , K r i z m a n , R a č k i i K a t u n a r i ć . R a č k i j e iz ložio dvi je i l u s t r a c i j e iz D a n t e o v e » B o ž a n s t v e n e k o m e d i j e « i d i p t i h o n » D o b r a i zla žena« ko j i j e n a ovoj i z ložb i n o s i o naz iv »Zbil ja i p j e s m a « . Ma­toš o p s e ž n o m k r i t i k o m u H r v a t s k o j s m o t r i u s p o ­r e đ u j e s l o v e n s k e i h r v a t s k e u m j e t n i k e , s m a t r a j u ć i S l o v e n c e r e a l i s t i m a , i m p r e s i o n i s t i m a , s l i k a r i m a , a H r v a t e i d e a l i s t i m a , s i m b o l i s t i m a , i l u s t r a t o r i m a i p j e s n i c i m a ; »Slovenci g leda ju , H r v a t i s an j a ju« . 3 6

M a t o š u j e n a j k a r a k t e r i s t i č n i j i u t o m s m i s l u — M i r k o R a č k i . P i še t e m p e r a m e n t n o o n j e g o v u dip-t i h o n u » D o b r a i zla žena« d e t a l j n o t u m a č e ć i sadr ­ž a j . Oč i to j e , m e đ u t i m , d a su m u n e d o s t a j a l i n e k i e l e m e n t i »fabule«, za k o j e s a z n a j e m o t ek iz k o r e s ­p o n d e n c i j e (već c i t i r a n o g p i s m a ) R a č k o g a K r š n j a -vi ju . Za če t i r i i z ložena d je la R a č k o g a M a t o š kaže da u b i t i » p r i k a z u j u j e d n u m i s a o : b o r b u idealiz­m a s r e a l n o š ć u « .

P o t k r a j 1908. g o d i n e — k a o š t o j e već r e č e n o — o d r ž a n a j e P r v a d a l m a t i n s k a u m j e t n i č k a iz ložba i k o n s t i t u i r a n o D r u š t v o »Medul ić« . R a č k i sud j e lu j e u s v i m t i m z b i v a n j i m a , živeći sve v r i j e m e u Mun-c h e n u , a t e k p o v r e m e n o b o r a v e ć i u d o m o v i n i . Iz­l a g a o j e s »Medul ićem« u L j u b l j a n i 1909./10. godi­ne . U p r o l j e ć e 1910. p r i r e đ u j e s M e š t r o v i ć e m iz­l o ž b u u z a g r e b a č k o m U m j e t n i č k o m p a v i l j o n u . Dru­š tvo h r v a t s k i h k n j i ž e v n i k a i z d a j e k a t a l o g s p r ed ­g o v o r o m Ive Vo jnov ića , t e b i o g r a f s k i m b i l j eška­m a A n d r i j e Mi lč inov ića . R a č k i izlaže č e t r d e s e t dje­la, m e đ u k o j i m a su dva c r t e ž a iz » S m r t i S m a i l a g e Čengića« , sve o s t a l o c r t ež i i s l ike n a t e m e »Božan­s t v e n e k o m e d i j e « , t e pe jzaž i , p r e t e ž n o R i j eke Du­b r o v a č k e . K o s o v s k e m i t o l o g i j e i m o n u m e n t a l i z m a j o š n e m a . I z ložba j e p o b u d i l a ve l iko z a n i m a n j e kr i ­t i ke i j a v n o s t i , izazvavši p o l e m i k u o Meš t rov iće -v i m naacionalnim m o t i v i m a . »Pokre t« , g l avno glasi­l o H r v a t s k e u j e d i n j e n e s a m o s t a l n e s t r a n k e , ob jav­l ju je g o t o v o svak i d r u g i d a n vi jes t i , b i l j e ške ili č l a n k e . O t v o r e n a j e c i je log s v i b n j a i l i pn ja (1 . V.— — 2 5 . VI.), a z a t i m o d m a h p o č i n j u p r i p r e m e za na­r e d n u i z ložbu D r u š t v a »Medul ić« .

G r u p a o k o M e š t r o v i ć a u ž u r b a n o r a d i u t i j eku ci­j e log l j e t a , p a j e i z ložba p o d n a z i v o m »Nejunač -k o m v r e m e n u u s p r k o s « o t v o r e n a u U m j e t n i č k o m p a v i l j o n u 1910. g o d i n e »uoči Sv ih sve t ih . . . l i j ep im

36

A . G . ( M a t o š , I z l o ž b a J u g o s l a v e n s k e u m j e t n i č k e k o l o n i j e u B e o g r a d u . H r v a t s k a s m o t r a , 2 /1907 . , s t r . 3 7 2 — 3 7 3 , 5 1 4 — 5 1 8 . C i t i r a n o p r e m a : S a b r a n a d j e l a , J A Z U , L i iber , M l a d o s t , 1973., s v . XI., s t r . 3 0 .

g o v o r o m b a n o v o g z a m j e n i k a g. V l a d i m i r a M a ž u r a -n i ć a « . 3 7 K r a l j e v i ć M a r k o , h e r o i z i r a n i s i m b o l j ugo ­s l avens tva , p o s t a j e g l a v n i m j u n a k o m izložbe. Rač­k i m u p o s v e ć u j e c ik lus o d p e t g o l e m i h s l ika širi­n e če t i r i d o p e t m e t a r a i v i s ine o k o t r i m e t r a . S l ike n o s e naz ive : »Kra l j ev ić M a r k o i M i n a o d Kos­t u r a « , »Kraljević M a r k o i M u s a Kesedž i j a« , »Turc i u M a r k a n a s lavi«, »Kra l jev ić M a r k o u k i d a svadba -r inu« i »Kra l jev ić M a r k o k a ž e n a k o m u je car­s tvo« . T r i su r a đ e n e u j a k o m p o k r e t u k r u p n i h li­k o v a h i p e r t r o f i r a n e s n a g e mi š i ća , a dvi je su re la­t i v n o m i r n e k o m p o z i c i j e s b r o j n i m a n s a m b l o m fi­g u r a . R a č k i p r i h v a ć a l ik M a r k a k a o čov j eka ve l ike t j e l e sne snage , k a k o ga n a r o d n a p j e s m a p r i k a z u j e i k a k v j e tog t r e n u t k a p o t r e b a n ideologi j i , o d n o s ­n o i deo log i z i r ano j u m j e t n o s t i . On j e t i m c i k l u s o m s l i jed io i s te ide je k a o M e š t r o v i ć r a d e ć i s l i k a r s k i p a n d a n s k u l p t u r i » K o s o v s k o g h r a m a « . S l i k a m a go­l e m i h d i m e n z i j a , s n a ž n o g z a m a h a , n a d n a r a v n e ve­l ič ine l j u d s k i h f igura s n a p e t i m m i š i c a m a , d ivl je p o k r e n u t i h k o n j a . . . s t v o r i o j e R a č k i c je l inu ko­j o j p r i p a d a j e d n o od n a j z n a č a j n i j i h m j e s t a u n u t a r s t r u j e m o n u m e n t a l n o g s l i k a r s t v a h r v a t s k e Mode r ­ne . Ve l ike re l je fne f o r m e , j a s n i h l i n e a r i z i r a n i h ob­r i sa , d j e lu ju p o p u t u d a r a , d o v e d e n e u p r v i p l a n . I z n e n a đ u j u »po in t i l i s t i čkom« t e h n i k o m i ž iv im ko­l o r i t o m . N o , p o i n t i l i z a m j e z n a t n o m o d i f i c i r a n ; k i s t n e m i r a n , k r a ć i m ili d u ž i m n e r v o z n i m potez i ­m a g r a d i v i b r a n t n e p o v r š i n e . Po tez i m e đ u t i m n e s t v a r a j u a t m o s f e r u , n e g o g r a d e p l a s t i č n e f o r m e , p a j e n j i h o v ob l ik p o d r e đ e n s t r u k t u r i i k a r a k t e r u p r e d m e t a . Oni su, n a p r i m j e r , k r a t k i r a z n o s m j e r -n i k a d p r e k r i v a j u p o v r š i n u n e b a , n e š t o duži ver t i ­k a l n i k a d o p i s u j u t r a t i n u , o v a l n i n a z a o b l j e n i m di­j e l o v i m a f igure , a dug i i va lov i t i — p o p u t t i p i čne d e k o r a t i v n e l ini je J u g e n d s t i l a — n a p a r t i j a m a k o n j s k e g r ive i l i r e p a . N j i m a R a č k i ob l i ku j e p las -t i c i t e t f i gu ra i r e l j e fnos t ci jele scene , t e t a k o spa­j a raz l i č i t e p a i r a z n o r o d n e e l e m e n t e l i kovnog go­v o r a : t e h n i k u p o i n t i l i z m a . l i n e a r n i o b r i s , p las t ic i -t e t f o r m e , živi k o l o r i z a m i t e ž n j u k m o n u m e n t a l i -zaci j i . I z n e n a đ u j u ć i k o n g l o m e r a t , ko j i , sudeć i p o f o t o g r a f i j a m a i dvi je s a č u v a n e , al i p r e p r a v l j e n e sli­ke , i m a n e o č e k i v a n o d j e lovan je . N a b u j a l a energ i ­j a , s n a ž n i p o k r e t i ko j i p o s t o j e p o d p o v r š i n o m č a k i o n d j e gd je j e iscena s m i r e n a , s u g e r i r a m d o i s t a g i g a n t i z i r a n u i h e r o i z i r a n u i d o l a t r i j u , t i p i č n u za s t r u j u m o n u m e n t a l n e u m j e t n o s t i .

P o r i j e k l o d u h o v n i h p r e t p o s t a v k i i o b l i k o v n i h ele­m e n a t a m o g u ć e ie j e d i n o p o n o v o s m j e s t i t i u k re ­t a n j a b e č k e u m j e t n o s t i p r i j e l o m a s to l jeća . Godi -

37

A . G . M a t o š , P o h o d o m i z l o ž b e » M e d u l i ć a « . S a v r e m e n i k 5 /1910 . , b r . 1 1 , s t r . 8 0 3 — 8 1 2 . Ci i t i i rano p r e m a : S a b r a n a d j e l a , s v . XI. , s t r . 89 .

franz metzner nacrt za zdenac »nibelungen« u beču, 1904.

19

n e 1902., n a k o n n e o s t v a r e n i h i d e j a o iz ložbi fresa­ka , o r g a n i z i r a n a j e 14. iz ložba , » j edan o d na jvaž­n i j i h d o g a đ a j a « 3 8 i z ložbene d j e l a t n o s t i b e č k e sece­s i je u o p ć e (15. IV. — 27. VI.). I z ložen j e K l i n g e r o v »Bee thoven« k a o i K l i m t o v friz p o s v e ć e n B e e t h o -v e n u , k o j i h se R a č k i j o š d a n a s d o b r o s jeća . U d e s n o m p o s t r a n o m p r o s t o r u b i l o j e s m j e š t e n o ve­l iko h o r i z o n t a l n o u l j e » H r a b r o s t i b o r b e n o vesel je č o v j e k a « F e r d i n a n d a Andr i j a , p o z n a t o s a m o p o fotografiji.39 S l i ka j e p r i k a z i v a l a p o n e š t o »rust i ­k a l n o m n o š t v o j a h a č a i k o n j a « 4 0 u o l u j n o m ga lopu , a o d j e k j o j n a l a z i m o već n a R a č k i j e v o j v r l o zan im­l j ivoj sk ic i za p l a k a t iz ložbe u p r a š k o m R u d o l p h i -

38

R o b e n t W a i s s e n b e r g e r , D i e W i e n e r S e c e s s i o n . J u g e n d u n d Volk, W i e n , M ü n c h e n , 1971., s t r . 79 .

39

O b j a v l j e n a u k n j i z i : C h r i s t i a n M . N e b e h a y , G u s t a v K l i m t — D o k u m e n t a t i o n . G a l e r i e C h r i s t i a n M . N e b e h a y , W i e n 1969., s t r . 2 8 2 , s l i k a 3 9 4 . T a k o đ e r u : V e r S a c r u m , V / 1 8 5 .

40

R o b e r t W a i s s e n b e r g e r , o p . c i t . ( b i l j e š k a 3 8 ) , s t r . 83 .

n u m u 1905. g o d i n e . T e š k o j e d a n a s v j e r o v a t i d a t a s l ika , i n e s a m o ona , n i j e s u d j e l o v a l a u f o r m i r a ­n j u u m j e t n i č k e vo l je n a š i h »medu l i ćevaca« , i a k o u z e t a e g z e m p l a r n o , s a m o k a o izraz o p ć e g d u h a od­r e đ e n e s t r u j e . 4 1 Š t o se p a k t iče m o d i f i c i r a n o g po -i n t i l i z m a i ž ivog k o l o r a , p r i m j e r i su b r o j n i u 'sli­k a r s t v u Adolfa B ö h m a , F e r d i n a n d a Andr i j a , Car-la Mol la , M a x a K u r z w e i l a , W i l h e l m a Lisz ta i d r u ­gih. D je lovan j e F r a n z a M e t z n e r a , p o s r e d n o p r e k o I v a n a M e š t r o v i ć a , t a k o đ e r j e n e d v o j b e n o .

Sv ih p e t s l ika R a č k i iz laže n a M e đ u n a r o d o j izlož­b i u R i m u 1911. god ine . T r i su o t k u p l j e n e o d Mi­n i s t a r s t v a p r o s v j e t e K r a l j e v i n e S rb i j e , a s v i m a se z a m e t n u o t r a g pos l i j e iz ložbe. G o d i n e 1962. u s t a ­nov i l a j e d r V e s n a N o v a k Oš t r i ć , r a d e ć i r e t r o s p e k ­t ivu D r u š t v a »Medul ić« , d a se u b e o g r a d s k o m Na­r o d n o m m u z e j u n a l a z e s l ike »Kra l jev ić M a r k o i M i n a o d K o s t u r a « , t e »Turc i u M a r k a n a s lavi«,

41

Z a n i m l j i v a j e u č e s t a l o s t m o t i v a k o n j a i k o n j a n i k a u s t r u j i m o n u m e n t a l n e u m j e t n o s t i . T a k o đ e r i s t i c a n j e l e đ n e m u s k u l a t u ­r e m u š k i h a l t o v a k o j i n e r i j e t k o o k r e ć u g l e d a o c u — l e đ a .

franz metzner reljef za zdenac »nibelungen«, 1904.

20

p a ih j e R a č k i s u d s k o m o d l u k o m d o b i o n a t r a g . 4 2

Osta l e t r i , o n e o t k u p l j e n e , d o s a d n i j e b i lo m o g u ć e p r o n a ć i . P o z n a t e su p o r e l a t i v n o d o b r i m r e p r o ­d u k c i j a m a u k a t a l o z i m a z a g r e b a č k e i r i m s k e iz­ložbe . V r a ć e n e s l ike a u t o r j e p o p r a v i o , n o p r o m i ­j en ivš i i m , n a ža los t , uz n e k e de ta l j e , i f a k t u r u .

S r p s k i m p a v i l j o n o m u R i m u d o m i n i r a l e su sku lp ­t u r e k o s o v s k o g c i k l u s a I v a n a Meš t rov i ća , te s l ike M i r k a R a č k o g , L j u b e B a b i ć a i T o m i s l a v a K r i z m a ­na , sve iz c i k l u s a K r a l j e v i ć a M a r k a . D o g o d i l o se, m e đ u t i m , d a h r v a t s k i u m j e t n i c i n i s u iz lagal i k a o »od i j e l j ena g r u p a « , n i p o s t a v o m iz ložbe , a n i b i lo k a k v i m p o d a c i m a u k a t a l o g u , p a s u ih m n o g i na­pis i — n a m j e r n o ili z a b u n o m — p r o g l a š a v a l i Sr­b i m a . O t o m e su se o d m a h r a z b u k t a l e ž u č n e pole­m i k e .

42

P o s l i j e r e t r o s p e k t i v n e i z l o ž b e M i r k a R a č k o g a u U m j e t n i č k o m p a v i l j o n u 1970 . g o d i n e , na k o j o j s u bile i z l o ž e n e o b j e s l i k e , a u t o r ih je p o k l o n i o g r a d u Z a g r e b u . N a l a z e s e «u S k u p š t i n i g r a d a i nisz i z l o ž e n e , j e r nije j e d n o s t a v n o n a ć i p r i k l a d a n p r o s t o r . I t i m e s v a k o d n e v n a p r a k s a p o k a z u j e d a j e s l i k a r s t v o m o n u m e n t a l n e s t r u j e n a m i j e n j e n o j a s n o o d r e đ e n o m a r h i t e k -t o n s k o m o k v i r u .

K r i t i k a j e p r a t i l a r i m s k u i z ložbu o c j e n a m a o v i s n i m o v l a s t i t o j p o l i t i č k o j p r i p a d n o s t i , p a i o s l i k a m a R a č k o g a izr iče r az l i č i t a m i š l j e n j a . M a t o š , uv i j ek s p r e m a n n a n e o b i č a n i s a m o s t a l a n sud , p i še o Rač -k o m sa s i m p a t i j a m a , naz iva juć i ga g o d i n u d a n a ra­n i j e p j e s n i k o m n a š e e l i te i s l i k a r o m »naše in te l i ­genc i je , b o l o v a i p a k l e n i h m u k a n j en ih« , 4 3 t e pr i ­h v a ć a n j e g o v u i n t e r p r e t a c i j u K r a l j e v i ć a M a r k a , ko­j u s m a t r a b l i ž o m n a r o d n o j p j e s m i o d Meš t rov iće -ve. I n a č e j e c ik lus oc i j en jen raz l i č i to , ali m u se u g l a v n o m p r i z n a j e i z v o r n o s t i s n a g a k o m p o z i c i j e .

Pos l i j e b u r n i h d o g a đ a j a s i z l o ž b a m a u Z a g r e b u i R i m u , o d n o s n o pos l i j e c i k l u s a K r a l j e v i ć a M a r k a , R a č k i se p a r a l e l n o b a v i D a n t e o m i m o t i v i m a na­r o d n e p j e s m e , š to u m o r f o l o š k o m s m i s l u t a k o đ e r znač i r a d n a dva ko lo s i j eka . N a j e d n o j j e s t r a n i d r u g a se r i j a c r t eža P a k l a ( u g l a v n o m p r e m a p r v o j ser i j i ) , l i r sk i p ro f in j en i a k v a r e l i za Čis t i l i š te i R a j , ve l ika n e o b i č n a F r a n c e s c a d a R i m i n i , t e t r i s l i k e za K r š n j a v i j a b l i ske J u g e n d s t i l u i r a n o m K a n d i n s k o m .

43

A . G . M a t o š , P o v o d o m i z l o ž b e » M e d u l i l ć a « . S a v r e m e n i k 5 /1910 . , tor. 11. s t r . 8 0 3 — 8 1 2 . C i t i r a n o p r e m a : S a b r a n a d j e l a , s v . XI. , s t r . 97 .

franz metzner »zemlja« na 20. izložbi bečke secesije, 1904.

N a d r u g o j s t r a n i , R a č k i p i še K r š n j a v i j u 8. sv ibn ja 1912. o r a d u n a n a c i o n a l n i m m o t i v i m a : »Ne z n a m d a li s a m V a m s p o m e n u o p o s l j e d n j i p u t a d a se b a v i m j e d n o m v e l i k o m s l i k o m ' M a j k o m Jugovi ­ća '« , 4 4 a dv i j e g o d i n e k a s n i j e : »Zatraž i l i su o d Ma­t ice H r v a t s k e , d a i m i l u s t r i š e m ' S m a i l a g u Čengića ' . T i m e se s a d a b a v i m . M e đ u t i m r a d i m n a t r i m veli­k i m s t v a r i m a ' S m r t m a j k e Jugov ića ' , 'Z idan je S k a d r a ' i ' K o s o v k a d j evo jka ' , p o n a r o d n i m pjes­m a m a . « 4 5

M a ž u r a n i ć e v i m e p o m R a č k i se b a v i o već m n o g o r a n i j e , s p o m i n j a o i i z lagao b a k r o p i s e s t o m t ema­t i k o m , 4 6 z a t i m u l j e i n e k e c r t eže n a iz ložbi M e š t r o -

44

P i s m o R a č k o g a K r š n j a v i j u o d 8. V. 1912., A r h i v H r v a t s k e .

45 Pismo Račkoga Kršnjaviju od 2 5 . II. 1914., Arhiv Hrvatske.

46

I z l a g a o ih j e 1908. na P r v o j dalmatinskoj u m j e t n i č k o j i z l o ž b i u S p l i t u , 1909 . na i z l o ž b i » M e d u l i ć a « u L j u b l j a n i .

franz metzner reljef za zdenac »nibelungen«, 1904.

21

franz metzner iz unutrašnjosti spomenika bitke naroda, 1906.—1913. dvorana franza metznera na izložbi u beču, 1908.

22

franz metzner rel jef i za fasadu palače rheingold u berl inu, 1906.

23

24

ivan meštrović vidovdanski hram

bodo ebhardt maketa za bismarckov nacionalni spomenik, 1911.

v i ć — R a č k i 1910., a za M a t i c u h r v a t s k u , č in i se , r a d i nove c r t eže . V j e r o j a t n o su i l u s t r ac i j i kn j ige bi l i n a m i j e n j e n i p o z n a t i p r i m j e r c i d a n a s u K a b i n e t u g ra f ike JAZU, n a s t a l i m o ž d a p r e m a r a n i j i m s tud i ­j a m a . Oni su o č i t o r a đ e n i u j e d n o m d a h u , p o je­d a n za s v a k o p j e v a n j e . D e k o r a t i v n e zone n a v r h u i d n u l i s t a p o k a z u j u m o t i v i m a i s t i l i zac i jom n e š t o ka sn i j i t r e n u t a k r a z v i t k a , bl iži d r u g o m d i je lu m o n u m e n t a l n e faze R a č k o g a . P o z n a t i b a k r o p i s o t k u p l j e n n a I d a l m a t i n s k o j u m j e t n i č k o j iz ložbi 1908. k a r a k t e r i z i r a k o n c e p t j o š p o d u d a r a n s cik­l u s o m i l u s t r a c i j a D a n t e o v a »Pak la« . M e đ u t i m , p e t s p o m e n u t i h c r t e ž a za » S m r t S m a i l a g e Čengića« p r o ­

ž i m a p o t r e b a d a se r a z m a k n u o k v i r i u o b i č a j e n i h f o r m a t a , d a se l in i ja p o d v r g n u t a g r a đ e n j u svi je t lo-- t a m n i h k o n t r a s t a o s l o b o d i » b a k r o p i s n e « disc ipl i ­ne , t e d a r ea l i s t i čk i s h v a ć e n e f igure b u d u nos ioc i e m o c i j e , p o t e n c i r a n e v e r i s t i č k i m m o m e n t i m a iza­b r a n i h scena . T ih p e t c r t e ž a č ine u s p j e l u c j e l i nu u l i k o v n o m , u m j e t n i č k o m i k u l t u r n o - p o v i j e s n o m s m i s l u . Mot iv i iz »Smai lage« j a v l j a t će se i ka s ­n i j e n a i n o z e m n i m i z l o ž b a m a za v r i j e m e p r v o g a sv j e t skog r a t a .

Ve l ike s l ike s p o m e n u t e 1914. g o d i n e na jv j e ro j a t ­n i j e su t r i p l a t n a g o l e m i h d i m e n z i j a u b e o g r a d -

p. pfann i e. pfeifer nacrt za bismarckov nacionalni spomenik, 1911. dom likovnih umjetnosti u zagrebu, 1939. ivan meštrović

25

s k o m N a r o d n o m m u z e j u . 4 7 R i j eč j e o i d e o l o š k o m n a s t a v k u c i k l u s a Kra l j ev i ća M a r k a , al i , k o l i k o j e bi­lo m o g u ć e u s t a n o v i t i , sa z n a t n i m m o r f o l o š k i m p r o m j e n a m a . D r a m a t i k a se s m i r i l a , n e s t a l a j e ve­l ika ges t a , k o l o r i t p o t a m n i o , p o i n t i l i z a m s a s v i m i z o s t a o i n e č e se v iše u o p č e v r a t i t i u o p u s u Račko -ga. Te s l ike , s j o š n e k i m i z g u b l j e n i m a , č ine pr i je ­laz g r u p i d j e l a n a s t a l i h u Genevi . R a č k i o n d j e do­lazi u g r a v i t a c i o n o po l j e F e r d i n a n d a H o d l e r a , čiji r a d v j e r o j a t n o s h v a ć a k a o p o t v r d u svog s t ava . N e p a d a d i r e k t n o p o d H o d l e r o v u t j e c a j , b a r e m š to se t i če n a c i o n a l n e t e m a t i k e , ali d u h k o j i m jo j p r i l az i p o d u d a r a n j e s d u h o m n e k i h H o d l e r o v i h d je la . Pa­l e t a s e R a č k o g a p o t p u n o p r o m i j e n i l a , p r e t e ž u t a m ­ni t o n o v i s m e đ e ili p l ave b o j e s e v e n t u a l n o pone ­k i m k o l o r i s t i č k i m a k c e n t o m ili bez n jega . Mot iv n i j e s m j e š t e n u o d r e đ e n i , r e a l i s t i čk i s h v a ć e n p r o ­s t o r , n e g o i zo l i r an n e u t r a l n o m p l o š n o m pozad i ­n o m . On p o s t a j e r e p r e z e n t a n t ide je ; n i j e više n a r a ­t i v a n . T a k v e su s l ike u g l a v n o m p o z n a t e p o r e p r o ­d u k c i j a m a u i z ložben im k a t a l o z i m a , 4 8 k a o p r i m j e ­r i ce »Mučenic i« i d r u g e , o č i j im z n a č a j k a m a m o ­ž e m o z a k l j u č i v a t i n a t e m e l j u g r u p e t e m p e r a o tk r i ­v e n i h p r i l i k o m p r i p r e m a r e t r o s p e k t i v e R a č k o g a

47

U b e o g r a d s k o m N a r o d n o m m u z e j u i n v e n t i r a n a s u t r i p l a t n a p o d o v i m n a z i v i m a : » K o s o v k a d j e v o j k a « , »Jug B o g d a n i d e ­v e t J u g o v i ć a « , » K r a l j e v i ć M a r k o i s e s t r a L e k e k a p e t a n a « . — » S v e t r i s l i k e s u v e o m a v e l i k i h d i m e n z i j a , p r e k o t r i m e t r a š i r i n e i i s t o t o l i k o v i s i n e , n i s u na b l i n d r a m o v i m a v e ć u m i ­n a m a , t e j e n j i h o v o f o t o g r a f i s a n j e n e m o g u ć e . « D o p i s N a r o d n o g m u z e j a , b r . 4 8 / 1 , o d 16. I. 1970.

4 8

N a p r i m j e r k a t a l o g i z l o ž b e j u g o s l a v e n s k i h u m j e t n i k a u G e n e v i 1918 . g o d i n e i d r .

1970. g o d i n e , i n e d a v n o p r o n a đ e n e s l ike »Otmica« . O n a i m a p o k r e n u t o s t i ene rg i j u r a n i j i h d je la , al i k o n c e p t o m p o v e ć a n j a j e d n o g d e t a l j a d o v e d e n o g u k r u p n i p l a n i a k o r d o m t a m n i h b o j a p o k a z u j e d ru ­gu o r i j e n t a c i j u . S p o m e n u t e t e m p e r e o d s t u p a j u j o š više o d r e a l i s t i č k e o b r a d e m a t e r i j e , te s u m a r n i m z a h v a t o m , p l o š n o š ć u i p o m a l o u g l a t o m st i l izaci­j o m o t v a r a j u p u t n o v o m o b l i k o v n o m p o d r u č j u . 4 9

M o g u ć n o s t i su b i le n a z n a č e n e u s m j e r u a r t d e c o a i e k s p r e s i o n i z m a ili me ta f i z i čkog s l i k a r s t v a , an t i -c i p a t i v n o i m a n e n t n e s t r u j a m a m o n u m e n t a l i z m a i s i m b o l i z m a , al i ih R a č k i n e p r i h v a ć a . On se — k a o š to j e već r e č e n o — pov lač i iz s u v r e m e n i h li­k o v n i h zb ivan ja , a i deo log iz i r ano j u m j e t n o s t i izri­če o s u d u u p i s m u I z i d o r u K r š n j a v i j u već 1920. g o d i n e : »Kod p o s l j e d n j i h r a d o v a o s t a v i o s a m na­c i o n a l i z a m j e r v i d i m d a j e t o s a m o n a š t e t u u m ­j e t n o s t i . U m j e t n o s t n e p o z n a j e g r a n i c a — o n a zbli­žava l j u d e a n e r a s t a v l j a ih. K o d n a s r a z m a h a o se n a c i j o n a l i z a m (pol i t ički ) p a j e p o v u k a o i n a s ar­t i s t e za s o b o m . M e š t r o v i ć m u j e na jveć i p r o p a g a ­t o r . J a n e z n a m k o l i k o se l j e p o t a t i m e o b o g a t i l a . V a n i t a s v a n i t a t u m — m o d a — m o d a i p o l i t k a . « 5 0

49

R i j e č j e o e l e m e n t i m a » a r t d e c o a « , k o j e z a m j e ć u j e Ž e l j k a Č o ­r a k : ». . . t v r d o m l i n i j o m , u g l a t i m o b r i s o m i s n a ž n o m s t i l i z a c i ­j o m l i k o v a m o g l o b i s e r e ć i d a s e u k l j u č i o u o n a k r e t a n j a k o j a s u a n t i c i p i r a l a s t i l d v a d e s e t i h i t r i d e s e t i h g o d i n a « ( T e l e g r a m , 2 7 . I I I . 1970., s t r . 17 ) . — K a o p r i m j e r Ž e l j k a Č o r a k n a v o d i p l a ­k a t za i z l o ž b u » M e d u l i ć a « iz 1910. g o d i n e , m e đ u t i m , na p r i m j e r t e m p e r a » M u č e n i c a « b i l a b i z n a t n o b l i ž a » s t i l u d v a d e s e t i h i t r i d e s e t i h g o d i n a « .

50

P i s m o R a č k o g a K r š n j a v i j u o d 3. I I I . 1920. A r h i v H r v a t s k e .