11

UNIVERZITET U TUZLIRUDARSKO-GEOLOKO-GRAEVINSKI FAKULTET

HIDROLOGIJA

Prof. dr. sc. NEDIM SULJI, dipl.ing.gra.

2

HIDROMETRIJAHidrometrija bavi se mjerenjima na vodama i primarnom obradom tih rezultataOsnovni zadaci hidrometrije:

a) razrada metoda i pribora za odreivanje i prouavanje reima vodab) obrada podataka mjerenjac) organizacija mree osmatrakih stanica

U graevinarstvu podruju interesa hidrometrijska istraivanja na rijekama, jezerima i akumulacijamaOsnovni hidrometrijski radovi:

-izbor mjesta i poloaja mjerenja-postavljanje i oprema stanica za mjerenje raznih parametara vode-mjerenje dubina i oblika dna rijenog korita-osmatranje kolebanja nivoa vode -mjerenje i prouavanje brzina i smjera toka-mjerenje i prouavanje pada vodnog ogledala i t d

3 4

25 6

MJERENJE NIVOA VODE (VODOSTAJ)

Na rijekama, jezerima i morimaPotrebe plovidbe, projektovanja i gradnje HG (regulacija rijeka, luke, mostovi ... )Vodostaj vertikalna razlika nivoa vode i nekog fiksnog (nultog) poloaja

Najjednostavniji ureaj za mjerenje vodomjerna letvaVodomjerna letva drvo, liveno eljezo, elini lim, plastika

podjela na letvi uglavnom 2 cmeljezne i plastine letve komadi po L=1 mirina letve 150 mm

7 8

Pokazatelj nivoa vode = VODOSTAJVODOSTAJ vertikalno odstojanje od neke fiksne ravni do nivoa vode

39

Postavljanje i oitavanje vodomjera

-nain ugradnje f-ja uslova na terenu-postoji kejski zid, mostovski stub letva u strogo vertikalan poloaj-obala kosa letve privrstiti na vertikalno pobijene ipove

stepenasti vodomjer (slika gore)

Stepenasti vodomjer

10

Vodomjerna letva vodostaj osmatramo diskontinualno Limnigraf kontinualno (automatsko) registrovanje vodostaja Tipovi limnigrafa:

a) sa plovkomb) pneumatskic) sa senzorom

a) Limnigraf sa plovkom:-dobo, plovak, ue, koturaa i kontrateg-vertikalno pomjeranje plovka prenosi se na papirnu traku-papirna traka namotava se na dobo-dobo se okree oko svoje ose pomou satnog mehanizma-v okretanja doboa usklaena sa L limnigrafske trake

11

ema rada limnigrafa sa plovkom

12

Ureaj sa plovkom

dobo, plovak, ue, koturaa i kontrateg

413

Limnigraf sa horizontalnim doboem Limnigraf sa vertikalnim doboem

14

b) Pneumatski limnigraf:-boca sa komprimovanim zrakom-komprimovani zrak preko reduktora pritiska potiskuje u cijev-cijev postavljena u vodu-iz cijevi zrak stalno izlazi u vidu mjehura

15

c) Limnigraf sa senzorom:-nivo vode mjeri kao hidrostatiki p pomou senzora-senzor smjeten u cilindar od nehrajueg elika 24 mm i L = 175 mm-senzor sastvni dio ureaja za const. mjerenje nivoa vode

Prednosti jednostavna instalacija ; preciznostNedostaci treba povremena rekalibracija ; osjetljivost membrane

16

MJERENJE DUBINE VODE

Dubina (d) definiemo dno rijeke, jezera ...Rezultati mjerenja: a) situacije sa izobatama

izobate = linije koje spajaju mjesta istih db) situacije sa izohipsama

izohipse = linije koje spajaju mjesta istih visinac) uzduni profilid) karakteristini PP

Mjerenje dubine tri operacije:1) mjerenje dubine2) odreivanje pozicije take u kojoj mjerimo d3) mjerenje nivoa vode

517

Mjerenje dubine puno postupaka i pribora:

Postupci i pribor za mjerenje dubine

18

Mjerenje dubine u POJEDINANIM TAKAMA:1) hidrometrijski postupak2) akustiki postupak

Hidrometrijski postupak:a) Razliite motke i letve (tzv. sondirke) obiljeene na svakih 1, 2, 5 do 10 cmb) Granino graduirano ue vee dubine sa plovila sa utegom na kraju

mjerenje d u tekuicama zanoenje ueta

korekcijom smanjiti izmjerene dubine

19

Primjer mjerenja dubinea) elino graduirano ue b) ehosonder

1 ue 2 uteg ugao zanoenja 3 predajnik 4 prijemnik5 polazni signal 6 povratni signal

a razmak prijemnika i predajnika (m) b dubina ehosondera (m)t vrijeme potrebno da ultrazvuk doe od prijemnika do predajnika (s)

c v rasprostiranja zvuka 20

Akustiki postupak:

-Koristi ehosonder sa kazaljkom-Rad ehosondera:

- slanje ultrazvunog signala - njegovo odbijanje od dna- prihvaanje signala

- Brzina rasprostiranja zvuka (c) f-ja temperature i gustine vode

621

NEPREKIDNO MJERENJE dubine:

1) akustiki postupci2) hidrostatiki postupci

Akustiki postupci:

- koristi ehosonder sa pisaem

Hidrostatiki postupak:

-Koristimo hidrostatiki distancijski mjera profila-Mjerenje sa plovila pomou sonde za praenje dna-Oblik sonde hidrodinamian to manji otpor pri kretanju kroz vodu-Unutar sonde ureaj za kontinualno registrovanje dubine

22Snimanje poprenih presjeka i uzdunih profila u vodotoku

23

Mjerenje dubine u jezeru (snimanje konfiguracije dna)

24

MJERENJE BRZINE VODE

Odreivanje brzine (vektor) poznavati:a) njenu apsolutnu vrijednostb) pravac sa obzirom na odabrani koordinatni sistemc) smjer

Teenje vode u cijevima i vodotocima poznat pravac i smjer vektora vStrujanje u moru i jezeru mjerenjem odrediti sva tri parametra

Srednja v u datom t u dijelu poprenog presjeka :vw=Q /

Q proticaj rijeke kroz presjek

725

Prirodni i vjetaki vodotoci turbulentan reim strujanja

vremenska i prostorna pulsacija brzina

Pulsacija brzine u povrinskoj (I) i taki pri dnu (II) turbulentnog toka u vodotoku

26

Hidroloka mjerenja v vode zanima nas: srednja lokalna v vode u i-toj takiAko je v = trenutna v srednja lokalna v:

T(s) = t2 t1 razdoblje osrednjavanja

-Sa slike: srednje lokalne v u taki opadaju porastom d pulsacija raste-Znai: pri dnu v vode mjeriti due nego na povrini-T za povrinske take: 1 do 2 minuta T za take pri dnu: 2 do 3 minuta

27

Vertikalni profil srednjih lokalnih v izmjerene u pojedinim takamaTake od povrine ka dnu karakteristini uzorci

Karakteristini vertikalni profili brzina u vodotokua) glatko dno b) vrlo hrapavo dno (vegetacija)

srednja v vode na vertikali

q = elementarni protok (m2 / s)

srednja v toka (srednja v u poprenom presjeku toka) Q=ukupan protok kroz proticajnu povrinu A

28

Raspored v u poprenom profilu rijenog toka f-ja vrste teenja

teenje turbulentno raspored v moe biti raznovrstan

f-ja Q, hrapavosti, krivina toka, oblika popr presjeka . . .

Mijenja se Q po t raspored v se mijenja u t

829

Odreivanje srednje v na vertikalma na osnovu mjerenja u takama po dubini:

a) U jednoj taki:

b) U dvije take:

c) U tri take

d) U pet taaka

30

31

Mjerenje v vode u laboratoriju ili prirodi postupci:1) Kinematski (hidrometrijski plovci i krilo, hidrometrijsko kolo)2) Postupci temeljeni na transformaciji energije (instrument Pitot, Venturi)3) Termoelektrini postupci (v mjerimo na osnovu izmjene topline)4) Elektromagnetski postupci

Hidrometrijski plovci:

a) Povrinska v vode (povrinski plovci)b) v vode na nekoj d (dubinski plovak)c) v srednja do odreene d (plovak palica)

- Dio plovka iznad povrine vode mala povrina uticaj vjetra

32

Vrste hidrometrijskih plovakaa1) do a4) povrinski plovci b) dubinski plovak c) plovak - palica

Napomena:Prikazane mjere su u cm !!!

933

Princip mjerenja plovkom u vodotoku:-mjerimo put s (m) kojeg pree plovak u vremenu posmatranja t (s)

vsr = s / t

Odnos vsr na vertikali hidrometrijskog profila i povrinske v mjerene povr. plovkomu granicama 0,82 do 0,92

Mjerenje v vode dubinskim plovkom:-dubinski dio plovka na d od 0,6d povrinski dio ima v = vsr na vertikali

Plovak palica:- ako je palica potopljena do 0,9d dobijemo vsr vode na vertikali

34

Hidrometrijsko krilo:

Mjerimo v vode u otvorenim tokovima i cijevimaMjerenje: jednoznani odnos v vode i broja okretaja propelera hidrom. krila (n)

Hidrometrijsko krilo i kriva badarenjaa) hidrometrjsko krilo b) zamjena hiperboline krive badarenja sa tri pravca

35

Hidrometrijsko krilo

Mjerenje hidrometrijskim krilom 36

Mjerenje hidrometrijskim krilom sa mosta

10

37

Proizvoa hidrometrijskog krila: daje krivu badarenjaKriva badarenja = kriva zavisnosti n (1/s) od v vode (m/s)Kriva badarenja: dobije se u laboratoriji

mjeri se n u cijelom rasponu v kretanja kolica

kolica poznata i jednolika v kretanja iznad kanala sa vodom

Hidrometrijsko krilo: mjerimo v u jednoj takiMjeri se (obino) ukupan broj okretaja propelera N u vremenu t (minimum 2 min.)

odrediti specifian broj okretaja propelera n = N / t

sa krive badarenja oitamo vsr u taki mjerenja38

Hidrometrijsko krilo:-unosi se u vodu pomou ueta ili na vertikalnoj motki-prvi sluaj: mjerenje iz amca ili sa iare koja je popreno na vodotok-drugi sluaj: mjerenje sa mosta ili stojei u vodi (manje d)

Cijevi pod pritiskom:-mjerenje v krilo je na ipkama po pravim uglom na smjer toka vode

iara za mjerenje brzine vode pomou hidrometrijskog krila

39

Pitotova cijev:

Mjerenje lokalnih v u laboratorijiMjerimo v princip transformacije kinetike energije vode u potencijalnuOtvoreni vodotok:

-cijev savijena po pravim uglom na donjem kraju-taj otvor cijevi usmjerimo uzvodno-vertikalni dio cijevi voda se podie do h (m) h=pd / g

pd dinamiki pritisak na ulazu u cijev (N/m2) gustina vode (kg/m3)g ubrzanje polja sile tee (m/s2)

40

Naelno mjerenje brzine vode Pitotovom cijevia) otvoreni tok b) cijevi pod pritiskom

Mjerenje v vode u cijevima pod pritiskom: dvije cijevi poetak samo jedne usmjeren uzvodno Pitotove cijevi: mjerenje v vode > 7 m/s krilo nije pouzdano ili nije mogue

11

41

MJERENJE PROTOKA VODE

Q = koliina ili V vode koja protie kroz PP vodotoka ili cijevi u jedinici vremenaQ = temeljni hidroloki i hidrauliki podatakPoznavanje Q: osnovnu uslov projektovanja i izvoenja radova na vodotoku

Postupci mjerenja Q dvije osnovne grupe:1) postupci neposrednog mjerenja Q2) postupci posrednog mjerenja Q

42

1) Postupci neposrednog mjerenja Q:Zasnovani na mjerenju Q pomou mjernih posudaMogue: mjerenje Q malih izvora i manjih vodotoka sa Q do 10 l/sMjerne posude:

a) Milneova posudab) danaida

a) Milneova posuda:-automatski registrator sastoji se od dvije posude istog oblika i V-kada se jedna posuda napuni vodom prevre se zbog teita i prazni se-tada dolazi do punjenja druge posude

a) Milneova posuda b) danaida1-izlivni otvori 2-pokaziva NV3-rezervoar 4-mjerna skala

43

b) Danaida:

-okrugla posuda sa vie radijalnih otvora na dnu istie voda-otvori normirani i oblikovani -pretpostavka const Q NV u danaidi se stabilizuje jednakost dotoka i isticanja

protok (m3/s)

koeficijent isticanjan broj otvoraA povrina otvora (m2)g ubrzanje polja sile tee (m/s2)H dubina vode u danaidi (m)

44

2) Postupci posrednog mjerenja Q:

a) Postupak povrina brzinab) Postupak mjeavinac) Koritenje mjernih objekata (kanala)

a) Postupak povrina - brzina:-mjerenje v hidrometrijskim krilom u nizu taaka PP-mjerenje u prirodnim i vjetakim tokovima i tokovima pod pritiskom (D > 0,8m)-postupak: odabir odreenog broja brzinskih vertikala, broj i poloaj taaka na vertikalama u kojima mjerimo v-razmak izmeu dvije vertikale ne vei od 1/20 ukupne irine vodnog lica b (m)-u praksi: uzima se do 5 vertikala za male i do 20 vertikala za velike rijeke-broj mjernih taaka na jednoj vertikali:

za d > 1m iznosi 5 (pri povrini, na 0,25d; 0,5d; 0,75d; na dnu)

12

45

Naelo mjerenja protoka postupkom povrina brzina1, ...., 5 oznaka brzinskih i protonih vertikala; (A), (B), (C), (D), (E) koraci postupka grafike integracije

ukupan protok Q

Poto je v=f(x,y) gornji integral nemogue analitiki rijeiti za prirodni vodotokprvo izraunamo elementarni protok q (m2/s) i onda ukupan Q:

46

Analitika metoda odreivanja protoka

-Kod prorauna koristimo srednje vrijednosti v izmeu dvije brzinske vertikale-v srednje na brzinskim vertikalama odredimo na osnovu podataka o mjerenjima-Podaci o mjerenjima u odreenim takama vertikala-Proizvodi v srednjih sa pripadajuim dijelovima poprenog presjeka izmeu vertikala odreuju elementarni protok (q)-Sumiranje q odreen je ukupni Q vode kroz popreni presjek

v srednje izmeu dvije vertikale

Ukupan Q sumiranjem svih parcijalnih protoka

47 48

U praksi proraun ukupnog Q:a) grafiki postupak (postupak grafike integracije)b) analitiki postupak

Obradit emo grafiki postupak:

Grafiki postupak:-Grafiko rjeavanje integrala

13

49

(A) Nacrta se izmjereni popreni profil vodotoka(B) Za svaku vertikalu nacrtati dijagrame v=f(d)(C)Planimetrisanjem odrediti qi(D)Vrijednosti za qi nanositi u pogodnom mjerilu iznad svake vertikale i krajnje

take meusobno spojiti krivom(E) Povrina izmeu te krive i vodnog lica (x-osa) odgovara ukupnom Q (prema

izrazu

Q u cijevima pod pritiskom odreuju se simultanim mjerenjem v pomou hidrometrijskog krilaMjerenje v (ustaljeni tok vode) due od 5 min. pri emu v vode treba biti > od 0,4

50

Za grafiku odnosno grafoanalitiku metodu potrebno je:- izraunati q na svakoj vertikali na kojoj je mjerena dubina- dio v srednje na vertikalama odreen mjerenjima- dio v srednje odreen interpolacijom f-je v (v = v (stacionaa)- q odredimo na osnovu izraza:

Elementrani protok

Ukupan Q = zbir q du profila

51 52

b) Postupak mjeavina:-Posredno mjerenje Q-Za mjerenje Q bujinih tokova, tokova sa kaskadama i vrtlozima-Sve su to tokovi sa snanom turbulencijom sa v > od 4m/s-U vodotok uputamo odreenu koliinu obiljeivaa (traser, indikator) Qo-Traser ima poznatu koncentraciju rastopine Co-Nizvodni profil (potpuno mijeanje) uzimamo uzorak vode -Odredimo koncentraciju trasera (obiljeivaa) C-Iz odnosa Q:Qo = Co:C ukupan Q:

Obiljeivai ili traseri: hemijski indikatori (natrijev hlorid) i fluorescentne tvari

14

53

c) Mjerni objekti:

-Posredno mjerenje Q-Kod Q kod kojih postoji veza izmeu Q i nivoa vode-Otvoreni tokovi mjerni objekti na kanalima i manjim tokovima-Objekti za posredno mjerenje Q tri grupe:

C1) otrobridni preliviC2) mjerni kanaliC3) kontrolni profili

-Kriteriji izbora tipa mjernog objekta su:-Opseg protoka (Qmin, Qmax)-Koliina nanosa-eljena tanost-Denivelacija u vodotoku-Trokovi 54

C1) Otrobridni prelivi

-Najei mjerni objekti-Mjerenje malih koliina vode sa visokom tanou (trouglasti otrobridni)-Mjerenje veih protoka (pravougaoni otrobridni prelivi)

Otrobridni mjerni prelivi(a) Pravougaoni bez bonog suenja (b) pravougaoni sa bonim suenjem(c) Trougaoni (d) Trapezni

-Prelive projektovati da rade kao nepotopljeni sa potpunim hidraulikim skokom-Mjerni preliv: badariti u prirodi ili na modelu

55 56

C2) Mjerni kanali

-Kanali sa suenjem-Idealni mjerni objekti za male prirodne tokove ako pri svim Q rade kao nepotopljeni

kroz objekat prolazi nesmetano nanos

kod otrobridnih preliva nanos se akumulira

Mjerni kanal sa suenjem i hidraulikim skokom

15

57

C3) Kontrolni profili

-HG izvedeni u obliku pragova ili pregrada-Oblikovani da omogue precizno definisanje veze izmeu Q i vodostaja-Na rijekama sa promjenjivim koritom

Primjer kontrolnog profila na prirodnom vodotoku

58

MJERENJE RIJENOG NANOSA

Rijeni nanos = krute estice koje je voda pokrenula u koritu ili su sa okolnog tla dospjele u vodni tok dalji pronos

Najea klasifikacija rijenog nanosa:1) vueni nanos2) lebdei (suspendovani) nanos

1) Vueni nanos:kree se po dnu korita (klizanjem, kotrljanjem) naizmjenino mirovanje i kretanje pojednih zrna

2) Lebdei nanos:pronos itavim poprenim presjekom vodnog toka (kao suspenzija)koristimo pojam masena koncentracija nanosa (Ct) kree se zajedno sa vodom (v estica = v vode)lebdei nanos 85 do 95% ukupnog nanosa

59 60

Rijeni nanos: hidroloka i hidraulika kategorijaNe raspolaete jo znanjem iz hidraulike Za sada zanima nas samo najgrublja pojmovna distinkcija veliina

Krupnoa nanosa i zastupljenost frakcija zrna prosijavanjem kroz sita

granulometrijska kriva nanosa

Primjer granulometrijske krive nanosad50 prenika zrna naosa koji odgovara 50% frakcijid90 prenik zrna nanosa koji odgovara 90% frakciji

16

61

Lako razlikovati lebdei od vuenog nanosa, ipak:

povlaenje granulometrijske granice nije jednostavno

granica f-ja vremenski promjenjive jaine rijenog toka

gruba podjela (granica): oko 0,1 do 1,0 mm (sitni i srednje krupan pijesak)

Pronos (protok) nanosa vueni Nv i lebdei Nl:-koliina nanosa koja se kree poprenim profilom toka u jedinici vremenadimenzija kg/s-ukupna koliina nanosa u veim vremenskim jedinicama (mjesec, godina)izraava se u tonama

62

Kod analize rijenog nanosa potrebno poznavati:a) podaci o ukupnom pronosu nanosa u nekom periodub) raspodjela koncentracije suspendovanog nanosa po poprenom

presjeku toka za karakteristine vodostaje u razliitim sezonamac) promjena granulometrijskog sastava nanosa (materijala)

Mjerenje vuenog nanosa:a) pomou mehanikih hvataab) pomou radioaktivnih i obojenih traserac) mjerenjem sprudova i pokretnih oblika dna

63

Najea primjena u praksi: mehaniki hvataiMehaniki hvatai:

-razliite izvedbe-najei oblik: kutija sa otvorom na uzvodnoj strani ulazi vueni nanos-unutranjost hvataa: vue se po dnu v se smanjuje -unos hvataa u vodu: posebna dizalica sa uadima na pontonima

Mehaniki hvata

1 dva pontona meusobno spojena platformom; 2 kolotura; 3 motka sa vitlom kojim se ue pritie na dno; 4 hvata vuenog nanosa; 5 dizalica; 6 ue; 7 kolotura za ue; 8 vitlo za zatezanje ueta

64

Za v > 3 m/s otean rada sa mehanikim hvataemOve v su kod nailaska velikih vodnih valova najvea koliina vuenog nanosaVelike rijeke: tokom velikih voda (trajanje 2 do 3 dana) protie i do 90% od

ukupnog godinjeg vuenog nanosa

Nakon zahvatanja vuenog nanosa hvata podiemo sa dna

zahvaeni nanos analiziramo definisanjem granulometrijske krive

Zahvaeni nanos u mokrom stanju prosijavanje kroz sita otvora50,30,20,10,5,4,3 mmNanos prenika d < 3mm suenje vaganjeOd ukupne koliine sitnog nanosa uzimamo uzorak koji ide na sita otvora 2,1,0.63, 0.25, 0.13 mm ostaci na sitima se precizno vagajuProsijavanje krupnog i sitnog vuenog nanosa jedinstvena granulometrijska kriva zahvaenog nanosa

17

65

- Metodologija odreivanja pronosa vuenog nanosa -

- Definiemo elementarni pronos vuenog nanosa qv (kg/m/s):

Gvz masena koliina ukupno zahvaenog vuenog nanosa (kg)bh irina ulaznog otvora hvataa (m)tz ukupno vrijeme zahvatanja nanosa (s)

-tz: od trenutka kada je hvata dodirnuo dno do odvajanja od dna-tz f-ja koliine nanosa (obino od 30s za vee v toka do 15min za manje v toka-Vrijednost qv za razne vertikale (jedna vertikala zahvatanje nanosa min. 3 puta)-qv nanosimo na crte iznad linije sudjelujue irine vodnog lica (bs)-qv nanosimo iznad poprenog profila vodotoka-Spajanje taaka kriva elementarnog pronosa vuenog nanosa-Nv (ukupna kol. vuenog nanosa u presjeku): planimetrisanjem povrine ispod te krive i bs

66

Metodologija odreivanja pronosa vuenog nanosa

67

Mjerenje lebdeeg nanosa raznim konstrukcijama hvataa (batometri):a) hvatai sa trenutnim zahvatanjem uzorka vodeb) hvatai sa laganim punjenjem

a) Hvatai sa trenutnim zahvatanjem uzorka vode:-cilindrina cijev d=10 do 15 cm i V od 1 do 5 litara-cilindar u eljenom poloaju naglo se zatvori zahvatimo V vode

b) Hvatai sa laganim punjenjem:b1) Hvatai sa bocom (hvatai integratori i hvatai za uzimanje uzorka

u samo jednoj tacib2) Vakuumski hvatai

68

b1) Hvatai sa bocom:-hidrodinamiki oblik-u tijelu instalirana boca V 0,5 do 2 lit.-hvata integrator: baziran na hipotezi da zahvata integralni (srednji)uzorak vode na vertikali uslov sputanje hvataa jednolikom vertikalnom v-iz zahvaene vode srednja koncentracija lebdeeg nanosa na vertikali

Hvatai lebdeeg nanosa sa laganim punjenjem (hvata sa bocom)1 vodozahvatna cijev; 2 cijev za zrak; 3 tijelo hvataa; 4 boca V 1lit; 5 rep hvataa (stabilizator)

18

69

b2) Vakuumski hvatai:-za manje koncentracije lebdeeg nanosa Cl < 50 mg/l-za traene visoke tanosti mjerenja-elastina cijev uronjena u vodu -voda u cijevi kree se ka gore (zbog podpritiska u komori za uzorak)-komora za uzorak V 10 do 40 lit.

Hvatai lebdeeg nanosa sa laganim punjenjem (vakuumski hvata)6 elastina cijev; 7 vakuum pumpe; 8 komora za pranjenje dovodne cijevi; 9 komora za uzorak

70

Zahvatanje lebdeeg nanosa laboratorija izdvajanje vrste od tekue faze

filtriranje i isparivanjeUzorak vrste faze: definiemo koncentraciju nanosa, pronos nanosa i granul. KrivuZa definisanje granulometrijske krive: posebno za materijal d > 0,06mm

posebno za materijal d < 0,06mm

granica izmeu praine i pijeskaZrna d > 0,06mm prosijavanje na sitima 4, 2, 1, 0.5, 0.125 mmZrna d < 0,06mm analiza pomou pipet postupka

iz menzure sa ispitivanim materijalom (potpuno disperzovan u destilovanoj vodi) uzimamo pipetom uzorke vode sa h=10cm

Na osnovu analiza jedinstvena granulometrijska kriva za lebdei nanos

71

MJERENJE PODZEMNE VODE

Zbog potrebnih spoznaja vremenske i prostorne raspodjele rezervi PVMjerenjem PV dobijamo podatke:

-nivo PV-propusnost tla-brzina strujanja PV

Nivo podzemne vode:

-najbitniji podatak o PV-promjena nivoa PV sporija nego kod povr. voda 2 do 3 mjerenja sedmino -mjerenjem niva PV:

a) pijezometrimab) buenim bunarima

72

a) Pijezometar:-elina cijev d=25 do 50 cm (donji kraj pobijen do ispod najnieg NPV)-pri dnu cijev perforirana (esto ispunjena i filtarskom ispunom)-mjerenje nivoa arteke i subarteke vode (pod p) perforirani dio u sloju PV koji je pod p

b) Bueni bunar:-buenje vertikalnih cilindrinih buotina zatiene elinim cijevima-prenici od 30 do 100 cm -donji dio cijevi prorupan i postavljen filtar (kao i pijezometri)

Svaki pijezometar i bueni bunar definisana stalna taka od koje mjerimo NPVTaka definisana u apsolutnim kotamaSistem pijezometara ili bunara definiemo linije istih apsolutnih NPVLinije istih NPV = HIDROIZOHIPSE strujanje PV

19

73

Propusnost tla:

-crpljenjem iz pijezometara ili bunara mjerimo Q i snienje NPV-meusobna veza Q i snienja NPV odreuje propusnost tla-propusnost tla = izraavamo koeficijentom procjeivanja (koeficijent filtracije)

Brzina strujanja PV:-postupak uputanja obiljeivaa (boja, soli ...) u jedan pijezometar ili bunar

naknadne detekcije u drugom pijezometru ili bunaru