http://www.blic.rs/IT/191607/Semafor-koji-iskljucuje--motor-automobila2. Semafor

Semafor je svjetlosni ureaj za regulaciju saobraaja. Ovi ureaji su uglavnom postavljeni na raskrsnicama. Boja, oblik i veliina svjetala semafora su odreena standardima i ona se ukljuuju i iskljuuju odreenim redom, u odreenim vremenskim intervalima.To su razliito oblikovane metalne ili plastine kutije koje na jednoj od strana imaju ugradjena plastina ili staklena soiva. Soiva semafora sa gornje I bonih srtana zatiena su metalnim ili plastinim sjenilom.Sjenilo titi soiva od spoljanjeg osvetljenja i samim tim omoguava bolje djelovanje semafora.U unutranjost semafora ugraena su parabolina ogledala u ijem centru se nalaze elektrine sijalice koje osvetljavaju soiva.

Na slici je prikazan proces rada semafora. Semafor sadri tri boje:crvenu,utu i zelenu.Crvena boja znai zabranjen prolaz,zeleno dozvoljen prolaz a uto znai da vozilo ne smije prei crtu zaustavljanja niti smije ui u raskrsnicu, ako se u trenutku kad se uto svjetlo pojavi, nalazi na takvoj udaljenosti od prometnog svjetla da se moe na siguran nain zaustaviti. uto svjetlo upaljeno istovremeno s crvenim svjetlom oznaava skoru promjenu svjetla i pojavu zelenog svjetla, ali ne mijenja zabranu prolaska koja je data crvenim svjetlom dok treptavo uto svjetlo obvezuje sve sudionike u prometu da se kreu uz poveani oprez. Zeleno treptavo svjetlo slui za upozorenje sudionika u prometu na skori prestanak slobodnog prolaska i na pojavu utoga, odnosno crvenog svjetla. Ako je ureaju za davanje znakova prometnim svjetlima za upravljanje prometom na raskriju dodano jedno dopunsko prometno svjetlo ili vie dopunskih prometnih svjetala u obliku zelene svjetlee strelice, za vrijeme dok je takvo svjetlo upaljeno, voza moe vozilom proi prometno svjetlo i krenuti u smjeru oznaenom zelenom svjetleom strelicom i za vrijeme dok je upaljeno crveno ili uto svjetlo, pri emu mora propustiti vozila koja se kreu po cesti na koju ulazi i pjeake koji prelaze .

2.1. Historijat semafora

U 19. stoljeu na raskrsnicama saobraaj su regulisali policajci, a pomo su dobili 10. Decembra 1868. kada je u Londonu postavljen prvi semafor. Izumio ga je John Peake Knight. Lanterna s crvenim i zelenim signalom nalazila se na raskrsnici u ijoj je blizini bilo sjedite parlamenta kako bi se osiguralo sigurno kretanje koija i pjeaka, a ureaj je izgledao kao veliki kri. Kada bi se krakovi "rastegnuli" horizontalno bio bi to signal za "stop", a kada bi se spustili pod 45 stepeni, bio je to signal za "oprez".Prvi dvobojni elektrini semafor izumio je policijski slubenik Lester Wire iz Salt Lake Citya, 1912. godine. Bila je to runo raena drvena kutija ukoenoga krova koja je titila ureaj od kie i snijega. Crveno i zeleno svjetlo bilo je obojeno obinom bojom koja se presijavala kroz otvore ureaja. Cijeli ureaj bio je postavljen na motku, a njime je upravljao policajac.

Jo jedan policijski slubenik, William Potts, semafor "pojaava" utom bojom, 1920. usavrava svoj izum i u Detroitu postavlja svoj prvi trobojni runi elektrini semafor. Semaforima jo uvijek upravlja policijski slubenik, a dolaskom novih modela nalik na lampe sa svjetlima na sve etiri strane svijeta, sapbraaj se poeo regulisati i iz ptije perspektive, iznad prometnica. Dananji modeli semafora u osnovi su Pottsov dizajn koji zbog svoje jednostavnosti i funkcionalnosti nije mijenjan.

2.1.Vrste semaforaPostoje razne podjele ovih ureaja,od kojih su neke podjela prema broju svjetala i podjela prema namjeni,kao i neki specijalni oblici semafora.Podjela semafora prema namjeni dijeli semafore u sljedee grupe: Semafori za regulisanje kretanja vozila, Semafori za regulisanje kretanja bicikla, Semafori za regulisanje pristupa, Semafori za regulisanje saobraaja po saobraajnim trakama, Semafori za regulisanje kretanja pjeaka Semafori za regulisanje kretnja tramvaja, Semafori za regulisanje kretanja odreenom brzinom, Semafori kojima se najavljuje pribliavanje voza prelazu puta preko eljeznike pruge itd.Da bi se regulisao saobraaj za gore navedene uesnike saobraaja koristimo semafore sa jednobojnim,dvobojnim i trobojnim svjetlima,to je ujedno i podjela prema broju svjetala.

2.1.1. Jednobojni semaforiSemafori sa jednobojnim svjetlima se koriste za regulisanje tramvajskog saobraaja, saobraaja motornih vozila na mjestima prelaska pruge u nivou, za upozorenje uesnika u saobraaju na opasna mjesta na putu ili gradskoj saobraajnici i za davanje dodatnih obavjetenja uesnicima u saobraaju. Mogu biti sa jednim,dva ili vie polja.Semafori sa jednobojnim svjetlima sa jednim poljem koriste se za: regulisanje skretanja vozila na raskrsnici, upozoravanje uesnika u saobraaju na opasna mjesta na putu ili gradskoj saobraajnici , regulisanje skretanja tramvaja.Semafori za regulisanje skretanja motornih vozila ( dopunski semafori ) postavljaju se uz glavni semafor sa trobojnim svjetlima u visini polja sa zelenim soivom.Slue da bi regulisali lijevo i desno skretanje, pa se na polju postavlja simbol lijeve ili desne strlice.Soivo je zelene boje i zatamnjeno je sve, osim simbola strelice.Semafor sa strelicom za lijevo ili desno skretanje se pali uz crveno svjetlo na glavnom semaforu.Semafor sa desnom ili lijevom strelicom naziva se jos i uslovnim semaforom, jer vozila koja skreu ulijevo ili udesno proputaju sve konflintne tokove ( pjeake, motorna vozila i sl. ).

Semafori za upozoravanje uesnika u saobraaju, tzv. treptajui postavljaju se ispred ili na samom mjestu opasnosti na putu ili na gradskoj saobraajnici.Takva mjesta su: raskrsnice koje predstavljaju crne take, opasni pjeacki prelazi i sl. Semafori za upozoravanje sa naizmjeninim paljenjem i gaenjem upozoravaju uesnike u saobraaju da se pribliavaju opasnom mjestu na putu.Semafori sa jednobojnim svjetlima sa dva polja se koriste za regulisanje tramvajskog saobraaja.Soiva semafora za regulisanje tramvajskog saobraaja su bijele boje i zatamnjena su, osim simbila horizonalne, vertikalne ili kose crte. Horizontalna crta oznaava zabranjen polaz tramvajima, dok vertikalna crta oznaava dozvoljen prolaz.Ako na raskrsnici postoji samo lijevo ili desno skretanje tramvaja, na drugom polju semafora za dozvoljen prolaz postavie se kosa crta lijevo ili desno.Primjenjuju se za regulisanje saobraaja autobusa javnog gradskog prevoza.Soiva semafora za regulisanje tramvajskog saobraaja su prenika 200 mm.

Linijama se obiljeava: zabrana prolaza tramvaja (slika ,prvi sluaj),slobodan prolaz tramvaja u smjeru ravno (slika 75,drugi sluaj),slobodan prolaz tramvaja u smjeru desno (slika 75 ,trei sluaj) i slobodan prolaz tramvaja u smjeru lijevo (slika 75 - ,etvrti sluaj).Semafori sa jednobojnim svjetlima sa tri ili vie polja koriste se za obavjetavanje uesnika u saobraaju o preporuenim brzinama na tom potezu.Soiva na ovim brzinskim semaforima su bijele boje, a brojke preporuene brzine zelene.Semafori sa preporuenim brzinama imaju naroitu primjenu kod koordinisanih poteza gde uesnicima u saobraaju signaliu brzinu kojom treba da se kreu da bi na sljedeoj raskrsnici imali zeleno svjetlo.Brojka na semaforu oznaava brzinu u km/h.Na gornjem polju se ispisuje maksimalna brzina, dok se na ostalim poljima ispisuju sve manje brzine.Mogu imati i manje od tri polja.

2.1.2. Dvobojni semafori

Semafori sa dvobojnim svjetlima sastavljeni su od dva polja sa soivima krunog ili kvadratnog oblika crvene i zelene boje. Semafori sa dvobojnim svjetlima signaliu dva signalna pojma: crveno svjetlo zabranjen prolaz uesnicima u saobraaju, zeleno svjetlo dozvoljen prolaz uesnicima u saobraaju.Semafori sa dvobojnim svjetlima slue da bi regulisali pjeaki saobraaj, motorni saobraaj te za voenje saobraaja trakama.Kod semafora za regulisanje pjeaka svjetla su postavljena jedno ispod drugog po vertikalnoj osi i to crveno svjetlo gore,a zeleno svetlo dolje.Svjetla na ovim semaforima mogu biti dvojaka:svjetlea povrina crvene odnosno zelene boje na kojoj se nalazi tamna ikona pjeaka ili tamna povrina na kojoj se nalazi svjetlea ikona pjeaka crvene odnosno zelene boje.Mogu biti krunog ili kvadratnog oblika. Ikona pjeaka kod crvenog svjetla je u stanju mirovanja, a kod zelenog svjetla je u hodu.U svakom sluaju crveno svjetlo znai zabranu prolaza, zeleno svjetlo slobodan prolaz za pjeake.To je automatki nain regulisanja signala koji su sinkronizirani i gdje se pojedine faze mijenjaju po unaprijed utvrdenom redu.

Drugi nain je pomou dugmeta za pjeake. Pritiskom na tipku pjeakog detektora, to cine pjeaci koji namjeravaju prei cestu. Tako se izbjegava nepotrebno ekanje vozila na pjeakim prelazima ako nema pjeaka. Pjeak pritiskom na tipku pjeakog detektora postavlja zahtjev za slobodan prolaz. Taj zahtjev ureaj registrira i pamti, te nakon analize stanja na raskrsnici odreuje prioritet najave. Nakon toga, vozila imaju jo jedan period slobodnoga kretanja, a onda se prekida niz vozila svjetlosnim signalima. Trajanje zelenog svjetla za pjeake regulie se prema potrebi u granicama od 6 do 25 sekundi. Razlika izmedu najave vozila i pjeaka je u tome to pjeaci ne mogu uzastopnim pritiscima tipke produiti vrijeme zelenog signala vec je ono unaprijed programirano pomou parametara brzine pjeaka iduine pjeackog prijelaza.SLIKAekanje na zeleno svjetlo za prelazak preko ceste esto prate nestrpljivost i urba. Pjeaki informacijski displej pjeacima prua informaciju o vremenu ekanja do zelenog svjetla, smanjuje nestrpljenje i poveava sigurnost u saobraaju. To je posebno izraeno na pjeackim prelazima preko saobraajnica sa intenzivnim saobraajem i duim saobraajnim ciklusima.

Semafori za vienje saobraaja po trakama se koriste na mjestima gde jedna ili vie traka u toku dana mijenja smjer kretanja.Upotrebljavaju se semafori koji daju svjetlosne znake crvene i zelene boje.Crveno svjetlo ima oblik ukrtenih linija,a zeleno svjetlo oblik strelice sa vrhom nadolje.Postavljaju se iznad saobraajne trake na koju se odnose i to crveno svjetlo lijevo, zeleno svjetlo desno.Soiva su zatamnjena,osim simbola ( ukrtenih linija ili strelica). Ovim semaforima se regulie saobraaj za svaku saobraajnu traku posebno.Trake moraju biti obeljeene odgovarajucim uzdunim linijama na putu, a semafori se nalaze iznad svake saobraajne trake.Znaci koji se ovakvim semaforima daju vae samo za saobraaj na onoj saobraajnoj traci iznad koje se semafor nalazi.Crveno svjetlo znai zabranjen saobraaj du saobraajne trake iznad koje se nalazi, a zeleno svjetlo dozvoljen saobraaj trakom iznad koje se nalazi.Na taj nain se na pojedinim trakama,zavisno od frekvencije saobraaja u pojedinim smjerovima, u toku dana mijenja smjer kretanja vozila.2.1.3. Trobojni semafori

Semafori sa trobojnim svjetlima sastavljeni su od tri polja sa soivima krunog oblika crvene,ute i zelene boje.Ukoliko na jednoj raskrsnici postoje samo ovakvi semafori,tj. ako nema posebnih ureaja kojima bi se davali svjetlosni znaci za regulisanje saobraaja pjeaka odnosno saobraaja tramvaja,tada svjetlosni znaci ovih semafora vae za sve uesnike u saobraaju.Na ureajima za davanje svjetlosnih saobraajnih znakova trobojnim svjetlima,svjetla se po pravilu postavljaju jedno ispod drugog po vertikalnoj osi I to uvijek istim redom:crveno svjetlo gore, uto u sredini, a zeleno dolje.Ako su svjetlosni saobraajni znaci postavljeni iznad saobraajne trake,svjetla su postavljena jedno pored drugog po herizontalnoj osi i to uvijek istim rasporedom: crveno svjetlo lijevo, uto u sredini, a zeleno desno.Zeleno svjetlo moe biti u obliku strelica smjetenih u krugu crne boje. O znaenju svake od ovih boja bilo je rijei u prethodnim poglavljima.Semafori sa trobojnim svjetlima koriste se da bi regulisali: saobraaj motornih vozila i biciklistiki saobraaj.Ako se semafori postavljaju na autoputu,na ulaznim raskrsnicama u gradsko podruje onda se koriste soiva prenika 300 mm,a u sluaju da je rije o gradskoj zoni prenik j 200 mm.

Semafori sa trobojnim svjetlima sa strelicama se koriste na prilazima raskrsnici kada se vremenski razdvajaju konfliktni tokovi.Primjenom semafora sa trobojnim svjetlima mora se obezbijediti vozilu koje se kree u smjeru signalisanom strelicom nesmetan prelaz preko raskrsnice,bez konflikta sa pjeacima ili vozilima iz suprotnog smjera.Da bi se primijenio semafor sa trobojnim svjetlima sa strelicama, mora postojati dio puta koji je definisan oznakama na kolovozu za taj smjer.Na soivima se mogu pojaviti: proste strelice ( signaliu jedan od postojeih smjerova ) kombinovane strelice ( signaliu dva smjera sa tog prilaza, od kojih je jedan od smjerova "pravo" a drugu moze biti "lijevo" ili "desno")Ako su strelice na crvenom ili utom soivu, onda su one crne boje, a ako su na zelenom soivu, strelica je iste boje kao i soivo, dok je ostatak soiva oko strelice zatamnjen crnom bojom.Kod semafora za regulisanje biciklistikog saobraaja soiva su uvijek prenika 200 mm.U njima se postavlja simbol bicikla koji je posebno oblikovan.U soiva crvene i ute boje postavlja se crna oznaka bicikla, dok je na zelenom soivu oznaka bicikla boje soiva,a ostala povrina je zatamnjena crnom bojom.Koriste se za regulisanje ukrtanja biciklistikog saobraaja sa ostalim vidovima saobraaja.Obino se postavljaju na mjestima ukrtanja biciklistike staze sa povrinama namijenjenim ostalim vidovima saobraaja.U sluaju da se na raskrsnici biciklisti kreu u stazi pored pjeakog prelaza,biciklistiki semafori se ne postavljaju, vec biciklisti prelaze kolovoz zajedno sa pjeacima.