OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za trei razred devetogodinje osnovne kole

Sadraj

Okvirni nastavni plan za drugi razred devetogodinje osnovne kole..... 3 Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost.............................................4-17 Matematika...............................................................................................18-24 Moja okolina.............................................................................................25-35 Muzika kultura........................................................................................36-43 Likovna kultura.........................................................................................44-54 Tjelesna i zdravstvena kultura..................................................................45-60 Engleski jezik...........................................................................................61-64 Njemaki jezik.........................................................................................65-70 Francuski jezik.........................................................................................71-77 Arapski jezik............................................................................................78-84

2

REDNI BROJ

OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETIBosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost Strani jezik Matematika Moja okolina Muzika kultura Likovna kultura Tjelesna i zdravstvena kultura UKUPNO:

SEDMINI BROJ NASTAVNIH ASOVA 4 2 3 3 2 2 2 18

GODINJI BROJ NASTAVNIH ASOVA 140 70 105 105 70 70 70 630

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

Izborni, fakultativni predmeti .

UKUPNO OPTEREENJE UENIKA :

3

BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIEVNOST

4

Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost140 nastavnih asova

itanje i pisanjeUsavravanje tehnike itanja: pravilno i izraajno itanje Rad na poboljanju razumijevanja proitanog Usvajanje tampanih slova irilinog pisma Sricanje, itanje rijei, reenica tampanih irilinim pismom itanje kraeg teksta tampanog irilinim pismom, reprodukcija proitanog Napomena: Usvajanje tampanih slova irilice se moe realizovati u prvom ili u drugom polugoditu, po izboru nastavnika.

itanje i interpretacija knjievnog teksta tiva u itankama Lektira

JezikRjenik Gramatika Pravogovor Pravopis

Kultura izraavanjaNarativni i deskriptivni oblici Prianje Prepriavanje

Medijska kulturaFilmske vrste: Igrani film (film za djecu) Izraajna sredstva filmske umjetnosti: filmska slika, zvuk, tiina, muzika (knjievno djelo-film,uporedba) Glumac, uloga, gluma

5

ITANJE I PISANJE ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I ZADAE OEKIVANI REZULTATISPOZNAJNO PODRUJE Znanja, vjetine, sposobnostiAFEKTIVNO PODRUJE Stavovi, vrijednosti, interesi PSIHOMOTORIKO PODRUJE OEKIVANI REZULTATI

U latininom pismu- Usredotoenost panje na sadraj, prepoznavanje ortografskih znakova i njihove uloge, posebno u glasnom itanju - Mogunost razumijevanja i reprodukcije - Mogunost uoavanja uporinog mjesta u tekstu - Sposobnost uopavanja - itanje reenica usebi, razumijevanje smisla - itanje kraeg teksta usebi, odgovori na postavljena pitanja o toku dogaaja, o likovima, zakljuivanje o poruci - itanje poslovice, objanjavanje smisla - Pisanje pisanih latininih slova, pravilno povezivanje u strukture rijei

- Knjiga nije samo poruka, nego i radost, uitak - itanjem sakupljemo obavijesti, proirujemo znanje, poboljavamo komuniciranje - Ne itamo samo knjige - itamo tragove - itamo misli - itamo geografske karte - Prepoznajemo namjere (itamo) - Prepoznajemo osjeaje - itamo da bismo razumjeli sebe i svijet oko sebe - Knjige su vane i u sticanju iskustva (itamo upute, poruke, obavijesti) - itamo iz knjiga, s TV ekrana, plakata, reklamnih panoa, kompjuterskog zaslona - Pismo je veoma vano u komuniciranju - Kompjuter ne moe zamijeniti nae pisanje

- Kombinuje rijei i pokrete radi prenoenja poruke - Predstavljaju situacijski kontekst neverbalnim znacima (pogledom izraavam sumnju, strah, njenost) - Izrazom lica pokazuju kako se osjeao lik u prii, kako je izgledao u situaciji razoarenja, izgubljenosti ili kad je bio sretan - Sastavljanje reenica od ispremetanih rijei, a da reenica nosi mudrost i da je poticaj za razmiljanje - Rije do rijei-poruka tampane rijei, reenice, tekst prepisujemo pisanim slovima - Pisanje poruka pisanim slovima

- Mogu se usredotoiti na sadraj, sluati s ciljem da uju obavijesti, priu, pjesmu - Rjeavaju zadatke tipa: - proitaj i objasni ta to znai; - proitaj i dopuni nepotpunu reenicu; - proitaj i objasni svojim rijeima; - dopii izostavljene rijei i reenice; - sastavi reenice od napisanih rijei; - uspostavi pravilan redoslijed rijei u reenici; - proitaj i ispriaj ta si proitao; - proitaj i kai ta je izostavljeno u reenici, prii. - Reenica moe zadrati smisao ako u njoj jednu rije zamijenimo drugom ili ako neke rijei izostavimo - Razumjet e ta znai itati s namjerom da dou do odreenih informacija - Znaju nai u rjeniku rije, pojam - Znaju u knjizi (analiziranjem sadraja) doi do traene stranice, odnosno naslova - Znaju povezati pronaene informacije - itat e rado i bez zahtjeva odraslih U pisanju - Znaju latinina slova na nivou automatizovane radnje, piu lijepo - Povezuju slova, a pisanje ve ima lini peat. - Usvojili su tampana slova irilinog pisma, sriu, itaju rijei, reenice, tekst i razumiju proitano.

- Pisanje o iskustvu /nekoliko reenica/ (Desilo mi se, Vidio sam, Uplaio sam se)

U irilinom pismu - Zna tampana irilina slova, srie rijei reenice, ita - Razumije smisao proitanog i reprodukuje

- Lijepo pisanje je znak potovanja, uvaavanja osobe kojoj piemo - Pismo je dio jezikog i kulturnog identiteta - Vano je znati iskazati misao u usmenom i pisanom obliku

6

PROGRAMSKI SADRAJI

i t a nj e i pisanje sadraja pisanih latininim pismomitanje naglas i itanje usebi Dalji rad na razvijanju i usavravanju tehnike itanja (pravilnosti, brzine i izraajnosti) itanje proznog teksta, prie, bajke itanje dramskog teksta itanje poetskog teksta itanje stripa

Usvajanje tampanih slova irilice i pravilno itanje rijei i reenica

Razumijevanje sadraja tampanih latininim pismom i u opsegu: Razumijevanje sadraja na nivou reprodukcije proitanog Razumijevanje na nivou uoavanja glavnog dogaaja, glavnih i sporednih likova Razumijevanje na nivou uopavanja i formulisanja podnaslova logikim cjelinama u knjievnom tekstu Razumijevanje kao ishod uvianja uzroka i posljedice Razumijevanje sadraja tampanih irilinim pismom Razumijevanje na nivou uoavanja dogaaja Na nivou mogunosti odgovaranja na postavljena pitanja Dopunjavanje nepotpunih reenica Mogunost ilustrovanja proitanog

P i s a nj eDalji rad na usavravanju tehnike pisanja Usavravanje estetske strane rukopisa Pisanje rijei i reenica uz ilustrovane sadraje iz direktno datog okruenja Pisanje reenica o proitanim sadrajima Pisanje o sadrajima mate Prepisivanje rijei, reenica, kraeg teksta Pisanje po diktatu (diktat s komentarom, objanjeni diktat, diktat s prepriavanjem greaka, izborni diktat, stvaralaki diktati, kontrolni diktat)

7

ITANJE I INTERPRETACIJA KNJIEVNOG TEKSTA ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI, ZADACI I REZULTATI UENJASPOZNAJNO PODRUJE Znanja, vjetine, AFEKTIVNO PODRUJE Stavovi, vrijednosti, interesi

PSIHOMOTORIKO PODRUJE - Pisanje o pojedinostima iz knjievnog teksta - Prepisivanje reenica, karakteristinih kraih dijelova teksta - Opis predmeta, likova prirodnih pojava, pretvara u slike, boje crtee, stripove - Izmjena toka dogaaja u prii ilustrovanjem - Razrjeavanje situacije pomou stripa - Predstavljanje dominantnih osjeanja bojom. - Crtanje u funkciji razrjeavanja konflikta u prii - Dio teksta zamjenjuje ilustracijom - Ponuenu ilustraciju stavljamo u kontekst prie - Ilustrujemo kljune rijei u prii - Neverbalnim znacima pokazujem prevladavajui osjeaj lika

OEKIVANI REZULTATI

- Opaanje bitnih misli u tekstu - Izdvajanje reenica koje upuuju na poruku - Opaanje meusobne povezanosti reenica i dijelova teksta - Uoavanje logikih cjelina u tekstu - Formulisanje podnaslova dijelovima teksta - Izraavanje doivljaja teksta na svoj nain - Pokazati inventivnost u izboru rijei u prepriavanju - Uoavanje opisa prirode, lika, pojave u knjievnom tekstu - Povezati pjesniku sliku, likovni izraz, muziku - Iskustvo lika i moje iskustvo - Pisanje dijaloga iz teksta s novim obrtima Uporedba tekstova: - U kojim se tekstovima pojavljuju pozitivni likovi? - U kojim smo priama upoznali sebine osobe? - U kojoj smo prii prepoznali pravdu?- Moja omiljena pria.

- Uenici su svjesniji znaaja knjige - itamo s ciljem prikupljanja obavijesti o ljudima i dogaajima, o pojavama i okruenju - Vjerovanje u vanost osobina: -potenja, - meusobnog uvaavanja osobina koje su vane za uspjeh: rad, upornost, saradnja i kooperativnost, samokontrola - Ponaanje u situacijama neuspjeha - Usklaenost rijei i djela - Vrijednost otvorenosti, vedrine, optimizma u ivotu - Sposobnost razumijevanja smisla ivota: ivimo da bismo razumjeli smisao, znali doivljavati ljepotu i stvarati lijepo, da doprinesemo razvoju ljudske zajednice i humanijem ivotu. - Sila ne vodi niem i nikamo - Razgovorom se moe mnogo postii - Prijateljstvo je vano - Mudrost je vana i mogunost predvianja posljedica odreenog postupka

- Tekst tampanim latininim pismom ita pravilno i izraajno - ita rado, radi zadovoljstva - Razumije upute: itaj bre, sporije, proitaj usebi i kai toa si proitao, itaj tako da ti se u glasu prepoznaje njenost, strogost, neka to bude grub glas, itaj tako da se u glasu osjea radost, tuga - Razumjet e poruku i moe ju iskazati u obliku kratke reenice - Moe prepriati tekst na reproduktivnom nivou - Moe u prepriavanja ukljuiti elemente kreativnosti: promjenom toka dogaaja u prii (uvoenjem novog lika u priu), promjenom zavretka ili unoenjem elemenata opisa (proirivanje teksta) - Moe samostalno proitati tekst i odgovoriti na zadatke koji se odnose: - na tok dogaaja, mjesto i vrijeme, glavni dogaaj u prii; - na osobine glavnih i sposrednih likova; - na formulisanje podnaslova dijela teksta - Zna ta je pria, razlikuje bajku i basnu - Zna ta je pjesma, stih, kitica (strofa) - Prepoznaje dramske testove - Prepoznaje strip i zna predstaviti dijelove teksta ili dogaaje i likove stripom

8

itanje i interpretacija knjievnog teksta / programski sadraji /Pria: - tok dogaaja, - mjesto i vrijeme radnje, - uoavanje najvanijih trenutaka u prii. Likovi u prii: glavni i sporedni Osobine likova: osobine likova u prii Logike cjeline u prii Formulisanje podnaslova dijelovima (logikim cjelinama) teksta Pria u stripu, dramatizacija prie u stripu Bajka Pjesma: * Dijelovi pjesme (stih, kitica)

Knjievnoteorijski pojmovi:(Orijentacione naznake opsega i dubine) Pria pjesma (prepoznavanje u toku rada i interpretacije na nastavnim asovima). U priama itamo o dogaajima i doivljajima, o ivotinjama, pisci mataju i piu prie. Priu moemo prepriati. Moemo ilustrovati proitano.Iz prie uimo o ivotu.U prii najee nema nadnaravnih bia i udesnih dogaanja.

Pria ima sadrajPria je ispriana odreenim redoslijedom: ima poetak, glavni dio i zavretak. Lik u prii i basni Postoje glavni i sporedni likovi. Najvie se govori o glavnom liku. Pria u nama izaziva osjeaje. itajui priu, mi doivljavamo radost, tugu, bude nam lijepo, ugodno ili neugodno. Doivljaj moemo izraziti rijeima, pokretom, crteom, slikom, zvukom. Basna je kratka pria u kojoj su glavni likovi ivotinje, a ponekad i biljke i predmeti. Basna ima sadraj i pouku. Pjesma: Pjesmu itamo, uimo napamet, recitujemo. I pjesma u nama izaziva razliite osjeaje.

Pjesmu ne prepriavamo.Igrokaz: U igrokazu likovi razgovaraju na pozornici. Glumci predstavljaju likove, igrom na pozornici prikazuju tekst. Prava pozornica postoji u pozoritu.Gledalite, pozornica, publika-gledatelji (objanjenja u kontekstu dramske radnje i realizacije dramskog teksta).

9

Knjievni tekstoviAlija H.Duboanin: Ahmet Hromadi: Luko Paljetak: Jevrejska narodna pjesma: Eref Berbi: Branko opi: Bisera Alikadi: Azra Mulali: Oton upani: Jermenska pria: Nasiha Kapidi-Hadi: Stanislav Femeni: Rizo Dafi: Zoran Jovanovi: imo Ei: ukrija Pando: Narodna basna : Ferida Durakovi: Fikreta Kenovi-Salihovi: Stanko Rakita: Ivica Vanja Rori: ani Rodari: Grigor Vitez: elja Plamena Rijeka Izgubljeno stado uvar Bosna Na pijaci Lastavice Zlatna kantica up sa zlatom Trimo za suncem Carevo tree uho Skrovite Drug Kako je procvjetala prva visibaba List na putu Vrba i trn Vanost Asja Cvjetovi udesna pjesma Ribar iz Cefalua Zima se razboljela

Lektira Nasiha Kapidi-Hadi : imo Ei: Ahmet Hromadi: Stanislav Femeni: ..................... Pjesme (po izboru) Vezena torbica Zelena uma (Prie: Ledena gora; Prijatelji; Mi vitez) Idi pa vidi

10

JEZIKODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI , ZADACI I OEKIVANI REZULTATISPOZNAJNO PODRUJE Znanja,vjetine,sposobnosti AFEKTIVNO PODRUJE Stavovi, vrijednosti, interesi PSIHOMOTORIKO PODRUJE OEKIVANI REZULTATI

- Jaati saznanje o znaaju rijei i jezika u komunikaciji i ukupnom uenju - Rije-smisao-poruka Rije ima mnogo znaenja, sasvim odreeno znaenje ima u reenici (uoavanje na primjerima) - Poznavanje abecede - Razlikuje imenice i glagole u opsegu koji je naznaen u programskim sadrajima - Prepoznaje gramatiki pravilnu od gramatiki nepravilne reenice - Pravilno artikulie sve glasove, posebno glasove , , d, , h, te glasovne skupove je i ije u rijeima - Jasno izgovara rijei - Izgovara reenice jasno i tempom koji osigurava sluanje i razumijevanje izgovorenog - Zna gdje treba napisati veliko slovo - Razvijanje jezikih sposobnosti - Razumijevanje upotrebne vrijednosti jezika

- Poticanje interesa za jezik analizom knjievnih djela - Promjenom lingvodidaktike osnove pri usvajanju sadraja jezika i knjievnosti - Poticati interes i uticati na saznanje o irokim mogunostima govornog i pisanog izraza - Znanje o jeziku i umijee pisanja u slubi razvoja sposobnosti samostalnog izraavanja - Poznavanje znaenja rijei pomae u orijentaciji i u drugim podrujima - Razumiju pojmove: -tekst, djelo -naslov teksta -pisac pjesnik -dio teksta -sadraj prie - ta je taka, zarez, upitnik, usklinik -Znanje daje sigurnost,a sigurnost jaa motivaciju za dalje uenje, jaa samopotovanje

- Razumijevanje znaaja usmenog i pisanog naina izraavanja - Pokuaji usklaivanja izraavanja u usmenom i pisanom obliku - Postepeno oslobaanje i odvajanje od reproduktivnog pristupa i slobodnije lino izraavanje - Poboljanje koncentracije na bitne elemente sadraja - Razvijanje kulture sluanja sagovornika bez obzira na razlike u jeziku, nivo razvijenosti komunikativnih sposobnosti - Uvaavanje posebnih potreba sagovornika (govorne tekoe, smetnje, oskudan rjenik, sporost u pisanju, crtanju) - Pomo i saradnja u prepoznavanju zahtjeva

- Vidljiv je i mjerljiv napredak u izraavanju s obzirom na izbor izraajnih sredstava i spretniju upotrebu rijei u usmenom i pismenom izraavanju - Znaju napamet abecedu - Razlikuju pojmove: Imenica (vlastita, opa, rod i broj imenice i da li oznaavaju neto umanjeno ili uveano) Glagol prepoznavanje glagola i glagolskih vremena u tekstu (glagolska vremena: prolo, sadanje i budue vrijeme) - Znaju da reenica moe biti izjavna, upitna, usklina, u potvrdnom i odrinom obliku - Piu pravilno rijecu ne i rijecu li uz glagol - Poznavaju interpunkcijske znake u obimu koji je predvien Programom i pravilno ih upotrebljavaju u pismenom radu, odnosno uvaavaju u itanju - Uoavaju i ispravljaju greke u svom radu

11

JEZIK - PROGRAMSKI SADRAJI U ovom su podruju sljedee cjeline: - Rjenik - Gramatika /slovnica - Pravogovor (ortoepija) - Pravopis (ortografija) Rjenik Gramatika

Abeceda Samoglasnici i suglasnici (samoglasnik, suglasnik, slog) Vrste rijei: Imenice Vlastite i ope Broj i rod imenica Umanjenice i uveanice G l a g o l i: prepoznavanje glagola i glagolskih vremena u tekstu (glagolska vremena: prolo, sadanje i budue vrijeme) Reenica: izjavna, upitna, usklina Potvrdna, odrina Gramatiki pravilan redoslijed rijei u reenici (povezivanje rijei, reenica u smislene cjeline: dopuni, promijeni rije u reenici da ona ne mijenja smisao, napii rijei u niz koji ima smisao, sloi reenice prema slijedu dogaaja) Vjebe koncentracije u slubi trajnijeg pamenja: od slova u nizu koji ne daje rije sastavi rije: roziver elet, itel, hejims. Koje su to vrste rijei? Ima niz rijei. Prepii samo imenice i glagole. Imenice u uta polja, glagole u plava polja. Ima rijei. Dopii slovo i dobit e novu vrstu rijei: vara (vatra), sad izostavi slovo i ponovo dobiva rije s novim znaenjem. Uenici sami pronalaze nove primjere. Pravogovor i pravopis Veliko i malo slovo Pisanje imena planina, polja, rijeka Dvotaka u nabrajanju, taka, upitnik, usklinik na kraju izjavne, upitne, uskline reenice Pisanje odrine rijece ne uz glagole Pisanje upitne rijece li u upitnim reenicama Glasovi i glasovni skupovi: , , d , h, je i ije u izgovorenim i napisanim rijeima Pravilan izgovor i pisanje glasova , , d i u umanjenicama (ami, prozori, loni, kljui) Izgovor i pisanje glasova i u imenicama za oznaavanje zanimanja: voar, dimnjaar, bibliotekar, muziar, uitelj, vodeniar, matiar.

12

K U L T U R A I Z R A A V A NJ AODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI, ZADAE I OEKIVANI REZULTATISPOZNAJNO PODRUJE Znanja,vjetine,sposobnosti AFEKTIVNO PODRUJE Stavovi, vrijednosti, interesi PSIHOMOTORIKO PODRUJE OEKIVANI REZULTATI

- Znaju ta je govor, ta razgovor - Memorisanje teksta i reprodukcija osnovnih informacija i poruka - Prepriavanje teksta na osnovu detaljnih i uopenih pitanja - Prepriavaju tekst na osnovu zajedniki sainjenog plana: -u uslovima frontalnog rada -u grupi -u paru - Slikom predstavljen sadraj ispriati rijeima (sposobnost predvianja, smisao za dedukciju (pretpostavljanje, pokuaj nadogradnje unoenjem elemenata linog doivljavanja) - Poticanje mate (pria moe imati i ovakav zavretak)

- Svjesniji su ljepote jezika, govora, komuniciranja i uloge vjebanja, itanja u izgraivanju kulture usmenog i pismenog izraavanja - Uoavaju da je kultura govora sastavni dio ope kulture - Na govor govori o nama (poeljno u govoru, nepoeljno, kontrola izgovorenog) - Rije moe ohrabriti, oraspoloiti, moe djelovati poticajno, obeshrabriti i uvrijediti - Izraavaju interes i elju za uenjem - Svjesni su razlika u nainima govora: -pred razredom, -pred nepoznatim sluateljima, -kada netko drugi govori, -kada oni govore. - Ue o potrebi prilagoavanja govora i ponaanja prilikama (jaina glasa, boja , brzina)

- Izbor rijei koje e uljepati priu - Prepisivanje rijei bez kojih ne moemo opisati predmet, govoriti o iskustvu - Prepisivanje reenica s unoenjem promjena s obzirom na znaenje - Promjene usmjerene na stil - Kraj prie predstavljamo pantomimom - Pokazujem izrazom lica prevladavajue osjeanje u prii

- Govori i pie gramatiki tano /zahtjevi Programa/ - Pie jasne reenice i logiki ih povezuje u cjelinu teksta - Uspjeno prepriava tekst na osnovu uopenih pitanja u usmenom i pisanom obliku - Moe prepriati tekst : unoenjem elemenata kreativnosti: - promjenom toka dogaaja u prii (uvoenjem novog lika u priu), -promjenom zavretka prie unoenjem elemenata opisa) - Moe opisati situaciju, govoriti o iskustvu na jednostavan nain

- Moe povezati sadraj ucjelinu (vezani tekst) tako da su prepoznatljivi: uvodni dio, glavni i zavrni dio, i da je mogue prepoznati uzrok i posljedicu (koherencija i kohezija) - Kritiki razmilja i zna misao izraziti u usmenom i pisanom obliku (Ovo nije dobro jer........., Mislim da je ova poruka veoma mudra zato to........, Ljudi nedovoljno brinu o okoliu pa to moe tetno za...... Objasnit u..... ) - Moe kritiki posmatrati vlastiti pismeni rad i procijeniti: uoiti dobre strane i one koje mogu biti bolje (rukopis mi je dobar, ali imam mnogo

- Jaanje kompetencije jo uvijek elementarnog jezikog komuniciranja na usmenom i pismenom nivou

pogreaka u ...)

13

Kultura izraavanja Programski sadrajiNARATIVNI I DESKRIPTIVNI OBLICI Prepriavanje Prepriavanje na osnovu uopenih pitanja 1+1+1 Prepriavanje na osnovu zajedniki sastavljenog plana 2+1+1 Prepriavanje s promjenom: a) toka dogaaja 1+1+1 b) kraja prie 1+1 + 1 c) unoenjem elemenata deskripcije (proirivanje teksta) 1+1+1 Prianje Prianje dogaaja predstavljenog slikom 1+1+1

Tematika Sadraji nastave kulture izraavanja su u direktnoj stvarnosti i iskustvu (dogaaji i doivljaji, predmeti, biljni i ivotinjski svijet, igra, druenje, rad stvaralatvo) Slike i nizovi slika Knjievni tekstovi Sadraji filma, radija i televizije Sadraji mate

14

MEDIJSKA KULTURAODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI, ZADAE I OEKIVANI REZULTATISPOZNAJNO PODRUJE Znanja,vjetine,sposobnostiAFEKTIVNO PODRUJE Stavovi, vrijednosti, interesi

PSIHOMOTORIKO PODRUJE

OEKIVANI REZULTATI

- Usvajanje znanja o filmu - Percepcija i recepcija sadraja filma - Razumijevanje igranoga filma ( i u filmu je uoljiv tok dogaaja, mjesto i vrijeme radnje, likovi) - U knjievnom tekstu jezik je osnovno sredstvo - U filmu je to slika, rije, zvuk, tiina - Sposobnost razlikovanja filma za djecu i filma za odrasle - Glumci tumae uloge - Oni glume u filmu - ta znai oznaka RP?

- Film je veoma privlaan, nudi korisne informacije o ljudima, ivotu, prirodi, ali moe biti veoma tetan ako ne znamo napraviti izbor - Postepeno djelovati na stavove: nije dobro sve to je privlano i drago - O svemu valja razmisliti - Razvijanje pozitivnih stavova prema filmovima koji su umjetnika djela

- Priu iz itanke pretvaramo u filmsku priu (ilustrujemo slike, dijelimo uloge, igramo pred razredom) - Reprodukcija snimljenog govora i pokazivanje ilustrovanog sadraja - Moemo osmisliti i muziku koja prati prikazivanje - Poreenje likova iz knjievnih tekstova i likova iz filmskih pria

-Uenici e znati da je igrani film pria koja ima svoj tok, uzbudljiva mjesta - Filmsku sliku prate: muzika, zvuk, tiina - Uloge tumae glumci - Likovi u filmskoj prii mogu biti dobri, hrabri, poteni, ali i loi, kukavice, prevaranti, ba kao i u prii u itankama, kao i u ivotu - Moi e govoriti o toku dogaaja - Kritiki govoriti o likovima - Znaju zato postoji napomena prije projekcije: RODITELJSKA PANJA - ta to znai? Koje i kakve sadraje djeca ne smiju gledati? Zato? - Imat e toliko snage da kau sebi: Neu gledati taj film. Bolje je da uradim zadau ili proitam koju stranicu, ili da to vrijeme...

Medijska kulturaProgramski sadraji Filmske vrste: igrani film (film za djecu) Izraajna sredstva filmske umjetnosti: filmska slika, zvuk, tiina, muzika (knjievno djelo-film, poreenje) Glumac, uloga, gluma

15

U SLUBI REALIZACIJE PROGRAMSKIH SADRAJA I OSTVARIVANJA POSTAVLJENIH ODGOJNO-OBRAZOVNIH CILJEVA I ZADATAKA SU:

Specifine metode i postupci i oblici rada U itanju i pisanju:- Grupna i monografska obrada tampanih slova irilinog pisma (drugo polugodite)

Oblici jezike komunikacije

Komunikacijski postupci

Estetske aktivnosti, sadraji i sredstva

Aktivnosti RECEPCIJE Pretpostavke: - Tiina i usredotoenost panje prema izvoru informacija. Aktivnosti PRODUKCIJE

- Posmatranje, sluanje, doivljavanje, izraavanje - Govorne igre u slubi brzine miljenja i reagovanja - Neverbalno i verbalno - Rije i pokret, gest, mimika - Pokreti i radnje, znaenje - Na osnovu glasa prepoznajemo osjeaje - Mata kao komunikacija - Ljepota nam govori, s ljepotom razgovaramo (cvijet na kamenu, cvijet na livadi, ubrani cvijet; drvo u umi, drvo u gradskoj vrevi ... Rijeka moru govori)

- Slike dogaaja, predmeta, bia, pojava - itanje, recitovanje, pjevanje - Igranje uloga - itanje, prepriavanje - Opisivanje - Slikanje - Kreativno pisanje Sadraji: prie, bajke, basne, nauno-popularni tekstovi, uspavanke, stripovi - Filmovi u slubi razvijanja estetskog senzibiliteta - Dramski tekst i interakcija Sredstva: -govor, -likovni sadraji, -gluma, -muzika, - pokret.

itavanjeitanje Analiza na reproduktivnom nivou Analiza usmjerena na kreativnu produkciju - Sveobuhvatna i detaljna analiza, uporeivanje - Jezika i stilska analiza - Etika analiza - Analiza likova - Gramatika analiza - Induktivna i deduktivna metoda - Heuristika metoda - Rjeavanje problemaGrupni oblik rada: - rad u parovima, frontalni rad - individualni rad - individualizovani rad - igraonice-mataonice - igraonice-radionice - igraonice- priaonice Individualni programi u uionici za sve

/Usmene/pismene/ Pretpostavke: - odgovarajua motivacija; - poznavanje sadraja; - posjedovanje odgovarajueg leksikog bogatstva. INTERAKCIJA - Uzajamno djelovanje uesnika koji koriste produkciju i interakciju. Razmjena informacija. Pretpostavke: - paljivo sluanje; - meusobno uvaavanje; - mogunost anticipacuje (predvianja) reakcije. MEDIJACIJA (Usmena /pismena) - Istodobno prisustvo recepcije i produkcije u slubi prenosa informacije nekoj treoj osobi (prepriavanjem teksta uenik je posrednik izmeu teksta i onog komu prepriava; pisanjem obavijesti posreduje izmeu onog koji obavjetava i onih koje se obavjetava itd.). Pretpostavke: - poznavanje sadraja; - posjedovanje adekvatne terminologije; - sposobnost selektiranja sadraja po vanosti.

- Igre rijei- Piemo reklame, oglase (obine, duhovite) - Upozorenje kao komunikacija - Sluamo glasove u prirodi i oponaamo

Didaktiko-metodike napomene

U I i II razredu uenici su usvojili tampana i pisana slova latinice, itanje i pisanje.

16

U prvom i drugom razredu uenici su usvojili tampana i pisana latinina slova, itanje i pisanje. Treba nastaviti rad na usavravanju kvaliteta itanja (pravilno itanje, itanje brzinom koja odgovara karakteristikama teksta, unoenje elemenata izraajnosti), itanje s razumijevanjem, kritiko itanje i uoavanje uporinih mjesta.Vjebati itanje naglas i itanje usebi. U pisanju latininim pismom treba realizovati vjebe primjerene uenicima III razreda koje su navedene uz programske sadraje.Raditi na estetskoj strani rukopisa i istovremeno ne zaboraviti da u treem razredu ueniki rukopis poinje poprimati obiljeje njegove osobnosti. U drugom polugoditu usvajaju tampana slova irilice, itavaju i itaju. Prestaje potreba oponaanja tueg pisanja. Dijete formira vlastiti i prepoznatljiv rukopis. Isto se dogaa i sa drugim aktivnostima.Uenici itaju, pa su samim tim samostalniji u uenju.Tek e samostalna komunikacija s tekstom uticati na emocionalno otvaranje uenika prema knjizi i prihvatanje knjige srcem.To je presudno u razvoju italake samostalnosti i otvorenosti prema knjizi. U interpretaciji knjievnog teksta jo je uvijek u prvom planu doivljaj knjievnog djela, uoavanje i izraavanje onih elemenata koji su ueniku III razreda, s obzirom na ukupne znaajke, najblii: dogaaj, tok radnje, upeatljiva mjesta, likovi i njihove karakteristike. Postepeno ih poinjemo navikavati na uopavanja, pa odreujemo i podnaslove dijelovima teksta.To je istodobno priprema za asove kulture izraavanja i prepriavanje teksta na osnovu plana. Jo uvijek uenike ne treba opteretiti sloenijim pojmovima. Neka itaju i itaju. itanje e ih obogatiti, pa e kasnije i pojmove bez tekoa razumjeti. Moramo ekati vrijeme i spremnost uenika (u psiholokom smislu) za recepciju sadraja koji su suvie uopeni. Sadraji nastave bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika, posebno sadraji kulture izraavanja, morali bi biti u slubi doivljavanja bogatstva i ljepote ljudskog govora. Nastavnik im to pokazuje i vlastitim govorom, demonstrira nijanse u tonu, jaini i boji glasa, reeninim ritmom i intonacijom ,a ukupan uspjeh posmatra samo u kontekstu promjena na planu komunikacije shvaene u najirem znaenju rijei. Nastava bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika je u funkciji razvoja opih sposobnosti, svijesti o jeziku i kulturi. To je mogue postii jasnim odreenjem ciljeva i posredstvom sadraja koji su povezani sa sadrajima drugih nastavnih predmeta. Evo i primjera mogue podjele nastavnih asova po podrujima, s tim to nastavnik ima slobodu da u procesu planiranja, na osnovu procjene potreba njegovog razreda, odstupi od ovog modela.

itanje i pisanje /38/Usavravanje tehnike itanja: pravilno i izraajno itanje Rad na poboljanju razumijevanja proitanog Usvajanje tampanih slova irilinog pisma Sricanje, itanje rijei ,reenica tampanih irilinim pismom itanje kraeg teksta tampanog irilinim pismom.

itanje i interpretacija /40/ knjievnog tekstativa iz itanke 28 Lektira 12

Kultura izraavanja /25/Narativni i deskriptivni obliciPrepriavanje (16) Prianje (3)

Jezik

/ 30 / Rjenik Gramatika

Pravogovor Pravopis

Medijska kultura /10/Filmske vrste: igrani film (film za djecu) Izraajna sredstva filmske umjetnosti: filmska slika, zvuk, tiina, muzika (knjievno djelo-film, poreenje) Glumac, uloga, gluma

17

MATEMATIKA

18

Programski sadrajiProgramska struktura predmetnih podruja1. Sabiranje i oduzimanje do 100 2. Ravne i zakrivljene plohe (povrine) likovi, linije 3. Mnoenje i dijeljenje do 100 4. Mjerenje, uporeivanje i procjenjivanje ____________________________________________________________________ 1. Sabiranje i oduzimanje do 100 - Sabiranje i oduzimanje brojeva unutar desetica (oblici kao: 50+4, 54-4, 73+4, 77-4) - Upoznavanje relacija i - Odreivanje nepoznatih brojeva (x