KOMPARATIVNA PREDNOST I PROTEKCIONIZAM

DR. S. POLOVINA

DEFINICIJA OTVORENE I ZATVORENE PRIVREDE

Otvorena privreda je ona koja je putem međunarodne razmjene povezana sa svijetom.

Zatvorena privreda je ona koja je sama sebi dovoljna i ne sudjeluje u međunarodnoj razmjeni.

Nijedna zemlja svijeta neovisno o njenoj ekonomskoj i političkoj moći ne može biti autarhična.

NAČELA FUNKCIONIRANJA MEĐUNARODNE RAZMJENE

načelo apsolutne prednosti

načelo komparativne prednosti

Heckscher-Ohlinov teorem

NAČELO APSOLUTNE PREDNOSTI

Ovo je načelo izložio Adam Smith 1776. u “Bogatstvu naroda”.

Prema ovom načelu zemlja će proizvoditi i izvoziti one proizvode kod kojih ima niže troškove proizvodnje u odnosu na druge zemlje, a uvozit će one proizvode čija je pak proizvodnja u zemlji skuplja od proizvodnje istih takvih dobara u inozemstvu.

PRIMJER NAČELA APSOLUTNE PREDNOSTI

Troškovi proizvodnje 1 tone žita u Engleskoj iznose 20 radnih sati, a proizvodnja 1 hl vina 30 radnih sati

Troškovi proizvodnje 1 tone žita u Portugalu iznose 30 radnih sati, a proizvodnja 1 hl vina 20 radnih sati

ZAKLJUČAK: za Englesku je probitačnije proizvoditi žito i uvoziti vino iz Portugala dok je za Portugal probitačnije obrnuto.

NAČELO KOMPARATIVNIH PREDNOSTI

Ovo je načelo formulirao 1817. Ricardo na modelu dvaju zemalja koje proizvode dva ista proizvoda s različitim troškovima proizvodnje.Pretpostavio je za razliku od Smitha da jedna od dvaju zemalja ima apsolutnu prednost u proizvodnji oba proizvoda.Prema tom načelu svaka zemlja uživa korist ako se specijalizira za proizvodnju i izvoz onih dobara koje može proizvesti uz relativno niže troškove.

PRIMJER PRIMJENE NAČELA KOMPARATIVNE PREDNOSTI

Ricardo je pomenuto načelo objasnio na primjeru razmjene između Engleske i Portugala: vina i žita

Portugal ima apsolutnu prednost u proizvodnji vina i žita

Za Portugal je unosnije specijalizirati se u proizvodnji vina, a za Englesku u proizvodnji žita

KORIST RAZMJENE U RICARDOVOM MODELU (1)

ZEMLJAZEMLJA ŽITOŽITO VINOVINO

Troškovi po jedinici proizvoda u rs

Troškovi po jedinici proizvoda u rs

ENGLESKAENGLESKA 15 30

PORTUGAL PORTUGAL 10 15

•jedinica vina u Engleskoj košta kao 2 jedinice žita. Toliki su i oportunitetni troškovi.

•jedinica vina u Portugalu košta 1.5 jedinicu žita. Toliki su i oportunitetni troškovi.

KORIST RAZMJENE U RICARDOVOM MODELU (2)

ZEMLJAZEMLJA PROIZVODNJAPROIZVODNJA

PrijePrije razmjenerazmjene PoslijePoslije razmjenerazmjene

Žito Žito VinoVino ŽitoŽito VinoVino

EngleskaEngleska 88 55 1818 00

PortugalPortugal 99 66 00 1212

UkupnoUkupno 17 17 1111 1818 1212

•troškovi proizvodnje su dani u prethodnoj tablici

•pretpostavljeno je da za proizvodnju žita i vina Engleska ima na raspolaganju 270 radnih sati a Portugal 180

PRETPOSTAVKE RICARDOVOG MODELA

nema transportnih troškovatroškovi su konstantni i nema ekonomije razmjerahomogenost proizvodamobilnost faktora proizvodnjenema trgovinskih preprekasavršena informiranost kupaca i prodavača

HECKSCHER-OHLINOV TEOREM

Prema tom teoremu zemlja koja je obilna s kapitalom izvozit će kapital-intenzivna dobra

Prema istom teoremu zemlja koja je obilna s radom izvozit će radno-intenzivna dobra

U ovom modelu proizvodna prednost neke zemlje proizlazi iz relativnog obilja proizvodnog faktora kojim raspolaže

POSLJEDICE MEĐUNARODNE RAZMJENE

kretanje dobara iz područja niskih cijena u pravcu područja visokih cijena i njihovo izjednačavanjeobostrano polučivanje koristi partnera u razmjeni jer su troškovi uvezene robe niži od troškova domaće proizvedene robeobostrani porast realnih najamnina,produktivnosti i dohotkameđunarodne cijene će se formirati između relativnih cijena promatranih dobara

GRAFIČKI PRIKAZ KORISTI OD MEĐUNARODNE RAZMJENE

Koristi međunarodne trgovine mogu se prikazati pomoću granice proizvodnih mogućnosti

razmjena sa svijetom omogućava veću efikasnost kao i pomak postojeće granice dalje od ishodišta

ako nema razmjene uslijed rastuće neefikasnosti točka ravnoteže se pomiče prema ishodištu

PRIMJENA NAČELA KOMPARATIVNE PREDNOSTI

načelo se može primijeniti u modelu dvaju zemalja koje razmjenjuju više roba. U tom slučaju se pravi ljestvica dobara obzirom na stupanj komparativne prednosti.

načelo se može primijeniti u modelu multilateralne razmjene u kojem sudjeluje više zemalja.

OGRANIČENJA TEORIJE KOMPARATIVNIH PREDNOSTI

pretpostavka neometanog funkcioniranja konkurencijske ekonomije s fleksibilnim cijenama i najamninamaneravnomjerna disperzija koristi od međunarodne trgovineprotekcionistički zahtjevi u vrijeme recesije

PROTEKCIONIZAM

politika zaštite domaće proizvodnje od inozemne konkurencije putem carina i kvota

začetnici su F. List i A. Hamilton (18/19 st.)

ekonomisti protekcionizam ne smatraju razboritom ekonomskom politikom jer prema njima teorija komparativnih prednosti omogućuje probitak svim partnerima u razmjeni

POSLJEDICE PROTEKCIONIZMA

porast domaćih cijena iznad onih na svjetskom tržištu

povećanje domaće proizvodnje

smanjenje domaće potražnje

smanjenje uvoza

smanjenje potrošačkog probitka

porast prihoda države

Posljedice liberalizacije trgovine

smanjenje domaćih cijena na razinu onih na svjetskom tržištu

smanjenje domaće proizvodnje

povećanje domaće potražnje

povećanje uvoza

povećanje potrošačkog probitka

CARINE I KVOTE

Carine su porez razrezan na uvozCarine mogu biti prohibitivne i neprohibitivneKvote su količinska ograničenja na uvezenu robuCarine i kvote su protekcionistički instrumenti s nejednakim učinkom jer carine donose prihode državi a kvote prihode uvoznicima

RAZLOZI UVOĐENJA CARINA

neekonomski, na pr. razlozi nacionalne sigurnosti, čuvanja kulturnih tradicija ili ekološki razlozi

ekonomski, na pr. zaštita domaće industrije ili porast zaposlenosti

INICIJATIVA ZA NAMETANJE CARINA

Nju mogu pokrenuti različite interesne skupine kao na pr. sindikati ili udruge poslodavaca

Razlog pokretanja je polučivanje grupnog probitka na uštrb drugih dijelova društva

ARGUMENTI ZA UVOĐENJE CARINA

potreba zaštite domaćih radnika i njihovih najamnina od strane konkurencijepotreba odgovora onim zemljama koje su se ogradile carinskim barijerama(osvetljive carine)potreba zaštite od inozemnog dampinga (protudampinške carine)potreba zaštite od subvencioniranog izvoza (izjednačavajuće carine)

OPRAVDANOST UVOĐENJA CARINA

ako uvođenje carina pomaže da se promjeni terms of trade neke zemlje

ako carinska zaštita omogućava razvoj neke privredne grane

ako uvođenje carina pomaže smanjenju nezaposlenosti

OPTIMALNE CARINE

one koje maksimaliziraju domaće dohotke

optimalne carine su oblik politike “osiromašenja susjeda”

uvođenje optimalnih carina u pravilu dovodi do reakcije pogođenih zemalja i carinskih ratova

NECARINSKE PREPREKE

one se sastoje od neformalnih ograničenja ili propisa kojima se otežava nekoj zemljida prodaje svoja dobra na stranim tržištima (na pr. uvođenje rigoroznih sanitarnih i veterinarskih propisa kojima se štite ne samo domaći potrošači već i proizvođači)

GATT

U listopadu 1947.u Genevi su 23 zemlje potpisale Opći ugovor o carinama i trgovini (GATT) čiji je cilj bio postupna liberalizacija međunarodne razmjene kroz smanjenje carina i kvota

GATT je stupio na snagu 1.1. 1948.

carine su se smanjivale pregovorima između zemalja članica – tzv- runde.Bilo ih je ukupno 8 u povijesti GATT-a.

RUNDE GATTA

Prva runda održana je u Genevi 1947.Druga runda održana je u Annecy-ju u Francuskoj kojom je izmjenjeno 5000 koncesijaTreća runda održana je u Torquayu u Engleskoj kojom je izmjenjeno 8700 carinskih koncesija uz smanjenje carina za 25 %Peta Dillonova runda održana 1962 omogućila je smanjenje carina u vrijednosti 5 mld$ svjetske trgovine

RUNDE GATT-a (2)

Šesta, Kennedyeva runda iz 1967. omogućila je smanjenje carina u vrijednosti od 40 mld $ svjetske trgovine

Sedma runda u Tokiju 1979. smanjila je carine u vrijednosti 300 mld $ svjetske trgovine.

Osma runda poznata kao Urugvajska runda završena je 1993.

URUGVAJSKA RUNDA

Rezultati : a) veliko smanjenje subvencija za

poljoprivredne proizvodeb) slobodan pristup tekstilnim

proizvodima LDC na tržišta razvijenih zemalja

c) slobodno korištenje intelektualnog kapitala

RAZLIKE IZMEĐU GATT-a I WTO

WTO nije puki produžetak GATT-aWTO je institucionalizirano tijelo što GATT nije bioGATT je djelovao periodično dok WTO djeluje stalnoPravila GATT-a odnosila su se samo na razmjenu roba, dok se pravila WTO-a pored njih odnose i na usluge i intelektualni kapitalWTO djeluje brže i automatski čime onemogućeno blokiranje pravila WTO-a

ZadaciPodaci o nuđenim i traženim količinama u Norveškoj dani su u slijedećoj tablici.

Cijena u $ Tražena količina Nuđena količina

10 100 30

15 90 45

20 80 55

25 65 65

30 50 80

ZADACI

a) Koja je ravnotežna cijena odnosno količina pod pretpostavkom da nema vanjske trgovine?b) Koja će biti tražena odnosno nuđena količina te uvoz uz pretpostavku potpune liberalizacije uvoza ako je svjetska cijena 15000 $ ?c) Uvedene su carine od 5000 $ po vozilu. Kakvi su učinci ove mjere ? Koliki će prihod biti ostvaren nametanjem carina ?d) Koliki će prihod od carina biti ako se one povećaju na 10000 $

ZADACI

a) Pe = 25000 $, Qe = 65000 komada

b) Qd = 90000 komada, Qs = 45000 komada, Uvoz = Qd – Qs = 45000 komada

c) Qd 0 80000 komada, Qs = 55000 komada, uvoz je 25000 komada, dok je prihod od carina 25000* 5000 = 125 mil.$

Cijena će iznositi 25000 $. Kako nema uvoza neće biti ni prihoda od carina.

ZADACI

Neka je funkcija potražnje za računalima dana jednadžbom

Qd =2300-0,5 PQd =2300-0,5 P

a ponuda jednadžbom

Qs = 1100+0,1PQs = 1100+0,1P..

Cijene su izražene u $.

ZADACI (2)

a) Odredite ravnotežne cijene i količine pod pretpostavkom da nema vanjske trgovine!

b) Pretpostavimo da je uvoz poptuno liberaliziran i da svjetska cijena iznosi 1500 $. Kolika će biti tražena odnosno nuđena količina pri toj cijeni kao i veličina uvoza?

c) Kolika će biti nuđena odnosno tražena količina pri carinskoj stopi od 20 % na svjetsku cijenu te uvoz i prihod od carina ?

ZADACI

a) Pe = 2000 $, Qe = 1300 komada

b) Qd = 1550 komada, Qs = 1250 komada, a uvoz 300 komada

c) P = 1800 $, Qd = 1400 komada, Qs=1280 komada, uvoz je 120 komada a prihod od carina je 300*120 = 36000$