������������ ����

3.1. ORGANIZACIJA HRVATSKIH �ELJEZNICA Hrvatske �eljeznice su radi obavljanja pru�anja usluga u prijevozu putnika i stvari te stručno-tehničkih, financijskih, administrativnih, pravnih, kadrovskih i sličnih poslova formirale slu�be sa slijedećim osnovnim zadacima: PROMETNO-TRANSPORTNA SLU�BA - planiranje i organizacija cjelokupnog putničkog i teretnog prometa na mre�i H�-a, SLU�BA ZA VUČU I �ELJEZNIČKA VOZILA - organizacija rada djelatnosti vuče u pogledu izvr�enja reda vo�nje uz optimalno kori�tenje vučnih vozila i radnog vremena strojnog osoblja te briga o pogonskoj ispravnosti vučnih vozila, putničkih i teretnih vagona i njihove tehničke sposobnosti za normalnu upotrebu - u sklopu slu�be su radionice za investicijsko i tekuće odr�avanje te glavna radionica "Janko Gredelj" za �eljeznička vozila. GRAĐEVINSKA SLU�BA - izgradnja i odr�avanje gornjeg i donjeg stroja pruge za projektiranu eksploatacijsku razinu u skladu s brzinama i osovinskim opterećenjem ELEKTROTEHNIČKA SLU�BA - projektiranje, proizvodnja, ugrađivanje i odr�avanje signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja, postrojenja KM, EVP i PS i PJS, uređaja DU i ostalih uređaja automatike, telematike i i elektroenergetskih postrojenja. SLU�BA ZA INFORMATIKU - informatička podr�ka upravljanju, planiranju i poslovnom odlučivanju SLU�BA ZA RAZVOJ - razrada prometnih opredjeljenja Republike u području �eljeznice s ostalim sudionicima prostornog i gospodarskog planiranja te izrada projektnih zadataka, idejnih rje�enja i studija razvoja

������������ ����

SLU�BA ZA MARKETING - prodaja usluga u unutra�njem i međunarodnom prometu te istra�ivanje transportnog tr�i�ta - u sklopu slu�be djeluju Agencije za integralni transport, "Croatia express", VSR (Vagoni za spavanje i ručavanje) te sekcija �eljezničkog ugostiteljstva SLU�BA ZA EKONOMIKU I FINANCIJE - izrada plana poslovanja, financijski i računovodstveni poslovi SLU�BA NABAVE - poslovi nabave i prodaje, skladi�tenja i poslovi materijalne evidencije SLU�BA ZA PRAVNE, KADROVSKE I OPĆE POSLOVE SLU�BA UNUTRA�NJE KONTROLE SLU�BA ZA UNAPREĐENJE I RACIONALIZACIJU SLU�BA KONTROLE PRIHODA - poslovi u svezi s utvrđivanjem, kontrolom i obračunom transportnih prihoda koji proizlaze iz oblasti prijevoza putnika i stvari u unutarnjem i međunarodnom prometu 3.2. Uloga i poslovi slu�be za informatiku Informacijski sustav mo�emo definirati kao organizirani skup ljudi, postupaka i opreme (softwarea, hardwarea) projektiran i izveden tako da omogući svim sudionicima u procesu odlučivanja kvalitetnije vođenje poslovnog procesa. Iz ovoga je jasno kakvu ulogu ima organizaciono rje�enje. Nakon početnih dugih lutanja i mnogobrojnih promjena tretmana statusa informatičkih poslova, konačno je reorganizacijom 1991. informatika zauzela mjesto koje joj po svom značaju i va�nosti pripada. Osnovna djelatnost odnosno poslovi Slu�be za informatiku su : - izgradnja jedinstvenog informacijskog sustava H�-a,

������������ ����

- informatička podr�ka upravljanju, planiranju i poslovnom odlučivanju u H�-u, - Informatičko povezivanje sa sustavima na mre�i Europskih �eljeznica. Poslovi se obavljaju u Grupi za razvoj i investicije i u dva odjela. Grupa za razvoj i investicije - planiranje razvoja informacijskih sustava, - planiranje, organizacija i sudjelovanje u �kolovanju, - izrada srednjoročnih i dugoročnih studija razvoja informatike u H�-u, - planiranje investicijskih ulaganja u informatičku tehnologiju, - praćenje ugovora za obavljanje informatičke djelatnosti, - praćenje izvrćenja investicijskih odluka. Odjel za razvoj IS - projektiranje, razvoj, suradnja pri uvođenju, odr�avanje i organizacija

kori�tenja informacijskih sustava vezanih uz rad pojedinih slu�bi H�-a: - komunikacija s korisnicima, prvenstveno s grupama za informatiku pri

Slu�bama H�-a, u vezi problema redovnog rada i unapređenja informacijskih sustava.

Odjel tehničke podr�ke - osiguranje neprekidnog rada računarskih sistema, - pru�anje tehničke pomoći pri razvoju informacijskih sustava u slu�bi informatike, - organizacija i izvođenje obrada na računalu, - prijem i unos podataka za batch aplikacije, - distribucija rezultata obrada. 3.3. Razvoj informatike Hrvatskih �eljeznica Uvođenje informatike u svoje poslovanje H� je započeo 1968. godine. Tada instalirano računalo, IBM S 360/40, bilo je jedno od prvih modernih računala, a obrade razvijene u slu�bi za informatiku donijele su novu kvalitetu u obradi informacija u �eljezničkoj djelatnosti.

������������ ����

Tijekom petnaestak godina razvijene su obrade na tri osnovna područja (transportno-komercijalnom, ekonomsko-kadrovskom i prometno-tehničkom) s vi�e od 2000 programa u okviru tridesetak aplikacija. Razvoj i primjena informatike na ovim područjima bili su bazirani prvenstveno na zahvaćanju tzv. 'masovnih' obrada, �to je kao početni korak imalo smisla, no danas ni u kom slučaju ne bi moglo zadovoljiti potrebe suvremenog poslovanja. Sve obrade karakterizirala je primjena tzv. 'batch' načina rada. Instalirane obrade su uglavnom evidencijskog karaktera te samo djelomično slu�e kao podloga za planiranje i odlučivanje. Ne postoji međusobna povezanost (integriranost) instaliranih obrada, a mnoge bitne funkcije poslovanja nisu informatički zahvaćene. U to vrijeme organizacija informacijskog sustava H�-a temelji se na centraliziranom unosu i centraliziranoj batch obradi. Za batch obrade je karakteristično, da se svega 10% ukupnog vremena za automatsku obradu podataka (AOP) utro�i za obradu na elektroničkom računalu, 50% vremena za transport i 40% vremena za pripremu obrade (unos i kontrolu ulaznih podataka). Uključivanje korisnika u razvoj i kori�tenje rezultata obrada je dosta skromno, odnosno informatiku koristi samo u�i krug korisnika. Ulaganja u informatičku opremu (osim početnih) su nedovoljna �to dovodi do stagniranja u razvoju informatike. Tehničko tehnolo�ke promjene, kako na području informatike, tako i na području poslovanja H�-a uvjetovale su nu�nost napu�tanja takvog načina rada i razmi�ljanja. Početkom osamdesetih godina krenulo se pravcem osuvremenjivanja ove djelatnosti. Da bi se osiguralo efikasnije upravljanje poslovnim procesima u H�-u, bilo je potrebno skratiti vrijeme od registracije poslovnog događaja do izdavanja rezultata obrade, a ponajprije vrijeme potrebno za transport podataka i pripremu obrade. Zbog toga je bilo neophodno: - distribuirati unos i obradu podataka, te osigurati efikasan rad dislociranih

dijelova, - podijeliti operativu između korisnika i računskog centra. Podatak se počinje tretirati kao jedan od najbitnijih resursa H�-a. Zato je bilo potrebno osigurati suvremenu tehničko - tehnolo�ku osnovu (odgovarajući hardware i software). Stoga se krenulo početkom osamdesetih izradom Studije podobnosti UIS-a TK i testiranjem osnovnog koncepta aplikacije razvijene u Prometnom in�titutu u Ljubljani na iznajmljenim kapacitetima u Rijeci. Na međunarodnom nadmetanju usvojeno je ponuđeno rje�enje �G Ljubljana i nabavljeno računalo Sperry 1100/72 za rad aplikacije.

������������ ����

Kako je osnovni preduvjet za br�e uvođenje računala bila izgradnja suvremenog telekomunikacijskog sustava, H� se opredijelio za izgradnju privatne paketne mre�e �EPAK, izgradnja koje je započela 1986. 3.4. Informacijski sustavi Hrvatskih �eljeznica Ovdje je dan kratki pregled instaliranog hardwarea i softwarea, dok će pojedine najznačajnije aplikacije biti kasnije detaljnije opisane. 3.4.1. Računarska oprema U H�-u su instalirana računala raznih tipova i različitih proizvođača: IBM, UNISYS (SPERRY), EI BULL HN (Honeywell), DEC i nekoliko vrsta osobnih računala (prevladavaju IBM kompatibilna). Razmjena podataka među računalima je ostvarena kao file transfer između računala instaliranih u slu�bi za informatiku i to između dva sistema S/1, između S/1 i IBM 370 te između S/1 i IBM 3090. Između ostalih sistema u toj slu�bi komunikacija je ostvarena pomoću magnetskih medija (traka ili disketa). Sistem za informiranje putnika na Glavnom kolodvoru i sistem za procesno upravljanje stabilnim postrojenjima elektrovuče nisu povezani s ostalim sistemima. Shematski prikaz instaliranih računala i njihove komunikacije dan je na slici 3.1. U planu je skoro softwaresko povezivanje sistema UNISYS i IBM čime bi se u prvoj fazi ostvarila mogućnost pristupa svakog terminala u mre�i bilo kojem sustavu, kao i file transfer između ta dva sistema. U kasnijoj fazi trebala bi se ostvariti veza "program to program", tj. komunikacija između aplikacija instaliranih na ta dva sistema. Računala su instalirana na tri lokacije: - Ran�irni kolodvor, Jaku�evac bb: SPERRY 1100/73 i IBM ES

3090/12J, - Branimirova 9a: IBM 370/148, dvije Serije 1, lokalna mre�a osobnih

računala (tipa Token Ring) s mogućno�ću priključenja ukupno 47 osobnih računala, ali i s mogućno�ću �irenja, dva sistema PDP 11/24 za procesno upravljanje stabilnim postrojenjima elektrovuče,

- Glavni kolodvor: Honeywell DPS 6/45, EPA sistem (Olivetti M290S), sistem za informiranje putnika (IBM S/1)

U H�-u je osim velikog broja raznih osobnih računala instalirano i jedno računalo IBM S/1 u Kontroli prihoda, te IBM S36 u J.Gredelju.

������������ ����

Glavni kolodvor

DPS

6/45

IBM

ES 3090

SPERRY

1100/73

Ran`irni kolodvor

Putni~ke

blagajne

EPA

TS40

TS40

TS40

TS40

IBM

3745

DCP/40

DCP/40

Branimirova 5a

IBM

3745

DPS

6/45

DPS

6/45

Token

RingPS/2

PS/2

PS/2

PS/2

@EPAK

^VOR

ZAGREB

Slika 3.1. Shematski prikaz računarske opreme

������������ ����

3.4.1.1. IBM 3090/12J Za potrebe modernizacije poslovnog informacijskog sustava nabavljeno je računalo IBM ES 3090 Model 12 J slijedeće konfiguracije : - centralni procesor IBM ES 3090/12J s 32 MB centralne memorije, - kontrolna jedinica diskova 3990 G03 s 32 MB cache memorije, - podsistem diskova 3390 kapaciteta 26.4 GB, - podsistem magnetskih traka : - 2 jedinice traka (model 3422) gustoće zapisa 1600/6250 bpi, - 4 kasetne jedinice (model 3490) gustoće zapisa 38000 bpi, - 2 linijska �tampača (model 6262-014) brzine pisanja 1400 lpm, - komunikacijska računala : - IBM 3745/170 sa 16 linija, - IBM 3745/170 s 32 linije, Terminalska periferija se sastoji od lokalne i udaljenih kontrolnih jedinica, multipleksera, video terminala ili osobnih računala s komunikacijskom karticom te matričnih �tampača. Ukupno je na sistem trenutno vezano oko 180 radnih stanica (terminala ili osobnih računala). Kompleks centralnog računala i komunikacijsko računalo sa 16 linija instalirani su u zgradi računskog centra na Zagreb RK. Na ovo komunikacijsko računalo vezani su terminali izvan Zagreba preko �EPAK mre�e i drugo komunikacijsko računalo instalirano u poslovnoj zgradi u Branimirovoj 9a. Veza među komunikacijskim računalima ostvarena je preko 8 linkova brzine 9600 bps. Na računalo u Branimirovoj 9a vezani su svi terminali s područja Zagreba i lokalna mre�a osobnih računala (tipa Token Ring). Na računalu je uz osnovni operacijski sistem MVS/ESA SP JES2 Ver. 4 i prateće servisne programe (RMF, SMP/E, DFDSS, DFHSM, DFSORT) instaliran software : - za mre�u za prijenos podataka (VTAM, ACF/NCP, X.25 NPSI, NTO, Netview/Access Service, CICS/MVS), - za relacijske baze podataka (DB2, QMF), - za hijerarhijske baze podataka (IMS/VS), - prevodioci (Assembler H, VS COBOL II, OS PL/I), - generator aplikacija (CSP), - za za�titu resursa (RACF), - za automatizaciju uredskog poslovanja (IBM Officevision/MVS, DisplayWrite/370 MVS), - za pomoć pri dono�enju poslovnih odluka (AS, GDDM) i

������������ ����

- za lokalne mre�e osobnih računala (Personal communication/3270). Računalo je instalirano 1990. godine u zgradi na Zagreb RK, Jaku�evac bb. 3.4.1.2. SPERRY 1100/73 Za potrebe upravljačko-informacijskog sustava teretnih vagona instalirano je multiprocesorsko računalo (s tri procesora) SPERRY Model 1100/73 čije je osnovna konfiguracija: - 1100/73 model H1 multiprocesor s 5120 K riječi (20 MB) memorije, - kontrolna jedinica diskova 5057 s 4 MB cache memorije, - podsistem diskova 8480 kapaciteta 9.1 GB, - podsistem magnetskih traka : - 2 kontrolne jedinice za trake (Uniservo 30), - 4 jedinice traka gustoće zapisa 1600/6250 bpi (Uniservo 34), - 2 linijska �tampača 0776 brzine pisanja 1200 lpm, - 2 komunikacijska računala DCP-40 MOD 2 s 40 linija, Terminalska periferija se sastoji od multipleksera, video terminala ili osobnih računala s komunikacijskom karticom te matričnih �tampača i crtača (plottera). Ukupno je na sistem trenutno vezano oko 250 radnih stanica (terminala ili osobnih računala). Osnovni operacijski sistem je Sperry OS 1100 koji omogućava korisnicima multiprogramiranje i multiprocesiranje, komuniciranje, interaktivno procesiranje i rad u realnom vremenu. Uz operacijski sistem i prateće servisne programe (Sort,UTIL$) na računalu je instaliran software: - za kontrolu mre�e za prijenos podataka (CMS 1100, Telcon), - za bazu podataka (MAPPER), - generator aplikacija (MAPPER). - podr�ka za rad u mre�i hostova (DDP-FJT,DDP-PPC,IPF-control,MCB) Računalo je instalirano 1986. godine u zgradi na Zagreb RK, Jaku�evac bb. 3.4.1.3. BULL HN DPS6/45 Sistem DPS6/45 sadr�i : - centralni procesor s memorijom 1 MB, - 1 disk kapaciteta 430 MB, - 3 jedinice diskete 650 KB (5.25"), - 1 linijski �tampač, - 1 jedinica magnetske trake gustoće zapisa 800/1600 bpi, - 1 jedinica streamer trake,

������������ ����

- 2 ekranska terminala (1 korisnički i 1 konzola), Uz operacijski sistem GCOS 6 MOD 400 rel. 3.1. instaliran je prevodilac COBOL. Računalo je instalirano 1987. godine u prostoriji na Glavnom kolodvoru. Uz ovo računalo su instalirana i dva razvojna sistema: COSMAC-3 i TS-50. U istoj prostoriji je instalirano i računalo IBM S/1 koje slu�i za informiranje putnika na Zagreb GK. Na području H�-a su instalirana ukupno 62 sistema TS40-2 (procesor, ekran, tastatura, disketa 5.25" i �tampač) za prodaju putničkih karata. Projektom je bilo predviđeno povezivanje ovih terminala s računalom DPS6, ali tu vezu isporučilac nije ostvario. Format zapisa na disketi nije kompatibilan s MS DOS formatom, pa se diskete sa sistema TS40-2 mogu učitavati samo na računalu DPS6/45. (Nije moguća razmjena podataka pomoću disketa sa standardnim osobnim računalima u H�-u). 3.4.1.4. Olivetti M290S Sistem za rezervaciju karata (EPA) u međunarodnom prometu je osobno računalo Olivetti M290S slijedeće konfiguracije: - procesor 80286, 8 MHz, s 1 MB RAM-a, - disk kapaciteta 40 MB, - disketna jedinica 3.5" (kapacitet 1.44 MB), - disketna jedinica 5.25" (kapacitet 1.2 MB), - �tampač Olivetti PR-40 za �tampanje rezervacija, - monokromatski ekran (VGA). Uz sistem je i �tampač za �tampanje listica, Facit B1200. Operacijski sistem je MS DOS, a instaliran je software za rezervacije karata (EPA). Računalo je instalirano 1991. godine u prostoriji na Glavnom kolodvoru (uz DPS6) i povezano je s centralnim računalom za rezervaciju karata u Frankfurtu. Veza je ostvarena iznajmljenim linijama preko Slovenije i Austrije. 3.4.1.5. Oprema za sustav informiranja putnika na Zagreb GK Na Zagreb GK instalirani su posebni uređaji firme SOLARI za davanje informacija putnicima. Ova oprema daje osnovne podatke o dolasku,

������������ ����

polasku i zaka�njenjima vlakova, smje�taju vlaka na konkretnom peronu i ostale podatke. Uređaji se sastoje od: - računala IBM S/1 ( memorija 1 MB, disk 40 MB, disketna jedinica 1.2 MB. konzola i �tampač) - 4 kom. jednostranih pokazivača - 4 kom. dvostranih pokazivača - 22 kom. kolosječnih indikatora - 15 kom. monitora 3.4.1.6. Oprema za procesno upravljanje stabilnim postrojenjima elektrovuče Za procesno upravljanje stabilnim postrojenjima elektrovuče na pruzi Zagreb - Moravice (Rijeka) instalirana je slijedeća informatička oprema: - 2 računala PDP 11/24 - 2 konzole sistema - diskova - 4 ekrana - �tampača - 2 komunikacijska podsistema u koji su priključene EVP i drugi uređaji. Operacijski sistem je RSX, a instaliran je programski paket PROZA11 (razvijen u RO Rade Končar). 3.4.2. Pregled informacijskih sustava H� Elementarni resursi od kojih ovisi funkcioniranje svake organizacije, bez obzira na njenu djelatnost, uključuje podatke kojima organizacija raspola�e, informacije koje proizvodi i koristi. Oni su elementarni u tom smislu da njihovo izdvajanje iz organizacije na bilo koji način, vodi degradaciji funkcioniranja organizacije i onemogućava ostvarivanje njenih ciljeva. Prema tome postojanje i funkcioniranje odgovarajućeg informacijskog sustava je pretpostavka ne samo efikasnosti organizacije već i njenog opstanka. Informacijski sustav je sna�no integriran sa sebi nadređenim objektnim sustavom, a radni procesi i njihovi neposredni izvr�ioci u okviru svojih funkcija i na svim organizacionim razinama organizacije čvrsto su povezani s odgovarajućim informacijskim procesima i zavisni od podr�ke informacijskih sustava. Prema izlaznim rezultatima svaki informacijski sustav ima dvije osnovne vrste: prvo su informacije za podr�ku operativnih

������������ ����

aktivnosti, drugo su informacije upravljačkog i poslovodnog odlučivanja. Kvaliteta upravljačkih i poslovodnih odluka neposredno ovisi o kvaliteti informacija na kojima su odluke utemeljene. Stoga efekti done�enih odluka mogu biti nepovoljni ako nosioci odlučivanja ne raspola�u svim relevantnim informacijama. Zato je i vrijednost informacije u procesu odlučivanja određena razlikom rezultata odluke done�ene na osnovu informacije i odluke koja bi bila done�ena bez nje. Poslovanje H�-a je izuzetno slo�eno po broju, količini i diperziranosti funkcija. Osnovni zadatak poduzeća je prijevoz putnika i robe čije izvr�enje podr�ava niz djelatnosti povezanih u logistički sustav H�. Slo�enost i raznolikost poslovnih procesa u H�-u zahtjeva potpunu, pravovremenu i kvalitetnu informaciju o poslovnim događajima kako bi se moglo na svim razinama efikasno upravljati i rukovoditi. U takvoj situaciji informatička podr�ka predstavlja jedino sredstvo koje omogućava evidentiranje i kontrolu svih funkcija poslovanja i daje podloge za upravljanje u okviru funkcija i optimalno rukovođenje u H�-u. Informatička tehnologija je sada djelomično prisutna u osnovnim djelatnostima (prijevoz putnika i robe, odr�avanje sredstava, ekonomika) a planira se potpunija pokrivenost u svim funkcijama, posebno u domeni rada građevinske i elektrotehničke slu�be, kao osnova za efikasnije obavljanje ovih funkcija. 3.4.2.1. Postupak uvađanja IS Postupak uvađanja informacijskog sustava u H�-u mo�e se razlikovati od slučaja do slučaja, jer zavisno o veličini projekta i načinu financiranja pojedini koraci se mogu izostaviti. Zahtjev za informatizacijom pojedinog segmenta poslovanja daje zainteresirana slu�ba koja i definira projektni zadatak. Formira se projektni tim, zadatak kojega je izrada projektne dokumentacije na osnovi revidiranog projektnog zadatka. Projektna dokumentacija sadr�i idejni projekt (projekte), izvedbeni projekt (projekte) i po potrebi investicijski program. Idejni projekt, polazeći od sistemske analize, daje prijedlog(e) rje�enja postavljenog zadatka. Za svaki idejni projekt formira se posebna stručna reviziona komisija koja ocjenjuje predlo�eno rje�enje. U slučaju potrebnih velikih investicijskih ulaganja za realizaciju informacijskog sustava pristupa se na osnovu idejnog projekta izradi investicijskog programa, koji mora definirati financijsku podobnost predlo�enog rje�enja (zadovoljavajuća interna stopa rentabilnosti) i izvore financiranja. Investicijski program također ocjenjuje posebna stručna reviziona komisija, a odobrava ga

������������ ����

Upravni odbor poduzeća. Prilikom izrade softwareskog rje�enja često je potrebno odlučiti između izrade vlastitog rje�enja, ili nabave i prilagođavanja gotovog rje�enja. Svaka varijanta mo�e imati svoje prednosti i nedostatke. Na osnovu izvedbenog projekta pristupa se osiguravanju tehničkih preduvjeta za rad informacijskog sustava, a to znači po potrebi, nabavci (dodatne) opreme, adaptaciji lokacija i adaptacija mre�e za prijenos podataka. Nakon izrade softwareskog rje�enja, a prije stavljanja informacijskog sustava u produkciju, potrebno je �kolovati potrebne kadrove za rad s aplikacijom, izraditi upute za kori�tenje aplikacije i rad u uvjetima funkcioniranja informacijskog sustava (nova tehnologija rada) i osigurati testni period za probni rad aplikacije. 3.4.2.2. Organizacija podataka (MAPPER, IMS, DB2) U ovom poglavlju kratko su opisani osnovni elementi baza podataka koje koriste aplikacije u H�-u.

MAPPER - System fof Maintaining, Preparing and Producing Executive Reports je interaktivni generator aplikacija koji sadr�i u sebi DB/DC komponente i programski jezik ( koji spada u tzv. jezike četvrte generacije). Koristi UNISCOPE protokol za rad s terminalima i pomoćnim jedinicama za �tampanje i spremanje podataka. Baza podataka je izvje�tajima orijentirana, a organizirana je kao jedna vrsta relacijske baze podataka. Podaci su organizirani i memorirani u segmente koji se nazivaju MODE, TYPE i RID. MAPPER sadr�i do 400 modova, svaki mod sadr�i 8 typova, svaki type do 1000 ridova, a svaki rid do (preporučljivo) 1000 linija. Svaka linija mo�e imati do 132 znaka. Slikovito se ovakva organizacija mo�e prikazati kao ormari (MODE) s ladicama (TYPE) i pregracima (RID) u ladicama. MAPPER omogućava generiranje izvje�taja bez programiranja aplikacije (korisnički orijentiran), ili slaganjem nizova instrukcija u tzv. RUN-ove.

IMS - Information Management System je sistem hijerarhijske baze podataka. U H�-u se koristi samo DB komponenta, iako puni sistem sadr�i i DC komponentu. Osnovni sastavni elementi hijerarhijske strukture podataka je odnos roditelj - dijete, koji postoji između segmenata podataka. Segment je element podataka koji sadr�i jedno ili vi�e logički povezanih polja podataka. Ovime je omogućen odnos jednog sloga (root segment) prema mnogim slogovima (zavisni segmenti). Root segment je roditelj svih segmenata koji su mu zavisni. Pristup do pojedinog zavisnog segmenta ostvaruje se preko root segmenta.

DB2 - Data Base 2 je puna relacijska baza podataka za operacijski sistem MVS. Podaci su organizirani u tabelama, sastavljenim iz redaka i stupaca.

������������ ����

Reci u nekoj tabeli mogu se jednoznačno identificirati pomoću ključne vrijednosti. Redoslijed redaka u tabeli nije bitan. Tabele i stupci u njima su označeni nazivima. Jezik za definiciju, manipulaciju i kontrolu podataka je jedinstven. To je SQL (Structured Query Language) koji se mo�e koristiti interaktivno ili u aplikacionom programu. Moguće je jednostavno uspostavljanje relacija vi�e slogova prema vi�e slogova. 3.4.2.3. Za�tita i sigurnost podataka Obzirom na značaj i vrijednost podataka velika pa�nja posvećena je za�titi podataka te pouzdanosti i raspolo�ivosti sistema. Kako su tehničko tehnolo�ke aplikacije vezane neposredno uz neprekinuti proces odvijanja �eljezničkog prometa potrebno je osigurati i neprekinuti rad sistema. To je postignuto multipliciranjem najva�nijih komponenti sustava. Vi�eprocesorsko računalo omogućava da u slučaju ispada (prestanka rada) pojedinog procesora ostali automatski preuzimaju njegov dio posla. Time se performanse sistema (vrijeme odziva na terminalu) ne�to naru�avaju, ali ne dolazi do prekida rada. Terminalska periferija je povezana sa sistemom preko dva komunikacijska računala (DCP 40) i u slučaju ispada jednoga drugo preuzima u potpunosti kontrolu rada svih terminala. Rezervni (alternativni) spojni putevi u slučaju kvara �EPAK mre�e osigurani su u javnoj mre�i za prijenos podataka CROAPAK. Također je osigurano rezervno napajanje u slučaju poremećaja u sistemu električnog napajanja. U razdoblju potrebnom za uključenje dizel agregata za proizvodnju električne energije, napajanje preuzima akumulatorska baterija. S obzirom da aplikacije poslovnog informacijskog sustava nisu toliko vremenski kritične, i za sada nije predviđen neprekinuti rad tijekom cijelog dana, sistem IBM nema predviđeno rezervno napajanje. Sistem je ipak priključen na stabilizator napona, koji osim stabilnog napajanja električnom energijom posjeduje i akumulatorsku bateriju koja osigurava napajanje sistema, u slučaju nestanka električne energije, u vremenskom razdoblju koje je dovoljno dugačko da bi sistem mogao regularno zavr�iti sve započete transakcije i zatvoriti sve baze podataka bez naru�avanja i ugro�avanja integriteta podataka. Kako je sva terminalska periferija zagrebačkog čvora vezana preko komunikacijskog računala u Branimirovoj ulici, to je zbog sigurnosti spojnih

������������ ����

puteva, veza između tog komunikacijskog računala i komunikacijskog računala uz centralni kompleks (Zagreb RK) izvedena preko dva fizički neovisna kabela. Uz sistemsku za�titu sigurnosti i integriranosti podataka posebna za�tita podataka koji su dostupni on line (u interaktivnom pristupu) osigurana je sustavom identifikacije (USER ID - �ifra korisnika) i vi�estrukim razinama lozinki (PASSWORD - kontrola ovla�tenosti pristupa do pojedinih podataka). U slučaju da ipak dođe do slučajnog ili namjernog uni�tenja podataka, za svaku aplikaciju su definirane tzv. BACK UP/RESTORE procedure koje omogućavaju obnavljanje podataka. Back up kopije stanja baza podataka se uzimaju periodično s učestalo�ću koja ovisi o uvjetima pojedine aplikacije i trake ili kasete s tim podacima se pohranjuju u vatrootporne sefove na dvama različitim lokacijama. Time je onemogućeno potpuno gubljenje podataka u slučaju te�ke havarije sustava. Oba sistema omogućavaju i za�titu podataka kori�tenjem dvostrukog zapisa (dual copy). Posebno značajni podaci čuvaju se i istovremeno a�uriraju na fizički odvojenim diskovima. Za dvostruko (istovremeno) a�uriranje podataka brigu vodi sistemski software i nema potrebe za dodatnim programiranjem. 3.4.2.4. Pregled IS H� 3.4.2.4.1. Upravljačko-informacijski sustav teretnih vagoa (UIS TV) Ova aplikacija obuhvaća vitalne tehnolo�ke procese �eljezničkog transporta vezane uz vlakove, vagona, po�iljke, stanice, korisnike i drugo. Sadr�i module za rad prijelazne (granične) stanice, rad ostalih stanica, rad vlaka, rad vagona, rad prometnog dispečera, rad vagonskog dispečera, informacije o gre�kama i korekcije, pomoć i informacije. Aplikacija se izvodi na SPERRY 1100 u on line načinu rada. Baza podataka i programski jezik je MAPPER. 3.4.2.4.2. Upravljačko-informacijski sustav ran�irnih kolodvora (UIS RK) Ovaj informacijski sustav u potpunosti podr�ava tehnologiju rada ran�irnih kolodvora. U sprezi s upravljačko-informacijskim sustavom teretnih vagona (UIS TV), a u funkciji praćenja rada s teretnim vagonima, osnovna mu je namjena efikasnije praćenje i upravljanje prometom teretnih vagona na području H�-a. Iako funkcionira kao samostalan informacijski sustav, s

������������ ����

obzirom na tehnologiju rada s teretnim vagonima, čini neraskidivu cijelinu s UIS-om TV, a odnosi se na velike ran�irne kolodvore u kojima je promet teretnih vagona, te koncentracija istih, vrlo velika. Osnovni cilj UIS RK-a, u svrsi �to efikasnijeg kori�tenja teretnih vagona, je smanjivanje zadr�avanja teretnih vagona u ran�irnim stanicama, �to direktno utječe na pobolj�anje obrta vagona, efikasnije kori�tenje teretnih vagona, smanjivanje neproduktivnog rada, a u krajnjem efektu pobolj�anje usluge kao konačnog proizvoda jednog transportnog procesa. Aplikacija se izvodi na SPERRY 1100 u on line načinu rada. Baza podataka i programski jezik je MAPPER. 3.4.2.4.3. Upravljačko-informacijski sustav vuče vlakova (UIS VV) UIS VV se razvija u tri etape (razlikujemo tri podsustava) : eksploatacija vučnih vozila, osoblje vuče i tro�kovi vuče. Podsustav eksploatacije vučnih vozila prati zbivanje i promjene, koje se de�avaju s vučnim vozilom u periodu radnog ciklusa. Svako vučno vozilo je opisano neprekinutim slijedom elementarnih radova, koji se mogu po potrebi grupirati i kumulirati u tra�enom vremenskom intervalu. Aplikacija pru�a informacije o vučnom vozilu na vlaku, u radionici, jedinici vuče te na stanici, o trenutnom statusu i trajanju prethodnog statusa, o ukupno pretrčanim kilometrima i satima rada, o broju izdatih vučnih vozila, o trenutnom brutu i netu koji vuče lokomotiva, o kilometrima po vrsti prijevoza za sve vrste rada, o kilometrima predjenim prije zadnjeg tehničkog pregleda (KTP), o datumu i satu zadnjeg KTP-a, o vrsti i datumu periodičnog pregleda koji slijedi, o svim redovnim / otkazanim / uvedenim vlakovima i niz drugih informacija neophodnih za efikasno upravljanje sustavom vuče. Podsustav osoblja vuče (do sada razvijen samo za rad osoblja u domeni teretnog prometa) pru�a sve potrebne informacije o radu i naprezanju osoblja vuče, te o njihovom statusu i raspolo�ivosti, dok će se u trećoj etapi aplikacije UIS-VV obuhvatiti planirani tro�kovi vuče, te udio svakog pojedinog elementa u ukupnim tro�kovima vuče vlakova. Aplikacija se izvodi na SPERRY 1100 u on line načinu rada. Baza podataka i programski jezik je MAPPER. 3.4.2.4.4. Kori�tenje prijevoznih kapaciteta Predmet obrade je prometna statistika. Prati se opseg i kvaliteta rada vlakova po pru�nim odsjecima, sekcijama vuče, po vrstama vuče i strukturi vuče.

������������ ����

Aplikacija se izvodi na IBM 3090. Baza podataka su VSAM datoteke, a programski jezik je PL/I. 3.4.2.4.5. Tehnička evidencija teretnih vagona (TK-8) Predmet obrade je tehnička evidencija teretnih vagona uvr�tenih u park H�. U evidenciji se vode svi raspolo�ivi tehnički podaci o investicijskom odr�avanju vagona. Aplikacija se izvodi na SPERRY 1100. Baza podataka i programski jezik je MAPPER. 3.4.2.4.6. Tekuće odr�avanje teretnih vagona (TK-10) Predmet obrade je praćenje tekućeg odr�avanja teretnih vagona na području H�-a. Rezultat obrade su izlazne liste s pregledom izvr�enih i priznatih radova po radionicama za odr�avanje vagona na temelju kojih slu�ba tehničkog pregleda i odr�avanja vagona prati i obračunava izvr�ene radove. Aplikacija se izvodi na IBM 3090. Baza podataka su VSAM datoteke, a programski jezik je PL/I. 3.4.2.4.7. Frekvencija putnika Predmet obrade je utvrđivanje frekvencija putnika u svim vlakovima na području H�-a. Aplikacija se izvodi na IBM 3090. Baza podataka su VSAM datoteke, a programski jezik je PL/I. 3.4.2.4.8. Zakup vagona Predmet obrade je praćenje svih promjena u vezi zakupa teretnih vagona na području H�, a osnova za obradu je ugovor o zakupu vagona kojim se prati predaja vagona u zakup odnosno vraćanje vagona iz zakupa. Aplikacija se izvodi na SPERRY 1100. Baza podataka i programski jezik je MAPPER. 3.4.2.4.9. Objedinjeni daljinar Objedinjeni daljinar, kao vlastiti softwareski proizvod koristi se u obradi podataka na području prijevoza putnika, ekspresnih po�iljaka, stvari i na području kori�tenja prijevoznih kapaciteta.

������������ ����

Na osnovi zadanih parametara (relacija) izračunava dionice na prijevoznom putu, tarifske i stvarne kilometre i druge podatke potrebne u raspodjeli transportnih prihoda i drugim aplikacijama. Aplikacija se izvodi na IBM 3090. Baza podataka su VSAM datoteke, a programski jezik je PL/I. 3.4.2.4.10. Prijevoz stvari Na osnovi podataka iz unutra�njeg tovarnog lista, vagonskih i komadnih po�iljaka prispjelih na područje H�, aplikacija kontrolira izračun i naplatu prijevoznih tro�kova, iskazuju podaci o radu i daju podaci koji su osnova za zatvaranje kruga tovarnog lista u dvije faze: obrada unutra�njeg prometa prispjelog na područje H�-a i obrada nakon razmjene za sve po�iljke prevezene prugama H�-a. Za unos podataka s dokumenta tovarnog lista koristi se S/1. Aplikacijom su obuhvaćene sve robne blagajne. Aplikacija se izvodi na IBM 3090, u batch načinu rada. Baza podataka su VSAM datoteke, programi su pisani u PL/I jeziku. 3.4.2.4.11. Unutra�nji putnički promet Na osnovi podataka o prodanim putnim kartama, odnosno otpremljenim ekspresnim po�iljkama iz H�-a, obrada obuhvaća kontrolu izračuna i naplate cijene prijevoza i tro�kova uz iskaz razlika po dokumentu i blagajni otpreme, iskaz rada i prihoda po strukturi i vrsti otpremljenih putnika, odnosno te�ini ekspresnih po�iljaka po razinama. Zavisno o vrsti dokumenata i zahvata podataka postoje moduli za obradu kartonskih karata (račun K-34), pisanih putnih isprava (bjelica K-2 i K40C), prijevoza ekspresnih po�iljaka (K-72 ekspresni list) te za obradu karata prodanih pomoću terminala (TS40-2). Za unos podataka s dokumenata K-34, K-2, K40C i K-72 koristi se S/1. Obradom su pokrivene sve blagajne H�-a. Terminalima za prodaju karata opremljene su 62 blagajne. Diskete s podacima o prodanim kartama pomoću terminala TS40-2 dostavljaju se u Zagreb i objedinjavaju na sistemu DPS6/45. Aplikacija se izvodi na IBM 3090 u batch načinu rada. Baza podataka su VSAM datoteke, programi su pisani u PL/I jeziku.

������������ ����

3.4.2.4.12. Međunarodni putnički promet Na osnovi podataka od većeg dijela prodanih putnih isprava za međunarodni promet, te obračuna stranih �eljezničkih uprava obrada obuhvaća kontrolu izračuna i naplate cijene prijevoza za međunarodni promet, utvrđuje udjele H�-a i pojedinih stranih uprava u kartama prodanim na blagajnama u Hrvatskoj, utvrđuje opseg i strukturu rada po otpravljanju, prispjeću i tranzitu, �to je osnova za podjelu prihoda, iskazuje opseg rada iz prijevoza međunarodnih ekspresnih po�iljaka i izrađuje statističke iskaze za UIC, H� i statistike Hrvatske. Zavisno o dokumentu ulaza ili izlaza postoje moduli pisanih putnih isprava u otpravljanju (međunarodna bjelica), kartonskih putnih isprava (K-34M), prijevoza ekspresnih po�iljaka (K-78) te međunarodnih obračuna i statistike. Aplikacija se izvodi na IBM 3090 u batch načinu rada. Baza podataka su VSAM datoteke, a programski jezik je PL/I. 3.4.2.4.13. Rezervacija karata Aplikacija za rezervaciju karata u međunarodnom putničkom prometu, prvenstveno je namjenjena rezervaciji karata za Euro city i Inter city vlakove i omogućava rezerviranje dva mjeseca unaprijed. Instaliran je software EPA (Elektronische Platzbuchunganlage) na osobnom računalu. Aplikacija se izvodi na računalu u Njemačkoj, a za pristup računalu koristi se osobno računalo Olivetti M290S. 3.4.2.4.14. Robno materijalno poslovanje U prvoj fazi PIS-a instaliran je i koristi se podsustav robno materijalnog knjigovodstva. Programsko rje�enje je predviđeno za interaktivnu i paketnu (batch) obradu te rje�ava problematiku materijalnog odnosno robnog knjigovodstva kroz količinsko i vrijednosno praćenje ulaza materijala, rezervnih dijelova, sitnog inventara i robe od dobavljača na mjesta zadu�enja, izlaza iz mjesta zadu�enja i promet između mjesta zadu�enja. Cjelokupno kretanje materijala, sitnog inventara i robe prati se i memorira na način da mo�e poslu�iti za daljnje knji�enje u financijskom knjigovodstvu, obračun poreza na promet, obradu radnih naloga, rezervaciju materijala, planiranje potreba materijala, naručivanje, praćenje tro�kova i kalkulacije vrijednosti proizvoda. Aplikacija se izvodi na IBM 3090. Baza podataka je IMS, transakcije se izvode pod CICS-om, programi su pisani u PL/I jeziku. Za off line unos podataka koristi se po potrebi S/1.

������������ ����

3.4.2.4.15. Financijsko poslovanje Aplikativno rje�enje za financijsko poslovanje - Interaktivni financijski sustav (IFS) je programski proizvod predviđen za interaktivnu i paketnu (batch) obradu. Sadr�i module za knji�enje (kreiranje i odr�avanje konta u kontnom planu i u glavnoj knjizi; knji�enje, kontrola i uvid u stanje konta; ispis svih dnevnika, konto kartica, mjesečnih bilanci i drugih izvje�taja na zahtjev i izvođenje prijelaza na novu godinu), financijske izvje�taje (ispis bruto bilance, bilance stanja i bilance uspjeha za pojedina obračunska razdoblja, a po �elji korisnika izvje�taji se mogu dopuniti statističkim vrijednostima i/ili dodatnim tekstovima) i konta otvorenih stavaka (knji�enje otvorenih stavki na kontima glavne knjige, kupaca i dobavljača, knji�enje faktura i plaćanja faktura u domaćoj i stranoj valuti, automatsko povezivanje faktura i plaćanja, uzimajući u obzir skonto i porez). Aplikacija se izvodi na IBM 3090. Baza podataka je IMS, transakcije se izvode pod CICS-om, programi su pisani u PL/I jeziku. 3.4.2.4.16. Plaće Aplikacija obračuna plaća tako je koncipirana da se za svakog radnika posebno iskazuje iznos za njegove osobne potrebe (neto iznos), za opće dru�tvene potrebe (porez, doprinosi), i zajedničke potrebe (doprinosi raznih fondova). Zbog nepovezanosti s aplikacijom kadrovske evidencije aplikacija sadr�i i module za obradu matičnih podataka radnika potrebnih za izračun plaća. Za unos podataka s ulaznih dokumenta koristi se S/1. Aplikacijom se obrađuju plaće za radnike Zagrebačkog, Riječkog i Vara�dinskog čvora (oko 25000 radnika). Aplikacija se izvodi na IBM 370, u batch načinu rada. Baza podataka su VSAM datoteke, a programi su pisani u PL/I jeziku. Aplikacija je predviđena obrada plaća za cijelo poduzeće. 3.4.2.4.17. Osnovna sredstva Aplikacija obuhvaća praćenje stanja i kretanja osnovnih sredstava (obradom su obuhvaćena samo vagoni i lokomotive) po količini i vrijednosti na razini mjesta tro�kova, pojedinih dijelova poduzeća ili cijelog poduzeća. Prati se aktiviranje osnovnih sredstava, otuđivanje, otpis, preknji�enje kao i promjene vrijednosti u toku godine. Također se radi pregled stanja po raznim pokazateljima i zakonskim propisima, uključiv�i i UIC, izvje�taji o izvr�enoj revalorizaciji, kao i liste za knji�enje revalorizacije na kontima

������������ ����

klase '0'. U okviru ove obrade a�urira se i nomenklatura osnovnih sredstava prema kojoj se razvrstavaju. Za unos podataka s ulaznih dokumenta koristi se S/1. Aplikacija se izvodi na IBM 3090, u batch načinu rada. Baza podataka su VSAM datoteke, a programi su pisani u PL/I jeziku. 3.4.2.4.18. Kadrovski informacijski sustav (KIS) Kroz aplikaciju KIS-a obavlja se rad kadrovske slu�be H�-a u dijelu koji se odnosi na praćenje podataka o djelatnicima sadr�anim u bazi podataka. Baza podataka obuhvaća osnovne podatke o svakom djelatniku, a to su

− osobni podaci (ime, prezime, ime oca, podaci o rođenju, nacionalnost, adresi satnovanja, stručnoj spremi i zvanju djelatnika),

− podaci o rasporedu djelatnika (organizacijska jedinica, radno mjesto, datum rasporeda, privremeni raspored),

− podaci o radnoj sposobnosti (invaliditet i umanjena radna sposobnost),

− podaci o ostvarenom pravu na solidarnost na plaći, − podaci o posebnom statusu djelatnika (čekanje, mobilizacija,

tehnolo�ki vi�ak). Aplikacija omogućava on-line upute o stanju i kretanju djelatnika prema raznim pokazateljima za razinu organizacijskih jedinica te cijelog poduzeća, kao batch ispise po zahtjevu kadrovske slu�be. Podaci o novoprimljenim djelatnicima kao i svim promjenama u podacima ostalih djelatnika radi a�uriranja matične evidencije, unose se svakodnevno u on-line načinu rada. Aplikacija se izvoditi na IBM 3090 u on line načinu rada. Baza podataka je DB2, a programi su pisani uCSP-u. Za ad-hoc upite koristi se i QMF. 3.4.2.4.19. Podr�ka poslovodstvu Informacijski sustav za podr�ku poslovodstvu razvija se na oba sistema paralelno i prati razvoj kako upravljačkog tako i poslovnog informacijskog sustava. Na osnovu ekstrakcije operativnih podataka daju se kumulativni pokazatelji rada i poslovanja poduzeća. Prometno tehnički podsustav daje informacije i podatke o obavljenom radu, utovaru i istovaru, raspu�tenom brutu, stanju, imobilizaciji, potrebama za vučnim i vučenim sredstvima, izvanrednim događajima i drugo. Izvodi se on line na SPERRY 1100. Baza podataka i programski jezik je MAPPER.

������������ ����

Ekonomsko financijski podsustav daje pregled financijskog stanja poduzeća (prihodi i tro�kovi, likvidnost, nenaplaćena dugovanja, stanja obaveza poduzeća) stanja i kretanja nabave, utro�ka i zaliha materijalnih sredstava i drugih osnovnih gospodarskih pokazatelja. Kadrovski podsustav daje pregled stanja kadrova po raznim kriterijima (kavlifikacijska struktura, broj djelatnika po karakterističnim zanimanjima, nacionalna struktura, starosna struktura, struktura po sta�u itd.) Izvodi se on line na računalu IBM 3090. Baza podataka je DB2, programski alat je AS, a prikazi su tabelarni i grafički.. 3.4.3. Upravljačko informacijski sustavi Efikasno upravljanje velikim i slo�enim tehničko-tehnolo�kim sustavima neposredno ovisi o raspolo�ivosti informacija i njihovoj kvaliteti. Osnovni cilj upravljačko informacijskih sustava je povećanje produktivnosti kroz efikasnije upravljanje vlakovima, vučnim i vučenim sredstvima, a samim tim i racionalnije poslovanje poduzeća. 3.4.3.1. Upravljačko informacijski sustav teretnih vagona Tehnologija UIS-a teretnih vagona temelji se na kori�tenju računala, terminala i spojnih puteva za prikupljanje, obradu, pohranjivanje i kori�tenje podataka o kolima, neprekidno u toku 24 sata dnevno. Svi podaci potrebni za upravljanje kolima sakupljaju se i a�uriraju u bazama podataka prema promjenama u procesu kretanja i rada teretnih vagona. A�urni i lako dostupni podaci su temelj za upravljanje i ocjenu kvalitete odvijanja procesa, planiranje i dono�enje novih odluka i kontrolu rezultata tako done�enih i provedenih odluka. 3.4.3.1.1. Ciljevi Osnovni cilj ovakove tehnologije upravljanja kolima i vlakovima je pobolj�anje efikasnosti funkcioniranja sustava upravljanja teretnim kolima u operativnom radu. Realiziranjem ovog cilja unapređuje se i sam proces rada teretnih vagona, te se posti�e: - povećanje kvalitete podataka u prvom redu po točnosti sadr�aja, adekvatno stvarnom stanju realnog procesa putem stalne i unaprijed programirane kontrole, - ubrzanje prijenosa i obrade informacija od izvora do svih onih mjesta gdje se ona koriste za daljnji rad ili za odlučivanje,

������������ ����

- dostupnost podataka u realnom vremenu na svim nivoima u potrebnom obimu i formi, kao i za naknadne obrade, - optimalno kori�tenje podataka na taj način da jednom zahvaćen, kontroliran, memoriran i stalno a�uran podatak slu�i za potrebe svih slu�bi u kolodvorima, operativnim slu�bama i za pru�anje informacija korisnicima, - efikasnije operativno odlučivanje na osnovi realnih potpunih podataka o odvijanju i stanju procesa, neprekidno u toku samog procesa, - provođenje operativnih odluka poduzimanjem akcija u tehnolo�kom procesu kontinuirano u toku rada, - mogućnost ocjenjivanja efekata poduzetih akcija u procesu na svim upravljačkim razinama sustava, - kontrola izvr�enja pojedinih odluka i obavje�tavanje da se ta odluka ne izvr�ava uredno. 3.4.3.1.2. Organizacija sustava i baze podataka UIS mo�e zadovoljiti unaprijed postavljene zadatke i zahtjeve samo ako sustav ima točne podatke o vlakovima i vagonima, o njihovom statusu i lokaciji u danom trenutku. U svojim bazama podataka ima zapamćene i sistematizirane (po raznim kriterijima) podatke o stanju i promjenama realnog procesa. Ta stanja u bazama podataka se dinamički mijenjaju prema stanju realnog procesa na temelju podataka une�enih u sustav putem terminala u realnom vremenu. U bazama podataka su arhivirana i sva pro�la stanja procesa i dijelova procesa i dinamika njihovih promjena. UIS koristi baze podataka o vlakovima ( na području UIS-a i vlakova koji su zavr�ili vo�nju), kolodvorima, prugama, planu prometa i redu vo�nje te kolima. Na temelju podataka iz ovih baza podataka izvođenjem pojedinih programa daju se tra�ene informacije odgovarajućim razinama upravljanja. Pomoću terminala, na svim razinama sustava upravljanja teretnih vagona, omogućen je pristup do svih baza podataka zbog uno�enja promjena koje su se desile u realnom procesu, ili zbog tra�enja informacije o stanju realnog sustava. Ona radna i slu�bena mjesta koja nisu opremljena terminalom komuniciraju s UIS-om putem susjednih terminala koji su za to ovla�teni i zadu�eni. Posebnim uputama reguliran je unos podataka teretnih vlakova u sustavu UIS-a, odnosno sve aktivnosti vezane za nastanak i a�uriranje podataka o kretanju teretnih vlakova kao i sve promjene koje nastanu za vrijeme putovanja vlaka od polaznog do krajnjeg kolodvora. Kako na svim kolodvorima nisu instalirani terminali, kolodvori se dijele na terminalski nadle�ne (nadređeni) i terminalski pripadajuće kolodvore (podređeni).

������������ ����

Terminalski nadle�ni kolodvor je kolodvor na dionici pruge opremljen s jednim ili vi�e terminala, koji pored promjena u svome kolodvoru, a�urira i promjene u određenim kolodvorima bez terminala (pripadajućim kolodvorima). Terminalski pripadajući kolodvor je kolodvor na dionici pruge bez terminala koji podatke o promjenama u sastavu, preradi, pokretanju ili zavr�avanju vo�nje vlaka dostavlja nadle�nom terminalskom kolodvoru. Svi kolodvori u kojima su instalirani terminali UIS-a i u kojima je u primjeni aplikacija UIS-TV, u uvjetima rada aplikacije UIS-TV ne smiju pokrenuti vlakove, a da nisu informatički obrađeni i popisani. Svi teretni vlakovi pokrenuti iz tih kolodvora moraju se opremiti informatičkom teretnicom, dok se teretni vlakovi pokrenuti iz kolodvora koji nisu u sustavu UIS-a opremaju i dalje "ručnom" teretnicom. Ukoliko nisu u mogućnosti izvr�iti popis vlaka zbog smetnji, kvara i slično obavje�tavaju područnog prometnog dispečera o razlozima i nemogućnosti popisa. Područni prometni dispečer tada organizira unos podataka, tj. određuje kolodvor informatičkog popisa (prvi nadređeni u smjeru kretanja vlaka ili sl.). Popis vlaka pokrenutog iz kolodvora bez UIS-a obavlja nadle�ni terminalski kolodvor, prema organizaciji unosa. Za informatički popisane vlakove koji mijenjaju bruto u kolodvorima bez UIS-a prometnik vlakova je du�an točno i pravodobno javiti podatke nadle�nom terminalskom kolodvoru. Kolodvori s UIS-om du�ni su unijeti podatke kretanja svakog teretnog vlaka kroz kolodvor. Ako vlak nije une�en u UIS obavje�tava se područni prometni dispečer, koji organizira informacijski popis u smjeru kretanja vlaka. Prometni dispečer ima u nadle�nosti praćenje hoda vlakova, od pokretanja do zavr�etka vo�nje vlaka, i kontrolu unosa pokrenutih i rasformiranih vlakova. Svi vlakovi koji ulaze na područje H�-a moraju se, ako već nisu, popisati i unijeti u sustav UIS-a na prijelaznim kolodvorima. Primopredaja vagona na pojedinim prijelaznim stanicama omogućena je informatičkim putem. Glavne aktivnosti UIS-a TK su : - praćenje vagona, - praćenje tekućih potreba za prijevozom, - raspodjela praznih vagona, - planiranje i praćenje izvr�enja prijevoza, - obračun tro�kova kori�tenja vagona.

������������ ����

PRAĆENJE VAGONA U domeni praćenja vagona UIS omogućava: - praćenje vagona po svih dvanaest serija vagona, - razvrstavanje vagona po re�imu razmjene i vlasni�tvu, - razvrstavanje vagona prema broju osovina, - upisivanje broja vagona uz kontrolu točnosti, - ispravak pogre�no upisanog broja na licu mjesta ili kroz kratko vrijeme po

zavr�enoj provjeri, - dobivanje podataka o realiziranom vagonskom parku i ukupnom stanju

teretnog vagonskog parka najmanje za svaku radnu situaciju, - pronalazak vagona kada se za to uka�e potreba, - smanjenje broja evidencija i ponavljanja upisa podataka, - utvrđivanje statusa vagona (tovaren, prazan, tehnička mana i popravak tovara), - lociranje mjesta gdje se vagoni nalaze, - praćenje vagona u smjeru kretanja. PRAĆENJE TEKUĆIH POTREBA ZA PRIJEVOZOM Praćenje potreba i načina za zadovoljavanje potreba prijevoza jedan je od primarnih zadataka �eljeznice koja istupa prema tr�i�tu kao prijevoznik. Stoga praćenje potreba, njihovo zadovoljavanje te pridobivanje novih prijevoza kroz istra�ivanje tr�i�ta čini temelj ekonomsko komercijalne politike �eljeznice. Osim toga �eljeznica kao javno poduzeće podlije�e odgovornosti prema dru�tvenoj zajednici. Praćenje tekućih potreba za prijevozom pred UIS postavlja slijedeće zahtijeve: - potrebe moraju biti dostupne u svakom �eljenom trenutku na tra�enje

korisnika podataka, - omogućiti sortiranje prema grupama vagona istih tehničko -

eksploatacijskih karakteristika, - omogućiti određivanje lokacija (u�ih i �irih) potreba, - omogućiti utvrđivanje količina potreba u vagonima po korisnicima usluga, - dati podatke o vrstama roba, re�imu prijevoza i specifičnim zahtjevima

koje iziskuje roba, ili tra�i stranka, - omogućiti grupiranje potreba po uputnim kolodvorima, rajonima,

graničnim prijelazima, prijevoznim putevima i zemljama.

������������ ����

RASPODJELA PRAZNIH VAGONA Za zadovoljavanje potreba u vagonima i njihova raspodjela je finalni zadatak kojim sebi �eljeznica osigurava prijevoz i svoje dru�tveno određeno mjesto u transportu. Uspje�nost u raspodjeli vagona direktno smanjuje transportne tro�kove, a to je glavni i osnovni cilj u podjeli transportnog rada na prometne grane. UIS zato mora omogućiti: - praćenje raspolo�ivosti vagona po lokacijama (u�im i �irim), - grupiranje raspolo�ivosti vagona po tehničko - eksploatacijskim karakteristikama, - utvrđivanje podobnosti vagona za utovar određenih roba s obzirom na prethodnu vrstu robe pri istovaru, - određivanje najkraćih puteva do odredi�nih točaka, - isključivanje sučeljavanja praznih vagona istih vrsta i tipova. PLANIRANJE I PRAĆENJE IZVR�ENJA PRIJEVOZA Količina vagona, koju je potrebno prevesti, ovisi o količini utovarenih vagona, količini prispjelih vagona dolazećih vlakova, usmjeravanju odnosno raspodjeli vagona, upućivanju vagona u radionice i dezinfekcione stanice te količini vagona koja će prispjeti u radnoj situaciji na ran�irni odnosno rasporedni kolodvor. UIS omogućuje dobivanje podataka o: - količini vagona koja će biti utovarena i vagona koja su prispjela u dolazećim vlakovima, - količini vagona koja će prispjeti s drugih rasporednih odsjeka, - količini vagona na međukolodvorima i na odvojnim prugama, - raspodjeli vagona, dezinfekciji i popravku vagona, - podobnosti vagona za promet u određenim vlakovima, određenim prugama ili s obzirom na vrstu tereta (robe) i re�im razmjene vagona, - specifičnostima vezanim za vrstu robe, način prijevoza, posebnim mjerama opreza, načinu uvr�tavanja u odnosu na druge vagone u vlaku, posebnim uvjetima rada s vagonima, radnjama koje se moraju obaviti na putu prijevoza i smetnjama pri prijevozu, - vagonima koja se ne mogu dalje otpremiti zbog tehničke mane, popravka tovara, istovara prtljage, dokumenata, carinskih i ostalih formalnosti, tovara izvan profila (bez uvjeta prijevoza) ili su isključena zbog opasnosti po �ivote ljudi i okoline, - uputnim kolodvorima, rajonima, prijelaznim stanicama i uputnim zemljama, - bruto te�ini vagona i kočenoj masi,

������������ ����

- vrstama i tipovima vagona, vlasni�tvu i re�imu razmjene, - mogućnostima prispjeća vagona i pripreme za otpremu u radnoj situaciji za koju se planira. Osim toga omogućava: - dostupnost podacima u procesu planiranja, formiranja, otpreme i praćenja prijevoza, - korekciju u procesu prijevoza. OBRAČUN KORI�TENJA VAGONA Za potrebe obračuna kori�tenja vagona UIS omogućava: - br�i i točan obračun kori�tenja vagona, �to je naročiti va�no u međunarodnom prometu, - praćenje primopredaje vagona na graničnim kolodvorima, - praćenje stranih vagona po individualnom broju vagona, - planiranje realiziranog vagonskog parka (RVP) u granicama obračunskog vagonskog parka (OVP). 3.4.3.1.3. Ulazni podaci Temelj za rad UIS-a su podaci o vlakovima, vagonima, po�iljkama, potrebama vagona, o njihovom trenutačnom statusu i lokaciji. Ukoliko dođe do promjene statusa i/ili lokacije neophodno je putem terminala odmah unijeti sve promjene u sustav, tako da baze podataka mogu biti a�urne, suglasno stanju u realnom procesu. Nosioci podataka su: vagona (s oznakama i natpisima), dokumenti vagona i po�iljaka, dokumenti vlakova i dokumenti slu�bi. Svaki unos podataka izvodi se pod kontrolom programa tako da u sistem ulaze samo ispravni podaci. Podaci se unose pomoću UKV stanica i terminala na svim va�nijim kolodvorima. 3.4.3.1.4. Izlazni podaci Izlazne podatke radnici dobivaju preko svojih terminala, pokretanjem odgovarajućih programa. U dijalogu sa sustavom, vođeni pomoću izbornika (menija), dobiva se tra�ena informacija u onoj varijanti, za ono područje i vremensko razdoblje koje operater naznači upisom svojih odgovora. Na temelju dobivenih informacija i poruka radnici mogu donositi odluke i poduzimati akcije da bi usmjerili dio procesa koji je u njihovoj nadle�nosti ka �eljenom cilju.

������������ ����

Izlazni podaci mogu se podijeliti na operativne, naknadne i po zahtijevu. Operativni podaci su dio realnog procesa rada teretnih vagona. Oni su

jedinstveni, dostupni u realnom vremenu i po dogovorenom ključu i rasporedu. Njihova namjena je pru�anje informacija o trenutačnom stanju vlakova, vagona i potreba vagona po stanicama i prugama za dono�enje odluka na pojedinim radnim mjestima. Moguće je da se jedna vrsta izlaza tra�i istovremeno s vi�e radnih mjesta, a redovito se s jednog mjesta u toku dana tra�e vi�e puta isti podaci.

Naknadni podaci slu�e za praćenje i analizu procesa rada u proteklom razdoblju, za planiranje budućeg obima i organizacije rada i za obračun kori�tenja vagona. Ovi podaci su osnovica promjena trajnog karaktera u tehnolo�kom procesu rada. Izrađuju se za radnu situaciju, radno razdoblje, tjedan, dekadu, mjesec itd, ali na samoj listi podaci mogu biti �tampani i za svaki sat u toku dana, kao i sumarni podaci i prosjeci.

Podaci po zahtjevu se mogu programirati u slučaju nekih posebnih analiza vagonskih tokova i rada vagona. Mogućnost tra�enja izlaznih podataka ograničena je pomoću sustava �ifara i lozinki, tako da se onemogući neodgovorno kori�tenje podataka i eventualne zloupotrebe. Na taj način je omogućena upotreba samo onih programa koji su neophodni za rad na pojedinim radnim mjestima. Ova ograničenja se odnose kako na terminalska mjesta, tako i na djelatnike. PODACI O VLAKOVIMA Podaci o vlakovima sadr�e: - broj vlaka - vrstu vlaka - relaciju prometa - datum - vrijeme otpreme / prispjeća / prolaza - te�inu vlaka - kočenu masu - du�inu vlaka - vrstu vuče - spisak vagona u vlaku (teretnica) - individualni broj vagona - neto te�inu - otpremnu i uputnu / prijelaznu stanicu - uputnu zemlju - vrstu robe - status vagona - kočenu masu

������������ ����

Na terminalu se mogu dobiti slijedeći podaci: - za određeni vlak određenog dana - ispis svih vlakova na jednoj pruzi ili mre�i pruga - ispis svih vlakova koji se kreću ka jednom ran�irnom kolodvoru ili čvori�tu - ispis vlakova koji obavljaju zadatke izjednačenja, podjele i usmjeravanja (dirigacije) - ispis vlakova sa specijalnim i naročitim po�iljkama - ispis mar�rutnih vlakova - ispis izvanrednih vlakova - plan prometa vlakova Svi ovi podaci mogu se tra�iti za: - cijelo područje UIS-a ili za dio tog područja - stanje vlakova u trenutku postavljanje upita - za neko pro�lo vremensko razdoblje - za neko planirano vrijeme u budućnosti. PODACI O VAGONIMA Podaci o vagonima sadr�e: - individualni broj vagona - tehničko-eksploatacione karakteristike vagona - vrstu tereta - te�inu tereta - status vagona - kočenu masu - otpremnu stanicu - uputnu/prijelaznu stanicu - uputnu zemlju - broj tovarnog lista - trenutnu lokaciju vagona. Na terminalu se mogu dobiti slijedeći podaci za svaki vagon pojedinačno preko broja vagona: - u trenutku postavljanja upita - za neki pro�li period naznačen u zahtjevu, a za određene serije vagona, tovareni ili prazni u trenutku postavljanja upita: - na jednoj pruzi - na jednom dijelu mre�e (u čvori�tu) - na cijelom području UIS-a - za vagona koja su određena za izvr�enje zadataka izjednačenja, podjele i dirigacije - za vagone neradnog parka s razlogom prelaska u taj park - za vagone na robnim operacijama.

������������ ����

Podaci o potrebama vagona sadr�e: - vrstu robe - te�inu robe - tip vagona - uputni kolodvor - vrijeme utovara - mjesto utovara - vrstu prijevoza - uputnu zemlju. Podaci o potrebama vagona mogu se tra�iti tako da se sumiraju potrebe po korisnicima, kolodvorima, čvori�tima i po vrstama i karakteristikama tra�enih vagona. Podaci o potrebama i izvr�enju podmirenja potreba mogu se dobiti i za neko pro�lo vremensko razdoblje koje se odredi u zahtjevu. PODACI IZ NAKNADNIH OBRADA Naknadne obrade sadr�e sve podatke o proteklim poslovnim događajima u UIS-u teretnih vagona. Ti podaci se izrađuju u skladu s postojećim propisima za određeno razdoblje u pro�losti, za područje stanica, prometnih sekcija i cijelog H�-a i operativnih slu�bi. Najva�niji podaci iz naknadnih obrada su: - razne vagonske evidencije, - efekt rada vlakova - stanje teretnog vagonskog parka (inventarskog - IVP, obračunskog - OVP, realiziranog - RVP, radnog - Nr, neradnog - Nner) - obračun stranih vagona - izvje�taji o prometu vlakova u odnosu na red vo�nje i PTU - zaka�njenja - opterećenja - sastavi - nakupljanje vagona 3.4.3.2. Upravljačko informacijski sustav vučnih vozila UIS VV predstavlja drugi korak na putu uvođenja upravljačko informacijskih sustava u �eljeznički promet i nadovezuje se na UIS TV. UIS VV polazi od vučnog vozila kao elementarne veličine i uz pomoć funkcionalnih programa prati zbivanja i promjene koje se de�avaju s vučnim vozilom u razdoblju radnog ciklusa. Ovaj sustav prati rad vučnog vozila kroz elementarne dijelove tehnolo�kog procesa, pa su na taj način sva vučna vozila definirana neprekinutim slijedom elementarnih

������������ ����

radnji, omogućava grupiranje informacija po zadanim kriterijima u �eljenim vremenskim intervalima i pru�a trenutačnu sliku o stanju sustava vučnih vozila. Izgradnja ovakovog sustava je bila neophodna zbog velikog broja vučnih vozila, velikog broja osoblja vuče, velikog broja stanja vučnih vozila, velike vrijednosti vučnog parka, velikih ukupnih tro�kova eksploatacije te nemogućnosti pobolj�anja tehnologije rada klasičnim metodama. 3.4.3.2.1. Osnovni tehnolo�ki i informatički koncept Da bi se mogao ostvariti neprekinuti lanac praćenja elementarnih radnih procesa vučnog vozila definirana su stanja u kojima se mo�e nalaziti vučno vozilo. Svaka promjena stanja predstavlja kraj jednog i početak drugog karakterističnog procesa. Mjesta u kojima se obavlja zahvat promjene statusa vučnog vozila i njihovo uno�enje u računalo predstavljaju: - jedinice vuče, - stanice, - radionice odr�avanja, - stručne slu�be. JEDINICE VUČE Jedinice vuč predstavljaju okosnicu sustava vuč vlakova. U njima se obavlja cjelokupni tehnolo�i proces pripreme vezan uz osiguranje vučih vozila i osoblja vučih vozila, snabdjevanje vučih vozila, tekuć odr�vanje, gara�ranje. Jedinice vuče putem razrađne aplikacije unose u sustav informacije o slijedećim aktivnostima: - izdavanje/poni�tavanje lista vučnog vozila, - zahtjev za odr�avanje, - prijem vučnog vozila s odr�avanja, - promjena statusa, - stalni raspored vučnog vozila. Podaci koje jedinice vuče zahtjevaju od sustava su: - pregledi vučnih vozila, - izvodi iz dnevnog plana prometa, - ostali pregledi. KOLODVORI Na mre�i pruga H�-a, ovisno o svojoj namjeni, radu koji se u njima obavlja, zahtjevima koje postavljaju radi potreba prijevoza utječu na promjene stanja unutar djelatnosti vuče vlakova. Pojam kolodvora/postaje sadr�i:

������������ ����

- polazni kolodvor, - krajnju kolodvor (obrtni) ili postaju smjene, - međukolodvor, - prijelazni/granični kolodvor, - čeoni kolodvor, - kolodvor izmjene sistema vuče, - rasporedni kolodvor i ostalo. Kolodvori/postaje u sustav unose informacije o slijedećim aktivnostima: - plan prometa za red vo�nje, - plan/korekcija prometa za dan, - naručivanje/otkazivanje lokomotiva, - promjene mjesta i vremena vučnog vozila, - promjene bruta, - defekt, - udes, - manevra, - izmjena vučnog vozila s vlaka, - statusi, - ulaz/izlaz vučnog vozila. Podaci koje kolodvori/postaje zahtijevaju od strane sustava su: - potvrde o izdavanju/poni�tenju vučnog vozila, - pregledi (ne)izvr�enih narud�bi, - predaviza vučnog vozila, - pregledi vučnih vozila, - ostali pregledi. RADIONICE ODR�AVANJA Radionice odr�avanja su mjesta u kojima se obavlja tekuće i investicijsko odr�avanje, a mogu biti radionice u sastavu H�-a ili izvan njega. Radionice u sustav unose podatke koji opisuju slijedeće aktivnosti: - početak odr�avanja, - zavr�etak odr�avanja, - zapisnik o probnoj vo�nji, - zahtjev za promjenom tehničkih karakteristika. Podaci koje radionice tra�e od sustava su: - pregledi odr�avanja vučnih vozila, - pregledi vučnih vozila koja pristi�u na periodično odr�avanje, - pregledi defekata i udesa vučnog vozila, - pregled tehničkih karakteristika vučnih vozila, - pregledi odr�avanja vučnih vozila u radionici, - ostali pregledi.

������������ ����

STRUČNE SLU�BE Stručne slu�be kao zasebna grupa objedinjuju skup poslova vezanih uz slu�bu za eksploataciju vučnih vozila, te djelomično uz slu�bu vučnih vozila. One postavljaju organizaciju vuče, planiraju, koordiniraju, prate i analiziraju izvr�enje rada unutar djelatnosti vuče, te obavljaju odgovarajuće promjene u sustavu vuče. Stručne slu�be u sustav unose promjene koje se odnose na slijedeće aktivnosti: - stalni raspored vučnih vozila, - promjena tehničkih karakteristika vučnih vozila, - turnus vučnih vozila za red vo�nje, - dnevni plan prometa (potvrđivanje/uvođenje vlaka), - izrada operativnog turnusa vučnih vozila, - korekcija turnusa vučnih vozila, - kasacija vučnih vozila. Podaci koje stručne slu�be zahtjevaju od sustava su: - pregledi i statistike vučnih vozila, - ispis elemenata za dnevnu analizu vučnih vozila, - ispis elemenata za statistički godi�njak, - pregled/ispis turnusa vučnih vozila. PODACI Vođenjem evidencija o stanju i eksploataciji vučnih vozila, o stanju i radu osoblja vuče utvrđuju se pokazatelji o izvr�enom radu, stanju, anga�iranosti i iskori�tenju kapaciteta djelatnosti vuče vlakova. Vođenje evidencija ima za cilj utvrđivanje izvr�enog rada, stanja i kori�tenja kapaciteta u svrhu poduzimanja odgovarajućih mjera radi racionalnijeg i ekonomičnijeg rada. Podaci koje se prikupljaju odnose se na: - tehničke podatke o vučnim vozilima, - podatke o tehničkoj ispravnosti vučnih vozila, - podatke o radu i stupnju kori�tenja vučnih vozila u eksploataciji, - podatke o stanju i radu osoblja vuče. Najva�niji ulazni dokumenti s mogućim mjestima nastanka promjene su:

������������ ����

Dokument oznaka kolodvor jed. vuč. radiona str. slu�ba

1. Izlaz vučnog vozila (s područja H�-a)

LO-6 ***

2. Kretanje vučnog vozila i promjena mase vlaka

LO-7 ***

3. Stalni raspored vučnog vozila

L-14 *** ***

4. Prijem vučnog vozila L-17 *** *** 5. Prijelaz preko graničnika L-18 *** 6. Dolazak na čelo vlaka L-19 *** 7. Vučno vozilo na

ispomaganju L-21 *** ***

8. Predaja vučnog vozila L-22 *** *** 9. Zakup vučnog vozila L-23 *** *** 10. Defekt vučnog vozila L-24 *** *** *** 11. Udes vučnog vozila L-25 *** *** *** 12. Smje�taj vučnog vozila L-26 *** 13. Kasacija vučnog vozila L-27 *** 14. Zahtjev za odr�avanje L-90 *** 15. Početak odr�avanja L-68 *** 16. Izdavanje/otvaranja lista

vučnog vozila EV-1 L-31 ***

17. Ulaz vučnog vozila (na područje H�-a)

L-32 ***

18. Manevra u stanici L-42 *** 19. Izmjena vučnog vozila L-67 *** *** 20. Rad izvan područja H�-a L-71 *** *** 21. Skidanje VV s vlaka L-72 *** *** *** 22. Zavr�etak odr�avanja L-50 *** 23. Prijem VV s odr�avanja L-58 *** 24. Promjena tehn.karakteristika L-49 *** *** 25. Ispravak/zaključivanje lista

vučnog vozila L-99 *** ***

26. Izdavanje goriva i maziva L-94 *** 27. Razdioba VV po

jedinicama vuče LO-3 ***

28. Razdioba VV po odr�avanju LO-4 *** 29. Dnevni plan prometa L-81 *** *** 30. Turnus VV za red vo�nje L-83 *** 31. Naručivanje/otkazivanje VV L-84 *** *** 32. Izrada operativnog

turnusa VV L-121 *** ***

������������ ����

Najva�niji izlazni dokumenti s mogućim mjestima kori�tenja podataka su: Dokument oznaka kolodvor jed. vuče radiona str. slu�ba

1. Pregled tehničkih karakter.VV

LO-1 *** ***

2. Pregled stalnog rasporeda VV

LO-2

*** ***

3. Pregled razdiobe VV po jedinici vuče i radionici odr�avanja

LO-5 *** ***

4. Ispis lista vučnog vozila LO-8 *** *** 5. Pregled kretanja vučnog vozila

L-20 *** *** ***

6. Pregled VV u stanici L-37 *** *** *** 7. Pregledi statusa VV L-39 *** *** *** 8. Pokazatelji iskor.vremena pri izvr�enju prometnog zadatka

L-40 *** *** ***

9. Vremenska bilanca statusa VV

L-41 *** *** ***

10. Pregled defekata i izvanrednih događaja vučnog vozila

L-43 *** *** *** ***

11. Pregled brutotonskih km VV

L-44 *** ***

12. Pregled rada vučnog vozila

L-45 *** ***

13. Pregled VV koja pristi�u na periodično odr�avanje

L-46 *** *** ***

14. Pregled odr�avanja VV L-47 *** *** *** 15. Predaviza vučnog vozila L-51 *** *** *** 16. Pregled zaključnog lista VV L-98 *** *** 17. Priprema i ispis elemenata za dnevnu analizu

L-97 ***

18. Priprema i ispis elemenata za statistički godi�njak

L-96 ***

19. Pregled zadr�avanja VV u rad.

L-48 *** *** ***

20. Pregl.izdanog goriva i maziva

L-125

*** ***

21. Pregled dnevnog plana prometa

L-82 *** *** ***

������������ ����

3.4.4. Poslovni informacijski sustav Osnovni preduvjet za dalje povećanje efikasnosti i ekonomičnosti poslovanja �eljeznice je izgradnja poslovnog informacijskog sustava koji će omogućiti efikasnije prilagođavanje promjenama u okolini i upravljanje tro�kovima i investicijama. Da bi se uspostavio takav sustav poslovanja na �eljeznici neophodni su: - efikasan sustav kontrole i upravljanja svim resursima (prijevozni

kapaciteti, �eljeznička infrastruktura, novac, rezervni dijelovi, kadrovi, itd),

- cjeloviti sustav informacija potrebnih za efikasno upravljanje resursima. �eleći integrirati oba ova sustava i uključiti sve poslovne funkcije primjenjujući suvremenu telematičku tehnologiju, H� je krenuo u 1. fazi PIS-a s najprioritetnijim zadacima (financijsko i materijalno poslovanje) s planom sukcesivnog zahvaćanja ostalih područja poslovanja. 3.4.4.1. Robno - materijalno poslovanje Robno materijalno poslovanje H� obuhvaća praćenje oko 100.000 različitih vrsta materijala. U preko 500 aktivnih skladi�ta nalazi se ukupno oko 350.000 pozicija materijala i to kao novi, polovni i stari materijali. Broj prometnih transakcija iznosi oko 2,500.000 godi�nje. U financijskom pogledu ovo područje poslovanja obuhvaća vrijednost od oko 15% ostvarenog ukupnog godi�njeg prihoda H�-a. 3.4.4.1.1. 0snovni koncept informacijskog sustava robno-materijalnog

poslovanja Već od 1970 godine postoji informatička podr�ka za materijalno poslovanje za cijelo poduzeće (osim za "J. Gredelj" i Promet robe, uvoz-izvoz Zagreb, koji su u određenom dijelu proteklog perioda imali vlastite aplikacije). Osnovna karakteristika tog sustava obrade bio je batch način i organizacija rada, �to je bilo diktirano tada�njim raspolo�ivim informatičkim resursima. Obzirom na značaj koje robno-materijalno poslovanje ima u ukupnom poslovnom procesu H�-a, zaključeno je, da se za ovu funkciju prioritetno izgradi suvremeni i jaki informacijski sustav podr�an sna�nom informatičkom opremom. Njegovom izgradnjom i instalacijom omogućilo bi se u potpunosti: - racionalno vođenje nabavne politike, - planiranje i kontrola utro�ka materijala,

������������ ����

- optimalizacija zaliha, - povećanje koeficijenta obrta materijalnih sredstava, - uvođenje centralnog / centralnih skladi�ta za rezervne dijelove i ostale osnovne vrste materijala, - racionalizacija broja skladi�ta (smanjenja), - smanjenje broja izvr�ilaca, - vođenje cijena materijala i roba po stvarnim cijenama uz kori�tenje metode FIFO, - analiza svih podatka putem brzih upita, - povezivanje robno-materijalnog poslovanja s procesom odr�avanja sredstava i ostalim informacijskim sustavima,. Za realizaciju ovih ciljeva bilo je potrebno: - instalirati i usvojiti novu aplikaciju robno-materijalnog poslovanja koja će omogućiti interaktivan rad, - osigurati jako računalo, koje će podr�avati mre�u radnih stanica na lokacijama materijalnih slu�bi, određen broj za poslove razvoja ove aplikacije, određene kapacitete za prihvat, obradu i arhiviranje podataka, kapacitete za �tampanje potrebnih izlaznih rezultata, te sna�nu sistemsku podr�ku za rad baze podataka na temelju čega će biti organizirani podaci ove funkcije poslovanja. - osigurati kapacitete za prijenos podataka za ovu funkciju, - osigurati prostor za smje�taj centralnog računarskog kompleksa s ugradnjom potrebne dodatne opreme i - osigurati prostor za smje�taj i potrebne adaptacije za prihvat mre�e radnih stanica, lociranih kod korisnika., - osigurati kadrove za kori�tenje, i unapređenje aplikacije. Od 1989. godine uvedena je u �P Zagreb (osim dijela poduzeća"J. Gredelj") nova suvremenija aplikacija, koja je od strane "Intertrade"-a Zagreb adaptirana prema potrebama i zahtjevima �P Zagreb. Aplikacija robno-materijalnog poslovanja, koja je testirana na iznajmljenoj opremi i pokazala da zadovoljava potrebe u ovom području poslovanja H�-a predstavljala je podlogu za nabavu opreme. 3.4.4.1.2. Osnovni opis rada aplikacije Aplikacija ima osam osnovnih modula i to: - materijalno knjigovodstvo, - robno knjigovodstvo (modul je prilagođen za H� i bio je u upotrebi, trenutno se ne koristi), - porezi,

������������ ����

- planiranje potreba (modul se ne koristi, ali će se rje�enja koja nudi prostudirati, adaptirati i koristiti u drugoj fazi za potrebe nabavne slu�be i to za poslove: planiranja, naručivanja te realizacija narud�bi i isporuka), - sitni inventar, - eksterno fakturiranje, - rezervacija materijala (modul se ne koristi, ali će se koristiti u daljnjoj fazi, kad se uvede redistribucija slobodnih materijalnih sredstava odnosno, kad materijalno poslovanje bude povezano s odr�avanjem sredstava), - sastavnice (modul se ne koristi - primjena će početi kad se uvede aplikacija odr�avanja sredstava). Za sve module koji su sada u funkciji, podr�an je: - obuhvat matičnih podataka, - obuhvat početnog stanja, - obrada prometnih podataka, - izlazni izvje�taji, - inventura, - praćenje robe namijenjene prodaji, - on line funkcije (upiti i dr.). Izlazni izvje�taji obuhvaćaju slijedeće: - kataloge, - dnevnik prometa za određeni period, - pregled prijema od dobavljača, - pregled izlaza na mjesto tro�ka ili u prodavaonicu, - pregled stanja, - inventurna lista vi�kova/manjkova, - pregled ulaza po kontu prijema, - pregled izlaza po kontu izdavanja. Svi rezultati koji se daju po vrsti materijala iskazani su jo� vrijednosno i količinski na nivou konta, skladi�ta, mjestu tro�ka, dijela poduzeća i poduzeća kao cjeline. U aplikaciji se koriste stvarne cijene, a primjenjuje se FIFO metoda (prvi ulaz = prvi izlaz). Tehnologija rada propisana je uputama izrađenim od strane stručne grupe u H�-u zadu�ene za uvođenje on line aplikacije u rad. Uputama su obuhvaćeni: - postupci za unos podataka na lokacijama korisnika, obrada izvornih ulaznih dokumenata, proces unosa, postupci u kontroli podataka, postupci u izvanrednim slučajevima i dr., - upute za kori�tenje izlaznih podataka (knji�enja, analize i dr.), - propisi o prijemu, skladi�tenju, izdavanju rukovanju i ostalim postupcima,

������������ ����

- upute za kori�tenje uređaja (uključivanje, prijavljivanje, kori�tenje, odjavljivanje, prekid rada), Aplikacija je u 1. fazi uvedena u materijalna knjigovodstva a zbog pomanjkanja raspolo�ivih linija na relaciji čvor - pojedinačno skladi�te ne i u sama skladi�ta, �to međutim ne sprečava mogućnost uvida u stanje svakog skladi�ta. Aplikacija radi u on line re�imu rada, �to znači da se sve transakcije izvode u realnom vremenu, a u slučaju ispada pojedinih dijelova sustava moguća je i batch obrada. Također sadr�i back-up, za�titu podataka, arhiviranje i dr. (standardna podr�ka). Aplikacija koristi centralno računalo IBM 3090, mre�u za prijenos podataka i terminalsku mre�u na lokacijama korisnika. Aplikacija je napisana u PL/I jeziku, koristi IMS i CICS, a radi u okviru osnovnog operativnog sistema IBM/MVS. 3.4.4.2. Financijsko poslovanje U skladu i na osnovi Zakona o poduzećima, Zakona o financijskom poslovanju, Zakona o računovodstvu itd. H� kao korisnik dru�tvenih sredstava du�an je voditi glavne i pomoćne knjige u kojima se registriraju poslovni događaji na osnovi zakona, te ispostavljenih, kontroliranih i verificiranih knjigovodstvenih isprava. Knjigovodstvenim evidencijama se registriraju svi poslovni događaji u skladu sa zakonskim propisima. Cilj tih evidencija je da se na osnovi podataka omogućuje : - radnicima da razmatraju i ocjenjuju rezultate rada i poslovanja. - kontrolnim organima poduzeća i organizacijama uvid u raspolaganje sredstvima, - poslovodnim i samoupravnim organima uvid i upravljanje sredstvima. 3.4.4.2.1. Osnovni koncept informacijskog sustava financijskog poslovanja Jedan od načina realizacije zajedničkih interesa je izgradnja i kori�tenje zajedničkog, unificiranog informacijskog sustava. Da bi se izbjegle i ubla�ile posljedice biv�eg načina vođenja knjigovodstva i organizacije rada financijskog poslovanja koje daje nea�urne podatke s određenim vremenskim zaka�njenjem u odnosu na trenutak zbivanja poslovnog događaja, neophodno je bilo uvesti aplikaciju koja pokriva

������������ ����

vođenje knjigovodstvenih evidencija, te praćenje i evidentiranje potra�ivanja i obaveza, koja svojim modernim rje�enjima osigurava evidentiranje i a�urno praćenje poslovnih događaja kao i planiranje izvora i najracionalnije raspoređivanje financijskih sredstava, te kreditnog zadu�enja i potencijala. Nova tehnologija rada, odnosno uvedeni zajednički informacijski sustav financijskog knjigovodstva treba osigurati: - a�urno praćenje i evidentiranje poslovnih događaja, - formiranje jedinstvenog kontnog plana na nivou H�, - praćenje i evidentiranje salda - konti kupaca i dobavljača, - sve aktivnosti vezane uz specifična knji�enja stavaka kupaca i dobavljača, - uvid u otvorene stavke knji�enja i mogućnost povezivanja, - efikasnu podjelu rada na operativne izvr�ioce, a time i znatno povećanje efikasnosti i produktivnosti rada, - brzinu, točnost i a�urnost u radu, - knji�enje iz originalnog dokumenta (knjigovodstvene isprave), - knji�enja samo jednom na najni�i analitički konto s tim da sama aplikacija sintetizira podatke na grupe i klase konta, - mogućnost raznih upita i uvida u stanja na pojedinim kontima i stavkama knji�enja, - razne izlazne rezultate u obliku izvje�taja (zakonskih i po �elji i potrebi korisnika) i izlaznih ekrana, - jednostavan prijelaz u novu poslovnu godinu uključujući otvorenje knjiga i sl., - maksimalnu za�titu i sigurnost une�enih podataka. Za realizaciju gore navedenih kriterija bilo je potrebno: - prilagoditi ponuđenu i izvjesno vrijeme testiranu aplikaciju financijskog poslovanja za izabrani operativni sistem, - osigurati jako računalo, koje će podr�avati mre�u radnih stanica na lokacijama financijskih slu�bi, određen broj radnih stanica za poslove razvoja ove aplikacije, određene kapacitete za prihvat, obradu i arhiviranje podataka, kapacitete za �tampanje potrebnih izlaznih rezultata, te sna�nu sistemsku podr�ku za rad baze podataka na bazi kojeg će biti organizirani podaci ove funkcije poslovanja. - osigurati kapacitete za prijenos podataka za ovu funkciju, - osigurati prostor za smje�taj centralnog računarskog kompleksa s ugradnjom potrebne dodatne opreme, - osigurati prostor za smje�taj i potrebne adaptacije za prihvat mre�e radnih stanica, - osigurati kadrove za kori�tenje, odr�avanje i unapređenje aplikacije.

������������ ����

3.4.4.2.2. Osnovni opis rada aplikacije Aplikacija interaktivnog financijskog sustava sastoji se od četiri osnovna modula (IFS-1 do IFS-4). IFS-1 U modulu IFS-1 podaci se pomoću terminala unose u sistem, kontroliraju i obrađuju - knji�e. Osim knji�enja moguće je pristupati već proknji�enim stavkama te ostvariti različite uvide u stavke, periode, konta i sl. U interaktivnom radu IFS-1 nudi: - opće funkcije koje olak�avaju rad na terminalu, - prijavu i odjavu knji�enja i izbor programa, - interaktivno kreiranje i a�uriranje matičnih podataka, - knji�enje, - pretra�ivanje i uvid proknji�enje stavke, informacije o kontima, temeljnicama, pojedinim knji�enjima i sl. Osim navedenih funkcija IFS-1 u interaktivnom načinu rada �tampa određene izvje�taje za dokumentiranje i evidentiranje proknji�enih stavaka: - broj ispravno i neispravno une�enih grupa knji�enja, - broj neautoriziranih poku�aja pristupa do podataka ili programa putem terminala, - potreba reorganizacije baze podataka, - u godi�njem obračunu IFS evidentira sva knji�enja prethodne, posljednje godine i �tampa izvje�taj. IFS-1 predviđa tri standardna perioda knji�enja: - tekući mjesec tekuće godine za knji�enje, - prethodni mjesec tekuće godine za knji�enje, - 13 mjesec prethodne godine, ako prethodna poslovna godina jo� uvijek nije zatvorena (zaključena), IFS-2 Modul IFS-2 je dio interaktivnog financijskog sustava pomoću kojeg se pripremaju periodični zaključni računi te razni drugi izvje�taji iz podataka koji su obrađeni u IFS 1. IFS-2 sadr�i samo batch programe te za rad s njim nisu potrebni ekranski terminali. Pomoću programa �to sadr�i IFS-2 mogu se pripremiti i izlistati izvje�taji "bruto bilanca","bilanca stanja" i "bilanca uspjeha". Mogu se kreirati i drugi izvje�taji prema potrebi i zahtjevima korisnika. IFS-3 IFS-3 se nadovezuje na modul IFS-1. Omogućava knji�enje za praćenje salda - konti kupaca i dobavljača. Kombinacijom IFS-1 i IFS-3 mogu se

������������ ����

knji�iti fakture, povezivati plaćanja uz otvorene stavke, obračunavati konto, porez i druge odbitke. IFS-3 je posebno prilagođen zahtjevima knji�enja na kontima kupaca i dobavljača i pru�a slijedeće mogućnosti: - knji�enja otvorenih stavaka, - knji�enje faktura i plaćanje faktura, - knji�enje u domaćoj i stranoj valuti, - automatsko povezivanje faktura i plaćanja istih, uzimajući u obzir skonto i porez. U batch načinu rada IFS-3 omogućava ispis opomena za neplaćena potra�ivanja (tekst opomene i izgled konto kartice definira korisnik), definiranje tipa (stupnja) i jezika opomene i konto kartice. Moguće je dobiti i izvje�taj o starim i budućim du�nicima i o novčanim obavezama. IFS-4 IFS-4 omogućava racionalizaciju postupka plaćanja dobavljačima pomoću slijedećih funkcija: - kod knji�enja dospjelih računa korisnik postavlja zahtjeve za pripremu prijedloga plaćanja, - IFS-4 priprema prijedloge plaćanja uzimajući u obzir uvjete koje je korisnik unaprijed definirao, - korisnik preko terminala mo�e predlagati i potvrditi, promijeniti ili izbrisati pripremljene prijedloge, - za potvrđene prijedloge plaćanja IFS-4 ispisuje potrebne podatke i automatski izvr�ava knji�enje bez ponovnog obuhvata podataka, Rezultat interaktivnog rada i općenite koncepcije IFS-a je stvaranje jedinstvene baze podataka, resursa od izuzetnog značanja za sve nivoe, od operativnih radnika do najvi�eg rukovodstva poduzeća. Kori�tenjem formirane baze podataka u IFS-u pru�a nam se mogućnost za dobivanje informacija potrebnih za dono�enje poslovnih odluka kao �to su: - dnevnici i izvje�taji o stanju po klasama i pojedinim kontima, - ispisi konto kartica, - ispisi personalnih konta, ispisi otvorenih i zatvorenih stavaka, - zaključci pojedinih mjeseci s bruto bilancama, bilancom stanja, bilancom uspjeha, - dodatni izvje�taji, - statistika interaktivnog rada (opterećenost terminala i operativnih radnika).

������������ ����

Svi ovi i ostali va�ni podaci nalaze se u IFS-ovoj bazi podataka u koju je pristup dozvoljen samo osobama s posebnom �ifrom za pojedine nivoe podataka ili grupe podataka čime se posti�e potpuna sigurnost u smislu mogućnosti namjernog ili slučajnog uni�tenja podataka. Aplikacija radi u on line re�imu rada, �to znači da se sve transakcije izvode u realnom vremenu, a u slučaju ispada pojedinih dijelova sistema moguća je i batch obrada. Aplikacija sadr�i back-up, za�titu podataka, arhiviranje i dr. (standardna podr�ka). Aplikacija koristi centralno računalo IBM 3090, mre�u za prijenos podataka i terminalsku mre�u na lokacijama korisnika. Aplikacija je napisana u PL/I jeziku i koristi IMS i CICS, a radi u okviru osnovnog operativnog sistema IBM/MVS. 3.5. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA Dosada�nji razvoj i realizacija informatike u H� kretali su se u dva osnovna smjera i to kao razvoj i realizacija - poslovnog informacijskog sustava (PIS) i - upravljačko-informacijskog sustava (UIS). Oba osnovna pravca razvoja dosegla su odredjeni nivo koji se prema planu razvoja informatike H� treba dalje razvijati. Potrebno je naredna investicijska ulaganja izravno nadovezati na dosada�nja ulaganja u razvoj informacijskih sustava i mre�e za prijenos podataka H�, �to će omogućiti i neophodnu funkcionalnu nadogradnju i pro�irenje postojećih aplikacija. Područje koje jo� nije obuhvaćeno informatički je izgradnja i odr�avanje infrastrukture kao i izrada reda vo�nje. Podsustav infrastrukture treba dati kompletne informacije o izvr�enom odr�avanju stabilnih sredstava i to prema osnovnim vrstama sredstava (pruge, telekomunikacije i signalizacija, postrojenja jake struje, informatička infrastruktura) i prema vrsti odr�avanja (redovito i tekuće). Podsustav mora sadr�avati podatke o stanju svih sredstava sa svim općim, tehničkim i eksploatacijskim podacima te podacima o dosad izvr�enim popravcima po svakom sredstvu, planove popravaka te popis svih vrsta popravaka (po vrstama sredstava) sa svim elementima za izvr�enje popravaka (radni nalog, sastavnica, i dr.).

������������ ����

Podsustav reda vo�nje treba omogućiti planiranje i izradu te praćenje, upravljanje i analizu izvr�enja reda vo�nje. Osnovni procesi koje treba obuhvatiti su izrada plana prometa, proračun vremena vo�nje i konstrukcija trase vlaka, praćenje i upravljanje izvr�enjem reda vo�nje te analiza izvr�enja i efekata rada vlaka, izrada reda vo�nje i proračun tro�kova vlaka, izdavanje, vođenje, zaključivanje, kontrola i analiza te obrada popratnih dokumenata vlaka. Cilj je: - formirati jedinstvenu bazu podataka i informacija H� koje će podatke

uzimati iz računarski podr�anih informacijskih podsustava iz oblasti upravljanja u prometu, izgradnje i odr�avanja infrastrukture transportnih prihoda, financija, razvoja i planiranja i dr.,

- integrirati sve sada�nje informacijske podsustave i IS u razvoju u jedinstven informacijski sustav H� utemeljen na zajedničkoj komunikacijskoj bazi koju formira X.25 mre�a �EPAK,

- uspostaviti takav informacijski sustav, koji će omogućiti kvantitativno praćenje ciljeva poslovne i razvojne politike H�, te uspostavljanje optimalnog odnosa izmedju �tednje sredstava i maksimalnog učinka kroz racionalnu kombinaciju osnovnih faktora procesa rada,

- povezati informacijski sustav H� s informacijskim sustavima europskih �eljezničkih uprava, te s osnovnim subjektima dru�tvenog sustava informiranja u Hrvatskoj.

Imajući u vidu postojeće stanje i suvremena dostignuća informacijskih sustava u svijetu, prvenstveno razvijenih �eljezničkih uprava u Evropi, IS u daljem razvoju treba omogućiti upravljanje razvojnom i poslovnom politikom i time stvarati optimalne ekonomske učinke. 3.6. �EPAK Elementi mre�e za prijenos podataka su: - centralni kompleks - komunikacijsko računalo - modem - komunikacijske linije - radne stanice

������������ ����

Radi efikasnijeg povezivanja distribuirane terminalske periferije s centralnim računalima u cilju boljeg iskori�tenja transmisijskog telekomunikacijskog sistema, centraliziranog upravljanja i odr�avanja cjelovitog informacijskog sustava, u H� je izgrađena vlastita mre�e za prijenos podataka �EPAK. U prvoj fazi projektirani kapacitet mre�e (za priključak 300 terminala), predviđen za potrebe UIS-a teretnih vagona i UIS-a vučnih vozila adaptiran je za prvu fazu PIS-a. Osnovna koncepcija razvoja informacijskih sustava u H�-u je bazirana na daljnjem pro�irenju mre�e �EPAK kao i na pro�irenju mre�e spojnih NF i VF puteva preko kojih se povezuje distribuirana terminalska periferija s računalom. Sustav �EPAK izgrađen je u skladu s arhitekturom i funkcionalno�ću otvorenog informacijskog sustava (Open System Interconnection, OSI model), koji je usvojila međunarodna organizacija za standardizaciju (ISO). Organ međunarodne unije za telekomunikacije, CCITT, izradio je standard pod oznakom X.25 (prve tri od sedam razina OSI sistema) kojim su jednoznačno razdvojene funkcije telekomunikacijske mre�e od ostalih funkcija potrebnih za rad računala, modema, terminala itd, a na osnovi kojeg je firma LM Ericsson razradila sistem ERIPAX. Taj sistem je namijenjen izgradnji mre�e za prijenos podataka na bazi komutacije paketa. Kod daljnje realizacije informacijskih sustava isključuje se izgradnja raznih tzv."paralelnih" mre�a za prijenos podataka, koje ne podr�avaju protokole definirane CCITT standardima. Planirani informacijski sustavi u H� trebaju se, dakle, realizirati isključivo preko mre�e �EPAK. Dinamiku pro�irenja te mre�e kao i dinamiku pro�irenja mre�e spojnih NF i VF puteva treba uvijek usklađivati s dinamikom izgradnje informacijskih sustava. Mre�a �EPAK realizirana je sistemom ERIPAX firme LM Ericsson (preko licencnog partnera tvornice telekomunikacijskih uređaja "Nivagona Tesla", Zagreb). Ovaj sistem je jedna od aplikacija komunikacijskog sistema za podatke ASK 101 konstruiranog u LM Ericsson. Struktura tog sistema odlikuje se modularno�ću: sklopova (hardvera), programa (softvera) i funkcija. Mre�a �EPAK (ERIPAX) sastoji se od slijedećih osnovnih elemenata: koncentratora, komutacijskog čvora i centra za nadzor i upravljanje mre�om.

������������ ����

Koncentrator se koristi za ekonomično povezivanje distribuirane mre�e terminala odnosno udaljenih grupa korisnika (u pojedinim �eljezničkim stanicama) s centralnim računalom. S obzirom na kapacitet i funkcijske mogućnosti, koncentratori su u stvari komunikacijski čvorovi malog kapaciteta i manjih funkcijskih mogućnosti. Komutacijski čvor omogućuje priključenje velikog broja terminala i koncentratora. Preko njega je moguće povezivanje sa susjednim čvorovima ili s drugim mre�ama. Kapacitet i funkcijske mogućnosti su mu znatno veće od koncentratora. Centar za nadzor i upravljanje mre�om (NMC) omogućava neprekidni daljinski nadzor cijele mre�e, rekonfiguraciju mre�e s jednog mjesta, definiranje statusa korisničkog priključka u skladu s trenutačnim potrebama, davanje odgovarajućih naredbi, realizaciju funkcija odr�avanja itd. S obzirom da je organizacija hardvera multiprocesorska, omogućena je velika pouzdanost rada (kod ispada jednog procesorskog modula drugi preuzima njegove funkcije), a isto tako i jednostavno dimenzioniranje i pro�irenje kapaciteta sistema. Struktura softvera operacijskog sistema, softvera za upravljanje i odr�avanje sistema i komunikacijskog softvera je pisana u vi�em programskom jeziku ERIPASCAL (na bazi PASCAL-a koji je modificiran za potrebe rada u realnom vremenu). Za povezivanje distribuirane terminalske opreme na mre�u �EPAK mogu se koristiti slijedeći osnovni protokoli: X.25, X.28/X.29 i X.75. Primjenom odgovarajućih PAD (Packet Assembly Disassembly) funkcija za SNA/SDLC i BSC protokole moguće je priključiti IBM terminale, a za priključenje opreme Sperry, kojom je realiziran UIS, razvijena je PAD funkcija za UTS protokol koji koriste terminali Sperryjevog sistema. Terminalska periferija se priključuje na komutacijsku opremu koncentratora i čvora preko modema. Koriste se modemi u govornom (VB - VoiceBand) ili u osnovnom opsegu(BB - BaseBand). Kod VB modema koriste se brzine prijenosa podataka: 2400, 4800 i 9600 bit/s, a za BB modeme 19,2 k bit/s. Koncentratori su smje�teni u osam �eljezničkih čvori�ta i to : Zagreb, Vinkovci, Osijek, Koprivnica, Vara�din, Rijeka, Knin i Split Predgrađe. Shematski prikaz �EPAK mre�e dan je na slici 3.2. Radi strukturne povezanosti i prometnog kapaciteta ta mre�a je povezana s javnom hrvatskom mre�om za prijenos podataka CROAPAK i to u čvorovima Zagreb, Osijek, Rijeka i Split. Time su osigurani alternativni spojni putevi čime je postignuta visoka pouzdanost neprekidnog rada mre�e.

������������ ����

Također, projektirani kapacitet mre�e omogućava njezino priključenje na međunarodnu �eljezničku mre�u za prijenos podataka HERMES.

Slika. 3.2. Shematski prikaz �EPAK mre�e

������������ ����

3.7.HERMES HERMES (Handling through European Railways Messages Electronic System) je u osnovi mre�a za prijenos podataka između nacionalnih čvorova �eljeznica članica. Članice HERMESA su slijedeće �eljeznice : BR (Velika Britanija), CFF (�vicarska), DB (Njemačka), DSB (Danska), FS (Italija), NS (Nizozemska), OeBB (Austrija), RENFE (�panjolska), SJ (�vedska), SNCB (Belgija) i SNCF (Francuska). Ostale �eljeznice, posebno u istočnoj Europi, se zainteresirane i bez sumnje će se pridru�iti čim to omogući razvoj njihovih kompjuterskih sistema. Mre�a je realizirana s dvostrukim priključkom svih nacionalnih čvorova (svaki nacionalni čvor je povezan direktno barem s dva susjedna čvora u susjednim dr�avama) čime je osiguran back-up spojnih puteva u slučaju kvara jednog linka. Sistem je mre�a s komutacijom paketa (packet switching system), u osnovi X.25 protokol. To netehničkim rječnikom znači da sistem proslijeđuje podatke bez obzira na njihovu formu i bez izmjene bilo kojeg dijela podatka. Uputama UIC-a (917-5) precizno je definirano kako mora biti izvedena veza na tehničkom nivou. Moguće su tri alternative: 1. standardna varijanta u kojoj je čvor HERMES-a izveden pomoću računara SESA, 2. povezivanje mre�a preko X.75 protovagona ako budući član HERMES-a već posjeduje vlastitu X.25 mre�u 3. Gateway, omogućava povezivanje HERMES-a i postojeće X.25 mre�e, ali za razliku od prvih dvaju varijanti pristup na mre�u je omogućen na isti način kao i normalni X.25 priključak za obje mre�e. Ova varijanta je najmanje preporučljiva od strane UIC-a. Da bi se osigurala mogućnost efikasnog komuniciranja među aplikacijama na različitim računarskim sistemima moraju biti standardizirani: - podaci, - sintaksa formiranja poruka, - definicija samih poruka. Unutar HERMES sistema koriste se standardne poruke koje kreiraju i interpretiraju nacionalni aplikacijski softveri koji konvertiraju podatke dobivene od strane pojedinih �eljeznica i podatke koje �alju pojedinim �eljeznicama. Prema uputstvu UIC 912 poruke imaju linearnu strukturu, tj. svaki podatak ima rezervirano mjesto u izgledu sloga za prijenos. Izgled mora biti poznat da bi na taj način mogli interpretirati sadr�aj sloga.

������������ ����

Prve aplikacije razvijene u okviru HEREMSA su bile iz domene teretnog prometa (operativne i komercijalne) te rezervacije sjedala. Ove aplikacije i sada ostvaruju najveći promet unutar mre�e. Glavna aplikacija je izmjena podataka o vagonima (tovarenim i praznim). Osim tehničkih podataka o vagonu, izmjenjuju se : - poruke o odlasku vagona, koje se �alju odredi�noj �eljeznici, i �eljeznici koja je vlasnik vagona, označavajući da je po�iljka na putu. Aplikaciju koriste �eljeznice Belgije, Francuske, Italije i Velike Britanije. - poruke o prelasku granice, koje se �alju kada vagon prelazi granicu i to naprijed prema uputnoj �eljeznici, natrag prema otpravnoj i �eljeznici vlasniku vagona. Aplikaciju koriste �eljeznice Francuske i Velike Britanije. - poruke o prispjeću vagona, koje se �alju otpravnoj �eljeznici i �eljeznici vlasniku vagona. Aplikaciju koriste �eljeznice Belgije, Francuske, Italije i Velike Britanije. - poruke o incidentima na vagonima, koje se �alju vlasniku vagona, uputnoj i otpravnoj �eljezničkoj upravi ako je vagon privremeno ili trajno onesposobljen za promet. Aplikaciju koriste �eljeznice Belgije, Francuske, Italije i Velike Britanije. - potrage za vagonima, koje omogućavaju postavljanje upita o polo�aju (trenutnoj lokaciji) i statusu vagona (u vlaku, na stanici, napustio zemlju) na području druge �eljezničke uprave na području koje se pretpostavlja da se vagon nalazi i promptni (real time) odgovor. Razmjena ovih podataka je moguća između �eljeznica Belgije, Danske, Francuske, Italije, Nizozemske, Njemačke, �vedske, �vicarske i Velike Britanije. Poruke o odlasku, prispjeću, prelasku granice i incidentima na vagonu se oda�iljaju automatski, bez obzira da li to neka �eljeznička uprava zahtijeva ili ne. Aplikacije u HERMESu se i dalje razvijaju i to preko dvaju grupa za realizaciju: grupe za operativne poslove (GRM - Groupe Realisation Movement) i grupe za komercijalne poslove (GRC - Groupe Realisation Commercial). Svrha tih aplikacija je uspostavljanje veza između informacija i glavnih etapa tijekom putovanja po�iljke. Krajnji rezultat je kompletno saznanje, u svakom trenutku, o samom napredovanju prijevoza. Skup svih informacija omogućava kreiranje, korak po korak, baze informacija koju mogu koristiti sve zainteresirani u procesu prijevota: ljudi iz produkcije u svrhu korektnog operacijskog programa, ljudi iz marketinga mogu davati raspolo�ive informacije korisnicima i ljudi iz računovodstva za lak�u i br�u obradu dokumenata i efikasniji obračun. Drugim riječima, osim bolje i kvalitetnije usluge korisnicima usluga, posti�e se i optimalizacija transportnog programa boljim kori�tenjem ljudskih i tehničkih resursa.

������������ ����

3.8.DOCIMEL Međunarodni prijevoz robe je za većinu europskih �eljeznica najva�niji, a tro�kovi i prihodi tog prijevoza značajno utječu na njihove financijske izvje�taje o poslovanju. Administrativni posao za taj promet je neobično slo�en, budući da se radi o velikom broju sudionika (korisnici usluga, carine, banke i najmanje dvije �eljeznice) koji su uključeni u svakom postupku. Ta je slo�enost naročito vidljiva u CIM tovarnom listu za međunarodni prijevoz koji ispunjava određeni broj funkcija. On slu�i kao nosač za informacije prometnih, komercijalnih i obračunskih slu�bi, to je carinski dokument, �eljeznička isprava, dokazni materijal u slučaju spora itd. Informacije koje sadr�i tovarni list su neobično va�ne. Za obradu tih podataka za potrebe komercijalnih, prometnih ili obračunskih slu�bi većina �eljeznica se slu�i informacijskim sustavima. Koncepcija, međutim, informacijskih sustava pojedinih �eljeznica je različita. Neke su izabrale sustave koji olak�avaju ili pobolj�avaju obradu s prometnog aspekta, dok su druge prednost dale administrativnim aspektima. Jako malo �eljeznica raspola�e cjelovitim sustavima koji istovremeno zadovoljavaju potrebe prometnih, komercijalnih i obračunskih slu�bi. Samo u nekim slučajevima korisnici mogu direktno sudjelovati u razmjeni informacija. Trenutno je razmjena podataka između �eljezničkih mre�a te�ko izvediva zbog toga �to im sustavi nisu usklađeni, kao i zato �to ispunjavaju vrlo različite zahtjeve. Korisnici usluga međutim tra�e da budu neprestano obavje�tavani o prijevozu po�iljke, kao i da imaju mogućnost dostavljanja svojih prijevoznih naloga informatičkim sredstvima. Osim bolje informiranosti značajnu ulogu igra i smanjenje tro�kova. Tako informatika sve vi�e postaje neophodna kao sredstvo konkurentnosti. Potreba za brzim odgovorom na korisničke zahtjeve utječe veoma često na izbor poslovnog partnera, tj. davaoca transportne usluge. Pribli�avajući se Zajedničkom europskom tr�i�tu (1993.) �eljeznica �eli uspostaviti zajedničku osnovu za realizaciju upravljačkog informacijskog sustava da na taj način pobolj�a svoju konkurentnost na polju međunarodnog teretnog prometa. S tom perspektivom je startan projekt DOCIMEL (DOcument CIM ELectronique) - elektronički tovarni list. Glavna svrha projekta je u zamjeni međunarodnog tovarnog lista (CIM) elektroničkim sustavom, �to znači: - pojednostavljenje i ubrzanje dobivanja informacije i procesa raspodjele između međunarodnih partnera u teretnom transportu,

������������ ����

- smanjenje tro�kova za administrativne formalnosti koje se tiču tog transporta, - ubrzanje isporuke tereta. Sustav će uspostaviti tok informacija uključujući sve sudionike unutar transportnog procesa (otpravnu stanicu, korisnika, carinu, ...) počev�i od po�iljaoca i zavr�avajući s primaocem. Osnovni transportni podaci će se una�ati samo jednom od strane po�iljaoca i otpravne stanice i kompletirati se tijekom putovanja, po mogućnosti u tzv. real-time modu. Kompletan transportni "dossier" je na raspolaganju različitim partnerima tijekom određenog vremenskog perioda. To će pomoći, pored svega, unapređenju kvalitete usluge i u�tedi u operativnim, administrativnim i financijskim procesima. Elektronički tovarni list će omogućiti: - izbacivanje papirnatih dokumenata za međunarodni transport, - smanjenje vremena zadr�avanja na granici, najavljujući unaprijed predstojeći transport carinarnicama i ostalim organima vlasti sve do uputne zemlje, - elektroničko obavljanje carinskih formalnosti, - bolju operacionalizaciju upravljanja vagonima, - osiguravanje osnove za kvalitetnu kontrolu i upravljanje, - pravovremeno upozorenje stanicama i klijentima u slučaju pote�koća s prijevozom i informacije o vrstama nepravilnosti, usvojenim rje�enjima, ... Projekt mora posebnu pa�nju posvetiti: - osiguranju po�tovanja prava i du�nosti korisnika koja proistječu iz ugovora o prijevozu, - tajnosti podataka i za�titi od zloupotrebe. Formirane su grupe za realizaciju projekta (GRD) članovi koje su odgovorni za koordinaciju nacionalnih aktivnosti i ekipa za realizaciju DOCIMEL-a (ERD) zadu�ena za tehnička pitanja i izradu mogućih tehničkih rje�enja koja odgovaraju zahtjevima projekta u cilju dizajniranja najadekvatnije sistemske arhitekture. Ova ekipa je predlo�ila 4 varijante: 1. Putujući "dossier" Slično je sada�njoj proceduri s dokumentima: informacija se samo prenosi s jedne �eljeznice drugoj i nema centralnog informacijskog sustava. Nacionalni sustavi kontroliraju, prenose i pohranjuju podatke. Čim neka po�iljka napusti neku �eljezničku mre�u, podaci se dostavljaju slijedećoj �eljezničkoj mre�i. Prednost ove varijante je u malim tro�kovima i u osnovnom rje�enju sličnom sada�njim HERMES porukama. Nedostaci su �to nema garancije povezanosti sustava i slanje poruka je disperzirano. Nije

������������ ����

predviđen nikakav kontrolni sustav kojim bi se provjeravalo da li su svi podaci neke po�iljke obrađeni bez gre�ke u sustavima svih �eljeznica. Shematski prikaz ove varijante dan je na slici 3.3.

Slika 3.3. DOCIMEL varijanta 1

2. Decentralizirana varijanta Informacije se razmjenjuju između svih sudionika koji sudjeluju u slanju po�iljke tako da svi imaju a�urno stanje istovremeno. Nema centralnog informacijskog sustava i nacionalni sustavi komuniciraju direktno jedan s drugim. Prednosti ove varijante su iste kao i varijante 1, a glavni nedostatak je veliki broj poruka i učesnika �to bi zahtijevalo pro�irenje kapaciteta postojeće HERMES mre�e.

������������ ����

Shematski prikaz ove varijante dan je na slici 3.4.

Slika 3.4. DOCIMEL varijanta 2

3. Centralno integrirana varijanta Centralni sustav (tzv. EURAILDATA) koordinira i upravlja razmjenom informacija; slanje poruka je upravljano od strane centralnog sustava i podaci su raspolo�ivi istovremeno i u nacionalnim DOCIMEL sustavima. Prednost ove varijante je visoka kohezivnost sustava, kvaliteta podataka i provjera integriteta, kao i mogućnost za razvoj nacionalnih aplikacija. Nedostatak je u visokim tro�kovima realizacije i u potrebi razvoja HERMES mre�e.

������������ ����

Shematski prikaz ove varijante dan je na slici 3.5.

Slika 3.5. DOCIMEL varijanta 3

4. Centralizirana varijanta Identična je varijanti 3 sa stanovi�ta koncepta, ali nema nacionalnih DOCIMEL sustava. Uz prednosti i nedostatke kao i varijanta 3, nedostatak je i sna�na zavisnost �eljeznica o centralnom sustavu. Shematski prikaz ove varijante dan je na slici 3.6.

������������ ����

Slika 3.6. DOCIMEL varijanta 4

Zaključak je većine �eljezničkih uprava da se prihvati varijanta 3, dok manji broj �eli varijantu 1. Tro�kovi varijante 3 procijenjeni su na 3.5 milijuna ECUa. Zbog interesa brzog i globalnog �irenja DOCIMELa zaključak je da interface između tih dvaju varijanti bude �to je moguće jednostavniji. DOCIMEL je, bez obzira na izabranu varijantu strukture sustava, veliki komunikacijski potro�ač između brojnih korisnika koji su, u načelu, ra�trkani po čitavoj Europi. Uspjeh DOCIMELa zavisi, dakle, od veoma visoke kvalitete i efektivne raspolo�ivosti komunikacija između korisnika usluga. Razmjena informacija između �eljeznica morat će odgovarati međunarodnom standardu UN/EDIFACT (Electronic Data Interchange For Administration, Commerce and Transport) koje je priznati svjetski standard za strukturu poruka (ISO 9735). Početkom 1989. počeo je na bazi ISO EDIFACTa razvoj standarda za potrebe �eljezničkog prijevoza tzv.

������������ ����

EDIFER. Za komunikacije će se koristiti CCITT X.400 protokol. To je preporuka bazirana na OSI modelu sa 7 razina. Sadr�i odredbe koje se odnose na upotrebu nivoa 1 do 5 i dozvoljavaju kompletiranje vi�ih nivoa. Test varijante 3 (u koji su uključene SNCF, SBB i DB) započeo je u travnju 1990. koristeći paralelno elektroničke i pisane dokumente. Za prijenos podataka koristi se umjesto HERMESa privatna mre�a za prijenos podataka GEIS (General Electric Information Services). GEIS omogućava direktni pristup u 750 gradova u 30 zemalja, a povezanost s javnim mre�ama za prijenos podataka omogućava pristup u mre�u u čak 70 zemalja.