29/$â7(1, *2632'$56., 68%-(.7, smjernice -...
TRANSCRIPT
EUROPSKA KOMISIJAGLAVNA UPRAVAOPOREZIVANJE I CARINSKA UNIJA
Upravljanje rizicima i sigurnost
Bruxelles, 11. ožujka 2016. TAXUD/B2/047/2011 –Rev.6
SMJERNICE
Odobrio CZZ-GEN (pododjel za AEO-ove) 11. ožujka 2016.
2
3
Sadržaj
KRATICE ............................................................................................................................ 6
CIJE .......................................................................................... 8
Odjeljak I. – Uvod ....................................................................................................... 9
1.I.1. AEO – Carinska pojednostavnjenja (AEOC) ......................................... 10
1.I.2. AEO – Sigurnost i zaštita (AEOS) ......................................................... 11
1.I.3. AEO – Carinska pojednostavnjenja / Sigurnost i zaštita (AEOC/AEOS) .................................................................................. 11
1.I.4. Priprema prije podnošenja zahtjeva: ...................................................... 12
Odjeljak II. – Tko može postati AEO? ...................................................................... 15
1.II.1. Tko je „gospodarski subjekt”? .............................................................. 15
1.II.2. Tko je gospodarski subjekt „s poslovnim nastanom u Uniji”? ............. 15
carinom”? .......................................................................................... 16
.............................................. 17
Odjeljak III. – Pogodnosti za AEO-ove .................................................................... 19
1.III.1. Lakši pristup carinskim pojednostavnjenjima ..................................... 20
1.III.2. Prethodna obavijest ............................................................................. 21
............................................ 22
1.III.4. Davanje prednosti pošiljkama odabranima za provjeru ...................... 24
1.III.5. Izbor mjesta provjere ........................................................................... 25
1.III.6. Neizravne pogodnosti .......................................................................... 25
Odjeljak IV. – .................. 27
Odjeljak V. – Uzajamno priznavanje ........................................................................ 29
Odjeljak VI. – Logotip AEO-a .................................................................................. 30
DIO 2. KRITERIJI ZA STJECANJE STATUSA AEO-A .............................................. 31
Odjeljak I. –
aktivnosti podnositelja zahtjeva ...................................................................... 31
................................................................................................. 31
2.I.2. Povrede zanemarive važnosti ................................................................. 32
2.I.3. Ponovljene povrede ................................................................................ 33
2.I.4. Teške povrede ........................................................................................ 34
Odjeljak II. – je potrebno, .. 35
................................................................................................ 35
transportnim evidencijama ................................................................ 36
4
Odjeljak III. – Dokazana financijska solventnost ..................................................... 40
2.III.1. .............................................................................................. 40
2.III.2. Izvori podataka .................................................................................... 41
2.III.3. Financiranje zajmom druge osobe ili financijske institucije ............... 45
iz grupe) ........ 45
2.III.5. Podnositelji zahtjeva koji imaju poslovni nastan u EU-u manje od tri godine............................................................................................ 46
Odjeljak IV. – su izravno povezani s djelatnostima koje se obavljaju .................................... 46
.............................................................................................. 46
2.IV.2. ............................................................................... 47
............................................................................ 51
Odjeljak V. – ......................................... 52
o ............................................................................................... 52
2.V.2. Sigurnost zgrade ................................................................................... 54
2.V. ........................................................... 55
2.V.4. Sigurnost tereta ..................................................................................... 56
2.V.5. Sigurnost poslovnog partnera ............................................................... 57
2.V.6. Sigurnost zaposlenika ........................................................................... 60
2.V.7. Vanjski pružatelji usluga ...................................................................... 62
2.V.8. Programi podizanja svijesti o sigurnosti............................................... 63
2.V.9. Imenovana osoba za kontakt ................................................................ 64
DIO 3. POSTUPAK PODNOŠENJA ZAHTJEVA I POSTUPAK ODOBRAVANJA .. 65
Odjeljak I. –status AEO-a.................................................................................................... 66
3.I.1. ................................................................................................ 66
3.I.2. Dostupnost dokumentacije povezane s carinom .................................... 66
............................................ 67
Odjeljak II. – ...................................................... 69
Odjeljak III. – Analiza rizika i postupak revizije ...................................................... 70
3.III.1. Prikupljanje i analiza informacija ........................................................ 71
...................................................................... 72
3.III.3. Posebne gospodarske djelatnosti ......................................................... 72
...................... 77
/ sustavom/postupcima ........................................................................ 84
3.III.6. Rizik i analiza rizika ............................................................................ 84
jena na riziku ............................. 88
Odjeljak IV. – Odluka o dodjeli statusa .................................................................... 90
..................... 90
3.IV.2. Donošenje odluke ................................................................................ 91
................................................. 92
5
3.IV.4. Žalbe .................................................................................................... 93
3.IV.5. Rokovi ................................................................................................. 94
DIO 4. RAZMJENA INFORMACDRUGIM DRŽAVNIM TIJELIMA ......................................................................... 95
Odjeljak 1. – .............................. 95
........................................................................ 95
4.I.2. Postupak konzultacija ............................................................................ 96
4.I.3. Sredstva komunikacije ........................................................................... 97
Odjeljak II. –tijelima ............................................................................................................. 98
DIO 5. UPRAVLJANJE ODOBRENJEM ..................................................................... 100
Odjeljak I. – .............................................................................................. 100
............................................................................................... 100
5.I.2. Odobrenje statusa AEO-nastana ............................................................................................. 104
Odjeljak II. – Ponovna procjena .............................................................................. 104
5.II.1. Ponovna procjena nakon promjena u zakonodavstvu EU-a ............... 105
informacija koje je dostavio korisnik odluke ili druga tijela ........... 105
Odjeljak III – Izmjene odluke ................................................................................. 106
Odjeljak IV. – Suspenzija........................................................................................ 106
Odjeljak V. – Opoziv .............................................................................................. 108
DIO 6. UZAJAMNO PRIZNAVANJE .......................................................................... 109
Odjeljak I. – Sporazumi o uzajamnom priznavanju koje je sklopio EU ................. 109
Odjeljak II. – Koraci postupka prema uzajamnom priznavanju .............................. 109
Odjeljak III. – -a ................... 110
Odjeljak IV. – Pogodnosti MRA-programa za AEO-ove (i obrnuto) ................................................................. 110
Odjeljak V. – Provedba MRA-ova – Kako ostvariti pogodnosti na temelju MRA-ova? ............................................................................................................... 111
Odjeljak VI. – Jednostrana suspenzija pogodnosti.................................................. 112
Odjeljak VII. – Preporuke za provedbu revizije AEO--a ........................................................................................ 112
DIO 7. PRILOZI ............................................................................................................ 114
6
Kratice
AEO Ovlašteni gospodarski subjekt (eng. ) AEOC AEO – Carinska pojednostavnjenja (eng. ) AEOS AEO – Sigurnost i zaštita (eng. ) AC Provjereni pošiljatelj eng.CZZ Carinski zakonik Zajednice (eng. )1
UPCZU Uredba za provedbu Carinskog zakonika (eng. )2
EZ Europska zajednica EORI Registracija i identifikacija gospodarskih subjekata – (eng. ) EOS Sustav gospodarskih subjekata (eng. )ERP ) EU Europska unija ICA Carinsko tijelo koje izdaje potvrdu (eng. )ICAO (eng. ) ISO (eng. )ISO/PAS (eng. IMO (eng. )KC Poznati pošiljatelj (eng. )LSE )MRA Sporazum o uzajamnom priznavanju (eng. )
-aSL Službeni listOTIF ) PBE Trajni poslovni nastan (eng ) RA Regulirani agent (eng. ) RBA Revizija temeljena na riziku (eng. )MSP SAQ Upitnik za samoocjenu (eng. ) TAPA Udruženje za zaštitu dobara u prijevozu (eng. ) TAXUD Glavna uprava za oporezivanje i carinsku unijuUNECE Gospodarska komisija Ujedinjenih naroda za Europu (eng. )
1 2913/92 od 12. listopada 1992. o Carinskom zakoniku Zajednice
2 Uredba Komisije (EEZ) br. 2454/93 od 2.(EEZ) br. 2913/92 o Carinskom zakoniku Zajednice
7
UPU Svjetska poštanska unija (eng. ) CZU Carinski zakonik Unije3
DUCZU Delegirani akt Carinskog zakonika Unije4
PUCZU Provedbeni akt Carinskog zakonika Unije5
WCO Svjetska carinska organizacija (eng. ) WCO SAFE Okvir normi Svjetske carinske organizacije za osiguravanje i olakšavanje globalne trgovine (eng.
)
3 Uredba (EU) br. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije
4 Delegirana uredba Komisije (EU) br. 2015/2446 od 28. srpnja 2015. o dopuni Uredbe (EU) br. 952/2013
Unije
5 Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/2447 od 24.
zakonika Unije
8
DIO 1.
Koncept AEO-
koji dobrovoljno ispunjavaju ši
i AEO-a uvijek trebao temeljiti na
AEO-vstvom. Carinska bi tijela trebala pružati potporu
kako bi se to ostvarilo.
EU je svoj koncept AEO-2008. pravnu osnovu za njega izmjenama u pogledu sigurnosti Carinskog zakonika Zajednice
pojednostavnjenja (AEOC), sigurnost i zaštitu (AEOS) ili kombinaciju navedenih.
-a u radu carinskih tijela i gospodarskih subjekata te-ovima u državama
glavna sredstva koja se upotrebljavaju tijekom postupka podnošenja zahtjeva za status AEO-a
Najnovija verzija Smjernica o AEO-ovima objavljuje se na -mjestu Glavne uprave za oporezivanje i carinsku uniju. http://ec.europa.eu/taxation_customs/customs/policy_issues/customs_security/aeo/index_en.htm.
Kako se koristiti ovim Smjernicama?
U dijelu 1. Smjernica pružaju se o programu EU-a za AEO-pogodnosti koje donosi taj status i uzajamno priznavanje. U dijelu 2. Smjernica opisuju se kriteriji za stjecanje statusa AEO-a sigurnosnih zahtjeva i sigurnosti lanca opskrbe. U dijelu 3. Smjernica govori se o cjelokupnom postupku donošenja odluka u pogledu carinskih tijela i gospodarskih subjekata.U dijelu 4.
. U dijelu 5. Smjernica sadržani su svi vidovi povezani s statusomU dijelu 6. Smjernica govori se o uzajamnom priznavanju programa za AEO-ove.U dijelu 7. Smjernica nalaze se svi prilozi.
9
Prilog 1. sadržava Upitnik za samoocjenu (SAQ) i njegova pojašnjenja. 26. Delegiranog akta Carinskog zakonika Unije (DUCZU), kako bi podnio zahtjev za status AEO-a, podnositelj zahtjeva dostavlja Upitnik za samoocjenu koji mu na raspolaganje daju carinska tijela zajedno sa zahtjevom.
Prilog 2. sadržava dokument „Prijtijelima i gospodarskim subjektima. Njegov je cilj olakšati reviziju i provjeru kako bi se
-a usporedbom informacija navedenih u Upitniku za s
Prilog 3. sadržava primjer obrasca izjave o sigurnosti.
Prilog 4. sadržava popis primjera informacija koje je potrebno dostaviti carinskim tijelima u 23. stavkom 2. Carinskog zakonika Unije (CZU).
Odjeljak I. – Uvod
Status AEO-a
5. stavka 5. CZU-a koji se smatra
pogodnosti diljem EU-a.
Program za AEO-vidi dio 3. odjeljak ) bez obzira na
Gospodarski subjekti nemaju zakonsku obvezu postati AEO-ovi; to je stvar izbora gospodarskog subjekta ovisno o njegovoj konkretnoj situaciji. Jednako tako, AEO-ovi nisu zakonski obvezni zahtijevati od svojih poslovnih partnera stjecanje statusa AEO-a.
38. CZU-a, status ovlaštenoga gospodarskog subjekta sastoji se od O za carinsko pojednostavnjenje (AEOC) i AEO za sigurnost i
39. CZU-a status AEO-a može se dodijeliti svakom gospodarskom
-nepostojanje teških kaznenih djela povezanih s gospodarskom aktivnosti podnositelja zahtjeva,
- dokazana visoka razina kontrole vlastitih djelovanja i protoka robe kroz sustav
- dokazana financijska solventnost,
te ovisno o vrsti statusa AEO-a:
-izravno povezane s aktivnostima koje se obavljaju (AEOC),
- tite (AEOS).
10
Status AEO- 38. stavak 4. CZU-a).
1.I.1. AEO – Carinska pojednostavnjenja (AEOC)
Odobrenje statusa AEO-a u obliku AEOC-
Kriteriji za dodjelu statusa AEOC-- nepostojanje ikakve teške povrede ili ponovljene povrede carinskog zakonodavstva i
gospodarskom aktivnosti podnositelja zahtjeva,- dokaze podnositelja zahtjeva o visokoj razini kontrole vlastitih djelovanja i protoka
- financijska solventnost koja se smatra dokazanom kada podnositelj ima dobro
povezane s aktivnostima koje se obavljaju.
dobivanje statusa AEOC-211. stavkom 3.
(b) CZU-a, kriteriji za odobrenje posebnih postupaka uzimaju se u obzir tijekom postupka podnošenja zahtjeva za status AEO-a. Nadalje, za dodatna pojednostavnjenja ili odobrenja status AEOC-pojednostavnje
182. CZU-a.
AEOC ima pravo na: -
statusa AEOC-a ako su ispunjeni zahtjevi povezani s posebnom vrstom pojednostavnjenja navedenom u carinskom zakonodavstvu,
- povlaštenije postupanje u odnosu na druge gospodarske subjekte u pogledu carinskih ovjera
povezanih s mjerama sigurnosti i zaštite, -- prednost ako je odabran za provjeru, -
Vidi i dio 1. odjeljak III. „Pogodnosti za AEO-ove”.
Za tu vrstu odobrenja statusa AEO-standarda sigurnosti i zaštite. Stoga korisnici odobrenja statusa AEOC-a nemaju pravo ni na kakve pogodnosti za AEO-
11
Status AEO-a u obliku AEOC-uzajamnom priznavanju (MRA-
1.I.2. AEO – Sigurnost i zaštita (AEOS)
Status AEOS-a phtjeli ostvariti korist od posebnih olakšica u pogledu carinskih provjera koje se odnose na
Kriteriji za dodjelu statusa AEOS-
-
nepostojanje teških kaznenih djela povezanih s gospodarskom aktivnosti podnositelja zahtjeva,
- dokazanu visoku razinu kontrole vlastitih djelovanja i protoka robe kroz sustav
-a, za AEOS nije g se u evidenciji razlikuje roba Unije od
robe koja nije roba Unije, - dokazanu financijsku solventnost, i -
AEOS ima pravo na:- olakšice u pogledu deklaracija prije otpreme,- povlaštenije postupanje u odnosu na druge gospodarske subjekte u pogledu carinskih
-- prednost ako je odabran za provjeru, - ahtijevanja posebnog mjesta za takvu provjeru.
relevantnih državnih tijela i njegovih poslovnih partnera. AEOS se uzima u obzir u okviru MRA-
Vidi i dio 1. odjeljak III. „Pogodnosti za AEO-ove”.
1.I.3. AEO – Carinska pojednostavnjenja / Sigurnost i zaštita (AEOC/AEOS)
Objema vrstama odobrenja, AEOC-om i AEOS-om, može se koristiti istodobno. U tom -a i AEOS-a te uživa
pogodnosti koje se odnose na oba statusa.
33. Provedbenog akta Carinskog zakonika Unije (PUCZU) navodi se da „ako podnositelj zahtjeva ispunjava uvjete i za izdavanje odobrenja za AEOC i za izdavanje odobrenja za AEOS, carinsko tijelo nadležno za donošenje odluke izdaje kombinirano odobrenje”.
12
U svrhu upravljanja odobrenjima za AEOC i AEOS kojima se gospodarski subjekt koristi 16. stavkom 1. CZU-a
-oznake zemlje koju slijede slova „AEOF” i nacionalni broj odobrenja).
Tablica u nastavku sažeto prikazuje uvjete i kriterije za stjecanje statusa AEO-a.
1.I.4. Priprema prije podnošenja zahtjeva:
Priprema zahtjeva za status AEO-a, kao i njegovo odobrenje te održavanje AEO-a, vremenski
-a za koji je podnesen zahtjev te poslovnim
-a kako bi osiguralo da se rizici povezani s njegovim carinskim aktivnostima mo
uporaba Upitnika za samoocjenu.
Upitnik za samoocjenu pomaže pri strukturiranju pripreme gospodarskog subjekta,
nužnog opsega pripreme.
ahtjeva / AEO-a,
Conditions and criteria AEOC AEOS Reference
UCC/UCC IA
Guidelines
Part
Economic Operator X XArt. 5 (5) UCC
1.II.1
Established in the Customs
Territory of the UnionX X
Art. 5 (31) UCC1.II.2
Compliance X XArt. 39 a) UCC
Art. 24 UCC IA2.I
Appropriate Record Keeping X XArt. 39 b) UCC
Art. 25 UCC IA2.II
Financial Solvency X XArt. 39 c) UCC
Art. 26 UCC IA2.III
Practical Standards of
Competence and Professional
Qualification
XArt. 39 d) UCC
Art. 27 UCC IA2.IV
Security & Safety XArt. 39 e) UCC
Art. 28 UCC IA2.V
Uvjeti i kriterijiUCC / UCC IA
Smjernice
dio
Gospodarski subjekt
Financijska solventnost
Sigurnost i zaštita
Poslovni nastan na carinskom
kvalifikacije
UCC-a
UCC-a
UCC-a
UCC IA-a
UCC-a
UCC IA-a
UCC-a
UCC IA-a
UCC-a
UCC IA-a
UCC-a
UCC IA-a
Ovlašteni gospodarski subjekt (AEO)
13
nesporazumi s obje strane te osigurati pružanje potpore ako se pojave neka pitanja.
stupanje u kontakt s carinskim tijelom koje izdaje potvrdu,
imenovanje nadležne osobe za kontakt zadužene za podnošenje zahtjeva,
temeljito ispunjavanje Upitnika za samoocjenu i osiguravanje da su sve relevantne osobe / Upitnika za samoocjenu.
Nadalje, potrebno je osigurati da rukovodstvo društva podupire podnošenje zahtjeva za status AEO-a.
14
Dijagram u nastavku pruža pregled postupka pripreme:
Vidi i dio 3. o postupku podnošenja zahtjeva i odobravanja.
15
Odjeljak II. – Tko može postati AEO?
38. stavkom 1. CZU-a propisano je da se gospodarski subjekt koji ima poslovni 39. CZU-a može
prijaviti za status AEO-a.
Tim se osnovnim zahtjevom podrazumijeva ispunjavanje dvaju uvjeta: podnositelj zahtjeva mora biti gospodarski subjekt i njegov se poslovni nastan mora nalaziti na carinskom
1.II.1. Tko je „gospodarski subjekt”?
5. stavku 5. CZU-a osoba koja je tijekom ”.
Zakonska definicija „gospodarskog subjekta” opet podrazumijeva dva glavna uvjeta. Podnositelj zahtjeva mora biticarinskim zakonodavstvom.
5. stavku 4. CZU--- pravna osoba, - i svako udruženje osoba koje nije pravna osoba, ali kojem pravo Unije ili nacionalno
pravo priznaje sposobnost poduzimanja pravnih radnji.
osobom, pravnom osobom ili udruženjem osoba kojem je priznata sposobnost za obavljanje pravnih radnji, ali koje nema status pravne osobe.
podružnica.
osoba registrirano u lokalnom registru društava u skl
društvo želi dobiti status AEO-zahtjeve moraju podnijeti sva druš -a.
S druge strane, „podružnica” je ured / poslovni prostor /
AEO-podružnice unutar EU-
3. odjeljak -a”.
1.II.2. Tko je gospodarski subjekt „s poslovnim nastanom u Uniji”?
5. stavku 31. CZU-ako:
16
-
-
5. stavku 32. CZU-a
.
e. Kao posljedica toga neke se
lanice), a neki se trajni
-a mora procijeniti kojoj skupini pripada svaki od njegovih trajn
5. stavka 4. CZU-a, one moraju zasebno podnijeti zahtjev za status AEO-
htjev za status AEO-koje se smatra osobom prema zakonodavstvu EU-a podnosi jedinstveni zahtjev koji ih sve
za koje gospodarski subjekt podnese zahtjev. Na primjer, carinsko tijelo gospodarski subjekt ne može smatrati pravnom osobom ako podnosi, na primjer, zahtjev za broj EORI niti ga može smatrati samo podružnicom ako podnosi zahtjev za status AEO-a ako pri tome upotrebljava jednako zakonodavstvo.
i je li njegova gospodarska aktivnost „obuhZahtjevi za status AEO-a mogu se prihvatiti samo ako ih podnese gospodarski subjekt koji je
temelju te definicije postoje brojne situacije u kojima gospodarski subjekt ne može podnijeti zahtjev za status AEO-
– - -u distribuira samo robu
– prijevoznik koji prevozi samo robu u slobodnom prometu koja nije ni u kakvom drugom
17
– -a i upotrebljava sirovine koje
– konzultant koji samo savjetuje / pruža mišljenje o carinskim pitanjima.
proizvodi robu namijenjenu izvozu može podnijeti zahtjev za status AEO-formalnosti obavlja druga osoba. Koncept AEO – Sigurnost i zaštita blisko je povezan s upravljanjem lancem opskrbe. Gospodarski subjekti koji rukuju robom koja podliježe carinskom nadzoru ili rukuju podatcima povezanima s carinom u pogledu te robe mogu podnijeti zahtjev za status AEOS-a.
1.II.4.
zaseban prepoznatljiv subjekt. To je niz
gospodarski subjekti poznat
postupak/pošiljku. S operativnog stajališta bolje je govoriti o „lancima opskrbe” umjesto o „lancu o
ispunjavati više od jedne obveze povezane s tim ulogama (npr. otpremnik može djelovati kao carinski zastupnik). Kad podnosi zahtjev za status AEO-a, podnositelj zahtjeva mora osigurati da su u zahtjevu navedene aktivnosti povezane s carinom za sve obveze u okviru
Racarinske perspektive, koji mogu podnijeti zahtjev za status AEO-
subjekt koji tijekom svojeg poslovanja proizvodi robu namijenjenu izvozu.
–– osiguranje sigurn– osiguranje pravilne primjene carinskih propisa s obzirom na podrijetlo robe.
b) izvoznik Za potrebe AEO- 1. stavkom 19. DUCZU-
- osoba s poslovnim nastanom
18
-
- preuzimanje odgovornosti za ispravnost izvozne deklaracije i njezino pravodobno podnošenje ako izvoznu deklaraciju podnosi izvoznik,
- preuzimanje odgovornosti za podnošenje izvozne deklaracije s propisanim zahtjevima u pogledu podataka,
-
carine,-
zastupniku.
c) otpremnik noj trgovini u ime izvoznika, uvoznika ili
ovjeru i pripremu dokumentacije radi ispunjenja carinskih zahtjeva.
- primjena pravila o prijevoznim formalnostima,- evoza robe, -
zakonodavstvom.
d) posjednici skladišta i ostali upravitelji skladišnih prostora Posjednik skladišta je osoba ovlaštena za upravljanje carinskim skladištem ili osoba kojaupravlja prostorom za privremeni smještaj ili prostorima u slobodnoj zoni.
biti:-
vrijeme boravka u carinskom skladištu ili u privremenom smještaju pod carinskim nadzorom te da su ispunjene druge obveze koje proizlaze iz skladištenja robe
- poštovanje posebnih uvjeta navedenih u odobrenju za boravak u carinskom skladištu ili prostoru za privremeni smještaj,
--
neovlaštenog rukovanja robom.
e) carinski zastupnik/predstavnikCarinski je zastupnik, kako je navedeno u ovim Smjernicama, osoba koja obavlja carinske
18. CZU-a. Carinski zastupnikcarinom (npr. uvoznik ili izvoznik). Carinski zastupnik može djelovati u ime te osobe (izravno zastupanje) ili u vlastito ime (neizravno zastupanje).Obveza carinskog zastupnika u biti:
19
- primjena potrebnih odredbi u skladu s carinskim propisima svojstvenima za taj tip zastupanja za stavljanje robe u carinski postupak,
- deklaracije i njezina pravodobnog podnošenja.
f) prijevoznik
i izdala npr. teretnicu ili zrakoplovni tovarni list za stvarni prijevoz robe. Konkretna je definici 5. stavku 40. CZU-a.
-pristup robi i neovlašteno rukovanje prijevoznim
sredstvom i robom koja se prevozi, - osiguranje pravodobne prijevozne dokumentacije u skladu sa zakonom, - primjena potrebnih pravnih formalnosti u skladu s carinskim zakonom, - primjena, po potrebi, pravila o sk
g) uvoznik
za AEO-ove, definiciju stvarnog uvoznika trebalo bi razmotriti iz šire perspektive (osoba koja sastavlja uvoznu deklaraciju nije nužno uvijek osoba koja stavlja robu na tržište).
- preuzimanje odgovornosti u svojem poslovanju s carinskim tijelima za stavljanje robe podnesene carini u carinski dopušteno postupanje ili uporabu,
- preuzimanje odgovornosti za ispravnost deklaracije i njezino pravodobno podnošenje, -
odgovornosti za pra- primjena potrebnih pravnih formalnosti u skladu s carinskim propisima bitnima za
uvoz robe, --
pristup robi i neovlašteno rukovanje robom.
h) ostali
Odjeljak III. – Pogodnosti za AEO-ove
Odobrenje statusa AEO-a izdaje se podnositelju zahtjeva nakon temeljite revizije njegova poslovanja, a ne njegovim poslovnim partnerima. Dodijeljeni status AEO-a odnosi se na sam gospodarski subjekt i vrijedi za njegove poslovne djelatnosti, a on jedini ima pravo na
-ova koje se mogu izdati
Status AEO- 38. stavkom 4. CZU-a pa prema tome korisnik odobrenja statusa AEO-a ima iste pogodnosti u svim
20
Pogodnosti za AEO-ove sastavan su dio zakonodavstva EU- -ova.
U nastavku je kratki pregled pogodnosti za AEO-ove, ovisno o vrsti odobrenja.
trebao osigurati prijavu svojeg EORI broja carini.
1.III.1. Lakši pristup carinskim pojednostavnjenjima
dobrenja statusa AEOC-a.
Carinskim zakonodavstvom EU-AEO-a:
a) status AEO-a potreban je radi pristupa pojednostavnjenju/odobrenju, b)
za stjecanje statusa AEO-a, c)
kriterijima za stjecanje statusa AEO-a.
38. stavkom 5. CZU-pojednostavnjenje, a korisnik je odobrenja statusa AEOC-a, carinska tijela ne preispituju one
-im
pojednostavnjenjem.
CZU-a i njegovim provedbenim odredbama povezanima s konkretnim pojednostavnjenjem. U nastavku je naveden popis predmetnih pojednostavnjenja.
-a potreban radi pristupa pojednostavnjenju/odobrenju: -
95. stavak 3. CZU-a, - centralizirano carinjenje (ako je potrebno 179. stavak 2. CZU-a,- 182.
stavak 3. CZU-a,- 185. CZU- 151. DUCZU-a.
ednostavnjenje/odobrenje - 38. stavka 5. CZU-a):
- 18. stavak 3. CZU-a.
- odobrenje za 71. DUCZU-a.
-95. stavak 3.
CZU-a.- 96.
stavak 2. CZU-a.
21
- 115. DUCZU-a.
- anak 120. DUCZU-a,- 128. DUCZU-a, - 155. DUCZU-a, - 145. DUCZU-a,- odobrenje za unos u evidenciju deklara 150 DUCZU-a,- 187. DUCZU-a, - 191. DUCZU-a,
istovjetnima kriterijima za stjecanje statusa AEO-a:- 148. stavak (b) i
stavak -a.- 211. stavak 214. stavak 2. i
223. stavak 2. drugi podstavak CZU-a.
Potrebno je napomenuti da je status AEO-a uveden u carinsko zakonodavstvo EU-a nakon drugih pojednostavnjenja pa je stognjih prije dobivanja statusa AEO-a. Ipak je ova konkretna pogodnost i dalje jako važna AEO-ovima ili onima koji razmatraju podnošenje zahtjeva za status AEO-a, a još više carinskim tijelima. Pri planir -
-ove i carinska tijela, trebal
-stjecanje statusa AEO- -amora se osigurati/održavati tijekom cijelog postupka, što o
odobrenja/statusa, - provjera ispunjavanja bitnih kriterija za stjecanje statusa AEO-a prije dodjele statusa
AEO-a nije apstraktna i uvijek se obavlja u odnosu na konkretne poslovne djelatnosti gospodarskog subjekta. Stoga, kad je zahtjev za posebno odobrenje podnesen, carinska
nove elemente/zahtjeve.
Za dodatne pojedinosti vidi i Smjernice o pojednostavnjenim postupcima / Jedinstveno odobrenje pojednostavnjenih postupaka (TAXUD/1284/2005, Rev. 6.).
1.III.2. Prethodna obavijest
Ta pogodnost koja korisniku odobrenja statusa AEO-bolje planir
a) korisnike odobrenja statusa AEOC-a i AEOS-a:
38. stavkom 6. CZU- 24. stavkom 3. DUCZU-AEO podnosi deklaraciju za privremeni smještaj ili carinsku deklaraciju u skladu s
171. Zakonika, carinski ured nadležan za primanje te deklaracije za privremeni
22
smještaj ili te carinske deklaracije, ako
Ta se obavijest ne šalje ako bi mogla ugroziti provjere koje se provode ili rezultate tih provjera”. h tijela prema potrebi.
b) samo na korisnike odobrenja statusa AEOS-a:
24. stavku 2. DUCZU-
pod uvjetom
izrazito važna AEO-bolje planiranje poslovanja.
Ta se obavijest ne šalje ako bi mogla ugroziti provjere koje se provode ili rezultate tih
obaviješten.
tatusa AEOC-a i AEOS-a.
38. stavku 6. CZU- 24. stavku 1. DUCZU-a navodi se da se na AEO
pogledu carinskih provjera u skladu s vrstom izdanog o-
proizvoda itd.).
Istodobno postoje primjeri u kojima se status AEO-provjera.6
6 Uredba Komisije (EZ) br. 1276/2008 od 17. prosinca 2008. o nadzoru izvoza
pregleda.
23
jera na mjestu uvoza ili izvoza, a može se uzeti u obzir i za provjere nakon carinjenja.
da je status AEO-a uvijek povlašten, stupanj smanjenja može varirati ovisno o ulozi i obvezama AEO-
Potrebno je uzeti u obzir i da je ova pogodnost povezana s procjenom ukupnog rizika za . Prema tome, iako status AEO-a uvijek podrazumijeva povlaštenije
postupanje, drugi pokazatelji rizika, npr. zemlja podrijetla itd., mogu dovesti do potrebe za
-a odnose se na prijevoznika. -a, ima
izravno pravo na nižu ocjenu rizika jer su njegove sustave i postupke u pogledu sigurnosti
i primatelj korisnik odobrenja statusa AEOS-a, razina provjera može se dodatno smanjiti.
Osim toga, ako i deklarirani pošiljatelj ima odobrenje statusa AEO-a istovjetno onome koje je -u prema Sporazumu o uzajamnom
priznavanju (vidi dio 1., odjeljak V. i dio 6. ovih Smjernica o „Uzajamnom priznavanju”), carinska su tijela u EU-navedenih u ENS-su te sustave istovj To bi
ajevi u kojima se podaci potrebni za ENS podnose putem carinske
ulogu i obveze sudionika. Na primjer, otpremnik koji je korisnik odobrenja statusa AEO-aglavni je obveznik u carinskoj deklaraciji za provoz sa skupom podataka za ENS. U tom bi se
statusa AEOC-a ocjena rizika povezana s predmetnim carinskim postupkom može se
a provoza od otpremnog carinskog ureda do odredišnog carinskog ureda.
obveznik mora biti korisnik odobrenja statusa AEOS-a.
u pogledu podataka o ENS-u i postupaka prijave -
24
AEOS-a, dolazi do opsežnijeg smanjenja u pogledu provjera sigurnosti i zaštite.
– korisnik odobrenja statusa AEOC-a carinski je zastupnik, a klijent kojeg on zastupa nije AEO. Carinski zastupnik koji je AEO podnosi carinsku deklaraciju za slobodan promet:
carinskog zastupnika koji je AEO u zastupanje njegova klijenta. To ovisi o tipu zastupanja.
Odobravanje pogodnosti povezano je s pojmom „deklaranta”. Važno je napomenuti da u 5. stavkom 15. CZU-
deklaraciju, deklaraciju za ponovni izvoz ili obavijest o ponovnom izvozu u svoje ime ili
carinski zastupnik djeluje u ime uvoznika. Prema tome „korisnik odobrenja statusa AEO-a”(carinski zastupnik) i „deklarant” (uvoznik) nisu ista osoba.
carinskog zastupnika, njegov bi se status AEO-a trebalo uzeti u obzir u pozitivnom smislu. ost podataka koji se
(uvoznik koji nije AEO), a ne korisnik odobrenja statusa AEO-a.
djeluje u vlastito ime. On je 5. stavka 15. CZU-a provjerila su carinska tijela.
– korisnik odobrenja statusa AEOC-koji nije AEO. Uvoznik podnosi carinsku deklaraciju za slobodni promet:
poslovanje njegova klijenta s carinskim tijelima.
1.III.4. Davanje prednosti pošiljkama odabranima za provjeru
-a i AEOS-a.
24. stavku 4. prvom podstavku DUCZU-a navodi se da ako su pošiljke koje je
prioritet.
25
Ostvarenje te pogodnosti izravno je povezano s predmetnom vrstom prijevoza i infrastrukturom prostora u kojemu se provjere provode te ovisi o njima.
1.III.5. Izbor mjesta provjere
-a i AEOS-a.
24. stavkom 4. drugog podstavka DUCZU-AEO-a provjere mogu provoditi na mjestu koje nije mjesto na kojem se roba podnosi carini.
avljanje potrebnih provjera i ne ugrožavati rezultate provjera.
238. drugim podstavkom PUCZU-
i odredbi u obliku pogodnosti za AEO-zahtjeva carinska tijela u obzir mogu uzeti status.
AEO-
-a. Ako nema drugih okolnosti
odabrao AEO. To su situacije u kojima status AEO-a i znanje carinskih tijela mogu predstavljati prednost kakvu nemaju drugi gospodarski subjekti.
-automatska primjena tog pojednostavnjenja i stalno carinjenje robe u njegovim poslovnim prostorima. Premda je status AEOC-a potreban radi pristupa tom pojednostavnjenju, za to je odobrenje potrebno podnijeti zaseban zahtjev.
1.III.6. Neizravne pogodnosti
iskoristiti prednosti koje nisu izravno povezane s carinskim dijelom njegova poslovanja. Iako
-a.
Neki su primjeri neizravnih pogod
opskrbe u kojima sudjeluje. Status AEO- -a,
26
-ovima, status AEO-anovih poslovnih odnosa. Potrebno je napomenuti da
gospodarski subjekti mogu provjeriti popis AEO-ova koji su pristali na objavu svojih podataka na -mjestu TAXUD-a:
http://ec.europa.eu/taxation_customs/dds2/eos/aeo_home.jsp?Lang=en
1.III.6.2. Bolji odnosi s carinskim tijelima i drugim državnim tijelima
Partnerstvo uspostavljeno tijekom postupka odobravanja i neprekidne suradnje pomaže pri
obje strane.
AEO bi tre
dati savjet AEO-
Status AEO-
statusa AEO-a ili sam status AEO-a.
Dio 4. odjeljak II. ovih Smjernica sadržava detaljne informacije o razmjeni informacija
1.III.6.3. Druge neizravne pogodnosti
Status AEO-a pomaže gospodarskim subjektima da detaljno analiziraju sve svoje povezane Aktivnosti svih predmetnih odjela
ocjenjuju tijekom pripreme zahtjeva za odobrenje statusa AEO-a.tim službama optimizirane kako bi se posti
transparentnost i vidljivost u lancu opskrbe.
razvoj normi, izbor
proaktivna tehnološka ulaganja i dobrovoljno pridržavanje sigurnosnih propisa. Neki primjeri neizravnih
–– manje zakašnjelih pošiljki,– bolje planiranje,– bolja služba za klijente,–– bolje upravljanje zalihama,– nost zaposlenika,––
27
– manje kriminala i vandalizma,–
Pogodnost AEOC AEOS
Lakši pristup carinskim pojednostavnjenjima
X 38. stavak 5.
CZU-a
isprava
– zaštitom
– povezanih s ostalim carinskim zakonodavstvom
X
X
24. stavak 1. CZU-a
38. stavak 6. CZU-a
X
24. stavak 2.CZU-a
38. stavak 6. CZU-a
za carinsku provjeru –
– povezanih s ostalim carinskim zakonodavstvom
X X
24. stavak 3. CZU-a
38. stavak 6. CZU-a
Prioritet ako je odabran za provjeru X X
24. stavak 4.CZU-a
38. stavak 6. CZU-a
mjesta za carinske provjereX X
24. stavak 4.CZU-a
38. stavak 6. CZU-a
Neizravne pogodnosti X X
državamaX
MRA-ovi 38. stavak 7.
CZU-a
Odjeljak IV. –
-ove kako bi se osigurala sigurnost
28
troškova za nadležna tijela i gospodarske subjekte.
EU-a.
Na razini EU-a
Strategija i akcijski plan EU-a za upravl
Osim toga, postoje brojne potvrde ili odobrili više kriterija za stjecanje statusa AEO-a ili sam status AEO-a:
7
Ako korisnik odobrenja statusa AEOS-a podnese zahtjev za status reguliranog agenta (RA) ili
su kriteriji za odobrenje statusa AEO-
-a ne trebaju potpisati izjavu o preuzimanju obveza „provjerenog pošiljatelja” te ga regulirani agent priznaje kao provjerenog pošiljatelja ako su ispunjeni
Odobreni gospodarski subjekt (APEO)8
Gospodarski subjekti koji posluju s ribarskim proizvodima i potvrdama o ulovu mogu podnijeti zahtjev za status APEO-a. APEO bi trebao zadovoljiti uvjete za upotrebu pojednostavnjenih postupaka u pogledu uvoza ribarskih proizvoda u EU.
Za odobrenje statusa APEO-a obvezno je imati status AEO-a kako je propisano relevantnim propisima. Osim toga, ako je podnositelj zahtjeva za status APEO-a korisnik odobrenja statusa AEOS-a, postupak podnošenja zahtjeva je pojednostavnjen.
Ostali-
7Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/1998
8 Uredba Komisije (EZ) br. 1010/2009 od 22.
neprijavljenog i nereguliranog ribolova
29
Istodobno, potvrdama i odobrenjima koja dodjeljuju carinska tijela ili druga državna tijela olakšava se postupak odobravanja.
Vidi i dio 3.III.4.2. Potvrde/odobrenja koja su dodijelila carinska tijela ili druga državna tijela.
Odjeljak V. – Uzajamno priznavanje
Nekoliko je godina cilj WCO-sigurne i pouzdane gospodarske
se carinske uprave na usuglašavanje u pogledu uzajamnog priznavanja statusa AEO-a i sigurnosnih mjera.
im partnerima u pogledu sigurnosti i olakšavanja trgovine ima važnu ulogu u EU-u. Uzajamno priznavanje statusa AEO-
subjekte.
Uzajamnim priznavanjem podrazumijeva se da jedna carinska uprava u jednoj državi
priznaje odobrenje statusa AEO-a izdanog u okviru drugog programa i da je
uzajamno priznatim AEO-ovima.
Manje provjera – status sudionika trgovinskog partnerskog programa priznaju oba
pretraživanja.
Upravljanje rizicima – carinska uprava može utvrditi pouzdane gospodarske subjekte te usmjeriti svoje provjere na pošiljke nepoznatih/nepouzdanih gospodarskih subjekata
Detaljne informacije o uzajamnom priznavanju i njegovoj provedbi sadržane su u dijelu 6.ovih Smjernica.
30
Odjeljak VI. – Logotip AEO-a
Ovlašteni gospodarski subjekti imaju pravo upotrebljavati logotip AEO-a:
Logotip AEO- -a.
ICA osigurava logotip te on nije dostupan za preuzimanje. ICA bi ga trebala dostaviti s jasnim uputama o tome kada i kako ga upotrebljavati.
Logotip AEO-
– pravo na upotrebu logotipa uvjetovano je posjedovanjem -a.– samo korisnik odobrenja statusa AEO-a može upotrebljavati taj logotip,– -a suspendiran ili opozvan.
-a.
31
Dio 2. Kriteriji za stjecanje statusa AEO-a
Odjeljak I. –
podnositelja zahtjeva
(a) CZU-a zahtijeva se nepostojanje ikakve teške povrede ili ponovljene
24. PUCZU-a navedeno je da se smatra da je taj kriterij ispunjen ako u protekle tri godine nisu
aktivnosti 24. PUCZU-
osobe:
(a) podnositelj zahtjeva, i
(b) ako je primjenjivo, zaposlenik nadležan za carinska pitanja podnositelja zahtjeva.
(a) podnositelj zahtjeva, (b) osoba koja je nadležna za podnositelja zahtjeva ili provodi nadzor nad njegovim upravljanjem i(c) zaposlenik nadležan za carinska pitanja podnositelja zahtjeva.
5. stavku 2. CZU-a. „Porezna pravila”
(npr. PDV, oporezivanje društava, trošarine itd.). S druge strane, „porezna pravila” trebala bi biti
prikladnom ako carinsko tijelo nadležno za donošenje odluke smatra da je povreda zanemarive važnosti u odnosu na broj ili opseg predmetnih radnji te carinsko tijelo ne dovodi u pitanje dobru vjeru podnositelja zahtjeva.
Ako osoba koja provodi provjeru podnositelja zahtjeva ima poslovni nastan ili prebivalište u
EU-posebne okolnosti pri procjeni povreda:
-
postojanje teških kaznenih djela povezanih s gospodarskom djelatnosti podnositelja zahtjeva.
- pojam „povreda” ne odnosi se samo na radnje koje su carinska tijela otkrila pri
32
robe u carinski postupak. Razmatraju se i procjenjuju sve povrede carinskih propisa, poreznih pravila ili kaznenog prava otkriveni prilikom bilo koje provjere nakon
primjenom drugih carinskih odobrenja i bilo kojeg drugog izvora informacija dostupnog carinskim tijelima.
-strane koje djeluju u ime podnositelja zahtjeva. Podnositelj zahtjeva trebao bi dokazati
djeluju u njegovo ime, kao što su jasne upute tim stranama, nadzor i provjeravanje
- ecarinskim zakonodavstvom ili zakonodavstvom
odnosu na dobru vjeru gospodarskog subjekta i važnost za njegove carinske aktivnosti,-
preispitivanja, njegova procjena ozbiljnosti povrede trebala bi se temeljiti na preispitanoj odluci. Ako je nadležno tijelo u cijelosti opozvalo kaznu za povredu, smatra se da se povreda nije dogodila.
carinskih postupaka koje je istodobno proveo podnositelj zahtjeva kako bi se utvrdili
u pogledu broja i obujma carinskih deklaracija koje je podnositelj zahtjeva podnio i postupaka koje je proveo.
2.I.2. Povrede zanemarive važnosti
dijela carinskog zakonodavstva i poreznih pravila, nisu dovoljno važne da bi ih se smatralo pokazateljem rizika s carinski dug.
Kako bi se utvrdilo što se može smatrati povredom zanemarive važnosti, prvo valja primijetiti odnosu na povijest
odluka da se povreda može smatrati povredom zanemarive važnosti, gospodarski subjekt mora dokazati da je namjeravao poduzeti mjere za smanjenje broja grešaka u svojim carinskim postupcima.
povreda smatrati povredom zanemarive važnosti:-- povrede bi se trebale razmatrati na kumulativnoj osnovi, ali u usporedbi s ukupnim
obujmom postupaka, -
- potrebno je uvijek uzeti u obzir kontekst povrede,
33
- podnositelj zahtjeva trebao bi imati uspostavljen sustav unutarnje kontrole, a u obzir bi se trebalo uzeti je li povrede otkrio sam podnositelj zahtjeva kao rezultat vlastitih unutarnjih provjera i je li ih odmah prijavio carinskim tijelima,
- je li podnositelj zahtjeva odmah poduzeo mjere za ispravljanje tih radnji ili
- priroda povrede – carinska tijela bi trebala uzeti u obzir vrstu i razmjer povrede. Neke se pogreške mogu se definirati kao „pogreške zanemarive važnosti” jer iznos carina koje je potrebno platiti, na primjer pogrešno razvrstavanje dvaju artikala s istom stopom carine koji se ne razlikuju u odnosu na druge mjere primjenjive na njih
iznos carina koje je potrebno platiti, ali razlika se ne smatra važnom u smislu broja i obujma deklaracija koje podnosi podnositelj zahtjeva.
zanemarive važnosti, evid
primjeri carinskih povreda zanemarive važnosti:-
5. stavku 16. CZU-a,- manje nepridržavanje zahtjeva za najdulje razdoblje tijekom kojega roba može imati
status robe u privremenom smještaju ili bilo kojih drugih rokova primjenjivih na robu u okviru bilo kojeg carinskog postupka u sustavu odgode, tj. unutarnje proizvodnje ili
- izdvojene, jednoispunjavanja potrebnih podataka u podnesene carinske deklaracije, pod uvjetom da te
U pogledu povreda zanemarive važnosti kojdefinicija koju je odredilo nadležno porezno tijelo. 2.I.3. Ponovljene povrede
zanemarive važnosti carinska tijela trebala bi utvrditi je li bilo ponavljanja povreda iste vrste.
nedostataka unutar sustava podnositelja zahtjeva. Carinska bi tijela trebala utvrditi ponavlja li
vre
icija koju je odredilo nadležno porezno tijelo.
34
2.I.4. Teške povrede
a) Namjerne radnje
podnositelj zahtjeva, osoba koja je nadležna za podnositelja zahtjeva ili provodi nadzor nad njegovim upravljanjem ili osoba nadležna za carinska pitanja podnositelja zahtjeva izvršila s punim znanjem i namjerom trebala smatrati težom povredom od istovjetne povremogla smatrati pogreškom „zanemarive važnosti”.
(b) Priroda povrede Ako je povreda takva da se može smatrati ozbiljnom povredom carinskog zakonodavstva i poreznih pravila te zahtijeva kaznenog postupka,
(c) Europski sud9
to nemarno, to može biti pokazatelj da se povreda može smatrati težom.
(d) Pokazatelj ozbiljnog rizika s obzirom na sigurnost ili zaštitu ili carinska porezna pravila i kaznena djela povezana s gospodarskom djelatnosti.Teške povrede mogle bi biti i povre
obzirom na sigurnost i zaštitu ili carinska porezna pravila i kaznena djela povezana s gospodarskom djelatnosti.
navesti kao primjeri teških povreda:
carinsko zakonodavstvo -- pr
- povrede povezane s pravima intelektualnog vlasništva,- prijevara povezana s antidampinškim propisima,-- krivotvorenje, - svi ostali prekršaji koji se odnose na carinske zahtjeve.
porezna pravila
- porezna prijevara,
- utaja poreza,
9 - 48/98 Söhl & Söhlke (1999)”
35
- kaznena djela povezana s trošarinama, na primjer nezakonita proizvodnja ilirafiniranje mineralnih ulja i izdvajanje,
- prijevara povezana s PDV-
teška kaznena djela povezana s gospodarskim aktivnostima podnositelja zahtjeva, ––nesigurne prirode na tržište, –
– prijevara povezana s Uredbom o dvojnoj namjeni, –– mito i korupcija,– prijevara,–– pranje novca, –kakvih poslovnih ili d
– izravno ili neizravno sudjelovanje u promicanju ili potpomaganju nezakonite migracije u EU.
Odjeljak II. – trgovinskim i, ako je potrebno,
Kako bi carinska tijela mogla utvrditi da podnositelj zahtjeva ima visoku razinu kontrole vlastitih djelovanja i protoka robe kroz sustav upravljanja trgovinskim, i ako je potrebno,
25. PUCZU-a. Pri provjeri ovog kriterija potrebno je uzeti u o
- trebalo bi ga provjeriti u odnosu na sve carinske aktivnosti podnositelja zahtjeva,- carinska tijela trebala bi upotrijebiti sve raspoložive podatke i znanje o svim odobrenjima
koja su prethodno izdana podnositelju zahtjeva. provjeravati taj dio poslovanja ako je prethodna revizija obavljena nedavno i ako nije bilo
-- pri obavljanju revizije u poslovnim prostorima podnositelja zahtjeva potrebo je uzeti u
– provjeru jesu li informacije navedene u zahtjevu i drugim
/ postupci koje je podnositelj zahtjeva opisao dokumentirani i provedeni u praksi, – provjere transakcija kako bi se osiguralo postojanje kontrolnog slijeda u evidencijama,–neovlaštenog pristupa i manipulacije te da je slijed izmjena zabilježen u sustavu tako da se po potrebi promjene mogu pratiti.
36
25. stavku 1. PUCZU-a carinska
evidencijama
25. stavkom (a) PUCZU-a zahtijeva se da „podnositelj zahtjeva vodi
carinske
trenutka evidentiranja podataka”.
zapisa s njegovim izvorom kako bikontrolni slijed prati ciklus operativnih aktivnosti podnositelja zahtjeva, u pogledu protoka
napuštaju. Brojnim automatiziranim sustavima iz sigurnosnih razloga. Važno je kombinirati provjere izvršene u poslovnom sustavu s provjerama izvršenima radi sigurnosti i zaštite. Za sigurnost i zaštitu važnopošiljaka, robe i proizvoda te bi to trebao biti dio provjere. Važno je i da, ako je potrebno, informacije u poslovnom sustavu odražavaju protok pošiljaka, robe i proizvoda te mjere
ostupke. Kontrolni slijed sadržava
trenutka njegovog ulaska u podatkovni sustav do trenutka izlaska iz njega.
25. stavkom (b) PUCZU-a zahtijeva se da „evidencije koje podnositelj
Neki gospodarski subjekti upotrebljavaju softver za upmapiranje svojih osnovnih poslovnih procesa. Evidencije koje se vode za carinske svrhe mogu
-u.
Nema potrebe, osobito za MSP-ove, za upotrebom jedinstvenog integriranog sustava osim za
sustava i dokumentaciji.
25. stavkom om (c) PUCZU-a zahtijeva se da „podnositelj zahtjeva
(d) u nastavku.
25. stavkom om (d) PUCZU-a zahtijeva se da „podnositelj zahtjeva
37
iku”.
e. Podatcima se može
– u papirnatom obliku: dostavljaju se tiskani primjerci s potrebnim podatcima. Papirnati je
primjer, prilikom – primjerci s potrebnim podatcima dostavljaju se na CD-ROM-je potrebna obrada podataka. – putem mreže: putem r -stranice, upotrebe
ost rada s podatcima). Isto je tako važno da su dostavljeni podatci uvijek ažurni.
-zahtjeva za status AEO-a morati dokazati da ima dobar sustav evidentiranja za olakšanje
evidentiranja koji carinskim tijelima izravno olakšava obavljanje revizij -ove možda biti dovoljan pojednostavnjeni sustav evidentiranja u papirnatom obliku ako carinskim
25. stavkom (e) PUCZU-a zahtijeva se da „podnositelj zahtjeva ima
potrebi navodi lokaciju robe”.
Potrebno je procijeniti kako se roba koja nije roba Unije ili roba koja podliježe carinskim provjerama razlikuje od robe Unije. 25. stavku 2. PUCZU-a AEOS-evi su
primjenjuju se na svu robu konjezinom statusu.
Može se smatrati da MSP-videncije u
papirnatom obliku, pod uvjetom da se njima upravlja sigurno i da ih se štiti.
25. stavkom (f) PUCZU-a zahtijeva se da „podnositelj zahtjeva ima upravnu organizaciju koja odgovara vrsti i opsegu poslovanja i prikladna je za upravljanje
Potrebno je uzeti u obzir da ne postoji „standardno pravilo” za upravnu organizaciju.
38
minimalnog broja zaposlenika itd. nije prikladno.
-i.
Postupci unutarnje kontrole samo na svakodnevno funkcioniranje odjela odgovornog za carinskim zakonodavstvom, nego i na sve usluge
u upravljanje tim aktivnostima povezanima s
„pravila dvostruke provje
pokazatelj nedjelotvornosti sustava unutarnje kontrole. U tom se pogledu svaka carinska povreda mora uvijek pomno razmotriti i s obzirom na taj uvjet kako bi se poduzele mjere za
25. stavkom (g) PUCZU-a zahtijeva se da „ako je primjenjivo, podnositelj odobrenjima koji su izdani u skladu s mjerama trgovinske politike ili se odnose na trgovinu poljoprivrednim proizvodima”.
Na temelju informacija navedenih u Upitniku za samoocjenu i svih ostalih informacija dostupnih carinskim tijelima važno je unaprijed utvrditi trguje li podnositelj zahtjeva robom koja podliježe trgovinskim dozvolama (npr. sektor tekstila). Ako je tako, trebali bi postojati
jeni postupci i postupci za upravljanje dozvolama povezanima s uvozom i/ili
provjeriti na licu mjesta.
dozvolama koje izdaju druga nadležna tijela, uputno je da se carinska tijela savjetuju s njima da bi dobila bilo kakvu povratnu informaciju/pozadinske informacije o podnositelju zahtjeva.
25. stavkom (h) PUCZU-a zahtijeva se da „podnositelj zahtjeva
od gubitka podataka”.
Potrebno je procijeniti postupke za arhiviranje i pronalaženje evidencija i podataka
podata
redovito.
sustavi ne rade.
39
25. stavkom (i) PUCZU-a zahtijeva se da „podnositelj zahtjeva
e
balo bi dati
(imenovanim odgovornim osobama) i/ili njegovom zamjeniku (zamjenicima).
Zbog toga je korisno da su podatci za kontakt imenovane osobe u potpunosti vidljivi zaposlenicima koji se bave robom te onima koji se bave povezanim informacijama (npr.
Kako bi se utvrdila vrsta informacija koju gospodarski subjekt treba dostavljati, popis Prilog 4. ovim Smjernicama.
25. stavkom (j) PUCZU-a zahtijeva se da „podnositelj zahtjeva provodi sigurnosne mjere za zaštitu svdokumentacije”.
podnosit
amo
lefone).
išnje upravljati.
25. stavkom (k) PUCZU-a zahtijeva se da „ako je primjenjivo, podnositelj zah
sukladno
40
status AEOS- e i nezakonite isporuke robe koja podliježe kriteriju sigurnosti i zaštite.
25. stavak (g) PUCZU-a.
Ti postupci mogu:
- robe, -
zakonodavstvom, - biti povezani s rukovanjem robom pod embargom, - biti povezani s upravljanjem dozvolama,--
postupaka povezanih s rukovanjem tom robom.
pravilnosti razvrstavanja robe i održavanje glavnih podataka ažurnima. Redovito
tijelima u pogledu nefiskalnih zahtjeva ako se u ranoj fazi pojave bilo kakva pitanja. To se
portfelj.
Pri procjeni tog uvjeta carinska tijela trebala bi se savjetovati
Odjeljak III. – Dokazana financijska solventnost
(c) CZU-a, AEO mora dokazati da ima dobro financijsko
26. PUCZU-ICA- (c) CZU-
26. PUCZU-a u
41
Ako podnositelj zahtjeva ima poslovni nastan manje od tri godine, njegova se financijska solventnost provjerava na temelju dostupnih evidencija i informacija.
Potrebno je napomenuti da se izraz „nesolventnost” u okviru ovog odjeljka Smjernica ne
Za ovaj je kriterij naglasak više
dugove. U ovom kontekstu trebalo bi pažljivo razmotriti i ocijeniti svaku naznaku da gpodmiriti svoje financijske obveze.
2.III.2. Izvori podataka
Kada se razmatra kriterij dokazane financijske solventnosti važno je da se sve informacije, ako je potrebno, razmatraju zajedno kako bi se stekao cjelokupni dojam. Jedan se pokazatelj ne bi trebao razmatrati odvojeno od ostalih te se odluke ne bi trebale temeljiti na sveukupnom
gospodarski subjekt može nastaviti ispunjavati svoje obveze nakon što mu se dodijeli status AEO-a.
Pri procjeni tog kriterija carinska se tijela mogu osloniti na razne izvore informacija, odnosno:
- službene evidencije o nesolventnosti, likvidaciji i upravljanju, -
uvoz ili izvoz robe ili u vezi s njime tijekom posljednje tri godine, -
posljednje tri godine kako bi se analizirale sposobnosti podnositelja zahtjeva u
-ti i gubitka koja su odobrili
direktori / partneri / trgovac pojedinac, posebice ako najnovija objavljena financijska
podnositelj zahtjeva nedavno pokrenuo posao, - analizu poslovnog plana podnositelja zahtjeva ako se podnositelj zahtjeva financira
kreditom financijske institucije i ugovor o kreditu te institucije,-
relevantnih tijela javne vlasti, - sve dostupne financijske informacije, kao što su pravne evidencije, mrežne baze
podataka, financijske vijesti itd., -
društva (ili društva iz grupe) kojim se dokazuje financijska solventnost podnositelja zahtjeva.
42
(c) CZU- 26. stavku 1. PUCZU-anije ispunjen.
odabrao sudac. Potrebno je prikupiti informacije o okolnostima koje su dovele do pokretanja
kretanjima na tržištu), kao i o nedospjelim iznosima. Nedospjeli iznosi mogu se usporediti s
oprema te ostala kapitalna imovina, neto bez amortizacije), nematerijalnom imovinom
(eng.
u na uvoz ili izvoz robe ili u vezi s njime
Carinska tijela mogu utvrditi je li podnositelj zahtjeva carinskim tijelima u posljednje tri
iznose koji još nisu zakonski dospjeli ili u odnosu na koje je pokrenut žalbeni postupak. U
potrebno je provjeriti je li dostavljeno osiguranje kojim se pokriva carinski dug. Ako osiguranje 45. stavkom 3. CZU-a, potrebno je
kriterij dokazane so
-
-a ne zbog postojanja problema po
111. do 112. CZU-a. Postojanje takvih zahtjeva za odgodu ne bi automatski trebalo dovesti d
-a.
unutar zakonom propisanog razdoblja. Obveze propisane odredbama glave III. DUCZU-a
podnositelja zahtjeva s carinskim propisima.
43
Prema potrebi, ako je društvo zatražilo nadoknadu carina ili poreza i pristojbi povezanih s uvozom ili izvozom robe, ICA može dodatno ispitati dokaze o tim naknadama.
2.III.2.3. Podnositelj zahtjeva može dokazati da je dovoljno financijski solventan za ispunjavanje svojih obveza te da ispunjava svoje obveze
zahtjeva u posljednje tri godine
-
je u
-kao trajnog poslovanja. Ako unutarnji ili vanjski revizori sumnjaju u solventnost
tijela trebala ispitati zašto su revizor ili direktor dali tu primjedbu i razmotriti njezinu
-
- sve dodatne financijske dokumente, koji se mogu se upotrijebiti za procjenu financijske solventnosti društva,
-ma) kojima se mjeri
likvidnu imovinu),
-
- procjena mogla biti zanimljiva, kao što su pitanja je li u društvu bilo velikih štrajkova, je li društvo izgubilo glavne projekte u koje je bilo
Ako podnositelj zahtjeva upotrebljava posebni postupak, kao što je provoz Unije ili carinsko
sredstava da pokrije svoje obveze u sklopu tih postupaka. Na primjer, u pogledu provoza
koje bi mogle nastati tijekom upotrpodnositelj zahtjeva ne obavlja druge aktivnosti povezane s carinom, carinska tijela ne trebaju
44
2.III.2.4. Podnositelj zahtjeva nema negativnu neto imovinu, osim ako raspolaže dovoljnim sredstvima da je može pokriti
ine
imovina umanjena za ukupne obveze).
-zahtjeva dovoljno raspoloživog kapitala za obavljanje svojih svakodnevnih
poslovnih knjiga kako bi utvrdila sve bitne trendove tijekom triju godina i ispitala movine iz
rezul
-
imati pozitivnu neto imovinu kako bi ispunilo kriterij dokazane financijske
, carinska tijela trebala bi razmotriti ima li ta nematerijalna imovina ikakvu stvarnu tržišnu vrijednost. Carinska bi tijela isto tako u obzir trebala uzeti
osnuje društvo u svrhu istraživanja i razvoja kada se obveze mogu financirati
posluju s gubitkom i negativnom neto imovinom netom nakon osnutka dok
nnegativna neto imovina nužno ne predstavlja pokazatelj kojemu je potrebno pridati
dugovanja.
Potrebno j
do znatnih promjena u financijskoj situaciji podnositelja zahtjeva koje mogu utjecati na njegovu dokazanu financijsku solventnost.
imovine. Na primjer, izdavanjem dionica može se prikupiti dodatni kapital. Za
društva iz grupe).
45
2.III.3. Financiranje zajmom druge osobe ili financijske institucije
Ako se podnositelj zahtjeva financira zajmom druge osobe ili financijske institucije, carinska tijela mogu zahtijevati i primjerak poslovnog plana podnositelja zahtjeva i ugovor o bankarskom kreditu ili jednakovrijedni dokument. Carinska tijela trebala bi usporediti poslovni pbilance te dobiti i gubitka kako bi se osiguralo da podnositelj zahtjeva djeluje unutar svoje
dovršavanja poslovnog plana. Ako postoje znatne razlike, potrebno je istražiti razloge.
obveze zajmodavca ili ugovor o bankarskom kreditu i utvrditi razdoblje kredita i sve s njim povezane odredbe i uvjete. Carinska bi tijela trebala provjeriti je li stavka zabilježena u
Ako je podnositelj zahtjeva trgovac pojedinac ili partnerstvo i ako se osobna imovina
pribaviti popis sve osobne imovine i uvjeriti se da je popis vjerodostojan.
Od društva se može zahtijevati dostavljanje dodatnih informacija u pogledu kredita, na primjer, imena vjerovnika, svrha kredita i njegovi uvjeti. Te bi se informacije trebale
gubitka) kako bi se procijenila sveukupna financijska situacija gospodarskog subjekta.
financiranje. Pisma podrške
financijskim sredstvima za nastavak kontin
Prilikom ocjenjivanja dokazane financijske
društvo sredstvima za jamstvo.
stoga ne predstavljaju zakonski ostvarivo jamstvo. Ako podnositelj zahtjeva ovisi o je kriterija dokazane
financijske solventnosti, carinska bi tijela trebala, ako je potrebno, osigurati potporu
ti potvrdu o preuzimanju obveze za
46
2.III.5. Podnositelji zahtjeva koji imaju poslovni nastan u EU-u manje od tri godine
Ako podnositelj zahtjeva ima poslovni nastan u EU-
nastan u EU-u. Nedostatak podatakarazinu rizika za carinska tijela. U tim okolnostima dokazana financijska solventnost ocjenjuje
26. stavkom 2. PUCZU-a, na temelju evidencija i informacija dostupnih u vrijeme p
direktori / partneri / trgovac pojedinac
Carinska bi tijela isto tako trebala biti oprezna upostupak likvidacije kako bi izbjegla svoje obveze i koja su ponovno osnovana pod drugim imenom. Ako carinska tijela posjeduju informacije koje ukazuju na to da su osobe koje kontroliraju podnositelja zahtjeva pret
ušla u postupak likvidacije, tom se informacijom može dovesti u pitanje postojanje dovoljno dobrog financijskog položaja za ispunjavanje kriterija dokazane financijske solventnosti podnositelja zahtjeva.
imao poslovni nastan manje od tri godine zbog restrukturiranja društva, ali je gospodarska djelatnost ostala ista. Kako bi se ocijenio taj kriterij, carinska tijela trebala bi uzeti u obzir
da se gospodarska djelatnost nije promijenila.
Odjeljak IV. – izravno povezani s djelatnostima koje se obavljaju
(d) CZU-a zahtijeva se dodatan kriterij za odobravanje statusa AEOC-a
27. PUCZU-a kriterij se smatra i uvjeti:
47
Sve ih
podnositelja zahtjeva u aktivnosti povezane s carinom te njegovu ulogu u lancu opskrbe, njegov status i postupak organizacije poslovanja uspostavljen u društvu podnositelja zahtjeva.
Potrebno je napomenuti da je osoba nadležna za carinska pitanja podnositelja zahtjeva može biti zaposlenik podnositelja zahtjeva ili ugovorni partner. Podnositelj zahtjeva mora dokazati da je ugovorni partner zapravo nadležan za carinska pitanja podnositelja zahtjeva.
iskustvo u carinskim pitanjima od najmanje tri godine
podnositelja zahtjeva moraju dokazati da imaju iskustva u rješavanju carinskih pitanja. iskustvo u
carinskim pitanjima od najmanje tri godine ne odnosi se na razdoblje netom prije podnošenja
Uvriježena je praksa uzimanje u obzir iskustva od najmanje tri godine i uloge podnositelja zahtjeva u lancu opskrbe kako je navedeno u poglavlju 1.II.4. ovih Smjernica, na primjer:
u (b)/(a) ovih Smjernica
postupka izvoza u razdoblju od najmanje tri godine ili ako obavlja ulogu „izvoznika” u normalnom carinskom postupku izvoza tijekom posljednjih triju godina.
Carinski zastupnik kako je definiran u e) ovih Smjernica može dokazati tri godine iskustva ako ima odobrenje za carinsko pojednostavnjenje (ako je
godine.
Prijevoznik kako je definiran u (f) ovih Smjernica može dokazati
povezano s carinskim provozom ili ovlašteni pošiljatelj u skladu s Konvencijom TIR tijekom posljednje tri godine ili je preuzeo ugovorne obveze te izdao prijevozne isprave i
48
Provjera ispunjenosti kriterija
iskustva, ali ih je potrebno razmotriti prilikom provjere ispunjavanja kritcarinskim zakonodavstvom, poreznim pravilima i sustavima unutarnje kontrole navedenima u odjeljcima 2.I.1. i 2.I.2. ovih Smjernica.
(a) Podnositelj zahtjeva
Ako je osoba koja mora ispuniti uvjet iskustva od najmanje tri godine u carinskim pitanjima
Obavljanje carinskih aktivnosti (npr. uvoz/izvoz/provoz) ili carinskih formalnosti tijekom najmanje triju godina. ICA bi pri provjeri postojanja triju godina iskustva u carinskim pitanjima trebala uzeti u obzir vrstu obavljane poslovne aktivnosti (npr. trajno ili sezonski, mali broj deklaracija, ali velike vrijednosti). Upis broja EORI podnositelja zahtjeva u poljai/ili jamstva osiguranog za carinska prava isto tako predstavlja dokaz o iskustvu.
arinu važno znati obavlja li podnositelj
strane upravljaju carinom / obavljaju carinske formalnosti na povremenoj osnovi te
ispuniti kriterij ako njegova unutarnja organizupravljanja carinom /
-a i povezanog delegiranog akta (DA) / provedbenog akta (PA) ili, dok ne postane primjenjivo u okviru UPCZU-a, najmanje tri godine u pogledu obavljanja carinskih aktivnosti. Obavljanje usluga carinskog posredovanja najmanje tri godine, što se dokazuje carinskim deklaracijama i svim ostalim potrebnim dokumentima; dokazi oi/ili jamstvu osiguranom za carinska prava, upisan broj EORI u polje 14. carinskih deklaracija.
druge osobe koja pribavlja, provjerava i priprema dokumentaciju radi ispunjavanja carinskih zahtjeva i/ili djeluje kao prijevoznik i izdaje vlastiti ugovor o prijevozu, što se može provjeriti u npr. teretnici ili zrakoplovnom teretnom listu.
Carinska tijela trebala bi upotrijebiti sve dostupne informacije i znanje o odobrenjima koja su prethodno izdana podnositelju zahtjeva i deklaraciji dostavljenoj na temelju njihove banke
49
Još jedan element koji bi carinska tijela trebala uzeti u obzir jest službeni dokument podnositelja zahtjeva kojidruštva podnositelja zahtjeva (npr. izvadak iz službenog registra, ako je primjenjivo).
restrukturiranja društva,društvo pod uvjetom da su one nepromijenjene.
(b) Osoba nadležna za carinska pitanja podnositelja zahtjeva
(aa) zaposlenik podnositelja zahtjeva nadležan za carinska pitanja
Kriterij može (mogu) ispuniti zaposlenik (zaposlenici) podnositelja zahtjeva nadležan (nadležni) za carinska pitanja. Zaposlenik je osoba koja pokriva funkciju (funkcije) unutar organizacije podnositelja zahtjeva (kako je definirano npr. organizacijskim strukturom, funkcionalnom strukturom, odjelnom strukturom, radnim uputama ili drugim organizacijskim mjerama) osobe „odgovorne” za carinska pitanja koja je, na primjer, osoba odgovorna za ured za uvoz i izvoz ili je zaposlenik u uredu koji upravlja carinskim pitanjima.
nadležan za carinska pitanja, mora postojati radni odnos kojim se stvara pravna veza za
podnositelja zahtjevacarinskih pitanja te zauzvrat dobiva naknadu za rad. Zbog prirode tog odnosa zaposlenik ne djeluje kao (izravni ili neizravni) carinski zastupnik podnositelja zahtjeva (npr. polja 2. i 14. izvozne carinske deklaracije sadržavaju samo broj EORI podnositelja zahtjeva / izvoznika). Kao posljedica toga, podnositelj zahtjeva smatra se osobom odgovornom za financijske i pravne obveze te za povrede carinskih zakona do kojih je došlo pri obavljanju dužnosti.
Potrebno je napomenuti da više od jednog zaposlenika može biti nadležno za carinske
zaposlenici moraju ispuniti taj uvjet.
gospodarski subjekt mora obavijestiti ICA-u koja može ocijeniti stvarnu potrebu za procjenom novonastale situacije na temelju dostavljenih informacija (npr. ime (imena) osobe
unutar društva).
Provjera ispunjenosti kriterija
Ako zaposlenik nadležan za carinska pitanja podnositelja zahtjeva radi za podnositelja
dokaze da je u drugom društvu prethodno ra
društva na temelju izjave tog društva u kojoj se jasno navodi radni status zaposlenika unutar tog društva ili drugom vrstom dokaza koje zaposlenik posjeduje, a carinska tijela priznaju. U
50
razlikovanja unutpodnositelja zahtjeva mogla smatrati dostatnom.
(bb) Osoba koja nije zaposlenik podnositelja zahtjeva
Kriterij može ispuniti osoba koja nije zaposlenik podnositelja zahtjeva samo ako je upravljanje/rješavanje carinskih pitanja povjereno vanjskim izvršiteljima.
povjerava carinske formalnosti vanjskim izvršiteljima, odnosno carinskom zastupniku ili
Kriterij ne mogu ispuniti ugovorni partneri kojima je podnositelj zahtjeva povjerio aktivnosti koje nisu povezane s carinom kao što je, na primjer, informacijska tehnologija.
skupa odredaba i plana za aktivnosti koje se povjeravaju vanjskim izvršiteljima.
primjer, MSP- ekonomskih razloga ili razloga povezanih s upravljanjem
izvršiteljima uk
Carinske zastupnike, za obavljanje carinskih formalnosti. Složenost i stalan razvoj carinskog
biti isplativija od internih postupaka zbog ekonomije razmjera, poticajne okoline nastale zbog tržišnog natjecanja u privatnom sektoru.
ik s prijevoznicima ugovora prijevoz robe i posjeduje dodatno iskustvo u pripremi i obradi carinske i druge
ge povjerene ugovornim partnerima, podnositelj zahtjeva mora osigurati da se potrebno znanje i kompetencije za obavljanje tih usluga održavaju na istoj razini tijekom ugovorenog razdoblja. Osoba koja ispunjava kriterije ne smije se razdvojiti od podnositelja zahtjeva, s obzirom na to
38. stavkom 1. CZU-a propisano da gospodarski subjekt koji podnosi zahtjev za status AEO-a mora ispuniti kriterije. Gospodarski subjekt stoga mora biti svjestan da je
odobrenja.
51
U tom pogledu, ako podnositelj zahtjeva ugovornom partneru povjeri upravljanje/rješavanje
ugovornog partnera mora biti dostupna carinskim tijelima radi pojašnjenja kapaciteta i odgovorn
Provjera ispunjenosti kriterija
1. Provjerom je li uspostavljeni odnos podnositelja zahtjeva s ugovornim partnerom dulji od tri godine. Kako bi se to dokazalo, ICA može provjeriti postojanje ugovora, ovlaštenja ili neke
jasno navode postupci i odgovornosti ugovornog partnera u ime podnositelja zahtjeva (primjerci ugovora ili ovlaštenja u posjedu s podnositelja zahtjeva) ili
odobrenje za carinska pojednostavnjenja, ako je primjenjivo, i/ili je li obavljao carinske formalnosti najmanje tri godine.
27. stavku 2. PUCZU-jenim ako je ugovorni partner AEOC.
zahtjeva, zaposlenik podnositelja zahtjeva nadležan za carinska pitanja ili ugovorni partner ispuni kriterij. Ako podnositelj zahtjeva svoje carinske aktivnosti povjeri više od jednom ugovornom partneru, svi oni moraju ispuniti taj kriterij.
arinskih formalnosti koje su povjerene vanjskim izvršiteljima, podnositelj zahtjeva može ispuniti kriterij.
2.IV.2.2. Norma kvalitete za carinska pitanja koju je donijelo europsko normizacijsko tijelo
Potrebno je napomenuti da je nadležno europsko normizacijsko tijelo još nije izradilo norme koje se primjenjuju na „carinska pitanja”.
27. stavkom (b) PUCZU-a smatra se da je kriterij ispunjen ako su podnositelj zahtjeva ili osoba nadležna za carinska pitanja podnositelja zahtjeva uspješno
s carinom, a koje pruža:
52
Provjera ispunjenosti kriterija
zanimanje carinskog zastupnika).
Tijelo za osposobljavanje polaznicima mora izdati potvrdu o u
Podnositelj zahtjeva ili osobe nadležne za carinska pitanja podnositelja zahtjeva koji su
pitanjima (npr. carinski zastupnici ili otpremnici) mogu dostaviti predmetne dokaze o ispunjavanju kriterija uspješnog dovršetka osposobljavanja u pogledu carinskih pitanja.
uspješno dovršila osposobljavanje u pogledu carinskih pitanja (npr. osoba nadležna za društvo
isp
registar, ali imaju posebno osposobljavanje u pogledu carinskih pitanja (npr. edukacije koje se nude na srednjoškolskoj razini ili ugovori s javnim tijelima koja pružaju usluge obrazovanja).
grama osposobljavanja.
ii. i iii. koji žele
u obzir Okvir carinskih kompetencija za privatni sektor EU-a objavljen na -mjestu TAXUD-a:
http://ec.europa.eu/taxation_customs/common/eu_training/competency/index_en.htm
Taj se alat temelji na nizu temeljnih vrijednosti koje bi trebali dokazati svi subjekti ili pojedinci koji rade u privatnom sektoru te su u kontaktu s carinskim upravama u EU-u.
Odjeljak V. –
(e) CZU-a AEO ovlašten za sigurnost i zaštitu mora
gurnost
53
28. PUCZU-a dodatno su pojašnjeni zahtjevi koje je potrebno ispuniti. Potrebno je jasno navesti da je kriterij sigurnosti i zaštite relevantan samo ako gospodarski subjekt podnosi zahtjev za status AEOS-a.
Istodobno je važno imati na umu da se provjere kriterija sigurnosti i zaštite provode za sve poslovne prostore od važnosti za aktivnosti povezane s carinom podnositelja zahtjeva. Na primjer, potrebno je osigurati skladište u kojem se skladišti roba koja nije pod carinskim
prilikom pripremanja svojih zahtjeva gospodarskisvim svojim poslovnim prostorima.
dozvoljava pregled svih relevantnih poslovnih prostora, ali carinsko tijelo ne sumnja da
reprezentativan dio tih poslovnih prostora. Ta se odluka može i preispitati tijekom postupka
carinska tijela moraju razmatrati mjere za sigurnost i zaštitu koje su proveli podnositelji
sigurnosti i zaštite AEO-ova, nego dati smjernice za razumijevanje koncepta sigurnosti i zaštite AEO- Pojašnjenjima uz upitnik za samoocjenu i relevantnom dijelu Priloga 2. ovim Smjernicama.
Standardi sigurnosti i zaštite podnositelja zahtjeva smatraju se prikladnima samo ako carinska 28. stavku 1. PUCZU-
. stavkom (a) do (c) PUCZU-a manji nedostatci u pogledu jednog uvjeta mogu se nadoknaditi prednostima
a razine rizika na prihvatljivu razinu. Na primjer, mogu postojati nedostatci u sigurnosnim provjerama koje se provode kod
upa kako bi osigurao da ti privremeno zaposleni nemaju pristup bez nadzora robi koja ulazi u lanac opskrbe ili se u njemu nalazi ili sigurnosno
dobrim poznavanjem koncepta AEO-
osviještenosti nadležnog osoblja.
Iako se neki od kriterija opisanih u dijelu 2. „Kriteriji za stjecanje statusa AEO-a” ovih Smjernica mogu provjeriti na temelju dostavljene dokumentacije ili na licu mjesta, kriterij sigurnospodnositelja zahtjeva.
54
zaštite).
28. stavaka 2. i 3. PUCZU-a:
Detaljne informacije o uzajamnom priznavanju i njegovoj provedbi sadržane su u dijelu 6. ovih Smjernica.
2.V.2. Sigurnost zgrade
neovlašteno rukovanje robom, ali i kako bi se zaštitili osjetljivi podatci i dokumentacija, podnositelj zahtjeva osigurava da „zgrade koje se upotrebljavaju za obavljanje
-a pružaju zaštitu od nezakonitog ulaska te
ulaska preko sigurnosne ograde / - zadrža mreže, šifre, vanjski i unutarnji prozori, ulazi i
);
10 Uredba (EZ) br.2320/2002 (SL L 97,
9.4.2008., str. 72.)
11 Uredba Komisije (EU) br. 201
55
-su unutarnji/vanjski protuprovalni alarmni sustavi ili CCTV (TV sustav zatvorenog kruga));
- brze reakcije na neovlašteni ulazak (tj. sustav daljinskog prijenosa podataka
tupa i sigurnost tereta. Sigurnosne se mjere zaista trebaju poštovati u cjelini: ako podnositelji zahtjeva žele zaštititi svoju imovinu (robu, podatke, zgrade), ne mogu strogo razdvojiti sigurnost zgrade i kontrole pristupa od mjera sigurnosti tereta.
Nadalje, podnositelji zahtjeva i carinska tijela u svrhu analize rizika moraju uzeti u obzir posebna obilježja svake lokacijejedne zgrade koja stoga istodobno predstavlja vanjsku granicu poslovnih prostora društva; u
utovarna rampa za dolaznu i odlaznu robu dijelom vanjskog ruba prostora.
raspored poslovnih prostora (npr. okruženje s visokom stopom kriminaliteta ili blizu drugih zgrada ili uz njih, blizu cesta ili pruge) može
utjecati na poduzimanje potrebnih mjera. Raspored poslovnih prostora može utjecati i na 28. stavka (a) PUCZU-a (b)
„kontrole pristupa”. Prilikom procjenjivanja ovog uvjeta potrebno je uzeti u obzir, na primjer, postavljena na vrhu nagiba ili na nasipu što je višom ili je okružena
živicom ili vodotokom koji otežavaju pristup zgradi.
Prilikom provjere ovog uvjeta od velike je važnosti uzeti u obzir da svaki podnositelj zahtjeva
postizanja te sigurnosti potrebno je uzeti u obzir posebna obilježja MSP-ova. Na primjer,
zid/ogradu, zaštitare i CCTV (TV sustav zatvorenog kruga) itd., dok za carinske zastupnike oljno može biti imati prikladne
podnositelj zahtjeva
relevantnim mjestima”.
grade, ulazi i rasvjeta biti obvezne (kada se roba skladišti izvan zgrada, kada se zidovi zgrade ne smatraju vanjskim neposrednim pristupnim prostorom ili kada cjelokupna zaštita i pristup zgradi nisu
roba ne skladišti vani i ako su drugi zgrade, visokog standarda.
56
ali i zaposlenika podnositelja zahtjeva koje nije osposobljeno za pristup tim
osoba, nego i pristup neovlaštenih vozila i robe.
pogled
carinskim tijelima). U tom je kontekstu isto tako važno znati da je cilj koncepta sigurnosti AEO-
opskrbe. Primjer može biti sustav CCTV koji samo snima, ali ga nitko ne prati. Premda to
Prilikom provjeravanja tog uvjeta od velike je važnosti uzeti u obzir posebna obilježja MSP-ova. Iako MSP-ovi moraju biti u skladu s istim zahtjevima kao i velika p u pogledu postupaka unutarnje kontrole za pristuppogledu kontrole pristupa. Na primjer:
- mala i nemaju dovoljno sredstava da odrede zaposlenike pratiti pristup lokacijiopremljena interfonom trebala daljinsku kontrolu pristupa lokaciji,
-oji žele pristupiti otpremnom
-
-ova.
2.V.4. Sigurnost tereta
nja ili zamjene robe i
- da (vanjski pregled, unutarnja/vanjska vrata, desna i lijeva strana, prednja stijenka, gornji rub/pokrov, dno/unutrašnjost)),
-- te plombi, ako je potrebno), ----
Ako je potrebno i izvedivo, prethodno navedene mjere potrebno je dokumentirati i zabilježiti.
Povredu cjelovitosti tereta / obavijestiti imenovani odjel ili zaposlenike zadužene za sigurnost te tu povredu istražiti i
57
Kako je prethodno navedeno u odjeljku 2.V.2. ovih Smjernica, sigurnost tereta neodvojiva je od sigurnosti zgrade i kontrola pristupa jer je krajnji cilj mjera sigurnosti i zaštite osigurati
utovar i prostori za teret).
Nadalje, prilikom provjeravanja tog uvjeta od velike je važnosti uzeti u obzir posebna obilježja MSP-ova. Na primjer:
- zatvorena vrata / ograda, znak upozorenja i upute mogu biti dovoljni za
-ma, utovarnim prostorima, prostorima za teret i uredima posjetitelji se mogu
sustavno uvoditi u poslovne prostore uz pratnju i upisivati se u evidenciju na ulazu.
Naposljetku, sigurnost tereta neodvojiva je od „sigurnosti poslovnog partnera” jer je za robu u
2.V.5. Sigurnost poslovnog partnera
Poslovni partner subjekt održava neki oblik poslovnog odnosa na obostranu korist. Za svrhe AEO-a važni su
uvoznika/kupca mogu se, ovispartnerima.
Odnos s poslovnim partnerima može biti ugovorni odnos ako su prava i obveze obiju strana
osnove ili
vlada koja posjeduje prometnu infrastrukturu i postrojenja te njima upravljparametre usluga koje druga strana, npr. prijevoznik, može ili ne mora prihvatiti te ima vrlo malo ili nimalo utjecaja na te parametre.
-atrebaju imati jasan i provjerljiv postupak odabira svojih poslovnih partnera.
Iz perspektive AEO- 28. stavku (d) PUCZU- -na to i -a, trebali bi svojem partneru AEO-standarda sigurnosti i zaštite. Naravno, idealno bi bilo kad bi maksimalan broj sudionika u
-a ili istovrijedan status koji su mu dodijelila
58
-a, važno je da je
aži ili mjere koje -a
- trebali bi osigurati i promicati svijest o tome da bi poslovni prostori trebali b
- uvoznici/otpremnici/izvoznici/carinski zastupnici trebali bi osigurati da su zasprijelazu te s potrebnom dokumentacijom koja se treba priložiti uz robu u provozu i kod carinjenja,
- prijevoznici bi trebali osigurati da se prijevoz robe nepotrebno ne prekida, održati cjelovitost robe i zaštiti je od neovlaštenog rukovanja dok se nalazi pod njihovim nadzorom.
2.V.5.3. Sigurnosni zahtjevi za poslovne partnere
28. stavkom (d) PUCZU-a propisano je da se standardi sigurnosti i zaštite u odnosu na poslovne partnere smatraju prikladnima ako je „podnositelj zahtjeva poduzeo [...]
poslovnim modelom podnositelja zahtjeva, da njegovi poslovni partneri osiguraju zaštitu
AEO je prvenstveno odgovoran za svoj dio lanca opskrbe, za robu koja je pod njegovim nadzorom i za prostore kojima upravlja. Nakon dodjele, status AEO-a odnosi se samo na
da je podnositelj zahtjeva svjestan svih uloga u lancu (lancima) opskrbe svojih poslovnih
sigurnosne zahtjeve za AEO-ove.
poslovni partneri
to potrebno i izvedivo u odnosu na njegov poslovni model, osigurati postojanje pisanih ugovornih sporazuma ili drugih prikladnih mjera. Podnositelj zahtjeva trebao bi stoga po
drugu ugovornu stranu na procjenu i poboljšanje sigurnosti svojeg lanca opskrbe te Za
Stoga bi podnositelj zahtjeva trebao zadržati dokumentaciju koja se na to odnosi da bi dokazao da je uložio trud kako bi osigurao da njegovi poslovni partneri ispunjavaju te zahtjeve ili da su pak poduzeli
59
Podnositelj zahtjeva treba znati tko su njegovi novi potencijalni poslovni partneri. Nakon izdavanja odobrenja, AEO bi pri razmatranju novih potencijalnih poslovnih partnera isto tako trebao nastojati pribaviti podatke o vidovima poslovanja novih potencijalnih partnera koji su važni za status AEO-a.
opskrbe:
- suradnjom s AEO-ovima ili subjektom istovrijednog statusa,- ako je to potrebno i izvedivo u skladu s njegovim poslovnim modelom, sklapanjem
ugovora o sigurnosti sa svojim poslovnim partnerima, - podugovaratelji (na primjer, prijevoznici itd.) izabrani su na temelju pridržavanja
KC-a ili RA-a,- ugovori sadržavaju odredbe kojima se podugovaratelju
podugovaranje poslova nepoznatim stranama za koje podugovaratelj ne može dokazati postojanje postupaka za identifikaciju i prikladnih sigurnosnih mjera. To je potrebno
/ pošiljatelja,-
bi se otkrio neovlašteni ulazak kroz ulazno mjesto (mjesta) odjeljka za teret. Strana koja puni kontejner odmah nakon dovršetka postupka punjenja natovarene bi
- natovareni kontejneri pregledavaju se u prostorijama podugovaratelja, terminalu i prostorijama primatelja kako bi se provjerilo jesu li osigurani plombom,
-partnera (opasna i osjetljiva roba itd.) razmatraju se prije sklapanja ugovora,
- podnositelj zahtjeva / AEO obavlja sigurnosnu reviziju poslovnog partnera ili za takvu
i zahtjevima,- podnositelj zahtjeva / AEO, ako je to potrebno i izvedivo s obzirom na njegov
poslovni model, traži izjavu o sigurnosti u kojoj su sadržani predmetni poslovni modeli, uloge i odgovornosti obiju strana.
u Prilogu 3. ovim Smjernicamaeli ispuniti zahtjeve navedene u
28. stavku (d) PUCZU-
ati da je predmetni
- podnositelj zahtjeva / AEO angažira prijevoznike i/ili upotrebljava postrojenja
Pravilnik ISPS i RA).- podnositelj zahtjeva / AEO stupa u neugovorne odnose osobito kako bi utvrdio
nedostatci.
60
Carinska tijela i gospodarski subjekti trebali bi uzeti u obzir da su prethodno navedene mjere
poslovnom modelu.
Bez obzira na mjere koje je podnositelj zahtjeva poduzeo kako bi ispunio taj zahtjev, važno je
pregledavaju i ažuriraju.
Ako podnositelj zahtjeva / AEO posjeduje informacije o tome da jedan od njegovih poslovnih
poboljšanje sigurnosti lanca opskrbe.
podnositelj zahtjeva / doveo na prihvatljivu razinu.
/
identifikaciju i prikladnih sigurnosnih mjera.
To je osobito važno ako podnositelj zahtjeva / AEO ima nove ili privremene poslovne
govornost za osiguranje lanca opskrbe prenosi se s podnositelja zahtjeva / AEO-a (npr. izvoznika) na njegova poslovnog partnera (npr.
podnositelja zahtjeva / AEO-
javanju zahtjeva, istog bi trenutka trebao stupiti u
2.V.6. Sigurnost zaposlenika
d., jedan od najvažnijih vidova sigurnosti. Potrebno je napomenuti da taj uvjet nije povezan sa
gli predstavljati sigurnosni rizik, podnositelj zahtjeva „provodi, u mjeri u kojoj to dozvoljava nacionalno
osjetljivim radnim mjestima te obavlja sigurnosne provjere prošlosti zaposlenika zaposlenih na takvim radnim mjestima, u redovnim razmacima ili kada to opravdavaju okolnosti”. S
61
- svi go
- podnositelj zahtjeva je, kao poslodavac, odgovoran za provedbu tih provjera, a carinska tijela provjeravaju jesu li provedene i jesu li dovoljne za osiguranje
-„postupci ne bi trebali nadilaziti mjere nužne s obzirom na svrhu”.
jek trebala
tko je odgovoran za njih. Politika podnositelja zahtjeva posebno bi trebala odražavati sve razumne mjere opreza koje treba uzeti u obzir pri zapošljavanju novog osoblja za rad na
redovite sigurnosne provjere
zakonodavstvo.
prebivališta, provjera radne dozvole ako je to potrebno prije zapošljavanja, zahtjev za potvrdama o nekažnjavanju i istrage temeljem neporecivih i/ili službenih elemenata prethodne povijesti zapošljavanja i preporuka.Podnositelj bi zahtjeva isto tako trebao imati uspostavljene sigurnosne zahtjeve u pogledu
osjetljivost pojedinih radnih mjesta. Ako se djelatnici zapošljavaju preko agencije za zapošljavanje, podnositelj bi zahtjeva u ugovorima s agencijom trebao detaljno opisati razinu sigurnosnih provjera djelatnika koje treba izvršiti prije i nakon zapošljavanja na sigurnosno osjetljiva radna mjesta. Carinski inspektori mogu zatražiti provjeru postupka kojim podnositelj zahtjeva provjerava vanjske suradnike. U tom smislu, podnositelj bi zahtjeva u
s rukovanjem, skladištenjem i kretanjem robe. U tom su kontekstu sigurnosno osjetljiva radna mjesta na primjer:
-
- poslovi povezani s nadzorom zgrade i prijema,
- radna mjesta, opisana u odjeljku 6. Upitnika za samoocjenu, povezana s dolaznom/odlaznom robom i skladištenjem.
62
da su osjetljive prirode sa sigurnosnog stajališta, a koji se premještaju na takve položaje.
neizbrisanih kaznenih djela. Imenovani zaposlenici svoje poslodavce mogu obavijestiti o
presudama. Trebali bi navesti i sva druga zaposlenja ili djelatnosti koja predstavljaju sigurnosni rizik.
uspostavljene temeljem nacionalnog ili nadnacionalnog zakonodavstva (npr. Uredba (EEZ) br. 2580/200112, Uredba (EEZ) br. 881/200213 i Uredba (EU) br. 753/201114).
Sve provjere koje treba izvršiti moraju biti u skladu s cjelokupnim zakonodavstvom EU-a i/ili nacionalnim zakonodavstvom o zaštiti o
osobnih podataka samo ako predmetna osoba za to unaprijed da svoj pristanak. Stoga se, kako bi se postupak pojednostavnio za neka radna mjesta, u ugovor o radu može dodati posebna klauzula kojom se od te osobe traži pristanak za postupak tzv. sigurnosne provjere.
Podnositelj zahtjeva trebao bi imati uspostavpristup sustavima za identifikaciju, poslovnim prostorima i informacijskim sustavima zaposlenicima s kojima je radni odnos raskinut.
Kako je navedeno u Pojašnjenjima uz upitnik za samoocjenu (vidi pitanje 6.11. „”), svi sigurnosni zahtjevi koji se provode u pogledu politike zapošljavanja
podnositelja zahtjeva moraju biti dokumentirani.
2.V.7. Vanjski pružatelji usluga
Podnositelj može imati i ugovorne poslovne odn
ugovorima. U svrhe AEO-a te se strane nazivaju pružateljima usluga.
28. stavkom (f) PUCZU-a zahtijeva se da je „podnositelj zahtjeva
podnositelja zahtjeva. Stoga bi u smislu
na svoje poslovne partnere.
12 2580/2001 od 27.protiv terorizma
13 881/2002 od 27.
14 753/2011 od 1.
63
Ako neke uvjete sigurnosti i zaštite za AEO-ove ispunjava pružatelj usluga u ime podnositelja zahtjeva za status AEO-a, to je potrebno provjeriti tijekom revizije.
Taj se uvjet kontrole pristupa mora provjeriti -a. Iako AEO
-a te osigurava da je pružatelj usluge
2.V.8. Programi podizanja svijesti o sigurnosti
zahtjeva „osigurava da njegovi zaposlenici koji imaju odgovornosti povezane sa zaštitom redovito sudjeluju u programima podizanja svijesti o pitanjima zaštite”. Podnositelj zahtjeva trebao bi razviti mehanizme za obrazovanje i obuku zaposlenika o sigurnosnim politikama, prepoznavanje odstupanja od tih politika i odabir postupaka koje je potrebno poduzeti kao odgovor na sigurnosne propuste.
Podnositelj zahtjeva posebno treba:
- obrazovati svoje zaposlenike i, ako je to potrebno, svoje poslovne partnere, u pogledu
-potencijalno sumnjivog tereta svom relevantnomšto su sigurnosno osoblje, zaposlenici koji rukuju teretom i zaposlenici odgovorni za
primanja robe. Ta bi se obuka trebala provoditi prije nego što gospodarski subjekt podnese zahtjev za status AEO-a,
-obuke radi dokumentiranja programa podizanja svijesti,
- osigurati službu ili osobu (unutarnjeg ili vanjskog suradnika društva) odgovorne za obuku zaposlenika,
-sumnjivih incidenata i njihova prijavljivanja,
- provoditi posebno osposobljavanje kako bi se zaposlenicima pomoglo pri održavanju istovjetnosti tereta, prepoznavanju potencijalnih unutarnjih prijetnji sigurnosti i zaštiti kontrola pristupa,
- redovito revidirati i ažurirati sadržaj obuke ako su potrebne preinake. Sadržaj obuke trebao bi održavati sve posebne zahtjeve po
/
obuke.
64
Prethodno navedeni mehanizmi za obrazovanje i obuku zaposlenika u pogledu sigurnosne 3. odjeljak 3.III.2.
”). Na primjer, kod mikro MSP-ova carinska tijela mogu prihvatiti i usmenu obuku, ako je evidentirana, te podsjetnik na temeljne zahtjeve u pogledu sigurnosti i
e su svojim inicijalima potvrdili predmetni zaposlenici.
-- -a i povezanih
sigurnosnih zahtjeva.
2.V.9. Imenovana osoba za kontakt
28. stavkom (h) PUCZU-
daje potvrdu (ICA). Potrebno je
primjene kriterija sigurnosti i zaštite.
Ta bi osoba trebala biti osoba za kontakt za sve probleme koji nastaju unutar društva, ali i one koji proizlaze iz ICA-e u pogledu sigurnosti i zaštite.
Bez obzira na to je li ta funkcija povjerena vanjskim izvršiteljima ili ne, podnositelj zahtjeva
povezanih smaterijala.
65
DIO 3. Postupak podnošenja zahtjeva i postupak odobravanja
Dijagram u nastavku pruža pojednostavnjeni pregled postupka podnošenja zahtjeva:
66
Odjeljak I. –AEO-a
- 22. stavku 1. -a. U njemu je navedeno da je nadležno carinsko tijelo u mjestu u
upoznata s carinskim aktivnostima podnositelja zahtjeva.
i vanjskim izvršiteljima, ispravna odluka nije uvijek odmah jasna.
12. ili 27. DUCZU-a.
12. DUCZU-na kojem se vodi ili je dostupna evidencija i dokumentacija podnositelja zahtjeva kojom se
svrhe) (npr. mjesto gdje se nalazi administrativno središte društva podnositelja zahtjeva).
27. DUCZU-a navodi se, osobito za AEO, da ako se nadležno carinsko tijelo ne 22. stavkom -a ili 12.
DUCZU-
eno u zahtjevu.
3.I.2. Dostupnost dokumentacije povezane s carinom
22. stavku -a govori se o situaciji u kojoj društvo
zemlji.
Primjer 1.: . Provodi sve svoje poslovne aktivnosti u
Švedskoj, osim administracije koju povjerava vanjskom izvršitelju u Estoniji. Osigurava
relevantnim propisima u Švedskoj.
67
Primjer 2.: evidencije i dokumentaciju
carinske svrhe) povjerava vanjskom izvršitelju u Irskoj, a one su dostupne iz Ujedinjene Kraljevine. Uvozi robu iz Azije preko Rumunjske.
U 12. DUCZU-a te
Primjer 3.:
d tamo. Uvozi iz Ukrajine. Uvoz i skladištenje
Portugala.
.
Kako je prethodno objašnjeno, jasno je da svi gospodarski subjekti koji su samostalni pravni subjekti moraju podnijeti vlastiti zahtjev s temeljito ispunjenim Upitnikom za samoocjenu.
nastana.
32. CZU-a trajni poslovni nastan definiran je kao „stalno mjesto poslovanja,
5. stavkom (b) CZU-a trajni poslovni nastan nije samostalni pravni
nacionalnom zakonodavstvu. , kako bi trajni poslovni nastan poslovao, u nekim se
podnijeti zahtjev.
Primjer 1.:
poslovne nastane. „Trajni poslovni nastan 1” registriran je u Belgiji, a „trajni poslovni nastan ezane s carinom, ali
-a za cijelu grupu. Glavna te aktivnostima
68
nastani.
Potrebno je napomenuti da je zaista potrebno podnijeti zasebne zahtjeve, što bi moglo ažno je istaknuti da su ta dva
ranije izdano, njegovu suspenziju ili opoziv.
26. DUCZU-ajednim jedinstvenim zahtjevom trebalo bi obuhvatiti „sve njegove (podnositelja zahtjeva)
27. DUCZU-a navodi se da se dijelu 1. odjeljku 1.II.1. ovih
Smjernica ima
Primjer 2.: trajne poslovne
Primjer 3.: -u. Ima trajne poslovne nastane koji nisu
poslovni nastan u Ujedinjenoj Kraljevini ima ulogu europskog središta te se stoga sve
EU-u drže u Ujedinjenoj Kraljevini. Aktivnosti povezane s carinom obavljaju se u
polje 1. =
polje 4. = adrese po
69
polje 9. = broj EORI društva u Ujedinjenoj Kraljevini i relevantne registracijske brojeve (broj obveznika PDV-a ili porezni identifikacijski broj ako broj obveznika PDV-a nije dostupan) podružnica u Belgiji, Njepolje 16. – 18. = urede svih podružnica u EU-u.
na
prethodno navedeni dio 3.I.2.
Odjeljak II. – va
-a podnesen opisan 22. i 38. CZU- 11. do 13. i 26. do 28. DUCZU- 10 i 12.
PUCZU-a. Do datuma nadogradnje sustava AEO CZU-a zahtjev se podnosi prema -u. Po zaprimanju obrasca zahtjeva
- Zahtjev bi se trebao 22. stavka 1. CZU-a i 11. DUCZU-a,
- Upitnik za samoocjenu 26. stavku 1. DUCZU-a
- Carinska tijela moraju imati sve nužne informacije kako bi mogla obaviti brzu provjeru
pristupanjem relevantnim bazama podataka ili traženjem od podnositelja zahtjeva da ih dostavi sa zahtjevom,
- Kad god je to potrebno, carina bi trebala upotrebljavati i druge raspoložive izvore -a, kontakte s drugim nadležnim tijelima,
informacije s -stranica društva itd., - zatražiti od
12. stavkom 2. CZU-a,- Rok unutar kojeg je podnositelj zahtjeva dužan podnijeti dodatne zatražene podatke nije
prop
carinsko tijelo mora odrediti razuman rok za dostavljanje relevantnih informacija te o tome obav 12. stavak 2. drugi podstavak PUCZU-a),
-navesti
22. stavak 2. drugi podstavak CZU-a), -
dio 3. odjeljak Inadležne za podnošenje zahtjeva za status AEO-a” ovih Smjernica.
70
i se ubrzao cjelokupan
podnošenja zahtjeva:
– -ove / postupka
podnošenja zahtjeva za status AEO-a te spremne pružiti potrebne informacije, – – društvo bi trebalo poduzimati mjere za ispravljanje nedostataka
otkrivenih tijekom ispunjavanja Upitnika za samoocjenu i ublaživanje povezanih rizika te bi trebalo obavijestiti carinsko tijelo o problemima povezanima s neispunjkoje se poduzimaju,
– carinskim tijelom kako bi se izbjegao gubitak vremena i novca.
Odjeljak III. – Analiza rizika i postupak revizije
s nacionalnim zakonpovezanima s carinom.ponovna procjena.
Carinsko tijelo obavlja prethodne provjere prije dodjele bilo koje vrste carinskog odobrenja/potvrde. U kontekstu AEO-a prethodna provjera je revizija koja slijedi nakon podnošenja zahtjeva za status AEO-a i služi za provjeru ispunjava li podnositelj zahtjeva
39. CZU-a. Na temelju (prethodne) provjere inspektor mora biti u
- donijeti mišljenje o ispunjavanju uvjeta za dodjelu statusa AEO-a - utvrditi preostale rizike i predložiti dodatne mjere koje je potrebno poduzeti- ati
Carinska tijela - posjete
opoduzeti mjere kako bi se provjerilo ispunjava li gospodarski subjekt još uvijek kriterije za stjecanje statusa AEO-procjene.
71
3.III.1. Prikupljanje i analiza informacija
Kako bi se provela -u je
Informacije se prikupljaju u cilju:- boljeg razumijevanja poslovanja gospodarskog subjekta i okruženja u kojem obavlja
svoju djelatnost,-
gospodarskih subjekata, - pripreme plana revizije u skladu s rezultatima procjene rizika,- pripreme revizije (optimalni tim inspektora, predmet revizije itd.),-
- interne baze podataka (npr. carinske postupke koje je podnositelj zahtjeva
upotrebljavao / deklaracije koje je podnositelj zahtjeva podnio),
- interne informacije (rezultati prethodnih provjera i/ili revizija, druga izdana ili
deklaracija itd.),
- informacije koje su zatražila i dostavila druga nadležna tijela,
-
savjetovanja – vidi dio 4. i drugim
državnim tijelima” ovih Smjernica),
- informacije koje su dostavili sami gospodarski subjekti (tj. u Upitniku za samoocjenu),
-
- sve druge bitne i
poslovnih prostora itd.
Sve prikupljene informacije potrebno je pažljivo ocijeniti kako bi se procijenila njihova pljanje podataka
Podnositelj zahtjeva trebao bi biti svjestan toga i biti spreman carini dostaviti sve potrebne e, inspektori mogu zatražiti i prikupljati
Trebalo bi uzeti u obzir i da se informacije mijenjaju i da su ponekad valjane jedino u trenutku u kojem su prikupljene. Stoga je važno imati najnovije i ažurne informacije. Kako bi se osiguralo da je ICA upoznata
su potrebne dodatne informacije.
relevantne akreditacijske postupke mogu dovesti do velikog ubrzanja postupka.
72
Mala i srednja podu svibnja 2003. o definiciji 15
-om.
U svrhe odobrenja statusa AEO-su sva MSP-
- s podnositeljem
--ova.
MSP-ovi predstavljaju 99 %16 -ova zapravo su
-ovi mogu imati za pristup postupku odobravanja te kako bi im se dodjela statusa AEO-koje se odnosi na AEO-ove primijenjena je potrebna fleksibilnost kako bi se smanjili troškovi
-29. stavku 4. PUCZU-a propisuje se zakonska obveza da
-ova u pogledu odobrenja statusa AEO-
3.III.3. Posebne gospodarske djelatnosti
3.III.3.1. Kurirski servisi
dijelu 1. odjeljku II.4.stavku (f) ovih Smjernica. U okviru tog trgovinskog sektora postoji posebni podsektor:
svih pošiljaka u uvozu i oko 50 % svih pošiljaka u izvozu.
Taj podsektor ima nekoliko posebnih obilježja:- velike obujme transakcija,
15 Preporuka Komisije od 6. L 124/2003
16 U Europskoj uniji je 2008. bilo više od 20 milijuna pod-a MSP-ovi.
73
- važnost brzine prijevoza i brzog carinjenja – kratki rokovi isporuke tim su
- veliki broj i raznovrsnost poslovnih partnera, od redovitih poslovnih korisnika do jednokratnih privatnih klijenata,
-zastupnika/predstavnika,
- ti djeluju kao RA-i ili KC-i kako je navedeno u Uredbi (EZ) br. 300/200817 i zadovoljavaju zahtjeve Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 2015/199818 za
- prijevoz paketa i tereta vlastitim zrakoplovima ili osiguranje
-pojednostavnjenih carinskih postupaka.
r koje osobito treba uzeti u obzir kada takvi gospodarski subjekti podnesu zahtjev za status AEO-a, na primjer:
-tijela moraju uzeti u obzir veliki obujam transakcija i procijeniti jesu li povrede sustavne, kvalitetu unutarnjih kontrola gospodarskih subjekata i postupaka kojima se utvr – vidi dio 2. „Kriteriji za stjecanje statusa AEO-a”ovih Smjernica.
-potrebno, prijevoznim evidencijama gospodarskog subjekta. S obzirom na veliki
zaštitu sustava gospodarskog subjekta od neovlaštenog pristupa ili ulaska te pristup dokumentaciji i postupcima za obradu informacija u sustavima koje upotrebljavaju kurirski servisi,
-lokacije ili djelatnosti koje ne pokriva status RA-a ili KC-a,kršenja dogovorenih sigurnosnih mjera s rizikom od dostavljanja nesigurne ili neosigurane robe. S obzirom na široki raspon poslovnih partnera, carinska tijela moraju procijeniti postupke za odabir poslovnih partnera i upravljanje rizicima povezanima s poznatim i nepoznatim trgovinskim partnerima,
gu predstavljati sigurnosni
postupke za obavljanje sigurnosnih provjera novih zaposlenika za stalno i privremeno zaposlene, nedostatnu svijest o sigurnosnim zahtjevima. Carinska tijela moraju
rizicima u pogledu sigurnosti i zaštite povezanima s kretanjem žurnih pošiljaka.
17 Uredba (EZ) br. od 11. 2320/2002
18 Provedbena uredba Komisije (EU) br. 2015/1998 od 5.provedbu zaje
74
3.III.3.2. Poštanski operatori
Poštanski operator ima svoje osobitosti i potrebno je u obzir uzeti njegova obilježja i s njima povezane rizike. Može se pretpostaviti da se kriterij dokazane solventnosti procjenjuje na isti
povezanima s ostalim kriterijima za stjecanje statusa AEO-a.
pouzdanost nije jednostavno provjeravati. Posljedice toga mogu biti problemi u pogledu
veliki broj „malih” pošiljaka, tj. pošiljke male težine/vrijednosti,nepouzdanost izjava koje daju klijenti (uglavnom pojedinci): pogreške i propusti u izjavama o vrijednosti i pogrešni opisi sadržaja pošiljaka, nedostatak/neadekvatnost
udovoljavanju carinskim zahtjevima (nedostatak potvrda/dozvola itd.),odgode dostave zbog prijevoznika,
, uz
od obveze podnošenja robe i postupkom carinskog skladištenja najvažniji su elementi koje je potrebno
Jedan od rizika koji je potrebno uzeti u obzir upravljanje je izvještavanjem o nedostavljenoj U
ako je tako propisano pravilima) ili troškove povezane s povratom pošiljatelju. To bi moglo
logistike i uprave, troškove, sigurnost robe i skladišta.
Takva operativna situacija zahtijeva
carinskih postupaka, izvoza i uvoza, kao i sigurnost podataka koji se u njima nalaze.
Pri procjeni djelotvornosti sustava unutarnje kontrole važno je provjeriti, osim razdvajanja
carinskih postupaka i kako se s time povezani rizici zapravo otkrivaju i rješavaju. Stoga bi trebalo procijeniti utjpažljivo bi trebalo ocijeniti i djelotvornost postupaka provedenih radi rješavanja nepoštovanja carinskih propisa.
Osim toga, ali i dalje u vezi s unutarnjom kontrolom, važno je provjeriti i koje se baze podataka i informacijski postupci upotrebljavaju za pohranu podataka povezanih s klijentima i pošiljkama.
75
dostavljaju pakete.
Sigurnosni zahtjeviU tom bi se kontekstu trebalo pažljivo razmotriti zapošljavanje osoblja. Važno je razmotriti
emenih radnika i
izvršenja nezakonitih radnji kao što su bombe u paketima, droge itd. Stoga je potrebno pažljivo ocijeniti kriterije koji se primjenjuju za odabir pri zapošljavanju
zaposlenika u mjeri dopuštenoj zakonom. Potrebno je pažljivo razmotriti ugovore sa zaposlenicima.
Svim zaposlenicima, bez obzira na vrstu ugovora na temelju kojeg je zaposleno, trebalo bi postupaka i propisa.
Kako bi se postigla visoka norma kvalitete u primjeni postupaka sigurnosti i zaštite, nužno je
otprema.
lanca opskrbe, poštanski operator trebao bi: - sastaviti smjernice za sigurnost i zaštitu kako bi se zaposlenici obavijestili i
osposobili u pogledu rizika povezanih s poštanskim poslovanjem, -
-kontrolama i osigurati im ažurne informacije o tome kako prepoznati potencijalno
pošiljatelj nije naveden,
vjerske zajednice, mediji itd.),namjena izbjegavanje provjera:
„Ne izlagati rendgenu”, „Povjerljivo”, „Nije potrebna poštanska inspekcija”, „Ne otvaraj” itd.,
i širenje sadržaja, promjene boja pakiranja, masne mrlje, zvukovi u paketu, itd.).
prostora koji se upotrebljava za skladištenje pošiljaka:- u kojima se mogu provoditi sigurnosne provjere dolaznih ili
odlaznih pošiljaka,-
-
- pripremiti plan reakcije za prepoznavanje, izolaciju i neutralizaciju otkrivene prijetnje,
76
- stvoriti sigurnosni kontaktni ured za carinu, policiju, obavještajnu i zdravstvenu
Naposljetku, s obzirom na zoperatori i na broj transakcija te kako bi se uspostavili pouzdani postupci u pogledu carinske
s detaljnim internim proceduralnim protokolima koji se stvarno primjenjuju u svakodnevnoj praksi.
3.III.3.3.
prijevoznika: - i konvencije (COTIF,
CIM). Takvim se sporazumima mogu nametati zahtjevi u pogledu plombi i cjelovitosti tereta. Isto se tako mogu odnositi na obveze tijekom prijevoza;
- propisima i potvrdama o sigurnosti željeznica koji
-
poslovanje,
-strane, odg
- podnositelj zahtjeva može imati složenu organizacijsku strukturu, mnogo poslovnih prostora i širok raspon djelatnosti. Djelatnosti se mogu podijeliti i na
-
je zaštitarskih usluga na ranžirnim kolodvorima. Utovar jedinica tereta / kontejnera na vagone ili njihov istovar može
uju ili istovaruju jedinice
odgovornost za rukovanje robom,
- tijekom prijevoza nekoliko bi osoba moglo rukovati dokumentima ili provjeravati jedinice tereta /
77
AEO-
- kako bi se bolje razumjelo poslovno okruženje, carinska bi tijela trebala od podnositelja zahtjeva prije revizije zatražiti kratki prikaz propisa, sporazuma i konvencija koje ih obvezuju,
- pri pripremi revizije inspektori bi trebali imati jasan pregled lokacija i poslovnih
zahtjeva ili ne. Relevantne lokacije prostori su u kojima se rukuje dokumentima povezanima s carinom, jedinicama tereta i robom,
-ima s
otvorenim pristupom i tijekom prijevoza/istovara/utovara i stajanja vlakova,
-(nadzorne kamere, skeniranje) i zaustavljanje vlakova, vaganje tereta, postupak pregleda u s
-
-vnosti (utovara/istovara/sigurnosnog
nadzora) vanjskom izvršitelju podnositelj zahtjeva mora upravljati rizicima
nu ulogu imaju i
-
-
3.III.4.
3.III.4.1.
--ove pokušavaju na njih, koji ne
AEO-a.
Dok gospodarski subjekti ne moraju uvijek imati status AEO-a kako bi dobili odobrenje za pojednostavnjenje navedeno u carinskim propisima, za neka pojednostavnjenja moraju
-a kako bi ishodili predmetno odobrenje (vidi i dio 1.III.1. ovih Smjernica).
78
Kako bi se ubrzao postupak podnošenja zahtjeva te smanjilo vrijeme potrebno za reviziju,
- informacije iz prethodnih zahtjeva za carinska odobrenja i rezultate postupka,-
raspoložive/dostupne carini,- informacije o carinskim revizijama i njihove rezultate,- informacije iz carinskih postupaka koje je podnositelj zahtjeva
upotrebljavao/deklaracija koje je podnositelj zahtjeva podnio, -
ima podnositelj zahtjeva,-
zakonodavstvom Unije u mjeri u kojoj su relevantni za provjeru kriterija 29. stavak 2. PUCZU- 29. stavak 3. PUCZU-a).
razdoblje na koje se ti podatci odnose, carinska bi tijela možda trebala preispitati ili zatražiti potvrdu od drugih nadležnih tijela kako bi provjerila jesu li informacije (u cijelosti ili djelomice) još valjane.
automatsko priznavanje standarda sigurnosti i zaštite, npr.:
- Ako je podnositelj zahtjeva regulirani agent ili poznati pošiljatelj smatra se da su kriteriji sigurnosti i zaštite ispunjeni u pogledu lokacija i postupaka za koje je podnositelj zahtjeva stekao status reguliranog agenta ili poznatog pošiljatelja u toj mjeri da su kriteriji za dodjelu statusa reguliranog agenta ili poznatog pošiljatelja
(e) CZU- 28. stavak 3. PUCZU-a, vidi i dio 3. odjeljak 4.2. (b) ovih Smjernica),
- Ako je podnositelj zahtjeva korisnik potvrde za sigurnost i zaštitu izdane na
organizacije za normizaciju ili na temelju europske norme europskog normizacijskog tijela, ta se potvrda uzima u obzir pri provjeri ispunjenja kriterija sigurnosti i zaštite. Smatra se da su kriteriji ispunjeni ako se utvrdi da su kriteriji za izdavanje te
39 (e) CZU-a 28. stavak 2. prvi podstavak PUCZU-a).
Smatra se da su kriteriji ispunjeni ako je podnositelj zahtjeva korisnik potvrde
28. stavak 2. drugi podstavak PUCZU-a).
potvrda19 ili nacionalno nadležno tijelo.
19 MLA (Sporazum o multilateralnom priznavanju) ili MRA (Sporazum o uzajamnom priznavanju). Vidi i www.european-accreditation.org.
79
29. stavkom 3. PUCZU-i kriterij za dodjelu statusa AEO-a automatski ispunjen te
kojoj mjeri.
i u kojoj mjeri potvrda ili standard relevantni i bitni te mogu li biti korisni u postupku podnošenja zahtjeva za status AEO-
- tko je izdao potvrdu ili tko je nadležan za dodjelu standarda? Je li potvrdu/odobrenje izda
-nadležno tijelo (primjeri u dijelu 3. ), samoocjena gospodarskog subjekta ili provjera koju obavlja nezavisna i
- Je li provedena revizija na licu mjesta ili samo provjera dokumenata?- Koji su razlozi podnošenja zahtjeva za potvrdu/odobrenje gospodarskog subjekta? -
konzultanta? -
postupak? - Kada je potvrda/odobrenje izdano? Kada je provedena posljednja revizija? Koji su
Popis poznatih standarda i potvrda/odobrenja naveden u nastavku nije sveobuhvatan. Zbog raznovrsnosti gospodarskih djelatnosti gospodarskih subjekata i nacionalnih posebnosti u
Potrebno je napomenuti da podnositelji zahtjeva nadležnom carinskom tijelu mogu dostaviti informacije o svakom standardu kojemu udovoljavaju ili potvrdi/odobrenjima koje imaju, a
statusa AEO-a. Nadležno carinsko tijelo provjerava može
-a savjetovalo neovisno tijelo/ustanova, ali mu nije dodkriminala na terenu, programi obuke).
Potrebno je napomenuti da nije potrebno imati bilo koju od tih potvrda/odobrenja niti je a stjecanje statusa AEO-a. Ako su dostupne bilo kakve
potvrde/odobrenja, carinska tijela mogla bi ih smatrati korisnima (vidi i Pojašnjenja uz upitnik za samoocjenu za odjeljke tavom te zahtjevima u pogledu sigurnosti i zaštite).
Potrebno je uzeti u obzir i da je uvijek obveza podnositelja zahtjeva dokazati da ispunjava kriterije za stjecanje statusa AEO-a.
80
3.III.4.2. Potvrde/odobrenja koje su izdala carinska ili druga državna tijela
(a)
Kad gospodarski subjekt podnese zahtjev za dobivanje statusa AEO-a, u obzir bi trebalo uzeti
(b)
Ovisno o ulozi u lancu opskrbe, spomenuta nadležna tijela subjektima mogu dodijeliti status RA-a ili RC-a, dok RA izravno imenuje provjerenog pošiljatelja (AC).
RA-
propisuje u pogledu tereta, paketa, žurnih paketa ili pošte.
mogu ukrcati na svaki zrakoplov.
Za RA-a i KC- 28. stavku 1. PUCZU-a smatraju se ispunjenima u 28. stavkom 3. PUCZU-a u odnosu na poslovne prostore i predmetne
djelatnosti za koje je gospodarski subjekt dobio status RA-a ili KC-a. Za razliku od programa za AEO-ove status KC-a i RA-napomenuti da status KC-a i RA-zrakoplovima. Za dolaznu robu postupci se ne ispituju niti ne odobravaju.
EU-a u pogledu kriterija za dodjelu statusa RA-a, KC-a i AEO-
- sigurnost zgrade
-
- sigurnost tereta
- Sigurnost osoblja
ispunjavaju.
Stoga bi, kada je podnositelju zahtjeva za status AEOS- -a ili RA-a,
tako, provjeriti ih. Ne bi trebalo automatski priznavati provjere sigurnosti i zaštite, ali bi
djelatnosti.
Iako nema pravnog priznanja statusa AC- -amože biti od pom -a.
81
(c)
konvencije o zaštiti ljudskih života na moru (SOLAS)” don
obavljaju procjene rizika i analize rizika i da razvijaju, održavaju i poboljšavaju sigurnosne
jedinica tereta. Te se mjere moraju propisno dokumentirati u sigurnosnom planu koji se dostavlja imenovanom
nije samo koristan alat za procjenu kriterija sigurnosti
stjecanje statusa AEO- 28. stavak 2. PUCZU-a).
adovoljavaju primjenjive zahtjeve Kodeksa ISPS
nacionalnih pomorskih uprava u suradnji s Europskom agencijom za pomorsku sigurnost
uzeti u obzir u kontekstu odobrenja statusa AEO-a.
postupci, pravila i tehnike kojima se osigurava da sva prihvatljiva imovina zadovoljava visoke bonitetne standarde Eurosustava. Pri procjeni bonitetnih standarda Eurosustav u obzir uzima
Stalno referentno mjerilo Eurosstandard definiran je u smislu ocjene „jednostrukoocjeni „A–” agencije za kreditni rejting Standard & Poor's ili Fitsch Ratings, ocjeni „A3” agencije Moody's ili „AL” agencije DBRS. Stoga se i ocjena agencija za kreditni rejting može uzeti u obzir pri procjeni kriterija o dokazanoj financijskoj solventnosti.
(e)
Primjenjuje se i na društva izvan SAD- -u. Uglavnom
82
-a, ono automatski ne udovoljava kriterijima za stjecanje statusa AEO- okazatelj koji je potrebno uzeti u obzir pri analizi rizika i u kontekstu odobrenja statusa AEO-a.
(f)
U nekim zemljama postoje programi sigurnosti i zaštite koji su u skladu s konceptom AEO-aiz -
je od važnosti u kontekstu odobrenja statusa AEO i nadležno carinsko tijelo bi ga trebalo uzeti u obzir postupku provjere za dodjelu statusa AEO-a.
(g)
Pod okriljem Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) donesena je jenu karneta TIR iz 1975.
(Konvencija TIR iz 1975.).
Za Konvenciju TIR nadležan je UNECE, kao i za .samo tekst Konvencije, nego i mnogo drugih korisnihKonvencije.
Za potrebe odobrenja statusa AEO-a posebno je zanimljiv kontrolirani pristup postupcima 6. Konvencije TIR pristup
postupcima TIR dodjeljuju nadležna tijela i to samo prijevoznicima koji zadovoljavaju minimalne uvjete i zahtjeve iz dijela 2. Priloga 9. Konvenciji, odnosno:
-- dobro financijsko stanje, - dokazano znanje o primjeni TIR-a,- nepostojanje ozbiljnih ili ponovljenih povreda carinskog ili poreznog zakonodavstva, -
nepravilnosti.
Od posebnog interesa za potrebe odobrenja statusa AEO-a može biti i odobrenje cestovnih vozila i kontejnera. Konvencijom TIR propisuje se prijevoz robe u kontejnerima ili cestovnim
on plombiranja
relevantna nacionalna tijela za homologaciju ili tijela nadležna za nadzor izdaju tzv. potvrde o odobrenju za cestovna vozila ili kontejnere.
(h)
-usporedivi.
3.III.4.3. Komercijalne norme i certifikacija
(a) certifikati u skladu s normom ISO 27001
83
-a za sigurnost informacijske tehnologije i zaštitu
dokumentiranih sustava upravljanja
uredbama.
(b) ISO 9001:2015 (eventualno kombinirana s normom ISO 14001:2009)
osiguranje kvalitete. Stoga bi z
Certifikat ISO 9001:2015 može biti koristan za postupak podnošenja zahtjeva za status AEO-a, npr. za ocjenu sustava unutarnje kontrole.
(c) ISO 28000.2007
28000:2007 okvirna je norma, a zahtjevi u po
stjecanje statusa AEO-a u 28. stavkom 2. PUCZU- 28001 trebala uzeti u obzir u kontekstu odobrenja statusa AEO-a.
(d) cerfitikati TAPA
TAPA je udruženje osoba odgovornih za sigurnost i
tijekom skladištenja, pretovara i prijevoza. Certifikati TAPA dodjeljuju se na temelju normi za sigurnost tereta koje su razvile organizacije TAPA. U skladu s tim provjere u pogledu
sama društva provode samoocjenu (certifikat TAPA C). Norme TAPA za sigurnost tereta ost u pogledu zgrada, opreme i postupaka prilikom skladištenja i
prijevoza robe. Uspješna certifikacija (certifikati A i B) prema zahtjevima normi za sigurnost tereta
ivisoke razine.
cijelo društvo.
84
/
u pravilu relevantne kriterije mora ispuniti podnositelj zahtjeva.
dijelu 2. „Kriteriji za stjecanje statusa AEO-a” ovih Smjernica. Istaktivnosti povjerene skupini povezanih društava.
u obzir i koji mogu utjecati na analizu rizika i postupak revizije. Prvo se mora razjasniti odnos
usluge) za sva društva koja pripadaju jednoj grupi.
tjeva za status AEO-a i u
samo jednom.
Istodobno je poznavanje jednog društva grupe uvijek potrebno utjecaja na povezana društva. Ako sustav unutarnje kontrole u jednom povezanom društvu sa
djeluje ni u povezanim društvima, ali carinska
3.III.6. Rizik i analiza rizika
3.III.6.1. Procjena rizika i upravljanje rizicima gospodarskog subjekta
Organizacija gospodarskog subjekta može biti složen s
preglede tih postupaka, provjera i poduzetih mjera za smanjenje ili ublaživanje rizika
relevantni postupci prikladni. Organizacija koja ne primjenjuje nijedan sustav unutarnje
85
kontrole ili za koju postoje dokazi da primjenjuje sustav koji loše funkcionira po definiciji je izložena riziku.
spodarski subjekti u
gospodarski subjekt u svojim politikama/strategijama mora jasno odrediti ciljeve u pogledu iguranja svojeg dijela lanca opskrbe u
-----
Što je organizacija svjesnija svojih postupaka i rizika povezanih sa svojim aktivnostima, to je
trebala biti svjesna koncepata kao što su upravljanje rizicima, upravljaponovna procjena; ponovna primjena postupaka i/ili promjena postupaka) te da je primijenila relevantne postupke kako bi obuhvatila najvažnije rizike i utvrdile nove.
Unutar organizacije gospodarskog subjekta, ovisno o njegovoj velpostojati odgovorna osoba ili jedinica koja je odgovorna za provedbu procjene rizika i
ntne za dodjelu statusa AEO-
– prijetnje za sigurnost/zaštitu poslovnih prostora i robe, – fiskalne prijetnje,– pouzdanost informacija povezanih s carinskim postupcima i logistikom robe,–– ugovorne odredbe za poslovne partnere u lancu opskrbe.
prostore koji su relevantni za carinske aktivnosti gospodarskog subjekta.
3.III.6.2. Carinska analiza rizika i revizija
procjeni svoje rizike i da poduzme radnje da ikako bi procijenila djelotvornost kojom gospodarski subjekt rješava takve probleme. Je li
rješenje? Kako bi to ocije -a, carinska tijela moraju:
– procijeniti rizik gospodarskog subjekta,–
86
– provesti reviziju,– riješiti sve neprihvatljive rizike s gospodarskim subjektom, – -a ili ne,– pratiti i po potrebi ponovno procijeniti predmetni gospodarski subjekt.
kako bi riješio rizike relevantne za odobrenje statusa AEO-a. U tom kontekstu gospodarski
izvršiteljima, ali ne i „obveze”. U kontekstu koncepta AEO-a gospodarski subjekt trebao bi biti svjestan rizika povezanih s povjeravanjem aktivnosti vanjskim izvršiteljima i poduzeti radnje kako bi ih riješio te carini podnijeti dokaze o tome.
Prvi korak za carinu je poslovanje gospodarskog subjekta (vidi dio 3. odjeljak 3.III.1.). Nakon toga carina može
sve ras
obzir sve rizike povezane s aktivnostima gospodarskog subjekta relevantnima za status AEO-a. U toj fazi rizik se procjenjuje na temelju svih raspoloživih informacija prije revizije i procijenjenog postojanja i djelotvornosti sustava unutarnje kontrole u organizaciji gospodarskog subjekta. Carinska tijela revizorima bi trebala pružiti smjernice za pripremu plana revizije.
Mapiranje rizika i model COMPACT za AEO-ove-
riterijima za stjecanje statusa AEO-bi se dvije dimenzije uvijek trebale uzeti u obzir kako bi se procijenila važnost relevantnog rizika. Ti se koncepti mogu prikazati vizu
Vje
roja
tnos
t
Utjecaj (posljedice)
87
Rizik se nikada ne može u potpunosti eliminirati, osim kada se u potpunosti odustane od
svim situacijama, osim u situaciji male vjerojatnosti, dok bi rizik sa srednjim utjecajem bio neprihvatljiv u situacijama velike vjerojatnosti. Cilj je smanjiti razinu rizika
promjena u razini.U pravilu, ako je:
- smatra se velikom i potrebno je uvesti dodatne protumjere kako bi se smanjila razina rizika,
-
v-
mogu razmotriti poboljšanja.
tumjera.
pojma sigurnosti: cilj gospodarskog subjekta može biti osigurati teret od
sve rizike za poslovanje relevantne za status AEO- -a i
modelom.
upravljati njima, pobrinuti da te mjere djeluju te ih pregledati i ponovno procijeniti.
sigurnosti i zaštite. Gospodarski subjekt trebao bi dokumentirati provedene postupke kako bi upravljao provedbom poboljšanja i kako bi to mogao dokazati carinskim tijelima.
Ukratko, gospodarski subjekt trebao bi imati spremne postupke i mjere kako bi: - jasno utvrdio sredstva i ciljeve u pitanju (tj. jasno je da je za AEO važan cilj
- utvrdio prijetnje koje mogu ugroziti navedena sredstva i ciljeve, - jetnje njegova vlastita sredstva, -
sa svojim poslovnim modelom, -- pratio djelotvornost provedenih postupaka.
U cilju dobivanja usporedivih rezultata postupak procjene rizika trebao bi se temeljiti na -ove20.
20
88
3.III.7.1. Priprema plana revizije
a.
Taj revizorski plan predstavlja posebne smjernice koje je potrebno slijediti pri provedbi revizije te su u njemu navedeni ciljevi, opseg i metode revizije.
Plan revizije trebalo bi sastaviti na temelju procjene rizika, a trebao bi sadržavati informacije o:
-provjeriti,
- matrici analize rizika,- odjelima ili jedinicama koje treba nadzirati,--
vrijeme njegove provedbe.
unutarnjih kontrola koje obavlja gospodarski subjekt. Gospodarski subjekt trebao bi se
sve to dokumentirati. Važno je imati na umu i da bi za MSP-ove potrebna razina unutarnje kontrole i dokumentacije trebala odgovarati razini riz
procjena ne mora uvijek poklapati s prijetnjama i rizicima koje su utvrdila carinska tijela.
Revizija se uvijek mora temel
Revizija utemeljena na riziku (RBA) pristup je reviziji kojim se analiziraju rizici revizije, postavljaju prihvatljivi pragovi na temelju analize rizika revizije te razvijaju programi revizije
ma revizije,
rizika i unutarnjih kontrola te mjera za suzbijanje i ublaživanje rizika koje je poduzeo
89
prihvatljivu razinu prije dodjele statusa AEO-a. RBA se prvenstveno smatra revizijom sustava.
3.III.7.3. Upravljanje preostalim rizikom
RBA-postupaka upravljanja rizicima i kontrole nad kojima je provedena revizija. To gospodarskom subjektu osigurava priliku da poboljša svoje postupke na temelju preporuka o rizicima koji
i njegovu uspješnost. Dobrom analizom rizika dobiva se okvir za pouzdanost revizije
Revizori bi trebali uzeti u obzir da je plan revizije živi dokument koji se može mijenjati u skladu s informacijama koje revizori primaju tijekom revizije. Potencijalni rizik koji je u fazi procjene rizika ocijenjen kao nizak, može pri ponovnoj procjeni biti ocijenjen kao visok,
koji se provodi.
Revizori bi uvijek trebali ocjenjivati sve dodatne informacije povezane
ožene kao Prilog 2. ovim Smjernicama.
razinu i p
-
kontrola,
-
ispitivanjem tih provjera.
- upravljanjem eventualnim preostalim rizicima kako bi ih se svelo na prihvatljivu
- Važno je da revizori
kako ih mogu prevladati,
-
90
ProvNužno je dokumentirati sve što je izvršeno, a ne samo prikupljati dokaze i informacije. To je
je odobravanjem, ali je važno i za gospodarski subjekt.
podatke:
- jasan pregled gospodarskog subjekta (njegovo poslovanje, njegova uloga u lancu opskrbe, njegov poslovni model, njegove aktivnosti povezane s carinom itd.),
-stjecanje statusa AEO-a,
-predložene podnositelju zahtjeva,
-revizorima,
- jasna preporuka o dodjeli statusa u skladu s rezultatima revizije,- -a, navesti potpune i detaljne razloge zbog kojih
- pregled prikaza profila rizika AEO- a AEO-a, sve dio 5. „Upravljanje odobravanjem”
ovih Smjernica).
nica, profil rizika
Odjeljak IV. – Odluka o dodjeli statusa
3.IV.1.
Odluka carinskih tijela o dodjeli statusa AEO-a temelji se na informacijama prikupljenima i
do potpunog dovršetka postupka revizije.
Kako bi se carinskim tijelima
-obrazac zahtjeva za status AEO-a, s ispunjenim Upitnikom za samoocjenu i svim drugim
91
popratnim informacijama. Te informacije bi možda trebalo ponovno provjeriti, a u nekim
ja postupka odobravanja i
-
revizije koje su dobili od tima (ili timova) revizora drugim nadležnim carinskim tijelima
najprikladniji mehanizmi za to.- rezultate bilo koje druge procjene organizacije i postupaka podnositelja zahtjeva izvršenih
za potrebe drugih provjera.
posebno ako postoji vjerojatnost negativne odluke
22. stavak 6. CZU-a).
Kako bi 8. stavku 1. i 13. stavku 2. DUCZU-
obavijestiti da se izostanak odgovora u zadanom roku smatra odricanjem od prava na s
3.IV.2. Donošenje odluke
- viru svoje unutarnje organizacije osniva posebnu službu nadležnu za donošenje odluke o dodjeli statusa AEO-a,
-m kriterijima za
stjecanje statusa AEO-a, kako je prethodno opisano, - 22. stavak 3.
CZU-može ga produljiti ICA za dodatnih 60 kalendarskih dana ako nije u
28. stavak 1. DUCZU-a), na zahtjev podnositelja zahtjeva i ovisno o dogovoru s predmetnim carinskim tijelom. Tijekom potonjeg produljenja roka podnositelj zahtjeva provodi
Razdoblje zatraženog produljenja roka trebalo bi biti razumno s obzirom na prirodu pril 22. stavakpodstavak CZU-a),
92
informacije. Podnositelj zahtjeva na zahtjev dostavlja informacije u roku od najviše 30 dana. Podnositelja
13. stavak 1. DUCZU-a),
13. stavak 2. DUCZU-a), može ga produljiti ICA ako je ona produljila razdoblje za savjetovanje s drugim carinskim tijelom. Rok za donošenje odluke produljuje se za isto razdoblje za koje je produljen rok za savjetovanje. Podnositelja zahtjeva
13. stavak 3. DUCZU-a), može ga produljiti ICA ako carinska tijela vode istrage na temelju ozbiljnih razloga za sumnju na povredu carinskog zakonodavstva. Takvo produljenje iznosi najviše devet mjeseci. Po
13. stavak 4. DUCZU-a), može ga produljiti ICA ako su u tijeku kazneni postupci zbog kojih postoji sumnja ispunjava li podnositelj zahtjeva ili, ako je primjenjivo, osobe
24. stavku -a, uvjete povezane s carinskim zakonodavstvom i poreznim pravilima te ako ne postoje teška kaznena djela povezana s gospodarskim aktivnostima podnositelja zahtjeva. Rok za donošenje odluke produljuje se za vrijeme potrebno za
28. stavak 2. DUCZU-a).
- 22 stavak 2. drugi podstavak CZU-a), - 28. DUCZU-a,- produljenom roku za donošenje odluke zbog istraga carinskih tijela osim ako bi se
13. stavak ca DUCZU-a), - 13. stavak 3.
DUCZU-a), - produljenom roku za donošenje odluke zbog zahtjeva za dostavljanje dodatnih
13. stavak 1. DUCZU-a), - produljenom roku zbog prava podnosit 13. stavak 2.
DUCZU-a,- bilo bi prikladno obavijestiti
izvršavanja prilagodbi kako 22. stavak -a),
- podnositelja zahtjeva i o produljenom roku za donošenje odluke ako su u tijeku k 28. stavak 2. DUCZU-a).
odbijanja i pravo na žalbu, -
93
odbijanju zahtjeva gospodarskom se subjektu pruža prilika za izražavanje svojeg mišljenja 22. stavak 6. CZU-a).
bilo kakvih -poštom, službenim pismom itd.).
3.IV.4. Žalbe
44. CZU-a navodi se da „svaka osoba ima pravo na žalbu protiv svih odluka koje donesu carinska tijela i koje se odnose na primjenu carinskog zakonodavstva, koje se te osobe
obliku i u skladu s pravilima navedenima u nacionalnom zakonodavstvu.
94
3.IV.5. Rokovi
Odluka
Provjere prihvatljivosti:
= 30 dana22.
stavak 2. UCC-a)
+ najviše 30 dana
ako carina
dodatne
informacije
12. stavak 2. UCC IA-a)
Zahtjev
-a
= 22. stavak 3.UCC-a)
Pravo na saslušanje:
= 30 dana
8. stavak 1. i
13. stavak 2. UCC DA-a)
donijeti odluku u roku od 120 dana
28. stavak 1. UCC DA-a)
+ X dana na zahtjev podnositelja
22. stavak podstavak UCC-a)
+ najviše 30 dana ako je carina
13. stavak 1. UCC DA-a)
+
carinskih istraga
13. stavak 4. UCC DA-a)
+ X dana ako su kazneni postupci u
28. stavak 2. UCC DA-a)
Status AEO-a odobrenStupa na snagu 5 dana nakon odluke
29. UCC DA-a
Status AEO-a odbijen
statusa AEO-a izgledno
Štetne informacije= 30 dana
31. stavak 4. UCC IA-a),
Obvezno savjetovanje= 80 dana
31. stavak 3. UCC IA-a)+ XX dana
14. stavak 2. UCC IA-a)
95
DIO
Odjeljak 1. –
U kontekstu postupka za odobravanje statusa AEO-
za stjecanje statusa AEO-a. To je posebno važno jer odobreni status AEO-a vrijedi diljem EU-a. Ti
-statusa AEO-a trebala provoditi u odnosu na sve njihove relevantne carinske aktivnosti. To je
-i odobrenja statusa AEO- ku važnu ulogu imaju i carinska tijela u
-i radi donošenja
4.I.1. Postupak
30. stavkom 1. PUCZU-stavlja na raspolaganje informacije bez odlaganja, a najkasnije u roku od sedam dana od
savjetovanja).
30. PUCZU-
se provjera sustava barem jednom tjedno.
Važno je i da svako carinsko tijelo obavlja provjere u sustavu EOS kako bi se provjerilo postoje li kakve bitne informacije koje treba poslati ICA-i. Sve relevantne informacije o podnositelju zahtjeva -a
- 31. stavkom 4. PUCZU-
rok od najviše 3informacija na raspolaganje ICA-i. Pravodobnom bi se razmjenom informacija državama
e dostavljaju prije izdavanja odobrenja.
poslati ICA-i jer bi te informacije mogle utjecati na uvjete koje mora ispuniti AEO. To je 35. PUCZU-a propisano da carinska tijela (ICA i druga carinska tijela)
96
važne, to može potaknuti ICA- 15. stavkom 1. DUCZU-a.
odobrenja.
4.I.2. Postupak konzultacija
31. stavkom 1. PUCZU-a „carinsko tijelo nadležno za donošenje odluke
jednog ili više kriteri 39. Zakonika”.
u kojem ICA to smatra potrebnim za procjenu -a. Taj se postupak može primjenjivati i
14. stavak 4. PUCZU-izvršiti savjetovanje s drugi
s postupkom ponovne procjene, a svi rezultati (suspenzija, opoziv, odobrenje statusa AEO-aostaje na sna
31. stavkom 2. PUCZU-
-
-
-
-
upak savjetovanja ako gospodarski subjekt ima jedan ili više poslovnih prostora u kojima se obavljaju aktivnosti povezane s carinom u drugoj državi
dobile info
je odgovoriti ICA- kriterije
97
podnositelju zahtjeva te je nadležna za donošenje odluke o ispunjavanju kriterija za cijelo poslovanje gospodarskog subjekta.
ispunjeni, ali su ICA-i dovoljna naknadna pojašnjenja podnositelja za
Ako unutar tog roka ne dobije nikakav odgovor, ICA pretpostavlja da je ispunjen kriterij ili 14. stavak 3.
PUCZU-a).
31. stavkom 3. PUCZU-a „carinsko tijelo dužno je završiti postupak savjetovanja u roku od 80 dana od dana kada je carinsko tijelo nadležno za donošenje odluke dostavilo obavijest o potrebnim uvjetima i kriterijima koje more ispitati konzultirano carinsko tijelo”.
14. stavkom 2. PUCZU-a rok za savjetovanje može biti produljen u bilo
(a) ako je konzultiranom carinskom tijelu potrebno više vremena zbog prirode provjera
koje treba provesti,
(b) na zahtjev podnositelja zahtjeva konzultiranom carinskom tijelu i uz suglasnost
carinskog tijela koje je zatražilo savjetovanje. Tijekom produljenog roka podnositelj
erijima za stjecanje
statusa AEO-
tijelo.
mogu se primijeniti i u svrhu ponovne procjene i pra 14. stavkom 4. PUCZU-a.
4.I.3. Sredstva komunikacije
Sve bi informacije povezane s „postupkom informiranja” i „postupkom savjetovanja” trebalo
ljive,
i kontakte u okviru mreže AEO-a.
-a u nezakonita djelovanja, posebni rizici povezani s AEO-om ili
98
probleme carini (ugroziti provjere i kontrole) ili gospodarskom subjektu.
Za sve osjetljive informacije koje nformata, trebalo bi upotrebljavati sustav upravljanja rizicima u carinskim pitanjima (CRMS).
Potrebno je napomenuti da ICA mora sastaviti obrazloženi upravni akt za gospodarski subjekt vne odluke. Stoga ako konzultirano carinsko tijelo utvrdi da podnositelj
zahtjeva ne ispunjava jedan ili više uvjeta i kriterija za donošenje povoljne odluke, rezultati se zajedno s dokumentacijom i obrazloženjem dostavljaju ICA- 14. stavak 1. drugi podstavak PUCZU-a).
Odjeljak II. –tijelima
državnim tijelima vrlo je važna u okviru postupka odobrenja statusa AEO-a. Ovisno o k
38. stavak 1. CZU-a da status AEO-a odobravaju carinska tijela, po potrebi nakon savjetovanja s ostalim nadležnim tijelima. Potreba za takvim savjetovanjem ovisi o brojnim pitanjima, na primjer, o vrsti gospodarske djelatnosti
java li podnositelj zahtjeva obveze koje možda ima na temelju ostalog zakonodavstva (npr. mjere trgovinske
se priznavanje statusa AEO-a temelji na ostalim zakonodavstvima Unije. I u tim se
razmjena informacija s njima obvezna kako bi se osigurala ispravna provedba predmetnog priznavanja.
poboljšala kvaliteta postupka za odobrenje statusa AEO-a u tijeku te kvaliteta odobrenja/potvrde koju izdaje drugo nadležno državno tijelo i/ili kako bi se izbjegle bespotrebne dvostruke provjere gospodarskog subjekta.
35. stavku 4. PUCZU-a navodi se da „
99
” PUCZU-a.
-a temelj za izdavanje odobrenja 30. stavkom 2. PUCZU-a „
”.
nadležnim za
prometa s nacionalnim carinskim tijelima kako bi se osiguralo da se status reguliranog agenta ili poznatog pošiljatelja i sve promjene pri dodjeli statusa AEO-a i pri upravljanju njime.
6.3.1.8. i 6.4.1.7. Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 2015/1998 propisuje se da nadležno tijelo mora carinskim tijelima staviti na raspolaganje sve podatke koji se odnose na status reguliranog agenta ili poznatog pošiljatelja koji bi mogli biti relevantni za posjedovanje odobrenja AEOS.
nacionalna zrakoplovna tijela.
Carinska tijela u obzir mogu uzeti rezultate procjena ili revizija provedenih u skladu sa zakonodavstvom Unije u mjeri u kojoj su relevantni za provjeru kriterija.
100
Primjer razmjene podataka u korist carine, drugih državnih tijela i gospodarskog subjekta
-ove.
Nacionalna tijela koja odobravaju dozvole za robu s dvojnom namjenom i nacionalna carinska -a i
korisnicima globalnih izvoznih dozvola ako im je to dopušteno nacionalnim zakonodavstvom.
DIO 5. Upravljanje odobrenjem
Odjeljak I. –
njegova sustava unutarnje kontrole. Gospodarski subjekt trebao bi biti sposoban pokazati egledati svoje
postupke, rizike i sustave kako bi oni odražavali sve bitne promjene u njegovim postupcima. Carinska bi tijela trebala biti obaviještena o tim promjenama.
23. stavku 2 CZU-a na temelju kojeg korisnik odobrenja statusa AEO-nastanu nakon što je odluka donesena i koji mogu utjecati na njezino održavanje ili sadržaj. Premda to u znatnoj mjeri ovisi o predmetnom AEO-u te stoga popis ne može biti iscrpan, Prilog 4. ovih Smjernicaobavijestiti.
ostalim relevantnim odobrenjima ili potvrdama koje je dodijelilo neko drugo državno tijelo, a koje mogu utjecati na odobrenje statusa AEO- -a ili KC-a).
o ponovnim procjenama jer ih carinska tijela mogu zatražiti.
Kako bi osiguralo da su AEO-ovi upoznati s tom obvezom, nadležno carinsko tijelo, na primjer, može:
- dati primjere informacija o kojima bi trebalo obavijestiti nadležna carinska tijela u pisanoj odluci, pismu itd. koje se šalje AEO-u nakon izdavanja odobrenja za status AEO- Prilog 4. ovim Smjernicama,
- dodijeliti AEO-svih informacija povezanih s njegovim odobravanjem,
- poslati poruku e-pošte (npr. u poruci e-pošte kojom carina gospodarskom subjektu dostavlja logotip AEO-a) osobi za kontakt u društvu AEO-
- ako službenici carinskog tijela izdavatelja otkriju nenajavljenu promjenu, poslati poruku e- pošte kao „upozorenje” osobi za kontakt u društvu AEO-a nav
101
– redovito (npr. jednom godišnje) osobi za kontakt s AEO-m (e-poštom) slati kratki Upitnika za samoocjenu) o
koje provode carinska tijela
AEO- no otkrivanje bilo koje naznake
23. stavkom 38. stavkom 1. CZU-a, status AEO-a podliježe zdoblje valjanosti odobrenja statusa AEO-a nije
-a.
-potaknuti carinska tijela da AEO-
uvjetima i kriterijima za odobrenje razvija u suradnji s AEO-om. Sve mjere provjere koje provode carinska tijela potrebno je evidentirati.
35. PUCZU-a „
102
”.
predložene mjere).
-a, a koje provodi nadležno carinsko tijelo može
osiguravanje da je AEO djelotvorno proveo korektivne mjere,
-
novih rizika.
– rezultate revizije –AEO-
-u,
– 28. stavka 2. i/ili stavka 3. PUCZU-a koji se odnosi na korisnike
europske norme europskog normizacijskog tijela i reguliranih agenata ili poznatih pošiljatelja – to su važne situacije koje je potrebno uzeti u obzir jer su se u tim
upotrebljavala pri dodjeli statusa AEO-a (npr. RA-a, KC-a itd.),
– signali ranog upozorenja – kao što je prethodno navedeno, AEO je zakonski obvezan obavijestiti nadležno carinsko tijelo o svim bitnim promjenama. Promjene koje je izvršio AEO mogu potaknuti carinska tijela da donesu odluku o nužnosti ponovne procjene. Važno je da AEnadležnom carinskom tijelu.
i svih promjena situacije (Postoje li novi rizici? Jesu li kvaliteta administrativne organizacije i sustav unutarnje kontrole i dalje jednako dobri kao što su bili tijekom revizije?). Postoje razni
naznaka bilo kakvih novih rizika/podataka, tj.:- -a,-- analiza raspoloživih informacija u internim carinskim bazama podataka,
103
- -a ili ponovne procjene (tj. revizija pojednostavnjenih postupaka ili zahtjev za dobivanje statusa ovlaštenog posjednika skladišta),
- procjena svih vidljivih promjena u ponašanju društva ili obrascima trgovanja,
– – nove rizike ili nove situacije potrebno je procijeniti na temelju
eti mjere za poboljšanje. Dužnost je carinskog tijela procijeniti te mjere za poboljšanje. To isto tako
kriterija i uvjeta ili da je potrebno suspendirati ili odmah opozvati status AEO-a.
raznim fazama (provjere prije dodjele statusa, upravljanje izdanim odobrenjima itd.). Brojni
- vrsta izdanog odobrenja –
AEOS može biti potreban posjet lokaciji,- stabilnost gospodarskog subjekta – cija, tržišta,
- opseg poslovanja i broj lokacija,- uloga AEO-a u lancu opskrbe –
carinski zastupnik, -
vanjskim izvršiteljima,- jesu li tijekom revizije AEO-
poboljšanja postupaka ili procedura.
-ui njegovim povezanim sigurnosti, posjet lokaciji AEOS-
se dodjeljuje status AEO--a.
ma AEO-
28. stavak 2. i/ili stavak 3. PUCZU-a sve informacije koje na raspolaganje stavljaju druga državna tijela mogu se upotrebljavati pri
la i gospodarski subjekti izbjegli
ažurirani plan pra
104
5.I.2. Odobrenje statusa AEO-
AEO-
statusa AEO-
u kojima
e pojedini trajni poslovni 35. PUCZU-
-
-
provjere, prikupljanje svih novih informacija i ažuriranje planova itd., -
-iOdgovorna su i za
obavljanje svih posjeta lokacijama trajnih poslovnih nastana. -
ICA-i. - relevantni nalazi do kojih je došlo carinsko tijelo u trajnom poslovnom nastanu i
koji su dostavljeni ICA-i.
Odjeljak II. – Ponovna procjena
15. stavkom 1. DUCZU-a zahtijeva se da carinska tijela ponovo procjenjuju djeluje li i dalje korisnik potvrde AEO-a u skladu s uvjetima i kriterijima AEO-a u
„–
–
– ako je potrebno zbog informacija koje je dostavio korisnik odluke u skladu s 23. stavkom 2. Zakonika ili druga tijela.”
ponovne provjere konkretnih kriterija ili uvjeta.
105
5.II.1. Ponovna procjena nakon promjena u zakonodavstvu EU-a
Potrebno je izvršiti ponovnu procjenu ako je došlo do promjena u carinskom zakonodavstvu -a.
Primjer su toga promjene kriterija AEO-a nakon izmjena Carinskog zakonika Unije i njegovih provedbenih odredaba kao
zadanog prijelaznog razdoblja.
i zbog informacija koje je dostavio korisnik odluke ili druga tijela
državna tijela, drugih informacija dobivenih od drugih carinskih tijela ili drugih državnih tijela, velike promjene u aktivnosti AEO-a itd. Stoga ICA za svakli potrebno ponovo procijeniti sve uvjete i kriterije ili samo relevantne uvjete ili kriterije za koje postoji sumnja na nepoštovanje. Tijekom ponovne procjene jednog kriterija uvijek se može otkriti da je potrebno ponovo provjeriti i ostale kriterije.
može otkriti utemeljenu sumnju da AEO više ne ispunjava neke kriterije. To se može dogoditi, na primjer:
- ako se jedan ili više poslovnih prostora AEO-nalazi ICA,
-kojoj je izdano njegovo odobrenje statusa AEO.
-
trajnih poslovnih nastana, -e zatražiti
pokretanje ponovne procjene uvjeta i kriterija.
pak -u koja
(a) – obzir razloge za pokretanje ponovne procjene.
(b) – samo provjera dokumenata ili, po potrebi, provjera dokumenata u kombinaciji s posjetom lokaciji radi ponovne procjene posebnih kriterija,
(c) –utvrditi ovisno o broju kriterija koje je potrebno provjeriti, o tome je l
106
posjet lokaciji i on u pravilu ne bi trebao prelaziti rokove koji su se primijenili za donošenje prvotne odluke o AEO-u.
(d) – ako ponovna procjena
šiti posjet u okviru postupka
31. PUCZU-a. (e) – nakon ponovne
-a, na primjer odobrenje za primjenu pojednostavnjenih postupaka. Ako je tako, to bi
procjene u pogledu carinskih sredstava i predmetnog gospodarskog subjekta. (f) –
prim
i rokovi. (g) – potrebno je rezultate ponovne procjene staviti na
državnim tijelima kroz komunikacijski sustav EOS, bez obzira na to jesu li bile
Odjeljak III – Izmjene odluke
kom 28. CZU-a odobrenje statusa AEO-a opoziva se ili mijenja ako jedan ili više uvjeta za donošenje te odluke nisu bili ili više nisu ispunjeni ilina zahtjev AEO-a.
Opoziv u kontekstu AEO-a detaljno je objašnjen u dijelu 5.V. ovih Smjernica.
U kontekstu AEO-
u AEOS-a).
28. stavak 3. CZU-a). O svim je izmjenama potrebno obavijestiti tijela kroz komunikacijski sustav EOS, bez obzira na to jsavjetovanja ili ne.
Usto, potrebno je napomenuti da podnositelj zahtjeva mora obavijestiti ICA-u o svim promjenama koje se odnose na zahtjev te ona te promjene mora unijeti u sustav EOS.
Odjeljak IV. – Suspenzija
Suspenzija statusa AEO-razdoblja.
107
23. stavkom (b) CZU- 16. DUCZU-a „
”.
status, što za njega može imati ozbiljne posljedice.
30. stavku 1. DUCZU-a navodi se da „
”.
30. stavku 2. DUCZU-a navodi se da „
”.
30. stavku 3. DUCZU-a navodi se da „
”.
Ako se odluka povezana s osobom koja je i AEOS i AEOC suspendira zbog neispunjavanja (e) CZU-a
njezino se odobrenje statusa AEOS-a suspendira, ali njezino odobrenje statusa AEOC-a ostaje valjano.
procjene prilikom -a. Ta sumnja na
„nepoštovanje” može se pojaviti i kao posljedica informacija primljenih od drugih država
Prije odluke o suspenziji nadležno carinsko tijelo mora obavijestiti AEO-a o nalazima i
odobrenja ako se situacija ne ispra
108
ispravljanja situacije. Rok za dostavljanje primjedaba i ispravaka iznosi 30 kalendarskih dana 8. stavak 1. DUCZU-a).
Odgovore treba pažljivo procijeniti s aspekta rizika, a osim ako se situacija može smatrati
dodatnih 30 dana. AEO mora o tomu biti obaviješten pisanim putem.
22. stavkom (c) CZU-a status se može suspendirati odmah ako vrsta ili razmjer prijetnje javnoj sigurnosti i zaštiti, zdravlju ili okolišu zahtijeva takvu odluku.
riterij za stjecanje statusa AEO-a zatraži suspenziju, AEO bi trebao predstaviti razlog zahtjeva i, kada je to prikladno, predložiti akcijski plan koji sadržava mjere koje je potrebno poduzeti i
mijenja svoju
Status se može suspendirati ako se akcijski plan i razlog za traženje usluge mogu smatrati
korisnika.
tijela i na inicijativu AEO-a v 16. stavku 1. DUCZU-
novog zahtjeva.
Kad se otkloni razlog suspenzije, odobrenje treba obnoviti. U protivnom nadležno carinsko tijelo mora razmotriti opoziv odobrenja.
Odjeljak V. – Opoziv
28. CZU-a i 34. PUCZU-a.
28. stavku 1. CZU-a povoljna odluka opoziva se ako
(b)
-agodine od datuma opoziva.
109
Opoziv odobrenja statusa AEO-osim ako je status AEO-a bio uvjet za tu povoljnu odluku ili se ta odluka temeljila na kriteriju za stjecanje statusa AEO-a koji više nije 34. stavak 1. PUCZU-a).
automatski na odobrenje statusa AEO- 34. stavak 2. PUCZU-a).
Ako je ista osoba AEOC i AEOS te ako se odobrenje opoziva zbog neispunjenja uvjeta
kvalifikacije koje su izravno povezane s aktivnostima koje se obavljaju), odobrenje statusa AEOC-a opoziva se, a odobrenje statusa AEOS- 34. stavak 3. prvi podstavak PUCZU-a).
Ako je ista osoba AEOS i AEOC te ako se odobrenje opoziva zbog neispunjenja uvjeta (e) CZU-
statusa AEOS-a opoziva se, a odobrenje statusa AEOC- 34. stavak 3.drugi podstavak PUCZU-a).
Potrebno je napomenuti da je opoziv na inicijativu carinskih tijela carinska odluka i gospodarski subjekt ima pravo na saslušanje. Stoga se sva saznanja, izvršene procjene i
- -u,
o ima pravo na žalbu.
DIO 6. Uzajamno priznavanje
priznavanju i njihove provedbe.
Odjeljak I. – Sporazumi o uzajamnom priznavanju koje je sklopio EU
Do sada je EU sklopio i proveo sporazume o uzajamnom priznavanju programa za AEO-ove s Norveškom, Švicarskom, Japanom, Andorom SAD-
zemljama kako -ove.
- -mjestu DG TAXUD-a.
http://ec.europa.eu/taxation_customs/customs/policy_issues/customs_security/index_en.htm
Odjeljak II. – Koraci postupka prema uzajamnom priznavanju
službena obveza uspostave uzajamnog priznavanja
usporedba zakonodavstva
posjete lokaciji (vidi odjeljak 6.VII. ovih Smjernica – preporuke kako provoditi
110
/ revizorske posjete)
usuglašavanje o
tekstu MRA-a
Tekst MRA-
kompatibilnost dvaju programa za AEO-
On sadržava podatke koji podliježu automatskoj
razmjeni podataka i pravilima o zaštiti podataka. Nadalje, on sadržava postupovna pravila,
Odjeljak III. – Provedba i mj -a
Zbog broja AEO-ova u EU-u koji ostvaruju koristi od uzajamnog priznavanja i jednako velikog broja u partnerskim zemljama s kojima je potpisan MRA, razvoj i primjena
ni su za provedbu MRA-a. Drugim -
podataka razvijen i u primjeni.
razmjene infosuspenzije pogodnosti MRA-a. Najbolje prakse u pogledu provedbe MRA-
-a.
-mjestu DG TAXUD-a.
http://ec.europa.eu/taxation_customs/resources/documents/customs/policy_issues/customs_security/aeo_mra/2015-11_aeo_china_faqs.pdf
http://ec.europa.eu/taxation_customs/resources/documents/customs/policy_issues/customs_security/aeo_mra/faq.pdf
Kako bi se osiguralo da obje strane zadrže svoje standarde u pogledu postupaka za stjecanje statusa AEO-
Odjeljak IV. – Pogodnosti MRA-programa za AEO-ove (i obrnuto)
EU svojim partnerima potpisnicima MRA-a predlaže pogodnosti MRA-a koje su navedene u
111
svako carinsko tijelo pri procjeni rizika radi smanjenja broja pregleda ili provjera i pri drugim mjerama u pogledu sigurnosti i
(b) Priznavanje poslovnih partnera tijekom postupka podnošenja zahtjeva: svako carinsko tijelo pri procjeni zahtjeva za poslovne partnere za podnositelje zahtjeva iz vlastitog
bi ga se tretiralo kao si
(c) Prednost kod carinjenja: mu je odobrilo drugo carinsko tijelo kako bi se osiguralo prioritetno postupanje, ubrzana obrada, pojednostavljeni postupci i ubrzano
(d) Mehanizam kontinuiteta poslovanja:
anog stupnja opasnosti, zatvaranja granica i/ili prirodnih katastrofa,
nosti MRA-a
pogodnosti za uzajamno priznate AEO-ove radi daljnjeg poboljšanja programa.
Odjeljak V. – Provedba MRA-ova – Kako ostvariti pogodnosti na temelju MRA-ova?
Društva kojima je odobren status AEO-a koja imaju sigurnosnu komponentu i žele ostvariti pogodnosti na temelju MRA-ova potpisanih s EU-om moraju provjeriti jesu li dostavili svoj pisani pristanak za razmjenu podataka s partnerskim zemljama s kojima je potpisan MRA. Taj se pisani postupak zahtijeva u Prilogu upitniku za samoocjenu koji se dostavlja sa zahtjevom za status AEO- / AEO u bilo kojem
anak. Kako bi dostavio ili povukao svoj pristanak AEO mora stupiti u kontakt s ICA-om.
Kako bi ostvarila pogodnosti od „Priznavanje poslovnih partnera tijekom postupka podnošenja zahtjeva” društva iz EU-a koja podnose zahtjev za status AEO-a u EU-u mogu navesti broj AEO-a svojih poslovnih partnera u nekoj od zemalja s kojima EU ima potpisan MRA (naziv, adresa, broj AEO-a) u dijelu 6.10. Upitnika za samoocjenu. Kada društvo podnosi zahtjev za status AEOS-a ili AEOC-a/AEOS-a u EU-u i ima poslovne partnere koji imaju status AEO-a u nekoj od zemalja s kojima EU ima potpisan MRA, ti se poslovni
dodatnih zahtjeva (izjava o sigurnosti itd.).
112
Kako bi ostvario pogodnosti od „prednosti kod carinjenja” AEO mora dostaviti svoj broj EORI svojim poslovnim partnerima u predmetnoj partnerskoj zemlji s kojom je potpisan MRA. Poslovni partner unosi broj EORI u obrazac izjave za postupak uvoza u partnersku zemlju s kojom je potpisan MRA. Dodatne
odjeljku 6.III ovih Smjernica.
Odjeljak VI. – Jednostrana suspenzija pogodnosti
U okviru MRA--a druge strane (npr.
zapljena narkotika u kontejneru društva AEO-a).
U ti -om sadržavaju pravnu osnovu na temelju koje se objema stranama dozvoljava suspenzija pogodnosti predmetnih društava AEO-a (npr. odjeljak III. stavak 3. MRA- -a i Japana).
-a i Komisije (DG TAXUD) na temelju dogovorenih mehanizama za razmjenu informacija. Ona se provodi putem sigurne e-pošte.
Odjeljak VII. – Preporuke za provedbu revizije AEO--a
Posjete lokacijama radi revizije AEO-partnerskim zemljama u pogledu MRA- nja kao dijela provedbe MRA-a.
Cilj je posjete lokaciji vidjeti kako se program za AEO-ove EU--a. Takvi su posjeti dio pregovora u pogledu MRA-a (2. faza) te dio
provedbe MRA-a nakon stupanja MRA-a na snagu.
-zakonodavstvo EU-a koje se odnosi na AEO-ove.
Sastoje se od dvaju dijelova: prvi je dio uvod u nacionalnu organizaciju i strukturu AEO-ova i pregled društva koje se
Rasprava o provedbi programa za AEO-ove EU-
Glavni je cilj utvrditi kako se program za AEO-operativnog stajališta.
Trebala bi sadržavati kratki pregled:
113
organizacijske strukture AEO- -a
(osoblje s punim radnim vremenom, osoblje s nepunim radnim vremenom, sustav obuke,
zajednice)
sigurnosnih zahtjeva
-
Posjet društvu
Cilj j -ova u poslovnim prostorima podnositelja zahtjeva ili posjet društvu AEO-Predstavnici partnerske zemlje s kojom je potpisan MRA, Komisije i carinskih uprava država
-
da je provedba AEO- -a u skladu sa standardima EU-a.
Posjet poslovnim prostorima podnositelja zahtjeva / društva AEO-
revizori AEO-a, a ne društvo,
potrebno je unaprijed obavijesti
-a
-a), tj. postaviti pitanja o
novim promjenama koje imaju utjecaj na AEO-ove, zatražiti od društva da objasni ili
dokaže svoje sigurnosne postupke),
i odgovora društva, potrebno je unaprijed obavijestiti društvo o tom pristupu,
-a EU-a,
revizija bi t odjeljak 2.V. ovih Smjernica).
114
DIO 7. PRILOZI
Pri
log
1.a
sm
jern
ica
ma T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
115
Up
itn
ik z
a sa
moo
cjen
u (
eng.
Sel
f-as
sess
men
t q
ues
tion
nai
re)
Sm
jern
ice
za
AE
O-o
ve
0.1
.-R
EV
6)
pri
je
po
dn
oše
nja
za
htje
va
za
sta
tus A
EO
-a. D
ostu
pn
e s
u p
ute
m w
eb
-mje
sta
Eu
rop
a E
uro
pske
kom
isije
.
0.2
.-a
?
1.
Po
da
tci o
dru
štv
u
1.1
.d
ruš
tvu
1.1
.1.
Na
ve
dite
im
e,
ad
resu
, d
atu
m o
sn
ivan
ja i p
ravn
i ob
lik o
rgan
iza
cije
dru
štv
a k
oje
po
dn
osi zah
tjev.
Na
ve
dite
i U
RL
we
b-m
jesta
svo
jeg
d
ruštv
a a
ko
je
pri
mje
njiv
o.
Ako
je
va
še
dru
štv
o d
io g
rup
e, d
osta
vite
kra
tki o
pis
gru
pe
i n
ave
dite
:a
) je
li n
ekim
dru
gim
su
bje
ktim
a u
gru
pi o
do
bre
n s
tatu
s A
EO
-a ili
b)
jesu
li n
eki d
rugi sub
jekti u
gru
pi p
od
nije
li za
htje
v z
a s
tatu
s A
EO
-sta
tus A
EO
-a k
oju
pro
vo
di na
cio
naln
o c
ari
nsko
tije
lo.
Ako
po
dn
-ovi)
, na
ve
dite
njih
ove
pu
ne
na
ziv
e,
adre
se
i P
DV
id
entifika
cijs
ke
bro
jeve
).
Ako
je
dru
štv
o o
sn
ova
no p
rije
ma
nje
od
tri
god
ine,
na
ve
dite
je
li ra
zlo
g t
om
e u
nu
tarn
ja r
eo
rga
niz
acija
pre
tho
dno
po
s
Pri
log
1.a
sm
jern
ica
ma T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
116
1.1
.2.
c)
po
tpun
e in
form
acije
o s
avje
tod
avn
om
od
bo
ru a
ko
po
sto
ji i u
pra
vn
om
od
bo
rud
) p
otp
un
e in
form
acije
o o
so
bi ko
ja je
od
go
vo
rna
za
va
še
dru
štv
o ili
na
dzir
e u
pra
vlja
nje
va
šim
dru
štv
om
.b
ne
iska
znic
e ili
bro
j so
cija
lnog
osig
ura
nja
).
1.1
.3.
Na
ve
dite
po
tpu
ne
in
form
acije
o o
so
bi n
adle
žno
j za
va
ša
ca
rin
ska
pita
nja
.b
ne
iska
znic
e ili
bro
j so
cija
lnog
osig
ura
nja
).
1.1
.4.
Ukra
tko
opiš
ite
svo
ju g
osp
od
ars
ku
dje
latn
ost i
izvo
znik
, ca
rin
ski za
stu
pnik
, pri
jevo
znik
, o
tpre
mn
ik,
ko
nso
lidato
r, u
pra
vitelj
term
ina
la,
po
sje
dn
ik s
kla
diš
ta itd
.).
Ako
im
ate
viš
e o
d
jed
ne
ulo
ge,
na
ve
dite
ih
sve
.
1.1
.5.
Na
ve
dite
lo
ka
cije
na
ko
jima
se
pro
vo
de
cari
nske
aktivn
osti,
na
ve
dite
ad
rese
, im
en
a,
tele
fonske
bro
jeve
i a
dre
se
e-p
ošte
osob
a z
a
mlje
):
1.1
.6.
1.1
.7.
1.1
.8.
d.)
d
ruštv
a i u
kra
tko
opiš
ete
pra
vila
za
mje
ne
.
Pri
log
1.a
sm
jern
ica
ma T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
117
1.1
.9.
1.1
.10
.
a)
Ako
pri
sta
jete
na
ob
javu
info
rma
cija
iz o
do
bre
nja
sta
tusa
AE
O-a
na
pop
isu
ovla
šte
nih
gosp
od
ars
kih
su
bje
ka
ta n
a w
eb
-
mje
stu
TA
XU
D-a
, p
rilo
žite
svo
j p
rista
na
k u
Pri
log
u1
. o
vo
m u
pitn
iku
za
sa
mo
ocje
nu
b)
Ako
m
ože
te
da
ti
svo
j p
rista
na
k
na
ra
zm
jen
u
po
da
taka
iz
o
do
bre
nja
sta
tusa
A
EO
-a
rad
i o
sig
ura
va
nja
p
rove
db
e
mje
ram
a u
po
gle
du
sig
urn
osti, is
pu
nite
Prilo
g1
. o
vo
m u
pitnik
u z
a s
am
oo
cje
nu.
.
1.2
.O
ps
eg
po
slo
va
nja
1.2
.1.
b)
Na
ve
dite
go
diš
nju
ne
to d
obit ili
go
diš
nji
na
ve
dite
NP
.
1.2
.2.
Ako
up
otr
eblja
va
te p
rosto
re z
a s
kla
diš
ten
je k
oji
nis
u u
va
še
m v
lasniš
tvu
, n
ave
dite
oso
bu
od k
oje
ste
pro
sto
r un
ajm
ili/z
aku
pili
.
Pri
log
1.a
sm
jern
ica
ma T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
118
1.2
.3.
je
• U
vo
z
• Iz
vo
z /
Po
no
vni iz
vo
z
• P
ose
bni p
ostu
pci
1.2
.4.
Na
ve
dite
pri
bliž
an
izn
os z
a
• ca
rin
e•
tro
šari
ne
• P
DV
na
uvo
z.
Ako
N
P.
1.2
.5.
ne
. n
o?
Ako
da
, u
kra
tko
opiš
ite
te
pro
mje
ne
.
1.3
.C
ari
ns
ke
in
form
ac
ije
i s
tati
sti
ka
1.3
.1.
b)
Za
stu
pa
li va
s n
etk
o u
ca
rin
skim
fo
rma
lno
stim
a?
Ako
da
, tk
o i k
ako
(iz
ravn
o ili
neiz
ravn
o)?
Na
ve
dite
im
e,
ad
resu
i E
OR
I b
roj
za
stu
pnik
a.
c)
Za
stu
pa
te li vi dru
ge
oso
be
u c
ari
nskim
fo
rma
lno
stim
a?
Ako
da
, ko
ga
i k
ako
(iz
ravno
ili
ne
izra
vn
o)?
(Im
en
a n
ajv
ažn
ijih
klij
en
ata
)
Pri
log
1.a
sm
jern
ica
ma T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
119
1.3
.2.
b)
Ko
je m
jere
za
osig
ura
nje
kvalit
ete
po
du
zim
ate
ka
ko
bis
te o
sig
ura
li is
pra
vno
ra
zvrs
tava
nje
ro
be
u c
ari
nsku
ta
rifu
(n
pr.
pro
vje
re,
pro
vje
re v
jero
jatn
osti, in
tern
e u
pu
te z
a r
ad
, re
do
vito
osp
osoblja
va
nje
)?
c)
Vo
dite
li bilj
eške
o t
im m
jera
ma
za
osig
ura
nje
kva
lite
te?
d)
Pra
tite
li re
do
vito
dje
lotv
orn
ost
svo
jih m
jera
za
osig
ura
nje
kva
lite
te?
e)
Ko
ja s
red
stv
a u
potr
eblja
va
te z
a r
azvrs
tavan
je r
ob
e u
ca
rin
sku
ta
rifu
(n
pr.
ba
za s
taln
ih p
od
ata
ka
o r
obi)
?
1.3
.3.
b)
Ko
je m
jere
za
osig
ura
nje
kvalit
ete
po
du
zim
ate
ka
ko
bis
te o
sig
ura
li is
pra
vno
(n
pr.
pro
vje
re,
pro
vje
re v
jero
jatn
osti, in
tern
e u
pu
te z
a r
ad
, re
do
vito
osp
osoblja
va
nje
)?
c)
Pra
tite
li re
do
vito
dje
lotv
orn
ost
svo
jih m
jera
za
osig
ura
nje
kva
lite
te?
d)
Vo
dite
li bilj
eške
o tim
mje
ram
a z
a o
sig
ura
nje
kva
lite
te?
1.3
.4.
a)
Pru
žite
pre
gle
d p
ovla
šte
no
g ili
ne
po
vla
šte
no
g p
od
rije
tla
uve
ze
ne
rob
e.
b)
Ko
je s
te in
tern
e r
ad
nje
pro
veli
ka
ko
bis
te p
rovje
rili
je li ze
mlja
po
dri
jetla
uve
ze
ne
ro
be
isp
ravn
o d
ekla
rira
na?
1.3
.5.
Ru
ku
jete
li ro
bo
m k
oja
po
dlij
eže
an
tid
am
pin
škim
ili
ko
mp
en
za
cijs
kim
pri
sto
jba
ma
? -
pri
sto
jba
ma
.
2.
2.1
.Je
ste
li vi ili
ca
rin
ska
i/ili
pore
zn
a tije
la u
po
slje
dn
je t
ri g
odin
e o
tkrili
krš
en
je c
ari
nskih
i p
ore
zn
ih p
ravila
?A
ko
da
, u
kra
tko
opiš
ite
krš
en
ja.
b)
Ko
je s
te m
jere
za
osig
ura
nje
kc)
Vo
dite
li bilj
eške
o t
im m
jera
ma
za
osig
ura
nje
kva
lite
te?
Pri
log
1.a
sm
jern
ica
ma T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
120
Ako
da
, o
piš
ite
po
vre
du i n
ave
dite
ka
da
je
do
nje
do
šlo
. N
aved
ite
i p
oda
tke
o p
resu
di su
da
.
2.2
.A
ko
da
, n
ave
dite
po
jed
ino
sti.
ih
pro
pis
a u
po
slje
dn
je t
ri g
odin
e?
Da
/ne
A
ko
da
, kolik
o p
uta
i k
oji
su
bili
ra
zlo
zi?
3.
3.1
.K
on
tro
lni
sli
jed
3.1
.1.
aktivno
sti ili
kre
tan
ja r
ob
e ili
kn
jiže
nja
va
žnih
za
o
po
reziv
an
je?
3.2
.
3.2
.1.
su
sta
va
in
tegri
rana
?
–
–
–
ko
ntr
ola
ma
pri
stu
pa
(vrs
te/k
om
e je
od
ob
ren
)–
slje
div
osti p
oslo
vn
og
su
sta
va
i s
usta
va
de
kla
rira
nja
.
Pri
log
1.a
sm
jern
ica
ma T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
121
3.2
.2.
loka
ciju
? D
a/n
e
Ako
da
, n
ave
dite
po
jed
ino
sti.
Ako
ne
ru
ku
jete
ro
bo
m k
oja
nije
ro
ba
Unije
, n
ave
dite
NP
.
3.2
.3.
DV
-a)
o
u p
ovje
ren
e
va
njs
kim
izvrš
itelji
ma
?
3.3
.S
us
tav u
nu
tarn
je k
on
tro
le
3.3
.1.
sko
m
od
jelu
, u
pra
vlja
nju
i lo
gis
tici po
ve
za
nim
a s
pro
izvo
dn
jom
, m
ate
rija
lim
a i r
obo
m?
Da
/ne
Ako
da
, u
kra
tko
ih
opiš
ite
i n
ave
dite k
ako
se
ažu
rira
ju.
N
a p
rim
jer,
ra
dn
je p
op
ut
up
uta
za
ra
d,
ospo
sob
ljava
nja
za
po
sle
nik
a,
up
uta
za
pro
vje
ru n
ed
osta
taka
i m
eh
an
iza
ma
za
isp
ravlja
nje
.
3.3
.2.
Je
li na
d v
ašim
po
stu
pcim
a u
nu
tarn
je k
on
trole
ika
da
pro
ve
de
na
un
uta
rnja
/va
njs
ka
re
viz
ija?
Da
/ne
3.3
.3.
su
vu
.
b)
up
otr
eb
a n
eis
pra
vn
ih t
rajn
ih ili
za
sta
rje
lih p
od
ata
ka
kao
što
je
bro
j a
rtik
ala
i t
ari
fnih
ozna
ka
. c)
ne
do
sta
tna
pro
vje
ra p
ostu
pa
ka
dru
štv
a u
okvir
u p
oslo
va
nja
po
dno
sitelja
za
htje
va
.
Pri
log
1.a
sm
jern
ica
ma T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
122
3.4
.P
roto
k r
ob
e
3.4
.1.
Ukra
tko
opiš
ite
po
stu
pa
k
3.4
.2.
(np
r. p
opis
zalih
a i in
ve
nta
r).
3.5
.
3.5
.1.
, n
pr.
ca
rin
ski za
stu
pn
ik ili
otp
rem
nik
? D
a/n
e
Ako
da
, u
kra
tko
opiš
ite
po
stu
pke
.
ara
cije
? D
a/n
e A
ko
da,
ka
ko
?
3.5
.2.
,
b)
Je
ste
li tije
ko
m p
rošle
go
din
e o
tkrili
ka
kve
ne
pra
viln
osti (
ili p
retp
osta
vili
po
sto
jan
je n
ep
raviln
osti)
i o
njim
a o
ba
vije
stili
nadle
žn
a
tije
la?
Da
/ne
3.5
.3.
Trg
uje
te li ro
bo
m k
oja
po
dlij
eže
do
zvola
ma
za
ob
avlja
nje
trg
ovin
ske
dje
latn
osti, n
pr.
tka
nin
om
, p
oljo
pri
vre
dnim
pro
izvodim
a?
Da
/ne
Ako
da
, u
kra
tko
opiš
ite
svo
je p
ostu
pke
za
izda
va
nje
do
zvo
la p
ove
zan
ih s
uvo
zo
m i/ili
izvo
zo
m t
akve
ro
be
.
3.5
.4.
a)
b)
Ru
ku
jete
li ro
bo
m k
oja
po
dlij
eže
dru
gim
do
zvo
lam
a z
a u
vo
z i izvo
z?
Pri
log
1.a
sm
jern
ica
ma T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
123
c)
tup
ke
za
up
ravlja
nje
tim
do
zvo
lam
a.
3.5
.5.
42
8/2
00
9/E
Z)?
Da
/ne
Ako
da
, u
kra
tko
ih
opiš
ite
i n
ave
dite k
ako
se
ažu
rira
ju.
3.6
.P
os
tup
ci
za
izra
du
sig
urn
os
nih
ko
pij
a,
po
vra
t p
od
ata
ka
, re
ze
rvn
i p
os
tup
ak
i p
oh
ran
jiv
an
je
3.6
.1.
Ukra
tko
opiš
ite
po
stu
pke z
a izra
du
sig
urn
osnih
ko
pija
, p
ovra
t p
od
ata
ka
, re
zerv
ni
evid
en
cije
3.6
.2.
3.6
.3.
Ima
li d
ruštv
o k
rizni pla
n z
a p
ad
/kva
r su
sta
va
? D
a/n
e
3.7
.
3.7
.1.
an
tivir
usni pro
gra
m,
za
štita
lo
zin
ko
m).
ko
ji su
bili
re
zulta
ti i je
su
li bile
po
tre
bn
e i p
od
uze
te
ko
rektivn
e m
jere
?Je
ste
li im
ali
ka
ka
v s
igu
rno
sn
i in
cid
en
t u p
ogle
du
in
form
acijs
ke
te
hn
olo
gije
pro
tekle
go
din
e?
3.7
.2.
b)
c)
Po
sto
je li sm
jern
ice
ili
inte
rne
up
ute
u p
ogle
du
sig
urn
osti in
form
acijs
ke
te
hn
olo
gije
za
va
še
oso
blje
?te
hn
olo
gije
u v
aše
m d
ruštv
u?
3.7
.3.
a)
Na
ve
dite
po
jed
ino
sti o
lo
ka
ciji
va
še
g g
lavn
og
po
slu
žitelja
.
Pri
log
1.a
sm
jern
ica
ma T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
124
3.8
.S
igu
rno
st
do
ku
me
na
ta
3.8
.1.
Ukra
tko
opiš
ite
ra
dn
je k
oje
ste
in
form
acija
/do
ku
me
na
ta o
d n
eo
vla
šte
no
g p
ristu
pa
, zlo
pora
be
, n
am
jern
og
uniš
ten
ja i g
ubitka
.
3.8
.2.
ne
ovla
šte
no
g p
ristu
pa
do
ku
me
ntim
a i,
ako
je
tako
, ko
je s
u m
jere
po
du
ze
te k
ako
bi se
3.8
.3.
a)
Ko
je k
ate
gori
je z
ap
osle
nik
a im
aju
pri
stu
p d
eta
ljnim
po
da
tcim
a o
pro
toku
ma
teri
jala
i r
ob
e?
b
)K
oje
su
ka
tego
rije
za
po
sle
nik
a o
vla
šte
ne
mije
nja
ti t
e p
od
atk
e?
P
osto
ji li
iscrp
no
do
ku
me
ntira
nje
tih
pro
mje
na
?
3.8
.4.
Ukra
tko
opiš
ite
za
htje
ve
u p
ogle
du
sig
urn
osti i z
aštite
ko
je p
osta
vlja
te s
vo
jim t
rgo
vin
skim
pa
rtn
eri
ma
i o
sta
lim o
so
ba
ma
za
ko
nta
kt
ka
ko
bi se
izb
jeg
la z
lop
ora
ba
in
form
acija
(n
pr.
ug
roža
van
je la
nca
op
skrb
e n
eo
vla
šte
nim
pri
jen
oso
m p
oje
din
osti o
otp
rem
i).
4.
Fin
an
cij
sk
as
olv
en
tno
st
4.1
.o
dn
osu
na im
ovin
u v
aše
g d
ruštv
a?
D
a/n
eA
ko
da
, n
ave
dite
po
jed
ino
sti.
4.2
.2
6.
PU
CZ
U-a
, od
no
sn
o je
li d
ruštv
o
ima
lo d
ovoljn
o s
red
sta
va
za
po
dm
ire
nje
svo
jih f
inan
cijs
kih
ob
ve
za?
A
ko
da
, o
sig
ura
jte
do
kaz p
op
ut
pis
ma
va
ših
re
viz
ora
ili
r –
4.3
.A
ko
je
va
še
dru
štv
o n
ovoo
sn
ova
no
, d
osta
vite
sve
evid
en
cije
i in
form
acije
o s
vo
jem
fin
an
cijs
ko
m s
tan
ju n
pr.
na
jno
vije
pro
gn
oze
/
pa
rtn
eri
/tr
go
va
c p
oje
din
ac.
Pri
log
1.a
sm
jern
ica
ma T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
125
4.4
.P
osto
ji li
ne
što
što
bi m
og
lo u
tje
ca
ti n
a v
ašu
fin
an
cijs
ku
A
ko
da
, n
ave
dite
po
jed
ino
sti.
5.
5.1
.
5.1
.1.
odin
e?
D
a/n
eA
ko
da
, n
ave
dite
po
jed
ino
sti k
ojim
a s
e t
o iskustv
o d
oka
zu
je.
5.1
.2.
Ud
ovo
ljava
te li vi ili
oso
ba n
adle
žna
za
va
ša c
ari
nska
pitan
ja n
orm
i kva
lite
te z
a c
ari
nska
pitan
ja k
oju
je
do
nije
lo e
uro
psko
n
orm
iza
cijs
ko
tije
lo,
ako
je
pri
mje
njiv
o?
Da
/ne
Ako
da
, n
ave
dite
po
jed
ino
sti o
to
j n
orm
i kva
lite
te.
5.2
.
5.2
.1.
ko
je
je r
ele
va
ntn
o i r
azm
jern
o o
pse
gu
va
še
osp
oso
blja
va
nje
,
akre
ditir
an
o u
Uniji
. D
a/n
eA
ko
da
, n
ave
dite
po
jed
ino
sti u
pog
led
u o
sp
oso
blja
va
nja
ko
je s
te v
i ili
oso
ba
na
dle
žn
a z
a v
aša
ca
rin
ska
pita
nja
usp
ješn
o z
avrš
ili.
Pri
log
1.a
sm
jern
ica
ma T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
126
6.
Za
htj
evi
u p
og
led
u s
igu
rno
sti
i z
ašti
te
6.1
.
6.1
.1.
6.1
.2.
a)
Je
ste
li iz
vrš
ili p
rocje
nu
riz
ika
i p
rije
tnji
za
svo
je p
oslo
va
nje
? D
a/n
eb
) Im
ate
li sig
urn
osni pla
n z
a s
va
ku
lo
ka
ciju
(ako
je
po
tre
bn
o)?
Da
/ne
6.1
.3.
ate
ljim
a
uslu
ga
) u
tvrd
ili s
ob
zir
om
na
kri
teri
je s
igu
rno
sti z
a A
EO
.
6.1
.4.
Ka
ko
se
sig
urn
osn
e m
jere
pro
vo
de
i k
oo
rdin
ira
ju u
va
še
m d
ruštv
u i t
ko
je
od
go
vora
n z
a n
jih?
6.1
.5.
Da
/ne
6.1
.6.
dru
štv
a?
6.1
.7.
a)
Je
ste
li im
ali k
aka
v s
igurn
osni in
cid
en
t p
rote
kle
go
din
e? D
a/n
e
b)
Vo
dite
li e
vid
en
ciju
sig
urn
osnih
in
cid
en
ata
i p
od
uze
tih
mje
ra?
Da
/ne
6.1
.8.
je u
p
og
led
u s
igurn
osti?
Da
/ne
Ako
da
, d
osta
vite p
rim
jera
k p
otv
rde
/od
obre
nja
i n
ave
dite
po
jed
ino
sti o
po
slo
vnim
pro
sto
rim
a /
lo
ka
cija
ma
na
ko
je s
e o
dn
osi
pre
dm
etn
a p
otv
rda
/od
obre
nje
.b
) D
osta
vite
po
pis
svih
neo
vis
no
akre
ditir
anih
sta
nd
ard
a/d
ozvola
/od
obre
nja
ko
jih s
e p
ridrž
ava
te i n
ave
dite
ko
jim
Pri
log
1.a
sm
jern
ica
ma T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
127
pro
vje
ram
a/r
eviz
ijam
a t
i sta
nd
ard
i p
odlij
ežu
.c)
Na
mje
rava
te li p
od
nije
ti z
ah
tje
v ili
ste
ag
en
t, p
ozn
ati p
ošilj
ate
lj itd
.)?
Da/n
eA
ko
da
, n
ave
dite
po
jed
ino
sti.
6.1
.9.
Po
sto
je li po
se
bni zah
tje
vi u
pogle
du
sig
urn
osti i z
aštite
za
ro
bu
ko
ju u
vo
zite
/izvo
zite?
6.1
.10
.b
) Je
li to
dru
štv
o izra
dilo
pro
cje
nu
pri
jetn
ji za
va
še
dru
štv
o?
Ako
je
ta
ko
, u
kra
tko
opiš
ite
ko
je s
u s
igu
rno
sn
e r
izik
e u
tvrd
ili u
od
no
su
na
kri
teri
je s
igu
rno
sti z
a A
EO
.
6.1
.11
.
Ako
da
, n
ave
dite
po
jed
ino
sti.
6.2
.S
igu
rno
st
zg
rad
e
6.2
.1.
a)
Ukra
tko
opiš
ite
ka
ko je
osig
ura
na
van
jska
gra
nic
a p
oslo
vn
og
pro
sto
ra v
aše
g d
ruštv
a.
Ka
ko
se
pro
vje
rava
po
što
va
nje
tih
p
ostu
pa
ka
?b
) K
ako
, tk
o i u
ko
jimra
zm
acim
a p
rovje
rava
og
rad
e i z
gra
de?
Ka
ko
se
te p
rovje
re i n
jiho
vi re
zu
lta
ti b
ilje
že
?
6.2
.2.
a)
Ko
je v
rste
pri
stu
pa
va
šim
po
slo
vn
im p
rosto
rim
a p
osto
je?
b
)N
a k
oj
6.2
.3.
su
mra
k)?
6.2
.4.
Ka
ko
se
uP
osto
ji li
pis
ana
do
ku
me
nta
cija
o t
om
e?
Da
/ne
Pri
log
1.a
sm
jern
ica
ma T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
128
6.2
.5.
a)
Je li d
op
ušte
no
park
ira
nje
pri
va
tnih
vo
zila
u v
ašim
po
slo
vnim
pro
sto
rim
a?
b)
Ako
da
, ko
jim o
so
ba
ma
?
c)
Tko
izd
aje
od
ob
ren
je?
d
)P
rovje
rava
ju li se
vo
zila
(n
a u
lazu
u p
oslo
vni pro
sto
r ili
na
ula
zu
na
pa
rkir
ališ
te)?
e
)
Po
sto
je li pis
an
e u
pu
te?
Da
/ne
6.3
.P
ris
tup
po
slo
vn
im p
ros
tori
ma
6.3
.1.
zg
rad
am
aitd
.) z
a o
soblje
, p
osje
tite
lje,
osta
le o
so
be
, vo
zila
i r
ob
u.
Tko
pro
vje
rava
po
što
va
nje
pro
pis
anih
po
stu
paka
?
6.3
.2.
zg
rad
am
a).
6.3
.3.
t) n
a
tem
elju
ko
jeg
se
mo
gu
utv
rditi g
ranic
e,
pri
stu
pn
i pu
tovi i lo
ka
cija
ob
jeka
ta,
ako
po
sto
ji.
6.3
.4.
Ako
je
pri
mje
njiv
o,
na
ve
dite
po
jed
ino
sti o
svim
dru
gim
dru
štv
ima
ko
ja s
u s
mje
šte
na
u isto
m p
oslo
vn
om
pro
sto
ru.
6,4
.J
ed
inic
e t
ere
ta (
ka
o š
to s
u k
on
tejn
eri
, iz
mje
nji
vi
sa
nd
uc
i, t
ran
sp
ort
ne
ku
tije
)
6.4
.1.
Pri
log
1.a
sm
jern
ica
ma T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
129
6.4
.2.
otv
ore
nim
skla
diš
nim
pro
sto
rim
a)
(np
r. s
taln
i na
dzo
r, o
sp
oso
blja
va
nje
oso
blja
i u
po
zn
avan
je o
so
blja
s r
izic
ima
, p
lom
be
, u
pu
teo
po
stu
6.4
.3.
be
b)
Ka
ko
6.4
.4.
Ko
je m
jere
pro
vje
re p
rim
jen
juje
te p
ri p
rovje
ri je
din
ica
te
reta
(np
r. p
ostu
pa
k p
regle
da
u s
ed
am
ko
raka
: p
red
nja
stije
nka
, lij
eva
str
an
a,
de
sn
a s
tra
na
, d
no
, po
klo
pa
c/p
okro
v,
un
uta
r/iz
va
n v
rata
, va
njs
ki dio
/po
dvo
zje
)?
6.4
.5.
a)
Tko
je
vla
sn
ik/p
rije
vo
zn
ik je
din
ica
tere
ta?
b
)T
ko
održ
ava
/po
pra
vlja
je
din
ice
tere
ta?
c)
Po
sto
je li p
lan
ovi re
do
vito
g o
drž
ava
nja
?
d)
P
rovje
rava
ju li se
va
njs
ki ra
do
vi o
drž
ava
nja
?
6.5
.
6.5
.1.
b)
Ob
avlja
li va
še
dru
štv
o s
av v
lastiti p
rije
vo
z ili
se
kori
sti i v
an
jskim
pru
ža
telji
ma
uslu
ga
(n
pr.
otp
rem
nic
i/p
rije
vo
zn
ici)
?
o s
igu
rno
sti)?
sta
nd
ard
a?
A
ko
je
pri
mje
njiv
o,
mo
lim
o u
gla
vnim
crt
am
a o
piš
ite
na
rav i o
pse
g s
vo
jih m
jera
u t
om
sm
islu
.
6.6
.D
ola
zn
a r
ob
a
6.6
.1.
a)
Ukra
tko
opiš
ite
po
stu
pa
k z
a o
sig
ura
nje
sig
urn
osti i z
aštite
dola
zn
e r
ob
e.
b)
Ukra
tko
opiš
ite
ka
ko s
e p
rovje
rava
po
što
van
je t
ih p
ostu
pa
ka
.
Pri
log
1.a
sm
jern
ica
ma T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
130
6.6
.2.
osig
ura
va
njih
ovo
po
što
va
nje
?
6.6
.3.
a)
Ukra
tko
opiš
ite
ka
ko s
e p
rovo
di pro
vje
ra c
jelo
vito
sti p
lom
bi n
a d
ola
zn
oj ro
bi.
b)
Po
sta
vlja
ju li se
plo
mb
e n
a d
ola
znu
ro
bu
ako
je
to
po
tre
bno
? D
a/n
ec)
Ba
vi li
se
va
še
dru
štv
o p
ose
bnim
vrs
tam
a r
ob
e z
a k
oje
su
/
/
mje
re?
6.6
.4.
6.6
.5.
Ukra
tko
opiš
ite
po
stu
pa
k z
a b
roja
nje
i v
ag
an
je d
ola
zn
e r
ob
e.
6.6
.6.
6.6
.7.
b)
Po
sto
je
6.7
.S
kla
diš
ten
je r
ob
e
6.7
.1.
Op
išite
na
ko
jim s
te lo
ka
cija
ma
od
vo
jili pro
sto
re z
a s
kla
diš
ten
je r
ob
e.
6.7
.2.
b)
Po
sje
du
jete
li skla
diš
ne
lo
ka
cije
na
otv
ore
no
m?
Da
/ne
Ako
da
, u
kra
tko
ih
opiš
ite
.
6.7
.3.
Ima
te li d
oku
me
ntira
ne
po
stu
pke
za
po
pis
za
liha
i r
ješa
va
nje
ne
pra
viln
osti o
tkri
ve
nih
tije
ko
m p
opis
a z
alih
a? D
a/n
eA
ko
da
, u
kra
tko
opiš
ite
svo
je p
ostu
pke
.
6.7
.4.
/
po
šta
).
/e
vid
en
ciji
za
liha
.
Pri
log
1.a
sm
jern
ica
ma T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
131
6.7
.5.
b)
Ukra
tko
opiš
ite
ka
ko s
e p
rovje
rava
po
što
van
je t
ih p
ostu
pa
ka
.
6.7
.6.
/ p
ruža
telju
uslu
ga
, u
kra
tko o
piš
ite
ka
ko
i g
dje
se
ro
ba
skla
diš
ti i k
oje
mje
re p
rovje
re
up
otr
eblja
va
te z
a n
ad
zo
r ru
ko
van
ja r
ob
om
.
6.8
.P
roiz
vo
dn
ja r
ob
e
6.8
.1.
b)
Ako
pro
izvod
nju
ob
avlja
va
njs
ki su
rad
nik
(np
r. p
osao
ople
me
njiv
an
ja,
„dro
p s
hip
” n
aru
džbe
, u
kra
tko o
piš
ite
ka
ko
se
osig
ura
va
cje
lovito
st ro
be
(n
pr.
ug
ovo
rnim
od
red
ba
ma
).
6.8
.2.
Po
sto
je li sig
urn
osne
mje
re k
ojim
a s
e r
ob
a š
titi o
d n
eo
vla
šte
no
g p
ristu
pa
pro
izvo
dn
oj zo
ni?
Da
/ne
A
ko
da
, u
kra
tko
opiš
ite
ko
je s
u t
o m
jere
i p
osto
je li u p
isa
no
m o
blik
u.
Ukra
tko
op
išite
ka
ko
se
pro
vje
rava
po
što
va
nje
tih
po
stu
pa
ka
.
6.8
.3.
Ukra
tko
opiš
ite
po
stu
pke p
akir
an
ja p
roiz
vo
da
i p
osto
je li u
pis
an
om
ob
liku
.
6.8
.4.
6.9
.U
tova
r ro
be
6.9
.1.
a)
Ukra
tko
opiš
ite
ka
ko s
e u
pra
vlja
uto
va
rom
ro
be
u v
aše
m d
ruštv
u (
np
r. r
asp
od
jela
od
go
vo
rno
sti, p
rovje
ra r
ob
e i p
rije
vo
zn
ih
sre
dsta
va
, e
vid
en
cija
re
zulta
ta,
pru
ža
nje
in
form
acija
itd
.)?
b)
Po
sto
je li pis
ane
up
ute
o t
om
e k
ako
bi tr
eba
lo o
rgan
izir
ati p
ostu
pa
k?
Da/n
e
6.9
.2.
a)
Po
sta
vlja
ju li se
plo
mb
e n
a o
dla
znu
ro
bu
ili
vo
zila
? D
a/n
eA
ko
da
, ka
ko
se
po
sta
vlja
ju p
lom
be
, tk
o ih
posta
vlja
i k
akve
plo
mb
e u
po
tre
blja
va
te?
b
) Je
su
li bro
jevi plo
mb
i n
ave
de
ni u
do
ku
me
ntim
a k
oji
pra
te r
ob
u?
Da
/ne
c)
Ka
ko
vo
dite
evid
en
ciju
svo
jih p
lom
bi?
Pri
log
1.a
sm
jern
ica
ma T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
132
6.9
.3.
6.9
.4.
Ukra
tko
opiš
ite
mje
re k
ojim
a s
e o
sig
ura
va
da
ro
ba
ko
ja s
e u
tovaru
je i u
tova
rni p
ostu
pa
k n
isu
be
z n
ad
zo
ra.
6.9
.5.
Pro
vje
rava
li se
cje
lovito
st
odla
zn
e r
ob
e (
np
r. b
roja
nje
m,
va
ga
nje
m)?
Da
/ne
Ako
da
, ka
ko
i t
ko
je
pro
vje
rava
?
6.9
.6.
Ukra
tko
opiš
ite
ka
ko
, ka
da
i t
ko
pro
vje
rava
je
li o
dla
zn
a r
ob
a u
skla
du
s n
aru
džb
am
a i p
opis
ima
po
šilja
ka
te
je
bilj
eži u
evid
en
ciji
za
liha
.
6.9
.7.
Ukra
tko
opiš
ite
svo
je m
eh
an
izm
e k
on
tro
le z
a o
tkri
va
nje
ne
pra
viln
osti u
po
gle
du
uto
va
ra r
obe
.
6.1
0.
Sig
urn
os
ni
za
htj
evi
za
po
slo
vn
e p
art
ne
re
6.1
0.1
.U
kra
tko
opiš
ite
ka
ko
se
u v
aše
m d
ruštv
u p
rovje
rava
id
en
tite
t tr
go
vin
skih
pa
rtn
era
ra
di za
štite
la
nca
op
skrb
e (
zah
tije
va
nje
in
form
acija
pri
je z
ap
rim
an
ja ili
po
dn
ošen
ja n
aru
džb
i).
6.1
0.2
.g
la
nca
o
pskrb
e (
np
r. izja
va
o s
igurn
osti, u
go
vo
rni za
htje
vi, t
rgo
vin
ski pa
rtn
eri
s v
lastitim
sta
tuso
m A
EO
-a)?
b
) U
kra
tko
opiš
ite
ka
ko s
e p
rovje
rava
po
što
van
je t
ih p
ostu
pa
ka
.
6.1
0.3
.Je
ste
li tije
ko
m p
rote
kle
go
din
e o
tkrili
krš
en
ja s
igurn
osnih
mje
ra d
og
ovo
renih
s p
art
ne
rim
a?
Da
/ne
A
ko
da
, ko
je s
te m
jere
po
du
ze
li?
6.1
1.
Sig
urn
os
t za
po
sle
nik
a
Pri
log
1.a
sm
jern
ica
ma T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
133
6.1
1.1
.a
) U
kra
tko
opiš
ite
ka
ko s
e u
sklo
pu
va
še
polit
ike
za
po
šlja
va
nja
pro
vo
de
za
htje
vi u
po
gle
du
sig
urn
osti i z
aštite
? T
ko
je
od
go
vo
ran
b)
Je
su
li sig
urn
osni po
stu
pci zab
ilje
že
ni u
pis
an
om
ob
liku?
Da
/ne
c)
Ukra
tko
opiš
ite
ka
ko
se
pro
vje
rava
po
što
van
je t
ih p
ostu
pa
ka
.
6.1
1.2
.
ao
so
ba
nije
u k
azn
en
oj e
vid
en
ciji
):
li p
od
atc
ima
dru
štv
a?
6.1
1.3
.O
sig
ura
va
li se
za
po
sle
nic
ima
osp
oso
blja
va
nje
u p
ogle
du
sig
urn
osti i z
aštite
? D
a/n
e A
ko
da:
b)
Po
sto
ji li
go
diš
nje
ob
na
vlja
nje
zn
an
ja?
Da
/ne
c)
Je
li to
ospo
so
blja
va
nje
in
tern
o ili
ga
pru
ža
va
njs
ki p
ruža
telj
uslu
ga
?
d)
Po
sto
ji li
pis
an
a e
vid
en
cija
o t
om
osp
oso
blja
va
nju
? D
a/n
e
6.1
1.4
.a
)b
)P
rovje
rava
ju li se
ti za
po
sle
nic
i re
do
vito u
skla
du
sa
sig
urn
osnim
sta
nd
ard
ima
?
Ako
da
, ka
ko
i t
ko
ih
pro
vje
rava
?
Po
sto
je li i sig
urn
osne
up
ute
za
te
za
po
sle
nik
e?
6.1
2.
Va
njs
ke
us
lug
e
6.1
2.1
.
Ko
ristite
li se
A
ko
da
:a
) U
kra
tko
opiš
ite
ko
je u
slu
ge
oni p
ruža
ju i u
ko
joj m
jeri
(za
on
e k
oji
nis
u o
pis
an
i u
pre
tho
dnim
od
jeljc
ima
).
b)
Po
sto
je li pis
anisp
ora
zu
mi s v
an
jskim
pru
ža
telji
ma
uslu
ga u
ko
jima
su
sa
drž
ani sig
urn
osn
i zah
tje
vi?
Da
/ne
Pri
log
1.a
sm
jern
ica
ma T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
134
1.
Pri
stan
ak n
a ob
javl
jiva
nje
poda
taka
o A
EO
-u n
a -m
jest
u T
AX
UD
-a
Ovim
e p
rista
jem
na
ob
javlji
va
nje
in
form
acija
iz o
do
bre
nja
sta
tusa
AE
O-a
na
po
pis
u o
vla
šte
nih
go
sp
od
ars
kih
su
bje
ka
ta.
Po
tpis
……
……
……
……
……
……
……
S
vo
jstv
o p
otp
isnik
a…
……
……
……
……
Da
tum
:……
……
……
……
……
……
……
……
.
Pri
sta
na
k n
a r
azm
jen
u i
nfo
rma
cij
a i
z o
do
bre
nja
sta
tus
a A
EO
-o
uza
jam
no
m p
rizn
ava
nju
sta
tus
a o
vla
šte
nih
go
sp
od
ars
kih
su
bje
ka
ta i m
jera
ma
u p
og
led
u s
igu
rno
sti
:
Ovim
e p
rista
jem
na
ra
zm
jen
u p
od
ata
ka
iz o
dob
ren
ja s
tatu
sa
AE
O-
Po
tpis
……
……
……
……
……
……
……
S
vo
jstv
o p
otp
isnik
a…
……
……
……
……
va
/ s
am
osta
lni vla
snik
, p
rem
a p
otr
ebi, a
li
Da
tum
:……
……
……
……
……
……
……
……
.
Tra
nslit
eri
ran
o im
e:…
……
……
……
……
……
…..
T
ran
slit
eri
ran
a u
lica
i b
roj:…
……
……
……
.T
ran
slit
eri
rani po
šta
nski bro
j i g
rad
:……
……
…
htt
p:/
/ww
w.u
nic
od
e.o
rg/c
ha
rts
/PD
F/U
00
00.p
df
Pri
log
1.b
sm
jern
icam
a T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
135
Poj
ašn
jen
ja u
z
Up
itn
ik z
a sa
moo
cjen
u A
EO
-a
Svr
ha j
e U
pitn
ika
za s
amoo
cjen
u A
EO
-aA
EO
-a i
pru
žite
car
ini
poda
tke
o se
bi i
svoj
em p
oslo
vanj
u uz
pod
atke
koj
e st
e na
veli
u z
ahtj
evu.
Pod
atci
koj
e go
spod
arsk
i su
bjek
tna
vede
u
Upi
tnik
u za
sam
oocj
enu
AE
O-
svim
kri
teri
jim
a za
stj
ecan
je s
tatu
sa A
EO
-a.
Ove
upu
te s
adrž
avaj
u sm
jern
ice
o to
me
kako
pra
viln
o od
gova
rati
na
pita
nja
u U
pitn
iku
za
sam
oocj
enu
-a.
26. s
tavk
om1.
Del
egir
ane
ured
be K
omis
ije
(EU
) 20
15/2
446
od 2
8.sr
pnja
201
5. o
dop
uni
Ure
dbe
(EU
) br
. 952
/201
3 -a
) u
svrh
upo
dnoš
enja
zah
tjev
a za
sta
tus
ovla
šten
oga
gosp
odar
skog
sub
jekt
a (A
EO
-a)
podn
osit
elj
zaht
jeva
dos
tavl
ja U
pitn
ik z
a sa
moo
cjen
uko
ji ca
rins
ka ti
jela
sta
vlja
ju n
a ra
spol
agan
je s
a za
htje
vom
.
1. U
pitn
ik je
tem
elje
n na
odr
edba
ma
Car
insk
og z
akon
ika
Uni
je (
CZ
U-a
) i
njeg
ovim
pro
vedb
enim
odr
edba
ma
(pro
vedb
enim
i d
eleg
iran
im
akti
ma)
kao
i S
mje
rnic
ama
za s
tjec
anje
sta
tusa
AE
O-a
. N
jego
v je
cil
j po
jedn
osta
vnit
i i
ubrz
ati
post
upak
pod
noše
nja
zaht
jeva
za
stat
us
AE
O-a
.
Car
insk
a up
rava
na
post
upka
odo
brav
anja
. Gos
poda
rski
sub
jekt
i st
oga
se p
oziv
aju
da p
ravi
lno
ispu
ne u
pitn
ik i
odg
ovor
e na
sva
pit
anja
rel
evan
tna
za n
jiho
vo
posl
ovan
je.
Dod
atne
pod
atke
o s
tatu
su A
EO
--m
jest
u E
urop
a E
urop
ske
kom
isij
ei
-mje
stu
svoj
e na
cion
alne
car
insk
e up
rave
.
mis
ije
za
ovla
šten
e go
spod
arsk
e su
bjek
te.
Pri
log
1.b
sm
jern
icam
a T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
136
2. U
pitn
ik s
e na
dlež
nom
car
insk
om t
ijel
u do
stav
lja
zaje
dno
sa z
ahtj
evom
za
odob
renj
e st
atus
a A
EO
-sr
edst
vim
a ko
jim
a ra
spol
aže
mje
roda
vno
cari
nsko
tije
lo).
kont
akti
rate
na
dlež
no c
arin
sko
tije
lo.
odn
ose
nosi
zah
tjev
. N
e tr
ebat
e od
govo
riti
na
pita
nja
koja
su
nebi
tna
za v
aše
posl
ovan
je.
Na
takv
a pi
tanj
a od
govo
rite
s „
nije
pri
mje
njiv
o” i
dod
ajte
kra
tku
odob
renj
a za
koj
u po
dnos
ite
zaht
jev.
Pog
leda
jte
pose
bnu
tabl
icu
u P
rilo
gu2.
ovi
m p
ojaš
njen
jim
a ka
ko b
iste
pro
vjer
ili
koja
su
pita
nja
ate
cari
nska
poj
edno
stav
njen
ja i
li d
ruga
car
insk
a od
obre
nja
koji
ma
se d
okaz
uje
da j
e is
punj
en j
edan
ili
viš
e kr
iter
ija
za
stje
canj
e st
atus
a A
EO
-a, d
ovol
jno
je n
aves
ti ta
poj
edno
stav
njen
ja il
i odo
bren
ja.
icam
a za
A
EO
-N
apom
inje
mo
da to
nij
e po
tpun
o nu
žno,
ali
ako
pos
jedu
jete
nek
i od
tih
doku
men
ata,
to b
i mog
la b
iti k
oris
na in
form
acij
a za
car
insk
a ti
jela
i p
ostu
pak
bi s
e m
ogao
ubr
zati
.
ela
u to
j no
si n
a od
jelj
ke2.
)
Upi
tnik
a za
sa
moo
cjen
u
4. P
otre
bno
je n
apom
enut
i da
se
poje
dini
odg
ovor
i ne
raz
mat
raju
odv
ojen
o, n
ego
kao
dio
sveu
kupn
og p
ostu
pka
ocje
njiv
anja
s o
bzir
om n
a ed
no p
itan
je n
e do
vodi
nuž
no d
o od
bija
nja
stat
usa
AE
O-a
ako
se
drug
dje
u po
stup
ku p
okaž
e da
je k
rite
rij i
spun
jen
(uku
pno
gled
ano)
.
Pri
log
1.b
sm
jern
icam
a T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
137
5. U
vjet
i i
krit
erij
i za
odo
bren
je s
tatu
sa A
EO
- -
6. P
ostu
pak
izda
vanj
a od
obre
nja
stat
usa
AE
O-
druš
tvo
inte
rnih
nor
mi
osig
uran
ja k
vali
tete
. K
ao p
odn
osit
elj
zaht
jeva
odg
ovor
ni s
te z
a pr
imje
nu
post
upa
ka o
sigu
ranj
a kv
alit
ete
usv
ojim
pos
lovn
im p
rost
orim
a te
za
cari
nska
pit
anja
i si
gurn
ost
i za
štit
u (a
ko j
e pr
imje
njiv
o). P
ri p
osje
tu l
okac
iji
vaše
bi
druš
tvo
cari
nski
m
tije
lim
a tr
ebte
Inte
rne
poli
tike
i/i
li u
pute
tre
bale
bi
biti
dos
tupn
e u
kori
snic
ima
i, na
ravn
o, m
oraj
u se
sta
lno
ažur
irat
i.
Sto
ga s
e pr
vi k
orak
odn
osi
na v
aše
inte
rne
norm
e os
igur
anja
kva
lite
te.
Kak
o bi
ste
cari
nski
m t
ijel
ima
pruž
ili
cjel
okup
nu s
liku
svo
jeg
posl
ovan
ja,
odgo
vori
u u
pitn
iku
koji
je
pred
an z
ajed
no s
a za
htje
vom
tre
bali
bi
biti
saž
etak
int
erni
h po
stup
aka
i up
uta
koje
pro
vodi
te.
Kak
o bi
ste
odgo
vori
li n
a up
itni
k i
prip
rem
ili
se z
a po
stup
ak r
eviz
ije
AE
O-
i za
štit
om.
U
tije
kom
rev
izij
e na
a
koja
m
jero
davn
o ca
rins
ko ti
jelo
ima
na r
aspo
laga
nju)
.
8. I
spun
jeni
upi
tnik
sta
vlja
se
na r
aspo
laga
nje
nad
pisa
nom
obl
iku.
9. N
a in
form
acij
e po
slan
e u
okvi
ru p
ostu
pka
podn
ošen
ja z
ahtj
eva
prim
jenj
uje
se z
akon
odav
stvo
o s
igur
nost
i po
data
ka i
one
se
smat
raju
po
vjer
ljiv
ima.
Pri
log
1.b
sm
jern
icam
a T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
138
Odj
elja
kI.
– P
odat
ci o
dru
štvu
mal
i uv
id
u st
anje
dje
latn
osti
pod
nosi
telj
a za
htje
va n
a da
tum
pre
daje
zah
tjev
a. A
ko s
nave
dite
to n
a ob
rasc
u il
i nap
omen
ite
kada
su
ti p
odat
ci p
odne
seni
.
1.1.
1.K
od p
itan
ja (
a) i
(b)
nave
dite
pod
atke
o o
dobr
enju
i za
htje
vu (
nazi
v i E
OR
I br
oj, c
arin
sko
tije
lo iz
dava
nja
i bro
j reg
istr
acij
e).
1.1.
2. /
post
upak
don
ošen
ja o
dluk
a u
druš
tvu.
1.1.
3.O
soba
odg
ovor
na z
a ca
rins
ka p
itan
ja o
soba
je u
nuta
r dr
uštv
a il
i ang
ažir
ana
osob
a ko
ja s
e ba
vi c
arin
skim
pit
anji
ma
podn
osit
elja
zah
tjev
a.
1.1.
4.si
fika
ciji
1
. odj
eljk
u II
. Sm
jern
ica
za A
EO
-ove
.
21:
Str
ana
koja
pro
izvo
di r
obu.
21K
oriš
teni
kva
lifi
kato
ri o
znak
e za
fun
kciju
str
ane
iz n
orm
e U
N/E
DIF
AC
T .
Pri
log
1.b
sm
jern
icam
a T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
139
b) u
vozn
ik (
IM):
uje
robu
ili k
ojoj
se
roba
šal
je.
vajt
e oz
naku
za
„car
insk
og p
osre
dnik
a”.
c) iz
vozn
ik (
EX
): S
tran
a ko
ja p
odno
si iz
vozn
u de
klar
ac
d) c
arin
ski p
osre
dnik
(C
B):
Zas
tupn
ik il
i pre
dsta
vnik
ili p
rofe
sion
alni
car
insk
i zas
tupn
ik k
oji i
zrav
no p
oslu
je s
car
insk
om s
lužb
om u
im
e uv
ozni
ka il
i izv
ozni
ka.
Ozn
aka
se m
ože
upot
rebl
java
ti i
za g
ospo
dars
ke s
ubje
kte
koji
dje
luju
kao
zas
tupn
ici/p
reds
tavn
ici i
u d
ruge
svr
he (
npr.
zas
tupn
ik
prij
evoz
nika
).
e) p
rije
vozn
ik (
CA
):
f) o
tpre
mni
k (F
W):
Str
ana
koja
org
aniz
ira
otpr
emu
robe
.
g) k
onso
lida
tor
(CS)
:
h) u
prav
itel
j te
rmin
ala
(TR
):S
tran
a ko
ja s
e ba
vi u
tova
rom
i is
tova
rom
mor
skih
plo
vila
.
i) p
osje
dnik
skl
adiš
ta (
WH
): S
tran
a ko
ja p
reuz
ima
odgo
vorn
ost z
a ro
bu k
oja
je u
šla
u sk
ladi
šte.
Skl
adiš
te s
e ne
bi t
reba
lo o
bave
zno
smat
rati
car
insk
im s
klad
ište
m; s
toga
bi s
e ta
ozna
ka tr
ebal
a up
otre
blja
vati
i za
gos
poda
rske
sub
jekt
e ko
ji u
prav
ljaj
u dr
ugim
skl
adiš
nim
pro
stor
ima
(npr
. pri
vrem
eno
skla
dišt
e, s
lobo
dna
zona
itd.
).
Pri
log
1.b
sm
jern
icam
a T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
140
j) o
stal
i:
1.1.
5.ak
tivn
osti
,
akti
vnos
ti.
Ako
se
tije
kom
pos
tupk
a po
dnoš
enja
zah
tjev
a za
sta
tus
AE
O-
poda
tke
o nj
ima.
1.1.
6.
-a.
1.1.
7.
funk
cije
/odg
ovor
nost
i i la
nac
upra
vlja
nja.
1.1.
8. 1
.1.2
. (b)
i (c
), n
aved
ite
puno
ime
i adr
esu
naci
onal
ne o
sobn
e is
kazn
ice
ili b
roj s
ocij
alno
g os
igur
anja
).
itel
jai.
1.1.
9.N
aved
ite
njih
ov (
prib
liža
n) b
roj k
oji v
am je
poz
nat u
tren
utku
pod
noše
nja
zaht
jeva
. U to
m k
onte
kstu
nav
edit
e je
li v
aše
druš
tvo
svi
bnja
200
3., S
L L
124
/200
3. T
abli
ca u
nas
tavk
u te
mel
ji s
e na
nav
eden
oj p
repo
ruci
:
Pri
log
1.b
sm
jern
icam
a T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
141
Kat
egor
ija
druš
tva
Bro
j zap
osle
nika
Pro
met
ili
Uku
pna
bila
nca
Vel
iko
250
bilo
koj
ibi
lo k
oja
Sre
dnje
<25
050
mil
ijun
aE
UR
43m
ilij
una
EU
RM
alo
<50
10m
ilij
una
EU
R10
mil
ijun
aE
UR
<10
2m
ilij
una
EU
R2
mil
ijun
a E
UR
Pod
odje
ljak
1.2
. Obu
jam
pos
lova
nja
1.2.
1.
1.2.
2.N
aved
ite
loka
ciju
skl
adiš
nih
pros
tora
koj
ima
se s
luži
te, a
li k
oji n
isu
u va
šem
vla
sniš
tvu
(ako
imat
e vi
še o
d pe
t lok
acij
a, n
aved
ite
5 gl
avni
h
1.2.
3.ko
je s
te p
odni
jeli
u s
voje
ime
i u im
e dr
ugih
.
Pri
mje
r:
Uvo
zIz
voz
Pos
ebni
pos
tupc
i
pose
bnom
upo
rabo
m, o
brad
om)
broj
vrij
edno
stbr
ojvr
ijed
nost
broj
vrij
edno
st20
13.
2200
9,6
mil
ijun
aE
UR
400
2,6
mil
ijun
aE
UR
150
0,8
mil
ijun
aE
UR
2014
.25
0010
,3m
ilij
una
EU
R35
02,
2m
ilij
una
EU
R10
00,
4m
ilij
una
EU
R20
15.
2400
10,2
mil
ijun
aE
UR
340
2,1
mil
ijun
aE
UR
100
0,5
mil
ijun
aE
UR
Pri
log
1.b
sm
jern
icam
a T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
142
1.2.
4.iz
vrši
li u
ime
svoj
ih k
lije
nata
i u
vlas
tito
ime.
Pri
mje
r:C
arin
ska
dava
nja
Tro
šari
neP
DV
300
mil
ijun
aE
UR
1,75
mil
ijun
aE
UR
2,32
mil
ijun
aE
UR
400
mil
ijun
aE
UR
1,87
mil
ijun
aE
UR
2,12
mil
ijun
aE
UR
380
mil
ijun
aE
UR
1,85
mil
ijun
aE
UR
2,10
mil
ijun
aE
UR
1.2.
5.tu
sa A
EO
-ano
g su
stav
a,
Pod
odje
ljak
1.3
. Inf
orm
acij
e i s
tati
stik
a
1.3.
1.A
EO
-a, k
od p
itan
ja (
b)
i (c)
nav
edit
e po
datk
e o
odob
renj
u i/
ili z
ahtj
evu
(naz
iv i
broj
EO
RI,
car
insk
o ti
jelo
koj
e iz
daje
pot
vrdu
i br
oj r
egis
trac
ije)
.
Pri
log
1.b
sm
jern
icam
a T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
143
1.3.
2.K
od p
itan
ja (
a) n
aved
ite
ime
i pol
ožaj
zap
osle
nika
odg
ovor
nog
za r
azvr
stav
anje
rob
e il
i, ak
o
šim
upu
tam
a?
Kod
pit
anja
(b)
nav
edit
e im
ate
li d
atot
eku
troš
arin
a i P
DV
-a.
Kod
pit
anja
(c)
, ako
pro
vodi
te m
jere
osi
gura
nja
kval
itet
e, ti
jeko
m p
osje
ta c
arin
skih
rev
izor
a tr
ebal
i bis
te d
okaz
ati d
a ih
red
ovit
o i u
po
tpun
osti
pove
zane
brav
anje
sta
tusa
AE
O-a
mož
da tr
ebat
i sta
viti
na
deta
ljne
pod
atke
/pop
ise
ili d
atot
eke
o va
šim
pro
izvo
dim
a te
nji
hovi
m š
ifra
ma
robe
i ca
rins
kim
sto
pam
a,
1.3.
3.vl
ja ta
j pos
ao,
(b)
i d)
– ak
o st
e a
met
odu
(met
ode)
pro
cjen
e ko
ju (
koje
) up
otre
blja
vate
,
Pri
log
1.b
sm
jern
icam
a T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
144
-a,
tant
ijem
e i l
icen
cijs
ke n
akna
de p
ovez
ane
s uv
ezen
om r
obo
prod
avat
elju
,
ogle
du p
rovi
zija
ili n
akna
da z
a po
sred
ovan
je (
osim
kup
ovni
h pr
oviz
ija)
ili
troš
kove
nas
tale
s o
bzir
om n
a ko
ntej
nere
i pa
kira
nje,
rob
u i/
ili
uslu
ge k
oje
je p
ruži
o ku
pac
bez
nakn
ade
ili
s po
pust
om z
a up
otre
bu
pove
zanu
s p
roiz
vodn
jom
i pr
odaj
om z
a iz
voz
uvez
ene
robe
.
(c)
ako
prov
odit
e m
jere
osi
gura
nja
kval
itet
e, ti
jeko
m p
osje
ta c
arin
skih
rev
izor
a,
treb
ali b
iste
dok
azat
i da
ih r
edov
ito
i u p
otpu
nost
i pre
gled
avat
e,
t
1.3.
4.
da z
emlj
a iz
vozn
ica
ima
prav
o od
obri
ti p
ovla
šten
i tre
tman
i da
rob
a im
a po
vlaš
tenu
car
insk
u st
opu,
da s
u is
punj
eni z
ahtj
evi u
pog
ledu
izra
vnog
pri
jevo
za /
ne-r
ukov
anja
,
/ iz
jave
da s
e po
vlas
tice
pri
uvo
zu z
ahti
jeva
ju u
nuta
r ra
zdob
lja
valj
anos
ti p
otvr
de /
Kod
pit
anja
(c)
u o
kvir
u sv
ojeg
pri
stup
a
Pri
log
1.b
sm
jern
icam
a T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
145
da r
oba
ispu
njav
a uv
jete
za
povl
ašte
ni tr
etm
an p
ri iz
vozu
, npr
. da
ispu
njav
a pr
avil
a o
podr
ijet
lu,
da s
u sv
i po
treb
ni d
okum
enti
/ /
/ op
isi
post
upak
a za
pot
vrdu
pov
lašt
enog
pod
rije
tla
i iz
dava
nje
potv
rda
/
dnje
i ve
like
vri
jedn
osti
, osi
m a
ko v
as je
car
ina
za to
ovl
asti
la,
da s
e ne
isko
rišt
ene
potv
rde
pohr
anju
ju p
ažlj
ivo
i sig
urno
te
da s
e po
tvrd
e po
pot
rebi
pod
nose
car
ini p
ri iz
vozu
.
1.3.
5.N
aved
ite,
pre
ma
potr
ebi:
imen
a ze
mal
ja iz
van
EU
-a i/
ili
imen
a i a
Odj
elja
k II
. –
22P
RO
VE
DB
EN
A U
RE
DB
A K
OM
ISIJ
E (
EU
) 20
15/2
447
od 2
4. 9
52/2
013
Pri
log
1.b
sm
jern
icam
a T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
146
2.1.
(a)
P
rim
jeri
otk
rive
nih
povr
eda
cari
nski
h pr
opis
a:
– od
ožu
jka
do r
ujna
201
5. –
P
DV
-a u
izno
su o
d 5
500
EU
R–
pros
inac
201
5. –
po
dnes
eno
Pri
mje
ri o
tkri
veni
h po
vred
a po
rezn
ih p
ravi
la:
––
neza
koni
ta p
roiz
vodn
ja il
i raf
inir
anje
min
eral
nih
ulja
i iz
dvaj
anje
2.1.
(b)
P
rim
jeri
mje
ra o
sigu
ranj
a kv
alit
ete
podu
zeti
h ka
o re
zult
at d
vaju
pri
mje
ra n
aved
enih
u 2
.1. (
a):
– 6.
10.2
015.
–
–
Pri
log
1.b
sm
jern
icam
a T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
147
imen
ovan
je o
dgov
orne
oso
be z
a
akti
vnos
ti, c
arin
i ili
dru
gim
odj
elim
a dr
žavn
e up
rave
,
nja
i od
ržav
anja
evi
denc
ija,
npr.
dek
lara
cija
/
upot
rebu
res
ursa
unu
tarn
je r
eviz
ije
za p
rovj
eru/
stje
canj
e os
igur
anja
kva
lite
te p
ostu
paka
,
obav
ješt
avan
ja z
apos
leni
h o
zaht
jevi
ma/
prom
jena
ma,
prov
jere
upr
ave
radi
osi
gura
nja
pošt
ivan
ja p
ostu
paka
.
2.2.
Na
prim
jer:
svib
anj 2
015.
– o
dbij
anje
zah
tjev
a za
car
insk
o sk
ladi
šte
zbog
ned
osta
tka
gosp
odar
ske
potr
ebe
lipa
nj 2
016.
–
eva
za
stat
us A
EO
-a.
Odj
elja
k II
I. –
,
i,
25.
sta
vku
(
e) P
UC
ZU
-ara
zlik
uje
roba
iz U
nije
od
AE
OS
-a.
Pri
log
1.b
sm
jern
icam
a T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
148
Pod
odje
ljak
1.:
Kon
trol
ni s
lije
d
vim
a iz
sig
urno
snih
raz
loga
. K
ontr
olni
sli
jed
post
upak
je il
i kor
ak p
ovez
ivan
ja s
vako
g kn
jigo
vods
tven
og z
apis
a s
njeg
ovim
izvo
rom
kak
o bi
se
prov
jeri
la n
jego
va
otok
om r
obe
i pro
izvo
da k
oji u
laze
u
d tr
enut
ka
upis
a u
dato
teku
do
tren
utka
kad
a je
nap
usti
.
ebao
sad
ržav
ati:
glav
nu k
njig
u,
knji
gu k
upac
a,
knji
gu n
abav
e,
osno
vna
sred
stva
,
treb
ao s
adrž
avat
i:
sust
av o
brad
e na
loga
za
prod
aju,
sust
av o
brad
e na
rudž
beni
ca,
proi
zvod
nju,
inve
ntar
–sk
ladi
šten
je,
otpr
emu/
prij
evoz
,
3.1.
Vaš
kon
trol
ni s
lije
d tr
ebao
bi s
adrž
avat
i:
Pri
log
1.b
sm
jern
icam
a T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
149
prod
aju,
naba
vu i
naru
džbe
nice
,
prov
jeru
zal
iha,
proi
zvod
nju,
prod
aju
i nal
oge
za p
roda
ju,
cari
nske
dek
lara
cije
i do
kum
enta
ciju
,
otpr
emu,
prij
evoz
,
3.2.
1. Nav
edit
e up
otre
blja
vate
li:
a)
elja
,
osta
lo;
posl
ovan
je, p
oput
Win
dow
sa, U
NIX
-a it
d.;
Pri
log
1.b
sm
jern
icam
a T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
150
c) s
usta
ve k
ao š
to s
u (n
aved
ite
ime
prog
ram
sko
rješ
enje
koj
e je
raz
vije
no
3.2.
3.A
ko s
e ak
tivn
osti
pop
ut p
osta
vlja
nja
stal
nih
poda
taka
ili
uno
šenj
a po
data
ka o
dvij
aju
na v
iše
od je
dnog
mje
sta,
nav
edit
e ko
je s
eak
tivn
osti
ob
avlj
aju
na s
vako
m o
d ti
h m
jest
a.
Pod
odje
ljak
3.3
. Sus
tavi
un
utar
nje
kont
role
Pri
log
1.b
sm
jern
icam
a T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
151
25. s
tavk
om(f
) P
UC
ZU
-il
egal
ne i
li
nepr
avil
ne tr
ansa
kcij
e.
3.3.
1.T
ijek
om p
osje
ta r
eviz
ora
treb
ali
bist
e do
kaza
ti d
a re
dovi
to i
u p
otpu
nost
i pr
egle
dava
te s
voje
pos
tupk
e, d
okum
enti
rate
sve
pro
mje
ne i
o
3.3.
2.P
rim
jeri
v
Tij
ekom
pos
jete
car
insk
ih t
ijel
a va
3.3.
3.
proi
zvod
ima
koje
sad
ržav
aju
info
rmac
ije
o op
isu
robe
, šif
ram
a i p
odri
jetl
u ro
be it
d.
Pod
odje
ljak
3.4
. Pro
tok
robe
3.4.
1.P
roce
dura
ma
regi
stra
cije
treb
ali b
iste
obu
hvat
iti,
prij
e i t
ijek
om p
rim
itka
rob
e:po
stup
ke n
arud
žbe,
po
tvrd
e na
rudž
be,
otpr
emu/
prij
evoz
rob
e,
prij
evoz
rob
e od
gra
nice
do
vaši
h po
slov
nih
pros
tora
ili p
oslo
vnih
pro
stor
a va
ših
klij
enat
a,
Pri
log
1.b
sm
jern
icam
a T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
152
zapr
iman
je r
obe
u va
šim
pos
lovn
im p
rost
orim
a il
i pos
lovn
im p
rost
orim
a va
ših
klij
enat
a,
tije
kom
skl
adiš
tenj
a ro
be:
sigu
rno
skla
dišt
enje
opa
sne
robe
, in
i,
upot
rebl
java
li s
e pr
ivre
men
o m
jest
oza
skl
adiš
tenj
e ro
be,
ti
jeko
m p
ostu
pka
proi
zvod
nje
robe
: iz
dava
nje
radn
ih n
alog
a,za
htje
v za
rob
u iz
zal
iha
i dos
tava
iz s
klad
išta
, po
stup
ak p
roiz
vodn
je, o
dgov
orno
sti z
apos
leni
h i e
vide
ncij
e ko
je s
e vo
de,
šifr
e pr
imit
ka,
unoš
enje
pro
izve
deni
h pr
oizv
oda
i nei
skor
ište
ne r
obe
u sk
ladi
šnu
evid
enci
ju,
upot
rebu
sta
ndar
dnih
met
oda
proi
zvod
nje
i t
ijek
om p
ostu
pka
otpr
eme
robe
: pr
iman
je n
alog
a ku
paca
i sl
anje
rad
nih
nalo
ga il
i nar
udžb
enic
a,ob
avje
štav
anje
skl
adiš
ta o
nal
ogu
za p
roda
ju/p
ušta
nju
robe
,
odab
ir,
post
upke
pak
iran
ja,
3.4.
2.P
roce
dura
ma
prov
jere
i ko
ntro
le k
vali
tete
treb
ali b
iste
obu
hvat
iti,
tije
kom
dol
aska
rob
e:
Pri
log
1.b
sm
jern
icam
a T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
153
žben
ica
i pre
uzet
e ro
be,
prep
ozna
vanj
e ro
be k
oja
nije
rob
a U
nije
unu
tar
sust
ava,
tije
kom
skl
adiš
tenj
a ro
be:
evid
enti
ranj
e i p
rovj
eru
zali
ha,
tije
kom
pos
tupk
a pr
oizv
odnj
e:
tupa
nja
s ne
prav
ilno
stim
a, r
azli
kam
a, o
tpad
om, n
uspr
oizv
odim
a i g
ubit
cim
a u
post
upku
pro
izvo
dnje
, pr
ovje
ru k
vali
tete
pro
izve
dene
rob
e i e
vide
ntir
anje
rez
ulta
ta,
sigu
rno
zbri
njav
anje
opa
sne
robe
i tij
ekom
pos
tupk
a ot
prem
e ro
be:
potv
rdu
otpr
eme/
odvo
za,
prij
evoz
rob
e kl
ijen
tim
a il
i do
gran
ice
za (
pono
vni)
izvo
z,
potv
rdu
prim
itka
/ do
kaz
otpr
eme
robe
, –
prov
jera
, pre
broj
avan
je i
evid
enti
ranj
e na
skl
adiš
tu,
Pri
log
1.b
sm
jern
icam
a T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
154
cari
nski
h ti
jela
o
3.5.
1.
, po
dnoš
enje
men
ujet
e,u
koji
m s
e ok
olno
stim
a an
gaži
raju
,tu
pnik
,
ada
vaše
g ca
rins
kog
zast
upni
ka,
post
upan
je s
nep
ravi
lnos
tim
a,do
brov
oljn
o ot
kriv
anje
pog
reša
ka c
arin
i.
,
Pri
log
1.b
sm
jern
icam
a T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
155
post
upak
ako
otk
rije
te g
rešk
e/iz
mje
ne u
pog
ledu
car
inje
ne r
obe,
dobr
ovol
jno
otkr
ivan
je p
ogre
šaka
car
ini.
3.5.
2.A
ko s
e ov
e up
ute
doku
men
tira
ju,
treb
ali
bist
e ti
jeko
m p
osje
ta c
arin
skih
rev
izor
a do
kaza
ti d
a ih
red
ovit
o i
u po
tpun
osti
pre
gled
avat
e,
doku
men
tira
te s
v
3.5.
3.A
ko s
e pr
ovod
e po
stup
ci u
prav
ljan
ja d
ozvo
lam
a i
odob
renj
ima,
tre
bali
bis
te t
ijek
om p
osje
ta c
arin
skih
rev
izor
a do
kaza
ti d
a ih
red
ovit
o i
u po
tpun
osti
pre
gled
avat
e, d
okum
enti
rate
sve
3.5.
4.25
. st
avku
(k)
PU
CZ
U-a
, ak
o je
pr
imje
njiv
o,
treb
alo
bi
uspo
stav
iti e
Za
robu
s d
vojn
om n
amje
nom
vid
i pit
anje
3.5
.5.
3.5.
5.42
8/20
09/E
Z),
car
insk
im t
ijel
ima
treb
ali
bist
e i (
ICP
).
Pod
odje
ljak
3.6
. Pos
tupc
i za
izra
du s
igu
rnos
nih
kopi
ja, p
ovra
t po
data
ka, r
ezer
vni p
ostu
pak
i arh
ivir
anje
arhi
vira
nje
svoj
ih e
vide
ncij
a i p
odat
aka
te z
a za
štit
u od
gub
itka
pod
atak
a.
3.6.
1
Pri
log
1.b
sm
jern
icam
a T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
156
m s
u po
datc
i po
hran
jeni
i o
tom
e je
su l
i po
datc
i ko
mpr
imi
sigu
rnos
nih
kopi
ja i
arhi
vira
nih
poda
taka
.
Pod
odje
ljak
3.7.
1. ažur
iran
i si
gurn
osni
pla
nun
ište
nja
ili g
ubit
ka p
odat
aka,
tko
je o
dgov
oran
za
poda
tke
o va
troz
idu,
ant
ivir
usno
j zaš
titi
i za
štit
i od
zlon
amje
rnog
sof
tver
a,pl
an
ed
kvar
a su
stav
a,dn
evni
ke u
koj
ima
se b
ilje
že s
vi k
oris
nici
i nj
ihov
i pos
tupc
i,
post
upat
e u
slu
3.7.
2.P
roce
dura
ma
za p
ravo
pri
stup
a tr
ebal
i bis
te o
dred
iti:
Pri
log
1.b
sm
jern
icam
a T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
157
nike
koj
i su
ovla
šten
i za
unos
pro
mje
na /
doda
tnih
info
rmac
ija)
,
Pod
odje
ljak
3.8
. Sig
urn
ost
doku
men
ata
3.8.
1.V
aše
bi
jiho
vo n
amje
rno
uniš
tava
nje
ili g
ubit
ak,
post
upan
je s
inci
dent
ima
koji
ugr
ožav
aju
sigu
rnos
t dok
umen
ata.
3.8.
2. ispi
tiva
nje
sust
ava
u od
nosu
na
neov
lašt
en p
rist
up i
evid
enti
ranj
e re
zult
ata,
plan
pos
lovn
og k
onti
nuit
eta
/ opo
ravk
a od
kri
znih
sit
uaci
ja,
doku
men
tira
ne p
opra
vne
mje
re p
oduz
ete
kao
rezu
ltat
stv
arni
h in
cide
nata
.
Odj
elja
k IV
. – F
inan
cijs
ka s
olve
ntn
ost
, )
nost
oc
jenj
ivat
i na
tem
elju
dos
tupn
ih e
vide
ncij
a i
poda
taka
(vi
dipi
tanj
e 4.
3.).
Te
bi s
e ev
iden
cije
tre
bale
odn
osit
i sa
mo
na p
odno
site
lja
Pri
log
1.b
sm
jern
icam
a T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
158
zaht
jeva
za
stat
us A
EO
-od
govo
ru n
a pi
tanj
e 4.
4.
4.1.
Nav
edit
e in
form
acij
e o
u po
slje
dnje
tri g
odin
e.
4.2.
Pot
rebn
i do
kazi
ili
pod
atci
mog
u se
odn
osit
i i
na s
ve n
epre
dvid
ive
obve
ze i
li r
ezer
vaci
je,
stav
ke n
eto
krat
kotr
ajne
im
ovin
e il
i ne
to
imov
ine
te o
pseg
nem
ater
ijal
ne im
ovin
e.
uštv
o u
svrh
u is
traž
ivan
ja i
raz
voja
kad
a se
obv
eze
mog
u fi
nanc
ira
ti d
odat
ne
doka
ze,
na p
rim
jer
pisa
nu i
zjav
u za
jmod
avca
bank
ovni
m p
ovla
stic
ama
za z
adov
olja
vanj
e uv
jeta
ili
, ak
o st
e sa
mos
taln
i vl
asni
k il
i pa
rtne
rstv
o, p
opis
sve
oso
bne
imov
ine
koja
se
upot
rebl
java
kao
pot
pora
sol
vent
nost
i pos
lova
nja.
Odj
elja
kV
. –)
Nap
omen
a:
-ove
. T
reba
li b
iste
ga
ispu
niti
sam
oak
o po
dnos
ite
zaht
jev
za o
dobr
enje
sta
tusa
AE
OC
-a.
Pri
log
1.b
sm
jern
icam
a T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
159
27.
PU
CZ
U-
tvo
u ca
rins
kim
pit
anji
ma
od n
ajm
anje
tri
god
ine
ili
norm
u kv
alit
ete
u po
gled
u ca
rins
kih
pita
nja
koje
je
doni
jelo
eur
opsk
o no
rmiz
acij
sko
tije
lo.
Kao
alt
erna
tiva
, vi
ili
oso
ba n
adle
žna
za v
aša
cari
nska
pit
anja
m
orat
e us
pješ
no z
avrš
iti
ospo
sobl
java
nje
u po
gl 2
7. s
tavk
u (
b) P
UC
ZU
-a.
Oso
ba
nadl
ežna
za
ca
rins
ka
pita
nja
u ov
om
kont
ekst
u os
oba
je
nave
dena
u
pita
nju
1.1.
3 up
itni
ka
za
sam
oocj
enu
i nj
egov
im
poja
šnje
njim
a.
5.1.
1.V
.2.1
. S
mje
rnic
a za
AE
O-o
ve.
5.1.
2.U
tren
utku
sas
tavl
janj
a ov
ih p
ojaš
njen
ja i
dalj
e je
u ti
jeku
rad
na
norm
ama
kval
itet
e u
pogl
edu
cari
nski
h pi
tanj
a ko
je je
don
ijel
o eu
rops
ko
norm
izac
ijsk
o ti
jelo
.
5.2.
1.U
pog
ledu
osp
osob
ljav
anja
s o
bzir
om n
a ca
rins
ko z
akon
od
-a.
Odj
elja
k V
I. –
Zah
tjev
i u p
ogle
du s
igur
nost
i i z
ašti
te
,
Nap
omen
a:
Ova
j od
jelj
ak o
dnos
i se
na
krit
erij
sig
urno
sti
i za
štit
e za
AE
O-o
ve.
Tre
bali
bis
te g
a is
puni
ti s
amo
ako
podn
osit
e za
htje
v za
odo
bren
je
stat
usa
AE
OS
-kt
ivno
sti p
odno
site
lja
zaht
jeva
.
Pri
log
1.b
sm
jern
icam
a T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
160
jent
ima,
Te
zaht
jeve
ne
bist
etr
ebal
i mij
ešat
i sa
zaht
jevi
ma
u po
gled
u zd
ravl
ja i
sigu
rnos
ti (
vidi
Sm
jern
ice
za A
EO
-ove
).ov
orna
oso
ba i
njez
in z
amje
nik
(nje
zin
osob
a.
Svi
pos
tupc
i tr
ebaj
u bi
ti d
okum
enti
rani
i d
ostu
pni
cari
nski
m t
ijel
ima
tije
kom
pro
vjer
e kr
iter
ija
za s
tjec
anje
sta
tusa
AE
O-
se
prov
jera
vati
na
tere
nu.
U d
okum
enti
ma
koje
treb
ate
pred
ati,
pose
bno
pod
6.1.
2. (
a) i
(b),
treb
ali b
i se
odra
žava
ti:
prir
oda
i obu
jam
vaš
eg p
oslo
vanj
a i
rizi
ci i
prij
etnj
e va
šem
pos
lova
nju.
Pod
odje
ljak
6.1
. –
6.1.
1.28
. st
avko
m(h
) P
UC
ZU
-a p
otre
bno
je i
men
ovat
i os
obu
za k
onta
kt n
adle
žnu
za p
itan
ja s
igur
nost
i i
zašt
ite.
U t
om k
onte
kstu
sig
urno
st i
zaš
tita
odn
ose
se s
amo
na k
rite
rij z
a st
jeca
nje
stat
usa
AE
O-a
. Pot
rebn
o je
nap
omen
uti
da t
aj u
vjet
nij
e
6.1.
2. (
a)
nji
koju
ste
izv
ršil
i vi
ili
zaš
tita
rsko
dru
štvo
, ak
o se
kor
isti
te u
slug
ama
om z
a od
bija
nje
zaht
jeva
.P
rocj
ena
rizi
ka i
pri
jetn
ji o
ici
i pri
jetn
je
Pri
log
1.b
sm
jern
icam
a T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
161
svel
i na
fisk
alne
pri
jetn
je,
ugov
orne
odn
ose
s po
slov
nim
par
tner
ima
u va
šem
lanc
u op
skrb
e.
robu
koj
om p
oslu
jete
/trg
ujet
e,
posl
ovne
pro
stor
e i z
grad
e za
skl
adiš
tenj
e, p
roiz
vodn
ju it
d.,
prij
evoz
rob
e, u
tova
r i i
stov
ar,
neda
vno
prij
avlj
ene
sigu
rnos
ne in
cide
nte
u
anja
o
i vr
emen
u ob
avje
štav
anja
zap
osle
nika
i p
osje
tite
lja
o po
stup
cim
a.
6.1.
2.(b
)m
zav
ršet
kom
po
sjet
a il
i odb
ijan
jem
zah
tjev
a.T
reba
o a
odgo
vorn
a os
oba.
6.1.
3.
prim
jeri
kont
amin
acij
a pr
oizv
oda,
Pri
log
1.b
sm
jern
icam
a T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
162
neov
lašt
eno
ruko
vanj
e ro
bom
za
izvo
z,
neov
lašt
en p
rist
up it
d.
6.1.
4.rn
u os
obu
i nj
ezin
e za
datk
e. T
reba
la b
i po
stoj
ati
jedn
a os
oba
na o
dgov
ara
ne
Ako
o ra
zini
us
luge
koj
im s
e is
punj
avaj
u za
htje
vi z
a A
EO
-ove
, kao
što
pro
izla
zi iz
pit
anja
u o
vom
odj
eljk
u.
Odg
ovor
na o
soba
tre
bala
bm
jera
. Ta
osob
a u
prav
ilu
odgo
vara
za
prip
rem
u do
kum
enat
a tr
ažen
ih u
pit
anji
ma
6.1.
2. (
a) i
(b).
izvr
šava
nje
potr
ebni
h za
data
ka.
6.1.
5.ve
dbu,
pr
eta
cari
nski
h ti
jela
na
loka
ciji
.
6.1.
6. (
a) i
(b)
U t
im
gdje
se
te o
sobe
nal
aze.
Vaš
e pr
oced
ure
treb
ale
bi d
etal
jno
okv
ir.
na u
pute
o s
igur
nost
i up
ozor
avat
e sv
oje
posj
etit
elje
.V
idi i
pit
anje
6.3
.2.
Pri
log
1.b
sm
jern
icam
a T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
163
Upu
te u
pog
ledu
„si
gurn
osti
” ne
bi
se t
reba
le m
iješ
ati
s up
utam
a po
veza
nim
a sa
zdr
avlj
em i
zaš
tito
m t
e ih
je
potr
ebno
jas
no p
reni
jeti
po
sjet
itel
jim
a i z
apos
leni
cim
a.
6.1.
7. (
a) i
(b)
Na
prim
jer:
gubi
tci u
skl
adiš
tu,
Ako
je
došl
o do
inc
iden
ata,
bilj
ežen
je d
atum
a i i
spra
vlje
nih
dije
lova
.
6.1.
8. (
a), (
b) i
(c)
do
stup
na,
jer
je c
arin
ska
tije
la
potv
rdu.
N
a pr
imje
r: pozn
ati p
o
ISP
S.
6.1.
9.ns
koj
robi
,
Na
prim
jer: po
sebn
o pa
kira
nje,
po
sebn
i zah
tjev
i skl
adiš
tenj
a,
Pri
log
1.b
sm
jern
icam
a T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
164
6.1.
10. (
a) i
(b)
druš
tvo
i in
form
acij
u o
tom
e pr
uža
li v
am b
ilo
koje
dru
ge u
slug
e.
Ak
nom
riz
ika
i pr
ijet
nji i
z pi
tanj
a 6.
1.2.
(a)
. T
i do
kum
enti
tre
bali
bi
sadr
žava
ti d
atum
(da
tum
e) o
bavl
janj
a pr
ocje
ne i
pro
vedb
e sv
ih d
anih
pre
poru
ka.
Dok
umen
t bi
tre
balo
sta
viti
na
rasp
olag
anje
tije
kom
pos
jeta
.
6.1.
11.
jeti
ma,
npr
. s
paki
ranj
em il
i skl
adiš
tenj
em.
posj
eta.
Pod
odje
ljak
6.2
. – S
igur
nos
t zg
rade
28.
sta
vku
-a t
reba
li b
iste
osi
gura
ti d
a zg
rade
koj
e se
upo
treb
ljav
aju
za
-
6.2.
1. (
a) (
b) i
(c)
To
se p
rim
jenj
uje
i na
mje
sta
na k
ojim
a im
ate
vidl
jive
van
jske
gra
nice
pos
lovn
ih p
rost
ora,
na
prim
jer
ogra
de i
ula
zna
vrat
a.
alte
rnat
ivno
g pr
istu
pa i
li m
jera
ma
prov
jere
kao
što
su
unut
arnj
i/va
njsk
i pr
otup
rova
lni
alar
mni
sus
tavi
ili
CC
TV
(T
V s
usta
v za
tvor
enog
kr
uga)
. K
od p
itan
ja (
a) d
o (c
) –
prij
avlj
ivan
je i
rje
šava
nje
sigu
rnos
nih
inci
dena
ta, t
reba
le b
i bi
ti s
adrž
ane
u do
kum
entu
koj
i se
zah
tjev
a u
odgo
vori
ma
na p
itan
ja 6
.1.2
. (a)
ra
nicu
(pr
egle
d/da
tum
) to
g do
kum
enta
.
6.2.
2. (
a) i
(b)
Pri
log
1.b
sm
jern
icam
a T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
165
pri
kaz
pril
azni
h st
ubiš
ta,
razl
ikov
ati
pris
tupe
osm
išlj
ene
za u
tova
r i
isto
var
tere
ta o
d on
ih z
a ko
mun
alne
slu
žbe,
šal
tera
za
pris
tup
javn
osti
, /
-a (
npr.
sta
tvn
o.
ema
potr
ebi,
unut
arnj
i pr
istu
p
6.2.
3.
6.2.
4.
Tre
orij
a,
Nav
edit
e po
jed
park
iral
išni
m r
ampa
ma)
u u
potr
ebi t
e os
obe
koji
ma
su iz
dani
.
6.2.
5. (
a), (
b), (
c) i
(d)
U v
ašim
bi p
roce
dura
ma
treb
alo
odre
diti
:
Pri
log
1.b
sm
jern
icam
a T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
166
h pr
osto
ra)
radi
prov
jere
poš
tova
nja
park
iral
išni
h za
htje
va.
(a)
Nav
edit
e je
su l
i au
tom
obil
i po
sjet
itel
ja o
dvoj
eni
od a
utom
obil
a za
posl
enik
a. T
reba
li b
iste
nav
esti
poj
edin
osti
o s
vim
ost
alim
vozi
lim
a ko
ja im
aju
priv
rem
eni p
rist
up lo
kaci
ji (
loka
cija
ma)
, na
prim
jer
taks
iji i
li a
utob
usi z
a pr
ijev
oz z
apos
leni
ka.
(b)
Tre
bali
bis
te o
sigu
rati
pos
tupk
e ko
jim
a se
osi
gura
vaju
red
ovit
a pr
ovje
ra i
ažu
rira
nje
odob
renj
a, k
ako
bi s
e uz
ele
u ob
zir
prom
jene
au
tom
obil
a za
posl
enik
a. N
aved
ite
poje
dino
sti
ako
se z
apos
leni
cim
a iz
daje
par
kirn
a do
zvol
a te
meh
aniz
am z
a ul
azak
na
park
iral
ište
i
(c)
Opi
šite
sve
pos
tupk
e za
pro
vjer
u vo
zila
, na
pri
mje
r
Pod
odje
ljak
6.3
. – P
rist
up
posl
ovni
m p
rost
orim
a
28.
stav
kom
(b)
PU
CZ
U-a
tere
t i
drug
a re
leva
ntna
mje
sta.
6.3.
1. (
a) i
(b)
više
lok
acij
a im
a pr
istu
p ko
jem
K
od
Opi
šite
sus
tav
koji
se
upot
rebl
java
za
iden
tifi
kaci
ju z
apos
leni
ka i
razl
ikov
anje
zap
osle
nika
od
posj
etit
elja
, npr
. ide
ntif
ikac
ijsk
e is
kazn
ice.
6.3.
2. (
a) i
(b)
Pri
log
1.b
sm
jern
icam
a T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
167
U o
dgov
oru
je o
tim
pi
tanj
ima.
U
puti
te i
na s
voj o
dgov
or n
a pi
tanj
e 6.
1.6.
i po
jašn
jenj
a ko
ja s
u u
njem
u sa
drža
na.
6.3.
3.re
mi
za
kont
rolu
te m
ože
skra
titi
vri
jem
e po
treb
no z
a po
sjet
loka
ciji
(lo
kaci
jam
a).
Sva
ki p
rika
z il
i pl
an t
reba
o bi
sad
ržav
ati
datu
m i
zrad
e i
biti
jed
inst
veno
pre
pozn
atlj
iv n
ako
ntro
lnog
sli
jeda
za
podn
ošen
je z
ahtj
eva
za s
tatu
s A
EO
-a.
6.3.
4.is
poru
ka
vam
a il
i za
va
Vid
i i 6
.12.
Pod
odje
ljak
6.4
. – J
edin
ice
tere
ta
Rad
i is
punj
avan
ja k
r28
. st
avku
(c)
PU
CZ
U-a
pot
rebn
o je
pod
uzet
i m
jere
za
ruko
vanj
e ro
bom
koj
e
Jedi
nice
ter
eta
ostu
pni
tije
kom
posj
eta.
6.4.
1.
Pri
log
1.b
sm
jern
icam
a T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
168
pros
toru
ili
oba
vlja
njem
pro
vjer
e pr
ije
upot
rebe
. S
amo
prim
jere
no i
dent
ific
iran
e i
ovla
šten
e os
obe
treb
ale
bi i
mat
i pr
istu
p je
dini
cam
a te
reta
. U v
ašim
bi p
roce
dura
ma
treb
alo
odre
diti
:
pris
tup
sam
o ov
lašt
enim
oso
bam
a,je
dini
ca u
sva
ko d
oba,
na
prim
jer,
put
em o
dgov
orni
h za
posl
enik
a i n
jiho
vih
zam
jeni
ka.
6.4.
2.U
vaš
im b
i pro
cedu
ram
a tr
ebal
o od
redi
ti:
tko
je o
dgov
orna
oso
ba k
ojoj
se
prij
avlj
uju
inci
dent
i,
koje
bi p
ostu
pke
t
6.4.
3. (
a) i
(b)
izda
vanj
a pl
ombi
i bi
ljež
enja
nji
hova
izda
vanj
a, u
potr
ebe
i ukl
anja
nja.
on
e ko
jim
a se
neo
vlaš
teno
ruk
oval
o.
6.4.
4.):
pr
ednj
a st
ijen
ka,
lije
va s
tran
a,
desn
a st
rana
, po
d,st
rop/
krov
, un
utar
nja/
vanj
ska
vrat
a,
vanj
ski d
io/p
odvo
zje.
6.4.
5. (
a) –
(d)
Pri
log
1.b
sm
jern
icam
a T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
169
radn
ik i
li s
e on
o vr
ši b
ez n
adzo
ra v
aših
zap
osle
nika
, cje
lovi
tost
jed
inic
e te
reta
tre
balo
bi
ispi
tati
pril
ikom
pov
ratk
a u
vaše
pos
lovn
e pr
osto
re. U
vaš
im
bi p
roce
dura
ma
treb
alo
odre
diti
: ob
vezu
zap
osle
nika
da
prov
jeri
cje
lovi
tost
jedi
nica
po
njih
ovu
povr
atku
, ko
je p
rovj
ere
treb
a iz
vrši
ti, k
ada
i tko
ih iz
vrša
va,
kako
se
proc
edur
a p
a ot
prem
u te
je
ste
li u
vrst
ili p
ostu
pke
u do
kum
ente
nav
eden
e po
d 6.
1.2.
(a)
i (b
).
Pod
odje
ljak
6.5
. –
6.5.
1. (
a) –
(d)
posl
ovni
h pr
osto
ra.
aze
u
Ako
se
kori
stit
e va
njsk
im p
ruža
telj
ima
uslu
ga, p
ogle
dajt
e i 6
.12.
(V
anjs
ke u
slug
e).
Pod
odje
ljak
6.6
. – D
olaz
na r
oba
28. s
tavk
u(a
) P
UC
ZU
-
6.6.
1. (
a) i
(b)
skrb
e.
U d
okum
enti
rani
m p
roce
dura
ma
treb
alo
bi p
rika
zati
Pri
log
1.b
sm
jern
icam
a T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
170
6.6.
2.-a
i i
zvan
nje
ga,
zapo
slen
ike
bi t
reba
lo
upoz
nati
s t
im d
ogov
orim
a i
post
upci
ma
kako
bi
se p
otvr
dila
obv
eza
njih
ove
prim
jene
. T
reba
li b
iste
opi
sati
pos
tupa
k ko
jim
se
djel
atni
ci
za b
ilo
koju
pro
vjer
u A
EO
-a. za
pisi
vanj
e pr
ijev
ozni
h is
prav
a i c
arin
skih
dok
umen
ata
koji
pra
te r
obu,
prov
jeru
cje
lovi
tost
i plo
mbi
, bi
ljež
enje
zav
ršet
ka i
rezu
ltat
a pr
ovje
ra,
info
rmir
anje
car
insk
ih ti
jela
, pre
ma
vaga
nje/
broj
anje
i ev
iden
tira
nje
robe
s o
bzir
om n
a li
stu
izbo
ra/n
arud
žben
icu,
ispi
tiva
nje
kval
itet
e,zn
avan
je,
info
rmir
anje
nab
avno
g od
jela
i ad
min
istr
acij
e o
prim
itku
rob
e.
roba
mor
a ci
jelo
vri
jem
e bi
ti o
sigu
rana
plo
mbo
m,
roba
ne
smij
e na
ruša
vati
nik
akve
sig
urno
sne
zaht
jeve
.
U v
ašim
bi p
roce
dura
ma
treb
alo
odre
diti
:
je o
tkri
vena
nep
ravi
lnos
t,re
dovi
tu p
rovj
eru
i ažu
rira
nje
tih
post
upak
a,
prov
jeru
upr
ave
/ nad
zorn
og ti
jela
kak
o bi
se
osig
ural
o da
zap
osle
nici
poš
tuju
te z
ahtj
eve.
Pri
log
1.b
sm
jern
icam
a T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
171
6.6.
3. (
a) i
(b)
P
o do
lask
u je
dini
ce t
eret
a os
igur
ane
plom
bom
tre
balo
bi
prim
ijen
iti
mje
re k
ojim
a se
osi
gura
va i
spra
vno
post
upan
je s
plo
mbo
m. T
o m
ože
a do
kaza
o n
eovl
ašte
nom
ruk
ovan
ju. A
ko
kako
bi
vidj
ela
je li
plo
mba
još
uvij
ek n
etak
nuta
.
6.6.
3. (
c)
Ako
vaš
e dr
uštv
o tr
guje
pos
ebpr
ijev
ozni
ka i
id
enti
tet
6.6.
5.O
visn
o o
prir
odi
robe
koj
om t
rguj
ete,
bro
janj
e, v
agan
je i
li m
jere
nje
mož
da n
isu
prik
ladn
e m
etod
e. T
reba
li b
iste
opi
sati
alt
erna
tivn
u
6.6.
6.U
vaš
im b
i pro
cedu
ram
a tr
ebal
o od
redi
ti:
kako
i na
tem
elju
koj
ih d
okum
enat
a, k
ada
i tko
pre
uzim
a ro
bu u
pisa
nu u
skl
adiš
nu e
vide
ncij
u,
prov
jeru
rob
e s
obzi
rom
na
popi
se p
ošil
jki i
nar
udžb
enic
e,
6.6.
7. (
a) i
(b)
Pod
odje
ljak
6.7
. – S
klad
ište
nje
robe
Ova
j po
dodj
elja
k
6.7.
1. –
6.7
.5.
Pri
log
1.b
sm
jern
icam
a T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
172
U v
ašim
bi p
roce
dura
ma
treb
alo
odre
diti
:
skla
dišn
i pro
stor
dos
tupa
n sa
mo
ovla
šten
im z
apos
leni
cim
a,re
dovi
to p
opis
ivan
je z
alih
a,pr
ovje
ru d
olaz
ne r
obe,
pre
mje
štan
je u
dru
ge p
oslo
vne
pros
tore
, sta
lno
i pri
vrem
eno
ukla
njan
je,
post
upan
je s
rob
om i
obra
opas
ne
radi
do
6.7.
6.
Pod
odje
ljak
6.8
. – P
roiz
vodn
ja r
obe
Odg
ovor
ite
na p
itan
ja 6
.8.1
. –
akti
vnos
ti, k
ao š
to je
pro
izvo
dnja
od
siro
vina
do
skla
panj
a ku
plje
nih
dije
lova
.
6.8.
1. (
a) i
(b)
.P
ogle
dajt
e i n
apom
ene
pod
6.2.
3.
6.8.
2.(a
) i
(b).
Sva
ka p
rovj
era
Pri
log
1.b
sm
jern
icam
a T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
173
6.8.
3.ak
i su
vam
6.8.
4.
prov
jeri
ti.
To
se o
Pod
odje
ljak
6.9
. – U
tova
r ro
be
6.9.
1. (
a) i
(b)
i 6.9
.2. (
a), (
b) i
(c)
im b
i pr
oced
uram
a tr
ebal
o od
redi
ti:
stal
nu p
risu
tnos
t im
enov
anih
zap
osle
nika
, p
ostu
pke
ako
su z
aduž
eni z
apos
leni
ci n
edos
tupn
i, na
pri
mje
r im
enov
anje
zam
jeni
ka,
utov
ar s
amo
u pr
isut
nost
i ovl
ašte
nih
zapo
slen
ika,
rješ
avan
je n
esuk
ladn
osti
/nep
ravi
lnos
ti,
opis
ane
norm
e is
punj
ene
i pri
mij
enje
ne u
skl
adu
sa z
akon
skim
zah
tjev
ima,
bilj
ežen
je p
rije
vozn
ih i
cari
nski
h is
prav
a ko
je p
rate
rob
u u
vašu
evi
denc
iju,
bilj
ežen
je z
avrš
etka
i re
zult
ata
prov
jera
,
info
rmir
anje
pro
dajn
og o
djel
a/ad
min
istr
acij
e o
odla
sku
robe
, ka
ko (
na te
mel
ju k
ojih
dok
umen
ata)
, kad
a i t
ko u
pisu
je u
tova
renu
rob
u u
skla
dišn
u ev
iden
ciju
,
Pri
log
1.b
sm
jern
icam
a T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
174
prov
jeru
rob
e s
obzi
rom
na
popi
se p
ošil
jaka
i pr
odaj
ne n
alog
e,
potv
rdu
vaši
h ku
paca
o p
rim
itku
rob
e i s
vim
nep
ravi
lnos
tim
a,
doka
z o
izvo
zu, p
rem
a po
treb
i.
6.9.
3.T
o se
pri
mje
njuj
e sa
mo
ako
su k
lije
nti s
vam
a do
govo
rili
pos
ebne
uvj
ete,
na
prim
jer,
da
sva
roba
mor
a bi
ti o
sigu
rana
plo
mbo
m,p
akir
ana
i im
a, a
vaš
i /
nadz
orno
g ti
jela
kak
o bi
se
osig
ural
o da
zap
osle
nici
poš
tuju
te
zaht
jeve
. T
e bi
pos
tupk
e tr
ebal
o re
dovi
to p
rovj
erav
ati i
dop
unja
vati
.
Vid
i i o
dgov
or n
a pi
tanj
e 6.
1.11
.
6.9.
7.D
okaz
e ko
jim
a s
pita
njim
a 6.
1.2.
(a)
i (b
).
vanj
e ne
ovla
šten
og r
ukov
anja
it
d.
Pod
odje
ljak
6.1
0. –
Sig
urn
osni
zah
tjev
i za
posl
ovne
par
tner
e
28. s
tavk
u(d
) P
UC
ZU
-
lanc
a op
skrb
e.
Pos
lovn
i par
tner
i mog
u bi
ti d
6.10
.1.
doku
men
tira
ne d
okaz
e ko
jim
a po
tkre
plju
jete
svo
j od
govo
r. T
akvi
dok
umen
ti t
reba
li
Pri
log
1.b
sm
jern
icam
a T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
175
6.10
.2. (
a) i
(b)
igur
ali
da
vaši
po
slov
ni
part
neri
po
štuj
u si
gurn
osne
za
htje
ve
za
AE
O-o
ve.
Ako
takv
i zah
tjev
i pos
toje
, u v
ašim
bi p
roce
dura
ma
treb
alo
odre
diti
:
post
upke
koj
ima
osob
lje
prij
avlj
uje
nepr
avil
nost
i/in
cide
nte,
prov
jere
upr
ave/
nadz
orno
g ti
jela
kak
o bi
se
osig
ural
o da
oso
blje
poš
tuje
te z
ahtj
eve,
redo
vite
pre
gled
e i a
žuri
ranj
e po
stup
aka.
6.10
.3.
jera
. u
te e
vide
ncij
e ti
jeko
m p
osje
ta.
i dod
atno
m p
rotu
mje
rom
(il
i viš
e nj
ih).
Pod
odje
ljak
6.1
1. –
Sig
urn
ost
zapo
slen
ika
Rad
i is
28.
sta
vku
(e)
PU
CZ
U-a
treb
ali s
te:
Pri
log
1.b
sm
jern
icam
a T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
176
diti
na
sigu
rnos
no o
sjet
ljiv
im r
adni
m m
jest
ima
te o
bavi
ti s
igur
nosn
e pr
ovje
re p
rošl
osti
zap
osle
nika
zap
osle
nih
na t
akvi
m r
adni
m m
jest
ima,
u
redo
vnim
raz
mac
ima
ili k
ada
to o
prav
dava
ju o
koln
osti
;b)
osi
gura
ti d
a va
ši z
apos
leni
ci k
oji
imaj
u od
govo
rnos
ti p
ovez
ane
sa z
ašti
tom
red
ovit
o su
djel
uju
u pr
ogra
mim
a po
diza
nja
svij
esti
o
pita
njim
a za
štit
e.
6.11
.1. (
a), (
b) i
(c)
Vaš
a po
liti
ka z
apoš
ljav
anja
tre
bala
bi
odra
žava
ti v
aše
sigu
rnos
ne z
ahtj
eve
na t
emel
ju p
rocj
ene
rizi
ka.
U v
ašim
bi
proc
edur
ama
treb
alo
odre
diti
: obav
ljan
je s
igur
nosn
ih p
rovj
era
novi
hta
kve
posl
ove,
traž
enje
i pr
ovje
ru p
odat
ka o
zap
ošlj
avan
ju,
kazn
enih
dje
la,
navo
de z
apos
leni
ka o
sva
kom
dru
gom
zap
osle
nju.
ra
.
6.11
.2. (
a) i
(b)
T
reba
le b
i bit
i usp
osta
vlje
ne p
roce
dure
u d
okum
enti
ma
nave
deni
ma
pod
6.1.
2. (
a
tavi
ti s
voj
potp
is u
zna
k ra
zum
ijev
anja
tih
upu
ta.
Pro
cedu
re b
i tr
ebal
e
6.11
.3. (
a), (
b), (
c) i
(d)
osob
ljav
anje
s o
bzir
om n
a za
htje
ve u
pog
ledu
sig
urno
sti
i za
štit
e, k
ao š
to s
u si
gurn
osni
op
skrb
e.
Za
ospo
sobl
java
nje
zapo
slen
ika
treb
ala
bi b
iti
odgo
vorn
a je
dini
ca i
li s
kupi
na o
soba
(un
utar
nja
ili
vanj
ska)
. O
spos
oblj
avan
je b
i tr
ebal
o až
urir
ati a
ko je
doš
lo d
o pr
omje
na te
bi t
reba
lo v
odit
i evi
denc
iju
o sv
im a
ktiv
nost
ima
ospo
sobl
java
nja.
6.11
.4. (
a) i
(b)
Pri
log
1.b
sm
jern
icam
a T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
177
Dru
štvo
bi
treb
alo
imat
i sp
rem
ne s
igur
nosn
e za
htje
ve u
pog
ledu
ang
ažir
anja
pri
vrem
enih
dje
latn
ika.
U v
ašim
bi
proc
edur
ama
treb
alo
odre
diti
: ug
ovor
e s
agen
cija
ma
za z
apoš
ljav
anje
uz
deta
ljne
pod
atke
o r
azin
i sig
urno
snih
pro
vjer
a za
posl
enik
a pr
ije
i nak
on z
apoš
ljav
anja
,up
otre
bu s
amo
pozn
atih
age
ncij
a ko
je z
adov
olja
vaju
uvj
ete,
omen
u 6.
11.1
.).
to d
a je
sk
e ag
enci
je z
a pr
ivre
men
o za
pošl
java
nje,
tak
ve a
genc
ije
treb
ale
bi p
ošto
vati
ugo
vore
o r
azin
i az
ini
uslu
ge,
što
treb
a bi
ti v
idlj
ivo
iz v
aše
evid
enci
je.
Pod
odje
ljak
6.1
2. –
Van
jske
usl
uge
28.
stav
kom
(f)
PU
CZ
U-
6.12
.1. (
a), (
b) i
(c)
Kod
pit
anja
(a)
i (
b) z
a po
sjet
car
insk
ih t
ijel
a tr
ebal
i bi
ste
prip
rem
iti
sve
ugov
ore
i sp
oraz
ume
o ra
zini
usl
uge
koji
ma
se o
prov
jera
ide
ntit
eta
zapo
slen
ika
i dr
uga
pita
druš
tava
i na
vedi
te u
slug
e ko
je v
am p
ruža
ju.
odgo
vor
Pri
log
1.b
sm
jern
icam
a T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
178
Pri
log
1.
Pri
stan
ak n
a ob
javl
jiva
nje
poda
taka
o A
EO
-u n
a -m
jest
u T
AX
UD
-a
Ovim
e p
rista
jem
na
ob
javlji
va
nje
in
form
acija
iz o
do
bre
nja
sta
tusa
AE
O-a
na
po
pis
u o
vla
šte
nih
go
sp
od
ars
kih
su
bje
ka
ta.
Po
tpis
……
……
……
……
……
……
……
S
vo
jstv
o p
otp
isnik
a…
……
……
……
……
i, a
li
Da
tum
:……
……
……
……
……
……
……
……
.
Pri
stan
ak n
a ra
zmje
nu in
form
acij
a sa
drža
nih
u od
obre
nju
stat
usa
AE
O-
pogl
edu
sigu
rnos
ti:
Ovim
e p
rista
jem
na
ra
zm
jen
u p
od
ata
ka
iz o
dob
ren
ja s
tatu
sa
AE
O-
Po
tpis
……
……
……
……
……
……
……
S
vo
jstv
o p
otp
isnik
a…
……
……
……
……
i, a
li
Da
tum
:……
……
……
……
……
……
……
……
.
Tra
nslit
eri
ran
o im
e:…
……
……
……
……
……
…..
Tra
nslit
eri
ran
a u
lica
i b
roj:…
……
……
……
.T
ran
slit
eri
rani po
šta
nski bro
j i g
rad
:……
……
…
Pri
log
1.b
sm
jern
icam
a T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
179
htt
p:/
/ww
w.u
nic
od
e.o
rg/c
ha
rts
/PD
F/U
00
00.p
df
Pri
log
2.
opsk
rbe
Pri
log
1.b
sm
jern
icam
a T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
180
web
Pri
log
1.b
sm
jern
icam
a T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
181
Pri
log
1.b
sm
jern
icam
a T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
182
Ro
ba
ko
ja p
od
lije
že
uvo
znim
i
izvo
znim
do
zvo
lam
a p
ove
za
nim
a
Pri
log
1.b
sm
jern
icam
a T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
183
Ro
ba
ko
ja s
pa
da
u o
kvir
Ure
db
e
o d
vo
jno
j n
am
jen
i
Pri
log
1.b
sm
jern
icam
a T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
184
Pri
log
1.b
sm
jern
icam
a T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
185
Oso
ba
na
dle
žn
a z
a p
ita
nja
sig
urn
osti i z
aštite
Pri
log
1.b
sm
jern
icam
a T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
186
Pri
log
1.b
sm
jern
icam
a T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
187
Pri
log
1.b
sm
jern
icam
a T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
188
Pri
log
1.b
sm
jern
icam
a T
AX
UD
/B2/0
47/2
011-R
EV
6
189
Pri
log
2.
smje
rnic
ama
TA
XU
D/B
2/04
7/20
11-R
EV
6
190
Ova
j dok
umen
t sad
ržav
a po
pis
najv
ažni
jih
rizi
ka p
ovez
anih
s
-
rizi
ka. P
redl
ožen
i pop
is n
ije
iscr
pan
ni k
Upi
tnik
om z
a sa
moo
cjen
u ko
ji i
spun
japo
slov
anja
i p
ostu
panj
a te
nji
hova
rel
evan
tnos
t za
odo
brav
anje
sta
tusa
AE
O-a
.na
mij
enje
n je
car
krit
erij
ima
za s
tjec
anje
sta
tusa
AE
O-a
usp
ored
bom
inf
orm
acij
a na
vede
nih
u U
pitn
iku
za s
amoo
cjen
urj
ešen
ja z
a nj
ih.
1.od
jelj
ak 2
. upi
tnik
a za
sam
oocj
enu)
(
a) C
ZU
-P
UC
ZU
-a)
Pok
azat
elj
Opi
s ri
zika
cari
nski
m
zaht
jevi
ma
Nei
spun
java
nje
obve
za s
ob
ziro
m n
a:
–is
punj
avan
je c
arin
skih
neis
prav
no r
azvr
stav
anje
,
podr
ijet
lo,
– up
otre
bu c
arin
skih
pos
tupa
ka,
– po
rezn
a pr
avil
a,
–pr
imje
nu m
jera
pov
ezan
ih s
a
trgo
vins
kom
pol
itik
om,
prov
odi u
nuta
rnja
pra
vila
pred
nost
imaj
u pi
sane
upu
te z
a ra
d u
pogl
edu
odgo
vorn
osti
za
obav
ljan
je
akti
vnos
ti,
ima
te p
ostu
pci
preg
leda
i po
bolj
šava
nja
post
upak
a,
a re
vizi
ju s
cil
jem
Upi
tnik
–2.
1.
Pri
log
2.
smje
rnic
ama
TA
XU
D/B
2/04
7/20
11-R
EV
6
191
– Uni
je it
d.N
eisp
unja
vanj
e ob
veza
u
vjer
ojat
nost
za
nem
ariv
anja
/krš
enja
pra
vila
i
Ned
ovol
jna
svij
est o
pov
reda
ma
cari
nski
h za
htje
va.
ispi
tiva
nja/
osig
urav
anja
ispr
avne
pri
mje
ne p
ostu
paka
,in
tern
e up
ute
i pro
gram
i obu
ke k
ojim
a se
osi
gura
va u
pozn
atos
t zap
osle
nika
s
cari
nski
m z
ahtj
evim
a.
2.
po
dnos
itel
ja z
ahtj
eva
(od
jelj
ak3.
upi
tnik
a za
sam
oocj
enu)
(b)
CZ
U-
25.
PU
CZ
U-a
)
2.1.
podo
djel
jak
3.2.
upi
tnik
a za
sam
oocj
enu)
P
okaz
atel
jO
pis
rizi
ka
okru
ženj
e
Inte
grir
ani
ni s
usta
v
koja
se
prim
jenj
uju
u dr
žavi
Nei
spra
vna
i/il
i nep
otpu
na
evid
enci
ja tr
ansa
kcij
a u
. N
edov
oljn
o ra
zdva
janj
e
cari
nski
m te
, ako
je p
otre
bno,
vel
cest
ovni
m p
rije
vozo
m s
man
jim
obu
jmom
sva
kodn
evni
h ak
tivn
osti
kao
što
su
kam
iona
. Pri
man
je r
obe,
nje
zin
upis
veno
g so
ftve
ra k
ako
bi s
e iz
bjeg
le g
rešk
e u
tipk
anju
,
razv
oj o
buke
i sa
stav
ljan
je u
puta
za
upot
rebu
sof
tver
a,
Upi
tnik
–3.
2.IS
O 9
001:
2015
, od
jelj
ak 6
.
Pri
log
2.
smje
rnic
ama
TA
XU
D/B
2/04
7/20
11-R
EV
6
192
tran
spor
tnim
evi
denc
ijam
a.
revi
zije
.
na k
oji j
e st
rukt
urir
an
podn
osit
elja
zah
tjev
a.S
lože
ni s
usta
v up
ravl
janj
a nu
di
neza
koni
tih
tran
sakc
ija.
Pov
ijes
ni p
odat
ci n
isu
dost
upni
.
2.2.
Kon
trol
ni s
lije
d (p
odod
jelj
ak 3
.1. u
pitn
ika
za s
amoo
cjen
u)
Pok
azat
elj
Opi
s ri
zika
Kon
trol
ni
slij
edna
ca
rins
kih
prov
jera
ute
mel
jeni
h na
rev
izij
i.N
epos
toja
nje
kont
role
nad
pris
tupo
m s
usta
vu.
ihov
a ko
mpa
tibi
lnos
t s
cari
nski
m z
ahtj
evim
a,
ispi
tiva
nje
i osi
gura
vanj
e po
stoj
anja
kon
trol
nog
slij
eda
u fa
zi p
redr
eviz
ije.
Upi
tnik
–3.
1.IS
O 9
001:
2015
, od
jelj
ak 6
.
2,3.
roba
koj
a ni
je r
oba
Uni
je
Pok
azat
elj
Opi
s ri
zika
Kom
bini
rana
ro
ba U
nije
i ro
ba k
oja
nije
ro
ba U
nije
sust
ava
u ko
jem
se
razl
ikuj
e ro
ba U
nije
i ro
ba k
oja
nije
rob
a U
nije
.Z
amje
na r
obe
koja
nij
e ro
ba
post
upci
unu
tarn
je k
ontr
ole
prov
jere
cje
lovi
tost
i une
seni
h po
data
ka r
adi p
rovj
ere
njih
ove
ispr
avno
sti
Upi
tnik
–3.
2.2.
Pri
log
2.
smje
rnic
ama
TA
XU
D/B
2/04
7/20
11-R
EV
6
193
Uni
je
2,4.
S
usta
v un
utar
nje
kont
role
(po
dodj
elja
k 3.
3. u
pitn
ika
za s
amoo
cjen
u)
P
okaz
atel
jO
pis
rizi
kaP
ostu
pci
unut
arnj
e ko
ntro
le
Ned
osta
tna
kont
rola
po
dnos
itel
ja z
ahtj
eva
u po
gled
u po
slov
nih
proc
esa.
post
upci
unu
tarn
je k
ontr
ole
neov
lašt
ene
ili n
ezak
onit
e ak
tivn
osti
.N
eisp
ravn
a i/
ili n
epot
puna
ev
iden
cija
tran
sakc
ija
u
Nei
spra
vne
i/il
i nep
otpu
ne
info
rmac
ije
na c
arin
skim
de
klar
acij
ama
i dru
gim
iz
java
ma
dost
avlj
enim
a ca
rini
.
imen
ovan
je o
sobe
odg
ovor
ne z
a kv
alit
etu,
nad
ležn
e za
pos
tupk
e i u
nuta
rnju
ko
ntro
lu d
rušt
va,
potp
uno
upoz
nava
nje
svak
og v
odit
elja
odj
ela
s un
utar
njim
kon
trol
ama
vlas
tito
g od
jela
,
neza
koni
tih
akti
vnos
ti,
pred
met
nim
zap
osle
nici
ma,
iz
rada
map
e/da
tote
ke u
koj
oj je
sva
ka v
rsta
rob
e po
veza
na s
a sv
ojim
in
form
acij
ama
pove
zani
ma
s ca
rino
m (
tari
fna
ozna
ka, s
tope
car
ine,
pod
rije
tlo
i ca
rins
ki p
ostu
pak)
ovi
sno
o pr
edm
etno
m o
bujm
u ro
be,
imen
ovan
je o
sobe
(os
oba)
odg
ovor
ne (
odgo
vorn
ih)
za u
prav
ljan
je i
ažur
iran
je
prim
jenj
ivih
car
insk
ih p
ropi
sa (
skup
pro
pisa
), o
dnos
no a
žuri
ranj
e po
data
ka u
soft
vera
,
post
ojan
je p
ostu
paka
za
evid
enci
ju i
ispr
avlj
anje
pog
reša
ka i
tran
sakc
ija
Upi
tnik
–3.
3.IS
O 9
001:
2015
, od
jelj
ci 5
., 6.
, 7. i
8.
2,5.
P
roto
k ro
be (
podo
djel
jak
3.4.
upi
tnik
a za
sam
oocj
enu)
P
okaz
atel
jO
pis
rizi
kaN
epos
toja
nje
prov
jere
kre
tanj
a In
form
iran
je p
redm
etni
h za
posl
enik
a i d
osta
vlja
nje
dekl
arac
ija
sukl
adno
ra
spor
edu,
Upi
tnik
–3.
4.IS
O 9
001:
2015
,
Pri
log
2.
smje
rnic
ama
TA
XU
D/B
2/04
7/20
11-R
EV
6
194
doda
vanj
a op
asne
i/il
i s
tero
rizm
om p
ovez
ane
robe
u
zali
he, k
ao i
uzim
anje
rob
e iz
evid
enci
je.
evid
enci
je k
reta
nja
zali
ha,
mje
re z
a pr
ovje
ru o
dstu
panj
a u
zali
ham
a,
koja
još
uvij
ek p
odli
ježe
car
inam
a i p
orez
ima.
odje
ljak
6.
Dol
azni
pro
tok
robe
pr
euze
te r
obe
i uno
sa u
E
vide
ncij
a do
lazn
e ro
be,
unos
a u
evid
enci
ji z
alih
a,
form
aliz
acij
a po
stup
aka
uvoz
a,re
dovi
to o
bavl
janj
e po
pisa
rob
e,
obav
ljan
je p
reci
znih
pro
vjer
a do
slje
dnos
ti u
lazn
e/iz
lazn
e ro
be,
sigu
rni s
klad
išni
pro
stor
i (po
sebn
a za
štit
a va
njsk
og r
uba
pros
tora
, pos
ebni
Skl
adiš
tenj
eN
epos
toja
nje
prov
jera
kre
tanj
a za
liha
.re
dovi
ti p
ostu
pci z
a po
pis
zali
ha,
Upi
tnik
–3.
4.IS
O 9
001:
2015
, od
jelj
ak6.
Pro
izvo
dnja
Nep
osto
janj
e pr
ovje
ra z
alih
a ko
je s
e up
otre
blja
vaju
u
proi
zvod
nom
pos
tupk
u.pr
ovje
ra v
arij
acij
a, o
tpad
a, n
uspr
oizv
oda
i gub
itak
a,
Upi
tnik
–3.
4.IS
O 9
001:
2015
, od
jelj
ak6.
Izla
zni p
roto
k ro
be
Ispo
ruka
iz
skla
dišt
a te
ot
prem
a i
pret
ovar
rob
e
evid
enci
ji.
Imen
ovan
je o
soba
za
odob
rava
nje/
nadz
or p
ostu
pka
prod
aje
/puš
tanj
a ro
be,
form
aliz
acij
a po
stup
aka
za iz
voz,
ob
avlj
anje
pro
vjer
a pr
ije
pušt
anja
rob
e ka
ko b
i se
uspo
redi
o na
log
za p
ušta
nje
robo
m –
pre
gled
i ev
iden
tira
nje,
Upi
tnik
–3.
4.IS
O 9
001:
2015
, od
jelj
ci 6
. i 7
.
2.6.
podo
djel
jak
3.5.
upi
tnik
a za
sam
oocj
enu)
Pri
log
2.
smje
rnic
ama
TA
XU
D/B
2/04
7/20
11-R
EV
6
195
Pok
azat
elj
Opi
s ri
zika
Nep
rihv
atlj
iva
upot
reba
Nep
otpu
ne i
neis
prav
ne
cari
nske
dek
lara
cije
te
nepo
tpun
e i n
eisp
ravn
e in
form
acij
e o
drug
im
akti
vnos
tim
a po
veza
nim
a s
cari
nom
.
Upo
treb
a ne
ispr
avni
h il
i za
star
jeli
h st
alni
h po
data
ka,
popu
t bro
jeva
art
ikal
a i t
arif
nih
ozna
ka:
– ne
ispr
avno
raz
vrst
avan
je r
obe
– ne
ispr
avna
tari
fna
ozna
ka
–ne
ispr
avna
car
insk
a vr
ijed
nost
.
nepr
avil
nost
ima
u sk
ladu
s
cari
nski
m z
ahtj
evim
a.
kori
snik
a O
TI-
ja. C
arin
ska
se
dekl
arac
ija
mor
a od
nosi
ti n
a O
TI
33. C
ZU
-a).
Ti s
u po
stup
ci n
amij
enje
ni o
sigu
rava
nju
kont
inui
teta
car
insk
og o
djel
a u
s
Upo
treb
a O
TI-
upot
reba
OIP
-a k
ojim
nad
ležn
a up
rava
daj
e sa
vjet
u p
ogle
du:
podr
ijet
la p
roiz
vod
spor
azum
a,
nost
i i s
asta
vlja
nje
dekl
arac
iji k
oja
treb
a is
puni
ti i
doku
men
ti k
oje
treb
a sa
stav
iti)
,
Upi
tnik
–3.
5.IS
O 9
001:
2015
, od
jelj
ak 6
.
Zas
tupa
nje
posr
edst
vom
N
edos
tata
k ko
ntro
leje
su
Pri
log
2.
smje
rnic
ama
TA
XU
D/B
2/04
7/20
11-R
EV
6
196
povj
eren
e va
njsk
im iz
vrši
telj
ima,
prov
jera
osp
osob
ljen
osti
ang
ažir
anog
zas
tupn
ika,
ak
o je
odg
ovor
nost
za
ispu
njav
anje
car
insk
e de
klar
acij
e po
vjer
ena
vanj
skim
iz
vrši
telj
ima:
po
sebn
e ug
ovor
ne o
dred
be z
a pr
ovje
ru c
arin
skih
pod
atak
a po
seba
n po
stup
ak z
a pr
ijen
os p
odat
aka
koji
su
nužn
i da
bi d
ekla
rant
odr
edio
se m
ože
povj
erit
i car
insk
om z
astu
pnik
u ko
jem
je d
ozvo
ljen
o dj
elov
ati k
ao o
vlaš
teni
pr
edst
avni
k ak
o za
stup
nik
mož
e do
kaza
ti p
odri
jetl
o ro
be.
upot
rije
blje
nih
cari
nski
h po
data
ka.
Doz
vole
za
uvoz
i/il
i izv
oz
pove
zane
s
mje
ram
a tr
govi
nske
po
liti
ke il
i s
trgo
vino
m
polj
opri
vred
nim
pr
oizv
odim
a
Nep
rihv
atlj
iva
upot
reba
rob
est
anda
rdni
pos
tupc
i za
evid
enti
ranj
e do
zvol
a,re
dovi
te u
nuta
rnje
kon
trol
e va
ljan
osti
doz
vola
i ev
iden
cija
,ra
zdva
janj
e du
žn
post
upci
koj
ima
se o
sigu
rava
da
je u
potr
eba
robe
u s
klad
u s
dozv
olom
.
2.7.
Nef
iska
lni z
ahtj
evi (
podo
djel
jak
3.5.
4. u
pitn
ika
za s
amoo
cjen
u)
Pok
azat
elj
Opi
s ri
zika
Nef
iska
lni
aspe
kti
Nep
rihv
atlj
iva
upot
reba
rob
e na
ko
ju s
e pr
imje
njuj
u za
bran
e i
poli
tike
.
post
upci
za
ruko
vanj
e ro
bom
s n
efis
kaln
im a
spek
tim
a,us
post
ava
razl
ikov
anje
rob
e ko
ja p
odli
ježe
nef
iska
lnim
zah
tjev
ima
od o
stal
e ro
be,
zako
noda
vstv
om,
robu
s d
vojn
om n
amje
nom
,
Upi
tnik
–3.
5.4.
Pri
log
2.
smje
rnic
ama
TA
XU
D/B
2/04
7/20
11-R
EV
6
197
–ob
uka
s ci
ljem
pod
izan
ja s
vije
sti o
sig
urno
sti /
edu
kaci
ja z
apos
leni
ka k
oji
ruku
ju r
obom
s n
efis
kaln
im a
spek
tim
a.
2.8.
P
ostu
pci z
a iz
radu
sig
urno
snih
kop
ija,
pov
rat p
odat
aka,
rez
ervn
i pos
tupa
k i a
rhiv
iran
je (
podo
djel
jak
3.6
upit
nika
za
sam
oocj
enu)
Pok
azat
elj
Opi
s ri
zika
Zah
tjev
i za
evid
enti
ranj
e /
arhi
vira
nje
prov
edbe
rev
izij
e us
lije
d gu
bitk
a in
form
acij
a il
i nji
hova
post
upak
a za
izra
du s
igur
nosn
ih
kopi
ja.
post
upak
a za
arh
ivir
anje
ev
iden
cija
i in
form
acij
a po
dnos
itel
ja z
ahtj
eva.
Nam
jern
o un
išta
vanj
e il
i gu
bita
k va
žnih
info
rmac
ija
sigu
rnos
ti,
post
upci
za
izra
du s
igur
nosn
ih k
opij
a, p
ovra
t pod
atak
a i z
ašti
tu p
odat
aka
od
li g
ubit
ka,
kriz
ni p
lano
vi z
a pa
d/kv
ar s
usta
va,
post
upci
za
ispi
tiva
nje
post
upak
a iz
rade
sig
urno
snih
kop
ija
/ pov
rata
pod
atak
a,
pohr
ana
cari
nski
h ar
hiva
i tr
govi
nski
h ev
iden
cija
na
sigu
rnim
mje
stim
a,po
stoj
anje
kla
sifi
kaci
jske
she
me,
prid
ržav
anje
zak
onsk
ih r
okov
a ko
d ar
hivi
ranj
a.
potp
unos
ti. P
otpu
nu iz
radu
sig
urno
snih
kop
ija
treb
alo
bi o
bavl
jati
naj
man
je
jedn
om tj
edno
. Naj
man
je tr
i naj
novi
je u
zast
opne
sig
urno
sne
kopi
je tr
ebal
e bi
bit
i do
stup
ne u
sva
kom
tren
utku
. Iz
radu
sig
urno
snih
kop
ija
treb
alo
bi, p
o
skla
dišn
om p
rost
oru
udal
jeno
m n
ajm
anje
300
met
ara.
Ist
o je
tako
pot
rebn
o fr
iran
je te
je p
ohra
njiv
ati d
alek
o od
sk
ladi
šnog
pro
stor
a.
ISO
9001
:201
5,
odje
ljak
6.
ISO
270
01:2
013
ISO
nor
me
za
stan
dard
e
sigu
rnos
ti
2.9.
Inf
orm
acij
ska
sigu
rnos
t –
podo
djel
jak
3.7.
upi
tnik
a za
sam
oocj
enu)
Pok
azat
elj
Opi
s ri
zika
sust
avim
a i/
ili p
rogr
amim
a P
olit
ika,
pos
tupc
i i s
tand
ardi
u p
ogle
du
uved
eni i
dos
tupn
i zap
osle
nici
ma,
Upi
tnik
–3.
7.IS
O 2
7001
:201
3
Pri
log
2.
smje
rnic
ama
TA
XU
D/B
2/04
7/20
11-R
EV
6
198
gosp
odar
skog
sub
jekt
a i/
ili
neov
lašt
en u
laza
k u
njih
.si
gurn
osti
, po
liti
ka u
pog
ledu
info
rmac
ijsk
e si
gurn
osti
, sl
užbe
nik
za in
form
acij
sku
sigu
rnos
t, –
ocje
na
post
upci
za
odob
rava
nje
prav
a pr
istu
pa o
vlaš
teni
m o
soba
ma,
pra
va p
rist
upa
opoz
ivaj
u se
odm
ah p
o pr
ijen
osu
dužn
osti
ili p
reki
du r
adno
g od
nosa
. –
pris
tak
o je
pot
rebn
o, u
potr
eba
soft
vera
za
šifr
iran
je,
vatr
ozid
i,an
tivi
rusn
a za
štit
a,
važn
im p
rogr
amim
a.A
ko z
apos
leni
ci
Loz
inka
bi t
reba
la b
iti s
asta
vlje
na o
d na
jman
je o
sam
zna
kova
koj
i su
mje
šavi
na
dvaj
u il
i viš
e ve
liki
h i m
alih
slo
va, b
roje
va i
drug
ih z
nako
va. Š
to je
lozi
nka
du drug
ima.
razm
acim
a, is
piti
vanj
a
Nam
jern
o un
išta
vanj
e il
i gu
bita
k va
žnih
info
rmac
ija.
kriz
ni p
lan
u
post
upci
uki
danj
a pr
ava
pris
tupa
,
-i, D
VD
-i i
svi o
stal
i oso
bni e
lekt
ron
-mje
sta
prim
jere
na z
a po
slov
ne a
ktiv
nost
i
ISO
280
01:2
007,
od
jelj
ak A
3.
ISO
270
01:2
013
Pri
log
2.
smje
rnic
ama
TA
XU
D/B
2/04
7/20
11-R
EV
6
199
2.10
. In
form
acij
ska
sigu
rnos
t – s
igur
nost
dok
umen
taci
je (
podo
djel
jak
3.8.
upi
tnik
za
sam
oocj
enu )
Pok
azat
elj
Opi
s ri
zika
Zlo
upor
aba
info
rmac
ijsk
og
sust
ava
gosp
odar
skog
sub
jekt
a ra
di u
grož
avan
ja la
nca
opsk
rbe.
Nam
jern
o un
išta
vanj
e il
i gu
bita
k va
žnih
info
rmac
ija.
sigu
rnos
ti,
post
upci
za
ovla
šten
i pri
stup
dok
umen
tim
a,
evid
enti
ranj
e i s
igur
no p
ohra
njiv
anje
dok
umen
ata,
post
upci
za
rješ
avan
je in
cide
nata
i po
duzi
man
je p
opra
vnih
mje
ra,
evid
enti
ranj
e i i
zrad
a si
gurn
osni
h ko
pija
dok
umen
kriz
ni p
lan
za r
ješa
vanj
e gu
bita
ka,
puto
vanj
a (n
ikad
ne
preg
leda
vati
osj
etlj
ive
doku
men
te u
pri
jevo
zu);
kate
gori
jam
a za
posl
enik
a,
spor
azum
i s p
oslo
vnim
par
tner
ima
za z
ašti
tu/u
potr
ebu
doku
men
taci
je.
Upi
tnik
–3.
8.IS
O 2
8001
:200
7,
odje
ljak
A 4
. IS
O 2
7001
:201
3
Zah
tjev
i u
pogl
edu
sigu
rnos
ti i
zašt
ite
post
avlj
eni
drug
ima
Zlo
upor
aba
info
rmac
ijsk
og
sust
ava
gosp
odar
skog
sub
jekt
a ra
di u
grož
avan
ja la
nca
opsk
rbe.
N
amje
rno
uniš
tava
nje
ili
gubi
tak
važn
ih in
form
acij
a.
post
upci
za
kont
rolu
i re
vizi
ju z
ahtj
eva
u ug
ovor
ima.
3.
Fi
nanc
ijsk
a so
lven
tnos
t (od
jelj
ak 4
. upi
tnik
a za
sam
oocj
enu)
K
rite
rij:
doka
zana
fin
anci
jska
sol
vent
nost
(
c) C
ZU
- 2
6. P
UC
ZU
-a)
3.1.
Dok
azan
a so
lven
tnos
t
Pri
log
2.
smje
rnic
ama
TA
XU
D/B
2/04
7/20
11-R
EV
6
200
Pok
azat
elj
Opi
s ri
zika
Nes
olve
ntno
st/
podm
iren
ja f
inan
cijs
kih
obve
za
Fina
ncij
ska
ranj
ivos
t koj
a m
ože
dove
sti d
o ne
ispu
njav
anja
obv
eza
u so
lven
tnos
ti p
odno
site
lja
zaht
jeva
,
4.
Z
ahtj
evi u
pog
ledu
sig
urno
sti i
zaš
tite
(od
jelj
ak 6
. upi
tnik
a za
sam
oocj
enu)
(
e) C
ZU
- 2
8. P
UC
ZU
-a)
4.1.
P
rocj
ena
sigu
rnos
ti k
oju
prov
odi g
ospo
dars
ki s
ubje
kt (
sam
oocj
ena)
Pok
azat
elj
Opi
s ri
zika
Sam
oocj
ena
Ned
osta
tna
svje
snos
t o
sigu
rnos
ti i
zašt
iti u
svi
m
rele
vant
nim
odj
elim
a dr
uštv
apr
egle
dava
nje/
ažur
iran
je i
doku
men
tira
nje,
akti
vnos
ti d
rušt
va,
proc
jena
riz
ika
u po
gled
u si
gurn
osti
i za
štit
e (p
osto
tak
vjer
ojat
nost
i ili
stu
panj
ri
zika
: niz
ak/s
redn
ji/v
isok
),
mje
ram
a.
Upi
tnik
–6.
1.2.
ISO
280
01:2
007,
od
jelj
ak A
.4.
ISP
S P
ravi
lnik
Pri
log
6-B
„Kon
trol
ni p
opis
za
vred
nova
nje
pozn
atih
po
šilj
atel
ja”
Sig
urno
sni k
rite
riji
prij
evoz
a te
reta
za
regu
lira
nog
agen
ta /
pozn
atog
po
šilj
atel
ja
Pri
log
2.
smje
rnic
ama
TA
XU
D/B
2/04
7/20
11-R
EV
6
201
Upr
avlj
anje
unut
arnj
a or
gani
zaci
ja
Ned
osta
tna
koor
dina
cija
si
gurn
osti
i za
štit
e un
utar
dr
uštv
a po
dnos
itel
ja z
ahtj
eva.
Imen
ovan
je o
dgov
orne
oso
be n
adle
žne
za k
oord
inac
iju
i pro
vedb
u rušt
va,
– godi
šnji
h od
mor
a il
i dru
gih
vrst
a od
sutn
osti
nad
ležn
ih z
apos
leni
ka.
Upi
tnik
–6.
1.4.
ISO
280
01:2
007,
od
jelj
ak A
.3.
ISO
900
1:20
15,
odje
ljak
5.
ISP
S P
ravi
lnik
Pos
tupc
i un
utar
nje
kont
role
Ned
osta
tna
kont
rola
unu
tar
druš
tva
podn
osit
elja
zah
tjev
a na
d pi
tanj
ima
sigu
rnos
ti i
zašt
ite
prov
edba
pos
tupa
ka u
nuta
rnje
kon
trol
e na
d po
stup
cim
a/pi
tanj
ima
sigu
rnos
ti i
zašt
ite,
proc
jene
riz
ika
i pri
jetn
ji te
, ako
je p
otre
bno,
podu
zim
anje
pop
ravn
ih m
jera
.
Upi
tnik
–6.
1.7.
ISO
280
01:2
007,
od
jelj
ciA
.3.,
A.4
.IS
PS
Pra
viln
ik
Pos
tupc
i un
utar
nje
kont
role
Ned
osta
tna
kont
rola
unu
tar
druš
tva
podn
osit
elja
zah
tjev
a na
d pi
tanj
ima
sigu
rnos
ti i
zašt
ite
upis
se
nepr
avil
nost
, im
e os
obe
koje
je o
tkri
la n
epra
viln
ost,
prot
umje
ru, p
otpi
s od
govo
rne
osob
e,
napr
avit
i evi
denc
iju
inci
dena
ta u
pog
ledu
sig
urno
sti i
zaš
tite
dos
tupn
u za
posl
enic
ima
druš
tva.
ISO
2800
1:20
07,
odje
ljci
A.3
., A
.4.
ISP
S P
ravi
lnik
Zah
tjev
i u
pogl
edu
sigu
rnos
ti i
zašt
ite
koji
se
odn
ose
na r
obu
Neo
vlaš
teno
ruk
ovan
je r
obom
pose
bni z
ahtj
evi u
pog
ledu
pak
iran
ja il
i skl
adiš
tenj
a op
asne
rob
e.
ISP
S P
ravi
lnik
4.2.
U
laza
k u
posl
ovne
pro
stor
e i p
rist
up n
jim
a (p
odod
jelj
ak 6
.3. u
pitn
ika
za s
amoo
cjen
u)P
okaz
atel
jO
pis
rizi
ka
post
upci
za
pris
tup
ili
ulaz
ak
vozi
la, o
soba
Neo
vlaš
ten
pris
tup
ili u
laza
k vo
zila
, oso
ba il
i rob
e u
posl
ovne
pro
stor
e i/
ili u
otpr
emu.
zbog
tog
bi r
azlo
ga p
arki
rni p
rost
or z
a za
posl
enik
e tr
ebao
bit
i izv
anU
pitn
ik–
6.3.
ISO
280
01:2
007,
od
jelj
ak A
.3.
ISP
S P
ravi
lnik
Pri
log
2.
smje
rnic
ama
TA
XU
D/B
2/04
7/20
11-R
EV
6
202
i rob
eut
ovar
a,
Upo
treb
a is
kazn
ica
je o
prav
dana
. Isk
azni
ce b
i tre
bale
imat
i fot
ogra
fiju
. Ako
is
kazn
ice
nem
aju
foto
graf
iju,
treb
ale
bi b
arem
sad
ržav
ati i
me
gosp
odar
skog
njih
ova
gubi
tka)
. U
potr
ebu
iska
znic
a m
ora
nadz
irat
i odg
ovor
na o
soba
. Pos
jeti
telj
i bi t
reba
li im
ati
priv
rem
ene
iden
tifi
kaci
jske
iska
znic
e i m
oraj
u ci
jelo
vri
jem
e bi
ti u
pra
tnji
sl
užbe
ne o
sobe
.
dola
ska/
odla
ska
i pra
tite
lje,
mor
aju
biti
pop
isan
i, ev
iden
tira
ni i
pohr
anje
ni u
kont
rol
šifr
i, is
kazn
ice
i šif
re tr
ebal
e bi
vri
jedi
ti s
amo
tijek
om r
adno
g vr
emen
a za
posl
enik
a,st
anda
rdiz
iran
i pos
tupc
i za
povr
at s
vih
odob
renj
a za
pri
stup
, dz
irat
i zap
osle
nici
dru
štva
kak
o bi
se
razg
ovor
s n
epoz
nati
m o
soba
ma,
priv
rem
enog
zap
osle
nja
(tj.
rado
va o
drža
vanj
a), p
opis
odo
bren
ih
radn
ika
druš
tva
koje
m s
u po
vjer
eni r
adov
i.S
tand
ardn
i op
erat
ivni
po
stup
ci u
neov
lašt
enog
ul
aska
neov
lašt
enog
ula
ska.
ispi
tiva
nja
te, p
o po
treb
i, pr
oved
ba k
orek
tivni
h ra
dnji
,
inci
dena
ta i
podu
zeti
h ak
tivn
osti
,pr
oved
ba p
opra
vnih
mje
ra k
ao r
ezul
tat i
ncid
enat
a po
veza
nih
s ne
ovla
šten
im
ulas
kom
.
ISO
280
01:2
007,
od
jelj
ak A
.3.
ISP
S P
ravi
lnik
Pri
log
2.
smje
rnic
ama
TA
XU
D/B
2/04
7/20
11-R
EV
6
203
4.3.
podo
djel
jak
6.2.
upi
tnik
a za
sam
oocj
enu)
P
okaz
atel
jO
pis
rizi
kaV
anjs
ke
gran
ice
posl
ovni
h pr
osto
ra
posl
ovni
h pr
osto
ra o
d pr
istu
pa
osob
a iz
vana
.
Ako
je p
otre
bno,
ogr
adit
i nep
osre
dni p
rist
upni
pro
stor
sig
urno
snom
ogr
adom
i
i pop
ravl
janj
e;
ovla
šten
im z
apP
atro
le z
ašti
tars
kog
osob
lja
u ne
prav
ilni
m v
rem
ensk
im r
azm
acim
a.
Upi
tnik
–6.
2.IS
O 2
8001
:200
7,
odje
ljak
A.3
. IS
PS
Pra
viln
ik
Ula
zi i
prol
azi
Pos
toja
nje
ulaz
a il
i pro
laza
ko
ji s
e ne
pra
te.
Svi
ula
zi il
i pro
lazi
koj
i se
upot
rebl
java
ju tr
ebal
i bi b
iti o
sigu
rani
pri
mje
nom
-a
i/il
i sus
tava
kon
trol
e ul
aza
(ras
vjet
a, r
efle
ktor
i it
d.),
C
CT
V je
kor
ista
n sa
mo
ako
se s
nim
ke m
ogu
ocij
enit
i i r
ezul
tira
ti tr
enut
nom
re
akci
jom
ako
je p
rikl
adno
, pro
vedb
a po
stup
aka
za o
sigu
rava
nje
zašt
ite
mje
sta
pris
tupa
.
ISO
280
01:2
007,
od
jelj
ak A
.3.
ISP
S P
ravi
lnik
e un
utar
njih
vra
ta, p
rozo
ra, u
laza
i o
grad
a.
zapo
slen
icim
a,
lok
bilj
ežen
je p
okuš
aja
neov
lašt
enog
pri
stup
a i r
edov
ita
prov
jera
tih
info
rmac
ija.
Pro
zori
i vr
ata
treb
ali b
i so
bi/u
redu
.
Upi
tnik
–6.
2.4.
ISO
280
01:2
007,
od
jelj
ak A
.3.
Osv
jetl
jenj
eva
njsk
ih i
unut
arnj
ih v
rata
, pr
ozor
a, u
laza
, ogr
ada
i ak
o je
pot
rebn
o, u
potr
eba
reze
rvni
h ge
nera
tora
ili a
lter
nati
vnog
nap
ajan
ja
m;
spre
mni
pla
novi
odr
žava
nja
i pop
ravk
a op
rem
e.
Upi
tnik
–6.
2.4.
Pri
log
2.
smje
rnic
ama
TA
XU
D/B
2/04
7/20
11-R
EV
6
204
Pos
tupc
i za
pris
tup
post
upak
a za
pri
stup
P
otre
bno
je p
rove
sti p
ostu
pak
kont
rIS
O 2
8001
:200
7,
odje
ljak
A.3
.3.
Unu
tarn
je
sigu
rnos
ne
mje
re
unut
arnj
im d
ijel
ovim
a po
slov
nih
pros
tora
. pr
osto
rim
a (n
pr. j
akne
, isk
azni
ce),
pr
istu
p ko
ntro
lira
n i p
erso
nali
zira
n u
skla
du s
pol
ožaj
em z
apos
leni
ka.
ISO
280
01:2
007,
od
jelj
ciA
.3.,
A.4
.IS
PS
Pra
viln
ik
Par
kira
nje
priv
atni
h vo
zila
post
upak
a za
par
kira
nje
priv
atni
h vo
zila
.
posl
ovni
h pr
osto
ra o
d pr
istu
pa
osob
a iz
vana
.
skla
dišn
ih p
rost
ora,
ri
zika
i pr
ijet
nji p
ovez
anih
s n
eovl
ašte
nim
ula
skom
pri
vatn
ih v
ozil
a
podn
osit
elja
zah
tjev
a,,
auto
mob
ili p
osje
tite
lja
treb
ali b
i im
ati i
dent
ifik
acij
sku
ozna
ku.
Odr
žava
nje
vanj
skih
gr
anic
a po
slov
nih
pros
tora
i ob
jeka
ta
posl
ovni
h pr
osto
ra o
d pr
istu
pa
osob
a iz
vana
kao
pos
ljed
ica
Red
ovit
o od
ržav
anje
van
jski
h gr
anic
a po
slov
nih
pros
tora
i ob
jeka
ta s
vaki
put
IS
O 2
8001
:200
7,
odje
ljak
A.3
.
4.4.
Pri
jevo
zne
jedi
nice
(po
dodj
elja
k 6.
4. u
pitn
ika
za s
amoo
cjen
u)
Pok
azat
elj
Opi
s ri
zika
rješ
enja
post
upci
za
post
upak
a za
pri
stup
do
kovi
ma
za u
tova
r i p
rost
orim
a za
tere
t,U
pitn
ik–
6.4.
1.IS
O 2
8001
:200
7,
Pri
log
2.
smje
rnic
ama
TA
XU
D/B
2/04
7/20
11-R
EV
6
205
pris
tup
jedi
nica
ma
tere
ta
jedi
nica
ma
tere
ta.
Neo
vlaš
teni
pri
stup
jedi
nica
ma
tere
ta.
doko
vim
a za
uto
var
i pro
stor
ima
za te
ret,
ili p
od n
adzo
rom
oso
ba z
aduž
enih
za
sigu
rnos
t) il
i pod
uzim
anje
dru
gih
mje
ra k
ako
bi s
e os
igur
ala
cjel
ovit
ost j
edin
ice
tere
ta,
osob
e,
–z
i pul
ta z
a pr
ijam
rob
e.
odje
ljak
A.3
.IS
PS
Pra
viln
ik
post
upci
za
osig
urav
anje
cj
elov
itos
ti
jedi
nica
te
reta
Neo
vlaš
teno
mij
enja
nje
jedi
nica
tere
ta.
cjel
ovit
osti
jedi
nica
tere
ta,
post
upci
za
bilj
ežen
je, i
stra
živa
nje
i pod
uzim
anje
pop
ravn
ih m
jera
nak
on
otkr
ivan
ja n
eovl
ašte
nog
pris
tupa
ili n
eovl
ašte
nog
ruko
vanj
a,
-a.
Upi
tnik
–-6
.4.2
.IS
O 2
8001
:200
7,
odje
ljak
A.3
.3.
ISP
S P
ravi
lnik
Upo
treb
a pl
ombi
N
eovl
ašte
no m
ijen
janj
e je
dini
ca te
reta
.up
otre
ba p
lom
bi z
a ko
ntej
nere
koj
e su
u s
klad
u s
norm
om I
SO
/PA
S 1
7712
ili
prij
evoz
a,
pohr
anji
vanj
e pl
ombi
na
sigu
rnoj
loka
ciji
,pl
ombe
),
– ak
o je
pot
rebn
o, d
ogov
orit
i pro
vjer
u pl
ombi
s p
oslo
vnim
par
tner
ima
(cje
lovi
tost
i br
ojev
i plo
mbi
) po
dol
asku
.
Upi
tnik
–6.
4.3.
ISO
/PA
S 1
7712
Pos
tupc
i za
ispi
tiva
nje
stru
ktur
e je
dini
ca
tere
ta,
vlas
ništ
vo
nad
jedi
nica
ma
Upo
treb
a sk
rive
nih
mje
sta
u je
dini
cam
a te
reta
u s
vrhu
Nep
otpu
na p
rovj
era
jedi
nica
te
reta
.
post
upci
ispi
tiva
nja
cjel
ovit
osti
jedi
nica
tere
ta p
rije
uto
vara
, ak
o je
pot
rebn
o, p
rove
dba
post
upka
pre
gled
a u
seda
m k
orak
a (p
redn
ja s
tije
nka,
li
jeva
str
ana,
des
na s
tran
a, d
no, p
oklo
pac/
pokr
ov, u
nuta
rnja
/van
jska
vra
ta,
vanj
ski d
io/p
odvo
zje
prij
e uk
rcaj
a);
drug
e vr
ste
ispi
tiva
nja
ovis
no o
vrs
ti je
dini
ce te
reta
.
Upi
tnik
–6.
4.4.
,U
pitn
ik –
6.4
.5.
ISO
280
01:2
007,
od
jelj
ak A
.3.
Pri
log
2.
smje
rnic
ama
TA
XU
D/B
2/04
7/20
11-R
EV
6
206
tere
ta
Odr
žava
nje
jedi
nica
te
reta
Neo
vlaš
teno
mij
enja
nje
jedi
nica
tere
ta.
ako
održ
avan
je p
rocj
elov
itos
ti je
dini
ca te
reta
nak
on to
ga.
Upi
tnik
–6.
4.5.
ISO
280
01:2
007,
od
jelj
ak A
.3.
Sta
ndar
dni
oper
ativ
ni
post
upci
u
neov
lašt
enog
ul
aska
i/il
i ne
ovla
šten
og
mij
enja
nja
jedi
nica
te
reta
neov
lašt
enog
pri
stup
a il
i ne
ovla
šten
og r
ukov
anja
.
otkr
ivan
ja n
eovl
ašte
nog
pris
tupa
ili n
eovl
ašte
nog
ruko
vanj
a.IS
O 2
8001
:200
7,
odje
ljak
A.3
.
4.5.
podo
djel
jak
6.5.
upi
tnik
a za
sam
oocj
enu)
P
okaz
atel
jO
pis
rizi
kaA
ktiv
na p
rije
vozn
a sr
edst
va k
oja
ulaz
e u
Zaj
edni
ce /
napu
štaj
u ga
Nep
osto
janj
e pr
ovje
ra
prij
evoz
a ro
be.
zaus
tavl
janj
a il
i odg
ode
koje
su
mog
le u
tjec
ati n
a si
gurn
ost r
obe,
pose
bni p
ostu
pci z
a od
abir
pri
jevo
znik
a/ot
prem
nika
, –
dogo
vori
ti s
pos
lovn
im p
artn
erim
a pr
ovje
ru p
lom
bi (
cjel
ovit
ost i
bro
jevi
pl
ombi
) po
dol
asku
rob
e u
njih
ove
posl
ovne
pro
stor
e.
Upi
tnik
–6.
5.
4.6.
D
olaz
na r
oba
(pod
odje
ljak
6.6
. upi
tnik
a za
sam
oocj
enu)
P
okaz
atel
jO
pis
rizi
ka
post
upci
za
prov
jeru
Uno
s, r
azm
jena
ili g
ubit
ak
prim
ljen
e ro
be.
Upi
tnik
–6.
6.1.
ISO
900
1:20
15,
odje
ljak
6.2
.2.
Pri
log
2.
smje
rnic
ama
TA
XU
D/B
2/04
7/20
11-R
EV
6
207
dola
znog
pr
omet
a N
epro
vjer
ena
dola
zna
roba
ko
ja m
ože
pred
stav
ljat
i riz
ik u
po
gled
u si
gurn
osti
ili z
ašti
te.
sust
avim
a,po
stup
ci z
a is
piti
vanj
e cj
elov
itos
ti p
rije
vozn
ih s
reds
tava
.IS
O 2
8001
:200
7,
odje
ljak
A.3
.
post
upci
za
prov
jeru
si
gurn
osni
h m
jera
pr
opis
anih
dr
ugim
a
Nep
osto
janj
e pr
ovje
ra p
ri
zapr
iman
ju r
obe
koja
mož
e
sigu
rnos
ti il
i zaš
tite
.U
nos,
raz
mje
na il
i gub
itak
pr
imlj
ene
robe
.
post
upci
za
osig
urav
anje
upo
znat
osti
zap
osle
nika
sa
sigu
rnos
nim
zah
tjev
ima,
prov
jere
upr
avlj
anja
/nad
zora
kak
o bi
se
osig
ural
o po
štov
anje
sig
urno
snih
za
htje
va.
Upi
tnik
–6.
6.2.
ISO
280
01:2
007,
od
jelj
ak A
.3.
Nad
zor
prim
anja
ro
be
Nep
osto
janj
e pr
ovje
ra p
ri
zapr
iman
ju r
obe
koja
mož
e
sigu
rnos
ti il
i zaš
tite
.U
nos,
raz
mje
na il
i gub
itak
pr
imlj
ene
robe
.
nadz
or is
tova
ra r
obe,
upot
reba
info
rmac
ija
dost
upni
h pr
ije
dola
ska,
po
stup
ci k
ojim
a se
osi
gura
va d
a su
nad
ležn
i zap
osle
nici
pri
sutn
i u s
vako
m
tren
utku
te d
a se
rob
a ne
ost
avlj
a be
z na
dzor
a,sp
rava
, /
iden
tifi
kaci
ju p
rije
vozn
ika.
Upi
tnik
–6.
6.3.
ISO
280
01:2
007,
od
jelj
ak A
.3.
Plo
mbe
na
dola
znoj
ro
bi
Nep
osto
janj
e pr
ovje
ra p
ri
zapr
iman
ju r
obe
koja
mož
e
sigu
rnos
ti il
i zaš
tite
.U
nos,
raz
mje
na il
i gub
itak
pr
imlj
ene
robe
plom
bi s
bro
jem
u
doku
men
tim
a,
Upi
tnik
–6.
6.3.
ISO
280
01:2
007,
od
jelj
ak A
.3.
ISO
/PA
S 1
7712
Adm
inis
trat
i
post
upci
za
zapr
iman
je
robe
Nep
osto
janj
e pr
ovje
ra p
ri
zapr
iman
ju r
obe
koja
mož
e
sigu
rnos
ti il
i zaš
tite
.U
nos,
raz
mje
na il
i gub
itak
pr
imlj
ene
robe
popi
som
za
odab
ir i
naru
džbe
nica
ma,
pr
ovje
re p
otpu
nost
i vag
anje
m, p
rebr
ojav
anje
m i
bilj
ežen
jem
te p
rovj
ere
osm
išlj
avan
je p
ostu
pka
za u
prav
ljan
je to
m r
obom
.
Upi
tnik
–6.
6.4.
,6.
6.5.
,6.6
.6.
ISO
900
1:20
15,
odje
ljak
. 7.
Pri
log
2.
smje
rnic
ama
TA
XU
D/B
2/04
7/20
11-R
EV
6
208
Pos
tupc
i un
utar
nje
kont
role
i/
ili n
epra
viln
osti
.pr
egle
da i
podu
zim
anja
pop
ravn
ih m
jera
.
Upi
tnik
–6.
6.7.
4.7.
S
klad
ište
nje
robe
(po
dodj
elja
k 6.
7. u
pitn
ika
za s
amoo
cjen
u)
Pok
azat
elj
Opi
s ri
zika
Dod
jela
sk
ladi
šne
loka
cije
skla
dišn
og p
rost
ora
od p
rist
upa
osob
a iz
vana
post
upci
za
upra
vlja
nje
pris
tupo
m p
rost
oru
za s
klad
ište
nje
robe
,
CC
TV
Upi
tnik
–6.
7.1.
i 6.
7.2.
Rob
a ko
ja
se s
klad
išti
na
ot
vore
nom
Man
ipul
acij
a to
m r
obom
nadz
or C
CT
V,
cjel
ovit
ost t
e ro
be m
ora
biti
pro
vjer
ena
i dok
umen
tira
na p
rije
uto
vara
,-
Pos
tupc
i un
utar
nje
kont
role
Nep
osto
janj
e po
stup
aka
za
osig
urav
anje
sig
urno
sti i
za
štit
e po
hran
jene
rob
e.
i/il
i nep
ravi
lnos
ti.
post
upci
za
redo
vito
pop
isiv
anje
zal
iha
te e
vide
ntir
anje
i is
traž
ivan
je s
vih
nepr
avil
nost
i/od
stup
popr
avni
h m
jera
.
se d
olaz
na r
oba
prov
jera
va.
Upi
tnik
–6.
7.3.
ISO
900
1:20
15,
odje
ljak
2.
Odv
ojen
o sk
ladi
šten
je
robe
Neo
vlaš
tena
zam
jena
rob
e i/
ili
neov
lašt
eno
ruko
vanj
e ro
bom
. lo
kaci
ja r
obe
unes
ena
je u
evi
denc
iji z
alih
a,
/ ro
ba k
oja
nije
rob
a U
nije
, opa
sna
roba
, rob
a ve
like
Upi
tnik
–6.
7.4.
Cer
tifi
kat T
AP
A-e
(Udr
užen
ja z
a za
štit
u do
bara
u
prij
evoz
u)D
odat
ne
mje
re
sigu
rnos
ti i
zašt
ite
za
pris
tup
robi
Neo
vlaš
ten
pris
tup
robi
.
svak
om tr
enut
ku b
iti u
pra
tnji
slu
žben
e os
obe,
dola
ska/
odla
ska
i pra
tite
lje,
mor
aju
biti
evi
dent
iran
i i p
ohra
njen
i u
Upi
tnik
–6.
7.5.
ISO
280
01:2
007,
od
jelj
ak A
.3.
ISP
S P
ravi
lnik
Pri
log
2.
smje
rnic
ama
TA
XU
D/B
2/04
7/20
11-R
EV
6
209
– ak
o po
sjed
uje
skla
dišn
i pro
stor
u p
oslo
vnim
pro
stor
ima
drug
og s
ubje
kta,
taj
gosp
odar
skih
sub
jeka
ta te
pos
jeti
ma
i pro
vjer
ama
na te
renu
koj
e pr
ovod
i AE
O.
4.8.
Pro
izvo
dnja
rob
e (p
odod
jelj
ak 6
.8. u
pitn
ika
za s
amoo
cjen
u)
Pok
azat
elj
Opi
s ri
zika
loka
cije
pr
oizv
odnj
e D
odat
ne
mje
re
sigu
rnos
ti i
zašt
ite
za
pris
tup
robi
Nep
osto
janj
e po
stup
aka
za
osig
urav
anje
sig
urno
sti i
za
štit
e pr
oizv
eden
e ro
be.
Neo
vlaš
ten
pris
tup
robi
.
enic
ima,
mor
aju
biti
u p
ratn
ji s
lužb
ene
osob
e,
post
upci
koj
ima
se o
sigu
rava
sig
urno
st i
zašt
ita
post
upak
a pr
oizv
odnj
e.
Upi
tnik
–6.
8.2.
ISO
280
01:2
007,
od
jelj
ak A
.3.
Pos
tupc
i un
utar
nje
kont
role
Nep
osto
janj
e po
stup
aka
za
osig
urav
anje
sig
urno
sti i
za
štit
e pr
oizv
eden
e ro
be.
Neo
vlaš
teno
ruk
ovan
je r
obom
.
cjel
ovit
ost p
ostu
pka
ISO
280
01:2
007,
od
jelj
ak A
.3.
Pak
iran
je
proi
zvod
a N
epot
puna
pro
vjer
a pa
kira
nja
proi
zvod
a.
Uno
s, r
azm
jena
ili g
ubit
ak
proi
zved
ene
robe
.
neov
lašt
eno
ruko
vanj
e. P
rim
jer
mož
e bi
ti u
potr
eba
pose
bne
trak
e s
otis
nuti
m
drža
ti p
od n
adzo
rom
. Dru
go je
rje
šenj
e up
otre
ba tr
ake
koja
se
ne m
ože
uklo
niti
bez
ost
avlj
anja
trag
a,
paki
ranj
a, n
pr. s
usta
v za
nad
zor
CC
TV
ili p
rovj
era
teži
ne,
-
Upi
tnik
–6.
8.3.
Kon
trol
a kv
alit
ete
Nep
otpu
na p
rovj
era
prot
oka
robe
. U
nos,
raz
mje
na il
i gub
itak
pr
oizv
eden
e ro
be.
fazi
pro
izvo
dnje
.
4.9.
Uto
var
robe
(po
dodj
elja
k 6.
9. u
pitn
ika
za s
amoo
cjen
u)
Pri
log
2.
smje
rnic
ama
TA
XU
D/B
2/04
7/20
11-R
EV
6
210
Pok
azat
elj
Opi
s ri
zika
post
upci
za
prov
jeru
od
lazn
og
prom
eta
Nep
osto
janj
e pr
ovje
ra is
poru
ke
robe
koj
a m
ože
pred
stav
ljat
i ri
zik
za s
igur
nost
ili z
ašti
tu.
prov
jera
uto
vare
ne r
obe
(pro
vjer
a do
slje
dnos
ti /
preb
roja
vanj
e / v
agan
je /
uspo
redb
a pr
odaj
nog
nalo
ga s
in
form
acij
ama
odje
la z
post
oje
li p
ostu
pci z
a pr
euzi
man
ja p
rije
vozn
ih s
reds
tava
,
Upi
tnik
–6.
9.1.
ISO
280
01:2
007,
od
jelj
ak A
.3.
post
upci
za
prov
jeru
si
gurn
osni
h m
jera
koj
e su
pro
pisa
la
drug
a ti
jela
Krš
enje
dog
ovor
enih
si
gurn
osni
h m
jera
uz
rizi
k is
poru
ke n
esig
urne
ili
koja
nij
e ev
iden
tira
na u
kojo
m n
emat
e ni
kakv
u ko
ntro
lu.
post
upci
za
osig
urav
anje
upo
znat
osti
zap
osle
nika
sa
sigu
rnos
nim
zah
tjev
ima,
prov
jere
upr
avlj
anja
/nad
zora
kak
o bi
se
osig
ural
o po
štov
anje
sig
urno
snih
za
htje
va.
Upi
tnik
–6.
9.3.
ISO
280
01:2
007,
od
jelj
ak A
.3.
Nad
zor
nad
utov
arom
ro
be
Nep
osto
janj
e na
dzor
a na
d ut
ovar
om r
obe
koja
mož
e pr
edst
avlj
ati r
izik
za
sigu
rnos
t il
i zaš
titu
.
prov
jera
pot
puno
sti v
agan
jem
, pre
broj
avan
jem
, bil
ježe
njem
te p
rovj
ere
zapo
slen
ici z
aduž
e
post
upci
koj
ima
se o
sigu
rava
da
su n
adle
žni z
apos
leni
ci p
risu
tni u
sva
kom
tr
enut
ku te
da
se r
oba
ne o
stav
lja
bez
nadz
ora,
imen
ovan
je o
sobe
(os
oba)
od
post
upak
a.
Upi
tnik
–6.
9.4.
ISO
280
01:2
007,
od
jelj
ak A
.3.
Plo
mbi
ranj
e od
lazn
e ro
be
Sla
nje
robe
na
koju
nis
u po
stav
ljen
e pl
ombe
mož
e do
vest
i do
unos
a, r
azm
jene
ili
gubi
tka
robe
koj
e se
ne
mož
e la
ko o
tkri
ti.
post
upci
za
kont
rolu
, pri
mje
nu, p
rovj
eru
i evi
dent
iran
je p
lom
bi,
– up
otre
ba p
lom
bi z
a ko
ntej
nere
koj
e su
u s
klad
u s
norm
om I
SO
/PA
S 1
7712
.
Upi
tnik
–6.
9.2.
ISO
280
01:2
007,
od
jelj
ak A
.3.
ISO
/PA
S
1171
2:11
6 IS
O P
AS
177
12
Pri
log
2.
smje
rnic
ama
TA
XU
D/B
2/04
7/20
11-R
EV
6
211
Adm
inis
trat
ivn
i pos
tupc
i pr
i uto
varu
ro
be
Ispo
ruka
rob
e ko
ja n
ije
sust
avu
i nad
koj
om n
emat
e ni
kakv
u ko
ntro
lu te
koj
a st
oga
pred
stav
lja
rizi
k za
sig
urno
st il
i za
štit
u.
popi
sim
a ut
ovar
a/pa
kira
nja
i pro
dajn
im n
aloz
ima,
ažur
iran
je e
vide
ncij
e za
liha
što
je
Upi
tnik
–6.
9.5.
i 6.
9.6.
Pos
tupc
i un
utar
nje
kont
role
i/il
i nep
ravi
lnos
ti.
post
upci
evi
dent
iran
ja i
kupc
a, p
ostu
pci p
regl
eda
i pod
uzim
anje
pop
ravn
ih m
jera
.
Upi
tnik
–6.
9.7.
ISO
280
01:2
007,
od
jelj
ak A
.3.
4.10
. S
igur
nosn
i za
htje
vi z
a po
slov
ne p
artn
ere
(pod
odje
ljak
6.1
0. u
pitn
ika
za s
amoo
cjen
u)
Pok
azat
elj
Opi
s ri
zika
posl
ovni
h pa
rtne
ra
Nep
osto
janj
e m
ehan
izm
a za
ja
snu
iden
tifi
kaci
ju p
oslo
vnih
pa
rtne
ra.
klij
enat
a/ku
paca
,
stra
na,
prov
edba
pos
tupk
a za
oda
bir
podu
gova
rate
lja
na te
mel
ju p
opis
a st
alni
h i
povr
emen
ih p
odug
ovar
atel
ja,
pose
bne
potv
rde
druš
tva
(koj
a se
mož
e iz
dati
na
tem
elju
upi
tnik
a za
pot
vrdu
).
Sig
urno
sni
zaht
jevi
pr
opis
ani
drug
ima
Krš
enje
dog
ovor
enih
si
gurn
osni
h m
jera
uz
rizi
k pr
imit
ka il
i isp
oruk
e ne
sigu
rne
sigu
rnos
ne p
rovj
ere
koje
slu
že z
a od
abir
red
ovit
ih p
oslo
vnih
par
tner
a, n
pr. u
z
sigu
rnos
ni z
ahtj
evi (
npr.
nave
deni
su
u ug
ovor
ima
s re
dovi
tim
pos
lovn
im p
artn
erim
a,
/
part
nere
, o p
ošto
vanj
u za
htje
va o
sig
urno
sti,
doka
z da
pos
lovn
i par
tner
i pos
jedu
ju r
elev
antn
e ak
redi
taci
je/p
otvr
de k
ojim
a
Upi
tnik
–6.
10.
ISO
280
01:2
007,
od
jelj
ak A
.3.
Pri
log
2.
smje
rnic
ama
TA
XU
D/B
2/04
7/20
11-R
EV
6
212
post
upci
za
prov
edbu
dod
atni
h si
gurn
osni
h pr
ovje
ra tr
ansa
kcij
a s
nepo
znat
im il
i po
vrem
enim
pos
lovn
im p
artn
erim
a,
4.11
. S
igur
nost
zap
osle
nika
(po
dodj
elja
k 6.
11. u
pitn
ika
za s
amoo
cjen
u)
Pok
azat
elj
Opi
s ri
zika
Pol
itik
a za
pošl
java
nja
priv
rem
eno
zapo
slen
e
Infi
ltra
cija
zap
osle
nika
koj
i m
ogu
pred
stav
ljat
i sig
urno
sni
rizi
k.
sigu
rnos
ne p
rovj
ere
pote
ncij
alni
h za
posl
enik
a, n
pr. p
ovij
est z
apoš
ljav
anja
i pr
epor
uke,
pres
uda,
ob
veza
zap
osle
nika
da
nave
du d
ruga
zap
osle
nja,
pol
icij
ske
opom
ene
/ uvj
etnu
povr
emen
e si
gurn
osne
pro
vjer
e / p
onav
ljan
je is
trag
a za
posl
enih
,
ju p
rest
anka
rad
nog
odno
sa,
prov
jere
sta
lno
zapo
slen
ih,
agen
cija
ma
za z
apoš
ljav
anje
, po
stup
ci z
a os
igur
avan
je d
a ag
enci
je z
a za
pošl
java
nje
pošt
uju
te s
tand
arde
.
Upi
tnik
–6.
11.2
.,U
pitn
ik –
6.1
1.4.
ISO
280
01:2
007,
od
jelj
ak A
.3.
Raz
ina
upoz
nato
sti
zapo
slen
ika
i zaš
tito
m
Ned
ovol
jno
pozn
avan
je
sigu
rnos
nih
post
upak
a
post
upci
ma
(dol
azna
rob
a,
utov
ar, i
stov
ar it
d.)
s po
slje
dico
m
upoz
nato
st z
apos
leni
ka s
a si
gurn
osni
m m
jera
ma/
dogo
vori
ma
pove
zani
ma
s ti
m p
ostu
pcim
a (d
olaz
na r
oba,
uto
var,
isto
var
itd.
),
uspo
stav
a ev
iden
cije
za
bilj
ežen
je n
epra
viln
osti
u p
ogle
du s
igur
nost
i i z
ašti
te te
re
dovi
ti r
azgo
vori
s o
sobl
jem
na
tu te
mu,
ISO
/280
01:2
007,
od
jelj
ak A
.3.
Pri
log
2.
smje
rnic
ama
TA
XU
D/B
2/04
7/20
11-R
EV
6
213
itd.
). Z
nako
vi m
oraj
u bi
ti v
idlj
ivi i
znut
ra (
na lo
kaci
jam
a) i
izva
na (
na m
jest
ima
Obu
ka u
po
gled
u si
gurn
osti
i za
štit
e
Nep
osto
janj
e m
ehan
izam
a za
ob
uku
zapo
slen
ika
o za
htje
vim
a u
pogl
edu
sigu
rnos
ti i
zašt
ite
te s
toga
ne
dost
atna
upo
znat
ost s
a si
gurn
osni
m z
ahtj
evim
a.
evid
enci
je o
obu
ci,
otkr
ivan
je n
eovl
ašte
nog
ulas
ka /
neov
lašt
enog
pri
stup
a os
igur
anim
pos
lovn
im p
rost
orim
a, r
obi,
vozi
lim
a,
auto
mat
izir
anim
sus
tavi
ma,
plo
mba
ma
i evi
denc
ijam
a,pr
oved
ba is
piti
vanj
a u
pogl
edu
„nes
igur
ne”
robe
ili s
itua
cija
,ob
uka
u po
gled
u si
gurn
osti
i za
štit
e m
ože
biti
dio
osp
osob
ljav
anja
iz z
ašti
te n
a
obuk
a u
pogl
edu
sigu
rnos
ti i
zašt
ite
mor
a se
red
ovit
o bi
ljež
iti i
ažu
rira
ti n
a te
mel
ju s
itua
cija
do
koji
h je
doš
lo u
dru
štvu
(np
r. s
vake
god
ine)
, N
ovi b
i se
zapo
slen
ici t
reba
li in
tenz
ivno
osp
osob
ljav
ati z
bog
nedo
volj
na
pozn
avan
ja i
svij
esti
u p
ogle
du s
igur
nost
i i z
ašti
te.
Upi
tnik
–6.
11.3
.
ISO
280
01:2
007,
od
jelj
ak A
.3.
4.12
.V
anjs
ki p
ruža
telj
i usl
uga
(pod
odje
ljak
6.1
2. u
pitn
ika
za s
amoo
cjen
u)
Pok
azat
elj
Opi
s ri
zika
Van
jski
pr
užat
elji
us
luga
an
gaži
rani
za
razn
a
paki
ranj
e pr
oizv
oda,
si
gurn
ost i
td.
Infi
ltra
cija
zap
osle
nika
koj
i m
ogu
pred
stav
ljat
i sig
urno
sni
rizi
k.
Nep
otpu
na p
rovj
era
prot
oka
robe
pris
tupa
, nav
eden
i su
u ug
ovor
nim
spo
razu
mim
a,
u ako
je p
otre
bno,
nad
zor
vanj
skih
usl
uga,
us
post
ava
sigu
rnos
nih
mje
ra i/
ili r
eviz
ijsk
ih p
ostu
paka
kak
o bi
se
osig
ural
a cj
elov
itos
t rob
e. p
rivr
emen
og z
apos
lenj
a (t
j. ra
dova
odr
žava
nja)
, pop
is o
dobr
enih
ra
dnik
a dr
uštv
a ko
jem
su
povj
eren
i rad
ovi.
Upi
tnik
–6.
12.
ISO
280
01:2
007,
od
jelj
ak A
.3.
Prilog 3. smjernicama TAXUD/B2/047/2011-REV6
214
Izjava o sigurnosti1
za ovlaštene gospodarske subjekte AEO
Naziv
Adresa
Grad
Država
Poštanski broj
Telefon
Adresa e-pošte
Ovime
da je roba koja se proizvodi, skladišti, otprema ili prevozi po nalogu ovlaštenih gospodarskih subjekata (AEO-a), -u ili koja se preuzima za isporuku od AEO-a
proizvedena, skladištena, pripremana i utovarena u zutovarnim i otpremnim zonama
pristupa tijekom proizvodnje, skladištenja, pripreme, utovara i prijevozada je za proizvodnju, skladištenje, pripremu, utovar i prijevoz te robe zaposleno pouzdano osoblje
je naprijed navedeno.
Ime i prezime ovlaštenog potpisnika2 (ako je potreban)
Položaj
Potpis
Datum izdavanja
Ova izjava se izdaje za:
Naziv tvrtke
Adresa Grad Država Poštanski broj
1
2
Prilog 4.smjernicama TAXUD/B2/047/2011-REV6
215
Primjeri informacija koje je potrebno dostaviti carinskim tijelima
23. stavak 2. CZU-a „
”.
- nju nekih situacija koje mogu utjecati na sadržaj odobrenja statusa AEO- 39. CZU-a.
subjektima u pogledu njihova odnosa s carinskim tijelima pri upravljanju njihovim odobrenjem (odobrenjima) statusa AEO-a
utjecati na njegovo odobrenje statusa AEO-a, o tome mora obavijestiti carinu. Nadalje,
Opseg informacija o kojima je potrebno obavijestiti carinska tijela ovisi o vrsti izdanog odobrenja AEO-a: AEOC ili AEOS.
Zaista, A (e) CZU-a i 28. PUCZU- (d) CZU-a i
27. PUCZU-a.
Primjeri informacija koje je potrebno dostaviti carinskim tijelima
Sve promjene koje se odnose na:Ime društva Pravni statusUdruživanje ili razdruživanjeMjesto nastana
Adresa za korespondenciju za komunikaciju povezanu sa MRA-om (ako je raadrese poslovnog nastana) Osoba za kontakt
gospodarski sektor ili djelatnost i/ili uloga u lancu opskrbe
Prilog 4.smjernicama TAXUD/B2/047/2011-REV6
216
(a) CZU-a + 24. PUCZU-a)
– sve ozbiljne ili ponovljene povrede carinskog zakonodavstva, poreznih pravila ili ozbiljna kaznena djela povezana s gospodarskom aktivnosti (npr. osuda za prijevaru, mito, korupciju)
podnositelja zahtjeva,osobe koja upravlja društvom podnositelja zahtjeva ili koja provodi nadzor nad njegovim upravljanjem,zaposlenik nadležan za carinska pitanja podnositelja zahtjeva.
– Promjene u upravi ili strukturi društva, na primjer: novi vlasnik, nova osoba nadležna za podnositelja zahtjeva ili koja provodi nadzor nad njegovim upravljanjem ili novi zaposlenik (zaposlenici) nadležan (nadležni) za carinska pitanja
– Kazneni postupci u tijeku povezani s povredom carinskog zakonodavstva, poreznih pravila ili
(b) CZU-a + 25. PUCZU-a)
––nepostojanje sljedivosti itd.)– i revizor
– Gubitak evidencije– Nepravilnosti u unakrsnim provjerama revizije
–
–transportnih arhiva
–se upotrebljava
–– Otkrivanje važnih nepravilnosti tijekom unutarnje kontrole– Korektivne mjere za ispravljanje velikih otkrivenih pogrešaka
– Novi postupci za rukovanje proizvodom koji zahtijeva dozvole i odobrenja u skladu s mjerama
Prilog 4.smjernicama TAXUD/B2/047/2011-REV6
217
trgovinske politike ili u odnosu na trgovinu poljoprivrednim proizvodima
– Nova lokacija arhiva
– Upotreba pogrešne šifre robe – Upotreba pogrešne carinske vrijednosti –– Svi problemi s privremenim smještajem ili carinskim skladištenjem povezanim s carinskim aktivnostima – be koja je u provoznom postupku ––
–– Znatne nepravilnosti u sigurnosnim mjerama u pogledu informacijske tehnologije–
–
(c) CZU-a + 26. PUCZU-e)
–
–na uvoz ili izvoz robe
–može povratiti
– Gubitak važnih klijenata
– Gubitak važnih tržišta
– Gubitak trgovinskih franšiza, koncesija, marketinških dozvola i/ili dozvola za trgovinu robom
– / nalazi revizije vanjskih revizora u godišnjim financijskim revizijama
(d) CZU-a + 27. PUCZU-a)
– Sve promjene koje se odnose na osobu nadležnu za carinska pitanja
Prilog 4.smjernicama TAXUD/B2/047/2011-REV6
218
– Gubitak/ostvarenje norme kvalitete za carinska pitanja koju je donijelo europsko normizacijsko tijelo
–
(e) CZU-a + -e)
– Kupnja novih poslovnih prostora / novih zgrada /selidba
– Novi sigurnosni plan; novi postupak ili nove sigurnosne mjere za pristup uredima, otpremnim
– Svi ozbiljni sigurnosni incidenti (npr. ulazak neovlaštenih osoba, provale itd.) i poduzete korektivne mjere za njihovo rješavanje
– Informacije o sigurnosnom problemu povezanom s primjenom internih postupaka (npr. pregled u sedam koraka koji bi otkrio lažno dno; neo– Ozbiljan incident tijekom prijevoza robe
–– Otkrivanje prijevare ili zlouporabe/povreda poslovnih partnera
– Informacije koje proizlaze iz sigurnosnih provjera zaposlenika, s negativsigurnost i zaštitu
–
–ranije revizije
–osoba za kontakt, promjene u imenu itd.
Neke bi promjene mogle imati utjecaj na poštovanje višestrukih kriterija odobrenja. -ovi dovoljno unaprijed obavijeste nadležna
carinska tijela kako bi predvidjeli tu situaciju i utvrdili najbolja rješenja za njezino rješavanje.
Prilog 4.smjernicama TAXUD/B2/047/2011-REV6
219
Nekada AEO promijeni svoju gospodarsku aktivnost nakon što mu se odobri status AEO-a, na primjer prekidom svojih postupaka povezanih s carinskim pitanjima ili prekidom svih
Od AEO-takvih promjena kako bi se
Osoba za kontakt AEO- njavanja kriterija za stjecanje statusa AEO-
-a(npr. redoviti sastanci, redovito ažuriranje postupaka s predmetnim odjelima društva, upotreba
Svako nadležno carinsko tijelo može utvrditi koji su najbolji postupci kojih se treba pridržavati (osoba za kontakt na lokalnoj razini, osoba za kontakt na regionalnoj razini, osoba
carinske uprave kojoj bi subjekti trebali dostavljati sve informacije.
Kada odobrenje statusa AEO-
Nadležna bi carintrebala obavijestiti AEO o tome da su u okviru uprave odredila osobu za kontakt. Nadležna
o tim promjenama (npr. e-pošta, službeno pismo ili obrazac).
–li potrebno revizije ponovne procjene. –nikakve dodatne aktivnosti ako se te promjene smatraju neznatnima.