BUISINESS PLAN PROIZVODNJA PEKARSKIH PROIZVODA

Huso Jaarevi

Tuzla, Decembar 2009 godine 1. UVOD 2. OPIS PODUZETNIKE IDEJE 2.1. Evolucija poduzetnike ideje 2.2. Vizija 2.3. Misija 2.4. Ciljevi 3. PROIZVOD 3.1. Opis proizvoda 3.2. Razvoj proizvoda 3.3. Potrebna tehnologija i know-how za uspostavu biznisa 3.4. Mikro i makro lokacija 3.5. Dodatna korist za kupce 4. TRITE 4.1. Trini makro i mikro podatci 4.2. Obim trita i trini potencijal 4.3. Istraivanje trita 4.4. Glavni kupci 4.5. Konkurencija 4.6 . Pozicioniranje na tritu 5. MARKETING 5.1. Koncept marketinga 5.2. Marketing mix 5.3. Marketing plan 6. MENADMENT 6.1. Organizacijska shema 6.1. Struktura menadmenta i zaposlenih 7. PRAVNI ASTPEKT 7.1. Poslovno organizacioni oblik 7.2. Opi i posebni propisi koji se primjenjuju u vezi s proizvodom i uslugom 8. FINANCIJE 8.1. Potrebna ulaganja i izvori ulaganja 8.2. Otplatni (amortizacioni) plan 8.3. Raspodjela oekivanih izdataka 8.4. Trina ocjena projekta 8.5. Ocjena drutvene rentabilnosti 8.6. Procjena rizika 8.7. Obezbjeenje sredstava iz tuih izvora (kreditnih sredstava) ZAKLJUAK

2

1. UVODTema seminarskog rada nosi naziv PROIZVODNJA PEKARSKIH PROIZVODA. Tema je veoma zahtjevna s obzirom da od izrade biznis plana zavisi I budue poslovanje preduzea. Biznis plan se odnosi na proizvodno preduzee, iz razloga to sve ekonomije u svijetu pretenduju proizvodnju. Cilj seminarskog rada jeste izrada biznis plana na temu Proizvodnja pekarskih proizvoda!. Biznis plan definie sve potrebne elemente od poduzetnike ideje do obezbjeenja finansijskih sredstava. Biznis plan proizvodnja pekarskih proizvoda sastavljen je iz est dijelova. Rad je uglavnom pisan iz sekundarnih izvora koji se nalaze u popisu literature. Prvi dio odnosi se na opis poduzetnike ideje. U ovom dijelu opisana je poduzetnika ideja , zatim vizija preduzee, misija i proizvodni ciljevi. Drugi dio odnosi se na proizvod. Ovaj dio baziran je na vrsti i asortimanu proizvoda, kao I na razvoju proizvoda I tehnologiji koja je potrebna za uspjenu proizvodnju pekarskih proizvoda. Trei dio biznis plana definie trite. U ovom dijelu definiemo mikro I makro okruenje preduzea kao, konkurencija,glavni kupci te pozicioniranje na tritu. etvrti dio odnosi se na menament. U ovom dijelu predstavljena je organizaciona ema preduzee, zatim struktura menadmenta i zaposlenih kao i terminski plan implementacije poduzetnikog projekta. Posljednji esti dio odnosi se na finansije. U ovom dijelu predviena su ulaganja i izvori ulaganja, otplatni plan, raspodjela oekivanih izdataka, zatim data je trina ocjena projekta, procjena rizika i obezbjeenje sredstava iz tuih izvora.

3

2. OPIS PODUZETNIKE IDEJE 2.1 Evolucija poduzetnike ideje Polazei od injenice da nema nijednog proizvoda,nijednog trita koje se ne bi moglo usavravati,predstavlja osnovu za izradu ovog poduzetnikog projekta. Svjesni rizika prisutnog kod svakog oblika zapoinjanja biznisa,temeljne zadae svakog od uesnika u realizaciji projekta su: - Otkriti nedostatke i upljine trita - Kopirati uspjene koncepte - Stalna potraga za ostvarivanje novih ideja - Koristiti razvoj tehnike - Podii nivo specijalizacije - Prepoznati nove tehnike 2.2. Vizija Pekara u okviru cjelokupne svoje djelatnosti,od proizvodnje pa do distribucije uz odgovarajue inovativne ideje u kulturno organizacionom smislu,zamiljena je kao prepoznatljiv stil na tritu.Nai kupci i poslovni partneri,uoavanjem logotipa stvaraju utisak dobrog,kvalitetnog,zdravog proizvoda. 2.3. Misija Uz odgovarajui marketing,kvalitet usluga i proizvoda,pored prepoznatljivosti na tritu,stei povjerenje kako kod direktnih kupaca tako i kod ostalih poslovnih partera. 2.4. Ciljevi Pri osnivanju preduzea poinjemo od nule.Moramo prvo da osvojima lokalno trite sa zadatkom proirenja kapaciteta u smislu osvanja dijela regionalnog trita u prvim godinama poslovanja.moramo uvrstiti svoje pozicije i izgraditi odnose sa kupcima,isporuiocima i svim ostalim poslovnim partnerima.Uz jedan solidan odnos sa svim saradnicima,temeljen na inovativnim idejama,stvoriti dobar glas o sebi, svjesni da osnivanje preduzea ne donosi samo rizike.Ono donosi,tekoe,anse da se preduzee potpuno izgradi po naim zamislima.Svaki poetak je teak i zato jedan od prvih ciljeva jeste izdrati jednu fazu zaleta.

4

3. PROIZVOD 3.1. Opis proizvoda U proizvodnji prehrambenih proizvoda,postojem velike mogunosti za uspjeh u poslovanju.Neki od navedenih proizvoda mogu i predstavljati ekskluzivnost tj.ne mora se konzumirati.Na glavni proizvod(hljeb),predstavlja nezaobilaznu namirnicu u svakodnevnoj ishrani cijelokupnog stanovnitva.U namjeri da zadovoljimo trite,namjera nam je glavni proizvod,proizvoditi tako da moe odgovarati svakoj kupovnoj moi stanovnitva a da pri tome zadrimo kvalitet proizvoda i usluge. Pored osnovnih vrsta hljeba,namjera nam je vlasite kapacitete proirivati u smislu proizvodnje i drugih proizvoda od brana(kifle,zemike,vekne,pletenice,perece,lisnata tijesta,bureke...). Osnovna sirovina za proizvodnju glavnog i drugih proizvoda,jeste brano razliitih tipova(T500,T-710).U zavisnosti od kapaciteta proizvodnje,zavisie potronja glavne sirovine a nabavka iste ne peredwstavlja problem s obzirom da ve postoji razraen lanac dobavljaa tj.distributera. Analiza pokazuje da je potronja osnovne vrste hljeba najvee u poreenju sa ostalim proizvodima proizvedenim u pekarskim pogonima.Na hljeb prije svega mora sadravati osnovne karakteristike u pogledu teine i kvaliteta.Naa peciva moraju imati extra kvalitet i novi dizajn. Planirani asortiman u prvoj godini poslovanja,prikazan je u tabeli 1. Naziv proizvoda Bijeli hljeb Bijeli hljeb Bijeli hljeb Bijeli hljeb Bijeli hljeb-sijeeni Polubijeli hljeb Penini hljeb Domai hljeb Teina 400 grama 500 grama 600 grama 700 grama 700 grama 800 grama 400 grama 700 grama Naziv proizvoda Kifla pakovanje 5 Zemike pak. 5 Zemika Kifla Vekna Pletenica Pereca Slanci Teina 300 grama 300 grama 120 grama 60 grama 120 grama 120 grama 100 grama 100 grama

3.2. Razvoj proizvoda Od menamenta preduzea se trai i oekuje da nastavi praksu kontinuiranog razvoja proizvoda.Realizacija razvoja proizvoda e se vriti na temelju znanja i iskustva menaera i zaposlenika a koja e biti usmjerena potrebama trita.Razvoj proizvoda e biti podraan vlastitim izvorima sredstava a po potrebi i tuim izvorima kao to je uzimanje kredita od mikrokreditnih organizacija ili banki.U narednom periodu planiramo uvesti sistem kvaliteta proizvoda i organizacije u cjelini ime bi stvorili mogunost za bolju konkurentnu poziciju na tritu.Od razvoja proizvoda oekujemo da u narednim godinama znaajno proirimo ponudu naih proizvoda i postanemo prepoznatljivi na tritu.

5

3.3 Potrebna tehnologija i know-how za uspostavljanje biznisa Naime,kvalitet proizvoda zahtjeva savremenu tehnologiju i opremu,znanje menaera i zaposlenih,a ponajvie kvalitet proizvoda za proizvodnju.Postupak proizvodnje proizvoda iz asortimana ovog preduzea izgleda jednostavno.Faze proizvodnje hljeba i peciva: -Pripreme sirovina za proizvodnju;Prije samog pravljenja tijesta potrebno je izvriti odreene pripreme.Najprije je potrebno pripremiti brano koje podrazumjeva prosijavanje i mijeanje.Mijeanje podrazumjeva da se pojedini tipovi brana mijeaju kako bi se dobila mijeavina iz koje se moe dobiti hljeb traenog kvaliteta. Jako vano je napomenuti da je od velikog znaaja podesiti optimalne odnose sirovina,naroito brana i vode.Zmog toga je potrebno da se utvrdi stvarna mo upijanja vode,mijeavine brana i ostalih pomonih sirovina.stvarna mo upijanja vode je ona koliina vode koje je potrebno dodati branu da se podtigne dobro obradivo tijesto i ona je vrlo blizu ili gotovo ista kao farinografska mo upijanja vode.Mo upijanja vode zavisi od koliine i kvaliteta brana.brano sa sitnijim esticama brzo vezuje vodu.Pored tano odmjerene koliine vode,vano je da se u zamjes doda i odreena koliina kvasca,da bi se dobio odgovarajui kvalitet gotovog proizvoda.Koliina kvasca zavisi od vie faktora:mo razvoja gasa,fermentaciona mo kvasca,koliina ostalih dodataka u tijesto(masti,eer) i nain izrade tijesta. Ako se upotrebljava brano sa veom moi razvoja gasa, potrebno je da se doda manja koliina kvasca jer se primjenom vee koliine kvasca u tom sluaju ne bi dobila optimalna zapremina hljeba.Isto tako,ako se upotrebljava kvasac sa malom fermetativnom moi,potrebno ga je dodati u veoj koliini.Vie kvasca treba da se doda i u tijesto u koje se dodaju i druge sirovine,tj.masti i eeri ako se dodaju u veim koliinama s obzirom na to da ona negativno djeluju na fermentativnu mo kvasca.Tano podeavanje optimalne koliine soli koja se dodaje pri zamjesu,takoe je znaajno jer se utie na kvalitet dobivenog tijesta.Manja koliina soli od optimalne dovodi do slabijeg rasplinjavanja tijesta dok vee koliina utie na ovravanje glutena.Znai,jako je vano da se vodi rauna o odnosima sirovina. -Zamjesivanje tijesta;Nakon pripreme svih potrebnih sirovina sledei orak je zamjesa tijesta koje se obavlja uz pomo tzv.miksera. -Fermentacija prije dijeljenja tijesta;Vri se u istim posudama tj.u mikserima u kojim ase vrila zamjesa tijesta.Duina fermentacije zavisi od vie faktora,prije svega od izabranog tehnolokog postipka kao i od sirovina a naroito kvasca. -Dijeljenje tijesta;Nakon fermentacije tijesta u posudi za pravljenje smijese slijedi dijeljenje tijesta uz pomo odgovarajue maine nakon ega se dobivaju komadi eljene mase. -Okruglo oblikovanje tijesta;Komadi nastali dijeljenjem tijesta dalje se oblikuju u loptasti oblik kako bi se obezbijedila odreena glatkoa tijesta.ova operacija se takoe obavlja pomou odreene maine koja se koristi za oblikovanje tijesta. -Intermedijarna fermentacija(odmaranje tijesta);Nakon oblikovanja tijesta,okrugli komadi se stavljaju na radni sto kako bi odstajali neko vrijeme. -Zavrno oblikovanje tijesta;Nakon intermedijarne fermentacije slijedi zavrno oblikovanje tijesta.To se obavlja tako to okrugli komadi tijesta dolaze u mainu za duguljasto oblikovanje kako bi se dobio odgovarajui oblik. -Zavrna fermentacija tijesta;Poto se dobio odgovarajui oblik proizvoda slijedi njegova zavrna fermentacija.Ona se obavlja u odreenim komorama sa podesenim i potrebnim temperaturama a tijesto se smijeta na odreena kolica. -Peenje;Nakon odreenog vremena tijesto se izvlai iz komore nakon ega se stavlja u pe za peenje.Jako bitno jeste da je podesena odgovarajua temperatura za peenje.

6

Veliina poslovnog prostora,od 200m,u kome je smjetena oprema za proizvodnju omoguava smjetanje dodatne opreme koja se planira nabaviti u narednom periodu. Kapacitet maina i ureaja za proizvodnju proizvoda prikazan je u narednoj tabeli: Proizvodni program Osnovne vrste Specijalne vrste Peciva Lisnata tijesta Kolai Ukupno Instalisani kg/sat 500 200 500 350 300 1850 Kapacitet maina i opreme Ekonomski kg/sat 450 150 500 300 250 1650 Radni kg/sat 400 150 400 300 180 1430

Kapacitet opreme i maina je izraunat na bazi tehnikih karakteristika opreme.kako se proizvodnja obavlja svakodnevno za izraunavanje ekonomskog,radnog kapaciteta uzet je u obzir pokazatelj od 365 dana.Proizvodnja svih proizvosda e se obavljati u jednoj smjeni,pa se za izraunavanje ekonomskog kapaciteta koristi 8 radnih sati,a kako je radni kapacitet manji od ekonomskog za jedan sat,za izraunavanje se koristi sedam radnih sati.

7

PROIZVODNI PROGRAM

KAPACITET MAINA I OPREME 1 K 1 5 0 2 0 3 5 3 1 Ek K 2 40 0 15 0 30 0 25 16

OSTVARENA PROIZVODNJA U 2007. Kg. 4

ISKORITENOST KAPACITETA MAINA I OPREME Instali % 4/1 Eko % 4/2

Osnovna Specija L i Kolai Ukupno

Pokazatelji iskoritenosti kapaciteta maina i opreme Ovim projektom se planiraju nabaviti jedna maina za sijeenje i pakovanje hljeba kao i jedna rotaciona pe za peenje sitnih proizvoda poput kifla,zemiki,vekni i kolaa.Ove maine se planiraju finansirati jednim dijelom iz vlastitih izvora,a drugim dijelom putem kredita.Na osnovu tehnikih karakteristika izraunati su kapaciteti maina i opteme nakon nabavke novih maina. 3.4. Mikro i makro lokacija Preduzee extra novi d.o.o. smjeteno je u predgrau grada Tuzle.Geografski posmatrano Tuzla je smjetena u regiji sjeveroistona Bosna.Tuzla je centar te regije. Objekat je izgraen na vlastitom zemljitu povrine 1000 m.infrastruktura je dostupna(struja,voda,kanalizacija,telefon,parovod,plin).Saobraajne mogunosti su veoma povoljne:gradski8 saobraaj,prilaz objektu i parkiralite za tri do etiri automobila.Prostor u vlastitoj kui je prilagodljiv odabranoj proizvodnji. Lokacija u potpunosti odgovara namjeravanom predmetu poslovanja i proizvodnje. Lokalitet je vidljiv i pristupaan za potroae.registrovana djelatnost ne emituje negativne posljedice na oklolinu,pa na lokalitetu u te svrhe ne treba vriti dodatne zahvate.U prilogu se mogu pogledati zemljino-knjini izvadak,posjedovn list te skice zemljita sa ucrtanm graevinskim objektima. 3.5. Dodatna korist za kupce Proizvodekoje proizvodimo u naoj pekari su visokog kvaliteta,proizvedeni od kvalitetnog i provjerenog repromaterijala,repromaterijal i sirovine koji su nabavljeni od provjerenih dobavljaa,na osnovu viegodinjeg iskustva i ispitivanja,brano proizvedeno od najkvalitetnijih sorti penice,napravljeno od najkvalitetnijeg dijela zrna izdvojenog posebnim postupkom.Proizvodi su pakovani u higijensko tehnikim uslovima i u propisanoj ambalai koji su dostupni naim kupcima.

8

4. TRITE 4.1. Trini makro i mikro podaci Naa pekara egzistira na ue ciljano trite urbanog podruja grada Tuzle.odnosno podruje mjesne zajednice Solina.Trini potencijal ovog ciljanog trita se sastoji od oko 1000 domainstava sa 4000 do 5000 stanovnika ovog urbanog dijela grada. Osim toga pekara e privui ake koji idu kolu u neposrednoj blizini,zaposlene u uej lokalitetu pekare,te vriti snadbijevanje restorana na irem regionu kao i objekata brze prehrane. 4.2. Obim trita i trini potencijal Potencijalno trite je procijenjeni broj ljudi koji imaju potencijalni interes za na proizvod i koji ga mogu dobiti.Na ciljnom tritu ivi oko 5000 stanovnika iji je trini potencijal od 320 000 kilograma.Imajui u vidu da su to proizvodi koji su osnovne ivotne namirnice,prema tome pekara e moi dnevno proizvoditi i prodavati oko 888 kg hljeba i peciva.Uz to,priprema sendvia za kolsku djecu i zaposlene u lokalnom okruenju i isporuka restoranima obezbjeivala bi se iz dodatne proizvodnje.Pekara raspolae sa irokim asortimanom peciva lisnatih tijesta koji su najvie zastupljeni u uem ciljnom tritu i to oko 40% u trinom potencijalu. Identificirali smo sljedee ciljne grupe potroaa: to su djeca predkolskog uzrasta,uenici u osnovnim kolama.Prema segmentu kupaca izvrena je i struktura asortimana pekarskih proizvoda. 4.3. Istraivanje trita Da bi istraili trite i dobili informaciju koja nam treba,potrebno je da se kao grupa organizujemo i meusobno raspodijelimo zadatke.Istraivanje trita moe biti uraeno na mnogo prektinih naia.Da bi saznali neto o potencijalnom kupcima moamo napraviti ispitivanje,razgovarati sa ljudima za koje mislimo da e kupovati od nas,sluati ta ljudi govore o naim konkurentima,ta trae,pitati zato se opredljeljuju kupovati kod drugih(da li su razlog cijena,bolje usluge),itati prirunike,novine itd. da bi dobili informacije o novim proizvodima.Da bi privukli kupce moramo upoznati i svoje konkurente koji nude iste proizvode,da bi bili u stanju kako da ponudimo neto vie.Treba da doemo do odgovora na pitanja: -koje su njihove cijene? -kakav kvalitet roba i usluga nude? -kako promoviraju svoje robe i usluge? -koje dodatne usluge nude? -da li je njihova oprema moderna? -jesu li njihovi radnici dobro osposobljeni i dobro plaeni? -da li se reklamiraju? -koje kanale distribucije koriste za svoje proizvode ili usluge? -koja je njihova marketinka strategija? -koje su njihove snage i slabosti? Kada saznamo koje proizvode i kakvog kvaliteta i cijena nai kupci ele,treba da mislimo o podruju koje e opsluivati na biznis.Hoe li na biznis opsluivati kupce u naem susjedstvu ili u cijelom naem naselju ili nekim drugim okolnim mjestima,cijelom gradu.Kada zakljuimo koje e podruje prekrivati na biznis,moemo saznati koliko e potencijalnih kupaca biti,jer 9

poto je u naem biznisu u pitanju prehrambeni proizvod kao osnovna ivotna namirnica,onda je svako u naem podruju potencijalni kupac.Kada smo istraili trite i prikupili sve potrebne informacije onda moemo pristupiti izradi poduzetnikog projekta. 4.4 Glavni kupci Glavni kupci naih proizvoda prije svega su domainstva iz neposrednog okruenja,zatim aci iz osnovne kole,restorani,objekti brze prehrane i putnici prolaznici jer se u blizini nalaze mnogobrojna vikend naselja. 4.5. Konkurencija Na uem ciljanom tritu ne postoji veliki broj konkurenata koji svoje proizvode plasiraju na uem ciljnom tritu,ali zato izvan ovog segmenta trita je velika konkurencija iji se trini segmenti zasnivaju na irem ciljnom tritu. Meu najvanije konkurente ubrajamo:Pekare Ljubae d.d.,Klas d.d. Sarajevo,GS Industry d.o.o.ali bez obzira na prisutnost proizvoaa kao i vei broj manjih konkurenata kao to su:Pekara Vrape,pekara Bulevar itd.potrebno je stei povjerenje kupaca,pruiti im ono to ele po cijeni koju su spremni platiti i doekati ih sa potovanjem kupac je uvijek u pravu.Zadovoljni kupci e uvijek kupovati kod nas i dati preporuku drugima(svojim prijateljima,lanovima ire porodice). 4.6. Pozicioniranje na tritu Koliko god razmiljali o vanosti naih relacija sa naim potroaima isto toliko je vano obezbjediti dobre,sigurne i lojalne partnerske odnose sa naim snadbjevaima,obezbijediti sigurnost alternativnim pristupom tako da uvijek imamo mogunost da obezbijedimo sigurnost u snadbjevanju uz fer cijene i dobar kvalitet. Dobar poslovni odnos olakava na poslovni cilj na uem i irem ciljnom tritu. Preduzee trenutno radi na tome da pridobije veliki broj potroaa,opredjeljujui se za na proizvod.Zauzvrat nudimo kvalitet,prihvatljivu cijenu.

10

5. MARKETING 5.1. Koncept marketinga Ciljno trite naeg poslovanja ine stanovnici predgraa Tuzle.hljeb je potreban svakme.U gradu je dovoljno pekara koje mogu zadovoljiti potranju stanovnitva,ali u naselju u kojem poslujemo postoji samo jedna mala pekara.Naselje se iri novim zgradama,a time i novim potencijalnim kupcima.Opinsko odjeljenje za urbanizam i prostorno planiranje tvrdi da e naselje rasti po stopi od 10% godinje u narednih pet godina.Nai proizvodi predstavljaju osnovnu ivotnu namirnoicu naeg stanovnitva jer iz iskustva znamo da su nae navike konzumiranje velikih koliina raznih pekarskih proizvoda.Marketinke planove smo usmjerili ka novim proizvodima koji e zadovoljiti populaciju od najmlaeg do najstarijeg,a naroito djecu i penzionere koji najvie konzumiraju nae proizvode.Cijene se uvijek prilagoavaju ovoj populaciji imajui u vidu njihovo imovinsko stanje. 5.2. Marketing miks Proizvod- Dimenzije i kvalitet proizvodnog asortimana veoma dosta uti na zadovoljavanje potreba i elja potroaa.Proizvodni asortiman naeg preduzea ima iroku lapezu proizvoda ( razne vrste hljeba,peciva i lisnata tijesta,kolai ). Uvijek pokuavamo da pratimo proizvodni trend i potrebe potroaa.Pokuavamo da shvatimo koje su nae prednosti odnosno nedostaci,pratei nae konkurente.Treba saeti vane karakteristike koje ine na proizvod,usluge koje e moi ponuditi uz na proizvod(dostava,ponuda svjeeg peenog peciva,dostupnost 24h),to e poveati potranju za naim proizvodima.Nae proizvode konzumiraju populacije od najmlaeg doba koji preferiraju peciva,kolae,proizvode od lisnatog tijesta,do najstarije populacije koji konzumiraju veinom obine vrste hljeba.Lijepo aranirani i upakovani proizvodi uvijek su primamljivi za potroae.Asortiman naih proizvoda osim to je prihvatljiv za domainstva,moe se ponuditi i restoranima,objektima brze prehrane,kolama koje imaju svoje individualne kuhinje,prodavnicama.Veoma je teko pratiti konkurente,ali razliitim asortimanom i kvalitetom nastojimo zadovoljiti potrebe na naem ciljaom tritu. Cijena-Cijena znai za koliko emo novca prodavati proizvode naim kupcima. Ona ukljuuje i popust na cijene koje emo davati.Da bi odredili nau cijenu moramo poznavati:svoje trokove,znati koliko su kupci spremni da plate i znati cijene naih konkurenata.Potrebno je prikupiti podatke koji e nam pokazati koliko su kupci voljni da plate i sainiti listu cijena naih konkurenata.Onda odluujemo o potencijalnoj cijeni.Nakon to smo napravili kalkulaciju za na proizvod vidjeemo hoe li naa cijena pokriti nae trokove.Cijena je kljuni element marketinkog miksa budui da ona neposredno proizvodi ukupan prihod. Distribucija- Mjesto lokacije nae pekare je veoma vano za distribuciju.Nae proizvode treba postaviti to blie naim kupcima.To znai da emo nae distribucijske kanale koji ine proizvode raspoloivim u pravo vrijeme,na pravom mjestu i u odgovarajuim koliinama prilagoditi kupcima.Postoje razliiti naini distribucije naih proizvoda prema naim kupcima.Jedan od naina je direktno prodavati kupcima koji koriste nae proizvode(to se zove direktna prodaja) iz naeg objekta,ili putem distributera,prodavajui od vrata do vrata,kako bi proirili svoju prodaju na ire ciljano trite.Posebno su nam interesantni restorani,trni centri,objekti brze prehrane,kole(individualne kuhinje),radnike menze.Stoga emo svoja nastojanja usmjeriti na irenje distribucijske mree.Prodaja krajnjim potroaima nam je najbitnija u vlastitom objektu,a to ne bi postigli bez dobrog kvaliteta naeg proizvoda,jer svojim kupcima smo osigurali stalnu svjeinu proizvoda i odraanu kvalitetu tokom itavog dana.Reakcije kupaca su izvrsne,dobro prihvataju nae novitete poput pizze,irokog asortimana 11

s lisnatim tijestom,pite,te stalnim usavravanjem osoblja i novim idejama iznimno ponosni na nove proizvode i njihovu kvalitetu. Promocija-Promocija znai informisanje i privlaenje kupca da kupuje nae proizvode.Postoje razliiti naini za promovisanje naih proizvoda ali treba biti oprezan i sagledati situaciju,koji oblik oglaavanja nam je najbolji koji e nam donijeti najbolje poslovne rezultate.Oglaavati se moemo putem medija,dati svoj oglas u novine ili na radio ili pak na TV(ovaj nain promovisanja je skup za pekare),vizit karte,leci,prospekti,kalendari sa naim proizvodima itd.Publicitetbesplatna promocija koju moemo.Promotivna prodaja-initi sve da primolimo kupca na kupovinu ili da kupuje vie,kada dolaze kod nas i kada uspostavimo kontakt sa njima na neki drugi nain,npr.davanje uzoraka ili nagrada i prodaja dodatnih proizvoda su nain promotivne prodaje.U okviru segmenta promocije postoji tzv.Promotivni miks,koji obuhvata etiri bitne komponente i to:propaganda,lina prodaja,odnos sa javnou i unapreenje sa javnou i unapreenje prodaje. Promocije iziskuju visoke trokove i prije toga moramo saznati cijene oglaavanja u lokalnim medijima(TV,radio,novine).Ujedno,moramo misliti o naim buduim konkutentima,saznati tipove promocije koje oni koriste i odluiti koji e tip promocije biti najpogodniji za na posao. 5.3. Marketing plan Da bi udovoljili potrebama kupca treba razvijati proizvode koji e ih zadovoljiti,odrediti odgovarajuu cijenu,dopremiti robu na odgovarajue mjesto da bude dostupna kupcu i moramo objaviti da postoji proizvod odgovarajuom promocijom.Izgradnjom imia preduzea,svojom kvalitetom,aurnou,kulturom,ljubaznou nastojaemo zadrati postojee kupce i privui nove.Na dugoroni cilj je prvenstveno uvoenjem nove tehnologije proiriti posao sa novim idejama kao to su metodaBake off,a sastoji se u ponudi svjee peenog peciva(peenje u radnji dovodi do atmosfere,koja znaajno poveava prodaju peciva i drugih proizvoda),postii maksimum zadovoljtva kod kpaca,proiriti distribucijsku mreu,uraditi vie na promociji realizujui svoju poslovnu ideju.

12

6. MENAMENT 6.1.ORGANIZACIONA EMA

Direktor

Proizvodnja

Distribucija

Razvoj

Polazei od injenice da je preduzee tek registrovano,u prvoj godini poslovanja,direktor e obavljati poslove: -upravljanja i voenja preduzea -poslove marketinga -administrativne poslove -raunovodstvene poslove -poslove na izradi razvojnog plana U proizvodnji planirano je angaovanje dva VKV pekara i tri pomona radnika,dok bi poslove distribucije obavljale dvije radnice u prodaji i dva radnika na distribuciji naih proizvoda poslovnim partnerima. 6.2. Struktura menamenta i zaposlenih Za nosioce proizvodnog procesa planirali smo zaposliti dva VKV pekara,koji bi u prvoj godini poslovanja mogli zadovoljiti proizvodne potrebe.Pet radnika u proizvodnom procesu planirani su kao pomono osoblje glavnim majstorima kao i obavljanje ostalih jednostavnioh poslova povjerenih od strane glavnih majstora i direktora preduzea.Zbog specifinosti radnog vremena i vanosti prodaje svjee proizvedenog proizvoda uz prodavnici koja bi djelovala u okviru same pekare,planirali smo zaposliti dva radnika sa akcentom na enski pol.Poslove odravanja i higijensku ispravnost svih prostorija obavezni e biti obavljati svi zaposleni zavisno od mjesta rada.Menaer-direktor obavljae sve poslove koordiniranja proizvodnje,marketinga i planiranog cilja razvoja preduzea.

13

Tabela 6.6. Kvalifikaciona struktura menaera i zaposlenika prije realizacije projekta

Menament-direktor Zaposlenici Zaposlenici u proizvodnji Zaposlenici u transportu Zaposlenici u trgovini Ukupno

1 2 1 3 2 2 7 5 2 2 10

14

7.PRAVNI ASPEKT 7.1. Poslovno organizacioni oblik Polazei od injenice da se radi o noosnovanom preduzeu,poslove vezane za registraciju kod Vieg suda u Tuzli,namjera nam je povjeriti pravniku koji posjeduje znanje i iskustvo u pogledu navedenih poslova.Stim u vezi ve smo izvrili suavanje izbora pravnika a namjera nam je istog angaovati na izmjeni statuta preduzea i ostalih zakonskih obaveza koji prizilaze iz samog poslovanja. Za angaovanje advokata i sve ostale poslove vezane za registraciju i zradu statuta preduzea planirana su sredstva u iznosu od 5.500,00 KM. Djelatnost je planirana u okviru drutva sa ogranienom odgovornou. 7.2. Opi i posebni propisi koji se primjenjuju u vezi sa proizvodom i uslugom Menament preduzea ima zadatak da detaljno proui sve zakone i podzakonske akte koji reguliu poslovanje u skladu sa zakonskom regulativom.Pravilan kodeks ponaanja,kako u poslovanju tako i u primjeni svih zakonskih odredbi i obaveza,jedan je od prioritetnih zadataka diretora preduzea.Posebne zadae istog su da detaljno proui dole navedene zakone koji reguliu nae poslovanje. * Zakon o porezu na promet proizvoda i usluga(Slubene novine Federacije BiH Br.64/04)) Zakon o trgovini(Slubene novine Federacije BiH br.64/04 i 12/05 Zakon o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji BiH(Slubene novine Federacije BiH br.4/0) Zakon o kontroli cijena(Slubene novine Federacije BiH br.2/95) Zakon o zatiti potroaa/Slubeni glasnik BiHbr.25/06)

15

8. FINANSIJE 8.1. Potrebna ulaganja i izvori ulaganja Poduzetnikim projektom se predviaju ulaganja u nabavku opreme za proizvodnju peciva i lisnatog tijesta.Pored ulaganja u opremu poduzetnik e uloiti i dio sredstava u tekua sredstva odnosno zalihe sirovina neophodnih za odvijanje poveanog obima proizvodnje.U tabeli 8.3. dat je pregled strukture ulaganja. Tabela 8.3.Struktura ulaganja KONT STRUKTURNI ELEMENTI ULAGANJA 0 Stalna sredstva 1 Zalihe Ukupna vrijednost ulaganja IZNOS U KM 30.000 20.000 50.000

Ulaganja e se izvriti iz vlastitih izvora i odobrenog kredita od JU Slube za zapoljavanje TK Tuzla,kao podsticajne mjere za zapoljavanje,putem NLB Tuzlanske banke d.d.Tuzla.Pregled strukture izvora ulaganja dat je u tabeli 8.4. IZVOR SREDSTAVA Vlastita sredstva Pozajmljena(tua sredstva) Ukupno sredstava 8.2. Otplatni (amortizacioni) plan Ulaganja e se izvriti u skladu sa dinamikom opisanom u treem dijelu poduzetnikog projekta dok e aktiviranje sredstava biti u januaru 2007 god.kada e biti i knjiena nabavka opreme.Odlukom JU Slube za zapoljavanje odobrena su nam kreditna sredstva propisana Pravilnikom o mjerama za podsticaj zapoljavanja,u iznosu od 50.000,00 KM,rok otplate 48 mjeseci,grejs period 6 mjeseci uz kamatnu stopu od 4% obraunata dekurzivno na ostatak duga.Otplata kredita bie u jednakim mjesenim ratama.Na osnovu ovih elemenata uraen je otplatni(amortizavioni)plan ije elemente prikazujemo u tabeli 5.5.Elemente otplatnog plana smo izraunalu primjenom sljedeih relacija uz koritenje Excela. Tabela 8.5. Otplatni(amortizacioni)plan Period mjesec 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Dug i ostatak duga 50.000 50.000,00 48.810,00 47.620,00 46.430,00 45.240,00 44.050,00 42.860,00 41.670,00 40.480,00 39.290,00 Kamata 169,43 160,03 156,13 157,30 148,33 149,24 140,52 141,18 137,15 128,82 Otplata 1.190,00 1.190,00 1.190,00 1.190,00 1.190,00 1.190,00 1.190,00 1.190,00 1.190,00 1.190,00 Anuitet 1.359,43 1.350,03 1.346,13 1.347,30 1.338,33 1.339,24 1.330,52 1.331,18 1.327,15 1.318,82 16 IZNOS U KM 0 50.000 50.000 OMJER U % 100,00% 100,00%

11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43

38.100,00 36.910,00 35.720,00 34,530,00 33.340,00 32.150,00 30.960,00 29.770,00 28.580,00 27,390,00 26.200,00 25.010,00 23.820,00 22.630,00 21.440,00 20.250,00 19.060,00 17.870,00 16.680,00 15.490,00 14.300,00 13.110,00 11.920,00 10.730,00 9.540,00 8.350,00 7.160,00 5.970,00 4.780,00 3.590,00 2.400,00 1.210,00 50.000,00

129,08 121,02 121,33 109,74 109,61 109,22 101,79 101,14 93,96 93,05 89,01 82,22 80,92 74,40 72,84 64,36 62,66 60,71 54,84 52,62 47,01 44,54 40,50 35,28 32,41 27,45 24,33 18,97 15,72 12,20 7,89 4,11 3.583,06

1.190,00 1.190,00 1.190,00 1.190,00 1.190,00 1.190,00 1.190,00 1.190,00 1.190,00 1.190,00 1.190,00 1.190,00 1.190,00 1.190,00 1.190,00 1.190,00 1.190,00 1.190,00 1.190,00 1.190,00 1.190,00 1.190,00 1.190,00 1.190,00 1.190,00 1.190,00 1.190,00 1.190,00 1.190,00 1.190,00 1.190,00 1.190,00

1.319,08 1.311,02 1.311,33 1.299,74 1.299,61 1.299,22 1.291,79 1.291,14 1.283,96 1.283,05 1.279,01 1.272,22 1.270,92 1.264,40 1.262,84 1.254,36 1.252,66 1.250,71 1.244,84 1.242,62 1.237,01 1.234,54 1.230,50 1.225,28 1.222,41 1.217,45 1.214,33 1.208,97 1.205,72 1.202,20 1.197,89 1.214,11

17

8.3. Raspodjela oekivanih izdataka Na bazi pokazatelja o oekivanim primicima i izdacima prikazanim u prethodne dvije tabele kreiramo tabelu 8.8. u kojoj je na bazi pomenutih pokazatelja izraunato bruto dobit,te porezi i neto dobit po odinama u posmatranom periodu. Tabela 8.8. Raspodjela oekivanh izdataka za period 2007-2011 ELEMENTI I.PRIMITCI(1+2+3) 1.Prihodi od prodaje 2.Izvori financiranja 2.1.Vlastita sredstva 2.2.Krediti 3.Vanredni prihodi II IZDATCI(4+5+6+7+8) 4.Ulaganja u stalna sradstva 5.Ulaganja u tekua sredstva 6.Trokovi poslovanja Materijalni trokovi i amortizacija 6.1.1.Trokovi sirovina i materijala 6.1.2 Trokovi energije 6.1.3. Trokovi rezervnih dijelova 6.1.4.Trokovi sitnog inventara 6.1.5.Amortizacija 6.2.Trokovi zaposlenih 6.3.Trokovi usluga 6.4.Trokovi finansiranja 7.Ukalkulis.rezervis.za rizike i obaveze 8.Vanredni rashodi III BRUTO PRIMITCI(BRUTO DOBIT) IV Porez na dobit 30% V NETO PRIMITCI 2007 KM 458.000, 00 438000,0 0 OEKIVANI IZNOS 2008 2009 2010 KM KM KM 474800 515405 566641,0 ,00 ,00 0 472800 512905 563441 ,00 ,00 2011 KM 623284,0 0 619784

2000 440000

2000 452338

2500 488649 5000

3200 538421,7 1200 469533 26728 16698 1407 1500 150 7740,7 11765 1500

3500 590078,0 5 516485 29400 18368 1407 1500 200 8514,8 12353,25 1400

365000 20081 12541 661 1376 250 5816 9.520 1.376

394000 22089 13800 1300 2000 180 6397 10472 1600

427420 24297 15180 1380 150 7037 11205 1500

1000,00 18000 5400 12600

500 22462 6738,6 15723, 4

480 26756 8026,8 0 18792, 20

200 28219,3 8465,79 19753,51

450 33205,95 9961,78 23244,17

Poduzetnikim projektom se kako je to istaknuto u treem dijelu,planira ulaganje u 2006 god. Zbog ega su redovi u tabeli koji bi trebali sadravati pokazatelje izvora finansiranja i ulaganja ostali prazni.Tabela 8.8 u kategoriji zdataka sadri i izdatke za amortizaciju.Amortizacija je troak stalnih sredstava.Ona je obraunska kategorija i po svojoj sutini nije izdatak kao to je to sluaj sa drugim trokovima poslovanja.Na bazi pokazatelja iz tabele 8.8. kreirani su pokazatelji gotovinskog toka za pojedine godine koje prikazujemo u narednih pet tabela.Pokazatelji iz tabela od 8.9 do 8.13. ukazuju na kontinuirano ostvarivanje pozitivnog 18

gotovinskog toka to znai da prvredno drutvo Extra Novi d.o.o. nee imati problema asa vraanjem pozajmljenih novanih sredstava.Iz tabela uoavamo kontinuirani rast neto dobiti i gotovine to e za posljedicu imati poveanu likvidnost poslovanja na jednoj strani ali i stvoriti pretpostavku za kumuliranje financijskih sredstava za nova ulaganja u materijalnu ili financijsku imovinu preduzetnika.

Tabela 8.9 . Analiza novanog toka za prvu godinu poslovanja

19

Tabela 8.10 . Analiza novanog toka za drugu godinu poslovanja

20

Tabela 8.11 . Analiza novanog toka za treu godinu poslovanja

21

Tabela 8.12 . Analiza novanog toka za etvrtu godinu poslovanja

22

Tabela 8.13 . Analiza novanog toka za petu godinu poslovanja

23

8.4. Trina ocjena projekta Kako bismo pokazali uspjenost poduzetnikog projekta najprije emo na bazi oekivanih pokazatelja iz predhodnih tabela prikazati bilans stanja i bilans uspjeha za period vraanja kreditnih sredstavaTabela 8.14. Oekivani novani iznosi u bilansu stanja za period 2005.-2009.

Tabela 8.15. Oekivani novani iznosi u bilansu uspjeha za period 2005.-2009.

Na bazi pokazatelja iz bilansa stanja i bilansa uspjeha za period prije i poslije pokretanja poduzetnikog projekta kreirat emo tabelu 8.11. u kojoj emo prikazati statike pokazatelje: profitabilnosti, solventnosti, likvidnosti i zeta skore modela ije tumaenje dajemo u prilogu ovog poduzetnikog projekta. Visoke vrijednosti izraunatih pokazatelja ukazuju na stabilnost poslovanja u narednom periodu.

24

Tabela 8.16 . Statiki pokazatelji poslovanja u periodu 2002-2009 godina

25

ZAKLJUCAK

26