3d modeliranje samoborskog gorja

8/9/2019 3D Modeliranje Samoborskog Gorja

1/16

upan, R. i Rezo, A.: Vizualizacija 3D modela Samoborskoga gorja, Geod. list 2014, 4, 309324 309

UDK 528.93:004.42:004.92(497.5)(234 Samoborsko gorje)

Struni lanak

Vizualizacija 3D modela Samoborskoga gorja

Robert UPAN, Ana REZO Zagreb1

SAETAK. U radu je opisan postupak 3D modeliranja terena Samoborskoga gorjasuvremenim raunalnim programima kao krajnjim rezultatom geodetske izmjere, temultimedijalni prikaz karte na internetu u VRML zapisu. Na samom poetku obja-njeni su pojmovi i koncept 3D modeliranja. Takoer je prikazan kratak osvrt napojedine komercijalne i nekomercijalne programe za obradu 3D modela. Za izraduprojekta bili su preporueni programski paketi OCAD 9.0, AutoCAD Map 2010, Glo-bal Mapper 12.0.

Kljune rijei: vizualizacija, geovizualizacija, 3D model, Samoborsko gorje, VRML.

1. UvodPrikupljanju podataka te vizualizaciji i prezentaciji obraenih prikupljenih poda-taka potrebno je posvetiti veliku pozornost. Ubrzani napredak tehnologije u po-sljednjih deset godina donosi niz promjena kako na podruju znanosti, tako i napodruju geoznanosti. Trend proizlazi iz irenja potrebe za znanjem i novih mo-gunosti, pri emu se pomiu granice i na podruje kartografije sukladno razvojusuvremenih kultura i znanosti. Iz dana u dan susreemo se sa svakojakim novite-tima u pogledu izrade vlastitih proizvoda kao i naina njihove vizualizacije. Zarazliku od tradicionalnog rukovanja podacima, dananji je nain vizualizacije po-vlaten i puno je razumljiviji svakidanjem ovjeku. S razvojem digitalne tehnolo-

gije, kartografija pokazuje veliki kapacitet i upotrebljivost novih tehnolokih iznanstvenih aspekata. Izrada 3D modela zahtjevan je posao i obuhvaa raunalnutehniku kojom se dvodimenzionalan model dopunjuje treom dimenzijom, kako bise time osigurala pretpostavka percepcije realnog objekta u prirodi.

Najvea pozornost u radu posvetit e se 3D vizualizaciji i multimedijalnoj prezen-taciji na internetu kako bi se prikazale mogunosti moderne geodezije.

Potkraj 2001. godine u svijetu je bilo 530 milijuna korisnika interneta, dok ihje sredinom 2010. godine blizu 2 milijarde (URL 1). Dananji eksponencijalnirast upotrebe interneta uz raunalnu pismenost sveprisutan je bilo da je rije

1doc. dr. sc. Robert upan, Geodetski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Kaieva 26, HR-10000 Zagreb, Croatia,e-mail: [email protected],

Ana Rezo, Geodetski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Kaieva 26, HR-10000 Zagreb, Croatia, e-mail: [email protected].


2/16

310 upan, R. i Rezo, A.: Vizualizacija 3D modela Samoborskoga gorja, Geod. list 2014, 4, 309324

o meusobnoj komunikaciji, zabavi, korisnim informacijama, poslovima, vijestimai sl. Stranice na webu danas postaju izlog u svijet koji je 24 sata otvoren bilo kojemkorisniku interneta.One su zahvaljujui prednostima interneta postale neizosta-van medij preko kojega se objavljuju najrazliitije vrste informacija s najrazliiti-

jim ciljevima (upan 2007).

Moderniziranjem geodezije i kartografije sve se vie susreemo s kartama i plano-vima na internetu. Dobiveni 3D model predstavljen je kao VRML dokument kojisvi korisnici mogu interaktivno pregledavati.

2. Samoborsko gorje i umberaka gora

2.1. Geografski poloaj Samoborskoga gorja i umberake gore

Samoborsko gorje i umberaka gora tvore jedinstvenu reljefnu cjelinu izmeurijeke Save s jedne, i njezinih pritoka Krke i Kupe s druge strane. U geografskomsmislu, Samoborska gora dio je umberake gore, njezin istoni nastavak (URL 2).

Sa zapadne strane, umberaka gora omeena je rijekom Kupom i njome odijelje-na od brda Vodenice (538 m) i karlovakoga Pokuplja, dok na istonom rubu Sa-moborsko gorje zajedno s Medvednicom tvori prirodna vrata rijeci Savi na ulazuu iroku posavsku ravnicu. U zapadnom dijelu umberake gore je i najvii vrhitave skupine (Sv. Gera ili Tridinov vrh, 1178 m). Po svom poloaju prijelazno jepodruje izmeu Alpa i Dinarida, zbog ega ima i raznoliko obiljeje. Alpskog suobiljeja strmi oblici i otre konture vrhova, a dinarskoga krake pojave kao to

su ponikve, pilje i ponori (URL 3).Osnovni je smjer pruanja te cjeline jugozapadsjeveroistok, dakle popreno naDinaride, no unato tome gotovo svaki gorski greben ima svoj smjer pruanja.Prostor koji se obino naziva umberkom (u uem smislu), od Samoborskog jegorja odijeljen duboko usjeenim umovitim dolinama umberake Reke i potokaBregane. Ta podjela ima, kako je ve spomenuto, tek tradicionalni i praktini ka-rakter, budui da su Samoborsko gorje i umberaka gora u osnovi kompletnareljefna cjelina. Glavnu okosnicu umberka ini uzduni hrbat na sjevernoj strani,kojim vodi granina crta izmeu Hrvatske i Slovenije. Pod vrnim grebenom, aunutar ove potkove, nalaze se mnogobrojni manji breuljci, doline, livade, ume izaseoci. Svi umberaki gorski potoci ulijevaju se u Kupinu, koja kod Pribiaprobija izlaz prema pokupskoj ravnici. Za razliku od Samoborskoga gorja, umbe-rak je danas slabo naseljen (aplar 1990).

2.2. Vizualizacija, geovizualizacija, VRML

Stara uzreica da jedna slika vrijedi vie nego tisuu rijei najjednostavniji je od-govor na pitanje zato je potrebna vizualizacija.

Vizualizacija je stvaranje mentalne slike prostora koji se trenutano ne vidi. To jein spoznaje, tj. ljudska sposobnost mentalnog razvijanja slikovnog predoenja koje

omoguuje prepoznavanje predloka i oblikovanje poretka. Iako neki znanstvenicii strunjaci otkrivaju i povezuju vizualizaciju samo uz raunalstvo, to nije nikakvametoda u raunalstvu ni u digitalnoj kartografiji. Istraivanja i pokuaji to bolje-


3/16


ga prikaza umanjenih i pojednostavnjenih zemljinih oblika i objekata provodili suse i prije upotrebe raunala u kartografske svrhe, no sigurno je da su digitalnipostupci pridonijeli kvalitetnijem i brem inu takve spoznaje te da su otvorilineke nove mogunosti za promjene u razvitku i primjeni vizualizacije (Frange2006).

Vizualizacija podataka je podruje i niz metoda koje se primjenjuju kako bi seveliki skupovi podataka bilo da su javni i otvoreni ili nastali u sklopu zatvorenogsustava prikazali u najboljem moguem grafikom obliku. Na taj nain jedno -stavnije moemo otkriti znaenje i relacije izmeu podataka, ali i najaviti nekebudue trendove. Svrha je vizualizacije da podatke pretvorimo u informacije iznanje, ispriamo priu, omoguimo korisnicima ili zaposlenicima da razumijuprikazane podatke i pojednostavimo ono to je naizgled kompleksno. Vizualizacijapodataka je interdisciplinarno podruje. Izrada statike ili interaktivne vizualiza-cije ukljuuje suradnju ili znanja iz podruja kao to su statistika analiza, ruda-

renje podataka, grafiki dizajn te vizualizacija informacija. Dobra vizualizacijasadrava kvalitetne skupove podataka, jednostavna je, uporabljiva, relevantna iinformativna (URL 6).

Geovizualizacija se odnosi na set alata i tehnika s podrkom za prostorne analizepodataka pomou interaktivne vizualizacije koja ukljuuje prouavanje ljudskogmeuodnosa s raunalima kako bi se kreirale grafike ilustracije informacija. Ge-ovizualizacija se razvija kao istraivako podruje u ranim 80-im godinama prologstoljea, najveom zaslugom francuskoga grafikog teoretiara Jacquesa Bertina.Njegov rad na kartografskom dizajnu i vizualizaciji informacija preuzeo je NSF tese u svom izvjeu fokusirao na potencijal za upotrebu dinamikih vizualnihprikaza kao poticaj za znanstvene spoznaje i metode, kroz koje dinamiki vizualni

prikazi mogu utjecati na perceptivne i kognitivne procese, kako bi se simplificira-la znanstvena razmiljanja. Geovizualizacija se s vremenom razvijala kao pred-met istraivanja i prakse. Meunarodno kartografsko drutvo (ICA,InternationalCartographic Association) je 1995. godine osnovalo komisiju za vizualizaciju i vir-tualna okruenja (URL 4).

2.3. VRML

VRML je jezik kojim se opisuju trodimenzionalni objekti za prikaz na world widewebu slino kao to se HTML upotrebljava za prikaz teksta i slika. Ideja o VR-

ML-u nastala je tijekom 1994. godine i od tada se razvila u opeprihvaeni i stan-dardizirani jezik za prikaz interaktivnih trodimenzionalnih svjetova (tj. komplek-snih 3D objekata).

VRML (Virtual Reality Modelling Language) je jezik za modeliranje virtualnestvarnosti. VRML je jezik za opisivanje multiinteraktivnih simulacija virtualnestvarnosti povezanih preko Weba. Svi aspekti virtualnih objekata koje moemoprikazati, interakcije i rad unutar Weba mogu se stvoriti pomou VRML-a.

VRML jezik izrastao je iz 3D grafikog programskog paketa Open Inventor tvrtkeSilicion Graphics (SGI). SGI je razvio Open Inventor kao programski alat vierazine koji se naslanja na grafiku biblioteku Open GL. Open GL postao je stan-

dard za 3D grafiku biblioteku u svijetu brzih grafikih radnih stanica, a dogovo-rom izmeu Microsofta i SGI koristi se takoer na Windows NT operativnomsustavu (Adami i Guerra 2006). Open Inventor sadri velik broj 3D grafikih


4/16


primitiva koji omoguuju sloene 3D strukture i manipulacije na njima. Posluioje kao uzor za VRML jezik koji je zapravo pojednostavnjena verzija Open Inventorgrafikog formata. Iz toga i proizlazi posljedica da je i danas SGI platforma jednaod najboljih za razvoj VRML programske podrke i VRML aplikacija (URL 5).

Kako jezik radi s objektima, moemo ga ubrojiti u objektno-orijentirane program-ske jezike. VRML-ovi objekti, koji se zovu nodovi, mogu virtualno sadrati bilo kojitip informacije. Oni se mogu takoer ponovno koristiti kroz instanciranje. Da binodovima omoguio jednostavan nain meusobnog utjecaja, VRML istupa iz ti-pine tendencije objektno-orijentiranih jezika da su im individualne komponentenelinearne ili sluajno organizirane. Naprotiv, VRML source file je graf scene,hijerarhijska datoteka koja odreuje sekvencijalni redoslijed nodova. To omoguu-

je programeru kontrolu i redoslijed scene te bolju kontrolu njezina izgleda (Reddyi dr. 2008).

Zbog toga koncizan opis VRML-a moe biti formuliran na sljedei nain: VRML jeobjektno-orijentirani, 3D grafiki jezik za modeliranje iji se izvorni skript inter-pretira linearno, od poetka do kraja datoteke, da bi se prikazala odreena scena.

Izabran je VRML jer je relativno jednostavan te je neovisno polje rada za 3D gra-fiku i interakciju s internetom. Osim toga daje nam mogunost dodavanja novevrste objekata koji nisu unaprijed definirani u VRML-u, to omoguava proirenjeodraenog zadatka u ovom radu.

2.4. Tijek izrade 3D modela

Tijek obuhvaa prikupljanje podataka, odnosno opisivanje izvornika koritenih zarjeavanje problema i izradu krajnjeg rezultata (slika 1). Podaci su najprije ekspor-tirani iz Ocad okruja (upan 1998), tj. softvera gdje su prethodno bili obraivanii posluili kao osnova za daljnju obradu.

Slika 1.Tijek izrade 3D modela Samoborskoga gorja.


5/16


Podaci su potom obraivani u CAD okruju: definiranje koordinatnog sustava, pri-druivanje visina svakoj slojnici i izrada DMR-a. Dobiveni podaci iz CAD okrujaprebaeni su u GIS okruje, gdje je definiran GRID, te obavljeno georeferenciranje.

Kako bi svi podaci bili dostupni korisniku, konaan rezultat bit e u VRML for-matu, prema slici 6.

2.5. Pregled koritenih softvera i razmjenskih formata

Postoji mnogo programa koji slue vizualizaciji prostornih podataka. Neki jednostav-niji programi koriste se samo osnovnim funkcijama 3D izrade, dok ostale sloenijeaplikacije omoguuju naprednije i realistinije prikaze. Jednostavniji programi koristese najee samo jednim od elemenata za strukturiranje 3D prikaza. Takvi programisadre grafike, CAD ili GIS komponente, vrlo rijetko su to dvije ili sve tri kombina-

cije. Koliko je program adekvatan za koritenje pri izradi 3D vizualizacije ovisi o po-trebi korisnika. Veina je profesionalnih programa komercijalna, a oni besplatni su zaodreene potrebe ogranieni. Komercijalni softver najee dolazi u kombinaciji glav-nih elemenata 3D prikaza, s dodatnim mogunostima, najee GIS aplikacijama.

Vrlo je malo onih programa koji objedinjuju sve aplikacije potrebne za dobivanjerjeenja, stoga je vrlo esta kombinacija dvaju ili vie softvera kako bi se dobio ispra-van rezultat, koji bi bio prihvatljiv korisnicima. Veina tih programa ima mogunosteksportiranja u razliitim formatima, koji je prihvaen u nekom drugom softveru, ito je vana prednost koja predstavlja kompatibilnost meu programima.

Na samom poetku upotrijebljeni su programi koji prethode 3D vizualizaciji,

OCAD 9.0., AutoCad Map, a koji su primjenjivani za pripremu i obradu dobivenihpodataka. Vie o AutoCad Mapu dostupno je u Lapaine i dr. (2001). Global Mapperpomoni je kompatibilni program koji definira 3D model. U konanici, dobiveni jerezultat potrebno vizualizirati i prezentirati korisniku. Za potrebe animacije kori-ten je sve popularniji Google Earth Professional.

Dakle, za primjenu navedenih programa kljuni su razmjenski formati preko kojihbi se objekti u tim programima mogli nadopunjavati i povezivati. Zbog toga je naslici 2 dan popis koritenih softvera, njihovih formata, te formata koji su kompa-tibilni u nadalje koritenim softverima.

Tijekom izrade 3D geovizualizacije upotrijebljeno je nekoliko formata, koji su na

slici 2 posebno naznaeni. Podaci koji su posluili kao izvornici, a s kojima se na -knadno manipuliralo prethodno su spremljeni u *ocd formatu, a tek pojedineslojeve bilo je potrebno eksportirati u *dxf format. Redoslijed koritenja pojedinogformata sukladan je onomu na slici 2, a konaan rezultat dobiven je u *wrl forma-tu, odnosno kompresiranom *wrz formatu.

2.6. Priprema izvornika u OCAD aplikaciji

Karta koja je prethodno izraena u OCAD-u obuhvaa Samoborsko gorje i um-beraku goru. Namijenjena je prije svega planinarima i izletnicima. Sadri niz

slikovnih i tekstualnih informacija, ali i tuma znakova pomou kojih je mogueiitati znaenje svih znakova. Dakle, to je topografska karta u mjerilu 1 : 50 000,a obuhvaa naselja, prometnice, vode, reljef, vegetaciju i podruja.


6/16


Prvi dio zadatka bio je izvesti potrebne podatke i informacije u neko drugo suelje

jer OCAD podrava 2D vizualizaciju, ne i 3D. Osnovni sloj za izradu 3D geovizu-alizacije, koji je potrebno eksportirati u vektorskom *dxf formatu, bit e sloj izo-hipsa (slojnica), dok e nepotrebni slojevi biti iskljueni. Kako bi iz OCAD-a uz x,ykoordinate znali i vrijednost z koordinate, izvuen je i tekstualni sloj koji oznaa -va vrijednost svake slojnice (slika 3).

Karta sadri i koordinatnu mreu 5 km x 5 km, a koordinate su prikazane u Hr -vatskom dravnom koordinatnom sustavu (HDKS-u). Na karti su i rubne koordi-nate u globalnom koordinatnom sustavu WGS 84 te je iz toga razloga izvezen isloj koji je obuhvaao koordinatnu mreu.

Osim slojnica u vektorskom formatu koji e posluiti za definiranje 3D modela,

potreban je i dokument u rasterskom obliku. Karta u rasterskom obliku bit eizvezena u rezoluciji od 300 dpi (slika 4). Takoer je potrebno i zadrati informa-cije o smjetaju karte u prostoru.

Slika 2.Pregled koritenih softvera i razmjenskih formata.


7/16


Slika 3.Izvezeni podaci iz OCAD okruja.

Slika 4.Karta Samoborskoga gorja i umberake gore.


8/16


2.7. Obrada podataka u AutoCAD-u

Potrebni podaci prethodno su pripremljeni kao vektorski zapis, a potom uvezeni

u AutoCAD Map 3D. Vano je napomenuti da su dobivene koordinate uvezene u.dxf formatu u nekom proizvoljnom koordinatnom sustavu. Kako je OCAD pro-gram koji se iskljuivo bazira na 2D prikazima, u tablici 1 prikazane su vrijednostix,y pojedinih toaka koje su kao takve uvezene u CAD okruje.

Kako su na raspolaganju proizvoljne vrijednosti koordinata, a kao takve nisu odpomoi, potrebno ih je dovesti u koordinatni sustav WGS 84. Naime, WGS84 naziv

je elipsoida koji se upotrebljava kao referentni koordinatni sustav. To je geocen-trini koordinatni sustav ije je ishodite u sreditu Zemljinih masa. Os Z usmje-rena je prema srednjem poloaju sjevernog pola, os X lei u ekvatorijalnoj ravninii prolazi srednjim Greenwikim meridijanom, a os Y okomita je na osi X i Z, te jeusmjerena na istok (URL 6).

Tablica 1.Parametri i vrijednosti WGS84 koordinatnog sustava.

Parametar i vrijednost Opis

a = 6 378 137 m Velika poluos

1/f = 1/298,257223563 Spljotenost

= 7,292115 x 105rads1 Brzina rotacije

GM = 398 600,5 km3 s2 Geocentrina gravitacijska konstanta

C20

= J2= (1082,63 0,005)x105 2. zonalna harmonika

Postupak dovoenja koordinata u sustav WGS84 izveden je po principu georefe-renciranja vektorskih podataka.

Uz pomo opcije Ruber Sheet koju sadri program AutoCAD proizvoljne su koor-dinate dovedene u okvir WGS84 koordinatnog sustava.

Kada su dobivene koordinate, svakoj toki koja je inila slojnicu pridruena je

koordinata visine. Taj postupak odraen je runim unosom za svaku pojedinuslojnicu.

Nakon zavretka svih tih postupaka, podaci su bili spremni za manipuliranje u 3Dsmislu, a koji su izvezeni u *dwg formatu.

Slojnicama moemo definirati 3D model i one su jedan izvornik. Drugi izvornik,koji je nuno potreban kako bi model dobio ire znaenje i bio to pregledniji, jestprethodno izraena topografska karta u rasterskom, npr. *jpeg formatu. Kao ta-kva predstavlja izvornik u dvodimenzionalnom smislu. Ubacivanjem takve kartena dobiveni model iz slojnica osigurana je preglednost, orijentacija i puno ljepiizgled.

Sljedea podpoglavlja obuhvaat e osnovne informacije o koritenim softverimaGlobal Mapper 12.0, te izradu 3D modela unutar toga suelja.


9/16


2.8. Uitavanje vektorskih i rasterskih podataka u okvir Global Mappera

Podaci prethodno dobiveni i ureeni u CAD aplikaciji unose se u GIS okruje,

odnosno Global Mapper programski paket, u kojem e biti vizualno definiran 3Dmodel te 2D topografska karta rektificirana u odnosu na stvarni poloaj.

Uitavanje vektorskog formata vrlo je jednostavno s obzirom na to da programnudi niz razliitih formata koji mogu biti uitani. Vektorski format (*dwg) unutarGIS suelja je uitan kao bilo koji drugi GIS podatak (slika 5).

Kako bi vektorskom podatku, koji u ovom sluaju predstavlja izohipse, bio pridru-en i rasterski dokument, program nudi jedno rjeenje, a to je da se taj podatak,tj. topografska karta prethodno rektificira, to e biti detaljnije objanjeno u slje-deem podpoglavlju.

U okviru ovog programa moe se uoiti niz specifikacija, koje definiraju vektorskimodel podataka. Primjerice, u desnom donjem kutu uoljive su koordinate pojedi-

Slika 5.Vektorski podaci u Global Mapperu.

Slika 6.3D pogled vektorskih podataka.


10/16


ne toke koje definiraju polilinije izohipsa. Budui da podaci ve takvi predstavlja-ju 3D model (budui da su uitane sve tri koordinate), slika 6 prikazuje 3D pogledna osnovi takvih podataka, a slika 7 takoer 3D prikaz, ali hipsometrijskom lje-stvicom boja.

2.9. 3D model Samoborskoga gorja

Nakon to su uneseni svi potrebni slojevi te uspostavljena meusobna veza, dobi-ven je realistian 3D model terena Samoborskoga gorja.

to se tie samo hijerarhije slojeva unutar programa Global Mapper, pojedini slojje konfiguriran na nain da znaajan prikaz sloja ovisi na kojem se mjestu slojnalazi. Prema tome, za ovaj sluaj slojevi su posloeni na nain da se GRID struk-tura nalazi na popisu slojeva ispod rasterskog sloja.

Na slikama 8 i 9 prikazani su rezultati dobivenog 3D modela Samoborskoga gorja.Time je izvrena 3D vizualizacija terena koja e biti glavni izvor za izradu VRMLdokumenta.

Slika 7.Definirani GRID model i vizualizacija hipsometrijskom ljestvicom boja.

Slika 8.3D prikaz uveanog dijela modela karte.


11/16


Slika 9.a), b) Isjeci pojedinih dijelova 3D modela.


12/16


2.10. VRML prikaz Samoborskoga gorja

Tehnologija vizualizacije pomou VRML-a nain je predstavljanja prostornih poda-

taka dostupnih korisnicima interneta, koji se sve ee pojavljuje zbog bolje kori-snike percepcije kartografskih informacija.

Prednosti su u tome to svaki korisnik moe skinuti na svoje raunalo dokument,te njime interaktivno upravljati. Proces interaktivnog upravljanja ne podrazumi-

jeva dodavanje ili uklanjanje nekih objekata koji obuhvaaju dani dokument, negokorisnikovi pogledi u smislu kretanja kroz prostor (desno-lijevo, gore-dolje, profil-ni pogledi, promjena mjerila i sl.).

U ovom sluaju, nakon izrade 3D modela u istom okviru u kojem je i raen model,tj. programu Global Mapper, podaci e biti izvezeni u *wrl format.

Cortona VRML Client je preglednik kojim se uitava krajnji rezultat, a instaliranje za Google Chrome internet preglednik. Proces pokretanja VRML dokumenta jeautomatski sukladno instaliranom suelju.

Prvi dokument obuhvaa trodimenzionalan prostor u traenom formatu s pro-gramski zadanom rezolucijom, koja bi najkvalitetnije proizvela krajnji rezultat.Meutim, takav rezultat za raunala kakva danas ima obini korisnik nije zado-voljavajui. Tehnika podrka obinoga korisnika nije dovoljno napredna i kvali-tetna da bi oitao velik dokument koji proizlazi kao rezultat. Samo stvaranje ta-kvog dokumenta vremenski je dug proces ako se radi na raunalima kakva suveini dostupna.

Nakon definiranja dokumenta s poetnim vrijednostima, gdje je rezolucija bilajednaka onoj zadanoj programom, definiran je dokument od nekoliko stotina MB.Razlog tako velikom dokumentu je veliki skup toaka koji definira 3D model, tevrlo visoka rezolucija.

Tako velik dokument samo e rijetki povui na svoja raunala. Kao takav nijeiskoristiv za ire podruje zbog toga to veina obinih korisnika nema kvalitetnutehniku, raunalnu i internetsku podrku, rezultirat e padom sustava raunalaili internetskog preglednika, kao to se vidi na slici 9. Moda e u skorije vrijeme,kada tako kvalitetna raunala koja s lakoom mogu oitati velike dokumente bududostupna svima i kada telekomunikacijski operateri poboljaju kvalitetu interneta,ovakav zadatak biti nadaleko iskoristiv.

Ako se podesi rezolucija koja bi bila prihvatljiva da se dokument na ovakvoj rau-nalnoj podrci oita, a koji bi bio teine prihvatljive za svakog korisnika (~6MB),rezultat bi se dobio, ali bi on za ozbiljnije korisnike bio neiskoristiv. Takvim ruko -vanjem i manipulacijom podataka zanemaruje se kvaliteta i tonost kakva je bilazadana od samog poetka zadatka, pri emu se misli na prikupljanje podataka iizradu karte. Naime, rjeenje postoji, meutim njegova iskoristivost ovisi o potre-bi pojedinca.

Kako bi se dobilo to bolje rjeenje, koje bi bilo to iskoristivije, pretpostavilo seda bi ono bilo bolje ako se dokument podijeli na nekoliko dijelova i kao takav

objavljuje na web stranici. Ono je itekako mogue, meutim pitanje je koliko bikorisnika bilo zadovoljno. Veina korisnika ne eli jedno podruje pregledati u viedijelova, pogotovo ako je rije o jednoj cjelini kao to je pregled 3D modela terena.


13/16


2.11. Povezivanje podataka s Google Earthom

Georeferenciranu kartu potrebno je najprije konvertirati u *kmz format koji po-

drava Google Earth. Uz pomo Global Mappera to je vrlo jednostavno s obziromna to da program kao takav slui i kao konverter podataka.

Nakon definiranja formata, pokrenut je Google Earth iji prozor izgleda kao naslici 10, s tim dase unutar datoteke Privremena mjestanalazi prethodno defini-rani *kmz dokument.

2.12. Izrada animacije

Stvaranje animacije dolazi do izraaja posljednjih godina, a proizlazi iz najnovijegrazvoja raunalne znanosti. Nudi noviju i jedinstvenu perspektivu.

U ovom sluaju bit e predstavljena georeferencirana karta povezana na GoogleEarth aplikaciju. Pomak kamere bit e zabiljeen putanjom u odabranom smjerukoji e biti proizvoljno odreen, kao i inklinacija i nagib kamere. Animacija e bitinajprije izraena u programu Google Eartha kao putanja, a potom e uz pomo

snimatelja biti zapisana animacija u *avi formatu. Kao snimatelj bit e iskoritenWeGame client, predstavljen kao popularan i uz to besplatan alat za snimanjeanimacija na ekranu, najee videoigara (URL 7).

Slika 10. Uitani dokument u programu Google Earth 6.


14/16


Koritenje programa prilino je jednostavno; korisnik treba imati internetsku vezuza vrijeme snimanja.

Slika 11 prikazuje 3D model Samoborskoga gorja koji je snimljen animacijom.

3. Zakljuak

Izneseni su neki osnovni grafiki elementi vizualizacije i opisa prostora, ali i otvo-rene neke nove spoznaje multimedijalnog prikaza krajnjeg proizvoda u okviru

kartografije. One bi u skoroj budunosti trebale biti bolje iskoritene i zastupljeneu geodetskoj struci. Kombinacija GIS-a, geovizualizacije i web kartografije danas

je jedna od najperspektivnijih informacijskih tehnologija, vrlo esto upotrebljavanai sveprisutna.

Dinamiki prikaz 3D modela i vizualizacije na korisnike ostavlja puno snanijidojam nego to je to prezentacija u nekom drugom obliku. Promatra li se samovizualna strana prikaza, prednost je u slobodi gibanja koja prua jako dobar uvidu traene geoinformacije i poboljava doivljaj prostora u odnosu na 2D prikaz.

Dananji 3D prikaz najee upotrebljava animaciju koja zahtijeva dugotrajniji

posao jer se spaja slika po slika i povezuje u cjelinu. Animacijom je predstavljenojedno geografsko podruje. Meutim, za detaljniji prikaz veega geografskog pod-ruja treba jo priekati.

Slika 11.Prikaz oznaene putanje (Slani dol).


15/16


Ovim radom prikazan je jedan od naina dobivanja 3D modela te njegov multime -dijalni prikaz na internetu. Treba napomenuti da je ovo samo jedan od mnogonaina kojim bi se dobilo rjeenje u VRML formatu primjenom navedenih pro-gramskih paketa. Meutim, danas jo uvijek nemamo dovoljno dobru raunalnupodrku i brzu internetsku vezu kako bi se podrao ovakav rezultat kod veinekorisnika. S obzirom na napredak raunalne tehnologije i internetskih veza, to ebiti ostvarivo.

Naravno, samo korisnik ovog proizvoda ima mogunost davanja ocjene proizvodakao i izbora eli li se ili ne eli njime koristiti danas, ali i u budunosti, te ispu-njava li ovaj proizvod njegove potrebe i zadovoljava li traenu kvalitetu, koja moevarirati i koja je, prema tome, u ovom sluaju subjektivna.

Literatura

Adami, A., Guerra, F. (2006): 3D digital maps: New development in cartography forcultural heritage.

aplar, A. (1990): Samoborsko i umberako gorje, Planinarsko-izletniki vodi, Hrvat-ski planinarski savez, Zagreb.

Frange, S. (2006): Kartografija, predavanja, Geodetski fakultet Sveuilita u Zagrebu,Zagreb.

Lapaine, M., Vueti, N., Tuti, D. (2001): Kartografija i AutoCAD Map.Reddy, M., Iverson, L., Heller, A. (2008): GeoVRML: Open Web-based 3d Cartography.upan, R. (1998): Primjena programskog paketa OCAD u kartografiji, seminarski rad,

Geodetski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb.upan, R. (2007): Web kartografija, interna skripta, Geodetski fakultet Sveuilita u

Zagrebu, Zagreb.

Mrene adrese

URL 1: Internet World Stats, http://www.internetworldstats.com/stats.htm, (6. 10.2014.).

URL 2: Culmen Info, http://www.culmen.info, (6. 10. 2014.).

URL 3: Samoborsko gorje, http://www.culmen.info/hrvatska/206-samoborsko-gorje, (6.10. 2014.).URL 4: Geovisualization Wikipedija, http://en.wikipedia.org/wiki/Geovisualization, (6.

10. 2014.).URL 5: SGI, http://www.sgi.com/products/software/, (6. 10. 2014.).URL 6: WGS84 Wikipedija, http://hr.wikipedia.org/wiki/WGS84, (6. 10. 2014.).URL 7: Ewandoo, http://ewandoo.com/capture-video-from-google-earth/, (6. 10. 2014.).


16/16


Visualization of 3D Model of Samobor Mountains

ABSTRACT.Work describes the process of 3D terrain modelling for Samobor Moun-tains using modern computer programs and multimedia on the internet in VRMLformat. At the beginning, concepts are explained and brought closer to the 3D mo-delling. Finally, a brief overview of some commercial and non-commercial pro-grams for processing 3D models is reviewed. The recommended software for the pro-ject were OCAD 9.0, AutoCAD Map 2010, and Global Mapper 12.0.

Keywords:visualization,geovisualization, 3D model, Samobor Mountains, VRML.

Primljeno: 2014-10-10

Prihvaeno: 2014-12-08

3d modeliranje samoborskog gorja

Documents