218-219 u ovom broju4 hep vjesnik 178/179 (218/219), studeni/prosinac 2005. reagiranje u...

HEP u HEP Vjesniku 2005.

2

\ur|a Su{ecGlavni i odgovorni urednik HEP Vjesnika

U ovom broju:

41

pridruìvanju EU te s ~etvrtog skupa Gospodarstvo

za okoli{.

U lipnju je HEP, jedanaestu godinu za redom,

dodijelio nagradu nadarenim u~enicima, a u srpnju

smo s Tehni~kim muzejom potpisali Sporazum o

suradnju na obiljeàvanju 150. obljetnice ro|enja

Nikole Tesle.

Standar & Poor’s je 19. srpnja podigao

rejting HEP-a za dug u stranoj valuti na BBB, a

HEP je u vrhu korporacijske ljestvice me|u 400

najve}ih poduze}a. U kolovozu pi{emo o autocesti

Zagreb – Split, kao ostvarenju dugogodi{njeg

hrvatskog sna i udjelu HEP-a u izgradnji brojnih

elektroenergetskih objekata.

U rujnu je, pod visokim pokroviteljstvom

Hrvatskog sabora, obiljeèno 110 godina

elektroprivrede u Hrvatskoj i 15 godina Hrvatske

elektroprivrede. HEP i Konzorcij banaka potpisali su

ugovor o kreditu za razvojne programe HEP-a,

15. rujna je odràn Dan elektri~ne energije.

Listopadski broj obiljeàvaju doga|aji

Hrvatska-Europa: otvaranje pregovora za

punopravno ~lanstvo Hrvatske u EU, potpisivanje

Ugovora o Energetskoj zajednici izme|u EU i

skupine zemalja jugoisto~ne Europe te obiljeàvanje

prve godi{njice rekonekcije UCTE-a.

U ovom kratkom podsjetniku, spomenimo

i da smo pratili ostvarenje programa Split i

Rijeka, rezultate u aktivnostima za sprje~avanje

neovla{tene potro{nje, stradavanje na{ih

postrojenja u vremenskim nepogodama, zabiljeìli

smo rad pod naponom prvi puta na pravoj mreì,

otkrivanje spomen-obilje`ja poginulim braniteljima

HEP-a u Zadru, Zaku~cu, [ibeniku, Vukovaru i

Dubrovniku, pratili rad umirovljenika, {portska

natjecanja, predstavljali nove zanimljive knjige i…

jo{ puno toga.

Ukratko, HEP Vjesnik i dalje prati ìvot i rad

HEP-a, biljeì njegovu povijest, povijest sustava i

ljudi.

Na kraju smo jo{ jedne poslovne godine.

Kroni~ar Hrvatske elektroprivrede, HEP Vjesnik, u

stopu je pratio najzna~ajnije doga|aje u HEP-u i

njegovu okru`ju, stanje i razvoj postrojenja te rad

elektroprivrednika u i izvan HEP-a.

U sije~anjskom broju, prvi ~ovjek HEP-a

mr. sc. Ivan Mravak, u Na{em intervjuu, ocijenio je

dono{enje novih energetskih zakona u Hrvatskom

saboru najzna~ajnijim doga|ajem u 2004. godini.

Sukladno tomu, nastavlja se restrukturiranje HEP-a

- formiranje Hrvatskog operatora trì{ta energije

izvan HEP grupe i HEP Operatora prijenosnog

sustava, unutar HEP grupe. Slijede}i Izjavu

predsjednika Uprave HEP-a o zdravlju i sigurnosti

zaposlenika, Uprava godinu 2005. progla{ava

Godinom za{tite na radu u HEP-u.

Stvoreni su svi zakonski uvjeti za po~etak

priprema izgradnje HE Le{}e i Bloka L u TE-TO

Zagreb, o ~emu u Na{em intervjuu HEP Vjesnika

u velja~i govori direktor HEP Proizvodnje @eljko

Dori}. Nakon deset godina pregovaranja, 16. velja~e

2005. godine stupio je na snagu Kyoto protokol, a

Hrvatska ~eka rasplet, odnosno odgovor na njen

zahtjev kojim traì pove}anje emisije bazne godine

(na 11. konferenciji UN-a o promjeni klime odràne

u prosincu ove godine u Montrealu prihva}en je

zahtjev Hrvatske, s tim da }e se pojedinosti odrediti

naknadno).

Svjetlo ispred hrvatske prvostolnice, na

naslovnici na{eg Vjesnika u oùjku, opro{taj je s

papom Ivanom Pavlom II.

U travnju pratimo Crans Montana forum,

dodjelu Zelene zastave eko-{kolama, jer Hrvatska

elektroprivreda je kuma-sponzor za nekoliko {kola.

Na{ put je o~uvanje jedinstvenog HEP-a,

poru~uje u svibanjskom Na{em intervjuu dr. sc. @eljko

Tom{i}, pomo}nik ministra za energetiku. Donosimo

rasprave i poruke s radionice Ministarstva

gospodarstva, rada i poduzetni{tva, Europske

komisije i Svjetske banke o elektroenergetskom

218-219178-179

55

Uprava i kolegij: Porast prihoda, ali i tro{kova

7. savjetovanje CIGRÉ

Razgovor s povodom: Jean Kowal, glavni tajnik me|unarodne CIGRÉ

Obljetnice: 40 godina HE Dubrovnik

Ususret 125. godina elektri~ne energije u Rijeci i 50 godina Elektroprimorja

110 godina elektri~nog svjetla u Vara`dinu

Vukovar 14 godina poslije

Otvoren prvi Infocentar u HEP-u

Rekordna proizvodnja NE Kr{ko

Elektroprivreda Italije: Sa ISO vratili se na TSO

6, 7

8-10

11

12, 13

14-16

17

18, 19

20

21

25

HEP VJESNIK 178/179 (218/219), studeni/prosinac 2005.

HEP VJESNIK 178/179 (218/219), studeni/prosinac 2005. 3

NA[ INTERVJU

Mr. sc. Kaìmir Vranki}, ~lan Uprave HEP-a za distribuciju i opskrbu elektri~nom energijom i proizvodnju elektri~ne energije iz NE Kr{ko

Proces konsolidacije velikog broja heterogenih distribucijskih cjelina s ciljem da se cjelokupni posao svede na razinu funkcioniranja jedne pravne osobe, teàk je i sloèn posao

Djelatnost distribucije elektri~ne energije, me|u temeljnim djelatnostima Hrvatske elektroprivrede, djelatnost je velikih brojki o ~emu svjedo~e sljede}i pokazatelji: skrb o vi{e od dva milijuna kupaca u Hrvatskoj; 128 tisu}a kilometara distribucijske mreè; 24 tisu}e transformatorskih stanica; veliki broj organizacijskih jedinica, odnosno 21 distribucijsko podru~je; vi{e od 10 tisu}a zaposlenih ili ~ak 68,9 posto udjela u ukupnom broju zaposlenih u HEP-u; skoro vi{e od tri tisu}e svih vrsta vozila; veliki broj pripadaju}eg alata… Rije~ je, zna~i, o golemom sustavu: postrojenja, ljudi i alata.

Distribucijska djelatnost ima jo{ jednu dodatnu dimenziju – izravnu izloènost kupcima i veliku odgovornost u stvaranja slike o HEP-u u javnosti. To je osobito nagla{eno u vremenu koje je pred nama, vremenu otvaranja trì{ta i pojave drugih energetskih subjekata na trì{tu kao konkurencije HEP-u.

Tom velikom tehni~kom i poslovnom podsustavu HEP grupe predstoje temeljite organizacijske promjene u smislu prilagodbe zakonskim propisima i preoblikovanja u Operatora distribucijskog sustava u prvoj polovici 2006. godine. Jednako tako, po~etkom idu}e godine aktivira se HEP Opskrba za brigu o povla{tenim kupcima.

U ovom broju HEP Vjesnika, gost Na{eg intevjua je mr. sc. Kaìmir Vranki}, ~lan Uprave HEP-a za distribuciju i opskrbu elektri~nom energijom i proizvodnju elektri~ne energije iz NE Kr{ko.

HEP Vjesnik: Kako bi Vi, iz Va{eg ugla, identificirali distribuciju – {to ste zatekli, {to ste unaprijedili i {to planirate u~initi za pobolj{anje poslovanja?

Mr. sc. Kaìmir Vranki}: HEP Distribucija d.o.o. se zbog primjene zakonskih propisa uskla|enih s europskim zakonodavstvom, transformira u Operatora distribucijskog sustava d.o.o. Budu}i da je HEP Distribucija 2002. godine nastala spajanjem 21 neovisne cjeline, zate~ena su mnoga divergentna stanja. Tu prvenstveno mislim na razli~ita pravila funkcioniranja i neujedna~ene poslovne sustave DP-a te razli~it imid`. Dakako, i na neuskla|ene tehni~ke specifikacije, tipske projekte i sustave nabave.

Proces konsolidacije tako velikog broja heterogenih cjelina s ciljem da se cjelokupni posao svede na razinu funkcioniranja jedne pravne osobe, teàk je i sloèn posao. Uprava HEP Distribucije postavlja sustav prioriteta ulaganja, prepoznaju}i podru~ja sa smanjenom sigurno{}u opskrbe, premda

postoje razli~iti zahtjevi lokalnih zajednica, op}ina i ùpanija prema na{im DP-ima. Jedino se na takav na~in moè osigurati optimalno ulaganje i time postizati ve}a sigurnost napajanja elektri~nom energijom na{ih kupaca. Konkretno, potaknuta je izgradnja transformatorskih stanica i mreè tamo gdje je bila nesigurna opskrba pojedinih gradova, poput Splita, Siska, Knina... Pojedina turisti~ka podru~ja, primjerice Istra, Zadar i Dubrovnik, zbog gradnje turisti~kih kapaciteta imaju izvanredne potrebe za snagom i elektri~nom energijom. U njima, ljetna vr{na optere}enja biljeè veliki rast. HEP je zbog toga intezivirao planiranje i gradnju mreè i postrojenja.

Kada kupac nema elektri~ne energije ili kada ne moè dobiti elektroenergetsku suglasnost, odnosno priklju~ak, njega ne zanima je li razlog tomu distribucija, opskrba, prijenos ili proizvodnja. Uvijek je izloèna samo distribucija. Stoga je u lancu odgovornosti nu`na dobra koordinacija izme|u pravnih osoba koje obavljaju temeljnu zada}u HEP-a, a sve u svrhu sigurnosti sustava.

Nu`nost objedinjavanja najbolje se vidi na primjeru jedinstvene nabave. Neprihvatljivo je da se isti proizvod unutar iste pravne osobe u organizacijskim jedinicama unutar HEP-a kupuje po razli~itim cijenama. Konsolidacijom, odnosno uspostavljanjem jedinstvenih funkcija u tvrtki i brzim protokom informacija postiè se racionalna nabava, a i brè se moè odgovoriti zahtjevima na{ih kupaca. Uz jedinstvenu nabavu, sukladno potrebama sustava, u stanju smo radne i materijalne kapacitete iz jednog DP-a privremeno preseliti u drugi. Takvom organizacijom nabave, skladi{nog poslovanja i nadzorom nad zalihama moèmo optimirati funkcioniranje sustava. To je jedan od temeljnih razloga ja~anja sredi{njih funkcija HEP Distribucije d.o.o.

HEP Vjesnik: Budu}i da taj problem ne postoji od ju~er, {to je konkretno napravljeno?

Mr. sc. Kaìmir Vranki}: Posljednjih mjeseci intenzivno se radi na izradi svih pravnih akata vezanih

za reorganizaciju distribucije i formiranje Operatora distribucijskog sustava. Utemeljene su dvije stru~ne skupine: jedna za organizaciju distribucijskih podru~ja, a druga za organizaciju sredi{njice HEP Distribucije d.o.o. Posao stru~nih skupina privodi se kraju. Kao {to sam prethodno spomenuo, taj posao reorganizacije distribucije zbog svih njenih obilje`ja, nije jednostavan niti je brzo provediv. Distribucija je sloèna i njena reorganizacija je iznimno zahtjevan posao. Nova }e organizacija biti implementirana u prvoj polovici 2006. godine.

Problem ne postoji od ju~er. Na potrebu ja~anja zajedni~kih funkcija upozorili su prije nekoliko godina i inozemni konzultanti, prosudiv{i da se s postoje}im stru~nim i organizacijskim kapacitetima zaposlenika u Upravi HEP Distribucije te{ko moè voditi pravna osoba od 10,5 tisu}a zaposlenika i 21 DP. Broj DP-a ne}e se zasad mijenjati, ali }e u Upravi HEP Distribucije biti ljudi mjerodavni za pojedine regije. S druge strane, s novom organizacijom ja~aju odgovaraju}e funkcionalne vertikale. Treba naglasiti da je temeljna zada}a Operatora distribucijskog sustava vo|enje i upravljanje sustavom te odràvanje distribucijskog sustava. Tim se slu`bama daje prioritet. Mnogi zaposlenici u Distribuciji obavljaju poslove za koje nemaju rje{enja. Novom }e se organizacijom korigirati sve postoje}e anomalije.

HEP Vjesnik: Drìte li da }e se novom organizacijom mo}i rje{avati bit problema, a to je uspostavljanje primjerenih radnih postupaka, discipline i odgovornosti svakog zaposlenika?

Mr. Sc. Kaìmir Vranki}: To }e se rje{avati usporedo, jer jedno bez drugog ne ide. Potrebno je imati odgovaraju}u organizaciju, ali i stru~ne rukovoditelje s organizacijskim sposobnostima na svim razinama. U rukovodnoj vertikali nuàn je brzi odziv, reakcija na sve poslovne doga|aje, u~inkovitost u provo|enju obveza gdje svatko mora nositi svoj dio odgovornosti. Ukratko, nemamo pravo na poslovnu inertnost. O~ito je da postoji prostor za pobolj{avanje poslovanja. Tu mislim na nastup prema kupcima, na{e

Nemamo(vi{e) prava na inertnost Pripremila:

\ur|a Su{ec

>

HEP VJESNIK 178/179 (218/219), studeni/prosinac 2005.4

reagiranje u svakodnevnom poslu – brzo otklanjanje kvara, izdavanje elektroenergetske suglasnosti i izradu priklju~ka, komunikativnost svakog na{eg zaposlenika prema strankama i tomu sli~no.

Socijalisti~ki mentalitet je imao pravilo da pojedinac koji radi u dràvnom sustavu traì razlog kako ne{to ne napraviti, a odgovornost prebaciti na skupinu, tim, komisiju... Vremena se mijenjaju. HEP postupno gubi monopol, a potpuno }e ga izgubiti 2008. godine. Odgovornost se individualizira i ide od direktora do posljednjeg zaposlenika u vertikali.

Svjestan sam da je neadekvatan mehanizam stimuliranja ljudi koji daju iznimne doprinose u velikim tvrtkama kao {to je HEP. Rukovoditelji trebaju pronalaziti na~ine stimuliranja takvih ljudi, vrednovanja njihovih rezultata i inicijativa, zna~i onih ljudi koji se prema HEP-u odnose kao prema svojoj ku}i.

HEP Vjesnik: Reorganizacija i sistematizacija uvijek je u HEP-u, kao i u drugim tvrtkama, bio tvrdi orah, jer se zadire u uspostavljene odnose i stoga je taj proces popra}en, mo`da, subjektivnim komentarima, ali i strahom ljudi. Ima li za to opravdanja?

Mr. sc. Kaìmir Vranki}: Individualna zate~ena prava zaposlenika se, u na~elu, ne mijenjaju. Organizacija i sistematizacija prvenstveno se radi zbog potreba posla, odnosno uskla|enja s potrebama za utemeljenje Operatora distribucijskog sustava. Naime, postoje}a organizacija funkcionira od 1991.godine.

Nova je organizacija prigoda i za afirmaciju mla|ih ljudi, koji su spremni prihvatiti novi oblik odnosa prema poslu, koji nisu optere}eni naslije|enim mentalitetom i odnosima, koji mogu povu}i. S druge strane, u Distribuciji je puno iskusnih i korisnih kolega, ~ije nam je stru~no i poslovno iskustvo vrlo va`no. Odlazak tih kolega u mirovinu nu`no se reflektira na poslovni proces. Svi su direktori DP-a dobili naloge da organiziraju prijenos znanja i iskustva sa stru~njaka i rukovoditelja, koji uskoro odlaze u mirovinu, na mla|e ljude koji }e preuzimati njihove poslove.

HEP Vjesnik: Jesu li, prema Va{em mi{ljenju, za uspje{nost poslovanja pojedinog DP-a direktori odlu~uju}i?

Mr. sc. Kaìmir Vranki}: To je dobro pitanje. Ali, {to vi{e promatram sve okolnosti poslovanja, sve vi{e dolazim do zaklju~ka da na uspje{nost poslovanja, osim individualnih kvaliteta rukovoditelja, iznimno utje~e naslije|eno stanje ali i vanjski uvjeti. Naime, premda nije pravilo, teè je poslovati DP-ima u regijama s niskim standardom ljudi, {to se izravno odraàva na razinu naplate. Ima i obrnutih primjera; kupci s manjim primanjima kao umirovljenici najuredniji su u pla}anju ra~una. Dakako, u posebno nepovoljnom stanju su DP-i koji su zahva}eni ratnim razaranjima… Smatram potrebnim napomenuti kako su rezultati DP Elektra Zagreb i DP Elektrodalmacija Split, kao podru~ja koja nisu bila zahva}ena ratom i gdje je standard stanovni{tva iznad hrvatskog prosjeka, trebali biti puno bolji. Pred novim direktorima tih DP-a su opse`ni i sloèni zadaci s kojima se uspje{no nose. Mislim da uspje{no provode svoje ugovorne obveze u smislu pobolj{anja rezultata poslovanja.

Najva`niji pokazatelji poslovanja pojedinog DP-a su gubici elektri~ne energije – tehni~ki i komercijalni, naplata prihoda, dani vezivanja i racionalno gospodarenje zalihama. Nu`no je da DP-i maksimalno koriste vlastite kapacitete, jer je besmisleno angaìrati vanjske izvo|a~e ako za konkretan posao imaju vlastite ljude i opremu. Sve su to obveze iz ugovora koje su u lipnju 2004. godine potpisali direktori DP-a. Uprava dru{tva periodi~ki provjerava realizaciju tih obveza.

Potrebno je izdvojiti rad nekoliko stru~nih skupina, najprije one koja je izradila Program skladi{nog poslovanja na razini HEP Distribucije d.o.o. Kona~no imamo stanje skladi{ta u cijeloj Distribuciji. Izdvajam i stru~nu skupinu koja je izradila Program DISPO, vaàn za obradu podataka o prekidima isporuke elektri~ne energije. Sve je to napravljeno vlastitim snagama, uz kori{tenje usluga Sektora za poslovnu informatiku, bez dodatnih vanjskih tro{kova. Postoji jo{ nekoliko uspje{nih stru~nih skupina ~iji rezultati pokazuju da na{i ljudi doista znaju i spremni su raditi kada im se postavi pravi zadatak.

HEP Vjesnik: Ho}e li se uskoro rije{iti jo{ jedan element nejedinstvenosti – zajedni~ka aplikacija za obra~un elektri~ne energije?

Mr. sc. Kaìmir Vranki}: Razli~iti oblici ra~una, razli~iti na~ini i intervali obra~una, razli~iti obrasci – to je potpuno neodrìvo u jednoj jedinstvenoj tvrtki. Intenzivno se izra|uje Program opskrbe i trebao bi se implementirati do ljeta 2006. godine. Na taj program }e se vezati i Call centar, za koji se priprema koncepcija. Jedinstvena aplikacija je primijenjena u DP Elektra Kri`, zna~i u svim njenim pogonima a dalje }e se primijeniti u DP Elektroprimorje Rijeka i postupno uvoditi u svim ostalim DP-ima u Hrvatskoj. Osobno drìm da je potrebna brà dinamika uvo|enja zajedni~ke aplikacije, ali dio stru~njaka angaìran je na uvo|enju aplikacije koju je od nas na me|unarodnom natje~aju otkupila Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne iz Mostara.

HEP Vjesnik: Koliko su utemeljene tvrdnje da }e Operator distribucijskog sustava biti svojevrsni test HEP-a, u smislu omogu}avanja ravnopravnog

pristupa distribucijskoj mreì energetskih subjekata koji }e se pojaviti na trì{tu?

Mr. sc. Kaìmir Vranki}: Pred HEP-Operatorom distribucijskog sustava postavlja se mre`na naknada kao novi okvir za poslovanje. To je va`na ~injenica. Racionalnost i u~inkovitost poslovanja, odnosno upravljanje tro{kovima nu`no je kako bi distribucija mogla uspje{no funkcionirati u novim okvirima. Za HEP Operatora distribucijskog sustava , odnosno za distribuciju samu po sebi, karakteristi~no je zate~eno stanje s brojnim atipi~nim pokazateljima. Bez obzira na pravni oblik i organizaciju HEP-a, distribucija mora rije{iti sve {to je naslijedila. U tomu je sr` problema.

HEP Vjesnik: [to ste naslijedili?Mr. sc. Kaìmir Vranki}: Projekt sanacije

i obnove mreè i postrojenja uni{tenih u agresiji na Hrvatsku, u {to moramo ulagati iznimno velika financijska sredstva. S druge strane, nastavljamo s projektom sanacije naponskih okolnosti kao kumulativnim problemom koji je generiran desetlje}ima, programom zamjene 200 tisu}a brojila, od ~ega smo veliki broj rije{ili tijekom 2005. godine, programom racionalizacije poslovanja u smislu nabave, izrade tipskih tehni~kih rje{enja i standardizacije tro{kova pojedinih tehni~kih rje{enja za izgradnju mreè i priklju~aka. Nagla{avam da su standardizirani tro{kovi izrade mreè i priklju~aka. Te cijene vi{e ne mogu biti razli~ite od jednog do drugog DP-a.

[to se ti~e naslije|enih financijskih tereta, spomenuo bih isplatu duga od 400 milijuna kuna zaposlenicima zbog raskinutog Kolektivnog ugovora iz 2000. godine. Postojao je, primjerice, jo{ jedan dugogodi{nji problem kojeg smo rije{ili, a to je otok Vir. Tamo smo legalizirali status kupaca i uglavnom smo otkupili razne privatne mreè koje se integriraju u sustav HEP-a.

Kra|a elektri~ne energije je pojava koja se ne moè zanemarivati. Radi rje{avanja tog problema, donijeli smo Pravilnik o neovla{tenoj potro{nji elektri~ne energije i njegova primjena daje konkretne rezultate, premda je bilo internih i eksternih otpora. Radi se na pobolj{avanju njegovih odredbi, kao i na propisivanju niza konkretnih mjera kako bi se smanjili gubici.

U poslovnim koracima, kako na razini HEP Distribucije, tako i na razini HEP-a, pove}ana je financijska disciplina, {to se o~ituje u znatnom smanjenju dugovanja prema dobavlja~ima. Fakture dobavlja~ima se uredno pla}aju. Na{e je opredjeljenje na razini HEP-a, odnosno HEP Distribucije – prioritetno angaìranje hrvatskih tvrtki . Time HEP poti~e doma}u proizvodnju. Istodobno, hrvatski proizvo|a~i kabela, transformatora i stupova su suo~eni s velikim rastom cijena pojedinih inputa, kao {to je aluminij, bakar i èljezo. Bez obzira na rast cijena tih sirovina, HEP je uspio odràti ili ~ak smanjiti nabavne cijene tih proizvoda .

Cijenu drvenih stupova smo smanjili i vi{e ih ne uvozimo ve} ih kupujemo od Hrvatskih {uma. Angaìranjem doma}e proizvodnje postiù se multipliciraju}i makroekonomski u~inci.

NA[ INTERVJU

Mr. sc. Kaìmir Vranki}, , ~lan Uprave HEP-a za distribuciju i opskrbu elektri~nom energijom i proizvodnju elektri~ne energije iz NE Kr{ko

Temeljna zada}a Operatora distribucijskog sustava je vo|enje i upravljanje te odràvanje distribucijskog sustava, a takva organizacija posla }e, vjerujemo, sanirati postoje}e stanje organizacije, koje ne odgovara stvarnom stanju i potrebama na terenu

>


Oko HEP-a i Hrvatske se vrte potencijalni otkupljiva~i koji rafiniranim metodama nude poznate recepte; pripremaju scenarije za podjelu HEP-a te nakon toga otkup prirodno profitabilnih dijelova po {to niòj cijeni. Ti takozvani strate{ki partneri imaju poznatu poslovnu politiku: podizanje cijene elektri~ne energije, smanjenje opsega odràvanja, zamrzavanje investicija, smanjenje tro{kova naj~e{}e otpu{tanjem ljudi, a sve u svrhu maksimizacije i izvla~enja profita. Da zaklju~im, na{ je zadatak urediti sustav, dodatno pobolj{ati poslovanje i pripremiti se za konkurenciju, odnosno pokazati da smo sami sposobni voditi HEP.

HEP Vjesnik: Imamo li mi dovoljno stru~nog radnog kadra?

Mr. sc. Kaìmir Vranki}: Broj zaposlenih u HEP-u od 14 854 je objektivno velik. Postoji ograni~enje zapo{ljavanja novih ljudi zbog velikog broja zaposlenih. Me|utim, ~injenica je da nam nedostaje operativnog tehni~kog kadra svih kvalifikacija na svim razinama – od montera do inènjera. Povrh toga, HEP je tvrtka s visokim prosjekom ìvotne dobi. Distribucijski posao je vezan za teren, oteàne meteorolo{ke uvjete, smjenski rad, rad u blizini napona. Zbog toga je nu`no pomla|ivanje kadrovske strukture.

HEP Vjesnik: [to bi izdvojili kao najve}i problem u ostvarenju energetske strategije HEP-a, odnosno Hrvatske?

Mr. sc. Kaìmir Vranki}: Rast cijena energenata – plina, nafte i ugljena. Glede plina, ograni~ena je njegova dobava iz uvoza, a za opciju termoelektrana na ugljen i nuklearnih elektrana postoji zabrana, pa ~ak i istraìvanja. Uz to su i ograni~enja koje je nametnuo Kyoto protokol i koja name}u dodatne tro{kove. Me|utim, za Hrvatsku je dugoro~no gledaju}i, nuklearna opcija neizbje`na. Njoj se okre}u mnoge zemlje koje je godinama nisu ni spominjale, poput Velike Britanije i Italije. SAD produljuju ìvotni vijek postoje}im nuklearkama i pripremaju izgradnju novih. Kina tako|er priprema izgradnju vi{e nuklearnih elektrana. Zapadni svijet jako je ranjiv zbog velike ovisnosti o cijeni i mogu}nosti dobave fosilnih goriva. Hrvatska }e se morati aktivno pripremati i, ovisno o razvoju doga|aja, aktivno uklju~iti u nuklearnu opciju.

HEP Vjesnik: Budu}i da ste kao ~lan Uprave HEP-a zaduèni i za proizvodnju iz NE Kr{ko, kakva je suradnja s obzirom na jo{ jedan naslije|eni, nerije{eni problema iz proteklog vremena?

Mr. sc. Kaìmir Vranki}: NE Kr{ko d.o.o. utemeljena je kao pravna osoba i izdvojena je iz svih problema izme|u HEP-a i Vlade Republike Slovenije. Stru~ne ekipe HEP-a, kao suvlasnika, aktivno sudjeluju u izradi godi{njih planova - gospodarskih i planova investicija, planova dekomisije i odlaganja otpada, prati se provo|enje me|udràvnog dru{tvenog ugovora i postoji dobra suradnja s menad`mentom NE Kr{ko. Svi nerije{eni problemi iz prethodnog razdoblja zapravo su izvan NE Kr{ko.

HEP Vjesnik: Kako se ostvaruje jedan od najva`nijih ciljeva Uprave HEP-a: kupac u sredi{tu pozornosti HEP-a?

Mr. sc. Kaìmir Vranki}: Budu}i da se taj cilj u najve}oj mjeri odnosi na Distribuciju, odnosno Opskrbu, namjera je da iza|emo u susret svim kupcima HEP-a i to na obostranu korist. Naime, pro{irili smo mreù naplate. Zatekli smo ugovore s pojedinim bankarskim ku}ama o naplati ra~una uz kori{tenje kreditnih kartica. Prema tim ugovorima HEP je pla}ao visoke marè, a upla}ena sredstva kupaca dobivao je s ka{njenjem i do dva mjeseca. Stoga smo s dvije dràvne tvrtke: FINOM i Hrvatskom po{tom, ugovorili pla}anje svih ra~una HEP-a na njihovim {alterima – bez naknade za kupce, a na tro{ak HEP-a. Podaci pokazuju enorman porast uplata na njihovim {alterima, jer su lako dostupni u cijeloj Hrvatskoj, a ljudima je va`na svaka kuna. HEP na taj na~in dolazi brè do novca. Osim toga, rastere}ena su naplatna mjesta u DP-ima i, sukladno na{oj poslovnoj politici, njih }emo postupno reducirati.

HEP Vjesnik: Ho}e li ti prostori u DP-ima biti prenamijenjeni u savjetovali{ta za kupce?

Mr. sc. Kaìmir Vranki}: Projekt da svaki DP ima svoj infocentar zapo~eo je u Elektri Zagreb. Rije~ je o Infocentru gdje svaki kupac na jednom mjestu moè dobiti sve informacije: o priklju~cima, o cijenama, racionalnom kori{tenju elektri~ne energije, za{titi okoli{a…sve relevantne podatke za kori{tenje elektri~ne energije. Infocentar je opremljen suvremenim sredstvima komunikacije, poput interneta i e-maila. Svaki budu}i kupac mo}i }e uputiti reklamaciju HEP-u za ka{njenje u realizaciji priklju~ka, za visinu procijenjenih tro{kova priklju~ka i drugom. Moram naglasiti da smo ~esto bili suo~eni sa samovoljom pojedinih referenata koji bi neopravdano dugo rje{avali spomenute zahtjeve kupaca. Mi se moramo potpuno okrenuti kupcima i imati promptne odgovore na sve njihove zahtjeve. Osobito je to va`no u segmentu izrade priklju~aka i zahtjeva za novom snagom i energijom na{im postoje}im i budu}im kupcima, kao i problematici obra~una i naplate elektri~ne energije.

Uskoro, na razini Distribucije, odnosno Opskrbe zapo~injemo s projektom Call centra, gdje }e kupci mo}i dobiti sve on line informacije o svojim ra~unima, uplatama, potro{nji i drugom.

HEP Vjesnik: Kada }e se aktivirati HEP Opskrba d.o.o.?

Mr. sc. Kaìmir Vranki}: Do kraja ove godine, aktivira se HEP Opskrba povla{tenih kupaca. Sada }e brinuti o 39 postoje}ih povla{tenih kupaca, a postupno }e preuzimati nove, sukladno dinamici otvaranja trì{ta, odnosno 2008. godine preuzet }e sve kupce HEP-a. Za sada }e u HEP Opskrbi raditi ~etvorica zaposlenika, a osiguran je novi poslovni prostor. Trenuta~no s povla{tenim kupcima pregovaramo o cijeni elektri~ne energije za 2006. godinu.

HEP Vjesnik: Osje}ate li se kao integralni distributer?

Mr. sc. Kaìmir Vranki}: HEP je jedinstven organizam, jedinstveni tehnolo{ki sustav, premda je zbog uspostavljanja preglednih pravnih i ekonomskih odnosa, a u skladu s europskim direktivama, podijeljen na odgovaraju}e pravne osobe. Kao ~lan Uprave, dobro sam upoznat sa svim dijelovima HEP-a, a ne samo s distribucijom. Radio sam deset godina u Elektri Zagreb. Bio sam dispe~er, {to je jedan od najodgovornijih poslova. Deset sam godina radio u proizvodnji kao Voditelj Tima za NE Kr{ko, gdje sam se suo~avao s vrlo sloènom tehni~kom, ekonomskom, pravnom, organizacijskom i sigurnosnom problematikom.

HEP ostvaruje dobre poslovne rezultate, ali nema potrebe ni vremena za lovorike. Poslovni rezultati su ovisni i o vanjskim ~imbenicima na koje Uprava ne moè znatnije utjecati, kao {to su to, primjerice, cijene energenata. Me|utim, Uprava se maksimalno angaìrala u mogu}em prostoru djelovanja, posebice u racionalizaciji poslovanja i u~inkovitosti realizacije projekata. HEP treba ostati cjelovita, stabilna i sigurna tvrtka, omogu}iti na{im kupcima sigurnu opskrbu elektri~nom energijom, imati konkurentnu i racionalnu cijenu elektri~ne energije prikladnu standardu na{ih kupaca. S druge strane, smatram nu`nim stvarati financijske preduvjete za gradnju novih elektrana te pro{irenje i obnovu mreè i postrojenja.

HEP Vjesnik: Mislite li da su na{i ljudi razmaèni ili opravdano zahtjevni?

Mr. sc. Kaìmir Vranki}: Mislim da ljudi koji rade u HEP-u, a posebice u distribuciji, obavljaju zahtjevne poslove – u svim vremenskim uvjetima i u blizini napona. Osim toga, uvijek su stand by, kada do|e do prekida u isporuci elektri~ne energije, jer moraju reagirati bez odga|anja, stalno su na mreì koju moraju odràvati, moraju se probiti do zadnjeg brojila, naplatiti potro{enu elektri~nu energiju…

Povrh toga, svakodnevno su izloèni kritici, prigovorima pa i fizi~kim napadima, jer kupci ~esto struju doìvljavaju kao op}e dobro koje mora biti raspoloìvo ~ak i kad se ne pla}a. Ako samo nekolicina od preko dva milijuna kupaca stvara incidentna stanja ili reagira na na{e propuste, u javnosti se zbog toga moè stvoriti op}e negativno mi{ljenje o HEP-u. Posao na{ih zaposlebnika sam po sebi nije popularan. S druge strane, na{i ljudi ~ine sve da se kupcima uredno isporu~uje kvalitetna elektri~na energija.

Pla}e u HEP-u nisu najve}e, ali su iznad prosjeka u gospodarstvu. Takav je odnos i u elektroprivrednim tvrtkama u europskim zemljama. Prednost zaposlenja u HEP-u je relativna sigurnost radnog mjesta. Ljudi se osje}aju kao dio tvrtke i ostaju vjerni HEP-u.

Iskoristio bi ovu prigodu i svim zaposlenicima, njihovim obiteljima, kao i na{im kupcima zaèlio ~estit Boì}, zdravlja i mnogo lijepih doga|aja u Novoj 2006. godini.


UPRAVA I KOLEGIJ

Porast prihoda, ali i tro{kova Tatjana Jalu{i}

U odnosu na jednako razdoblje pro{le godine, tro{kovi poslovanja su ve}i za 15,6 posto te je zbog njihovog ve}eg rasta od rasta poslovnih prihoda ostvarena manja dobit od planirane

Sastanak Uprave s kolegijem direktora HEP-a odràn je 21. studenog o.g. u sjedi{tu HEP-a u Zagrebu. (Spomenimo da je tim sastankom otvorena obnovljena dvorana na sedmom katu poslovne zgrade u Ulici grada Vukovara!)

Hrvatska elektroprivreda je u protekloj godini osigurala dovoljne koli~ine elektri~ne energije za sve kupce. U odnosu na jednako razdoblje pro{le godine, od sije~nja do rujna, ukupna potro{nja elektri~ne energije porasla je za 3,4 posto, toplinske za pet, a plina za 8,9 posto. U prvih devet mjeseci ove godine HEP je ostvario dobit u poslovanju. Ukupna potraìvanja (u odnosu na rujan 2004. godine) porasla su za 0,7 posto, a broj dana vezivanja je smanjen s 56 na 52. Ostvareni ukupni prihod, u odnosu na jednako razdoblje pro{le godine, za 12,4 posto je ve}i, ali su i ve}i varijabilni i fiksni tro{kovi. Djelatnost elektri~ne energije zabiljeìla je dobit, dok su toplinarstvo, distribucija plina i ostale djelatnosti poslovale s gubitkom. U odnosu na 31. prosinac 2004. godine, u HEP grupi je 59 radnika manje.

I. Mravak je poslovanje u 2005. godini ocijenio pozitivnim, a spomenuo je najzna~ajne rizike za 2006. godinu: hidrolo{ke okolnosti, nepovoljnije od planiranih, ve}i rast cijena goriva od planiranog, manju isporuku plina od ugovorenih koli~ina te rast te~aja dolara i eura

IZGRADNJA PROIZVODNIH OBJEKATA – PRIORITETNA ZADA]A

Predsjednik Uprave HEP-a mr.sc. Ivan Mravak naglasio je da je izgradnja novih proizvodnih kapaciteta prioritetna zada}a HEP-a. Me|u kapitalnim investicijama izdvojio je TE-TO Zagreb, TE Sisak, TE Osijek, TE Plomin i HE Le{}e.

Do 31. prosinca ove godine donijet }e se, naglasio je, odluka o na~inu aktiviranja HEP Opskrbe, koja sada opskrbljuje 39 povla{tenih kupaca, {to je pribli`no 13 posto potro{nje elektri~ne energije u Hrvatskoj. Do tog roka potrebno je, tako|er, izraditi ugovore o me|usobnim odnosima dru{tava HEP-a koja obavljaju elektroenergetske djelatnosti.

Govore}i o nedavno donesenoj Odluci o poticajnim mjerama za smanjenje broja zaposlenika, I. Mravak je naglasio da je cilj do kraja mandata ove Uprave posti}i broj od 13.900 zaposlenih.

U tijeku su pripreme za dono{enje pravilnika o rje{avanju stambenih potreba te osnivanje dobrovoljnog mirovinskog fonda (tre}i stup). Pregovara~ki proces za sklapanje novog kolektivnog ugovora bit }e dovr{en, kako se o~ekuje, do 31. prosinca ove godine.

- Sigurna i pouzdana opskrba kupaca elektri~nom energijom uz minimalne tro{kove – misija je HEP-a koju valja stalno imati na umu, zaklju~io je I. Mravak.

RAST TRO[KOVA POSLOVANJA, POVE]AN IZVOZ

Rezultate poslovanja koje je HEP ostvario u proteklih devet mjeseci iscrpno je predstavio mr.sc.

Darko Beli}, ~lan Uprave HEP-a za ekonomske poslove. Uz doma}u potro{nju, porasla je prodaja elektri~ne energije doma}im kupcima (5,2 posto) te prodaja elektri~ne energije za izvoz (101 posto). Porast biljeè i prodaja toplinske energije (5,6 posto) i plina (9,2 posto). Ukupni promet elektri~ne energije porastao je 12,7 posto. Zna~ajno je porasla prodaja inozemnim kupcima (124 posto).

- Ostvarena je manja dobit od planirane, zbog ve}eg rasta tro{kova poslovanja od rasta poslovnih prihoda, ocijenio je D. Beli}. Naime, u odnosu na jednako razdoblje pro{le godine, tro{kovi poslovanja su ve}i za 15,6 posto.

O aktualnim elektroenergetskim okolnostima govorio je Ante Jel~i}, direktor Sektora HEP Trade. Od sije~nja do listopada ove godine, hidrolo{ke okolnosti bile su povoljnije od prosje~nih te su isporuke prirodnog plina za pogon termoelektrana-toplana bile manje od planiranih. Rad superponirane prijenosne mreè bio je pouzdan, a cijene elektri~ne energije na trì{tu bile su visoke. Ostvaren je i zna~ajan izvoz elektri~ne energije (plasman hidrovi{kova i komercijalni izvoz). Uz prosje~ne dotoke, dobru pogonsku spremnost proizvodnih kapaciteta, dovoljne koli~ine goriva i pouzdan rad superponirane prijenosne mreè, do kraja godine je mogu}e osigurati dovoljne koli~ine elektri~ne energije za potrebe svih kupaca, poru~io je A. Jel~i}.

OSTVARENI GOSPODARSKI PLANOVI

O ostvarenju gospodarskih planova i planova investicija za 2005. po pojedinim dru{tvima izvijestili su @eljko Dori}, direktor HEP Proizvodnje,

NOVA IMENOVANJA

Od posljednjeg kolegija, odrànog 6. lipnja

2005. godine, provedene su kadrovske promjene,

odnosno:

- direktorom PrP Osijek HEP OPS-a

imenovan je Nikola Jaman,

- savjetnikom direktora PrP Osijek HEP

OPS-a imenovan je Mihajlo Abramovi},

- direktorom Sektora za izgradnju i

investicije HEP OPS-a imenovan je @eljko Ko{~ak,

- direktorom Sektora za informacijsko

komunikacijske tehnnologije HEP OPS-a

imenovan je Ante Bari},

- direktorom Sektora za razvoj i

institucijsku suradnju HEP OPS-a imenovan je

Damjan Me|imorec

- direktorom Sektora za ekonomske,

pravne i kadrovske poslove HEP OPS-a imenovan

je mr.sc. Dragutin Dvorski.


Kolegij direktora s Upravom HEP-a odràn je na doma}em terenu, u obnovljenoj dvorani na sedmom katu poslovne zgrade u sjedi{tu HEP-a u Zagrebu

Miroslav Mesi}, direktor HEP Operatora prijenosnog sustava i Mi{o Jurkovi}, direktor HEP Distribucije.

@. Dori} je nazo~ne upoznao s ~injenicom da se zbog reducirane opskrbe plinom, za pogon termoelektrana-toplana vi{e koristi loìvo ulje. U slu~aju daljnjih redukcija, smanjivat }e se potro{nja plina za rad Bloka K u TE-TO Zagreb. U opskrbi loìvim uljem ne o~ekuju se pote{ko}e.

M. Mesi} je ocijenio da se i do kraja godine, kao {to je to bio slu~aj u proteklom razdoblju, o~ekuje visoka raspoloìvost prijenosne mreè. Me|u va`nijim objektima iz Plana investicija u 2005. godini, koji su u po~etnoj i srednjoj fazi izgradnje, spomenuo je: TS 110/35 kV Drni{, TS 110/35 kV Vara`din (pro{irenje), TS 110(10)20 kV Siscia, Uvod DV 2x110 kV Mraclin – Pra~no u TS Siscia, TS 110/10 (20) kV Vin~ent s priklju~nim dalekovodom 2x110 kV, DV 2x110 kV Pra~no – Kostajnica, DV 110 kV \akovo – @upanja, TS 400/220/110 kV Konjsko (sanacija i obnova) te DV 2x220 kV Plomin – Vodnjan.

HEP Distribucija, kako je prosudio je M. Jurkovi}, planira ostvarenje gospodarskog plana za 2005. godinu u potpunosti.

OSTVARENI CILJEVI RESTRUKTURIRANJA HEP OPS-a

Mr.sc. Ivica Toljan, ~lan Uprave HEP-a za prijenos, zaklju~io je da su ostvareni ciljevi restrukturiranja HEP OPS-a. Njegova organizacija je uskla|ena sa zakonskom regulativom i pove}anim opsegom poslovanja te je omogu}ena pove}ana u~inkovitost poslovanja, u skladu s praksom europskih operatora prijenosnih sustava. I. Toljan je izdvojio zna~aj ujedna~enosti organizacije na cijelom podru~ju djelovanja HEP OPS-a. Nova hijerarhijska organizacija s tri razine rukovo|enja }e, prema njegovim rije~ima, omogu}iti ve}u fleksibilnost u poslovanju. Prihva}en je model vo|enja hrvatskog elektroenergetskog sustava «1+4» (jedan glavni te ~etiri regionalna centra - Osijek, Rijeka, Split i Zagreb).

O restrukturiranju HEP Distribucije govorio je mr.sc. Kaìmir Vranki}, ~lan Uprave HEP-a za distribuciju. Novi organizacijski ustroj zna~i

razdvajanje mre`ne i opskrbne djelatnosti, odnosno premje{tanje mjernih ure|aja iz opskrbne u mre`nu djelatnost, organiziranje mre`ne djelatnosti po poddjelatnostima, odnosno razdvajanje Slu`be za tehni~ke poslove na tri organizacijska dijela: vo|enje pogona; odràvanje; razvoj i investicije. Nadalje, dimenzioniranje sada{nje Slu`be za izgradnju i usluge za vlastite investicije (projektiranje i izgradnja), premje{tanje ba`darnica i traforadionica iz sada{nje Slu`be za izgradnju i usluge u Slu`bu za odràvanje. Nova shema predvi|a ukidanje pogona u sjedi{tu DP-a, ujedna~enu organizaciju pogona i pogonskih ureda u svim distribucijskim podru~jima te ukidanje odsjeka.

KAPITALNI PROJEKTI U 2006. GODINI

Mr.sc. Goran Slipac, direktor Sektora za razvoj HEP-a, predstavio je Plan investicija za 2006. godinu. Kao kapitalne investicijske projekte naveo je HE Le{}e, TE-TO Zagreb Blok L, pripremne radove za TE Sisak, TE Osijek i TE Plomin (zamjenski blok), revitalizaciju ICT-a, dovr{etak programa Ernestinovo i @erjavinec te programa Zagreb, Rijeka i Split, DV 2x220 kV Plomin - Vodnjan, Program Banovina (stanice i vodovi), TS 110/10 (20) kV Osijek IV i Turni} Rijeka, sanaciju naponskih okolnosti, revitalizaciju SDV centara, sanaciju ratnih {teta te programske aplikacije za funkciju Opskrbe. Tu su i kapitalni investicijski projekti u djelatnosti toplinarstva i distribuciji plina.

Zaklju~uju}i ovaj sastanak, predsjednik Uprave I. Mravak je poslovanje HEP grupe u 2005. godini ocijenio uspje{nim. Za idu}u poslovnu godinu najavio je smanjenje op}ih tro{kova poslovanja, uz zadràvanje sada{nje razine zaduènosti. U 2006. godini o~ekuje se rast potro{nje elektri~ne i toplinske energije te plina, nabavnih cijena energetskog goriva (plina i loìvog ulja) te elektri~ne energije iz uvoza. Najzna~ajniji rizici u idu}oj poslovnoj godini su: hidrolo{ke okolnosti nepovoljnije od planiranih, ve}i rast cijena goriva od planiranog, manja isporuka plina od ugovorenih koli~ina te rast te~aja dolara i eura.

PODZAKONSKI AKTI

U procesu restrukturiranja HEP grupe u tijeku je dono{enje podazkonskih akata. Izra|eni su prijedlozi Op}ih uvjeta za opskrbu elektri~nom energijom, Pravilnika o naknadi za priklju~enje na elektroenergetsku mreù i za pove}anje priklju~ne snage te Mre`nih pravila elektroenergetskog sustava. Potrebno je donijeti i Pravilnik o energiji uravnoteènja, Pravila o dodjeli i kori{tenju prijenosnih kapaciteta na granicama Republike Hrvatske, a u tijeku je izrada kona~nog prijedloga Pravila djelovanja trì{ta elektri~nom energijom.

NADZORNI ODBOR

DONESEN KONSOLIDIRANI GOSPODARSKI PLAN I PLAN INVESTICIJA ZA 2006.

Na sastanku Nadzornog odbora Hrvatske elektroprivrede d.d., održanom pod predsjedanjem predsjednika Ivice Horvata 29. studenog o.g., prihvaćeno je Izvješće o stanju potraživanja za elektri~nu energiju, toplinsku energiju, plin, usluge i ostalo na dan 31. listopada 2005. godine. Nadzorni odbor je prihvatio Izvješće o poslovanju HEP grupe u razdoblju od 1. sije~nja do 31. listopada 2005. godine te je na prijedlog Uprave HEP-a donesen Konsolidirani gospodarski plan, kao i Plan investicija HEP grupe za 2006. godinu. U idućoj godini planirana je dobit iz poslovanja, a ukupna planirana ulaganja od 2,6 milijarda kuna raspodijeljena su po društvima. Najviše investicijskih sredstava predvi|eno je u HEP Distribuciji (34,9 posto) i HEP Proizvodnji (25 posto). Kao izvori sredstava koristit će se sredstva slobodne amortizacije, naknade za priklju~ak, krediti u korištenju te novi izvori sredstava.

Nadzorni odbor je prihvatio Informaciju o sporazumu izme|u HEP-a d.d. i Kon~ar-Konzorcija o rješavanju pitanja naplate ugovorne kazne temeljem ugovora za TS Ernestinovo i TS Žerjavinec mirnim putem.

Nakon što se suglasio s odlukom Uprave Društva od 29. srpnja 2005. godine o imenovanju ~lana Uprave HEP-a d.d. Ive ôvića, za ~lana Nadzornog odbora društva Gradska plinara Zagreb, Nadzorni odbor je donio Odluku o rashodu dotrajale i neupotrebljive nematerijalne i materijalne imovine i otpis potraživanja i obveza HEP-a na dan 30. rujna 2005. godine.

(Ur)


Suvremena elektroenergetika je iznimno dinami~na grana gospodarstva razvojnog tipa velikih stru~nih zahtjeva, {to potvr|uje vi{e od 250 referata ovog Savjetovanja na razini svjetske struke

Tradicijsko gostoljubivi hotel Croatia u Cavtatu, upravo prije ovogodi{njeg zatvaranja, ugostio je sudionike Me|unarodnog 7. savjetovanju Hrvatskog ogranka CIGRÉ. Njih ~ak 850 iz Hrvatske i iz nekoliko europskih zemalja (Austrija, [vicarska, Ma|arska, Njema~ka, Italija, Francuska, Slovenija, BiH, Srbija i Crna Gora) su od 6. do 10. studenoga o.g., tijekom ~etiri naporna dana, bili u prigodi upoznati se s 252 referata i popratiti trinaest predavanja i prezentacija sponzora, obi}i {tandove brojnih izlaga~a.... Svemu tomu treba pribrojiti i ~etrdesetak sastanaka studijskih odbora, sjednice Nadzornog i Izvr{nog odbora, kao i Skup{tine, koja se odràva svake druge godine.

Nakon {to se sudionicima obratio predsjednik Organizacijskog odbora dr.sc. Ante Maru{i}, Savjetovanje je otvorio predsjednik HO CIGRÉ mr.sc. Ivica Toljan. Veliku HO CIGRÉ, dosad najmnogoljudniji cavtatski skup, pozdravili su i zaèljeli uspje{an rad uvaèni gosti: Jean Kowal - glavni tajnik me|unarodne CIGRÉ, Georges de Montravel - ~lan predsjedni{tva francuskog odbora CIGRÉ i predsjednik me|unarodne udruge elektroindustrije EURELECTRIC, dr.sc. @eljko Tom{i} - pomo}nik ministra za energetiku i rudarstvo u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetni{tva, mr.sc. Ivan Mravak - predsjednik Uprave HEP-a, Jure Mileti} - ùpan Dubrova~ko-neretvanske ùpanije, kao i predstavnici nacionalnih odbora CIGRÉ Slovenije, Srbije i Crne Gore te BiH. Akademik Boò Udovi~i}, na{ energetski guru, poru~io je svojim mla|im kolegama i sljedbenicima da koriste znanost i pamet za prevladavanje problema koje donosi privatizacija i izgradnja novih objekata, jer iza i jednog i drugog stoje i veliki novci i jo{ ve}a odgovornost. Uime koncerna KONÂR Elektroindustrija, zlatnog sponzora, sudionike je pozdravio ~lan Uprave Davor Mladina, a glasnogovornik ovogodi{njeg generalnog sponzora – Dalekovoda, bio je predsjednik njegove Uprave Luka Mili~i}.

STRUKA


HO CIGRÉ SVE ZNAÂJNIJI ZA HRVATSKO GOSPODARSTVO Marica @aneti} Malenica

Snimio: Frano Gazzari

Cjelovita HEP grupa za boljitak hrvatskog gospodarstva

S osobitom pozorno{}u popra}ena je

prezentacija predsjednika Uprave HEP-a mr.sc. I.

Mravka pod nazivom HEP – Hrvatski energetski

klaster.

- Misija HEP grupe je sigurna i pouzdana

opskrba kupaca elektri~nom energijom uz

minimalne tro{kove, dok je njena vizija - cjelovita

korporacija koja postaje regionalni trì{ni igra~,

hrvatski energetski klaster – skupina povezanih

djelatnosti, uz koncept „multiutility“ pristupa i

jedan od glavnih pokreta~a boljitka hrvatskog

gospodarstva, rekao je I. Mravak. Govore}i o

profilu HEP grupe i pokazateljima poslovanja

za pro{lu godinu, u kojoj je ostvaren prihod od

1,2 milijarda eura, obrazloìo je proces reforme

elektroenergetskog sektora te organizaciju HEP

grupe sukladno zakonskoj regulativi.

Uskla|ivanje organizacije HEP grupe s

novim energetskim zakonima bit }e zgotovljeno

do kraja ove godine. Odredbi o razdvajanju treba

udovoljiti pravno (~lanovi HEP grupe su odvojena

pravna dru{tva/subjekti sa svojim statutom),

ra~unovodstveno (izra|uju svoja financijska

izvje{}a koja revidira neovisna revizijska tvrtka i

koja se objavljuju sukladno zakonu) i funkcionalno

{to podrazumijeva da dru{tva imaju odvojene

uprave i nadzorne odbore; direktori dru{tava

samostalno donose odluke koje se odnose na

svakodnevno poslovanje, a uprave OPS-a i ODS-a

donose punopravne odluke vezano uz imovinu

kojom upravljaju.

- Jedna od va`nih zada}a, koja nas o~ekuje

do kraja 2005. godine, je osnivanje Operatora

distribucijskog sustava (ODS), koji }e nastaviti s

djelatno{}u opskrbe tarifnih kupaca do 1. srpnja

2007., kao i ure|enje odnosa izme|u dru{tava

ugovorima o me|usobnim odnosima. HEP Opskrba

d.o.o. preuzima opskrbu povla{tenih kupaca,

a radi se i na uvo|enju aplikacija za prodaju

elektri~ne energije (novi obrazac obra~una i

akontacijske uplatnice), rekao je mr.sc. I. Mravak i

dodao: Danas na trì{tu elektri~ne energije imamo

39 povla{tenih kupaca, a slijedit }e se dinamika

otvaranja trì{ta: 1. srpnja 2006. godine za sve

kupce s potro{njom ve}om od 9 GWh, godinu

poslije za poduzetnike, a 1. srpnja 2008. i za sve

kupce, kojih je 2004. godine bilo 2.200.000.

Govore}i o godi{njici uspje{no obavljene

rekonekcije (koju je omogu}ila izgradnja TS

@erjavinec i obnova TS Ernestinovo), I. Mravak je

naglasio kako su njome ostvarene infrastrukturne

pretpostavke za sigurnu opskrbu elektri~nom

energijom, uspostavu zajedni~kog europskog

trì{ta elektri~ne energije (volumen trgovine

vi{e je nego udvostru~en) i daljnju liberalizaciju

elektroenergetskog sektora jugoisto~ne Europe.

[to se ti~e investicijskih aktivnosti,

I. Mravak je naglasio da se do 2012. godine

predvi|a ostvarenje brojnih planova i

investicijskih programa. U podru~ju proizvodnje:

TE-TO Zagreb, TE Sisak, TE Osijek, TE Plomin

i HE Le{}e ukupne instalirane snage 540

MW; program HEP OPS-a: Istra, Dubrovnik,

Rijeka, Zagreb – Jarun, Split i Banovina; daljnje

povezivanje sa susjednim elektroenergetskim

sustavima te modernizacija sustava vo|enja

elektroenergetskog sustava; ostvarenje kapitalnih

objekata HEP ODS-a iz programa Zagreb, Rijeka

i Split; program sanacije ratnih {teta; program

prelaska na novonormirane napone; program

sanacija naponskih okolnosti te realizacija

kapitalnih objekata HEP Toplinarstva i HEP Plina…

- HEP je jedna od najve}ih hrvatskih tvrtki

sa 14.835 radnika i prometom ve}im od 9,1

milijarda kuna. Jedan je od pokreta~a novog

razvojno investicijskog ciklusa s pribli`no 1/8

ukupnog godi{njeg investicijskog iznosa glavnih

dràvnih tvrtki - i poslovno trì{te u vrijednosti

ve}oj od 3 milijarda kuna godi{nje. Pribli`no

90 posto angaìranih investicijskih sredstava

HEP-a su ugovori s doma}im tvrtkama, a najve}i

opseg poslovne suradnje ostvaruje se s tvrtkama

Kon~ar i Dalekovod - u 2004. godini u iznosu

ve}em od 440 milijuna kuna. U poslovnoj suradnji

ostvarenoj s kompanijama registriranim u

Hrvatskoj prednja~e ABB i Siemens s pribli`nom

realizacijom od 150 milijuna kuna u pro{loj

godini.

Na kraju je I. Mravak naglasio da je

hrvatskim energetskim zakonima, koje je

Europska komisija ocijenila iznimno kvalitetnim,

omogu}en opstanak cjelovite HEP grupe koja kao

hrvatski energetski klaster zna~ajno doprinosi

boljitku hrvatskog gospodarstva.

>


[TO HO CIGRÉ ÎNI ZA HRVATSKO GOSPODARSTVO?

Nakon {to je, u znak obiljeàvanja prve godi{njice uspje{no izvedene rekonekcije, prikazan video zapis Europski strujni krug, predsjednik HO CIGRÉ mr.sc. I. Toljan odrào je uvodno predavanje/prezentaciju pod nazivom Misija i zna~aj HO CIGRÉ u hrvatskom gospodarstvu.

Misija i ciljevi HO CIGRÉ su prvenstveno promid`ba i razvoj te razmjena i distribucija znanja iz podru~ja proizvodnje, prijenosa, distribucije i opskrbe elektri~nom energijom i za{tita okoli{a uz odrìvi razvoj, kao i organizirano i na visokoj stru~noj i znanstvenoj razini okupljanje svih profesionalaca hrvatskog elektroenergetskog sektora na jednom mjestu.

Osvr}u}i se na zna~aj elektroenergetskog sektora u hrvatskom gospodarstvu, I. Toljan je naglasio:

- Hrvatska elektroenergetika ve} sada je ravnopravan dio Europe, budu}i da preko svojih predstavnika u stru~nim organizacijama poput CIGRÉ, UCTE, EURELECTRIC, SUDEL, a uskoro i ETSO, zajedni~ki stvara europsku energetiku. U tom kontekstu, aktualna uloga i obveza HO CIGRÉ, kao stalne, neprofitne i nevladine organizacije, je da pravodobno upozorava i analizira aktualne trendove u elektroenergetici, kako se zbog manjka elektri~ne energije ne bi ograni~avao gospodarski rast Hrvatske. Tako|er, slijedom globalnog trenda liberalizacije trì{ta elektri~ne energije, nedvojbena je i njegova velika uloga u otvaranju tog trì{ta u Hrvatskoj. Stoga je HO prilagodio svoju organizacijsku strukturu zahtjevima reforme i novoj organizaciji mati~ne me|unarodne organizacije.

Suvremena elektroenergetika je iznimno dinami~na grana gospodarstva razvojnog tipa, {to name}e velike stru~ne zahtjeve. To, prema rije~ima I. Toljana, potvr|uje vi{e od 250 referata na ovom Savjetovanju na razini svjetske struke. Istodobno, intenzivna primjena informati~kih i komunikacijskih tehnologija, posebice interneta, traì permanentno obrazovanje, pri ~emu je nu`na i transformacija obrazovnih institucija koje pripremaju stru~njake za brze promjene. U tom smislu, hrvatski ogranak CIGRÉ, kao sredi{nje mjesto za zajedni{tvo struke

Radno predsjedni{tvo dràlo je sve konce u rukama

Predsjednik HO CIGRÉ mr. sc. Ivica Toljan i tajnik J. Moser u razgovoru i dogovoru s glavnim tajnikom me|unarodne CIGRÉ, Jeanom Kowalom o daljnjim aktivnostima

Do sada najbrojnije Savjetovanje HO CIGRE, koje je u ~etverodnevnom radu okupilo ~ak 850 sudionika


STRUKA


i prakse, i ubudu}e }e bitno doprinositi boljitku hrvatskog, a time i europskog gospodarstva, poru~io je I. Toljan.

Prodekan za znanost zagreba~kog FER-a, dr.sc. @eljko [tih u predavanju Novi ustavni program uskla|en s Bolonjskom deklaracijom, iskoristio je ovu prigodu da brojne sudionike, od koji su mnogi svoja dodiplomska i poslijediplomska zvanja stekli upravo na toj znanstvenoj ustanovi, upozna s promjenama u nastavnom procesu uvjetovanim europskim direktivama.

PRIZNANJA ZASLU@NIM ^LANOVIMA

Na sjednici Skup{tine HO CIGRÉ, prihva}eno je izvje{}e o radu HO za razdoblje od 2003. do 2005. godine, a dodijeljena su priznanja zaslu`nim ~lanovima. To su: Dragan Borojevi}, Neven Brankovi}, Ante Delonga, Silvano Drandi}, Boìdar Filipovi} Gr~i}, Zdenko Godec, Stjepan Har~i, Vladimir Jari}, Damir Karavidovi}, Boìdar Katu{i}, Tomislav Kelemen, Miroslav Mesi}, Branko Paji}, Stjepan Pavlek, Rihard [tener, Ante Sekso, Ivan [imatovi}, Tomislav Vujnovac i Vinko Vukovi}. Uime nagra|enih, za priznanja je zahvalio jedan od laureata T. Vujnovac.

RAD U SEKCIJAMA I GRUPAMA

Referati su razvrstani prema preferencijalnim temama, a rad se odvijao po sljede}im sekcijama i grupama:

• Sekcija I – Oprema (Grupa A1- Rotacijski strojevi; grupa A2 – Transformatori; Grupa A3 – Visokonaponska oprema),

• Sekcija II – Podsustavi (Grupa B1 – Izolirani kabeli; Grupa B2 – Nadzemni vodovi; Grupa B3 – Rasklopna postrojenja; Grupa B5 – Za{tita i automatizacija),

• Sekcija III – Sustavi (Grupa C1 – Razvoj i ekonomija EES-a; Grupa C2 – Pogon i vo|enje EES-a; Grupa C3 – Utjecaj EES-a na okoli{; Grupa C4 – Tehni~ke zna~ajke EES-a; Grupa C5 – Trì{te elektri~nom energijom i regulacija; Grupa C6 – Distribucijska mreà i distribuirana proizvodnja),

• Sekcija IV – Podupiraju}a tehnologija (Grupa D1 – Elektrotehni~ki materijali i nove tehnologije; Grupa D2 – Telekomunikacije i informacijski sustav).

NOVINARI DO[LI NA SVOJE

Kao i prethodnih godina, i ovog puta je po~etku rada Savjetovanja prethodila konferencija za novinare. Uz osnovne informacije o Savjetovanju i aktualne novosti iz podru~ja elektroenergetske djelatnosti, na novinarska pitanja odgovarali su dr. sc. @. Tom{i}, mr. sc. I. Mravak, mr. sc. I. Toljan i Josip Moser, glavni tajnik HO CIGRÉ.

Saznali su, izme|u ostaloga, da screening za podru~je energetike po~inje tek u svibnju 2006. godine, da }e Ugovor o osnivanju Energetske zajednice jugoisto~ne Europe biti ratificiran

tijekom idu}e godine i ubrzati sve djelatnosti koje Hrvatska provodi zbog pristupnih pregovora i da }e EU zahtijevati primjenu svih zakona uskla|enih s direktivama.

- HEP je pro{le i ove godine stabilizirao hrvatski energetski sustav jer smo pristali na reducirane isporuke plina, a nadomjestili smo ga loìvim uljem i krutim gorivom s ciljem da se skladi{te plina napuni. înjenica je da je cijena plina prihvatljiva, me|utim, ~injenica je i to da nam je u ovoj godini odobreno pove}anje cijene elektri~ne energije za 5 posto, a da nam ulazni parametri rastu za 10, 20 pa i 30 posto, rekao je I. Mravak.

S obzirom na nedostatak plina, novinare je zanimalo {to je s drugim opcijama za proizvodne kapacitete, primjerice s nuklearnom opcijom.

Prema rije~ima pomo}nika ministra, dr. sc. @. Tom{i}a, pitanje izgradnje druge nuklearke u suradnji sa Slovenijom vi{e nije aktualno, ali se pregovora o produljenju radnog vijeka postoje}e NE Kr{ko. [to se, pak, ti~e hrvatskog projekta, ta opcija nije napu{tena, o njoj se i nadalje promi{lja, ali stav javnosti jo{ uvijek je takav da bi ideja te{ko pro{la:

I ovom prigodom novinare je, kao i uvijek, zanimala cijena elektri~ne energije, koju je prokomentirao predsjednik Uprave mr. sc. I. Mravak:

- Odobreno nam je pove}anje od 5 posto na niskom i 6 posto na visokom i srednjem naponu. Kako se trì{te bude otvaralo, tako }e i cijene biti sve vi{e trì{no vrednovane. Ako èlimo opstati na trì{tu, a to moramo, i elektri~nu energiju moramo tretirati kao trì{no vrednovanu robu.

Lokalne dubrova~ke novinare zanimale su planirane investicije na dubrova~kom podru~ju. Iz prve ruke su saznali o planiranim prijenosnim objektima: TS Plat, TS Sr|, 110 kV dalekovod, dok }e proizvodni objekti, poput HE Ombla i druga faza HE Dubrovnik, pri~ekati na svoje mjesto u planovima razvoja poslije 2008. godine.

Tijekom svog boravka u Cavtatu, Jean Kowal, glavni tajnik me|unarodne CIGRÉ, tako|er je odgovarao na pitanja novinara, a razgovor s njim objavljujemo u posebnom prilogu.

SPONZORI SVE BROJNIJI

Na izjavu: Nikad vi{e sudionika!, moèmo dodati i Nikad vi{e sponzora i izlaga~a! Uz prvi put ove godine - zlatnog sponzora, a to je bio KONÂR Elektroindustrija d.d., u ulozi generalnog sponzora debitirao je Dalekovod d.d., koji se predstavio dopadljivom prezentacijom Dalekovod – kakvog ga mo`da ne poznajete. Bilo je vi{e od trideset inozemnih i doma}ih tvrtki, od kojih je jo{ njih jedanaest (uz KONÂR i Dalekovod) imalo i svoja predavanja, odnosno prezentacije (ABB, Exor, Siemens, Elna kabel, IskraEmeco, Alstom Power, Tehnolo{ki park, Energy Financing Team, Tyco / Encron, Multisoft, Ge energy).

NOVA KNJIGA AKADEMIKA BO@E UDOVIÎ]A

Uz brojne stru~ne sadràje, koje je Organizacijski odbor ponudio sudionicima Savjetovanja, predstavljena je najnovija knjiga akademika Boè Udovi~i}a pod nazivom: Elektroenergetski sustav (KIGEN, Zagreb, 2005.). Urednik ove stru~ne knjige, prvenstveno ud`benika, je dr. sc. Mladen Zeljko, dugogodi{nji autorov suradnik. Moderator predstavljanja bio je mr.sc. I. Toljan, a o knjizi su uz autora govorili recenzenti: prof. dr. sc. Vladimir Mikuli~i}, prof. dr. sc. Matislav Majstrovi} i Marijan Kalea te uime izdava~a Nenad Lihtar.

- Rije~ je o dobroj knjizi kojoj treba dobar ~itatelj i ja je najsvesrdnije preporu~ujem upravo vama., rekao je sudionicima Savjetovanja prof. dr. sc. V. Mikuli~i}.

Sudionike je i na ovom Savjetovanju do~ekao novi broj Elektroenergetike, ~asopisa za proizvodnju, prijenos, distribuciju i kori{tenje elektri~ne energije, koji izdaje tvrtka Kigen, te bilten Energetika 2005, koju izdaje Privredni vjesnik – Studio za poslovne usluge.

HEP – NOC NUDIO SVOJE USLUGE

Me|u izlaga~ima, koji su tijekom odràvanja Savjetovanja demonstrirali svoj rad, bio je i HEP – NOC, obrazovna ustanova iz Velike. Po prvi put je i jedan dio HEP grupe imao svoj izlo`beni prostor, na kojem je zorno pokazivao i nudio je svoje usluge. Ho}e li ovaj primjer biti iznimka ili }e postati pravilo i za ostale HEP sestre, vidjet }emo na nekom od sljede}ih savjetovanja.

Iskustvo s ovogodi{njim nastupom HEP NOC-a vi{e je nego pozitivno i ohrabruju}e, {to je potvrdio i njegov ravnatelj Zdenko Mileti}:

- Mi smo se i prije javljali na savjetovanjima CIGRÉ s nizom referata o radu pod naponom pa je ovogodi{nji nastup samo o~ekivani slijed na{eg otvaranja javnosti i potencijalnom trì{tu. Ove godine smo od mjerodavnog Ministarstva dobili dozvolu za rad pod naponom i registrirali smo se kao obrazovna ustanova, tako da izdajemo svjedod`be koje se upisuju u radnu knjiìcu, {to smo èljeli na neki na~in obznaniti. Na na{ {tand su dolazili i predstavnici tvrtki koje uistinu nismo o~ekivali, poput kolega iz JANAF-a, Aerodroma Zagreb, Dalekovoda, fakulteta, Elektroprivrede iz Mostara, te iz privatnih tvrtki koje zapo{ljavaju montere. U na{em programu rada je zacrtana suradnja s gospodarstvom, jer se, primjerice, cjelokupno odràvanje u velikim tvrtkama moè, uz potrebno znanje i alat, obaviti pod naponom. Kako je ovo usko stru~no podru~je obrazovanja, za koje je potrebno ispuniti odre|ene pretpostavke, odnosno imati radne poligone, kabinete, kontrolno-ispitni laboratorij - mi smo ve} sada u mogu}nosti zadovoljiti i njihove potrebe. U HEP grupi za sada pokrivamo potrebe distribucijske djelatnosti, ali zbog zahtjeva za{tite na radu morat }emo, organizirati obuku i za zaposlenike HEP Proizvodnje i HEP Operatora prijenosnog sustava.

Me|u izlaga~ima, prvi put je i jedan dio HEP grupe, HEP – NOC imao svoj ìvi izlo`beni prostor, na kojem su zainteresiranima pokazivali rad pod naponom i nudili svoje usluge


RAZGOVOR S POVODOM

Jean Kowal, glavni tajnik svjetske CIGRÉ

Uvaèni pari{ki gost, tajnik svjetske CIGRÉ Jean Kowal, i ove je godine bio sa svojim kolegama iz HO CIGRÉ prigodom 7. savjetovanja u Cavtatu. Susretljiv kao i uvijek J. Kowal je i ovom prigodom odgovarao na brojna pitanja novinara koji prate energetiku u Hrvatskoj i novinara HEP Vjesnika pa objavljujemo za ~itatelje najzanimljivije dijelove.

HEP Vjesnik: Koliko je danas Europa elektroenergetski sigurna?

Jean Kowal: Pitanje elektroenergetske sigurnosti sadrì nekoliko razli~itih aspekata pa }u se poku{ati osvrnuti na svaki od njih pojedina~no.

Europski proizvodni kapaciteti, globalno gledaju}i, zadovoljavaju}i su osim u Italiji i uz napomenu da }e se u sli~nim okolnostima tijekom idu}ih godina biti i skandinavske zemlje. Me|utim, tu treba spomenuti i jedan poseban problem, koji }e se uskoro pokazati zna~ajnim za, primjerice, Francusku, a rije~ je o vjetroelektranama. To je izvor koji je vrlo nesiguran te se ne moè jam~iti da }e raspoloìvi kapaciteti odgovarati realnoj potro{nji. Stoga je problem vjetroenergije usko vezan uz potrebu osiguranja rezervi. A pitanje rezerve je opet neposredno vezano za interkonekciju s drugim zemljama kao izvorom dodatnog napajanja.

Upravo pitanje kapaciteta interkonekcijskih mreà otvara drugi aspekt sigurnog napajanja europskih zemalja. Dosad se interkonekcijska mreà razvijala sukladno potrebama pojedinih zemalja, dok danas trì{te elektri~ne energije diktira da tokovi razmjene elektri~ne energije slijede drugu logiku i idu nekim novim putovima. Stoga je vrlo te{ko i nezahvalno, u ovom trenutku, procijeniti ima li interkonekcijskih vodova dovoljno i zadovoljavaju li oni otvoreno trì{te. Ono {to se moè tvrditi sa sigurno{}u jest ~injenica da }e se ubudu}e morati pove}ati broj takvih veza, jer je njihov volumen zna~ajan za sve zemlje starog kontinenta. Neke od njih, poput [vicarske, su i danas dobro povezane, dok druge jo{ uvijek nisu. Tako, primjerice, Austrija ima ve} sada znatnih pote{ko}a jer je zakasnila s razvojem visokonaponske mreè, a danas je to sve teè naknaditi zbog ekolo{ki nagla{eno osvije{tene javnosti i njenog utjecaja na izgradnju novih elektroenergetskih objekata. Sli~ni problemi mu~e i Francusku, koja je slabo povezana s Italijom i [panjolskom.

HEP Vjesnik: Je li, i u kojoj mjeri, otvaranje europskog elektroenergetskog trì{ta snizilo cijenu elektri~ne energije?

Jean Kowal: Veliki potro{a~i su, u prvo vrijeme, sigurno osjetili pad cijene, ali sada one za veleprodaju naglo rastu. Logi~no obja{njenje za takav trend je iznimno brzi rast cijena goriva. [to se, pak, ti~e ku}anstava - ona nisu osjetila pad cijena. Op}enito, nezahvalno je predvi|ati proces promjena cijena na otvorenom trì{tu. ûju se i mi{ljenja da bi cijena jo{ vi{e porasla da trì{ta nema, ali to vi{e ne moèmo provjeriti... Mogu vam, kao primjer, navesti na{e francusko iskustvo. Nakon otvaranja trì{ta, velike elektroenergetske kompanije su spustile cijenu elektri~ne energije za velepotro{a~e, kako bi s trì{ta eliminirali one slabije i manje dobavlja~e, u ~emu su

slijedili primjer Njema~ke. Me|utim, kada su nedavno cijene za velepotro{a~e u Europi porasle (u Njema~koj su sko~ile za 50 posto od najniè razine na koju su pale u po~etku) i EdF (Electricité de France) je podigao cijenu za 30 do 40 posto.

Sve ovo govori da je te{ko predvidjeti doga|aje na elektroenergetskom europskom trì{tu. Svaka zemlja ima razli~itu starost svojih elektroenergetskih objekata, a ~injenica je da se posljednjih godina malo investiralo u nove kapacitete. Bez novih investicija, te{ko se moè spu{tati cijena elektri~ne energije.

HEP Vjesnik: Kako su na takvo pove}anje cijena reagirali va{i velepotro{a~i ?

Jean Kowal: Pobunili su se tvrde}i da nije opravdano cijenu preteìto nuklearne energije vezati uz porast cijene energenata (nafta, plin), ali im je stigao kratak i jasan odgovor francuske Vlade: Htjeli ste trì{te i sad ga imate! U tijeku su pregovori s Vladom s ciljem da se postavi dugoro~na tarifa, koja ne}e biti pod utjecajem trì{nih promjena. Velepotro{a~i su, zajedno s EDF-om, spremni investirati u izgradnju novih kapaciteta i to prvenstveno nuklearki, koje su se pokazale dobrim rje{enjem.

HEP Vjesnik Za{to se sve manje ulaè u izgradnju novih proizvodnih kapaciteta?

Jean Kowal: înjenica je da se jedino plinske elektrane mogu izgraditi s malim kapitalom, ali kako se tu postavlja problem dugoro~ne opskrbe energentom, investicije se moraju usmjeravati u izgradnju hidroelektrana - koje traè veliki kapital, i nuklearnih elektrana - koje su jo{ skuplje pa je te{ko na}i investitora. Primjerice, danas u Europi jedino Finska gradi novu nuklearku i to na na~in da su nacionalnoj elektroprivredi velepotro{a~i partneri u izgradnji te njeni budu}i dioni~ari. Kod nas u Francuskoj, elektroenergetska razvojna politika je svojevrsni spoj koncepcije trì{ta i dràvne politike koja mora jam~iti sigurnost opskrbe, ravnoteù ponude i potra`nje na trì{tu te ravnoteù izme|u pojedinih vrsta elektroenergetskih izvora. Ako Vlada ustanovi trajni nesklad izme|u pojedinih izvora, objavljuje javnu ponudu za dodatnom snagom. Posao dobiva najpovoljniji ponu|a~. On elektri~nu energiju prodaje EdF-u koji je, prema francuskim zakonima, obvezan kupiti kilovatsate prema ugovorenoj cijeni koja je, u pravilu, vi{a od trì{ne. Stoga svaki kupac elektri~ne energije u Francuskoj, bez obzira od koga kupuje, u cijeni pla}a i propisani doprinos (porez), iz kojeg se pokrivaju te razlike izme|u proizvodne i prodajne cijene. Iz tih prihoda pokriva se i razlika u cijeni pri isporuci elektri~ne energije drugim zemljama te potro{nja koja podlijeè tzv. socijalnoj tarifi.

HEP Vjesnik: [to se podrazumijeva pod pojmom socijalne tarife i koliko ima njenih korisnika?

Jean Kowal: Korisnika ima vi{e nego {to mislite, a odnosi se na one potro{a~e koji u odre|enom razdoblju nisu u mogu}nosti podmirivati svoje ra~une jer su, primjerice, ostali bez posla, a time i bez stalnog izvora prihoda. Njima ne moète tek tako ukinuti struju, osobito to ne moète tijekom zimskih mjeseci. Stoga im se odobrava potro{nja do odre|ene koli~ine,

a sve {to potro{e iznad toga - du`ni su platiti.HEP Vjesnik: Kamo }e biti usmjerena

privatizacija EdF-a?Jean Kowal: Privatizacija nacionalnih

elektroenergetskih kompanija koja, prema direktivama EU prati otvaranje elektronergetskog trì{ta, ne}e mimoi}i ni Francusku. Za nas }e to biti veliki problem, jer 80 posto na{ih izvora ~ine nuklearke, {to zna~i da se tu postavlja pitanje sigurnosti i odlaganja radioaktivnog otpada, ~ime se ne mogu i ne smiju baviti privatnici. Pa premda }e i EDF morati postati dioni~ko dru{tvo, Vlada }e biti njegov glavni akcionar s vi{e od 50 posto dionica. Zahtjevi trì{ta bit }e zadovoljeni ako se ostatak ponudi na prodaju. Na na{em trì{tu ve} su prisutne Belgija i [panjolska koje u vlasni{tvu imaju neke elektrane, a kako }e biti dalje - zajedno }emo svjedo~iti.

HEP Vjesnik: [to mislite o modelu privatizacija Hrvatske elektroprivrede?

Jean Kowal: Shema HEP-a kao dioni~kog dru{tva s maticom i tvrtkama k}erkama je dobar odgovor otvorenom trì{tu i vjerujem da }e to potaknuti ulaganja u proizvodne kapacitete. Primje}ujem bliskost s francuskim modelom, koji kombinira javnu uslugu i trì{te. Time se rje{ava pitanje otvaranja slobodnom kapitalu, a ve}inski dio ostaje u dràvnim rukama.

HEP Vjesnik: Va{e mi{ljenje o ovogodi{njem savjetovanju HO CIGRÉ ?

Jean Kowal: Impresioniran sam ~injenicom da je jedna mala zemlja, poput va{e, uspjela organizirati tako brojan skup s jednako toliko brojnim aktivnim sudionicima {to je, prema mom mi{ljenju, jako va`no za podru~je kakvo je elektroenergetika. Ovo su prigode gdje se izmjenjuju mi{ljenja o doga|ajima u svijetu i dragocjene informacije. Bilo mi je zadovoljstvo biti ovdje s kolegama i prenijeti im pozdrave iz Pariza.

Suradnja pari{ke CIGRÉ i Hrvatskog ogranka vrlo je uspje{na, a brojni hrvatski stru~njaci sudjeluju u radu odbora i na savjetovanjima svjetske organizacije. Dobru na{u suradnju potvr|uje i na{a odluka da upravo Hrvatska bude doma}in sastanka dvaju na{ih odbora koji }e se odràti 2007. godine.

Doga|aje na trì{tu elektri~ne energije te{ko je previdjeti Pripremila: Marica

@aneti} Malenica


OBLJETNICE

40 godina rada HE Dubrovnik

SPOMENIK ÔVJEKA, VODE I ENERGIJE Marica @aneti} Malenica

Nakon {to smo ovog prolje}a obiljeìli 30 godina rada na{e najve}e dravske HE Vara`din, s jeseni smo se spustili ju`no, ju`nije, najju`nije – do starije, ~etrdesetgodi{nje HE Dubrovnik. A ~etrdeset godina rada jednog objekta je cijeli radni vijek ~ovjeka, rekao je njen direktor Vinko Ba{i}. I bio je u pravu, jer se u osobnoj iskaznici slavljenice mogu pro~itati dojmljive brojke. Sa svoje dvije turbine tipa Francis, instalirane snage 2 x 108 MW, tijekom ovih ~etrdeset godina ostvarila je 250.149 sati rada i proizvela ukupno 46.379.226 MWh elektri~ne energije. Od 2003. godine moè se pohvaliti i Certifikatom za proizvodnju „zelene energije“, a u nekoliko idu}ih godina (2008. i 2009.) o~ekuje da }e njena primarna oprema biti revitalizirana i brojati jo{ mnoge godine produljenog ìvotnog i radnog vijeka.

SUDIONIK ZNAÂJNIH DOGA\AJA

Uz brojne goste i zaposlenike, umirovljene i one radno aktivne, u dubrova~kom hotelu Hilton Imperial sve~ano je, 6. studenoga o.g., obiljeèna ova zna~ajna obljetnica. Opisav{i potanko povijest izgradnje i cijeli niz zna~ajnih doga|aja, kojima je ovaj objekt svjedo~io, posebice u Domovinskom rata, direktor V. Ba{i}, njen prvi ~ovjek ve} 21 godinu, naglasio je:

- Tijekom tog razdoblja HE Dubrovnik je imala najmanje tehni~kih problema. Zahvaljuju}i dobroj opremi, a prvenstveno preventivnom odràvanju, uspjeli smo odràti visoku pogonsku spremnost. Kroz preventivna odràvanja obu~avali smo vlastiti kadar, koji moè obavljati sve poslove u elektrani. Uz odràvanje ugra|ene opreme i produljivanje njenog vijeka, bili smo otvoreni za sve dobre stru~ne ideje te smo me|u prvima ugradili monitoring rada agregata, tehni~ku za{titu objekta, ugradili informati~ko prezentiranje podataka, nove za{tite…

Danas su pred nama novi izazovi. Oni nas obvezuju da uspje{no pripremimo i provedemo revitalizaciju postoje}ih agregata i da osiguramo uspje{an rad HE Dubrovnik u sljede}ih 40 godina i

vi{e. Osim zamjene opreme revitalizacijom, pove}at }emo snagu elektrane za 20 MW i proizvodnju za 100 GWh. Usporedo s pripremom revitalizacije, ugovorena je izrada idejnog rje{enja i studije izvodljivosti izgradnje cjelokupne druge faze HE Dubrovnik.

SVJETLA DUBROVNIKA I DALJE ]E SJATI

Uime Uprave HEP-a doma}inima se obratio predsjednik mr.sc. Ivan Mravak, rekav{i, izme|u ostalog:

- HE Dubrovnik je jedan od stupova sigurne isporuke elektri~ne energije u na{em elektroenergetskom sustavu. Svi njeni radnici uspje{no ispunjavaju tu misiju, a nadam se da }e tako i nastaviti, sukladno zacrtanim ciljevima. Restrukturiranjem i potpunim izlaskom na trì{te do 2008. godine HEP }e se bitno promijeniti. To }e zna~iti nove uvjete poslovanja i za HE Dubrovnik, ali siguran sam da }e ovaj pogon i nadalje biti jedan od najstabilnijih ~imbenika na{eg proizvodnog sustava. U dubrova~kom podru~ju ostvaruje se skoro dvostruki porast potro{nje elektri~ne energije, odnosno pribli`no 7 posto, a na{ je zadatak pratiti takav porast i omogu}iti ovom podru~ju nesmetani razvoj. To }e omogu}iti na{a investicijska ulaganja u nove kapitalne prijenosne objekte, kao i ulaganja u distribucijsku mreù.

Predsjednik Uprave ~estitao je svim zaposlenicima HE Dubrovnik njihovu veliku obljetnicu i poru~io: Svjetla Dubrovnika i dalje }e sjati, na radost svih nas i pu~anstva dubrova~kog podru~ja.

@upan Dubrova~ko-neretvanske ùpanije Jure Mileti}, koji je i sam 15 godina radio u platskoj hidroelektrani, naglasio je da je Pogon HE Dubrovnik jo{ jedna uzorna radna sredina u @upaniji, spremna na sve izazove

- @elim vam puno uspjeha i jo{ mnogo ovakvih obljetnica, poru~io je J. Mileti}.

HIDROELEKTRANE SVAKIM DANOM SVE VA@NIJE

Svim sada{njim i biv{im zaposlenicima hidroelektrane, koja svojim radom spaja dvije susjedne dràve, ro|endan je ~estitao i dr.sc. @eljko Tom{i}, pomo}nik ministra za energetiku i rudarstvo u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetni{tva. Poèlio joj je jo{ puno godina uspje{nog rada, uz napomenu da su nam upravo hidroelektrane svakim danom sve va`nije zbog odrednica Kyoto protokola, kojega }e Hrvatska najvjerojatnije morati ratificirati ve} sljede}e godine.

U danu koji je bio njihov, svim zaposlenicima koji su u Hidroelektrani radili od 1965. do danas, rije~i zahvalnosti uputio je i dogradona~elnik Dubrovnika Pero Vi~an:

- Jedna ste od kultnih radnih sredina u ovom Gradu, koja je ìvjela s njim i sudjelovala u svim humanitarnim, {portskim, kulturnim i drugim doga|ajima, na ~emu vam veliko Hvala.

VODA ZNAÎ @IVOT I SNAGU

Prigodni govori bili su popra}eni dalmatinskim melosom, koji je uzvanicima servirala klapa Subrenum, a premijerno je prikazan i video zapis „40 godina HE Dubrovnik (1965. – 2005.)“ koji nam je, po tko zna koji put, potvrdio drevnu istinu da voda zna~i ìvot i snagu. Na kraju ovog jedanaestminutnog dokumentarnog filma, autor teksta Tomislav Pavi{a kaè:

- êtrdeset godina HE Dubrovnik spomenik je vremena u kojem su ~ovjek, voda i energija isprepleli nerazmrsivo klupko i ostavili tragove u prostoru, ~uvaju}i prirodu, a mijenjaju}i kvalitetu ìvota ljudi.

Od te, sad ve} davne, 1965. godine pa sve do danas, hidroelektrani su vjerni bili i jo{ jesu: \uro Bijeli}, Niko Cvjetkovi}, Pero Tolja, Simo Ra{ica, Andro Mati}, Mato Konsuo, Lujo Dani~i}, Vinko Bazdan i Vlaho Crn~evi}. Predsjednik Uprave, mr.sc. I. Mravak im je, ovom prigodom, uru~io posebna priznanja za ~etiri desetlje}a njihove odanosti, po`rtvovnosti i brige za elektranu.

HE Dubrovnik je jedan od stupova sigurne isporuke elektri~ne energije u na{em elektroenergetskom sustavu, rekao je u prigodnom obra}anju predsjednik Uprave HEP-a, mr. sc. Ivan Mravak

Dr.sc. @eljko Tom{i}: hidroelektrane su nam svakim danom sve va`nije zbog odrednica Kyoto protokola, kojega }e Hrvatska najvjerojatnije morati ratificirati ve} sljede}e godine

@upan Dubrova~ko-neretvanske ùpanije Jure Mileti}, koji je i sam 15 godina radio u platskoj hidroelektrani, naglasio je da je Pogon HE Dubrovnik jo{ jedna uzorna radna sredina u @upaniji


IZ GOVORA VINKA BA[I]A, DIREKTORA HE DUBROVNIK

Pravi~na raspodjela tek 1994. godine

HE Dubrovnik je sastavni dio sustava hidroelektrana na Trebi{njici i njezin najva`niji subjekt. Cjelokupni sustav I. faze financiran je kreditom iz op}eg investicijskog fonda biv{e dràve, a oprema kreditom Ameri~ke banke za obnovu i razvoj.

HE Dubrovnik je izgra|ena i pu{tena u pogon

1965.godine, a ostali dio sustava I. faze 1967. godine. Tek nakon pu{tanja HE Dubrovnik u pogon, nastojalo se rije{iti i dogovoriti odre|ene odnose na sustavu u pogledu dohotka i raspodjele energije. Politi~kim dogovorom predsjednika izvr{nih vije}a republika, utvr|ena su na~ela ekonomskih odnosa unutar pogona poduze}a i prava elektroprivreda republika na kori{tenje elektri~ne energije iz sustava. Sve do 1974. godine HE Dubrovnik je pogon u sastavu Radne organizacije HE na Trebi{njici. U tom razdoblju rukovodstvo Hidroelektrane je stalno nastojalo osigurati ravnopravan poloàj s ostalim pogonima sustava, jer je direkcija poduze}a utvrdila pravo na dohodak pogonu Dubrovnik od 35 posto, koji nije bio dovoljan ni za pokri}e osnovnih tro{kova, premda je HE Dubrovnik proizvodila 75 posto energije.

Nakon raspada Radne organizacije HE na Trebi{njici, zbog obveznog udruìvanja elektroprivrednih subjekta u Elektroprivredu BiH, HE Dubrovnik postaje Radna organizacija. Ostali subjekti biv{eg poduze}a podnose tu`be, ali sud donosi odluku o na{oj registraciji i 1975. godine HE Dubrovnik se udruùje u ZEOH, koja je preuzela obveze u razrje{avanju odnosa i zajedni~kog rada u biv{em poduze}u HET, {to nikad nije dovr{eno.

U tim raspravama se predstavnici hrvatske Vlade i HE Dubrovnik prvi put upoznaju s kalkulacijom, izra|enom od strane direkcije HET-a, o raspodjeli elektri~ne energije I. faze sustava u odnosu 22:78 posto u korist BiH. Takva raspodjela je bila na {tetu Hrvatske. Bezuspje{na su bila sva nastojanja Hrvatske i ZEOH-a nakon 1975. godine da se takav odnos promijeni. Hrvatska nije bila o{te}ena samo u raspodjeli elektri~ne energije, o{te}ena je i zbog jednostrane odluke BiH da se ne gradi II. faza HE Dubrovnik, ve} PHE âpljina. Nakon {to âpljina ulazi u pogon 1979. godine, znatno je smanjena proizvodnja HE Dubrovnik i dodatno se umanjuje isporuka elektri~ne energije ZEOH-u. Svi poku{aji Sabora, Izvr{nog vije}a, ministarstava i ZEOH-a za uspostavljanje pravi~nih odnosa u raspodjeli energije i dalje su bez uspjeha, jer je druga strana imala u svojim rukama vodu i energiju. Naime, sva energija HE Dubrovnik prenosila se u BiH, da bi se iz BiH elektri~nom energijom napajalo podru~je Dubrovnika. Na{e nastojanje da se podru~je Dubrovnika napaja i iz HE Dubrovnik do~ekivano je „na no`“, naàlost i od pojedinaca u ZEOH-u.

Dame i gospodo, to nije bilo slu~ajno nego planirano, a prava svrha toga pokazala se 1. listopada 1991. godine, kada su ~etnici i JNA napali na{e podru~je i uni{tili sve elektroprivredne objekte pa i vanjsko postrojenje HE Dubrovnik i stoga je podru~je Dubrovnika ostalo bez elektri~ne energije.

Nakon po~etka rata, podzemni prostori HE Dubrovnik su odlukom Kriznog stoèra postali skloni{te za stanovnike dijela Konavala i @upe dubrova~ke. U prostoru elektrane na{lo se i do 920 osoba. Mi smo dolazili u pogon i proizvodili elektri~nu energiju na malim ku}nim agregatima.

I nakon evakuacije izbjeglica u dubrova~ke hotele, mi smo morali odlazili u elektranu jer je u njoj ostala postrojba HV-a. Dana 17. na 18. listopada dolazi do okupacije Plata i na{a ~etiri zaposlenika su zarobljena i odvedena u zloglasni zatvor Morinja.

Nakon najteèg dana u povijesti Dubrovnika, 6. prosinca 1991. godine, jedna od to~aka dogovora izme|u ministara hrvatske Vlade i neprijatelja, bila je i popravak dalekovoda i dobava elektri~ne energije za Dubrovnik. Nakon neuspjeha u nastojanjima da se pregleda DV 110 kV Komolac – Ston, a kamoli popravi, Krizni stoèr s ministrima, uz odobrenje najvi{ih predstavnika Republike Hrvatske, zatraìo je da se Dubrovnik opskrbi elektri~nom energijom iz Trebinja, odakle se napajao i prije po~etka rata.

Dubrovnik dobiva elektri~nu energiju nakon 84 dana i to na Badnjak 1991. godine. Nakon uspostave napajanja elektri~nom energijom

Dubrovnika, rukovodstvo HE Dubrovnik od najvi{ih organa dràve dobiva zada}u da poduzme sve da se to napajanje {to dulje odrì. To je zna~ilo da se pregovara s drugom stranom te odlazi na okupirano podru~je Plata osposobljavati elektranu i proizvoditi elektri~nu energiju.

Dame i gospodo, to {to je podru~je Dubrovnika imalo elektri~nu energiju od 24. prosinca 1991. godine do 23. svibnja 1992. godine, zna~ilo je opstanak pu~anstva u Gradu, a time i branitelja na prvoj crti obrane. To je zna~ilo i dobivanje vremena u osiguranju oru`ja i pripremi obrane.

Za to su, mogu s punim pravom naglasiti, zaslu`na 52 na{a zaposlenika, koji su odlazili na okupirano podru~je i radili u nenormalnim, stresnim okolnostima i uz doìvljavanje svakodnevnih neugodnosti. Naàlost, u sudaru brodova „Aurora“ i „Ilirije“ u gru{kom zaljevu 6. svibnja 1992. godine izgubili smo na{ega Nikolu Buluma, a svih ostalih 19 zaposlenika je povrije|eno i doìvjelo je {ok.

Nakon isklju~enja napajanja Dubrovnika 23. svibnja 1992. godine iz Trebinja, zaposlenici HE Dubrovnik nisu vi{e odlazili u Plat. Nakon osloba|anja Konavala, ve} 22. listopada odlazimo ponovo u Plat, te popravljamo elektranu, da bi 8. studenog dali elektri~nu energiju iz ku}nih agregata prioritetnim potro{a~ima u Cavtatu.

Tada Hrvatska elektroprivreda donosi odluku o rekonstrukciji jednog agregata u HE Dubrovnik, te o izgradnji DV 110 kV Plat-Komolac i povezivanju s hrvatskim elektroenergetskim sustavom. Moram naglasiti da se izgradnja DV 110 kV provodila uz ~esta granatiranja podru~ja @upe pa zbog toga treba odati veliku zahvalnost zaposlenicima „Dalekovoda“ i splitskog DP-a, koji su izvodili radove. Izgradnjom DV 110 kV Plat-Komolac i rekonstrukcijom u HE Dubrovnik, 2. srpnja 1993. godine pustili smo u pogon jedan agregat. No, ve} istog dana druga strana u Trebinju zatvorila je vodu, ostavljaju}i dotok od samo 3 m3/sek. Tada smo punili dovodne sustave te ih praznili preko agregata i proizvodili. Tim na~inom rada ostavljali smo bez vode i podru~je Herceg Novog, koje se napajalo iz na{e elektrane, {to je prisililo drugu stranu da zatraì razgovore, koji su zapo~eli 9. srpnja 1993. godine.

Nakon izgradnje oto~ne veze 1994. godine i uspostave jedinstvenog hrvatskog elektroenergetskog sustava, Hrvatska napokon iz HE Dubrovnik uzima 50 posto energije. Mi smatramo da je to pravi~na raspodjela, koja je takva trebala biti od prvog dana. Naime, polazimo od ~injenice da se na teritoriju BiH prikuplja voda, a na teritoriju Hrvatske osigurava pad i proizvodi elektri~na energija te da svaka strana jednako doprinosi proizvodnji elektri~ne energije.

Za 40 godina vjernosti, prvi je priznanje od I. Mravka primio \uro Bijeli}

Nagra|eni jubilarci s prvim ~ovjekom HEP-a I. Mravkom i prvim ~ovjekom Hidroelektrane V. Ba{i}em


U kolovozu 1881. godine, ~etiri svjetiljke za pretovar robe s brodova i na brodove no}u, napajane iz parnog lokomobila, dobro su svijetlile, uz povremene oscilacije intenziteta svjetla, {to se pripisivalo nesavr{enosti parnoga stroja

Otvorenjem izlo`be «125. godina elektri~ne energije u Rijeci» i predstavljanjem istoimene knjige autorice Nane Palini} iz Dràvnog arhiva u Rijeci, 7. prosinca o.g. zapo~elo je obiljeàvanje 125. obljetnice uporabe elektri~ne energije u Rijeci te 60. obljetnice postojanja Elektroprimorja. Prvi jubilej obiljeàva se u spomen na prvo osvjetljavanje rije~ke luke elektri~nom rasvjetom 1881. godine, a drugi na utemljenje DP Elektroprimorje Rijeka 1947. godine. Tiskanje prigodne publikacije i postavljanje izlo`be dokumenata i predmeta koji svjedo~e o dugoj tradiciji elektrike u Rijeci samo su prve manifestacije kojima }e Elektroprimorje obiljeìti 125. godina elektri~ne energije u Rijeci i svoj 60. ro|endan.

JE LI @ARULJA KOJA JO[ UVIJEK SVIJETLI STARA 120 GODINA?

Izlo`bu «125 godina elektri~ne energije u Rijeci» otvorila je zamjenica gradona~elnika Rijeke

Romana Jerkovi} na originalan na~in - paljenjem najstarije rije~ke àrulje s ugljenom niti, koja jo{ uvijek daje elektri~nu svjetlost, a koju su o~uvali zaposlenici Rijeka kina u zgradi Teatro Fenice. @arulja ima otpor u hladnom stanju od 1.370Ω, {to dokazuje da ima ugljenu nit, a njezin oblik i oblik ugljene niti potvr|uju njezinu veliku starost i muzejsku vrijednost. Pretpostavlja se da je najstarija elektri~na àrulja koja jo{ svijetli u cijeloj Hrvatskoj ili se barem ne zna za postojanje starije. Istina, neki su mediji pomalo senzacionalisti~ki napisali da je ona najstarija na svijetu pa ~ak i starija od one koja je u{la u Guenissovu knjigu rekorda. Me|utim, za to ne postoje dokazi. Dakako, za sada ne postoje ni dokazi kojima je mogu}e ~vrsto opovrgnuti takve tvrdnje, {to ostavlja prostora onima èljnima senzacija. Postoje tvrdnje da su ju zaposlenici Teatra Fenice preuzeli iz Rije~koga kazali{ta te da je ona jedna od 800 àrulja koje su zasjale pred o~ima o~arane javnosti na premijeri Aide, prigodom otvorenja Kazali{ta (dana{njega HNK Ivana pl. Zajca) 4. listopada 1885. godine. Ako bi ta tvrdnja bila to~na, onda je doista stara 120 godina i u tom slu~aju lovci na senzacije bili bi u pravu, jer nije poznato da u svijetu postoji toliko stara àrulja i da jo{ uvijek daje svjetlost. (Ona u Guinissovoj knjizi rekorda tek je koju godinu starija od jednoga stolje}a.) No, kako ve} rekosmo, za takve tvrdnje dokaza nema. O~uvana je u zgradi Tetaro Fenice, izgra|enog 1913. godine pa je realna pretpostavka da potje~e iz tog ili kasnijeg razdoblja. Jedno je sigurno, spominjana àrulja oko koje se diglo mnogo pra{ine vrlo je stara i pravo je ~udo da jo{ svijetli i zato predstavlja vrijedan eksponat na izlo`bi

125. godina elektri~ne energije u Rijeci, u ~ijem je postavu jo{ niz ne manje vrijednih dokumenata i predmeta.

VELIKO ZANIMANJE JAVNOSTI ZA ISTRA@IVANJE INDUSTRIJSKE POVIJESNE BA[TINE U RIJECI

Prije sve~anog ~ina otvorenja izlo`be, sve posjetitelje, goste i uzvanike, pozdravio je Vitomir Komen, direktor DP Elektroprimorje Rijeka. Sve~anosti su bili nazo~ni ~lan Uprave HEP-a za distribuciju mr. sc. Kaìmir Vranki}, direktor HEP Distribucije Mi{o Jurkovi}, zamjenici rije~kog gradona~elnika Romana Jerkovi} i \ani Poropat te direktori proizvodnih, prijenosnih i distribucijskih tvrtki iz Rijeke i okolnih mjesta i ùpanija.

DP Elektroprimorje Rijeka organiziralo je izlo`bu u suradnji s Dràvnim arhivom u Rijeci i tiskalo istoimenu knjigu u povodu 125. godina elektri~ne energije u Rijeci.

O dobroj suradnji Elektroprimorja i Dràvnog arhiva u Rijeci govorio je direktor Dràvnog arhiva Goran Crnkovi}, ocijeniv{i takav vid suradnje gospodarskih subjekata s onima koji se bave ~uvanjem dokumenata i prou~avanjem povijesti primjerenim na~inom za istraìvanje industrijske povijesne ba{tine u Rijeci, za ~ime je posljednjih godina zanimanje javnosti iznimno poraslo.

^lan Uprave HEP-a za distribuciju mr. sc. Kaìmir Vranki} u svom je obra}anju je rekao:

-HEP se intenzivno priprema za nove okolnosti, za vrijeme koje je ve} zapo~elo, a odnosi se na ~injenicu da vi{e ne}e imati monopolisti~ki poloàj na trì{tu elektri~ne energije. Cijena

OBLJETNICE


Doga|aj s kojim se rijetki mogu podi~iti

@arulja koja je izazvala pravu senzaciju

Ivica Tomi}

>


Sredi{nji dio izlo`be – po~etak elektrifikacije Rijeke Generator s vodenom turbinom iz 1929. godine – jedan od atraktivnih izloàka

elektri~ne energije u Hrvatskoj me|u najniìma je u Europi, mi se konkurencije ne bojimo i spremno ju o~ekujemo. U prigodi vrijednih obljetnica, ~estitam Elektroprimorju, jednom od najboljih distribucijskih podru~ja u Hrvatskoj. Rijeci èlim da opet postane jedna od najzna~ajnijih europskih luka i grad s vrlo razvijenom industrijom, kakva je bila krajem 19. i po~etkom 20. stolje}a.

ZASVIJETLILE ÊTIRI SVJETILJKE ZA PRETOVAR ROBE S BRODOVA I NA BRODOVE NO]U 30. KOLOVOZA 1881.

Autorica izlo`be, koja }e biti otvorena do 22. sije~nja 2006. godine, i autorica knjige «125. godina elektri~ne energije u Rijeci» Nana Palini}, ukratko je podsjetila na klju~ne doga|aje u povijesti elektri~ne energije u Rijeci.

Naime, prije pojave elektri~ne energije, kao i svugdje, mrak su razbijale najprije svije}e i uljanice, koje je zamijenila plinska rasvjeta. Zbog postojanja jakih plinskih lobija, plinska rasvjeta odràla se dugo godina. Kako pi{e Nana Palini}, prvi spomen elektri~ne struje u Rijeci vezan je za elektri~ni stroj (machina elettrica), koju je naru~io gradski lije~nik Girolamo Fabris 1838. godine. Spomenuti lije~nik u molbi upu}enoj gradskom Kapetanskome vije}u me|u ostalim pi{e: «... op}e je poznao koliko je korisna primjena elektri~ne struje na ljudsko tijelo. Za brojne te{ke bolesti kao i u slu~ajevima

obamrlosti i gu{enja, gdje ni najvrsniji lije~nici ne mogu pomo}i, iskustvo pokazuje kako elektricitet prozvodi ~udesne efekte...»

No, doga|aj koji se obiljeàva dogodio se u rije~koj luci u kolovozu 1881. godine. Tada je u Rijeku doputovao Karoly Zipernowsky, strojarski inènjer iz budimpe{tanske tvornicer Ganz, jedan od znamenite budimpe{tanske trojke (ostala dvojica su bili Miksa Deri i Otto Titus Blathy), izumitelji transformatora kakvoga poznajemo u dana{njem obliku. Zipernowsky je obavio prvi ne ba{ uspje{an eksperiment 29. kolovoza 1881. godine, a drugi uspje{an ve} 30. kolovoza. êtiri svjetiljke za pretovar robe s brodova i na brodove no}u, napajane iz parnog lokomobila, dobro su svijetlile uz povremene oscilacije intenziteta svjetla, {to se pripisivalo nesavr{enosti parnoga stroja.

Od tog doga|aja u rije~koj luci - prve primjene elektri~ne energije u Rijeci, koji je neporecivo dokumentiran, njena primjena {irila se doista brzo. Zbog otpora plinskoga lobija i u po~etku skupe cijene elektri~ne energije, sporije se primjenjivala u tvornicama. Sljede}i veliki doga|aj bilo je otvorenje Kazali{ta 4. listopada 1885., kada je na premijeri Aide zasjalo 800 elektri~nih svjetiljki {to se, vjerojatno, zbog njegove glamuroznosti ili nedostatka istraìvanja, dugo smatralo po~etkom uporabe elektri~ne rasvjete u Rijeci.

Zamjenica gradona~elnika Rijeke Romana Jerkovi} proglasila je izlo`bu otvorenom paljenjem najstarije rije~ke, a vjerojatno i hrvatske elektri~ne àrulje s ugljenom niti koja jo{ daje svjetlost

Autorica izlo`be i knjige posve}ene 125. obljetnici elektri~ne energije u Rijeci Nana Palini} iz Dràvnog arhiva u Rijeci uloìla je mnogo truda i rezultat nije izostao

PRVA ELEKTRANA IZMJENI^NE STRUJE U RIJECI, HRVATSKOJ I AUSTRO-UGARSKOJ MONARHIJI

Godine 1890., u Rijeci je proizvodnju elektri~ne energije zapo~ela prva elektri~na centrala u slobodnoj lu~koj zoni. Imala je generator od 22 kW, a pokretao ju je parni stroj od 40 KS. Druga elektri~na centrala proradila je u Industrijskoj ulici 1892. godine. Imala je tri monofazna generatora izmjeni~ne struje od 120 kW, koje su pokretala tri parna stroja, svaki snage po 120 KS. Smatra se da je ovo bila prva elektrana izmjeni~ne struje u Rijeci, Hrvatskoj i Austro-Ugarskoj monarhiji.

^lan Uprave HEP-a za distribuciju mr. sc. Kaìmir Vranki}: Elektroprimorje Rijeka jedno je od boljih distribucijskih podru~ja HEP-u


OBLJETNICE


- Ove godine na isteku, navr{ava se 120. godina od paljenja prvih elektri~nih àrulja na otvorenju kazali{ta u Rijeci, samo tri godine nakon onih u New Yorku. Taj doga|aj iz daleke 1885. godine dugo je slovio kao po~etak javne elektrifikacije u na{em gradu, ali su istraìvanja koje smo proveli pokazala da je povijest elektri~ne energije u Rijeci ~ak i dulja nego se mislilo. Naime, kao {to }ete vidjeti na ovoj izlo`bi i u publikaciji koju smo tiskali za ovu prigodu, rije~ka je luka bila osvijetljena elektri~nim svjetlom ve} 1881. godine pa se idu}e godine, koja zapo~inje za nekoliko tjedana, navr{ava 125. godina uporabe elektri~ne energije u Rijeci.

Ovaj podatak jasno pokazuje da je Rijeka krajem 19. stolje}a bila razvijen industrijski grad, koji se gospodarski i kulturno mogao mjeriti s najrazvijenijim europskim i svjetskim sredi{tima. Kroni~ari su zabiljeìli kako su tada{nji elektri~ari bili vrlo ugledni ljudi. Koliko je danas ugledna na{a elektri~arska profesija ostavit }emo drugima na prosudbu, ali kao direktor Elektroprimorja mogu s ponosom re}i da mi u Elektroprimorju nastojimo u svemu biti dostojni nasljednici prvih rije~kih elektri~ara.

Elektroprimorje je danas, po svim relevantnim pokazateljima, jedno od najboljih distribucijskih podru~ja u Hrvatskoj. Dovodimo elektri~nu energiju do svih domova, tvornica i ustanova u cijeloj Primorsko-goranskoj ùpaniji uz minimalan broj prekida. Ova godina, na ~ijem zavr{etku zapo~injemo obiljeàvati 125. obljetnicu elektri~ne energije u Rijeci, posebno je zna~ajna za nas, jer

smo u njoj zavr{ili nekoliko kapitalnih projekata, s kojima, i u budu}nosti, omogu}ujemo sigurno i pouzdano napajanje Rijeke i Primorsko-goranske ùpanije elektri~nom energijom. To se prije svega odnosi na novoizgra|ene trafostanice TS 110/20(10) kv Su{ak u Rijeci i TS 110/20 kV Dunat na otoku Krku te na rekonstruiranu 35 kV trafostanicu Kraljevica. U sljede}im godinama slijedi izgradnja jo{ nekoliko zna~ajnih objekata iz Programa Rijeka, koji }e omogu}iti prelazak najve}eg dijela DP-a na 20 kV napon. To }e biti kruna svih na{ih napora kojima smo nastojali osigurati pouzdano i uredno napajanje elektri~nom energijom Rijeke i ovoga podru~ja.

Dopustite mi da vas jo{ jedanput pozdravim i zaèlim vam srda~nu dobrodo{licu na ovu sve~anost, kojom Elektroprimorje odaje po~ast davnim vizionarima koji su, unato~ velikom otporu jakih plinskih lobija, jo{ prije 125. godina osvijetlili ovaj grad elektri~nom svjetlo{}u, koja se od tada do danas nikada nije ugasila. Da se elektri~no svjetlo ne ugasi posljednjih 60 godina brine se Elektroprimorje Rijeka. Danas se s ponosom sje}amo velikog djela na{ih prethodnika i nastojimo biti dostojni njihova djela. Bez la`ne skromnosti, mogu re}i s uspjehom, jer Rijeka je, kao i prije 125 godina, i danas me|u prvima kada je u pitanju distribucija i opskrba elektri~nom energijom.

Tre}a rije~ka elektri~na centrala izgra|ena je na Ponsalu 1897. godine, a ~etvrta 1908. na Zviru. Godine 1905. Rijeka dobiva Op}insku spalionicu sme}a, koja je proizvodila elektri~nu energiju pokre}u}i parni stroj spojen na trofazni generator snage 150 kVA. U me|uvremenu, 1896. godine Anonimno udruènje rije~kog elektri~nog tramvaja dobiva koncesiju na 50 godina pa Rijeka dobiva i elektri~ni tramvaj, koji se kretao tra~nicama ukupne duljine 4.413 metara.

Slijedi intezivan razvoj elektri~ne energije, koja ulazi u svako ku}anstvo i svaku tvornicu. Nakon Prvog pa Drugog svjetskog rata, kada su se mijenjale i dràve i tvrtke koje su Rije~anima osiguravale elektri~nu energiju, 1947. godine utemeljuje se Elektroprimorje, za skrb o distribuciji i opskrbi elektri~nom energijom u Rijeci i {irem okruènju. Godine 2007. navr{it }e se 60. godina od utemeljenja ovog uzornog distribucijskog podru~ja, a obiljeàvanje tog jubileja ve} je zapo~elo obiljeàvanjem 125. godina elektri~ne energije u Rijeci.

Svjetiljke koje su bile dobre, ali samo dok se nije pojavila elektri~na energija

Vitomir Komen, direktor DP Elektroprimorje Rijeka

DOSTOJNI NASLJEDNICI PRVIH ELEKTRIÂRA I VIZIONARA

Direktor Elektroprimorja Vitomir Komen: nastojimo biti dostojni nasljednici prvih elektri~ara i vizionara


OBLJETNICA

110 godina elektri~nog svjetla u Vara`dinu

U Vara`dinu je na dan sv. Nikole 6. prosinca, za{titnika grada, obiljeèn Dana grada, ali i 110 godina elektri~nog svjetla u Vara`dinu i 30 godina rada Hidroelektrane Vara`din. Uz predsjednika Uprave mr. sc. Ivana Mravka, ~lanove Uprave HEP-a te brojne elektroprivrednike i poslovne partnere, sve~anosti su nazo~ili ministar gospodarstva, rada i poduzetni{tva Branko Vukeli} i njegovi pomo}nici dr. sc. @eljko Tom{i} i Slobodan Mikac, saborski zastupnici Vladimir Kure~i} i Miroslav Korenika, ùpan Vara`dinske ùpanije Radimir â~i}, biskup Vara`dinske biskupije Marko Culaj te gradona~elnik Vara`dina dr. sc. Ivan êhok.

ELEKTRI^NA ENERGIJA PRIJE 110 GODINA OTVORILA NOVU STRANICU RAZVOJA I RASTA VARA@DINA

Nije slu~ajno {to je Vara`din me|u prvima na tlu Hrvatske (i Europe) zapo~eo koristiti elektri~nu energiju iz javne elektri~ne centrale prije 110 godina. Smje{ten na raskri`ju europskih putova, uz desnu obalu rijeke Drave, uvijek je u srì dru{tvenih doga|aja hrvatskog, ali i europskog okruènja, grad posebnog dinamizma koji ga povezuje sa svim zna~ajnim dostignu}ima u povijesnim razdobljima.

Kada je Gradsko vara`dinsko zastupstvo jo{ 1891. donijelo definitivnu odluku o uvo|enju elektri~ne energije, zapo~ele su temeljite pripreme. Sukladno organizacijskoj vara`dinskoj tradiciji te preciznom planiranju i upravljanju dobrima, prvi kilovatsati elektri~ne energije iz elektri~ne centrale potekli su 17. prosinca 1895. godine. Vara`din je „u tren zasjao nikad vi|en bajnim elektri~nim svjetlom“. Uvo|enje elektri~ne energije i daljnji razvoj elektrifikacije svjedo~i o visokoj profesionalnosti prvih elektri~ara koji su bili sr~ika distribucijske djelatnosti na podru~ju Vara`dina.

Ovdje je i sredi{te dravskih elektrana, od kojih je HE Vara`din prva izgra|ena na hrvatskom dijelu Drave prije 30 godina. Danas su vara`dinsko distribucijsko podru~je i vara`dinska elektrana ugledni i stabilni tehni~ki sustavi s dobro organiziranim poslovanjem, koje rade za svoj ugled i dobro, za ugled grada Vara`dina i ugled i dobro HEP-a.

DOMA]INI ZAHVALILI GOSTIMA NA ODZIVU…

Mnogobrojnim gostima okupljenima u strojarnici HE Vara`din, obratili su se doma}ini - Darko Ku~a, direktor Pogona HE Vara`din i Zvonko Ro`mari}, direktor DP Elektra Vara`din. Nakon kratkog pregleda povijesti elektrifikacije, odnosno izgradnje i rada HE Vara`din, zahvalili su svim sudionicima koji su sudjelovali u prono{enju vara`dinskog svjetla i svima onima koji omogu}uju njihovi misiju - u~inkovit i odgovoran rad. Zahvalili su gostima na primjerenom odzivu i zaèljeli da se ugodno osje}aju i ponesu najljep{e dojmove iz Vara`dina.

Vladimir Kercan, direktor Turboin{tituta iz Ljubljane, za ro|endan je darovao model rotora turbine HE Vara`din, ali i model rotora turbine HE Dubrovnik, koji je 40 godina rada obiljeìo u studenom.

…GOSTI ÊSTITALI SLAVLJENICAMA

Na sredi{njoj sve~anosti, odrànoj na prostoru vara`dinske Slobodne zone, prigodnim rije~ima obratio se Ivan Mravak, naglasiv{i da je Vara`din, uz svoja povijesna obilje`ja i grad elektroenergetike i da ima sve preduvjete biti i zvati se sretnim gradom. Uz zahvalu za trud, ~estitao je zna~ajni jubilej te svim kolegama i stanovnicima grada Vara`dina zaèlio svako dobro u Novoj 2006. godini.

Primaju}i dar HEP-a, ali i daruju}i HEP-u sliku „Vara`dinski an|eli“, Ivan êhok je uputio èlju da sve hepovce ~uvaju an|eli. Radimir â~i} je izdvoijo Vara`din kao primjer gdje je energetika poluga gospodarstva. Slobodan Mikac, negda{nji direktor Vara`dinske slobodne zone, naglasio je ~injenicu da je HEP jedna od najzna~ajnijih karika u lancu razvoja slobodnih zona.

Uz ~estitke Elektri Vara`din i HE Vara`din na zna~ajnoj obljetnici te ~estitke HEP-u na dobrim poslovnim rezultatima 2004. i 2005., uz daljnja takva o~ekivanja, ministar B. Vukeli} je rekao:

- Imamo povjerenje u ovu Upravu i ljude koji rade u HEP-u. HEP mora biti osnovna poluga razvoju hrvatskog gospodarstva i pratiti razvojne programe. HEP provodi politiku Vlade Republike Hrvatske i u dijelu poticaja razvoja poduzetni~kih zona, poput ove u Vara`dinu, HEP mora osigurati dovoljno elektri~ne energije i odgovoriti zahtjevima investitora te }e i sam sudjelovati kao ulagatelj.

DODIJELJENE STIPENDIJE, VODSTVO HEP-a DOBILO PRIVILEGIJE SLOBODNOGA VARA[A VARA@DINSKOGA

U ovoj prigodi, Z. Ro`mari} i D. Ku~a su studentima Tomislavu Hermanu s FER-a i Matiji Tu{eku s Ekonomskog fakulteta uru~ili stipendije. Uz zahvalu, novi stipendisti izrazili su zadovoljstvo i ponos {to }e jednoga dana raditi u uglednoj tvrtki kakva je HEP.

Na kraju slu`benog dijela sve~anosti, gradski notar je Predsjedniku i ~lanovima Uprave HEP-a, nakon obvezne prisege, uru~io Vara`dinski putni list - pa{o{, s privilegijumima slobodnoga vara{a Vara`dinskog.

Prigodni program potom su izveli ~lanovi Plesnog kluba Harmnony.

Spomenimo da je u prigodi velike vara`dinske obljetnice izdana monografije „110 godina elektri~nog svjetla u Vara`dinu“.

Za ugled i dobro Vara`dina i HEP-a \ur|a Su{ec

Ministra gospodarstva, rada i poduzetni{tva Branka Vukeli}a do~ekao je prvi ~ovjek HEP-a Ivan Mravak, grada Vara`dina Ivan êhok, DP Elektra Vara`din Zvonko Ro`mari} i HE Vara`din Darko Ku~a

U prigodi vara`dinske obljetnice, studentima Tomislavu Hermanu i Matiji Tu{eku uru~ene su stipendije

Predsjednik i ~lanovi Uprave nakon prisege gradskom notaru postali su po~asni gra|ani vara`dinski

…i Zvonko Ro`mari}, direktor DP Elektra Vara`din zahvalili su gostima na primjerenom odzivu i zaèljeli da se ugodno osje}aju i ponesu najljep{e dojmove iz Vara`dina

Doma}ini: Darko Ku~a, direktor HE Vara`din…


OBLJETNICA

Vukovar, 14 godina poslije

Gdje da traìm sina svoga?

Vukovar, 18. studenoga, 14 godina poslije

tragedije. Dan je sje}anja na `rtve Vukovara 1991.

godine, s porukom: Gdje da traìm sina svoga?

Toga se dana, vi{e od 500 ~lanova Udruge

hrvatskih branitelja HEP-a okupilo u krugu

Pogona Vukovar, gdje je odana po~ast poginulim

hepovcima. Uz nedavno otkrivenu spomen-plo~u

u novoj poslovnoj zgradi vukovarskog Pogona,

vijenac su poloìli predsjednik Uprave HEP-a mr.sc.

Ivan Mravak, direktor DP Elektra Vinkovci Vladimir

âlovi} i predsjednik UHB HEP-a Tihomir Lasi}.

Brojnim nazo~nim braniteljima, prigodnim

rije~ima obratili su se Ivan [}ukanac, predsjednik

Regionalnog odbora UHB isto~na Hrvatska, Tihomir

Lasi} i Ivan Mravak.

Ivan [}ukanac tom je prigodom pozdravio

~lanove UHB HEP-a, koji su u Vukovar stigli iz cijele

Hrvatske te obitelji poginulih branitelja Pogona

Vukovar, naglasiv{i da mu je ~ast pokloniti se pred

spomen – plo~om palim braniteljima, kao i pred

svima koji su proìvjeli tragediju Vukovara.

- Na ovaj najtu`niji dan za sve nas branitelje Domovinskog rata, sje}aju}i se 18. studenog 1991. godine okupili smo se u tako velikom broju i svjedo~imo da Vukovar nikada ne}emo i ne moèmo zaboraviti, rekao je T. Lasi}.

Svojim kolegama-suborcima i svojim

negda{njim sugra|anima, Ivan Mravak je poru~io:

- Danas je Dan sje}anja na 1991. godinu, kada je Vukovar stao ispred tre}e vojske po snazi u Europi, kako neki kaù. Sje}amo se dana patnje, ali i na{e odlu~nosti da ostvarimo èlje na{ih poginulih. Danas, kada imamo na{u dràvu Hrvatsku, kada smo podigli na{ Vukovar, i na{ Pogon, ispred ~ije reprezentativne poslovne zgrade danas stojimo, na{e snage moramo usmjeriti na o~uvanje cjelovitog HEP-a. Pozivam vas da se ovdje okupimo i u prigodi 15. obljetnice pada Vukovara idu}e godine.

Iz kruga Pogona Vukovar, branitelji HEP-a

pridruìli su se ostalim sudionicima vukovarskog

kri`nog puta. U dvori{tu Op}e bolnice Vukovar,

u~enici vukovarske Gimnazije izveli su kratak

program, a potom se u mimohodu Gradom - u

koloni sje}anja krenulo do Memorijalnog groblja.

Prvi put je, me|u brojnim stjegovima u

mimohodu, bio i stijeg 204. Vukovarske brigade.

Na groblju su, uz ostala dràvna izaslanstva,

predstavnici HEP-a poloìli vijenac pri sredi{njem

Kriù i odali po~ast poginulim braniteljima i

civilnim `rtvama Vukovara.Lucija Kutle

Na Dan sje}anja na `rtve Vukovara 1991. godine, 14 godina poslije tragedije, 18. studenoga o.g. u krugu Pogona Vukovar okupilo se vi{e od 500 ~lanova Udruge hrvatskih branitelja HEP-a

Ivan Mravak: sje}amo se dana patnje, ali i na{e odlu~nosti da ostvarimo èlje na{ih poginulih

Uz nedavno otkrivenu spomen-plo~u u novoj poslovnoj zgradi vukovarskog Pogona, vijenac su poloìli predsjednik Uprave HEP-a Ivan Mravak, direktor DP Elektra Vinkovci Vladimir âlovi} i predsjednik UHB HEP-a Tihomir Lasi}

Branitelji HEP-a pridruìli su se sudionicima kri`nog puta

Snimili: Ivan Su{ec i Denis Karna{


Vukovarska razglednica: jo{ uvijek nema niti jedne ve}e potpuno obnovljene cjeline grada, {to stvara dodatne te{ko}e na{im vukovarskim elektra{ima

Susret i pitanje: gdje tra`iti svoga sina i svoga supruga?

Predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir [eks i potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske Jadranka Kosor predvodili su Saborsko i Vladino izaslanstvo, a po prvi put je ovdje bila i 204. Vukovarska brigada i legendarni zapovjednik Mile Dedakovi}

Tihi mimohod kroz zbilju vukovarskih suprotnosti – ru{evine i obnovljene ku}e u sredi{tu Vukovara

Ru`a uz kri` bez imena


HEP I KUPCI

DP Elektra Zagreb

Otvoren prvi Infocentar u HEP-u

Marko [krobo, direktor DP Elektra Zagreb: svrha na{eg Infocentra je na najjednostvaniji na~in upoznati na{e kupce s njihovim pravima i obvezama

Dragica Jurajev~i}

U Infocentru, opskrbljenom suvremenom opremom, svi hepovi kupci iz Zagreba mo}i }e se informirati i educirati o svim svojim pravima i obvezama, {to }e doprinijeti kvalitetnijem odnosu i boljoj komunikaciji

U nazo~nosti brojnih gostiju i doma}ina, 30. studenog o.g. u sjedi{tu DP Elektra Zagreb u Gunduli}evoj ulici 32, predsjednik Uprave HEP-a mr. sc. Ivan Mravak otvorio je prvi Infocentar u HEP-u. Doga|aju su nazo~ili pomo}nik ministra za gospodarstvo dr.sc. @eljko Tom{i}, gradona~elnik Zagreba Milan Bandi}, ~lanovi Uprave HEP-a mr.sc. Ivica Toljan, mr.sc. Kaìmir Vranki}, mr.sc. Dark Beli}, Ante Despot, Ivo ôvi}, direktor HEP Opskrbe Mladen @unec, direktor HEP Distribucije Mi{o Jurkovi} i gosti iz drugih distribucijskih podru~ja te brojni novinari

Direktor DP Elektra Zagreb Marko [krobo tom je prigodom naglasio kako je svrha ovog Infocentra da na najjednostavniji na~in upozna svoje kupce s njihovim pravima i obvezama i da se time uspostavi bolja komunikacija i kvalitetniji odnos. U Infocentru }e kupci mo}i brzo i u~inkovito do}i do svih informacija o hepovoj ponudi razli~itih usluga i proizvoda, o cijenama, o na~inu obra~una, o na~inu priklju~enja na distribucijsku mreù, o modelima tarifnog sustava i svemu drugom {to ih zanima.

Infocentar je opremljen suvremenom opremom, a dva zaposlenika bit }e na raspolaganju za sva pitanja kupaca - radnim danom od 8 do 16 sati.

Zada}a je Infocentra educirati kupce, primjerice, i o sigurnom i racionalnom kori{tenju elektri~ne energije i za{titi okoli{a. Tom prigodom M. [krobo je predstavio Tarifni sustav za slijepe osobe tiskan na Brailleovu pismu, kojeg }e im distribuirati Udruga slijepih, a mo}i }e ga dobiti i u Infocentru.

- HEP se mijenja iz dana u dan, o ~emu svjedo~i i dana{nji doga|aj, naglasio je mr.sc. Ivan Mravak. HEP èli biti prepoznatljiv i 2008. godine, kada }e biti potpuno otvoreno trì{te {to zna~i da }e svi kupci mo}i birati od koga }e kupovati elektri~nu energiju, èli kupcima i dalje biti poèljan partner, poru~io je I. Mravak.

- Poslovni cilj HEP-a je poku{ati zadràti sve sada{nje kupce. Do sada, niti jedan povla{teni kupac nije napustio HEP, rekao je mr. sc. Kaìmir Vranki}, ~lan Uprave HEP-a za distribuciju. Gradona~elnik Zagreba Milan Bandi} ovom je prigodom rekao da postoji uspje{na suradnja Grada Zagreba i zagreba~ke Elektre ve} 98 godina, uz èlju da se ona nastavi i ubudu}e na dobrobit svih gra|ana Zagreba.

Svi nazo~ni su potom bili u prigodi upoznati se s mogu}nostima novog Infocentra, koje je za njih demonstrirao @eljko [imek, voditelj Ureda direktora zagreba~ke Elektre. Gosti su sa zanimanjem razgledali lijepo ure|en prostor prvog i za sada jedinog Infocentra u HEP-u, za zagreba~ke kupce.

Mr. sc. Ivan Mravak, predsjednik Uprave HEP-a: HEP se mijenja iz dana u dan, ~emusvjedo~i i ovaj doga|aj

Mr. sc. Kaìmir Vranki}, ~lan Uprave HEP-a za distribuciju: poslovni je cilj HEP-a zadràti sve kupce u HEP-u

Milan Bandi}, gradona~elnik Zagreba: suradnja Elektre Zagreb i Zagreba traje ve} 98 godina, a vjerujemo da }e se nastaviti i ubudu}e na dobrobit svih na{ih sugra|ana

Otvorenju su, uz doma}ine, prisustvovali i brojni gosti i novinari


SUBJEKTI

NE Kr{ko

Nuklearna elektrana Kr{ko ove }e godine proizvesti pribli`no 5,6 milijardi kWh elektri~ne energije, {to je rekord u njenom dosada{njem radu, rekao je na predblagdanskom susretu sa slovenskim i hrvatskim novinarima predsjednik Uprave nuklearke Stane Ro`man.

Naglasio je da je NE Kr{ko u 2005. godini radila sigurno i u~inkovito pa godinu zaklju~uju s optimizmom zbog dobrih poslovnih rezultata. Nije bilo nikakvih incidenata, ali je elektrana tri puta neplanirano kratko zaustavljena, {to }e sljede}e godine nastojati izbje}i.

Provedeni su i zapo~eti svi planirani projekti vezani uz tehnolo{ku modernizaciju. U elektranu su krajem studenog stigla dva rotora niskotla~ne turbine, ~ija je nabava dio planirane modernizacije i time }e se snaga elektrane pove}ati za 15 do 20 MW. Rije~ je o ulaganju od ukupno 34 milijuna eura, a investicija }e se amortizirati za sedam godina, jer }e se proizvodnja elektri~ne energije pove}ati za pribli`no 100 milijuna kWh godi{nje. Modernizacija turbinskog sklopa dovr{it }e se tijekom sljede}eg godi{njeg remonta, koji }e zapo~eti 8. travnja 2006. i trajat }e 32 dana. Cjelokupni iznos za modernizaciju nuklearka

}e osigurati iz vlastite amortizacije pa se ne}e zaduìvati, rekao je S. Ro`man.

OÊKUJU]I KONA^NE LOKACIJE TRAJNOG ODLAGALI[TA ZA NSR OTPAD

Prema njegovim rije~ima, u skladi{tu za istro{eno nuklearno gorivo u elektrani ima dovoljno mjesta do kraja planiranog ìvotnog vijeka - do 2023., ali u privremenom skladi{tu nisko i srednje radioaktivnog otpada samo do 2010. Zato od slovenske i hrvatske agencija specijalizirane za radioaktivni otpad o~ekuju da {to prije prona|u kona~ne lokacije za gradnju trajnog odlagali{ta tog otpada. No, ne isklju~uje i mogu}nost pro{irenja postoje}eg skladi{ta u nuklearki. U Sloveniji se razmatraju tri mogu}e lokacije za trajno skladi{te: Kr{ko, Breìce i Sevnica.

O mogu}em produljenju radnog vijeka NE Kr{ko jo{ se slu`beno ne raspravlja, jer je jo{ 18 godina redovnog rada. No, stru~njaci rade na analizama temeljem kojih bi se takvo {to moglo predloìti vlasnicima.

Odluku o produljenju rada trebalo bi donijeti najkasnije deset godina prije zavr{etka redovnog

rada, dakako, ako tako odlu~e suvlasnici elektrane

i dopusti Slovenska uprava za nuklearnu sigurnost,

rekao je S. Ro`man.

U svijetu je produljenje radnog vijeka ve}

postala rutina - 37 nuklearki u SAD-u produljen je

rad za najmanje 20 godina, kazao je hrvatski ~lan

Uprave NEK-a Hrvoje Perhari}.

S. Ro`man je naglasio da na rad slovensko-

hrvatske nuklearke ne utje~e ~injenica da je

HEP pokrenuo me|unarodnu arbitraù zbog

neisporu~ene elektri~ne energijie od 30. lipnja

2002. do 19. travnja 2003., a i Slovenija je najavila

mogu}nost pokretanja me|unarodne arbitraè.

Zadovoljni smo {to radimo vrlo konstruktivno,

u dobrim partnerskim odnosima na razini Uprave

i Nadzornog odbora, odgovorio je S. Ro`man na

novinarsko pitanje. Nije èlio komentirati nedavnu

izjavu slovenskog ministra vanjskih poslova

Dimitrija Rupela da bi Slovenija mogla otkupiti

hrvatsku polovicu nuklearke.

(@. B.)

U 2005. - rekordna proizvodnja od 5,6 milijardi KWh

êlnici Zajednice za obnovljive izvore energije: A. [ikani}, T. Panza, M. [}ulac Domac i S. Car

Zakonodavna rje{enja-prioritetHrvatska gospodarska komora osnovala Zajednicu obnovljivih izvora energije

Dvanaestog prosinca 2005. godine u Zagrebu je odràna Osniva~ka skup{tina

Zajednice obnovljivih izvora energije Hrvatske gospodarske komore, s ciljem promicanja

kori{tenja tih izvora.

Za predsjednika Zajednice izabran je Ton~i Panza, direktor tvrtke Adria Wind

Power, za njegove zamjenike dr. sc. Aco [ikani} (FSB, Zagreb) i prof. dr. Stjepan Car

(Kon~ar-Institut za elektrotehniku), a za poslovnu tajnicu mr.sc. Marija [}ulac Domac

(Odjel za energetiku HGK). Me|u ~lanovima Vije}a Zajednice, pribli`no dvadeset

hrvatskih tvrtki i institucija, je i HEP Proizvodnja.

U okviru Zajednice osnovane su grupacije: za biomasu i bioplin, za teku}a

biogoriva, za energiju vjetra, za Sun~evu energiju, za vodotokove malih hidroelektrana,

za geotermalnu energiju te za proizvo|a~e i isporu~itelje opreme.

Dosada{ni rad Grupacije za obnovljive izvore, koja je unutar HGK djelovala od

2003. godine, najve}im je djelom bio usmjeren na zakonodavno podru~je. S obzirom na

to da pojedina zakonska rje{enja nisu ispunila o~ekivanja, M. [}ulac Domac je najavila

nastavak aktivnosti na pobolj{anju postoje}e te na dono{enju nove legislative.

Ton~i Panza je kazao da }e novoosnovana Zajednica sudjelovati u provedbi

reforme energetskog sektora i biti potpora u pregovorima Hrvatske s EU, a posebno }e

se posvetit boljoj promociji i edukaciji o obnovljivim izvorima energije.

Igor Raguzin, voditelj Odjela za obnovljive izvore energije i energetsku

u~inkovitost u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetni{tva, predstavio je nove

pravno-institucijske okvire za obnovljive izvore energije.T. Jalu{i}

Obnovljivi izvori


HEP I ZNANOST

Dan zagreba~kog Fakulteta strojarstva i brodogradnje

Raste zanimanje za studij na FSB-u

Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveu~ili{ta u Zagrebu i ove je godine obiljeìo svoj Dan. Tim povodom, od 8. do 11. studenog o.g., organizirani su brojni doga|aji, pod nazivom Dani FSB-a, s ciljem predstavljanja njegove djelatnosti te povezivanja hrvatskog gospodarstva s Fakultetom i njegovim studentima. Na FSB-u je bilo organizirano predstavljanje najva`nijih doma}ih i inozemnih

tvrtki, tzv. Career Day, a Dani Fakulteta obiljeèni su i kulturnim zbivanjima, okruglim stolom, javnom tribinom, radionicom za studente, uz tradicionalne {portske susrete studenata i zaposlenika FSB-a. U suradnji sa Studentskim centrom, otvoren je obnovljeni, pro{ireni restoran studentske prehrane.

FSB sve vi{e ulaè u studentski standard i u pobolj{anje kvalitete studiranja, a zanimanje za

Dekan FSB-a T. ]urko s poslovnim suradnicima na otvaranju obnovljenog studentskog restorana

Povelja HEP-uKrajem studenog o.g., na sve~anoj sjednici

Fakultetskog vije}a Tehni~kog fakulteta u Rijeci, koja je odràna u okviru programa obiljeàvanja 45. obljetnice osnutka Fakulteta, dodijeljena ja Povelja fakulteta HEP-u d.d. za iznimnu dugogodi{nju stru~nu i poslovnu suradnju. U ime predsjednika Uprave HEP-a d.d., mr. sc. Ivana Mravka, povelju je primio direktor DP Elektroprimorje Rijeka Vitomir Komen, koji je tom prigodom Tehni~kom fakultetu darovao umjetni~ku sliku.

Sve~anosti je nazo~io i ministar obrazovanja, kulture i {porta Dragan Primorac, koji je izrazio veliko povjerenje u rije~ke znanstvene kadrove i mlade stru~njake te najavio izgradnju sveu~ili{nog kampusa u Rijeci.

Tehni~ki fakultet u Rijeci nastao je 1960. godine kao fakultet strojarstva, drugi takve vrste u Hrvatskoj, da bi 1969. godine zapo~elo {kolovanje inènjera brodogradnje, 1971. gra|evinarstva, a 1999. i elektrotehnike.

I.T.

Direktor DP Elektroprimorje Rijeka Vitomir Komen s Poveljom Tehni~kog fakulteta, dodijeljenom HEP-u za uspje{nu dugogodi{nju stru~nu i poslovnu suradnju

Obiljeèna 45. obljetnica Tehni~kog fakulteta u Rijeci

ovaj fakultet posljednjih je godina sve ve}i - u odnosu na 2002. godinu broj upisanih studenata porastao je pribli`no 23 posto. Njihova budu}nost nakon zavr{etka studija nije upitna, jer na burzi zapo{ljavanja ve} tri godine nema nezaposlenih pripravnika - diplomiranih inènjera strojarstva..

- Godi{nje na FSB-u diplomira 140 studenata, a imamo 170 zahtjeva za njihovo zapo{ljavanje, nagla{ava prof.dr.sc.Tonko ]urko, dekan Fakulteta.

Ina~e, FSB, na kojemu trenuta~no studira 1920 studenata, prvi je fakultet na Zagreba~kom sveu~ili{tu koji je, jo{ prije tri godine, implementirao novi nastavni plan u skladu s Bolonjskom deklaracijom.

Na FSB-u su posebno ponosni na niz svojih laboratorija, akreditiranih u EU, kojima je Dràvni zavod za normizaciju dao pravo certificiranja. Me|u njima, T. ]urko izdvaja nedavno osnovani Laboratorij za mjerenje toplinske energije, u kojemu }e se umjeravati mjerila toplinske energije. U suradnji sa Siemensom, osnovali su ga HEP i FSB. Na FSB-u su, spomenimo, i Laboratorij za procesna mjerenja (s nacionalnim etalonima za temperaturu i tlak), Laboratorij za precizna mjerenja duljina (s nacionalnim etalonom za duljinu), Laboratorij za ispitivanje mehani~kih svojstava (s nacionalnim etalonom za silu) i brojni drugi.

T. Jalu{i}


NOVO

Promjene u sjedi{tu HEP-a

Kvalitetniji i funkcionalniji prostori

Korisne prezetacije predstavnika Irske elektroprivrede

U sjedi{tu Hrvatske elektroprivrede, predstavnici Irske elektroprivrede (ESB) i njezine konzultantske tvrtke (ESBI) su u razdoblju od 14. do 17. studenog o.g. odràli prezentacije i predavanja za zaposlenike HEP-a. Naime, u proteklih deset godina, Hrvatska elektroprivreda je u suradnji s ESBI, Dublin realizirala 15 projekata, od kojih izdvajamo: vo|enje realizacije kredita od EBRD, vo|enje realizacije donacija za Isto~nu Slavoniju, projekt uspostave financijsko-ra~unovodstvene funkcije u HEP-u, stru~na pomo} ESBI-a u restrukturiranju, reorganizaciji i strate{kom razvoju HEP-a i brojni drugi. U tijeku je jo{ nekoliko projekata.

Zaposlenici HEP-a podijeljeni su u 22 projektna tima. Svaki tim predstavljao je voditelj, koji je mogao iznijeti svoja zapaànja i prijedloge o realizaciji planiranog programa rada i obavljenim prezentacijama. Odràne su sljede}e prezentacije: Odvajanje poslova, Odnosi s regulatorom, Nabava – uskla|enost s propisima EU, Uspostavljanje TSO funkcije, Uspostavljanje DSO funkcije, Upravljanje ljudskim potencijalima, Uspostava Centra za obuku HEP grupe, Razvoj funkcije odnosa s javno{}u, Upravljanje rizicima, Korporativna strategija, Plan za nastavak poslovanja (BCP), Obnovljivi izvori energije i strategija za{tite okoli{a, Marketing u uvjetima trì{nog natjecanja, Priprema zaposlenika za poslovanje u okruènju trì{nog natjecanja, Razvoj odnosa s potro{a~ima, Riznica i FIS, Skladi{tenje i Upravljanje imovinom, Projekti za{ite i sigurnosti IT i Projekt sigurnosti HEP-a

Svi voditelj ili predstavnici timova su pohvalili projekte i obvezali se da }e u svom izvje{}u o provedenim aktivnostima, prezentaciji i prijedlogu projektnog zadatka dati ocjenu i svoje prijedloge. Prevladava mi{ljenje da su prezentacije bile korisne i da se moglo ~uti puno korisnih informacija.

Na temelju evaluacije projektnog zadatka, koordinator projekata pripremit }e izvje{}e za Upravu HEP-a o provedenim aktivnostima i ocjenama zainteresiranosti HEP-a po projektnim zadacima. Svi voditelji timova }e na taj na~in intenzivirati kontakte s projektnim menadèrima ESBI/ESB i zajedni~ki definirati sva otvorena pitanja oko projektnog zadatka.

Predstavnici ESBI-a zaklju~ili su da su prezentacije bile dobro organizirane, da su razmijenili mi{ljenja te da }e svoje prijedloge i sugestije ~lanova tima biti zabiljeène i o njima }e se voditi ra~una prigodom definiranja kona~ne verzije projektnog zadatka.

Lucija Kutle

SURADNJA

HEP-ESBI

Zgrade sjedi{ta Hrvatske elektroprivrede u Ulici grada Vukovara 37 u Zagrebu, jo{ su od po~etka ljeta popri{te brojnih gra|evinskih, elektro i drugih radova. Potankosti o tomu {to je sve u~injeno i {to }e se sve ovdje jo{ u~initi doznajemo od Mate Penavi}a, rukovoditelja Slu`be za op}e poslove i Zvonimira Bari~evi}a, rukovoditelja Odjela odràvanja.

Vjerujemo da je zaposlenima na zagreba~koj lokaciji poznato da se restoran sa sedmog kata glavne upravne zgrade uskoro seli u biv{i prostor auto-radionica u dvori{tu. Gra|evinski radovi za prenamjenu tog prostora zapo~eli su 20. rujna o.g. i, sukladno ugorovu, zavr{it }e do 20. prosinca. Izvo|a~ gra|evinskih radova, kako doznajemo, pridràva se ugovorenih rokova, radovi su u zavr{noj fazi i bit }e zavr{eni na vrijeme. Nakon opremanja, novi restoran i kuhinja bit }e otvoreni po~etkom 2006. godine. Njegov }e kapacitet biti

pribli`no 100 mjesta, a kuhinja (veli~ine blizu 100 ~etvornih metara) }e dnevno mo}i pripremiti do 300 obroka. Restoran, veli~ine 180 ~etvornih metara, osim fiksnog dijela, imat }e jo{ jedan dio, koji }e se mo}i podijeli u nekoliko separea. Svi }e zaposlenici, osim onih iz dvori{e zgrade, do restorana mo}i do}i kroz zgradu PrP-a Zagreb i novu aluminijsko-staklenu konstrukciju. Ovom prigodom moramo naglasiti i èlju sada{njih korisnika restorana za novim i ma{tovitijim jelovnikom, primjerenijem dana{njim saznanjima o zdravoj prehrani. Zna~i, uz novi oblik, nadaju se i novim sadràjima.

Nakon preseljenja restorana preuredit }e se i oslobo|eni prostor na 7. katu. Tu }e biti prostorije za poslovne sastanke s malom kuhinjom, ~ije je preure|enje rije{eno istim javnim natje~ajem za ure|enje novog restorana. Grubi gra|evinski radovi bit }e obavljeni, nadaju se, od 2. do. 7. sije~nja 2006. godine (u vrijeme kolektivnog godi{njeg odmora), ako se do tada restoran preseli.

Na 7. katu upravne hepove zgrade, ovog je ljeta napokon preure|ena i velika dvorana za sastanke, koja je ve} dulje vrijeme vapila za novim licem. Po prvi je put za sastanke kori{tena prigodom sastanka Uprave s Kolegijem direktora u studenom i njezin je novi izgled dobio mnoge pohvale. Prostorija je kapaciteta za 70 do maksimalno 120 ljudi, puno je funkcionalnija i estetski primjerenija.

Preure|ena je i dvori{na zgrada HEP-a, gdje su gra|evinski radovi zapo~eli potkraj travnja o.g. i dovr{eni po~etkom listopada. Tamo je na tri etaè ukupno preure|eno 850 ~etvornih metara poslovnog prostora, koji je opremljen i spreman za useljenje zaposlenika Sektora za poslovnu informatiku (prizemlje), HEP Opskrbe (prvi kat) i HEP Tradea (drugi kat). Taj prostor novog restorana, obi{li su predsjednik Uprave mr.sc. Ivan Mravak i ~lanovi Uprave HEP-a i s onim {to su vidjeli bili su zadovoljni.

Dragica Jurajev~i}

Predsjednik Uprave mr.sc. Ivan Mravak i ~lanovi Uprave HEP-a obi{li su novoure|ene poslovne prostore za zaposlenike SPI–a, HEP Opskrbe i HEP Tradea

„Zlatna“ Sanja iz MIOC-aSanja Miklin, Ida Penzar i Marina Alagu{i},

u~enice zagreba~ke XV. gimnazije, mnogima poznatije pod imenom MIOC, osvojile su zlatnu, srebrnu i bron~anu medalju na 2. olimpijadi mladih znanstvenika (IJSO). To veliko me|unarodno znanstveno natjecanje odràno je od 4. do 13. prosinca u glavnom gradu Indonezije, Jakarti. Ekipu su pripremale i vodile pofesorice Mihaela Marceljak Ili}, Zrinka Topli~an i Jasenka Jakupec.

Nakon {to su u srpnju ove godine, na 46. Me|unarodnoj matemati~koj olimpijadi, u~enici zagreba~ke V. Gimnazije osvojili jednu srebrnu i dvije bron~ane medalje, ponovno se moèmo radovati me|unarodnim uspjesima dobitnika HEP-

ove Nagrade u~enicima. Naime, zlatnu je medalju u Jakarti osvojila Sanja Miklin, koja je u lipnju o.g. kao u~enica prvog razreda primila HEP-ovu nagradu za osvojeno prvo mjesto na dràvnom natjecanju iz matematike.

Tom je prigodom Sanja, kojoj je to bila ve} druga nagrada, za na{ HEP Vjesnik izjavila da joj je najve}a èlja oti}i na Matemati~ku olimpijadu. Budu}i da poha|a tek drugi razred, ima jo{ vremena ispuniti tu svoju èlju, a dotad }e je sigurno zadovoljiti osvojeno zlato na Olimpijadi mladih znanstvenika.

êstitamo!D.A.

Novi me|unarodni uspjeh dobitnika HEP-ove Nagrade u~enicimaHEP I MLADI


STRUKA

14. forum Hrvatskog energetskog dru{tva

Nove tehnologije za sve ve}e potrebe za energijom

izlaga~i ~etiri pozvana referata s predsjednikom HED-a, dr. sc. Goranom Grani}em

Dragica Jurajev~i}

U maloj dvorani Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski, 25. studenog o.g. - kao i svake godine u to vrijeme - Hrvatsko energetsko dru{tvo organiziralo je 14. forum o temi Energetske perspektive danas i sutra, Svijet – Europa – Hrvatska. Sudjelovali su brojni doma}i i inozemni energeti~ari.

êtiri pozvana referata i 16 referata objavljenih u Zborniku radova, kao i rasprava sudionika ovogodi{njeg Foruma, bavili su se brojnim pitanjima koja sna`no utje~u ili }e utjecati na energetsku perspektivu u sljede}ih 50 godina. Temeljna pitanja koja su na ovogodi{njem Forumu raspravljena su rezerve i potencijali, tehnologije, gospodarski razvoj i potro{nja energije, za{tita okoli{a, liberalizacija trgovine energijom, sigurnost opskrbe, demografski rast te politi~ke promjene, sukobi, vojni sukobi i terorizam. Budu}i da je Svjetski energetski savjet (World Energy Council - WEC) pokrenuo izradu globalne studije o energetskom razvoju „Energetski scenariji do 2050. godine“, rasprava na Forumu zapravo je po~etak rasprave o toj studiji u Hrvatskoj s ciljem pronalaènja mogu}ih rje{enja.

IZOSTANAK TEHNOLO[KOG RAZVOJA

Dr.sc. Goran Grani}, predsjednik HED-a, nakon {to je zahvalio autorima referata i gostima, prezentirao je referat pod nazivom Energetski sektor od 1990. do 2005., kojeg je izradio zajedno sa svojim suradnicima u Energetskom institutu „Hrvoje Poàr“. Ukratko, u referatu se analizom onoga {to se u proteklih 15 godina dogodilo ili se nije dogodilo, kao posljedice najavljuju energetske okolnosti u idu}ih 15 godina. Osnovna obilje`ja prethodnog razdoblja su pomak u porastu potro{nje od razvijenih zemalja prema onima nerazvijenima i zemljama u razvoju (gdje je najve}i rast stanovni{tva) te izostanak tehnolo{kog razvoja, zbog ~ega }e sve teè biti odràvati ravnoteù izme|u proizvodnje i

potro{nje, kao i utjecati na cijenu energije, koja }e rasti. Zbog svega toga, kako je naglasio na kraju, nu`na je zajedni~ka suglasnost za tehnolo{ki razvoj u energetici, koja }e se biti iznad svojih nacionalnih gospodarstava.

S globalnim scenarijima razvoja energije-ekonomije-ekologije do 2050. godine i dalje, nazo~ne je upoznao Leo Schrattenholzer iz Me|unarodnog instituta za analizu primjenjenih sustava (IIASA). Rekao je da dugoro~ni energetski scenariji razvijeni u IIASA i drugdje pokazuju da, ovisno o klju~nim ~imbenicima kao {to su stanovni{tvo, ekonomski i tehnolo{ki razvoj - globalni energetski razvoj moè biti neodrìv s gledi{ta okoli{a. Ciljani tehnolo{ki razvoj, koji bi bio usmjeren na ubrzanje dekarbonizacije primarne energije, dematerijalizacije i/ili pove}anje energetske u~inkovitosti, moè biti jedan od naju~inkovitijih sredstava za uskla|ivanje gospodarskog rasta s globalnim ekolo{kim ciljevima. U ovoj prezentaciji, prikaz svih globalnih scenarija dan je u tri skupine: scenariji politika koje ne obuhva}aju klimu, scenariji smanjenja emisija te scenariji odrìvog razvoja. Razmotreni su i scenariji odrìvog razvoja u slu~ajevima da se ekonomski rast (BDP po stanovniku) odràva tijekom ~itavog promatranog razdoblja, da dru{tveno-ekonomski kapital u regijama zna~ajno ja~a tijekom sljede}eg stolje}a, da omjer rezervi prema proizvodnji ne opada tijekom promatranog razdoblja te da emisije CO2 na kraju stolje}a budu pribli`no jednake ili manje od sada{nje razine.

RASKORAK IZME\U KRATKORO^NIH I DUGORO^NIH SCENARIJA

Ferenc L. Toth iz Me|unarodne agencije za nuklearnu energiju (IAEA) govorio je o svladavanju raskoraka izme|u kratkoro~nih i dugoro~nih scenarija za nuklearnu energiju, nagla{avaju}i pritom kako su kratkoro~ne projekcije pod utjecajem dru{tvenog konteksta, politi~kih ~imbenika, ekonomskih aspekata, tehnolo{kih pitanja, kao i pitanja okoli{a. U projekcijama za nuklearnu energiju moè se zapaziti neprestani nesklad, jer dok kratkoro~ni scenariji redovito projiciraju nepromijenjeni ili pone{to opadaju}i doprinos nuklearne energije u opskrbi energijom u svijetu, oni srednjoro~ni i dugoro~ni predvi|aju njegova zna~ajna pove}anja. Iznimne promjene u proteklih nekoliko godina u sva ~etiri gore navedena podru~ja ukazuju da taj raskorak treba prevladati podizanjem kratkoro~nih procjena, a ne sniàvanjem onih dugoro~nih projekcija. Te promjene uklju~uju: podru~je okoli{a (Kyoto protokol), podru~je gospodarstva (rastu}a potro{nja elektri~ne energije, visoke cijene nafte i problemi sigurnosti opskrbe), socijalno podru~je (rad na nuklearnoj prihvatljivosti) te promjene na podru~ju politike. Potrebe za energijom }e 2030. godine biti za 50

posto ve}e nego danas, nedostatno investiranje u naftu i plin {tetit }e proizvo|a~ima i potro{a~ima i globalno }e energetsko stanje biti pod utjecajem potreba za dodatnim izvorima energije - klju~ne su poruke izlaganja M Barinija. IEA je izradila studiju s procjenama elektroenergetskog trì{ta na Srednjem istoku i u Sjevernoj Africi, gdje je smje{teno vi{e od 60 posto zaliha nafte i 40 posto plina.

ZNAMO KUDA IDEMO, ALI NE I KOJOM BRZINOM

O energetskim predvi|anjima do 2030. godine govorio je i Yonghun Jung iz Azijskog pacifi~kog istraìva~kog energetskog centra (APERC), koji obuhva}a 21 zemlju pacifi~kog ruba. U razmatranju energetskih problema izdvojio je ~etiri pitanja – dostupnost energije, pristup energiji, prihvatljivost i priu{tivost – a najvi{e se bavio pitanjem priu{tivosti.

Uz konstataciju da }e se do 2030. godine potra`nja za energijom u regiji APERC pove}ati za 60 posto, naveo je i glavne pokreta~e tolikog porasta. Osim osnovnog pokreta~a - prihoda, to su urbanizacija spomenutih regija (samo u Kini svake godine 26 milijuna ljudi odlazi u gradove), razvoj azijskog gospodarstva te motorizacija (u Kini se godi{nje prodaje vi{e od dva milijuna automobila). Ina~e, predvi|anja nalikuju onima drugih agencija – rast potra`nje za primarnim izvorima – naftom, ugljenom i plinom te nuklearnom energijom, s tim da }e plin postupno sve vi{e zamjenjivati naftu. Sve vi{e }e zemlje pacifi~kog ruba postajati visoko ovisne o uvozu energije od proizvo|a~a na Bliskom istoku, a svaki prekid u transportu rezultirat }e golemim posljedicama. Posljedica svega navedenoga bit }e porast cijena, osobito nafte i plina, a obnovljivi izvori energije su nepouzdani i tehnologije za takve izvore su skupe. Alternativa su nove tehnologije, koje trebaju biti pokreta~ rje{enja energetskih problema u budu}nosti. S druge strane, ne treba se previ{e oslanjati na tehnologije, ve} treba nu`no mijenjati stil ìvota u cijelom svijetu. Ako se to ne dogodi, svijet o~ekuju veliki problemi, zaklju~io je Y. Jung.

Nakon predstavljanja navedena ~etiri referata, uslijedila je rasprava i postavljena su brojna pitanja. Primjerice, o metanskim hidratima, obnovljivoj energiji te o dvojbenosti predvi|anja budu}e potro{nje na temelju rasta BDP-a, koji je tako|er te{ko predvidiv parametar. Raspravu je zavr{io Y.Jung naglasiv{i da su scenariji potrebni kako bi znali kuda idemo, ali ne i kojom brzinom te je stoga va`no podi}i svijest ukupne javnosti za postizanje dogovora o ulaganju u nove tehnologije.

U daljnjem radu Foruma predstavljeno je jo{ {est referata doma}ih i inozemnih autora o racionalizaciji potro{nje energenata, energetskoj u~inkovitosti, utjecaju proizvodnje elektri~ne energije na okoli{…


TAKO RADE DRUGI

Rerestruktuiranje elektroprivrede u Italiji

Sa ISO vratili se na TSO!Odlukom Predsjednika talijanske Vlade od

11. svibnja 2004. godine, dispe~iranje elektri~nom energijom te razvoj prijenosa i prijenosne mreè preneseno je s dotada{njeg mjerodavnog neovisnog operatora prijenosne mreè GRTN (Gestore della Rete di Transmissione Nazionale) na nacionalnu prijenosnu kompaniju Terna (Rete Elettrica Nazionale). Zna~i, u Italiji su se vratili s neovisnog operatora (ISO) na operatora prijenosnog sustava (TSO).

Provode}i spomenutu odluku, od 1. studenog 2005. godine GRTN je promijenio ime u Gestore del Sistema Elettrico i postao mjerodavan za upravljanje, promicanje i intenziviranje kori{tenja obnovljivih izvora energije u Italiji te za upravljanje trì{tom energije utemeljenog na zelenim certifikatima.

Terna je, temeljem iste odluke, postala kompanija za prijenos i dispe~iranje elektri~ne energije preko visokonaponske i ekstravisokonaponske mreè u Italiji. Visokonaponska mreà u Italiji je od srednjeg napona do 150 kV, a ekstravisokonaponska je mreà iznad tog napona. Terna je mjerodavna za:

• vo|enje i pogon elektroenergetskog sustava,• izgradnju, pogon i odràvanje prijenosne

mreè i• razvoj prijenosne mreè.Terna posjeduje ukupno 35000 kilometara

dalekovoda (380 kV - 9,3 km, 220 kV - 8,2 km, i napona nièg od 150 kV - 17,5 km), 300 transformatorskih i rasklopnih stanica te tri centra daljinskog vo|enja.

Terna posluje na temelju tarifa za kori{tenje prijenosne mreè i za vo|enje elektroenergetskog sustava, koje odobrava dràvni regulator AEEG (Autorita per l'Energia Elettrica ed il Gas), a revidira ih svake ~etiri godine.

Pred Ternom su ozbiljne razvojne zada}e. Prema desetgodi{njem planu (2005.-2014.), o~ekuje ulaganje od ukupno 2,1 milijarda eura za novih 3120 kilometara vodova i novih 57 transformatorskih i rasklopnih stanica.

Talijanski primjer potvr|uje ispravnost izbora modela operatora prijenosnog sustava u Hrvatskoj, kako je to zakonski propisano krajem 2004. godine.

Marijan KALEA

Uspje{no {irenje poslovanja Portugalska elektroprivreda, poduze}e za

proizvodnju, prijenos i distribuciju elektri~ne energije, pro{irila je svoje usluge na isporuku plina i vodoopskrbu.

Naime, Francisco Sanchez, predsjednik Uprave Electricidade de Portugal (EDP) vjeruje da su, uz postoje}u prodaju elektri~ne energije, klju~ rasta usluge prodaje plina i vode skupini od 5,3 milijuna kupaca.

- Budu}nost na{eg poslovanja je i zadovoljavanje komunalnih potreba velikog broja kupaca. Sniàvanje tro{kova moè se posti}i prilagodbom komercijalne mreè, koju ve} imamo i objedinjavanjem opskrbe vi{e vrsta usluga, kaè F. Sanchez. On vjeruje da bi kompanija tijekom petogodi{njeg razdoblja mogla prodavati plin, vodu i elektri~nu energiju za tri milijuna kupaca.

EDP I NA TELEKOMUNIKACIJSKOM TR@I[TU

EDP se pozicionirao u sektoru elektri~ne energije, u njemu je opskrbljiva~ – monopolist za doma}e potro{a~e u Portugalu, a izgubio je tek nekoliko industrijskih kupaca, koji su pre{li {panjolskim opskrbljiva~ima otkako se Iberijsko trì{te elektri~ne energije po~elo progresivno liberalizirati. U prvih devet mjeseci 2005. godine, prodaja elektri~ne energije porasla je 6.6 posto, dostigav{i 25,642 GWh i 7.1 posto u vrijednosti od 3.3 milijarda eura. Ukupne kapitalne investicije u tom razdoblju dosegle su 280 milijuna eura.

Grupa se usmjerila i na podru~je telekomunikacija, poku{av{i se nositi s tim posebno agresivnim trì{tem. Odkad je Portugal u sije~nju liberalizirao uslugu fiksne telefonije, EDP se u~vrstio kao lider me|u novim telekomunikacijskim operatorima, zauzev{i skoro 40 posto tog trì{ta. Takvo {irenje omogu}ila je postoje}a baza kupaca elektri~ne energije, jednako kao i postoje}ih 35.000 kilometara mreè opti~kih kabela, koja pokriva 80 posto Portugala i koja je time postala i nacionalna telekomunikacijska mreà. Prvobitno izgra|ivana za internu komunikaciju i daljinsko upravljanje elektroenergetskih postrojenja i podstanica, ta mreà pomaè EDP-u da telekomunikacijske usluge utemelji kao svoj drugi glavni biznis.

Tako je EDP, od sije~nja kada je po~eo raditi kao operator, pove}ao prihod od neelektri~ne prodaje za 54 posto, zaradiv{i 99 milijuna eura. Ugovorio je 220.000 pretplata za fiksne linije i 217.000 za internet vezu. Telekomunikacijski promet u devet mjeseci dosegao je 71 milijun minuta usluga u fiksnoj mreì i 130 milijuna minuta kori{tenja interneta.

EDP tako|er uvozi trì{nu izvrsnost u obliku partnerstva. Telenor, norve{ka tvrtka specijalizirana za mobilne komunikacije, prihvatila je ponudu EDP-a o ustupanju licence za tre}u generaciju mobilne telefonije. Banco Comercial Portuguese, najve}a banka u dràvi, kupila je 27.5 posto EDP-a za 205 milijuna eura, uz suradnju radi razvijanja e-biznisa.

EDP je, i uz veliki porast cijena nafte, zbog iznadprosje~no dobrih hidrolo{kih okolnosti u ovoj godini, pove}ao neto konsolidirani profit za 7.4 posto u devetomjese~nom razdoblju i to na razinu od 394 milijuna eura.

Hidroelektrane su u ukupnoj proizvodnji pove}ale svoj udjel na 39 posto, u odnosu na jednako razdoblje pro{le godine. To je omogu}ilo grupi da zadrì porast tro{kova loìvog ulja za termoelektrane za samo 4,8 posto.

Ostvaruju}i svoje ambicije u smislu pro{irenja svog poslovanja, EDP je kupio 14.5 posto Galpa, portugalskog glavnog opskrbljiva~a naftom i plinom, a pregovara i s IPE-Aguas de Portugal, vode}om kompanijom za opskrbu vodom.

Za takvo {irenje na druge djelatnosti, Grupa nalazi dobre temelje u svom osnovnom poslovanju. Potro{nja elektri~ne energije u Portugalu raste s godi{njom stopom od pet posto, {to je u europskim okvirima zna~ajna stopa rasta. Grupa moè o~ekivati ~ak i ve}i porast u Brazilu, gdje je investirala vi{e od milijardu eura u kompanije za distribuciju. Grupa je konsolidirala kontrolu nad svojim poslovanjem i sada planira daljnja ulaganja - vi{e od milijardu eura u izgradnju 1.300 MW proizvodnih kapaciteta, radi integriranja proizvodnje i distribucije. Rast potro{nje elektri~ne energije u Brazilu procjenjuje se na pribli`no 6.5 posto godi{nje.

Pripremio: Branko Prpi}

Portugalska elektroprivreda-Electricidade de Portugal (EDP)


RAZVOJ

HEP Toplinarstvo

Klini~ko-bolni~ki centar Zagreb, sredi{nja medicinska institucija u dràvi, traìla je pouzdanog i sigurnog isporu~itelja energije i energetskih usluga. HEP, kojemu je to temeljna djelatnost, jedini je koji je mogao ponuditi cjelovitu uslugu te }e ubudu}e u novom i postoje}em dijelu Bolnice Rebro biti zaduèn za cjelokupnu opskrbu svim potrebnim oblicima energije - elektri~nom, rashladnom, ogrjevnom toplinom, tehnolo{kom parom te toplinskom energijom za pripremu sanitarne vode.

OPSKRBA BOLNICA – POSLOVNI INTERES HEP-a

U ovom projektu u KBC Zagreb – Bolnici Rebro, prvi put zajedno sudjeluju ~etiri HEP-ove tvrtke: HEP Toplinarstvo, HEP Distribucija, HEP Opskrba i HEP ESCO. HEP-ova ponuda Rebru pokazala se ekonomski, a jednako tako i ekolo{ki najprihvatljivijim rje{enjem. Temelji se na uporabi tehnolo{ke pare iz centraliziranog toplinskog sustava i njenoj pretvorbi u toplinsku i rashladnu energiju te na opskrbi elektri~nom energijom iz novoizgra|enih prijenosnih i distribucijskih objekata. Projekt, naime, uklju~uje rekonstrukciju i izgradnju sredi{njeg energetskog postrojenja (energane i trafostanice 10(20)/0,4 kV) te upravljanje i odràvanje tog postrojenja tijekom njegovog rada u idu}ih 25 godina. KBC Zagreb je oslobo|en financiranja izgradnje energane i trafostanica, jer tu obvezu preuzima HEP. HEP }e, a to je prvi takav slu~aj u dosada{njoj poslovnoj praksi, uloèna sredstva u izgradnju opreme za prijenos energije vratiti kroz trì{nu (a ne tarifnu!) cijenu energije. KBC Zagreb }e zadràti vlasni{tvo nad opremom i infrastrukturom, a brigu o upravljanju i odràvanju preuzela bi nova tvrtka k}erka HEP-a.

- Opskrba bolnica u Zagrebu i cijeloj Hrvatskoj svim energetskim proizvodima HEP-a poslovni je cilj HEP-a na liberaliziranom energetskom trì{tu. Osim prodaje energije, HEP je spreman ponuditi cjelovitu uslugu opskrbe, vo|enja i odràvanja cjelokupnog sustava opskrbe energijom do krajnjih korisnika u bolnici (tzv. O&M – „operation and maintenance“ usluga). Temeljna je prednost HEP-a, odnosno HEP Toplinarstva, {to je odràvanje i vo|enje pogona jedna od njegovih osnovnih djelatnosti. On raspolaè s iskusnim i kvalitetnim inènjerskim, pogonskim i drugim osobljem te s «know how» upravljanja poslovima odràvanja i vo|enja energetskih sustava, nagla{ava Branimir Poljak, direktor HEP Toplinarstva.

HEP ESCO je spreman investirati novac u obnovu postoje}e, neracionalne i dotrajale energetske infrastrukture u bolnici te ga vra}ati kroz postignute u{tede.

- Ovaj projekt je za HEP Toplinarstvo posebno zanimljiv, jer bi opskrba bolnica tehnolo{kom parom kakva se planira u Bolnici Rebro, mogla postati model i rje{enje i za druge gradove, zaklju~uje B. Poljak.

Tijekom prosinca o~ekuje se dovr{etak izgradnje parovoda od Branimirove ulice do Bolnice

Rebro. Ovaj sloèni objekt, dug ~etiri kilometra, prolazi kroz sredi{te Zagreba te je zahtijevao prekop tri najprometnije zagreba~ke ulice (Ulice grada Vukovara, Branimirovu i Maksimirsku). Jednu od ve}ih te{ko}a predstavljao je nedostatak katastarske snimke vodova na kratkom potezu od Bukova~ke ulice do Rebra, tako da je izgubljeno mjesec dana za probne prekope, kojima se snimilo stanje vodova i potom odredila trasa.

LABORATORIJ ZA UMJERAVANJE TOPLINSKIH MJERILA

U prosincu se o~ekuje slu`beno otvorenje Laboratorija za umjeravanje toplinskih mjerila na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Zakonom propisano mjerenje isporu~ene toplinske energije u svim stanovima (od 2002. godine svi novoizgra|eni stanovi u Zagrebu i Osijeku imaju takvo mjerenje) za posljedicu je imalo naglo pove}anje broja mjerila u Hrvatskoj. To je dovelo do ekonomske opravdanosti izgradnje laboratorija za njihovo umjeravanje.

- Projekt izgradnje laboratorija pokrenut je jo{ 1995. godine. Uz niz problema, kao {to su: premali broj mjerila, nedostatak zakonske regulative..., kona~no smo do~ekali njegovo ostvarenje. Do sada se umjeravanje moralo obavljati u inozemstvu, gdje su tro{kovi ve}i i do 40 posto, no vi{e takve usluge ne trebamo traìti izvan na{e zemlje, napominje B. Poljak.

Uz HEP Toplinarstvo i Fakultet strojarstva i brodogradnje, u opremanju Laboratorija za umjeravanje toplinskih mjerila sudjelovali su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i {porta te Siemens – Zagreb. Registriran kao ustanova, to je za sada prvi i jedini takav laboratorij u Hrvatskoj.

- Bit }e to }e zna~ajna ustanova za umjeravanje mjerila, bez kojih se ne moè zamisliti razvoj toplinarstva u Hrvatskoj. Tako|er }e omogu}iti jo{ vi{u stru~nu razinu na{ih stru~njaka i svih ostalih „toplinaraca“ u Hrvatskoj, ocjenjuje B. Poljak.

OSNOVANO UDRU@ENJE ENERGETIÂRA ZA TOPLINSKU DJELATNOST

Podsjetimo da je Hrvatski sabor 18. oùjka 2005. godine donio za toplinsku djelatnost iznimno zna~ajan Zakon o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom. Njime se po prvi put u na{em zakonodavstvu na sveobuhvatan na~in ure|uje obavljanje te djelatnosti, preko proizvodnje toplinske energije, distribucije do opskrbe potro{a~a i to na jedinstven na~in za cijelo podru~je Hrvatske, u skladu sa smjernicama i propisima EU. No, èljno se o~ekuje da Zakon profunkcionira u praksi, a u tom cilju potrebno je donijeti jo{ niz podzakonskih akata, {to se o~ekuje po~etkom idu}e godine. To su: Op}i uvjeti za opskrbu toplinskom energijom, Pravilnik o na~inu raspodjele i obra~unu tro{kova za isporu~enu toplinsku energiju, Pravilnik o naknadi za priklju~enje na toplinsku mreù i za pove}anje

priklju~ne snage, Pravilnik o statusu povla{tenog proizvo|a~a toplinske energije te – najzna~ajniji - Tarifni sustav za usluge energetskih djelatnosti proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom energijom.

U skladu sa zakonskim odredbama, zapo~elo se sa sre|ivanjem toplinske djelatnosti u Hrvatskoj. U tu svrhu je nedavno, pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, 12 tvrtki koje se njome bave osnovalo Udruènje energeti~ara za toplinsku djelatnost, kojemu je predsjednik Branimir Poljak.

DOBAR POÊTAK OGRJEVNE SEZONE

Ovogodi{nja ogrjevna sezona je dobro po~ela. Nema ve}ih te{ko}a, a bolje je stanje i s ku}nim instalacijama. O~ito je intenzivna priprema sezone s predstavnicima suvlasnika i upraviteljima zgrada urodila plodom pa i taj dio, na koji HEP Toplinarstvo nema utjecaja, bolje funkcionira.

Na sre}u, u javnosti se polako izgubilo dugo uvrijeèno mi{ljenje da se grijanje u stanovima uklju~uje kada je tijekom tri dana postignuta odre|ena temperatura. U svim toplinskim stanicama, naime, postoji automatska regulacija koja reagira ovisno o vanjskoj temperaturi. O daljnjim o~ekivanjima tijekom predstoje}eg hladnog razdoblja i o cijeni toplinske energije B. Poljak kaè:

- Zbog najava o redukciji plina, ne o~ekujemo previ{e ugodnu sezonu, ali smo pripremili alternativno, teku}e gorivo. Ono, me|utim, moè pove}ati planirani tro{ak. Uzimaju}i u obzir promjene cijene goriva od 2002. do 2005., koje su pratila pove}anja cijena grijanja, svi toplinarci u Hrvatskoj zatraìli su pove}anje cijene, u prosjeku od deset do petnaest posto.

HEP Toplinarstvo po~etkom idu}e godine o~ekuje potpisivanje ugovora sa Svjetskom bankom. Na temelju tog ugovora, u Zagrebu i Osijeku }e se tijekom tri godine zamijeniti 25 kilometara magistralnih cjevovoda. Time }e se, u skladu s europskom praksom, smanjiti gubici u prijenosu toplinske energije i stvoriti ve}a, sigurnija i pouzdanija kvaliteta toplinskog sustava.

HEP – nositelj energetske opskrbe Bolnice Rebro Tatjana Jalu{i}


Zlatko Komeri~ki iz Ekonerga, voditelj izrade Predstudije izvodljivosti zamjene magistralnih vrelovoda zagreba~kog CTS-a, ocijenio je Projekt, sa stajali{ta HEP Toplinarstva i {ire dru{tvene zajednice, ekonomski opravdanim.

Dean Vidak iz Ekonerga predstavio je Plan za{tite okoli{a, koji je obuhvatio mjere za uklanjanje, ograni~avanje ili svo|enje na najmanju mogu}u mjeru nepovoljnih utjecaja zahvata na okoli{ i dru{tvo. Prema njegovim rije~ima, tijekom realizacije Projekta do}i }e do kratkotrajnih negativnih utjecaja na okoli{ (poreme}aji u prometu, pove}ano one~i{}enje zraka, pove}anje razine buke i nastanak otpada), no Planom ublaàvanja posljedica oni }e se svesti na minimum. [tovi{e, Projekt }e dugoro~no doprinijeti smanjenju negativnog utjecaja na okoli{ – manjoj godi{njoj emisiji CO

2 za 10 000 tona.

B. Poljak je napomenuo da je priprema za Projekt trajala skoro {est godina te izrazio spremnost da HEP, u suradnji s predstavnicima gradskih ~etvrti i Zagreba~kim cestama, zahtjevne radove zamjene vrelovoda u urbanom podru~ju obavi {to bezbolnije.

T. Jalu{i}

RAZVOJ

Javna rasprava o Planu za{tite okoli{a kod zamjene i revitalizacije vrelovodne mreè u Zagrebu

U Tribini Grada Zagreba odràna je 13. prosinca 2005. godine javna rasprava o Planu za{tite okoli{a za Projekt zamjene i revitalizacije vrelovodne mreè u Zagrebu. Moderator je bio Radomir Mili{i}, glasnogovornik HEP-a. Projekt predvi|a zamjenu i revitalizaciju pribli`no 35 km vrelovodne mreè, od toga 20 km magistralnih te 15 km vrelovoda u zagreba~kim naseljima (Zapru|u, Utrinama, Travnom, Sopotu, Sigetu, Trnskom, Sredi{}u, Savici, Sige~ici, Martinovki, Vrbiku, Cvjetnom naselju, Kneìji, Kalinovici, Srednjacima i Voltinom). Kako je planirano, radovi }e se izvoditi izvan ogrjevne sezone tijekom ~etiri godine, od 2006. do 2009. S obzirom da se Projekt najve}im dijelom financira kreditom Svjetske banke (u iznosu od 18,5 milijuna eura), Plan za{tite okoli{a i javna rasprava o njemu bili su nu`ni dio postupka kojeg je zahtijevala ta financijska institucija.

Starost zagreba~kog CTS-a - ve}a od 40 godina, dotrajalost dijelova mreè i sve u~estalija

puknu}a izazivaju pove}anje gubitaka i sve skuplje odràvanje, {to je i glavni razlog pokretanja njezine obnove. Predstavljaju}i temeljna obilje`ja centraliziranog toplinskog sustava u Zagrebu, Robert Vuk iz HEP Toplinarstva je naveo da prosje~ni godi{nji gubitak u CTS-u iznosi 12 posto (150 000 MWh), te je sve je ve}i broj hitnih intervencija radi puknu}a (njih 140 u 2004. godini), za {to su tro{kovi iznosili 12 milijuna kuna.

- U europskim zemljama gubici su pet do sedam posto, a s novom izolacijom i mi }emo do}i na tu razinu, naglasio je Branimir Poljak, direktor HEP Toplinarstva.

Prema Projektu, postoje}e ~eli~ne cijevi, izolirane mineralnom vunom i poloène u betonske kanale, zamijenit }e se novim, predizoliranim cijevima. Tehnolo{ki naprednije, s kvalitetnom toplinskom izolacijom, postojane su na vanjske utjecaje, imaju dugi vijek trajanja, uz mogu}nost da se, pomo}u nadzornog sustava, na njima to~no locira mjesto puknu}a.

Minimalni utjecaji na okoli{

Predstavnici HEP-a prigodom predstavljanja i javne rasprave o Planu za{tite okoli{a za Projekt zamjene i revitalizacije vrelovodne mreè u Zagrebu

U Osijeku je u organizaciji Pogona Osijek, HEP Toplinarstva, 7. prosinca o.g. predstavljen projekt Revitalizacije toplinskog sustava grada Osijeka. Rije~ je o projektu koji HEP Toplinarstvo planira provesti u Osijeku uz kreditno financiranje Svjetske banke i uz posebno nagla{eni plan za{tite okoli{a. Okupljene sudionike - predstavnike Svjetske banke i Ministarstva za{tite okoli{a, prostornog ure|enja i graditeljstva te stru~njake i rukovoditelje iz HEP Toplinarstva, HEP Proizvodnje i HEP Plina, u ime direktora HEP Toplinarstva Branimira Poljaka, pozdravio je Mijo Marovi}, direktor Toplinskih mreà. O Pogonu Osijek govorio je njegov direktor Ivica Mihaljevi}:

- Centralizirani toplinski sustav u Osijeku star je 40 godina. Dijelovi sustava su dotrajali i sve su ~e{}a puknu}a, {to uzrokuje pove}anje gubitaka u ciklusu tro{kova odràvanja. U svrhu smanjenja gubitaka i tro{kova odràvanja te pove}anja pouzdanosti, sustav je potrebno revitalizirati. Zahvat je isplativ te se stoga HEP odlu~io za financiranje kreditom Svjetske banke. Za grad Osijek predvi|ena su ulaganja od pribli`no 5,5 milijuna eura.

Studiju izvodljivosti zamjene vrelovodne mreè i revitalizaciju CTS-a te priklju~enje lokalnih kotlovnica na CTS grada Osijeka izradio je Ekonerg – Institut za energetiku i za{titu okoli{a. Projekt je predstavio njegov voditelj Zlatko Komeri~ki, dok je o njegovu separatu - Planu za{tite okoli{a govorio Dean Vidak, obojica iz Ekonerga. PLAN ZA[TITE OKOLI[A I JAVNA RASPRAVA - ZAHTJEV SVJETSKE BANKE

U regulativi iz podru~ja za{tite okoli{a propisana je obveza procjene utjecaja na okoli{

za zahvate u prostoru, definirane Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoli{. Zahvati na izgradnji ili rekonstrukciji distribucijskih mreà, u okviru centraliziranih toplinskih sustava, ne podlijeù toj obvezi. No, Plan za{tite okoli{a i javna rasprava bitan su dio postupka koji je nu`no provesti za projekte koji se financiraju kreditima Svjetske banke. Opseg i vrsta analize o utjecaju na okoli{, prema kriterijima Svjetske banke, mogu se svrstati u ~etiri kategorije: prema tipu (A), lokaciji (B), osjetljivosti (C) i opsegu projekta (D) te u ovisnosti o naravi i zna~aju potencijalnih utjecaja na okoli{. Zahvati na revitalizaciji CTS-a grada Osijeka spadaju u kategoriju B i ovaj Plan za{tite okoli{a izra|en je prema smjernicama Svjetske banke za tu kategoriju utjecaja na okoli{.

- Plan se odnosi na: zamjenu pribli`no devet kilometara trase vrelovodne mreè, od ~ega tri kilometra magistralnih vrelovoda te {est kilometara vrelovoda u Donjem gradu, Tvr|i, Vijencu Ivana Me{trovi}a, Sjenjaku i Blok centru I, supstituiranje dijela postoje}eg parnog sustava vrelovodnim, razvojem nove mreè prema Gradskom vrtu te spajanje potro{a~a blokovskih kotlovnica u naseljima Vladimira Nazora i Stanka Vraza na CTS, objasnio je Zlatko Komeri~ki.

Tijekom gra|enja do}i }e do odre|enih utjecaja na okoli{, a nakon zavr{etka radova o~ekuju se pozitivni utjecaji.

- Do}i }e do smanjenja zagrijavanja okoli{a, smanjenja poreme}aja u prometu zbog manjeg broja pucanja cjevovoda koji prolaze prometnicama, smanjenja eksploatacije vodnih resursa te

smanjenja emisija {tetnih tvari u zrak iz osje~kih toplana. Planom ublaàvanja posljedica se utvr|uju mjere i postupci kojima za ublaàvanje nepovoljnih utjecaja tijekom radova. Jednako tako, njime se definira vra}anje terena u prvobitnu namjenu, obrazloìo je Dean Vidak.

Treba re}i da se posao revitalizacije, najve}im dijelom, odnosi na postoje}e kanale tako da ne}e biti utjecaja na prirodnu i kulturnu ba{tinu. Kada je u pitanja izgradnja nove mreè, prije po~etka radova projektanti }e trebati utvrditi mogu}e utjecaje.

Denis Karna{

Ulaganja od 5,5 milijuna eura Projekt revitalizacije toplinskog sustava u Osijeku

Ivica Mihaljevi}, direktor pogona Osijek HEP Toplinarstva: revitalizacija je isplativ zahvat


Program vo|enja poslova za{tite na radu i za{tite od poàra u HEP grupi

Informatizacijom do kvalitetnijeg rada

Na inicijativu Tima za koordinaciju poslova sigurnosti i Sredi{njeg odbora za za{titu na radu HEP-a, sredinom ove godine pokrenute su aktivnosti za izradu informati~kog programa- aplikacije za vo|enje poslova za{tite na radu i za{tite od poàra u HEP grupi. Znamo da je Uprava HEP-a 2005. godinu proglasila Godinom za{tite na radu u Hrvatskoj elektroprivredi i na taj na~in jo{ jedanput ukazala na izniman zna~aj te funkcije u HEP-u.

Poslovi za{tite na radu obuhva}aju brojne evidencije, koje dru{tva moraju voditi zbog vlastitih potreba, ali i mjerodavnih dràvnih institucija. To su evidencije: o radnicima, njihovom osposobljavanju na siguran na~in i drugim stru~nim usavr{avanjima,

Najzaslu`niji za kvalitetan Program vo|enja poslova za{tite na radu i za{tite od poàra: @eljko Kor{a, Ivan Feketija, Mladen Kavur~i}, Franjo î`mek i Jasna Balog

Po{tivanje propisa smanjuje broj ozljeda na raduU okviru Godine za{tite na radu u HEP grupi i realizacije ovogodi{njeg Plana

aktivnosti za{tite na radu, na inicijativu Sredi{njeg odbora za{tite na radu sredinom prosinca o.g. zapo~ela je serija od ukupno desetak predavanja za pribli`no 250 nadzornih inènjera HEP-a. Glavni je njihov cilj, kako je uvodno re~eno na jednom od prvih predavanja u sjedi{tu HEP-a, sprije~iti ozljede i nesre}e radnika prigodom izvo|enja radova vanjskih izvo|a~a i smanjiti visoke tro{kove koje one nose. Nadalje, nu`no je upoznati nadzorne inènjere s europskim propisima i direktivama glede toga. Za sva su predavanja angaìrani predava~i Fran Marovi}, na~elnik Odjela za za{titi na radu u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetni{tva, @eljko Prister, vlasnik tvrtke KONTROL-BIRO i \uro Pap, vi{i inspektor rada u Dràvnom inspektoratu. Seminari }e obuhvatiti sljede}e teme: Obveze koje proizlaze iz hrvatskih propisa i Direktive EU92/57EEC na privremenim ili zajedni~kim privremenim gradili{tima, Organizacija i provedba za{tite na radu na privremenim i zajedni~kim radili{tima te Obveze projektanata i investitora kao nadzor kod izgradnje gra|evina namijenjenih za rad.

Stru~ni seminar za nadzorne inènjere HEP-a

ZA[TITA NA RADU

zdravstvenim pregledima, osobnim za{titnim sredstvima, a i obavijesti o ozljedama na radu, prijave ozljeda na radu, godi{nja izvje{}a te obvezne evidencije iz podru~ja za{tite od poàra. Zaklju~eno da takve opse`ne poslove vi{e nije mogu}e provoditi na dosada{nji, zastarjeli na~in. Stoga je odlu~eno da se, ponajprije zbog pomo}i stru~njacima za{tite na radu, izradi primjerena aplikacija. Pojedinosti o tomu doznajemo od informati~kog dvojca Mladena Kavur~i}a i Franje î`meka iz Sektora za poslovnu informatiku.

Naime, najprije se razmi{ljalo o kori{tenju vanjske aplikacije, ali je prevagnula odluka o izradi vlastite, u na{oj ku}i, zbog brojnih prednosti. Jedna od njih je i mogu}nost dorade i prilagodbe. Nakon projektnog zadatka, kojeg je kvalitetno izradio Odjel za za{titu na radu i za{titu od poàra jo{ u srpnju o.g., zapo~ela je izrada Programa vo|enja poslova za{tite na radu i za{tite od poàra u HEP grupi.

- Najva`nije je to~no znati {to korisnik ho}e, napominje Mladen Kavru~i}. U prvoj fazi izrade ovog Programa odlu~ili su se za izradu nu`nih obrazaca u svezi s ozljedama na radu – obavijest o ozljedi na radu, prijava ozljede na radu, obavijest organima inspekcije rada o ozljedama i nesre}ama na radu te o profesionalnim oboljenjima radnika, kao i godi{nje izvje{}e o ozljedama i profesionalnom oboljenju radnika. Na{i su informati~ari izradili traènu aplikaciju, koja je najprije, zajedno sa gantogramom implementacije, prezentirana 4. listopada o.g. Sredi{njem odboru za{tite na radu, a potom i stru~njacima za{tite na radu 11. i 17. listopada. Potom su tijekom studenoga i prosinca o.g. odràne ~etiri radionice za stru~njake za{tite na radu, za njih pribli`no 50 - u Zagrebu, Osijeku, Splitu i Rijeci. Time je prva faza Programa vrlo uspje{no testirana, uz iskrene pohvale budu}ih korisnika.

Od na{ih sugovornika doznajemo koje su najve}e prednosti takve aplikacije. Uz jedinstveni sustav biljeènja ozljeda na radu i kvalitetniju komunikaciju s mjerodavnim institucijama, to su centralizirano pohranjivanje podataka i njihova za{tita, koju osigurava sama aplikacija. Ta je aplikacija povezana i sa svim aplikacijskim sustavima HEP-a, primjerice s kadrovskom evidencijom i pla}ama pa vi{e ne}e biti dupliciranja podataka. Na takav }e se na~in zna~ajno pobolj{ati kvaliteta za{tite na radu. Najvi{e }e profitirati svi oni koji rade na poslovima za{tite na radu, a pregledni i uvijek aktualni podaci i stalno pra}enje doga|aja iz ovog podru~ja bit }e dostupni uz upotrebu lozinke i svim rukovoditeljima, direktorima, kao i ~lanovima Uprave HEP-a.

U drugoj fazi, kako doznajemo, slijedi daljnje pro{irenje funkcionalnosti aplikacije, primjerice, sa za{titnim sredstvima u uporabi, pra}enjem provedenih obuka radnika i drugom.

Odluka o obvezuju}oj primjeni Programa stupa na snagu s 1. sije~nja 2006. godine. @eljko Kor{a, rukovoditelje Odjela za{tite na radu i za{tite od poàra i Ivan Feketija, stru~njak za{tite na radu pohvalili su rad stru~njaka Sektora za poslovnu informatiku, koji su u kratkom roku izradili kvalitetnu aplikaciju za dobrobit svih onih koji se bave za{titom na radu, ali i cijelog HEP-a. HEP je, kaù, me|u prvima koji ima takav cjeloviti program, koji je na glavnom serveru i gdje su svi podaci pohranjeni na sigurnom. Njegova }e uporaba pobolj{ati odnos prema za{titi na radu, a posao stru~njacima za{tite na radu u~init }e jednostavnijim. Dakako, cilj je - smanjiti broj ozljeda na radu, ali i financijskih gubitaka koji nastaju zbog njih.

Dragica Jurajev~i}

Jedan od prvih u nizu stru~nih seminara za nadzorne inènjere HEP-aD.J.


RAZGOVOR S POVODOM

Prof. dr. Jadranka Mustajbegovi}, predsjednica Nacionalnog vije}a za za{titu na radu

Na izmaku je 2005. godina, koja je prema odluci Uprave HEP-a progla{ena Godinom za{tite na radu u HEP-u. Tom je odlukom Uprava obvezala sve zaposlenike HEP grupe, a posebno ovla{tenike iz podru~ja za{tite na radu, na dosljednu primjenu propisa iz za{tite na radu i provo|enje planiranih aktivnosti. Me|utim, bez obzira na postojanje propisa, uputa za rad, isprava i drugih potrebnih dokumenata za izvo|enje rada na siguran na~in i dalje je broj ozljeda na radu u HEP-u (i u Hrvatskoj) zabrinjavaju}i. O razlozima za takvo stanje, statusu za{tite na radu u Hrvatskoj, mjerama za unaprje|enje i o~ekivanim rezultatima, razgovarali smo s prof. dr. Jadrankom Mustajbegovi}, predsjednicom Nacionalnog vije}a za za{titu na radu.

HEP Vjesnik: Otkad je ~ovjeka i njegova rada, od tada je i njegova instinktivna briga i oprez za vlastitu sigurnost pri radu. Ako se slaète s tvrdnjom da se danas, uz visoku razinu znanja i tehnologije, u Hrvatskoj vodi neprimjerena briga o radu na siguran na~in ljudi – kako kod poslodavaca, tako i izvr{itelja rada - ~ime bi se to moglo objasniti?

Prof. dr. Jadranka Mustajbegovi}: Razlozi su razli~iti i ponekad te{ko usporedivi. No, op}enito gledano, treba ih traìti prije svega trenutkom u kojem ìvimo i ~injenicom da je rad postao privilegija. Stoga, mnogi koji o izvr{iteljima rada trebaju, ne samo odlu~ivati, nego i promi{ljati o svim aspektima koje sloènost tih me|uodnosa uklju~uje, prema radu na siguran na~in se odnose kao prema pove}anom komforu, luksuzu, a ne kao prema nu`nosti. I to nu`nosti koja proizlazi iz najmanje dva razloga. Prvi, kao {to ste i sami lijepo spomenuli, proizlazi iz temeljnih ljudskih obrazaca za{tite osobne sigurnosti, a drugi iz zakonskih odredbi. Premda je temeljna svrha takvih odredbi za{tita zdravlja i ìvota radnika, poslodavac bi to trebao prepoznavati i kao svoju neposrednu dobit u financijskom smislu. Jer, ako se izuzmu tro{kovi zbog izostanaka i lije~enja zbog bolesti i stanja nastalih kao posljedica uvjeta i na~ina rada, nepobitna je istina da se profit moè jam~iti samo dobrim proizvodom, a da dobar proizvod stvara samo dobar radnik te da je dobar radnik samo zdrav i zadovoljan radnik. Stoga zapravo za~u|uje takav stav poslodavaca prema mjerama za rad na siguran na~in. [to se ti~e izvr{itelja - mislim da je prije svega rije~ o nedostatnoj edukaciji o radu na siguran na~in. Naime, osim prihva}anja ZNANJA u smislu prihva}anja sadràja i PRAKTI^NIH VJE[TINA o zna~enju i ispravnoj primjeni mjera za{tite zdravlja i sigurnosti na radu, tek kada se prihvate i STAVOVI o radu na siguran na~in moè se smatrati da je to nau~eno gradivo. U~enje i prihva}anje stavova je aktivan, zahtjevan proces koji se ne doga|a u jednom aktu i ne zavr{ava polaganjem ispita. U~i se prakti~nim, opetovanim izlaganjem stvarnim okolnostima i traì potvrdu prihva}enih ili promijenjenih stavova. Bojim se da je sve drugo samo odra|ivanje traènih papirnatih zahtjeva, a posljedice su nam poznate.

HEP Vjesnik: Prema broju i teìni ozljeda na radu, gdje je Hrvatska u odnosu na druge zemlje?

Prof. dr. Jadranka Mustajbegovi}: Premda

postavljeno vrlo jednostavno i odre|eno, odgovor na ovo pitanje, na àlost, odraàva sve nedostatke pravilnog uvida u ovo podru~je. Naime, u Hrvatskoj se ozljede na radu prate od 1990. godine. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koji se mogu na}i u njegovim ljetopisima, godi{nje se biljeì pribli`no 20 tisu}a ozljeda na radu. Me|utim, njihovo prijavljivanje je upitno te postoji opravdana dvojba da je broj od 1554 bolesti prijavljenih za 2004. godinu neodgovaraju}i. Ina~e, op}enito nemamo razloga biti zadovoljni, niti brojem, niti teìnama nesre}a na radu. Dakako, ako pod tim «drugim zemljama» mislimo na zemlje ~ijim standardima u svim o~ekivanjima teìmo kao zemlja, pa i u ovom.

HEP Vjesnik: Jesu li najva`niji uzroci izravnih i neizravnih gospodarskih gubitaka zbog neprimjenjivanja propisa za{tite na radu anticipirani u Prijedlogu nacrta Nacionalnog programa za{tite zdravlja i sigurnosti na radu?

Prof. dr. Jadranka Mustajbegovi}: Da, jesu. Procjenjuje se da izravni i neizravni gubici zbog neprimjenjivanja propisa za{tite na radu iznose 4 posto BDP-a. Ako se za usporedbu uzme da izdvajanje za zdravstvo iznosi pribli`no 9 posto, razvidno je {to nam to zna~i u gospodarskom kontekstu.

HEP Vjesnik: Kakve su zada}e i kompetencije Nacionalnog vije}a za za{titu na radu, s obzirom na zahtjeve europske regulative i prilagodbu na{eg sustava sigurnosti i za{tite zdravlja europskomu?

Prof. dr. Jadranka Mustajbegovi}: U skladu s odredbama ~lanka 3. Zakona o za{titi na radu iz 1996. godine, Vlada Republike Hrvatske osnovala je Nacionalno vije}e za za{titu na radu, ~ije su zada}e uskla|ene sa zahtjevima europske regulative: kriti~ki preispituje sustav i politiku za{tite na radu i o svojim nalazima i ocjenama izvje{}uje Vladu Republike Hrvatske; prou~ava zakone i druge propise kojima se {titi sigurnost i zdravlje osoba na radu te, prema potrebi, predlaè Vladi Republike Hrvatske njihovo uskla|ivanje me|usobno i s me|unarodnim propisima; u suradnji s poslodavcima i zaposlenicima priprema za Vladu Republike Hrvatske potrebne stru~ne podloge za utvr|ivanje politike i mjera za{tite na radu; razmatra izvje{}a ministarstva mjerodavnog za rad i Dràvnog inspektorata o stanju za{tite na radu, obavje{tava Vladu Republike Hrvatske o svojim stajali{tima i podnosi joj prijedloge za njegovo pobolj{anje te obavlja i druge poslove na zahtjev Republike Hrvatske.

To su bile zada}e. Kompetencije? Pa ~injenica da Nacionalni program za za{titu na radu nije ugledao svjetlo dana mo`da govori dovoljno.

HEP Vjesnik: HEP je tvrtka s velikim brojem zaposlenika i djelatnostima rada s pove}anim rizikom. Bez obzira na ozbiljan Program obuke i osposobljavanja zaposlenika za rad na siguran na~in proveden prije nekoliko godina i poku{aje podizanja standarda za{tite na radu na razinu koja joj pripada, upravo je HEP Vjesnik koji fotografijama prati rad zaposlenika ~esti svjedok nepridràvanja osnovnih pravila rada na siguran na~in?

Prof. dr. Jadranka Mustajbegovi}: U na{em ranijem razgovoru spomenuli smo osnovne elemente

koji grade proces prihva}anja gradiva. Upravo na primjeru HEP-a se pokazuje da novci, dobra volja i materijalna izdvajanja nisu dostatni. Va`ni su ljudi. I to svi. Ako èlite da ne{to uspije - morate imate uklju~ene sve razine od direktora i glavnih rukovoditelja, kao onih koji moraju odluku donijeti i nadzirati njeno provo|enje, do kona~nih izvr{itelja koji moraju sudjelovati u dono{enju odluke kako bi mogli odgovornije pristupiti njenu provo|enju. To je poèljno za bilo koju odluku, a osobito za onu koja donosi neku promjenu u pona{anju, kao {to su postupci i mjere u za{titi zdravlja i sigurnosti na radu.

HEP Vjesnik: Jesu li doista najodgovorniji neposredni rukovoditelji ili je to, mo`da, nepostojanje primjerenog mehanizma nadzora i ka`njavanja svih onih koji ugroàvaju svoju i sigurnost i zdravlje drugih zaposlenika i postrojenja HEP-a?

Prof. dr. Jadranka Mustajbegovi}: Jesu. Za osiguravanje i nadziranje primjena mjera za za{titu zdravlja i sigurnosti na radu najodgovorniji su neposredni rukovoditelji. Jer, ako }emo pojednostavniti do kraja, na to se treba gledati kao na sastavni dio pravilnog odvijanja proizvodnog procesa.

HEP Vjesnik: Moète li Vi, kao predsjednica Nacionalnog vije}a za za{titu na radu biti optimist glede stanja za{tite na radu u Hrvatskoj u okolnostima globaliziranog svijeta i sve ve}eg obezvrije|ivanja ~ovjeka-zaposlenika kao proizvoda liberalnog kapitalizma?

Prof. dr. Jadranka Mustajbegovi} : Mogu se nadati da }emo imati dovoljno mudrosti i osvije{tenosti vlastitih iskustava - kako pozitivnih, tako i negativnih. Nisu daleko iza nas ratna iskustva u kojima sve do ~ega nam je stalo, {to je vrijedno u kontekstu Va{eg pitanja: ~ovjek, me|uljudski odnosi na bilo kojim razinama i u bilo kojim relacijama, dobiva neki drugi okvir, dobiva druk~iju odrednicu. Stoga se trebamo boriti za svakog pojedinca. Jer, ovu zemlju ne}e spasiti nikakvi MMF-ovi niti svi ti F-ovi, nego ljudi koji ovdje, u ovoj zemlji ìve i rade. A da bismo mogli obaviti sve zada}e koje se od nas o~ekuju, najmanje {to moramo, moramo biti zdravi i sigurni.

Pa, kako Vam zvu~i? Mo`da malo previ{e tjeskobe u odgovoru kojim sam htjela prikriti moju zabrinutost.

Sve zapo~inje od zdravlja i sigurnosti Pripremila: \ur|a Su{ec


RAD POD NAPONOM

Zavr{ena obuka instruktora HEP NOC-a o odràvanju i popravcima alata za rad pod naponom na srednjem naponu

Pravilnim postupanjem s alatima do koristi i u{teda

Sve prate budne o~i mentora

Prema Ugovoru o prijenosu tehnologije rada pod naponom s francuskim kolegama iz EdF – SERECT, instruktorski tim iz HEP NOC –a nastavlja svoju obuku. Zdenko Mileti}, Vladimir Caha, @eljko Maravi} i Krunoslav Antolovi} bili su u francuskom gradu Mulhouseu od 8. do 15. listopada o.g. na obuci o odràvanju i popravcima alata za rad pod naponom na srednjem naponu.

Obuku su u radionicama EdF – SERECT izveli inènjeri za odràvanje i popravak alata Claude Girardi i Philippo Gionta. Obuka se odnosila na iskustva i znanja o na~inu prihvata i skladi{tenja dostavljenih alata, vo|enju njihovih evidencijskih lista, vizualnom pregledu alata za rad pod naponom na srednjem naponu, vrstama alata koji dolaze na popravak, ispitivanju nakon vizualnog pregleda te o na~inima stvaranja ocjenjiva~kih kriterija prigodom pregleda. Tako|er, tijekom obuke se vodilo ra~una o materijalima od kojih se alat izra|uje, njihovim karakteristikama i podjeli s obzirom na to da se u HEP-ovim kompletima alata mogu pojaviti razli~iti tipovi alata (ameri~ki i francuski).

DRAGOCJENE MALE TAJNE

Claude i Philippo pokazali su se kao vrsni stru~njaci i jo{ bolji doma}ini. Uloìli su puno truda i pripremili iznimno zanimljive i raznovrsne vje`be, ne {tede}i pritom ni vremena ni materijala, podiù}i radnu atmosferu svojim natjecateljskim duhom te dosjetkama iz vlastitog radnog iskustva. Sve pisane radne materijale obogatili su svojim komentarima i otkrivenim malim tajnama, koje vrijede vi{e od suhog teksta uputa.

Instruktori su (uz prisutan konstantan nadzor svojih mentora), nau~ili pravilno pripremati smjese dvokomponentnih aralditnih i epoksidnih ljepila, lakova i ispuna. Nau~ili su tehnike obrade materijala i na~ine popravaka alata: od izolacijskih motki, fiberglasnih ljestava, polietilenskih prekrivki i privremenih prekida~a (koji se upotrebljavaju u radu pod naponom na naponskim razinama do 35 kV), pa sve do motki indikatora napona, motki za uzemljivanje i kratko spajanje te manipulacijskih motki (koje odavno upotrebljavamo za rad u beznaponskom stanju). Na{li su se i pred zadatkom izrade novih dijelova alata, mogu}e preinake starih alata uz stvaranje ispravnih metoda provjere ispravnosti popravljenih uzoraka i katalo{ke obrade podataka, koji prate takav sloèni proces.

CERTIFIKATI INSTRUKTORIMA HEP NOC-a ZA POPRAVAK IZNIMNO VRIJEDNIH I OSJETLJIVIH ALATA

Na temelju ocjene izvedenih individualnih radova i ispitnih rezultata popravljenih uzoraka, instruktori HEP NOC-a stekli su vje{tine i kompetentnost potrebnu za samostalan rad u ovakvoj vrsti radionice i dobili certifikate, kojima

se ovla{}uju za popravak ovih iznimno vrijednih i osjetljivih alata.

Napomenimo da takva obuka po prvi puta omogu}uje skori po~etak popravaka takve vrste alata i opreme unutar HEP-a, {to }e uz pravilno i postupanje s tim alatima i pra}enje donijeti vi{estruku korist i u{tedu. Prije svega, nagla{avamo pove}avanje sigurnosti i za{tite zaposlenika koji koriste te alate i opremu, jer je neodràvani i o{te}eni alat, uz nepravilno kori{tenje, skladi{tenje i transport ~esto jedan od va`nih ~imbenika koji mogu izazvati nesre}e i neèljene posljedice. Osim toga, osposobili smo se i kako bi produljili ìvotni vijek alata i opreme.

Va`no je naglasiti da, uz redoviti pregled, periodi~ko dielektri~ko ispitivanje u ispitnom laboratoriju HEP NOC-a i sada omogu}ene popravke uz ponovno funkcionalno i dielektri~ko ispitivanje (isklju~ivo tim redoslijedom) - alati }e se mo}i koristiti do {est puta dulje, u odnosu na dosada{nji vijek trajanja. Iskustvo na{ih kolega pravodobno nas upozorava, a prikazano nam je i na nekoliko stvarnih primjeraka, kako isti alati mogu razli~ito izgledati i razli~ito se pona{ati, ovisno kako se njima rukuje te da kriterij prolaska na dielektri~kom ispitivanju nije jedini u odluci ho}e li se alat nastaviti koristiti u praksi, a jednako tako i ho}e li se uputiti na popravak ili ne}e.

HEP NOC i EDF – SERECT, ostvarili su uspje{nu suradnju, stvorene su nove prijateljske veze, a ste~ena iskustva i prikupljene informacije HEP NOC }e iskoristiti za formiranje i opremanje vlastite radionice i unaprje|enje svog ispitnog laboratorija.

Vladimir Caha

Prvi puta mentori pokazuju i vaù potrebne komponente za pripremu smjese ljepila

Vizualni pregled uzorka prije popravka Izvla~enje pjene iz izolacijske motke


PRIJENOS ZNANJA

Seminar o radu pod naponom za inspektore Dràvnog inspektorata

U HEP NOC-u u Velikoj je 25. i 26. listopada o.g. odràn edukacijsko-informativni seminar za inspektore Dràvnog inspektorata. Cilj je bio upoznati ih s uvo|enjem tehnologije rada pod naponom na niskom naponu u HEP-u. Seminaru su prisustvovala 24 inspektora iz cijele Hrvatske, predvo|eni Nenadom Pulji}em iz Uprave nadzora iz podru~ja rada i za{tite na radu i Zlatkom Kosekom iz Uprave nadzora iz podru~ja elektroenergetike i posuda pod tlakom.

Sudionike je u ime organizatora - HEP Distribucije, pozdravio Stjepan Megla te u uvodnom izlaganju predstavio temeljne odredbe Ugovora o prijenosu tehnologije rada pod naponom, kojeg je HEP sklopio s Francuskom elektroprivredom (EDF – SERECT), krajem 2003. godine. To je bio klju~ni iskorak za uvo|enje takve metode rada u HEP-u, ali i za Republiku Hrvatsku, s obzirom na to da je osim transfera tehnologije i znanja predvi|ena i samostalna edukacija operatera za rad pod naponom, kao i mogu}nost pruànja takvih usluga za druge subjekte na trì{tu.

Zdenko Mileti}, ravnatelj HEP NOC-a, osvrnuo se na va`nost uloge tog Nastavno-obrazovnog centra u prihva}anju tehnologije rada pod naponom te teorijske i prakti~ne obuke HEP-ovih zaposlenika. Monteri HEP NOC-a su, nakon obuke u Hrvatskoj i Francuskoj, postali prvi instruktori u HEP-u za rad pod naponom na niskom naponu.

Kao glavne prednosti radova pod naponom izdvojio je u{tede za HEP zbog neisklju~ivanja kupaca elektri~ne energije s distribucijske mreè te

odràvanje kontinuiteta radnih procesa i aktivnosti gospodarskih subjekata, neovisno o zahvatima na mreì. Primjena metode rada pod naponom sve vi{e }e postajati nu`nost, kako bi se zajam~ila kvalitetnija usluga uz istodobno ostvarivanje ekonomske dobiti. Ipak, treba znati kako uvo|enje rada pod naponom ne zna~i da }e se u budu}nosti svi radovi izvoditi pod naponom, jer u odre|enim slu~ajevima takav rad nije tehni~ki mogu} ili ekonomski opravdan.

Vladimir Caha upoznao je inspektore s "Op}im uvjetima za izvo|enje radova pod naponom na niskom naponu" i "Uvjetima za izvo|enje radova pod naponom – radni postupci na niskom naponu".Oni predstavljaju temeljne interne akte HEP-a kojima su utvr|eni uvjeti koje zaposlenici, prigodom izvo|enja radova pod naponom, moraju po{tivati. Posebno se nagla{ava postizanje i odràvanje profesionalne kvalificiranosti radnika za rad pod naponom stru~nom obukom i prakti~nim radom, kao i periodi~nom obnovom znanja. Osobita je nagla{eno da nakon uspje{no provedene obuke za rad pod naponom HEP NOC izdaje i isprave za rad pod naponom, {to su temeljni dokumenti za obavljanje takvih radova u HEP-u.

Teorijski dio seminara zavr{en je izlaganjem Damira Raljevi}a o na~inima izvo|enja prakti~nih vje`bi radova pod naponom u kabinetima i na poligonima NOC-a, koji su inspektorima prikazani drugog dana seminara.

Oni su tada upoznati s osobnim za{titnim sredstvima, ~ija je uporaba obvezna, kao i s

izolacijskim i izoliranim alatom i napravama za rad pod naponom. Instruktor NOC-a, Krunoslav Antolovi}, u kabinetu je izveo vje`bu skidanja izolacije s vodi~a te spajanja vodi~a na rednu stezaljku. U ispitnom laboratoriju @eljko Maravi} inspektorima je pokazao postupke obveznog periodi~kog visokonaponskog ispitivanja izolacijskih svojstava nekih od osobnih za{titnih sredstava i alata.

Najzanimljiviji dio seminara, prema ocjeni inspektora, bio je prikaz prakti~nih radova na poligonima NOC-a. Tamo su izvedene vje`be rada pod naponom na priklju~nim i razvodnim ormari}ima na kabelskoj te na nadzemnoj mreì niskog napona, uz stru~na obja{njenja Damira Raljevi}a i Vladimira Cahe.

Inspektori Dràvnog inspektorata bili su aktivni sudionici seminara, postavljali su brojna pitanja, {to je bio dobar pokazatelj njihove zainteresiranosti. Dobili su i uvjerenja o zavr{enom informativnom te~aju rada pod naponom na niskom naponu. Nenad Pulji} zahvalio je na odli~noj organizaciji, uz èlju da se takva suradnja izme|u Dràvnog inspektorata i HEP-a nastavi i dalje.

Seminar je, naime, organiziran s nakanom da se inspektorima olak{a posao u obavljanju nadzora nad gradili{tima, na kojima }e se po prvi put u Republici Hrvatskoj primjenjivati metoda rada pod naponom.

Damir Megla

Upoznavanje za lak{i nadzor

Inspektori Dràvnog inspektorata bili su aktivni sudionici seminara, {to je bio dobar pokazatelj njihove zainteresiranosti

Na Elektrotehni~kom fakultetu u Osijeku, 29. studenog o.g. predstavljena je knjiga Josipa Mosera „Petojezi~ni rje~nik elektroenergetskih pojmova“. Uz autora, o knjizi su govorili i prodekan ETF-a Srete Nikolovski, uvaèni stru~njak iz HEP Operatora prijenosnog sustava Marijan Kalea i, u ime izdava~a, vlasnik tvrtke Kigen Nenad Lihtar, koji je rekao:

- Ova specifi~na knjiga je korisna, ne samo hrvatskom korisniku, nego i svima koje zanima ova tematika s engleskog, njema~kog, talijanskog i francuskog govornog podru~ja. Ovo je pionirski uradak o kojem struka tek treba dati svoje mi{ljenje. Na{a tvrtka se specijalizirala kao izdava~ za elektrotehniku i tehniku, {to danas rijetko tko radi. Ali mi smo svjesni da je ovo pisani trag o elektrotehnici koji }e ostati, a kao takav on ulazi u kulturu naroda.

M. Kalea je rekao da su pojmovi potanko razra|eni i da takvi rje~nici pruàju istodobnu mogu}nost jezi~arima upoznati bogatstvo na{eg jezika.

- Ova knjiga obuhva}a 1.600 pojmova, ali primje}ujem da nisu u dovoljnoj mjeri obuhva}eni pojmovi iz rasklopnih postrojenja. Tu bih kao dobar primjer spomenuo «Elektrotehni~ki rje~nik, hrvatsko-njema~ki» autorskog dvojca Vladimir Muljevi} i @eljko Horvati}, koji obuhva}a ~ak 120 000 pojmova. No, ovo je korisna knjiga i nadam se da moj prijatelj Josip u svom kompjutoru ve} ima otvoren „file“ s izmjenama i dopunama Rje~nika.

Nakon {to je prije pet godina izdao «Elektroenergetski pojmovnik» Josip Moser se odlu~io za novi pothvat. Ovu knjigu je napisao – kako je naglasio - zato {to je Hrvatska pred vratima EU, kako bi pokazao da hrvatski stru~njaci

imaju {to ponuditi Europi.- U ovoj sam se knjizi posvetio podru~jima koja

su mi pri srcu i najblià tijekom 40 godina iskustva kao elektroinènjera. Na knjizi manjka podatak da je rije~ o prvom dijelu, a u pripremi je ne samo drugi, nego i tre}i dio ovog rje~nika. Osim toga, manjka ruski jezik, zbog pote{ko}a tehni~ke izvedbe }irili~nih slova i drugih specifi~nosti tog jezika.

Ovu knjigu odlu~ili smo predstaviti u Osijeku zbog dva razloga. Prvi je {to ovakve priloge struci èlimo predstaviti izvan Zagreba, hrvatske prijestolnice u kojoj je puno doga|aja. Drugi je moje poluosje~ko podrijetlo po ocu i ~injenica da sam dio {kolovanja proveo u ovom gradu, koji je moj jednako kao i rodni Dubrovnik ili sada Zagreb, rekao je J. Moser.

D.Karna{

Knjiga korisna Hrvatima, Englezima, Nijemcima, Talijanima i Francuzima

Predstavljanje "Petojezi~nog rje~nika elektroenergetskih pojmova" Josipa Mosera u Osijeku


DIJALOG O PROMJENI KLIME, ÎSTOJ ENERGIJI I ODR@IVOM RAZVOJU

- Na sastanku na vrhu u Gleneaglesu, kojemu sam prisustvovao u ime Me|unarodne energetske agencije (IEA), ~elnici G8 konstatirali su da je promjena klime ozbiljan i dugoro~an izazov koji moè utjecati na svaki dio svijeta. Jednako tako, ~elnici Brazila, Kine, Indije, Meksika i Ju`noafri~ke Republike konstatirali su da promjena klime ima i imat }e i u doglednoj budu}nosti golemi utjecaj na razvojnu perspektivu na{ih dru{tava. Nakon toga je 26 zemalja ~lanica IEA, koju ja predstavljam, izrazilo svoju potporu vode}oj ulozi G8 na sastanku na{eg Upravnog odbora 16. rujna.

…Golemi je posao pred nama. Kada bi, primjerice, na{ cilj bilo ograni~enje koncentracije stakleni~kih plinova u atmosferi na 550 dijelova/milijun, {to je vi{e nego dvostruko u odnosu na predindustrijsku razinu, tada bi globalne emisije trebale kulminirati najkasnije do 2030. godine. Moramo znati da su emisije CO

2 nakon ispu{tanja u atmosferi dugoro~ne. To zna~i da }emo za

stablizaciju koncentracija na bilo kojoj razini naposlijetku trebati smanjiti neto emisije skoro na nulu. Dakako, stablizacija na sigurnoj razini vrlo je eksplicitan cilj Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime.

Jesmo li na dobrom putu za to ostvarenje? Na to pitanje je lako odgovoriti. Ne, nismo!

Globalne emisije CO2 – referentni scenarij

…Globalne emisije CO2, koje su naj~e{}e povezane s energetikom, i dalje

rastu u razvijenim zemljama OECD-a, kao i u zemljama u ravoju. Rast je najbrì u zemljama u razvoju zbog brè dinamike razvoja, koju svi pozdravljamo, ali emisije rastu i u razvijenim zemljama.

Ako se politike diljem svijeta ne promijene, ~ak i uz visoke cijene energije s kojima se danas suo~avamo, emisije CO

2 }e se pove}ati za vi{e od 50 posto do

2030.Emisije iz zemalja OECD-a ubrzano rastu od 1990. godine zbog usporenog

pove}anja energetske u~inkovitosti, i to se ne}e pobolj{ati ako se ne promijene politike.

U publikaciji World Energy Outlook 2004 (Svetski energetski izgledi u 2004.) iznijeli smo i scenarij alternativne politike, u kojem smo analizirali

promjenu koja bi se dogodila kada bi vlade prihvatile ambiciozniju politiku energetske u~inkovitosti i politiku promjene klime koje ve} razmatraju, ali jo{ ne slijede.

Emisije CO2 u zemljama OECD-a po BDP-u

Globalne emisije CO2 2004. (referentni scenarij i politika alternativnog scenarija

Prikazan je potencijal za smanjenje emisija 2030. godine za 16 posto. Najve}i udjel u tom smanjenju odnosi se na pove}anja energetske u~inkovitosti. To bi bio veliki korak naprijed, ali o~ito ne i dovoljan.

…Ipak, moèmo izdvojiti neke elemente.- Klju~na je energetska u~inkovitost u kratkoro~nom i srednjoro~nom

razdoblju, {to zahtijeva jake mjere politike. Rije~ je o u~inkovitosti proizvodnje energije iz fosilnih goriva, uklju~uju}i ugljen, kao i prijenos i kori{tenje energije.

- U srednjoro~nom i drugoro~nom razdoblju, nu`no je i izdvajanje i odlaganje emisija ugljika, {to zahtijeva cjeloviti prikaz.

- Obnovljivi izvori bit }e odlu~uju}i za postizanje dugoro~ne odrìvosti i moramo se potruditi da budu tro{kovno opravdani.

- Nuklearna energija, tamo gdje je prihva}ena kao opcija, moè dati veliki doprinos– najve}i izazovi su nova reaktorska tehnologija i zbrinjavanje otpada. To je izazov, a to su raspoloìvi alati.

…Vaàn rezultat na{ega rada na Akcijskom planu bit }e utvr|ivanje dobre prakse za postizanje energetske u~inkovitosti u svim glavnim podru~jima, uklju~uju}i zgrade, industriju, prijevoz i aparate. @elimo vladama savjetovati {to }e trebati u~initi da bi se zadovoljili ti standardi.

Sljede}e veliko podru~je rada je tehnologija ~istog ugljena. Uklju~uje analizu u~inkovitosti postoje}ih termoelektrana na ugljen i, gdje je primjereno, utvr|uje i olak{ice za postizanje standarda za nove investicije.

@elimo pro{iriti i pobolj{ati postoje}u mreù me|unarodne suradnje na podru~ju energetske tehnologije, djeluju}i na temelju Sporazuma o provedbi za pojedinu tehnologiju. @eljeli bismo inicirati raspravu, posebno sa zemljama u razvoju, kako bi primjerenom suradnjom pomogli u energetskim razvojnim potrebama.

OKOLI[

Claude Mandil, izvr{ni direktor Me|unarodne energetske agencije (IEA) o promjeni klime, ~istoj energiji i odrìvom razvoju

Za ~istu, pametnu i konkurentnu energetsku budu}nost

Na ministarskom sastanku odrànom 1. studenog o.g. u Londonu, gdje su ministri za{tite okoli{a zemalja Europske unije raspravljali o dugoro~nom odrìvom razvoju energetike i problemu staklenika, Claud Mandil, izvr{ni direktor IEA je u svom obra}anju obuhvatio brojne teme. Naime, uloga IEA je savjetovanje i pomaganje vladama u njihovim energetskim politikama. Ministri za energetiku 26 zemalja ~lanica IEA te G8 zahtijevaju od IEA prijedloge o alternativnim energetskim scenarijima i strategijama usmjerenim na ~istu, pametnu i konkurentnu energetsku budu}nost. Sudjeluju}i u Dijalogu o promjeni klime, ~istoj energiji i odrìvom razvoju, IEA preuzima veliku ulogu u ispunjenju Akcijskog plana G8, sura|uju}i u partnerstvu, gdje je to primjereno, sa Svjetskom bankom.

Budu}i da je rije~ o, za nas, zanimljivim temama, za ~itatelje HEP Vjesnika prenosimo dijelove govora Clauda Mandila.


U Austriji se, prema zakonu, eko-elektranama razumijevaju: male hidroelektrane, snage do 10 MW, vjetroelektrane, sun~ane elektrane, geotermalne elektrane, elektrane na krutu i teku}u biomasu i bioplin te elektrane na otpatke biomase. Velike hidroelektrane, zna~i one sna`nije od 10 MW, ne obuhva}aju se eko-elektranama, ali se i te elektrane, dakako, razumijevaju elektranama na obnovljive izvore energije. Eko-elektrane u Austriji krajem prvom tromjese~ja 2005. godine imale su instalaciju prema tablici 1.

Tablica 1. Eko-elektrane u Austriji, stanje krajem prvog tromjese~ja 2005.godine

Tip elektranaBrojelektrana

Snaga (MW)

Male hidroelektrane 519 793Vjetroelektrane 585 864Elektrane na krutu biomasu i otpatke 155 379Elektrane na bioplin 298 71Elektrane na deponijski i kanalski plin 62 30Fotonaponske elektrane 2967 27,7Elektrane na teku}u biomasu 69 19Geotermalne elektrane 2 0,9Ukupno 4657 2185

U PRVOM TROMJESE^JU 2005. GODINE NOVIH ÂK 222 MW!

Te su elektrane ukupno u 2004. godini proizvele pribli`no 4,6 TWh elektri~ne energije i to 3681 GWh u malim hidroelektranama i 892 GWh u ostalim eko-elektranama. Krajem 2004. godine njihova je ukupna instalirana snaga bila 1963 MW, {to zna~i da je u prvom tromjese~ju 2005. godine sustav nadogra|en s novih ~ak 222 MW!

Operatori prijenosnih mreà (tri u Austriji: APG, TIWAG i VKW) jedini su voditelji eko-bilan~ne grupe u svom regulacijskom podru~ju od 1. sije~nja 2003. godine, zna~i to su mjesta objedinjvanja proizvodnje i plasmana eko-energije. Tako je ure|eno radi postizanja obveze iz Direktive EU 2001/77 o obnovljivim izvorima, koja Austriji odre|uje pove}anje udjela obnovljivih izvora u proizvedenoj elektri~noj energiji sa 70 posto 1997. na 78,1 posto u 2010. godini. U taj udjel ura~unavaju se, dakako, sve hidroelektrane, neovisno o snazi. Zanimljivo je re}i da eko-elektrane uop}e nisu priklju~ene neposredno na prijenosnu mreù, a ipak su operatori prijenosnih mreà zakonom odre|eni kao voditelji njihovih bilan~nih grupa. To je u~injeno radi u~inkovitijeg upravljanja cjelokupnim kompleksom eko-proizvodnje na samo nekoliko mjesta (jer distributera u Austriji ima vi{e od stotinu), radi drànja u rukama te proizvodnje kako se ne bi dogodili ekscesi u nekontroliranom njezinom kretanju te radi toga {to su operatori prijenosnih mreà u Austriji jedini zaduèni za regulaciju u svom regulacijskom podru~ju (tako|er i za regulacijske potrebe proiza{le zbog elektrana priklju~enih na distribucijsku mreù).

NAKNADU ZA POTICANJE EKO-PROIZVODNJE, PLA]AJU SVI KUPCI

Svaki opskrbljiva~ u Austriji duàn je u svojoj isporuci imati odre|enu kvotu eko-energije. Sada{nja propisana kvota je 10 posto, {to se dobije ako se podijeli 6 TWh o~ekivane godi{nje proizvodnje eko-energije u Austriji s ukupnom opskrbom od pribli`no 60 TWh. Tu energiju opskrbljiva~u osigurava voditelj eko-bilan~ne grupe angaìranjem elektrana na eko-izvore, koju opskrbljiva~ pla}a voditelju eko-bilan~ne grupe prema obra~unskoj cijeni od 4,5 centa/kWh (ure|eno za cijelu Austriju u 2005. godini; to je ne{to vi{e od o~ekivane prosje~ne cijene temeljne energije na europskom trì{tu).

Voditelj eko-bilan~ne grupe prima, s druge strane, od operatora mreà prikupljenu naknadu za poticanje eko-proizvodnje, koju pla}aju svi kupci ovisno o naponskoj razini priklju~ka, uz mreàrinu (tablica 2).

Tablica 2. Dodaci u cijeni elektri~ne energije za poticanje proizvodnje u malim hidro-elektranama (snage manje od 10 MW), iz ostalih obnovljivih izvora (prema naponskoj razini priklju~ka krajnjih kupaca) (eurocenta/kWh) u Austriji:

Naponska razina isporuke 2005 od 1.04.2004-za male hidroelektraneNeovisno o nap.razini 0,002-za elektrane na ostale obn.izvoreVrlo visoki napon, 380 i 220 kV 0,189 0,143Visoki napon 110 kV 0,222 0,168Srednji napon, u pravilu 20 kV 0,231 0,175Niski napon, pribli`no 50% isporuke 0,270 0,204Prosje~no, za sve naponske razine 0,242

Voditelj eko-bilan~ne grupe iz tako nastalog fonda (iz obra~unske cijene otkupa i iz naknada) pla}a konkretne isporuke eko-elektranama prema cijenama zakonom odre|enim za pojedini tip elektrane (tablica 3). Uz to, iz tih sredstava voditelj eko-bilan~ne grupe pla}a i energiju uravnoteènja regulacijskim elektranama, koje su uravnoteàvale oscilaciju stvarne proizvodnje iz eko-elektrana i njihove planirane proizvodnje. Cijena regulacijske energije je od 1 do 1,5 cent po svakom kilovatsatu proizvedenom u vjetroelektranama, a 0,5 centa po svakom kilovatsatu proizvedenom u malim hidroelektranama.

Tablica 3. Otkupna cijena proizvodnje eko-elektrana u Austriji (eurocenta/kWh):

Elektrana Granice 2005 Prosj.ostv.2004Fotonaponska 47,00 – 60,00 65,31Na bioplin 7,73 – 16,50 12,54Na krutu biomasu 10,20 – 16,00 9,14Na teku}u biomasu 10,00 – 13,00 12,94Na otpatke biomase 6,63 – 12,00 6,84Vjetroelektrana 7,80 7,73Geotermalna 7,00 7,18Mala hidroelektrana 3,15 – 6,25 4,36

POTREBNA VRLO VISOKA REGULACIJSKA SNAGA ZA SANACIJU OSCILACIJA PROIZVODNJE VJETROELEKTRANA!

Granice su uvjetovane veli~inom jedinica (manje jedinice, malo vi{a cijena), ili njihovom godi{njom proizvodnjom (manja proizvodnja, malo ve}a cijena).

Hidroelektrane snage ve}e od 10 MW, dakako, nisu korisnice tih cijena ni isporu~itelji eko-proizvodnje, premda i proizvodnja velikih hidroelektrana ulazi u bilanciranje ostvarene ukupne austrijske proizvodnje iz obnovljivih izvora, sukladno spomenutoj Direktivi EU.

Prema stanju u sije~nju 2004. godine, suma raspoloìve snage eko-proizvodnje u regulacijskom podru~ju APG bila je 1200 MW. Udjel vjetroelektrana u toj instalaciji bio je pribli`no 400 MW. Predvi|ena trenutna snaga tih vjetroelektrana varirala je izme|u minimalno desetak megavata i maksimalno pribli`no 200 MW: tih dana je, zna~i, varirala izme|u prakti~no 0 posto i 50 posto instalirane snage. Stvarno povu~ena regulacijska snaga bila je u to vrijeme pribli`no ±100 MW. Zna~i, za ±100 MW razlikovalo se trenutno predvi|anje anga`mana vjetroelektrana od ostvarenja! Takvo predvi|anje radi se prakti~ki iz-(teku}eg)sata-za-(naredni)sat. Vrlo visoku regulacijsku snagu treba dràti neprekidno u vrtnji da bi se sanirale oscilacije proizvodnje vjetroelektrana!

U APG-u smatraju da je gornja granica ukupne instalacije vjetroelektrana u regulacijskom podru~ju jednaka snazi pumpno-akumulacijskih elektrana u tom podru~ju. To bi za Hrvatsku zna~ilo pribli`no 276 MW, jer je to snaga pumpno-akumulacijske elektrane Velebit. Ostale regulacijske elektrane u Hrvatskoj trebale bi ostati rezervirane za ostalu regulaciju, izvan vjetroelektrana.

Marijan Kalea

KAKO RADE DRUGI

Eko-proizvodnja elektri~ne energije u Austriji

U 2004. pribli`no 4,6 TWh iz eko-elektrana


OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

Direktiva Europske unije iz 2003. propisala je uporabu biodizelskoga goriva, u kojoj se nalaè da od 2005. godine od ukupnog utro{ka dizelskoga goriva dva posto bude biodizel

Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske jo{ je 2001. godine naru~ilo studiju u kojoj }e se definirati proizvodnja biodizelskoga goriva, s naglaskom da se u proizvodnju uljane repice, klju~ne sirovine za biodizel, uklju~e obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Repica }e se pre{ati, a njezin proizvod, sirovo ulje, prodavati prera|iva~ima metilnog estera, odnosno biodizela. Pre{avina moè posluìti kao jestivo ulje, a ostaci od pre{anja, takozvana poga~a, vra}aju se primarnim proizvo|a~ima koji time dobivaju provorazrednu sto~nu hranu. Rentabilni prinos koji jam~i isplativu proizvodnju biodizelskog goriva je 2,8 tona. Za jednu litru biodizela potrebno je tri kilograma ploda uljane repice. Ovo gorivo ina~e pokre}e poljoprivredne strojeve, moè i u ribarice, ali i u automobile dizela{e.

Kod pokusa s uljanom repicom na tlima poljoprivredne zadruge u Semeljcima i Novoj Gradi{ci, prinos po hektaru bio je ve}i od tri tone, zna~i iznad rentabilnog. Me|utim, nijedna vlada nije u~inkovito reagirala na taj evidentan uspjeh. Ozbiljna pisma namjere i financijska jamstva dala su {estorica potencijalnih proizvo|a~a biodizela, a sedmi je ponu|a~ bio i Ina. No, ove jeseni }e u Hrvatskoj biti zasijano samo pet do sedam tisu}a – umjesto 50 tisu}a hektara uljane repice, jer je mjesec dana prije ovogodi{nje ètve seljacima ukinut poticaj za tu industrijsku biljku.

U Austriji i na Novom Zelandu p{enica i kukuruz izgurale su iz proizvodnje ovu uljaricu. Naizmjeni~ni uzgoj tih kultura, uslijed manjkava plodoreda, uzrokovao je pove}ano zaga|ivanje tla zbog pove}anog napada {tetnika. Austrijski gospodarstvenici, procjenjuju}i kako slijedi sve ve}a ovisnost o nafti u idu}ih dvadesetak godina, kao i zbog Kyoto protokola, s uljanom repicom su popravili poreme}enu ravnoteù u plodoredu, dobiv{i novo-staro ekolo{ko gorivo.

Uskoro je to postalo i obvezno pravilo i za ostale ~lanice Europske unije. Direktiva EU iz 2003., propisala je uporabu biodizelskoga goriva, koja je obvezatna kako za postoje}e, tako i za budu}e ~lanice, zna~i i za Hrvatsku. U njoj se nalaè da od 2005. godine, od ukupnog utro{ka dizelskoga goriva, dva posto bude biodizel. Unija ne propisuje

Biodizel i bioplin - ulaznica za EU

KAKO SE DOBIVA BIODIZEL

Za bioplin, kao obnovljivi oblik energije, govori se kako je nastao iz potrebe za eliminacijom nesnosnog smrada velikih sto~nih farmi, kao i farmi peradi. Nastaje fermentacijom biomase – sto~nog i koko{jeg gnoja – i sadrì metan i uglji~ni dioksid. Europa ima vi{e od tri tisu}e termoelektrana na bioplin, a samo Velika Britanija dobiva kori{tenjem biomase (iz poljoprivrede, korisnog otpada ili drvnog otpada) pribli`no 39 posto europske proizvodnje bioplina. Sve dràve poti~u dobivanje ovog izvora energije. U nas se za proizvodnju bioplina pripremaju proizvo|a~i s farme pili}a u Dvoru na Uni i tvrtka Krmiva nedaleko od Zagreba.

Biodizelsko gorivo tri je puta manje zapaljivo od klasi~nog pa na njegovoj ambalaì nema oznake za zapaljive teku}ine, kako na crpkama, tako i na cisternama koje ga prevoze.

Jednak mu je u~inak u svim motorima koji ina~e tro{e obi~no dizelsko gorivo.

Biodizel ne izaziva zaga|enja vodotokova i morske vode kao druga klasi~na goriva; nakon 28 dana u vodi ono se raspada. Gorivo dobiveno iz uljane repice ispu{ta na ispu{noj cijevi i do deset posto kisika, a i sastojke poput du{ika, sumpora i uglji~nog dioksida samo u koli~inama koje biljke iz zraka vrate natrag radi daljnjega rasta. Na polju nema zaga|ivanja te{kim metalima (kadmij, ìva...), {to se ina~e doga|a uporabom klasi~noga goriva kroz ispu{ne cijevi poljoprivrednih strojeva. Umjesto zagu{ljivoga smrada, izgorjeli biodizel ima miris po pomfritu.

Cvat uljane repice poznat po ùtim cvjetovima omiljeno je sastajali{te p~elara. Po hektaru, cvijet repice daje i do 50 kilograma meda, a repica je me|u prvim medonosnim biljkama koja po~ne u prolje}e cvasti.

kako }e dràva ~lanica ili ona koja je ve} dobila avis do}i do biodizela. Moè ga kupiti i uvesti, a moè ga proizvoditi sama. Nepridràvanje tih odredbi sankcionirat }e se kaznama za ~lanice ili kandidate.

Tablica obveznog tro{enja dizela predvi|a sve ve}i udjel biodizela u potro{nji dizelskoga goriva: u 2006. godini - 2,75 posto od ukupne godi{nje potro{nje, 2009. pet posto, 2010. godine

5,75 posto, a 2020. godine ~ak 20 posto. Da ispuni uvjete iz direktive, Hrvatska bi 2010. godine, primjerice, trebala osigurati 75 tisu}a tona biodizela ili imati zasijano 75 tisu}a hektara uljane repice. Jednako pravilo direktiva precizira i za bioplin, koji se u poljoprivredi dobiva od stajskoga gnojiva, a jo{ je isplativiji od biodizela.

(Izvor: Slobodna Dalmacija, 5. listopada 2005.)

>


RAZVOJ

Prezentacija prelaska dijela mreè Pogona Pore~ na 20 kV napon

Po~etkom prosinca, u Pore~u je odràna sve~ana prezentacija prelaska dijela mreè Pogona Pore~, DP Elektroistra Pula, s 10 na 20 kV napon. Uz stru~njake i zaposlenike Elektroistre, prezentaciji su nazo~ili i predstavnici lokalne vlasti te gosti iz drugih distribucijskih, prijenosnih i proizvodnih tvrtki HEP grupe. S provo|enjem prve faza tog prelaska, nazo~ne je upoznao direktor DP Elektroistra Pula Davor Mi{kovi}, rukovoditelj Tehni~ke slu`be Silvano Drandi} te rukovoditelj Pogona Pore~ Lenjin Rakovac.

Naime, ve}i dio Pogona Pore~ pre{ao je na napajanje srednjenaponske mreè s 10 kV na 20 kV napon u studenom ove godine, ~ime je okon~ana prva faza prelaska cijele Pore{tine na tu razinu napona. Ona obuhva}a prelazak na 20 kV napon mreè napajane iz TS 110 kV Pore~, s ukupno 14,5 MVA vr{nog optere}enja i 221 TS 20(10)/0,4 kV.

U drugoj fazi, koja }e prema planovima biti dovr{ena sljede}e godine, na 20 kV napon prije}i }e i preostali dio 10 kV mreè s ukupno 104 TS 10(20)/0,4 kV, a u tre}oj je predvi|ena izgradnja TS 110/20 kV Funtana 2007. godine, kada }e na cjelokupnom podru~ju Pogona Pore~ biti uga{en 35 kV napon.

O obavljenim poslovima HEP Vjesnik je pisao. No, ukratko }emo prikazati njegov tijek: 3. studenog na 20 kV napon pre{lo je 28 trafostanica, 4. studenog jo{ 37 TS, a kasnije 8., 9., 10., 11., 12., i 15. studenog sve preostale trafostanice (ukupno 221) pre{le su s 10 na 20 kV napon.

Elektromonta`ne radove na postrojenju izvora izveli su zaposlenici stru~nih slu`bi DP Elektroistra Pula, a na srednjenaponskoj mreì zaposlenici Pogona Pore~. Tehni~ku potporu u specijalisti~kim radovima pruàli su zaposlenici Kon~ar – KET, Kon~ar – INEM i Kon~ar EASN, dok su gra|evinske radove izveli doma}i kooperanti. Ukupna ulaganja u elektroenergetsku mreù Pogona Pore~ od 2001. do 2005. godine, prema planu investicija, iznosila

su vi{e od 36 milijuna kuna. Dodatnih 10 milijuna kuna uloìli su gospodarski subjekti, preteìto iz turisti~kog gospodarstva i to u elektroenergetske objekte koji }e ostati u njihovom vlasni{tvu, ali se uklapaju u elektroenergetski sustav Pogona Pore~. Kada se tim ulaganjima pridoda uloèna radna snaga u vrijednosti od blizu pet milijuna kuna, ukupna ulaganja u mreù Pogona Pore~ iznose blizu 52 milijuna kuna.

Na kraju spomenimo da je 1. sije~nja 2005. godine u DP Elektroistra Pula bilo 9,45 trafostanica na 20 kV naponu, dok ih je sada ve} 21,21 posto pre{lo na 20 kV. U sljede}oj godini taj postotak bi trebao biti 37,22 posto, u 2007. ve} 69,63 posto, u 2008. 88,74 posto. Cjelokupna elektroenergetska mreà Elektroistre prije}i }e na 20 kV napon tek 2020. godine, jer su za takav zahvat na mreì uèg dijela grada Pule, potrebna zna~ajna ulaganja.

Uspje{no provedena prva faza

Ivica Tomi}

Direktor Elektroistre Davor Mi{kovi} je na kraju prezentacije zahvalio svim zaposlenicima Elektroistre, koji su proteklih godina predano provodili svoje zadatke na planskom razvoju distribucijske mreè u Istri. Zahvalio je svim sudionicima prelaska Pogona Pore~ na 20 kV napon, svim projektantima, dobavlja~ima opreme i izvo|a~ima radova, gospodarskim subjektima koji su se uklju~ili u projekt kroz vlastite investicije te kupcima koji su strpljivo i s razumijevanjem podnosili pove}ani broj prekida u opskrbi elektri~nom energijom za vrijeme prelaska.

D. Mi{kovi} je pohvalio sve zaposlenike stru~nih slu`bi DP-a i Pogona Pore~ koji su bili sudionici projekta. Posebno pohvalu dobili su: Lorenco Belci, Ante Bilandì} i Silvano Drandi}.

- Budu}i da nemam drugih mogu}nosti za nagraditi one koji su najzaslu`niji {to je ovaj veliki projekt uspje{no priveden kraju, posebno pohvaljujem Lorenca, Antu i Silvana, nadaju}i se da se nitko od ostalih sudinika ne}e naljutiti, jer svi znaju da su oni ipak u tomu bili najvi{e angaìrani, rekao je D. Mi{kovi}.

SVI ZASLU@NI, TROJICA NAJZASLU@NIJA

Osobito zaslu`ni za veliki posao: Lorenco Belci, Silvano Drandi} i Ante Bilandì}, s Davorom Mi{kovi}em, direktorom DP Elektroistra

Prelazak ve}eg dijela mreè Pogona Pore~ na 20 kV napon prezentirali su direktor DP Elektroistra Pula Davor Mi{kovi}, rukovoditelj Tehni~ke slu`be Silvano Drandi} i rukovoditelj Pogona Pore~ Lenjin Rakovac

Sudionici sve~ane prezentacije pozorno prate izlaganja

HEP VJESNIK 178/179 (218/219), studeni/prosinac 200536

RAZVOJ

Pogon Sinj i dugo èljena TS 35/10(20) kV

Trafostanica koja i gasi è|

TS 35/10(20) kV Ruda - jo{ uvijek bez transformatora

Tijekom posljednjeg desetlje}a, pri svakom posjetu Pogonu Sinj splitske Elektrodalmacije, slu{ala sam o nu`nosti izgradnje trafostanice 35/10(20) kV, koja bi se smjestila u naselju Rudi i donijela cijelom okolnom kraju spasonosne kilovate i ~vrsto, sigurno napajanje èdnih potro{a~a. A, da je tako uvjerili su nas oni kojima je izgradnja takvog elektroenergetskog objekta doista pri vrhu èlja i potreba, kao {to je to vodocrpili{te koje vodom napaja cijelo ovo podru~je te punionica vode na izvoru rijeke Rude. O malim potro{a~ima da i ne govorimo. Kaìmo jo{ i to da se na ovom rukavcu Cetine nalazi i na{a HE Orlovac i da bi nova TS dobrodo{la za njenu ku}nu potro{nju. I posljednje, ali nikako i manje va`no, kako nas je izvijestio Lucijan Kati}, rukovoditelj Odjela trafostanica splitskog DP-a, ugradnjom odgovaraju}eg postrojenja u ovu TS omogu}ilo bi se uklapanje nove male hidroelektrane na Rudi, koja je energetski opravdana i tehni~ki izvediva.

@ELJE POSTALE STVARNOST

Sve su ove potrebe urodile plodom. Prije nekoliko godina trafostanica je projektirana i gra|evinska dozvola isho|ena, ali je natje~ajni postupak usporio daljnji tijek radova. Danas moèmo govoriti o uspje{nom provo|enju gra|evinskog dijela posla, koji je ve} zavr{en, ali i elektromonta`nim radovima koji su upravo u tijeku. Potpuno dovr{enje o~ekuje se tijekom prosinca,

Sudbina male osje~ke trafostanice Trafostanica 10/0,4 kV, koja se nalazi na

kriànju dviju cesta Divaltove i Kralja Petra Sva~i}a u Osijeku, platila je cijenu jedne prometne nezgode. O{te}en je vanjski rub zida, privremeno je to rije{eno daskama, a potom je odlu~eno da se izgradi

potpuno nova trafostanice. Bageri su uklonili staru, na ~ije je mjesto

postavljena nova trafostanica, manjih gabarita i sa za{titnim betonskim stupi}ima oko nje. Nova je trafostanica ljep{a i manja, a stupi}i bi je trebali

za{tititi od eventualnih sli~nih prometnih nezgoda na ovom nezgodnom i vrlo prometnom raskri`ju u Osijeku.

D. Karna{

Usput zabiljeèno

... i postavljanje nove trafostanice sa za{titnim betonskim stupi}ima

kada }e TS 35/10(20) Ruda imati ugra|ena dva transformatora snage 2 x 8 MVA. U listopadu se dovr{ava kabelski rasplet 35 i 20 kV, a nakon toga je uslijedilo povezivanje 35 kV kabelom ove trafostanice s TS 35/10 kV Sinj. Taj }e kabel pruìti sigurnost trafostanici Ruda, koja je na sinjsku povezana zra~nom, na vremenske utjecaje osjetljivom 10 kV vezom. Kako o tomu ovisi i napajanje HE Orlovac, tako }e kabelsko povezivanje biti plod zajedni~kog ulaganje HEP Distribucije i HEP Proizvodnje.

Trafostanicu }e, a prema razumljivim potrebama, zajedni~kim udjelom izgraditi HEP, Hrvatske vode i Vodovod Sinj. Vrijednost ukupnih radova je 10 milijuna kuna, a izvode ih Kon~ar trafostanice, Slu`ba za izgradnju i usluge Elektrodalmacijinog DP-a te gra|evinska tvrtka Telekomunikacije iz Sinja.

U novu }e 2006. godinu, kako se o~ekuje, ovo podru~je u}i bogatije i spremnije za daljnji napredak.

Vero~ka Garber Snimio: Branko Grgi}

O{te}ena trafostanica, privremeno za{ti}ena daskama Rje{enje – uklanjanje…


Nakon proljetnog pospremanja, kada dalmatinska pogonska podru~ja krenu da se sve pra{i u ubrzanu izgradnju i provjeru stanja svojih objekata pred turisti~ku sezonu, jednako takvo ubrzanje ih zahvati s jeseni, u èlji da objekte {to bolje osposobe i pripreme za predstoje}e zimske terete. Ponekad su nu`ni ozbiljniji zahvati. Upravo takav je slu~aj s jednim od najzna~ajnijih elektroenergetskih objekata Pogona Trogir DP-a Elektrodalmacije Split – trafostanici 35/10 kV Divulje. U njoj je tijekom studenoga zapo~ela temeljita rekonstrukcija. Takav se zahvat pripremao, a jo{ vi{e o~ekivao dulje vrijeme.

VI[E RAZLOGA ZA TEMELJITU REKONSTRUKCIJU TS 35/10 KV DIVULJE

Kako nas je izvijestio Domagoj Milun, rukovoditelj Odjela tehni~kih poslova u Pogonu, razloga za sveobuhvatnu obnovu je nekoliko. Osnovni je ~injenica da je oprema, ugra|ena

prije tridesetak godina, danas potpuno dotrajala i podlo`na ~estim kvarovima i ispadima. Nadalje, usporedo sa zastarijevanjem opreme, posljednjih je godina do{lo do vrlo velikog pove}anja broja kupaca, a planovima lokalne samouprave predvi|ena su i dodatna optere}enja ovog objekta. Naime, u njezinom bliskom okoli{u ve} je zapo~ela rasti gospodarska zona, a u godinama koje slijede planira se jo{ vi{e pro{iriti. Na ovu su trafostanicu ve} priklju~eni neki objekti Autoceste, potro{a~i dijela ka{telanske zagore, naselja Prgomet i Labin, koja tako|er biljeè rast potro{nje. Uz to je TS Divulje klju~ni objekt za 35 kV vezu prema Ka{telima. I na kraju recimo da je potreba ugradnje daljinskog upravljanja zahtijevala noviju opremu i da ova prastara to nije omogu}avala.

- Kada sve to zbrojimo bilo je doista nu`no pove}ati njenu pouzdanost i zavr{iti prvu etapu obnove do sredine prosinca – zaklju~io je D.Milun i izrazio nadu da }e se ve} u sije~nju radovi nastaviti.

PRVA FAZA POSLA ZAVR[ENA DO POÊTKA VELIKIH ZIMSKIH OPTERE]ENJA

Kako smo saznali od zaposlenika Slu`be za izgradnju i usluge splitskog DP-a, koji su angaìrani na izvo|enju elektromonta`nih radova, pri ulasku u trafostanicu nailazili su na tragove izgaranja. Voditelj posla Ante Veà, drì da je razlog tomu lo{a i dotrajala oprema koju je pratila kondenzacija vlage, preskoci na izolaciji te kratki spojevi. Rade}i s prekidima (zbog uskakanja na druga mjesta rada), ta je vrijedna ekipa uspjela ugraditi novi transformator 2 x 8 MVA, a time i provesti prilagodbu 35 kV polja i izmijeniti svu 35 kV opremu: prekida~e, rastavlja~e, sabirnice, potom 10 kV sabirnice i 10 kV }elije trafo polja. U sije~nju idu}e godine ih ~eka ugradnja novih ormara razvoda i za{tite – dorada ku}nih instalacija. Vrijedi

naglasiti da su poslovo|a Ton~i Mladini}, predradnik Joko Ercegovac, monteri Vlado Milardovi}, Miljenko Lisica i Romeo Danoli} sav posao radili na ìvo, {to zna~i u postrojenju pod naponom. Zbog toga nije moglo raditi vi{e ljudi, a i zbog pove}anog opreza posao se obavljao malo sporije nego ina~e. Najva`nije je bilo da prva faza posla bude zavr{ena do po~etka velikih zimskih optere}enja.

- Tijekom idu}e godine, kada se odobri nastavak radova, planiramo obaviti demontaù pomo}nih sabirnica i ostalih 10 kV polja. Tako bi ~itava trafostanica bila obnovljena – rekao je A.Veà i dodao da }e ova rekonstrukcija dugoro~no rije{iti pitanje pouzdane opskrbe njoj pripadaju}ih kupaca elektri~ne energije.

A, budu}i da je rije~ o kapitalnom objektu, nadamo se da }e nastavak obnove uslijediti prema planovima.

RADNA PRAKSA

Jesensko pospremanje u pogonu Trogir

Zapo~elo pomla|ivanje TS Divulje

Joko Ercegovac i Vlado Milardovi} pri montaì spojeva 35 kV polja

Vero~ka Garber

Miljenko Lisica priprema bakrene profile Ante Veà i Joko Ercegovac pokraj novog transformatora

Kona~no je na red do{la dugo pripremana, a jo{ dulje o~ekivana rekonstrukcija TS 35/10 kV, jednog od najzna~ajnijih elektroenergetskih trogirskih objekata

>


S LICA MJESTA

Pogon Krièvci

Plan u potpunosti ostvarenOsigurana je kvalitetna opskrba elektri~nom energijom za cijeli potkalni~ki kraj, a stvoreni su i uvjeti za razvoj turizma i malog gospodarstva tog dijela DP Bjelovar; zamijenjena su stara dotrajala postrojenja, ~ime je omogu}eno sigurnije napajanje potro{a~a

U Pogonu smo Krièvci, DP Elektra Bjelovar,

s razlogom – protekla 2005. godina bila je za taj

Pogon jedna od najuspje{nijih. O poslovima u

2005. i planovima za 2006. godinu razgovaramo s

njegovim upraviteljem Ivanom [afranom.

POBOLJ[ANA SIGURNOST OPSKRBE

- Zajedni~kim ulaganjem DP Elektre Bjelovar i

Badela 1862, izgra|ena je TS 35/10 (20) kV Apatovec,

preko koje se elektri~nom energijom opskrbljuje

ta tvornica. Time je osigurana kvalitetna opskrba

elektri~nom energijom za cijeli potkalni~ki kraj,

a stvoreni su i uvjeti za razvoj turizma i malog

gospodarstva tog dijela distribucijskog podru~ja.

Ukupna ulaganja iznose pribli`no 12 milijuna

kuna. Zavr{en je i gra|evinski dio TS 35/10 (20) kV

@abno, ~ime je zbog dotrajalosti objekta i pove}anja

potro{a~kog podru~ja zamijenjeno postrojenje

izgra|eno 1972. godine. Montaà elektro-opreme

planirana je u 2006. godini. Provedeni su i

pripremni radovi za zamjenu starog, betonskog 35

kV kabelskog voda iz 1956. godine, koji povezuje

Krièvce s Bjelovarom, duljine 28 km. Novoizgra|eni

vod zamijenit }e stari i dotrajali 35 kV zra~ni vod,

kojim se povezivalo distribucijsko podru~je Pogona

Krièvci s Bjelovarom, kazao je I. [afran.

Redovnim rekonstrukcijama, tijekom godine,

zamijenjeno je otprilike 1000 drvenih stupova na

mreì niskog napona, {to je zna~ajno pobolj{alo

sigurnost napajanja elektri~nom energijom

postoje}ih potro{a~a. Za daljnju rekonstrukciju

ostali su samo manji zaseoci. Zna~ajno su smanjeni

gubici u mreì i sada se kre}u blizu osam posto.

Redovnom zamjenom zamijenjeno je pribli`no

3600 najstarijih tipova brojila. Ukupna prodaja

elektri~ne energije pre{la je granicu od 100

milijuna kWh godi{nje, {to iznosi 5 posto godi{njeg

porasta unatrag deset godina. To pokazuje da se

Upravitelj Pogona Krièvci Ivan [afran zadovoljan je s poslovanjem u protekloj godini

Lucija Kutle

Zvonko Brunovi}, Marijan Migles i Zvonko Posavec uz TS Vratno – najzaslu`niji za njenu obnovu

> gospodarstvo na ovom podru~ju budi i razvija.

OÛVANJE ELEKTRO-BA[TINE

Direktor DP Elektra Bjelovar Josip Trbus

upoznao nas je s projektima o~uvanja elektro-

ba{tine krièva~kog kraja. U tijeku je obnova

dizelske elektrane – Munjare, iz koje su Krièvci

davne 1912. godine dobivali rasvjetu. Pripremni

radovi zapo~eli su prije dvije godine, kada je

promijenjeno njezino krovi{te, a ove godine ure|ena

je njena unutra{njosti i tehni~ka zbirka, sa svim

potrebnim instalacijama. Prvi obnovljeni eksponati

tehni~ke zbirke Munjare mogli bi se vidjeti za dvije

do tri godine. Munjara }e tada biti poseban odjel

krièva~kog Gradskog muzeja, otvoren za javnost.

Tako|er, zapo~elo se s rekonstrukcijom

niskonaponske mreè ispred grkokatoli~ke katedrale

u Ulici Franje Ra~kog, gdje }e se na postoje}im

stupovima izvesti replika vodi~a svjetiljki. Te }e

se svjetiljke naru~iti iz ma|arskog Ganza, neko}

najve}eg poduze}a Austro-Ugarske monarhije, a bit

}e «ìvi izloàk», odnosno pod naponom.

- Projektom ure|enja Munjare htjeli

smo o~uvati na{e eksponate u naravi. Na taj

na~in pokazat }emo javnosti kako je provedena

elektrifikacija krièva~kog kraja, poru~io je J. Trbus.

TS VRATNO – VRIJEDAN @IVI I MUZEJSKI EKSPONAT

Uz rekonstrukciju Munjare i postavljanje

povijesnih svjetiljki u Krièvcima, u cilju o~uvanja

povijesne ba{tine zaposlenici Pogona Krièvci

renovirali su 10 kV (160) TS Vratno na Kalniku,

kako bi joj podarili izgled prvih trafostanica u tom

kraju. Taj objekt predstavio nam je ukratko Zvonko

Brunovi}, inènjer izgradnje i odràvanja u Pogonu

Krièvci.

TS Vratno jedna je od trafostanica izgra|enih

sredinom pro{log stolje}a, kada je najve}im

dijelom provedena elektrifikacija ovog kraja. Takve

trafostanice su bile relativno jeftine, mogle su se

brzo montirati, a konstrukcija im je bila od prirodnih

materijala - drveta i èljeza, s pripadaju}im elektro-

materijalom. TS Vratno je izgra|ena 1951. i jedina je

rekonstruirana od ukupno 306 drvenih trafostanica

na podru~ju Pogona Krièvci. Rekonstrukcijom je

sanirana te joj je vra}en prvobitni izgled. I danas

je ona ìva i napaja tek dvije ku}ice, no predstavlja

vrijedan muzejski eksponat elektrifikacije Kalni~kog

gorja.


U pro{lom smo broju HEP Vjesnika izvijestili da je podmorski dio 110 kV kabelske dionice izme|u TS 110/20/10 kV Dobri i TS 110/35 kV Ka{tela uspje{no zavr{en. Kabel je poloèn na dno Ka{telanskog zaljeva izme|u splitske obale u ratnoj luci Lora i ka{telanske rive u Ka{tel Su}urcu. Na toj je strani preostalo taj morski kabel povezati s kopnenim, izraditi njihove me|usobne – prijelazne spojnice i nastaviti polaganje prema trafostanici. I ovaj su posao, kao i na svim drugim gradskim kabelskim trasama, odradili zaposlenici Slu`be za izgradnju i usluge splitske Elektrodalmacije.

PRVI PUT POLO@EN PODMORSKI KABEL S DVOSTRUKOM ALUMINIJSKOM ARMATUROM

Posao bi izgledao jednostavan i za ovu iskusnu ekipu odra|en kao od {ale, da nije rije~ o ne~em potpuno novom. Naime, po prvi se put u na{oj zemlji polagao podmorski kabel s dvostrukom aluminijskom armaturom. U drugoj po redu armaturi smje{tene su dvije cjev~ice, a u svakoj od cjev~ica po ~etiri termoosjetljiva opti~ka vlakna. Taj kabel, kako smo ve} pisali, ima bakreni vodi~ od 800 mm2, a pla{t mu se sastoji od olovne i dvije aluminijske ovojnice. I trebalo ga je pripojiti na kopneni kabel od 1000 mm2 Al, koji ima bakreni ekran od 95 mm2. To zna~i da je trebalo termoosjetljive opti~ke niti iz podmorskog kabela spojiti s kopnenim termoosjetljivim kabelom. Da skratim: najzahtjevniji dio ovog posla bilo je spajanje dvostrukog sloja za{titne armature PKB-a sa za{titom kopnenog kabela. Zna~i, izrada spojnica bila je vrlo sloèni zadatak.

Spojnica, kako nam je objasnio Mato Miji}, sastoji se od dva kata- visokonaponskog dijela i nadgradnje koja povezuje uzemljenja pla{teva podmorskog i kopnenog kabela. Sva ta uzemljenja se izvla~e u posebno izvedeni ormar.

OBILNA KI[A ZAKOMPLICIRALA RADOVE

Ovaj, rekli bi, tehni~ki dio posla bio je samo jedna strana ve} spomenute zahtjevne medalje. Drugu stranu je zakomplicirala obilna ki{a koja je tih dana studenoga neprekidno zalijevala ovaj dio obale. Posao je trebalo za{tititi, jer je najnià to~ka u kabelskoj trasi upravo mjesto izrade spojnica. Sva ta silna voda slila se ba{ na mjesto rada - udubinu gdje su se kabeli spajali. Ovo malo akumulacijsko jezero trebalo je isu{ivati, crpkama izbacivati vodu i potom podi}i {ator kako bi se za{titili od novih oborina. Tri dana trajalo je spajanje armature, a ~etiri dana spajanje elektri~nih dijelova kabela. Uz stru~ni nadzor M.Miji}a i Simeona Popova iz ABB-a, cjelokupni posao su odradili Jo{ko Gu}, Zoran ârija, Slaven Padovan i Petar Blai}. Ovim putem pohvaljujemo njihovu inventivnost i uloèni trud.

Na ostatku kopnene trase kabel je raskopanim ka{telanskim ulicama stigao do otvorenog prijelaza èljezni~ke pruge. Njegov prelazak ispod tra~nica zahtijevat }e potpunu pozornost svih sudionika radnog procesa. Za jo{ preostalih nekoliko stotina metara, zbog prekida gra|evinskih radova, kabel 110 kV koji je krajem listopada krenuo iz TS Dobri, nastavit }e svoj put prema krajnjem odredi{tu – TS Ka{tela tek tijekom sije~nja 2006. godine.

RAZVOJ

Program Split

Kabel nadomak svog odredi{ta Vero~ka Garber

Zahtjevan posao spajanja podmorskog kabela s kopnenim je zavr{en i kabeli i njihove spojnice spremni su za zemljuSimeon Popov i Zoran ârija pri zajedni~kom poslu

Obrada armature podmorskog kabela (prije ki{e)

[ator kao za{tita mjesta gdje su se izra|ivale spojnice


S LICA MJESTA

Pogon Oto~ac

Uspje{an rad u te{kim uvjetima Ivica Tomi}

oko njih jo{ nije razminiran. Obnova povratni~kih domova poseban je problem. Samo ove godine priklju~eno je ponovno na elektroenergetsku mreù 36 potro{a~a kroz dràvni program obnove te nekoliko kroz HEP-ove planove. Izvrstan je to rezultat ako se zna koliko je posla potrebno za priklju~enje samo jednog potro{a~a na podru~jima obnove. Lika je i ina~e rijetko naseljena, a povratnici se vra}aju na vrlo razli~ite lokacije, pojedina~no ili obitelj po obitelj. Tako je, primjerice, za dva nova potro{a~a u naselju Kozjan potrebno izgraditi dvije trafostanice, sedam kilometara dalekovoda i jedan kilometar niskonaponske mreè! Nerijetko je za samo jednog potro{a~a potrebno podi}i po dva kilometra dalekovoda i niskonaponske mreè te izgraditi trafostanicu. Prije nekoliko godina, èna u zrelim godinama podnijela je zahtjev za priklju~ak. Da bi se to izvelo, valjalo je izgraditi 2,5 kilometara mreè. Kada je taj posao zavr{en i povratnica dobila elektri~nu energiju, ona je isti dan upalila vanjsku àrulju i otputovala u Njema~ku gdje ìvi. Telefonom zove samo kada joj netko javi da je vanjska àrulja pregorjela! Priklju~ci iziskuju velike tro{kove i mnogo posla, a potro{nja je minimalna i ekonomski potpuno neisplativa. Ali, raditi se mora.

NAPLATA PONEKAD VE]A OD OBRAÛNA

U Pogonu Oto~ac posebno se ponose dobrom naplatom isporu~ene elektri~ne energije, osobito u kategoriji ku}anstva. Po tom kriteriju najbolji su u Elektrolici, a ~esto i u cijeloj Hrvatskoj. Doga|alo se da u jednom trenutku imaju vi{e napla}ene nego obra~unate elektri~ne energije. Rukovoditelj Pogona Oto~ac Ivan Pir{ljin i rukovoditelj Tehni~ke slu`be Milan ôrak puni su hvale za tri kolegice koje se bave naplatom:

- Mjese~no na na{im {alterima pro|e blizu

1.500 potro{a~a, a ponekad ih zna biti 220 do 250 dnevno. Unato~ tomu, Ana Brajkovi} , Marija Pir{ljin i An|elka Golik uspijevaju obaviti {alterski posao i stalno telefonom upozoravati „zaboravne“ kupce na dug. To im odli~no ide, posebice kod ku}anstava, premda ni poduzetni{tvo nema velike dugove. Posao naplate posebno je te{ko obavljati zimi, kada snijeg zakr~i sve putove te se te{ko probijaju i dobra terenska vozila, a kamoli dotrajali „uni}“.

Vozni je park u Pogonu Oto~ac doista oskudan. Rije~ je o neodgovaraju}im vozilima, starijima od deset godina, koja su pre{la vi{e od 150 tisu}a kilometara. To znatno oteàva posao i ljeti, a osobito zimi. Unato~ tomu, malobrojni zaposleni u Pogonu Oto~ac uredno opskrbljuju elektri~nom energijom veliko podru~je uz minimalni broj prekida. To je posebno bitno za podru~ja s razvijenijim poduzetni{tvom, kao {to je podru~je Krasnoga. Krasno, najrazvijenije velebitsko selo, premda pripada Karlobagu, napaja se s li~ke strane, a u njemu postoji ~ak tri pilane, sirana i Sveti{te Majke Bo`je. Pogon Oto~ac se brine da ne ostanu bez napona. Bez elektri~ne energije nije ni najve}i potro{a~ na ovom podru~ju - Li~ka tvornica vapna „Kamen Sira~“ u Li~kom Le{}u, kao ni ostalih 7.500 potro{a~a na velikom podru~ju od Krasnog, preko ânka, sve do Plitivica i Kozjana u op}ini Plitvi~ka jezera, odnosno od Kapele do Jan~e.

Sve to uspje{no obavlja Pogon sa samo 49 zaposlenih, u kojemu nema nijedne telefonistice, daktilografkinje, tajnice niti slu`benice koja vodi urud`beni zapisnik. U Oto~cu svi, ra~unaju}i i rukovoditelja Ivana Pir{ljina i njegovoga zamjenika Milana ôrka, sami pi{u svoje dopise, sami ih urud`biraju i {alju, sami otvaraju po{tu i na nju odgovaraju, a na telefon se javlja - onaj tko mu je najbliì.

Rukovoditelj Pogona Ivan Pir{ljin: ponekad za samo jednog novog potro{a~a moramo izgraditi trafostanicu i kilometre vodova

Pogon Oto~ac u malo rije~i: golemo rijetko naseljeno podru~je, surova klima, malo zaposlenih, dotrajala vozila, minirani tereni i obnova povratni~kih domova

Pogon Oto~ac, DP Elektrolika Gospi}, distribuira elektri~nu energiju na podru~ju Oto~ca, Brinja i Vrhovina i odràva oko tisu}u kilometara srednje i niskonaponskih vodova i sve to sa 49 zaposlenih. U vrijeme izgradnje autoceste Zagreb – Split kroz Liku, Oto~ac je bio sredi{te svih aktivnosti, sastanaka i radnih dogovora predstavnika HEP-a i HAC-a, jer je najvi{e elektroenergetskih objekata i izgra|eno na tom podru~ju. Tu su, naime, brojni vijadukti i tuneli Gri~, Plasina, Brezik, Brinje i Kapela. Uz svaki od ovih tunela trebalo je izgraditi dvije trafostanice, a uz tunel Plasina ~ak tri.

GOLEMO PODRU^JE, MALA POTRO[NJA

Ako bi Pogon Oto~ac trebalo opisati u nekoliko rije~i, onda bi to bile ovako: golemo rijetko naseljeno podru~je, surova klima, malo zaposlenih, dotrajala vozila, minirani tereni i obnova povratni~kih domova. Skoro cjelokupno podru~je Pogona Oto~ac bilo je ratna zona, a mnogi dijelovi su bili i okupirani. Dakako, na okupiranim podru~jima uni{teni su skoro svi elektroenergetski objekti i mreà. U posljednjih deset godina od zavr{etka rata, naporima svih zaposlenih osposobljeno je 90 posto mreè pa sada samo tri trafostanice jo{ nisu pod naponom, jer teren

Rukovoditelj Tehni~ke slu`be Milan ôrak: zimi u visokom snijegu ~esto zaglavi i dobar terenac, a stara vozila nemaju {anse

>


Upravna zgrada Pogona Oto~ac

Sve je dobro za lijepa vremena

Ana Brajkovi} i Marija Pir{ljin - najzaslu`nije za dobru naplatu, po kojoj je Pogon Oto~ac me|u najboljima u Hrvatskoj

Kre{imir Kostelac je uz tehni~kog rukovoditelja Milana ^orka i elektrotehni~ara Franju Kvaternika – tre}i ~lan cjelokupne tehni~ke operative Pogona Oto~ac

Ovako izgleda terenski posao zaposlenika Pogona Oto~ac u dugim zimskim mjesecima


Posebnost Pogona Gospi} DP Elektrolika, u odnosu na ostale pogone ovog distribucijskog podru~ja jest u tomu {to mu je sjedi{te u istom gradu u kojemu je i sjedi{te DP-a pa pojedine poslove preuzimaju slu`be i odjeli DP-a. Dijelom i zbog toga ovaj Pogon ima samo 37 zaposlenih u odnosu na 62 koliko ih je imao 1991. godine. Kako nam je rekao rukovoditelj Pogona Gospi} Ivica Mraovi}, i sa skoro prepolovljenim brojem ljudi Pogon uspje{no obavlja sve poslove, ali uz mnogo pote{ko}a. Naime, Pogon Gospi} skrbi o 8.500 potro{a~a rasutih na ~ak 1.800 ~etvornih kilometara grada Gospi}a i op}ine Peru{i}, a za taj teren vrijede jednaka obilje`ja kao i za ostali dio Like: prostrano negostoljubivo podru~je, ekstremni klimatski uvjeti, minirana podru~ja, povratnici i ratom uni{tena mreà i elektroenergetski objekti.

Istina, o dovo|enju elektri~ne energije povratnicima brine Slu`ba za prodaju i odnose s potro{a~ima na razini DP-a, ali na obnovi u ratu uni{tene mreè radi Pogon. U tom dijelu najve}i problem je podru~je Meda~koga dèpa, gdje je do rata bilo 12 trafostanica, 20 kilometara dalekovoda i 30 kilometara niskonaponske mreè te 450 potro{a~a. U ratu je skoro sve uni{teno, a do sada je obnovljeno 25 ku}a. Podru~je je minirano. To se posebno odnosi na Divoselo, ali i na najve}i dio Meda~koga dèpa. Potpuna sanacija mreè i objekata nije mogu}a sve dok dràva ne izradi plan povratka povratnika, jer od toga gdje }e se ljudi vra}ati uvelike ovisi plan sanacije i rekonstrukcije mreè i elektroenergetskih objekata.

NAJZNAÂJNIJA REKONSTRUKCIJA DALEKOVODA DV 10(20) KV PERU[I] – KOSINJ

Na podru~ju pod odgovorno{}u Pogona Gospi}, 2005. godine rekonstruiran je dalekovod DV 10(20) kV Gospi} – Medak, zna~ajan za napajanje vodocrpne stanice i asfaltne baze, sanirana je niskonaponska mreà Peru{i}a te {pilje Samograd. Tako|er je rekonstruiran dalekovod DV 10(20) kV Li~ki Osik

– Gornja Plo~a, koji }e sluìti kao rezerva za napajanje TS 35/10 kV Li~ko Cerje. Istodobno su u gradu zamijenjeni samostoje}i ormari}i o{te}eni u èstokom granatiranju Gospi}a tijekom Domovinskoga rata. Pogon, dakako, kontinuirano radi na drugim poslovima, ~iji je cilj pobolj{anje naponskih okolnosti.

Od poslova koje bi trebalo obaviti u bliskoj budu}nosti najzna~ajnija je rekonstrukcija DV 10(20) kV Peru{i} – Kosinj, na kojemu su u tijekom vremenskih nepogoda vrlo ~esti ispadi.

Za Pogon Gospi} karakteristi~no je jo{ ne{to. Ve}ina pogona u sredi{tima DP-a nema vlastitu slu`bu za prodaju i odnose s potro{a~ima, jer to obavlja odgovaraju}a slu`ba DP-a. U Gospi}u nije tako. Naime, èle}i pobolj{ati naplatu isporu~ene elektri~ne energije, direktor Elektrolike, Josip Lemi} prebacio je dio odgovornosti za naplatu na Pogon Gospi}. Tako je DP zadrào brigu o poduzetni{tvu, a na razini Pogona Gospi} postoje ~etiri zaposlenika koji rade na iskap~anjima neodgovornih kupaca iz kategorije ku}anstava. Ovom malom ali vrlo uspje{nom ekipom, koja je znatno pobolj{ala naplatu, rukovodi [tefica Mati}. Suradnja sa Slu`bom za prodaju i odnose s potro{a~ima na razini DP-a je odli~na, a rezultat je dobra naplata ali i desetak otkrivenih slu~ajeva kra|e elektri~ne energije. Preteìto je rije~ o ljudima koji su se sami priklju~ili na vodove.

Sve u svemu, unato~ svim problemima, Pogon Gospi} uspje{no funkcionira i kupci elektri~ne energije nemaju puno pritu`bi. Ipak, kaè nam rukovoditelj Pogona Ivica Mraovi}, nije lako s prepolovljenim brojem ljudi obavljati skoro jednaki opseg poslova. Naime, 1991. godine, kada je u Pogonu Gospi} bilo 62 zaposlenika, pod naponom je bilo 237 trafostanica 10/0,4 kV. Danas ih je 225, a o njima i o 450 kilometara dalekovoda i 620 kilometara niskonaponske mreè skrbi 37 zaposlenika.

S LICA MJESTA

Pogon Gospi}

Dobre i lo{e strane Pogona u sjedi{tu DP-a

Rukovoditelj Pogona Gospi} Ivica Mraovi}: broj zaposlenih u Pogonu u odnosu na 1991. godinu skoro je prepolovljen, a opseg poslova je skoro jednak

Ivica Tomi}

[tefica Mati} uspje{no vodi malu ali odabranu ekipu za iskap~anje zaboravnih kupaca elektri~ne energije

Na zamjeni stupova u Li~kom Osiku radili su zaposlenici Odjela za odràvanje dalekovoda Pogona Gospi}: Mario Kula{, @eljko Zori}, Nikola Doli}, Nikica Mataija, Milan Kula{, Milan Mraovi}, Zvonimir Rudeli} i Alan [timac Ovdje u Gospi}u kupci pla}aju ra~une Elektrolici


S LICA MJESTA

HE Zaku~ac

Premda na le|ima nosi vi{e od ~etiri desetlje}a, HE Zaku~ac se posljednjih godina budi i zapo~inje svoju drugu mladost. Umorna i izraubana elektrana postupno se revitalizira u svim svojim segmentima: primarnoj, sekundarnoj i gra|evinskoj opremi. Ako se tomu pribroji i ure|enje okoli{a i uredskih prostora, onda razloga za zadovoljstvo u ovom najmnogoljudnijem pogonu PP HE Jug doista ima.

TRI AGREGATA PREGLEDANA – ÊTVRTI RASTAVLJEN

Planirana ovogodi{nja revizija sve ~etiri proizvodne jedinice privedena je kraju. Zapo~ela je krajem svibnja i na jedinicama A, B i D obavljena je prije kolektivnog godi{njeg odmora u trajanju od po tri tjedna za svaku. S po~etkom prve revizije kasnilo se petnaestak dana zbog velikih voda i potreba elektroenergetskog sustava. Agregat C, me|utim, traìo je vi{e vremena i temeljitije zahvate pa je, prema rije~ima rukovoditelja pogona mr.sc. Lina Stani~i}a, kod njega bila rije~ o remontu koji je zapo~eo u kolovozu, a zavr{io krajem listopada. Tijekom vi{e od dva mjeseca na njemu je zamijenjen ko~ni prsten i obavljeno cjelokupno preklinjavanje statora, {to je zahtijevalo rastavljanje agregata i va|enje rotora. Premda je pro{le godine obavljeno preklinjavanje jedne ~etvrtine statora, preporu~eno je obaviti cjelokupno preklinjavanje, {to je ove godine i u~injeno. Tijekom revizije i remonta obavljena su i: ispitivanja na prekida~ima u rasklopnom postrojenju 220 i 110 kV; mjerenja i ispitivanja na blok-transformatorima i uzbudi te kontrola za{tita i PPZ-a, kao i drugi uobi~ajeni pregledi opreme. Preklinjavanje je obavila tvrtka KONÂR – GIM, uz pomo} posade HE Zaku~ac.

- Premda se specijalisti~ki radovi, kao i svake godine, povjeravaju vanjskim izvo|a~ima, osoblje elektrane samostalno obavlja ve}inu remontnih radova, nagla{ava direktor Pogona HE Zaku~ac, Stjepan Ti~inovi}.

NASTAVLJENA OBNOVA UPRAVLJA^KE ZGRADE

Ni gra|evinari nisu mirovali. Nakon obnove zgrade vratarnice i autohtonih kamenih ku}a u krugu elektrane, adaptiranih u uredske prostore, red je ponovno do{ao i na upravlja~ku zgradu, izgra|enu jo{ 1962. godine. Zbog funkcionalnih nedostataka i slijeganja, vremenom su na zgradi nastala razli~ita gra|evinska o{te}enja, koja je trebalo sanirati. Radovi su zapo~eli jo{ 2003. godine, kada su pobolj{ane karakteristike temeljnog tla, a obavljena je i rekonstrukcija krovi{ta. Ove godine obnova je nastavljena adaptacijom pro~elja. Planirani radovi zaokruìt }e se rekonstrukcijom vanjske odvodnje oborinskih voda na pristupnom platou ispred zgrade i ure|enjem hortikulture. Izvo|a~ tih radova je splitska tvrtka INTER BLOC d.o.o.

PREMA[ILI PLAN, PRIPREMAJU REVITALIZACIJU

S ovogodi{njom proizvodnjom svi u Pogonu su zadovoljni. A kako i ne bi kada su planom odre|enu veli~inu za 2005. godinu od 1.321 GWh ve} do 30. studenog prema{ili za pribli`no 10 posto, poslav{i u mreù 1.459 GWh elektri~ne energije.

Istodobno s redovnim odràvanjem, provodi se i ono predvi|eno Programom revitalizacije za koju je zaduèn poseban Tim. Tijekom ove godine, kaè Ivica Maru{i} - odgovorna osoba za elektro radove, provedena je: zamjena istosmjernog sustava na upravlja~nici; pu{ten u pogon novi ku}ni agregat 1; ugra|ena plo~a provizorija vlastite potro{nje; zamijenjena rasvjeta i op}a potro{nja na vodnoj i zasunskoj komori u Gatima – mjestu iznad Omi{a; obavljeni svi potrebni radovi u rasklopi{tu na mre`nom transformatoru 110/35 kV, kao i u strojarnici za prelazak s naponske razine od 30 kV na 35 kV, a obavljena je i prilagodba rasklopnog postrojenja 35 kV u upravlja~koj prostoriji i zamijenjen transformator vlastite potro{nje u kaverni s onim od 35/0,4 kV; ugra|en sustav koji }e omogu}iti nadzor i upravljanje branom Pran~evi}i iz kruga elektrane, a ubudu}e i iz drugih daljinskih upravlja~kih centara.

U strojarskom dijelu, koji obuhva}a revitalizaciju turbina, predturbinskih zatvara~a i sustava turbinske regulacije sve ~etiri proizvodne jedinice, do sada je obavljen postupak vrednovanja pravovaljanih ponuda i predstavljeni su matemati~ki modeli turbinskih rotora. Po~etkom sljede}e godine, prema rije~ima dr. sc. Marije [i{ko - odgovorne osobe za strojarsku opremu, o~ekuju se ispitivanja fizi~kih modela turbina u laboratorijima prihva}enih ponu|a~a, a to su Konzorcij Zaku~ac (koji vode Voith i Siemens) i Alstom. Potom }e uslijediti retestiranje obaju modela u neovisnom hidrauli~kom laboratoriju. Tek nakon temeljito provedenih priprema, donijet }e se kona~na odluka o odabiru izvoditelja tih kapitalnih radova. Zanimljivo je spomenuti da su nam na ovom sloènom projektu obnove i zamjene konzultanti iskusni stru~njaci iz EdF-a.

I dok se pripremni poslovi pra}eni opse`nom papirologijom realiziraju postupno, evo i ne{to konkretno vezano uz zamjenu opreme. Iz austrijske tvrtke Künz nedavno je stigla nova ~istilica, koja je na brani Pran~evi}i zamijenila onu prija{nju, staru vi{e od ~etrdeset godina.

Direktor S. Ti~inovi} kaè:- Sve planirane zamjene iz Programu

revitalizacije pro{le su postupak ugovaranja, osim za generator. S tim se moè zapo~eti po~etkom sljede}e godine, jer je pripremljena potrebna dokumentacija.

Marica @aneti} Malenica

Pripreme za novu mladost

Operatorska stanica novog sustava daljinskog nadzora i upravljanja branom Pran~evi}i u fazi ispitivanja

Remontni radovi na agregatu


S LICA MJESTA

DP Elektra Bjelovar

Mreà traì puno ve}a ulaganja

Dragica Jurajev~i}

Proteklih su godina bjelovarski elektra{i redovnim odràvanjem dotjerali svoje postoje}e zra~ne 10 kV dalekovode i smanjili gubitke, ali niskonaponska mreà zbog vi{egodi{njeg smanjenog investiranja ne zadovoljava kvalitetom i vapi za ve}im rekonstrukcijama

Za ovaj broj HEP vjesnika, na licu smo mjesta u DP Elektra Bjelovar. Tamo o svim zna~ajnim novostima i zanimljivostima ovoga puta razgovaramo s Mladenom Modrov~i}em, novim rukovoditeljem Slu`be za tehni~ke poslove (od 1. sije~nja 2005. godine), Stipom Su~i}em, rukovoditeljem Slu`be za prodaju i odnose s potro{a~ima te Goranom Bradari}em, rukovoditeljem Slu`be za op}e, pravne i kadrovske poslove. Na{ su razgovor tog ponedjeljka, 21. studenoga, prekidali brojni telefonski pozivi, a zbog ~ega doznat }emo od Stipe Su~i}a malo kasnije.

TS PREDAVAC – PRVI POSLIJERATNI KAPITALNI OBJEKT

Od M. Modrov~i}a smo doznali sve potankosti o stanju i izgra|enosti elektroenergetskog postrojenja DP Bjelovar, uz napomenu da je njihov DP prije rata bio me|u razvijenijima u HEP-u. No, poslijeratno osjetno smanjeno investiranje rezultiralo je sada{njim nezadovoljavaju}im stanjem kvalitete njihovih mreà. Prvi kapitalni objekt nakon rata, TS 35/10(20) kV Predavac, izgra|en je tek

2003. godine. U izgradnji takve tipske trafostanice ruralnog tipa uloìli su puno truda, kako bi zadovoljavala optimalne tehni~ke zahtjeve, a da tro{kovi budu znatno manji od uobi~ajenih. Takvim pristupom oni za cijenu dvije trafostanice izgrade tri (TS Predavac izgra|ena je za samo 5,8 milijuna kuna). U tijeku je i javno nadmetanje za opremu za TS 35/10 kV @abno, ~iji je gra|evinski dio ve} dovr{en, a glavna elektroenergetska oprema bit }e opet – doma}e proizvodnje. Potom su zajedno sa tvornicom Badel 1862 investirali i izgradili TS 35/10 kV u Krièvcima za potrebe nove tvornice mineralne vode, ~ime su znatno pobolj{ali i elektroenergetske okolnosti tamo{njeg potkalni~kog podru~ja.

Tijekom ove godine izgradili su i prvu dionicu (sedam kilometara) 35 kV dalekovoda Bjelovar – Krièvci, ukupne duljine 25 kilometara, ~ija je cjelokupna realizacija preduvjet energetskog povezivanja Krièvaca s Bjelovarom, ali i telekomunikacijskog povezivanja Pogona Krièvci sa sjedi{tem DP-a.

NAJVE]A POZORNOST SANACIJI ZRA^NIH 10 kV VODOVA

Bjelovarska Elektra je 2002. godine dobila (napokon) i Dispe~erski centar i u sustav daljinskog vo|enja (SDV) povezali su tri svoje trafostanice 35/10 kV – Bjelovar 1, Bjelovar 2 i Veliki Gr|evac. Prethodno su bjelovarski elektra{i revitalizirali opremu u tim trafostanicama, ugradiv{i nove elektroni~ke ure|aje doma}e proizvodnje. U svojoj mreì ve} imaju pribli`no 150 takvih ure|aja i oni potpuno zadovoljavaju njihovim zahtjevima. Ovdje doista provode na~elo – kupujmo hrvatsko! Prema rije~ima M. Modrov~i}a iz Dispe~erskog centra daljinski se upravlja sa 35 i 10 kV mreòm, a stalni nadzor imaju i nad srednjenaponskom mreòm, {to i jest temeljni preduvjet za profesionalan odnos

prema svojim kupcima, koji zahtijevaju kvalitetnu i kontinuiranu opskrbu elektri~nom energijom.

Bjelovarski elektra{i, sukladno financijskim mogu}nostima, skrbe i o sanaciji niskonaponske mreè i trafostanica. Najve}u su pozornost najprije usmjerili na sanaciju zra~nih 10 kV vodova. Potrebe za ulaganjima u niskonaponsku mreù znatno su ve}e od mogu}nosti, s obzirom na jo{ puno sivih zona, ponajvi{e na podru~ju PU Veliki Gr|evac i na udaljena seoska podru~ja. Ina~e, godi{nje imaju na raspolaganju za investicije prosje~no {est milijuna kuna, a njihove potrebe znatno prema{uju taj iznos. Zbog toga nisu ve} 10 godina izgradili niti jedan novi dalekovod 10 kV, a prosje~na starost njihovih TS 35/10 kV je 25 godina. U njima su, istina, zamijenili sekundarnu opremu, ali primarna oprema je zastarjela. Zbog svega toga, M. Modrov~i} nagla{ava da stanje njihove mreè jo{ uvijek nije zadovoljavaju}e, premda su smanjili prekide i gubitke (osobito u 10 kV vodovima, zahvaljuju}i sustavnom ulaganju u njihovo odràvanje) te pove}ali pouzdanost isporuke, ali ne ba{ uvijek kvalitetene elektri~ne energije. S obzirom na pribliàvanje Europskoj uniji i prihva}ene norme novih naponskih razina, trebat }e jo{ puno ulaganja u mreù kako bi kupcima mogli isporu~ivati elektri~nu energiju traène i propisane kvalitete.

Ugradnjom dvaju novih transformatora u svoje napojne to~ke, ukupno su pove}ali instaliranu snagu na 50 MW, {to je itekako zna~ajno zbog sve ve}eg gospodarskog razvoja bjelovarskog kraja. Naime, u Bjelovaru se intenzivno grade dvije poslovne zone, ~ije potrebe i zahtjeve prati Elektra Bjelovar, a pro{le je godine od njih zatraèno 663 nove elektroenergetske suglasnosti sa zaklju~enom snagom od 6,6 MW. Bjelovarski elektra{i sudjeluju i u rekonstrukcijama stare gradske jezgre, dotjeruju}i mreè gradskog

Mladen Modrov~i}, rukovoditelj Slu`be za tehni~ke poslove: pridràvamo se na~ela kupujmo hrvatsko pri izgradnji elektroenergetskih objekata

Dispe~er Stjepan Rakoci izloèn kupcima u Dispe~erskom centru

>


TS 35/10 (20) kV Predavac izgra|ena je za samo 5,8 milijuna kuna

podru~ja. Na kraju od M. Modrov~i}a saznajemo i za ve} dugo prisutne probleme s dokumentacijom potrebnom za isho|enje gra|evinskih dozvola, ~iji postupak traje prosje~no ~ak dvije godine. O razmjerima tog problema, koji ko~i nu`nu izgradnju elektroenergetskih objekata, govori i podatak da su s trase za izgradnju jednog DV 10 kV elektra{i otjerani – oru`jem.

U Dispe~erskom centru susre}emo Stjepana Rakocija, jednog od pet mladih elektromontera koji su izabrani na internom natje~aju i nakon izobrazbe primljeni na ovo zahtjevno i iznimno odgovorno radno mjesto. Naime, osim vo|enja mreè, ovdje se prijavljuju i svi kvarovi pa je osobito va`no imati ljude koji kupcima mogu kompetentno dati sve potrebne informacije. Nakon po~etnog razdoblja uhodavanja, kaè, vrlo su zadovoljni {to napokon imaju svoj Dispe~erski centar, koji pokriva za sada podru~je Bjelovara, a za dvije godine, nadaju se da }e preuzeti i Pogon Krièvci.

POTRO[NJA RASTE, S NAPLATOM UOBIÂJENO

Sa Stipom Su~i}em, rukovoditeljem Slu`be za prodaju i odnose s potro{a~ima, razgovaramo o uobi~ajenim temama – o naplati, kra|i, iskap~anju neurednih plataca, potro{nji… Prije dva tjedna, na sastanku s direktorom Josipom Trbusom, postavili su cilj – naplatiti sve {to je fakturirano. Za sada su od toga cilja udaljeni za 2,45 milijuna kuna, koliko je nenapla}eno od fakturiranog ove godine. U tom dugu, ku}anstva sudjeluju sa 1,7 milijuna kuna, a industrijski potro{a~i sa 750 tisu}a kuna.

Ina~e, na hepovoj tablici napla}enosti, Bjelovarci zauzimaju izme|u osmog i desetog mjesta sa 39 dana vezivanja. Zbog postizanja bolje napla}enosti, poja~ali su ekipe u Bjelovaru i u Krièvcima, a s velikim potro{a~ima-du`nicima kontaktira rukovoditelj S. Su~i}. Svim du`nicima s dugom ve}im od jednog ra~una {alju opomene - mjese~no pribli`no 5.000 opomena uputi se kupcima kategorije ku}anstavo i 600-700 industrijskim kupcima.

S iskap~anjima ne idu iz prve, nastoje ih izbje}i koliko je to mogu}e pa dnevno iskop~aju dva –tri potro{a~a. U procesu rje{avanja imaju i 150 tu`bi. U petak 18. studenoga, su zbog nemogu}nosti podmirenja duga od 1,5 milijun kuna iskop~ali ÊSMU d.d., svog najve}eg kupca, a i najve}eg du`nika. Upravo zbog toga, razgovore s na{im bjelovarskim kolegama prekidali su ~esti telefonski pozivi, jer se poku{alo prona}i primjereno rje{enje za ponovno ukap~anje onih pravnih subjekata ÊSME d.d. koji su spremni sporazumom preuzeti i platiti pripadaju}i dio duga te dobiti napon i dalje raditi. S druge strane, takvo rje{enje zahtijeva od elektra{a tehni~ka rje{enja za njihovo uklju~enje na licu mjesta.

DP Elektra Bjelovar ima jednog potro{a~a na visokom naponu (H@), devet na srednjem naponu, 4.699 potro{a~a poduzetni{tvo te 44.349 potro{a~a kategorije ku}anstvo. Njihova potro{nja pro{le je godine iznosila 259.960 MWh, gubici se kre}u oko devet posto, a s godi{njim porastom potro{nje od 5,5 posto pri vrhu su u HEP-u.

Znimljivo je da najve}i porast od osam do devet posto biljeì industrija, dok ku}anstva, gdje im se broj potro{a~a ~ak smanjuje zbog odumiranja seoskih doma}instava, ostvaruju samo jedan do dva posto porasta. Kao {to smo ve} spomenuli, gubitke uspijevaju smanjiti pobolj{anjem 10 kV vodova, smanjenjem kra|a te propisanim zamjenama brojila. Zahvaljuju}i svojoj dobroj ekipi za mjerne ure|aje, koja obavlja kontrolu, nadzor i zamjenu brojila, kra|e su sveli na {est do sedam kra|a godi{nje, a do kraja godine zamijenit }e ukupno sedam tisu}a brojila (redovna i izvanredna zamjena), {to zna~i da }e ukloniti sva stara brojila.

PARNICE, OVRHE, NAKNADA [TETA...

Od Gorana Bradari}a, rukovoditelja Slu`be za op}e, pravne i kadrovske poslove, saznajemo da u DP-u radi 272 zaposlenika, ~ija je starosna struktura sve nepovoljnija. Jednako tako, ve}i broj zaposlenika odlazi nego dolazi pa se u poslu sve vi{e osje}a i manjak ljudi. Najvi{e posla ima njihov pravni odjel – od sudjelovanja u naplati, parnicama i ovrhama pa naknadama {teta, a velike probleme imaju i sa rje{avanjem imovinsko-pravnih odnosa. U slu~ajevima kada se ne zna pravi vlasnik, podnose zahtjev za tzv. nepotpuno izvla{}enje i time stvaraju uvjete za isho|enje gra|evinske dozvole. Imaju puno posla i oko naknada {teta na nekretninama, nastoje}i posti}i razumnu cijenu i {tititi interes HEP-a, a u svemu tomu imaju svu mogu}u potporu direktora Josipa Trbusa.

Stipe Su~i}, rukovoditelj Slu`be za prodaju i odnose s potro{a~ima: s godi{njim porastom potro{nje od 5,5 posto pri vrhu smo u HEP-u

Goran Bradari}, rukovoditelj Slu`be za op}e, pravne i kadrovske poslove: najvi{e je posla s ovrhama, parnicama, naknadama {teta i s rje{avanjem imovinsko-pravnih odnosa


S LICA MJESTA

Pogon Pazin

OSAM I POL KUPACA PO NASELJU?! Ivica Tomi}

Da bi se svakom od osam i pol kupaca po naseljenom mjestu osiguralo napajanje elektri~nom energijom, 51 zaposlenik Pogona Pazin mora odràvati vi{e od ukupno 688 kilometara zra~nih i vi{e od 190 kilometara kabelskih vodova, kao i pet TS 35/10(20) kV te 265 TS 10(20)/0,4 kV

Zemljopis i demografija pobrinuli su se napraviti bitne razlike izme|u Pogona Pazin i ve}ine ostalih pogona DP Elektroistra Pula. Pogon Pazin, naime, prostire se na pribli`no 536 ~etvornih kilometara kontinentalne Istre. Na tom velikom teritoriju ìvi samo 19 tisu}a stanovnika, ali su raspore|eni tako da nema nenaseljenih povr{ina. Zvu~i nevjerojatno, ali na tom teritoriju nalazi se ~ak 660 naseljenih mjesta. Nisu to naselja u pravom smislu rije~i, ve} skupine od nekoliko ku}a, skoro na svakome breùljku, a do svake treba dovesti elektri~nu energiju i odràvati vodove. Ako izuzmemo grad Pazin, kao sredi{te Pogona ali i upravno (barem slu`beno) sjedi{te Istarske ùpanije, broj kupaca po naseljenom mjestu iznosi nevjerojatno malih 8,5. Naime, Pogon Pazin, bez grada Pazina, ima u ku}anstvu ukupno 5600 kupaca, raspore|ena u 660 naselja.

Da bi se svakom od ovih osam i pol kupaca po naseljenom mjestu osiguralo napajanje elektri~nom energijom, 51 zaposlenik Pogona Pazin mora odràvati vi{e od 688 kilometara zra~nih i vi{e od 190 kilometara kabelskih vodova, kao i pet TS 35/10(20) kV te 265 TS 10(20)/0,4 kV. Prije 20 godina taj, to~nije sli~an, posao radilo je 87 ljudi.

DINAMI^NA INVESTICIJSKA AKTIVNOST

Unato~ tomu, u Pogonu Pazin razmi{ljaju i o novim ulaganjima, pro{irenju i pove}anju pouzdanosti i sigurnosti napajanja kupaca. Najaktualniji je svakako planirani prelazak na 20 kV napon u ovoj i 2006. godini. U godini na izmaku, u Pogonu Pazin uspjeli su vlastitim snagama rekonstruirati, odnosno urediti glave transformatora na ~ak 130 TS 10/04 kV, koje }e ubudu}e biti 20/0,4 kV trafostanice. Uz to, u 35 trafostanica potpuno su zamijenjeni transformatori te je rekonstruirano pribli`no 25 kilometara 10 kV dalekovoda. Treba naglasiti da je rije~ o starim talijanskim dalekovodima izgra|enim 1927. godine, na kojima do dana{njih dana ni{ta nije mijenjano pa se sada, da bi se pre{lo na 20 kV napon, dakako, mora promijeniti cjelokupna izolacija. Za prelazak Pogona Pazin na 20 kV napon potrebno je pribli`no 9,5 milijuna kuna ulaganja. U ovoj godini potro{eno je pribli`no tri milijuna. Zna~i, ostale su jo{ pribli`no dvije tre}ine posla, kojeg valja obaviti u idu}oj godini. Prema rije~ima rukovoditelja Pogona Ferdinanda Salamuna i tehni~kog rukovoditelja Silvana Jeleni}a, to je jo{ puno posla i veliko je pitanje ho}e li malobrojna pazinska ekipa sve to mo}i obaviti na vrijeme.

DOBRO ODR@AVANJE – MALI BROJ KVAROVA

Odsjekom za odràvanje, koji se bavi odràvanjem i izgradnjom u Pogonu Pazin, rukovodi Boris [aina. S 25 ljudi ovaj Odsjek brine o odràvanju velike mreè i mno{tva objekata rasutih na golemom teritoriju. Po~etkom prosinca, kada smo posjetili Pogon Pazin, Plan odràvanja bio je 90 posto zavr{en na niskonaponskoj mreì i 50 posto na srednjenaponskoj, a izgradnju, odnosno poslove vezane za prelazak na 20 kV ve} smo spomenuli. Govore}i o voznom parku, kojemu bi dobro do{lo osvjeènje, B. [aina ne zaboravlja spomenuti da je Pogon Pazin dobio novi kamion IVECO za prijevoz te{kih tereta, dizanje stupova i trafostanica s ko{arom. Novo vozilo zna~ajno je olak{alo posao

zaposlenicima njihovog Odsjeka. Zahvaljuju}i dobrom odràvanju, kvarovi u Pogonu Pazin su minimalni pa ~ak i u vrijeme ekstremnih klimatskih uvjeta i bure koja ovdje zna zapuhati i brzinom ve}om od 120 kilometara na sat.

USTROJ ODSJEKA UPRAVLJANJA PRIMJEREN OKOLNOSTIMA

Odjel za upravljanje ima sedam zaposlenih, od kojih su dvojica dispe~eri, a ~etvorica deùrni monteri. Podijeljeni su u dvije skupine, od kojih jedna skrbi o teku}em odràvanju trafostanica, a druga o javnoj rasvjeti u gradu Pazinu i svim op}inama Pazin{tine. Kako nam je rekao rukovoditelj Odsjeka za upravljanje Silavano @ufi}, na teritoriju Pazin{tine doga|a se manje od jednog kvara dnevno.

- Ista ekipa obavlja redovne poslove u slu~aju iznenadnih kvarova. Uz redovni posao ide na intervenciju, a u slu~aju ve}ih zahvata traì se pomo} od kolega iz Odsjeka za odràvanje. U pravilu, kvar se ne ostavlja za drugi dan. Za sada su dvije TS 35/10(20)kV uklju~ene u sustav daljinskog upravljanja, a prigodom prelaska na 20 kV napon èlja nam je uklju~enje u daljinski sustav jo{ {est-sedam trafostanica i ~etiri-pet rastavlja~a. Odsjek za upravljanje egzistira u dana{njem obliku ve} 12 godina, koje su potvrdile da je ustroj Odsjeka dobar i primjeren okolnostima u Pogonu Pazin.

NAPLATA DOBRA, KRA\E ZANEMARIVE

DP Elektroistra poznata je u HEP-u kao distribucijsko podru~je s minimalnim gubicima. Pogon Pazin odli~no se uklapa u tu sliku pa je sa 6,5 posto gubitaka ~ak i malo bolji od prosjeka DP-a. Kako nam je rekao An|elo Maruìn, rukovoditelj Odsjeka za odnose s kupcima, broj slu~ajeva kra|e struje je zanemariv. Zaposlenike Pogona Pazin kontrolirali su kolege iz drugih pogona i nije otkriven ni jedan slu~aj kra|e elektri~ne energije. Naplata elektri~ne energije je dobra.

Rukovoditelj Pogona Pazin Ferdinand Salamun: HEP-u trebaju ~vrsti kriteriji, jednaki za sve, koji }e dokinuti zate~eno stanje, odnosno ste~ene privilegije ili nepravdu

Tehni~ki rukovoditelj Silvano Jeìni}: ove smo godine obavili tre}inu posla u prelasku na 20 kV napon Pogona Pazin

Boris [aina, rukovoditelj Odsjeka za odràvanje: novi kamion za te{ke terete i podizanje stupova s ko{arom uvelike nam olak{ava posao

>


Valtera Ani~i}a, poslovo|u niskonaponske mreè, brigadira Mladena Sin~i}a, @eljka [ainu, Damira Mila{i}a i \anija Maùrina zatekli smo u selu Meloni na rekonstrukciji niskonaponske mreè, odnosno zamjeni drvenih stupova betonskima te golih vodi~a SKS kabelom

Ina~e, Pogon Pazin ima 16 kupaca na srednjem naponu, 1025 kupaca u kategoriji poduzetni{tva, 173 iz katagorije javne rasvjete i 7.463 iz kategorije ku}anstvo. Najve}i kupci su jedini povla{teni kupci, Istarski vodovod, Puris- Pazin i Kamen – Pazin. Odsjek za odnose s potro{a~ima ima, osim rukovoditelja, dva montera, dva o~ita~a i dvije slu`benice.

OÊKUJU]I ^VRSTE KRITERIJE ZA POBOLJ[ANJE STANJA

Na kraju ovog kratkog predstavljanja Pogona Pazin napominjemo da su nam rukovoditelj Pogona Ferdinand Salamun i njegovi suradnici poru~ili da je ve} smije{no kukati o malom broju zaposlenih, starom i potro{enom voznom parku i sli~nim problemima, jer to su problemi koji postoje svugdje i koje znaju ve} i ptice na granama. Oni se nadaju da }e se u budu}im razvojnim planovima HEP-a i Elektroistre izgraditi ~vrsti kriterije za sve pa i za prijem novih ljudi, obnovu voznog parka, investicije i ostale bitne elemente poslovanja svakoga pogona. Primjenom takvih kriterija, dokinut }e se zate~eno stanje, a time i ste~ene privilegije i zate~ene nepravde, jer }e kriteriji podjednako vrijediti za sve.

- Kada imate deset kilometara voda, njega valja odràvati, napajao on samo dvije tri ku}e ili cijelo naselje, kaù u Pogonu Pazin i time nagla{avaju osnovni problem onih HEP-ovih pogona koji na velikom teritoriju odràvaju veliki broj objekata i kilometre mreè malih tereta.

Silvano @ufi}, rukovoditelj Odsjeka za upravljanje: imamo manje od jednog kvara dnevno, a usput odràvamo i svu javnu rasvjetu u Pazin{tini

An|elo Maùrin, rukovoditelj Odsjeka za odnose s potro{a~ima: na{i gubici elektri~ne energije iznose pribli`no 6,5 posto i malo su manji ~ak i od prosjeka DP Elektroistra, koja u tomu prednja~i u HEP-u

Ekipa koju predvodi poslovo|a Mauricio Tomini}, a u kojoj su bili i êdomil [uran, Milano Mijandru{i}, Vilim Valenta, Dòni Ferlin i Livio Jugovac, u naselju Petrovi}i zamjenjuje trafostanicu radi prelaska na 20 kV napon

Premda dalekovod kojeg su 1927. godine izgradili Talijani dobro funkcionira (bez ikakvih dosada{njih zamjena), za prelazak na 20 kV napon potrebno je zamijeniti cjelokupnu izolaciju

Golemi teritorij Pogona Pazin je breùljkast sa ~ak 660 naselja, bolje re}i naseljenih mjesta sa samo dvije-tri ku}e


NOVO

Seoba transformatora se nastavlja

Sigurnije za Sinj, Omi{ i Dugi Rat

Konstituirano glavno radni~ko vije}e HEP Distribucije

U Zagrebu je 8. studenog 2005. godine odràna konstituiraju}a sjednica Glavnog radni~kog vije}a HEP Distribucije. Na sjednici su sudjelovali svi predstavnici radni~kih vije}a distribucijskih podru~ja i sjedi{ta HEP Distribucije. Za predsjednika Glavnog radni~kog vije}a izabran je Darko Horvatinovi} iz DP Elektra Kri`, a za njegovog zamjenika Darko Renduli} iz sjedi{ta HEP Distribucije.

Glavno radni~ko vije}e prihvatilo je Sporazum o ure|enju uvjeta za rad Glavnog radni~kog vije}a u HEP Distribuciji te preporu~ilo da radni~ka vije}a DP-a i Sjedi{ta prihvate ponu|eni Sporazum o ure|enju uvjeta za rad radni~kih vije}a.

T.[.

Ovogodi{nji plan premje{tanja visokonaponskih transformatora u PrP-u Split uspje{no se priveo kraju. Zadnje seobe obavljene su krajem listopada i po~etkom studenoga kada je, slijede}i ptice selice, transformator iz Sinja sletio na otok Kor~ulu.

Novi transformator, snage 40 MVA, u TS 110/35 kV Sinj zamijenio je dva transformatora snage 16 MVA koji su, ako je jedan od njih ispao iz pogona, ostavljali Sinj u mraku

DUBRAVKO BERETIN-NOVI PREDSJEDNIKU UHB HEP-a 1990. – 1995.,

Podru`nica DP Elektroprimorje Rijeka okon~ani su izbori za vodstva ogranaka te Izvr{ni odbor Podru`nice. Za novog predsjednika Podru`nice izabran je Dubravko Beretin, a za ~lanove Izvr{nog odbora @eljko Aleksa - zamjenik predsjednika, Renato @uljevi} - tajnik te povjerenik za {port Boris De{i}. Njihov je mandat dvije godine.

Podru`nica, koja okuplja vi{e od 200 branitelja iz Domovinskoga rata, kao i svake godine, obiljeìt }e sve~anom skup{tinom 17. prosinca - Dan Podru`nice DP Elektroprimorje Rijeka UHB HEP-a.

I.T.

Novoizabrani predsjednik branitelja Elektroprimorja Dubravko Beretin pokraj glasa~ke kutije na izborima za vodstva ogranaka

Podru`nica DP Elektroprimorje Rijeka UHB HEP-a

Blatu na Kor~uli. On }e tu neko vrijeme sluìti kao pri~uva postoje}em i ~ekati izgradnju novog trafo polja za drugi transformator, {to se planira u~initi tijekom ljetnih mjeseci 2006. godine.

NOVI DOM U DUGOM RATU ZA

TROGIRSKI TRANSFORMATORNekoliko dana kasnije, od 2. do 10.

studenog, ìvo je bilo i u krugu TS 110/30 kV (sada TS 110/35 kV) Dugi Rat. Transformator od 20 MVA, koji je pro{le godine stigao iz TS 110/35 kV Trogir, ovdje je na{ao svoj novi dom. Razlog te zamjene je prijelaz TS Dugi Rat sa 110/30 kV na 100/35 kV. Tako se od 12. studenog 2005. godine cijelo potro{a~ko podru~je grada Omi{a i Dugog Rata opskrbljuje sa sabirnica 35 kV u Dugom Ratu. Prilagodbu transformatorskih polja i sabirnica s 30 na 35 kV omogu}ila je zamjena svih aparata po trafo poljima i vlastite transformacije u TS Dugi Rat. Istodobno su potrebne radove prilagodbe u TS Lisi~ine (Omi{) i TS Postire (Bra~) obavili pogoni Omi{ i Bra~ splitskog DP-a.

Koordinator svih ovih zahvata, koje je obavio Odjel odràvanja, bio je Frane Tadin. U TS Sinj odgovorna osoba za radove bio je Kaìmir Vladovi}, a u TS Dugi Rat Neno Batali}.


SPAS SINJA OD MRAKA

Rast potro{nje u Dalmaciji je mnoge visoko i srednjenaponske trafostanice doveo pred zid i traìo pove}anje energetskih kapaciteta. Na taj pritisak, splitski PrP odgovara nabavom novih, ja~ih transformatora i premje{tanjem postoje}ih, u trafostanice manje snage. Ove godine, novi transformator, snage 40 MVA, (proizveden u koncernu KONÂR) dobila je TS 110/35 kV Sinj, koja je raspolagala s dva transformatora snage 16 MVA. Oni u zimskom razdoblju nisu zadovoljavali niti vr{nu snagu, {to potvr|uju podaci da je u velja~i maksimalno optere}enje doseglo 36 MVA. Uz to {to nisu imali dodatnu instaliranu snagu, nisu imali niti potrebne manipulativne mogu}nosti u transformatorskim poljima. Ispadom jednog od njih, Sinj je bio u mraku.

Montaà novog transformatora je zapo~ela 25. listopada i trajala je ~etiri dana, tijekom kojih su stru~njaci Odjela odràvanja obavili ugradnju, a Odjel za{tite i mjerenja prigobu za{tite i obra~una veli~ina novoj opremi. Nakon praznog hoda 29. listopada, postrojenje je bilo pod naponom dan kasnije. Tijekom idu}e godine planirana je i zamjena drugog trafo polja, {to bi osiguralo stopostotnu manipulativnost pri radu.

Stari transformator je spakirao kofere i krenuo preko mora do TS 110/35 kV u


INICIJATIVA

Seminar o pti~joj gripi u Osijeku: kompetentni odgovori zabrinutim zaposlenicima PrP-a Osijeka

U Osijeku je 4. studenog o.g. odràn seminar „Potencijalne opasnosti od pti~je gripe pri radovima na elektroenergetskim postrojenjima“. Seminar je na zahtjev zaposlenika PrP Osijek, HEP Operatora prijenosnog sustava, koji ~esto dolaze u kontakt s uginulim pticama ili njihovim izmetom - organizirao Odsjek za za{titu na radu i za{titu od poàra.

Voditelj Odsjeka Zlatko Haramustek za predava~a je odabrao kompetentnog stru~njaka, voditelja Slu`be za epidemiologiju pri Zavodu za javno zdravstvo, dr. Ivana Valeka, specijalista epidemiologa, koji je vodio oba slu~aja pti~je gripe - na ribnjaku Grudnjak kod Orahovice i na{i~kom ribnjaku.

Seminaru je nazo~io i koordinator za za{titu na radu i za{titu od poàra HEP OPS-a Zagreb, Ferdinand [iki}.

PRIJE ]ETE PTI^JU GRIPU DOBITI U SVOM KOKO[INJCU NEGO RADE]I NA STUPOVIMA

Dr. I. Valek je uvodno naglasio da je pti~ja gripa ipak bolest ptica i to divljih, preko kojih dolazi i do zaraze doma}e peradi i obrazloìo:

- Gdje je u tom lancu ~ovjek? U cijelom svijetu oboljelo je tek 120 ljudi. Ove je godine problem pti~je gripe iza{ao u javnost, premda je to poznata bolest otprije 50 godina. [to se dogodilo da se u posljednje vrijeme toliko pi{e o pti~joj gripi? Svi znamo da za obi~nu gripu postoji cjepivo, ali i da se bez obzira na to jesmo li se lane cijepili, to moramo u~initi i ove godine, jer virusi se mijenjaju. Zato ~ovjek nije imun na virus gripe. Kod pti~je gripe mutacijom se stvorio novi tip H5N1, koji kod ptica izaziva veliku smrtnost. Lanjske je godine harao virus H5N7, ali nije bilo takve smrtnosti. Takav virus prvi se put pojavio 1997. godine na Dalekom istoku i pro{irio se sve do nas. Zna~ajno je da do danas nije ustanovljen prijenos virusa s divlje ptice na ~ovjeka, {to bi moglo zanimati vas koji ste u kontaktu s divljim pticama na va{im stupovima dalekovoda. Svi ljudi koji su oboljeli, oboljeli su od peradi. Vi }ete prije dobiti pti~ju gripu ako u|ete u svoj koko{injac nego rade}i na dalekovodu. Rijedak je i prijenos s doma}e peradi na ~ovjeka. Oni koji su oboljeli bili su u dugotrajnom kontaktu s peradi, rade}i na uzgoju mjesec i vi{e dana.

Da do prijenosa tog virusa ne dolazi tako jednostavno, dr. I. Valek je dokumentirao dokazom, koji do sada nije objavljen u javnosti. Naime, uginule labude na Grudnjaku i na na{i~kom ribnjaku otkrili su ljudi koji tamo rade.

- I nisu ih na{li prvi put. Svake godine na tim ribnjacima pronalaze uginule labudove. Ne znaju}i za pti~ju gripu oni ih, bez ikakve za{tite, stavljaju u ~amce i golim rukama donose do svojih poslovo|a koji onda obavje{tavaju veterinarsku slu`bu. Nitko od tih ljudi, koji su dirali te bolesne labudove nije dobio ni prehladu. Zna~i, prijenos virusa je skoro

nemogu}. Pti~ja gripa je zastra{uju}a bolest zbog visoke smrtnosti. Od obi~ne gripe oboli u Hrvatskoj 150 tisu}a, a umre godi{nje 40 ljudi, naj~e{}e kroni~nih bolesnika i starijih ljudi. Kod ovog virusa smrtnost je daleko ve}a. Od 120 oboljelih umrle su 63 osobe.

AKO VIRUS MUTIRA, PANDEMIJA JE NEIZBJE@NA

Ono {to je najva`nije, prema rije~ima dr. I. Valeka, jest ~injenica da nije zabiljeèn prijenos tog virusa s ~ovjeka na ~ovjeka. Opasnost postoji u mutaciji virusa.

- Ako bi se taj virus pti~je gripe koji dolazi kod ~ovjeka toliko promijenio da postane mogu} prijenos na drugog ~ovjeka, onda nam prijeti neizbje`na pandemija. Ako se to dogodi, a svjetski stru~njaci smatraju da bi se to moglo dogoditi, oboljet }e veliki broj ljudi. Sjetimo se 1918. godine kada je vladala pandemija tzv. {panjolske gripe od koje je umrlo 20 milijuna ljudi. U dana{nje vrijeme pove}ane i brè komunikacije me|u ljudima, moè se pretpostaviti da bi od pandemije umrlo pribli`no 200 milijuna ljudi. Me|utim, trenuta~no takva opasnost ne postoji. Svjetska zdravstvena organizacija provodi istraìvanja s ciljem stvaranja cjepiva, a da bi ga mogli napraviti, takav virus mora postojati, zaklju~io je dr. I. Valek.

Nakon izlaganja, na{i su zaposlenici postavili puno pitanja. Prije svega, zbog straha od velike izloènosti, prije svega pti~jem izmetu koji uklanjaju sa stupova dalekovoda, bez maski ili bilo kakve za{titne opreme. Dr. I. Valek je ponovio da virus s divljih ptica ne prelazi na ~ovjeka, bar takvih slu~ajeva do sada nije bilo, i da opasnosti nema, ali… Kako se s virusima nikada ne zna, ne moè se re}i da su na{i zaposlenici potpuno sigurni. Kada cjepivo i do|e, HEP-ovi zaposlenici bit }e u rizi~noj skupini i me|u prvima }e ga primiti, zajedno s veterinarima i uzgajiva~ima peradi, dodao je dr. I. Valek.

Opasnosti nema, ali…

Voditelj Odsjeka za za{titu na radu i za{titu od poàra PrP Osijek, Zlatko Haramustek za predava~a je odabrao kompetentnog stru~njaka. dr. Ivana Valeka, specijalista epidemiologa, koji je vodio oba slu~aja pti~je gripe - na ribnjaku Grudnjak kod Orahovice i na{i~kom ribnjaku

Zabrinuti zaposlenici PrP-a Osijek saznali su sve {to ih je zanimalo o pti~joj gripi

Na{i zaposlenici samoinicijativno koriste maske za jednokratnu upotrebu i nastoje mijenjati rukavice kod odstranjivanja izmeta sa stupova dalekovoda.

- Ponekad i vi{e od pola sata ~istimo pti~ji izmet i udi{emo tu pra{inu. I nismo samo tih pola sata u toj odori, nego tijekom radnog vremena. Izloènost je dugotrajna, pa smo zato i zabrinuti, rekao je jedan od zaposlenika osje~kog PrP-a.

Budu}i da je postavljeno pitanje izmjene Pravilnika o za{titi na radu, koordinator za za{titu na radu Ferdinand [iki} obe}ao pokrenuti takvu inicijativu.

Podsje}amo da su zaposlenici osje~ke Elektroslavonije, krajem listopada kod Baranjskog Petrovog Sela prona{li bolesnog labuda (objavili smo prilog o tomu u pro{lom broju HEP Vjesnika), koji je eutanaziran, ali kod kojega, na sre}u, nije prona|en virus H5N1.

Denis Karna{


DRU[TVENA ODGOVORNOST

KTE Jertovec kuma O[ Konj{}ina

ELEKTRANA I [KOLA – PARTNERI I PRIJATELJI Lucija Kutle

O[ Konj{}ina je najaktivnija {kola u Hrvatskoj, a sukladno anga`manu u~enika u brojnim eko i drugim projektima, konj{}inska {kola i njihova kuma KTE Jertovec, svakako su primjer kvalitetne brige o djeci

Dugogodi{nja povezanost i suradnja KTE Jertovec i Osnovne {kole Konj{}ina okrunjena je kumstvom. Naime, O[ Konj{}ina je 2003. godine, prigodom ispunjavanja programa za pristup u skupinu me|unarodnih eko-{kola trebala izabrati kuma – sponzora, koji }e je pratiti u radu i pruàti savjetodavnu i drugu pomo}. Budu}i da je termoelektrana oduvijek spremno pruàla pomo} djeci, bio je to logi~an izbor i prigoda da dugogodi{nja suradnja postane slu`bena. A i ve}ina zaposlenika, kao i direktor KTE Jertovec, zavr{ili su konj{}insku {kolu koju danas poha|aju i njihova djeca.

Sredinom studenog, ba{ s prvim ovogodi{njim snijegom, otputili smo se u Jertovec kako bi iz prve ruke doznali o pojedinostima suradnje KTE Jertovec i Eko-{kole Konj{}ina..

SURADNJA OBOSTRANE KORISTI

O suradnji sa konj{}inskom {kolom direktor KTE Jertovec, koji je i ~lan [kolskog odbora, je rekao:

- Rije~ sponzor ne moè opisati odnos koji mi imamo s O[ Konj{}ina, jer Termoelektrana je u pravom smislu te rije~i njen kum i oslonac. Svaka na{a i mala pomo} dobro je do{la skromnom {kolskom prora~unu pa i kada se zamijeni samo àrulja, popravi rasvjeta, grijanje… [koli smo poklonili i nekoliko rashodovanih kompjutora.

@eljka Hru{kar, zaduèna za kemijsku tehnologiju i za{titu okoli{a u Odjelu proizvodnje KTE Jertovec, tako|er je ~lan [kolskog odbora. Od nje smo saznali o meteorolo{kim mjerenjima koje provodi {kola i o pomo}i Termoelektrane da se to ostvari.

- Na{a pomo} odnosi se na potrebne kemikalije, ustupili smo im laboratorij i pomogli u provo|enju kemijskih postupaka i analiza, savjetovali ih gdje }e nabaviti opremu… U~enici su u svojim ~estim posjetima KTE Jertovec na licu mjesta mogli vidjeti kako se zbrinjavaju otpadne vode i kako provodimo sustav za{tite okoli{a, rekla je @. Hru{kar.

Suradnjom s Eko {kolom ostvarena je vi{estruka - obostrana dobit: Termoelektrana je koristila podatke koje su istraìli u~enici O[ Konj{}ina o kiselosti i temperaturi voda Bajera i rijeke Krapine te podatke o tlu za izradu svoje studije utjecaja na okoli{. To su doista korisni

podaci, jer ni u nekim dràvnim institucijama nema takvih podataka za ovo podru~je, rekli su na{i sugovornici.

Posjetili smo i O[ Konj{}ina, gdje nas je primila i upoznala sa svojom {kolom v.d. ravnateljice Ljiljana Zajec.

O[ Konj{}ina s podru~nom {kolom broji 398 u~enika, od ~ega 24 u~enika do 4. razreda poha|a podru~nu {kolu Jertovec. [kola radi samo u jednoj smjeni, a poha|aju je u~enici iz ~ak 28 sela i zaseoka. To zna~i da ih ~ak 180 svaki dan do {kole putuje autobusom.

- Vrlo smo aktivni u brojnim projektima: Eko-{kole i programi Pokreta prijatelja prirode Lijepa na{a, Globe program,a redovito se javljamo na natje~aje pisanih i likovnih radova, sudjelujemo na natjecanjima iz informatike, tehni~ke kulture, kemije i brojnim drugim u~eni~kim natjecanjima. Prigodom Dana Ksavera [andora Gjalskog, svojim sastavcima na{i su u~enici osvojili prvu i tre}u nagradu. U {koli imamo eko-etno kuti} – skupljamo stare recepte i predmete kojima su se sluìli na{i stari, a izloìli smo ih u predvorju {kole. Istraùjemo kulturu i povijesnu ba{tinu, kao i autohtona jela na podru~ju op}ine Konj{}ina. Neki od brojnih projekata i akcija u koje je uklju~ena na{a {kola su i: akcija Na{a staza zdravlja, humanitarna akcija Dan narcisa- dan borbe protiv raka u koju su se uklju~ili u~enici prodajom narcisa, Hvala ti moj dobri an|ele, Dan bez dima i brojni drugi – pohvalila je svoju vrlo aktivnu {kolu njena ravnateljica.

U {kolskom dvori{tu u~enici su sa svojim profesorima uredili arboretum, u kojem su zasadili autohtone, starinske sorte jabuka, ukrasne grmove i razli~ite biljke. Tijekom godine sudjelovali su i u prebrojavanju gnijezda lastavica i piljaka u suradnji s Dràvnim zavodom za za{titu prirode, a podru~je oko {kole o~istili su od ambrozije. [kola je, kolikogod moè, prisutna i u aktivnostima Crvenog krià, a posljednja akcija bilo je prikupljanje novca za jednu bolesnu u~enicu. [kola tako|er ima i lutkarsku grupu, koja sudjeluje u svima va`nijim doga|ajima Konj{}ine. Tijekom proljetnih i zimskih praznika {kola ima Dane otvorenih vrata, kada se u~enici mogu zabaviti u radionicama, igraonicama, gledati filmove… Tako|er, u~enicima nièg socijalnog statusa u {koli je osigurana besplatna prehrana.

- U {koli u~enici, roditelji i nastavnici sve rade timski. Trudimo se rije{iti sve probleme u~enika i ostvariti partnerski odnos s roditeljima, u ~emu je najva`nija dobra komunikacija – naglasila je Lj. Zajec.

EKO AKCIJE KORISTE SVIMA

O projektu Eko-{kole i o ekolo{kim {kolskim akcijama razgovarali smo s Vi{njom Ben~i}, {kolskim koordinatorom za eko-{kole i profesoricom biologije i kemije. U rad Eko-{kola O[ Konj{}ina se uklju~ila 1998. godine, a zelena zastava koja ozna~ava status eko po prvi put se

zavijorila u {kolskom dvori{tu 2003.godine. Tada je O[ Konj{}ina slu`beno primljena u skupinu me|unarodnih eko-{kola. Zbog svih svojih aktivnosti i visoke ekolo{ke svijesti, ove je godine {koli - {to se moglo o~ekivati - po prvi puta obnovljen status me|unarodne Eko-{kole.

- Projekt eko-{kole uvrstili smo u nastavni sadràj o za{titi okoli{a, koji se primjenjuje u svakodnevnom ìvotu {kole. Jedan od programa eko-{kola je i racionalno kori{tenje elektri~ne energije. Na tom smo podru~ju u {koli postavili {tedne àrulje, gasimo svjetla i pazimo na grijanje koliko je to mogu}e – naglasila je {kolska koordinatorica.

O[ Konj{}ina se uklju~ila i u akciju «Staklo nije otpad», a za taj trud, odnosno prikupljenih 17 tona staklenih boca, tvornica Vetropack ih je nagradila drugim i tre}im mjestom u ùpaniji i prakti~nim poklonima. Tako|er provode i akcije skupljanja starog papira. Projektom Rije~ni rak uklju~ili su se u istraìvanje stani{ta raka uz vodotok rijeke Krapine i zaklju~ili da se rak vratio na to podru~je, {to je potvrda ~isto}e rijeke.. Projektom Kakvu vodu pijemo - u~enici su, u suradnji sa Zagorskim vodovodom i Zavodom za javno zdravstvo op}ine Konj{}ina, analizirali vodu iz pet bunara. Zaklju~ili su da zdravu vodu piju ìtelji koji koriste vodu Zagorskog vodovoda, a ostali koriste zdravstveno neispravnu vodu.

Tako|er imaju i Projektni dan na Svjetski dan voda, koji grupa u~enika O[ Konj{}ina obiljeàva na Jarunu, provode}i hidrolo{ka mjerenja: kiselost, temperaturu vode i drugo.

U~enici su istraìli i gdje se nalaze divlja odlagali{ta sme}a na podru~je Op}ine Konj{}ina i ozna~ili ih na karti Op}ine. Od pro{le godine sudjelovali su i na smotri eko-fotke, snimaju}i okru`je {kole, a s najboljim fotografijama sudjelovali su na prikladnim natje~ajima. U razredima su u~enici odredili eko-patrole i postavili rukom oslikane kutije za stari papir - papirko, kao i kutije za stare baterije. Uz brojne projekte i akcije, 9. listopada o.g. sudjelovali su na dràvnoj smotri - Danima kruha, koji su se ove godine obiljeàvali u Lipiku. Svoju {kolu su predstavili medom i proizvodima od meda.

GLOBE U KONJ[]INI

Koje kriterije {kola mora ispuniti da bi postala GLOBE objasnila nam je Milena Prodanovi}, voditelj regionalnog centra GLOBE programa i jedan od desetak GLOBE voditelja u {koli.

- Program GLOBE podrazumijeva globalno u~enje i opaànje za dobrobit okoli{a. Zamisao je potekla iz Amerike, gdje se takav program po~eo provoditi 1995. godine, a Hrvatska je bila me|u prvim zemljama koje su te godine pristupile ostvarivanju tog svjetskog programa. Od 2005., u Hrvatskoj je uklju~eno vi{e od 130 {kola, {to nas ~ini zemljom s najve}im postotkom GLOBE {kola u cjelokupnoj zajednici zemalja uklju~enih u taj program. Program predvi|a redovita i kontinuirana

>


u~eni~ka mjerenja i opaànja u neposrednom okoli{u {kole, ~ime se ostvaruje program cjelovitog pra}enja stanja okoli{a. Mjerenja u O[ Konj{}ina podijelili smo u nekoliko podru~ja. Provodimo biolo{ko mjerenje, {to podrazumijeva promatranje na mjernim postajama u {umama. êtiri puta godi{nje mjeri se visina i opseg dominantnih vrsta stabala, po~etak listanja, cvjetanja i pupanja. Prema tim podacima, dobivenim mjerenjima znanstvenici mogu izra|ivati hidrolo{ke karte. Potom provodimo hidrolo{ka mjerenja, kojima se ispituje i mjeri kvaliteta voda Bajera i rijeke Krapine i to: kiselost, temperatura, topljivost kisika, nitrati, nitriti i drugo. Tim se podacima posluìla i KTE Jertovec u svojoj studiji utjecaja na okoli{. Dalje, provodimo atmosferska mjerenja - svakodnevno se mjeri minimalna i maksimalna temperatura zraka, naoblaka, padaline i vla`nost na mjernim postajama u Jertovcu i Konj{}ini. Tim se podacima sluì i lokalni radio Zlatar. Cilj nam je uklju~ivanje i kori{tenje tih rezultata i u redovnoj nastavi, iscrpno nam je izloìla M. Prodanovi}.

Saznali smo da se mjerenja provode na ukupno 50 postaja, a obavljaju ih u~enici od prvog do osmog razreda, uz nadzor nastavnika. Valja naglasiti da je O[ Konj{}ina najaktivnija {kola u Hrvatskoj, s najve}im brojem podataka i mjerenja. Do sada su poslali vi{e od 55 tisu}a podataka u GLOBE bazu podataka i time stekli mjesto prve {kole u Hrvatskoj, tre}e u Europi, a osme u svijetu. Tako|er, postali su i regionalni centar za pet ùpanija sjeverne Hrvatske, odnosno za 33 {kole - ~lanice GLOBE programa.

O[ Konj{}ina i njihova kuma KTE Jertovec svakako su primjer kvalitetne brige za djecu, bez obzira na svakodnevne materijalne izazove koji ih ne sprje~avaju u eko-odgoju mladih nara{taja. Stoga i ne ~udi obostran ponos ovim kumstvom, koje je dobar primjer dru{tvene odgovornosti u praksi.

[kolski eko-etno kuti} upotpunjavaju predmeti kojima su se sluìli na{i stari

Direktor KTE Jertovec, Zlatan êhuli}: Termoelektrana je u pravom smislu rije~i kuma i oslonac O[ Konj{}ina

Zavirili smo u peti razred za vrijeme odràvanja sata kemije

I EKO i GLOBE u Konj{}ini


ZA[TITA OKOLI[A

Sve ve}i broj zakonskih propisa iz podru~ja za{tite okoli{a

Pomo} u raduBudu}i da se neprekidno pove}ava broj zakonskih propisa iz podru~ja za{tite okoli{a, objavljujemo pregled najnovijih, uz njihov kratak opis, kako bi olak{ali rad zaposlenicima koji se u HEP grupi bave za{titom okoli{a.

OTPAD

STRATEGIJA GOSPODARENJA OTPADOM REPUBLIKE HRVATSKE (NN 130/05)

U listopadu 2005. godine Hrvatski sabor donio je Strategiju gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05). Obveza izrade Strategije proizlazi iz Zakona o otpadu (NN 178/04) i sastavni je dio Nacionalne strategije za{tite okoli{a (NN 46/02).

U uvodnom dijelu Strategije navodi se da je gospodarenje otpadom najve}i problem za{tite okoli{a u Hrvatskoj, budu}i da koli~ina otpada raste, a infrastruktura koja bi taj otpad trebala zbrinuti nije dostatna. Strategija, nadalje, navodi da se neure|eni sustav gospodarenja otpadom negativno odraàva na sastavnice okoli{a kao {to su voda, zrak, more i tlo te na klimu, ljudsko zdravlje i drugi ìvi svijet, dok su posebno ugroène podzemne vode koje su glavni izvor zaliha pitke vode i temeljni nacionalni resurs.

U Strategiji se iznosi opis postoje}eg stanja tokova i koli~ina svih vrsta otpada, navode se smjernice s konceptom organizacije gospodarenja otpadom, specifi~no po pojedinim vrstama otpada, daju prijedlozi sanacije dana{njih naj~e{}e neure|enih odlagali{ta te prijedloge za izgradnju novih. Strategija tako|er donosi procjenu investicija te izvore financiranja za provo|enje prethodno navedenih aktivnosti. U Dodatku Strategije nabrojeno je 15 lokacija potencijalnih centara odlagali{ta otpada u Hrvatskoj.

ZRAK

UREDBA O TVARIMA KOJE O[TE]UJU OZONSKI SLOJ (NN 120/05)

Na temelju Zakona o za{titi zraka (Narodne novine, broj 178/04) i Zakona o potvr|ivanju (ratifikaciji) Montrealskog protokola o tvarima koje o{te}uju ozonski sloj (NN Me|unarodni ugovori, br. 11/93, 12/93, 1/8/96, 10/2000 i 12/2001) donesena je Uredba o tvarima koje o{te}uju ozonski sloj (NN 120/05), ~ime se Uredba iz 1999. godine stavlja se izvan snage.

Ovom se Uredbom propisuje postupno smanjivanje potro{nje tvari koje o{te}uju ozonski sloj (u Prilogu 1 Uredbe nalazi se popis kontrolnih i zamjenskih tvari koji o{te}uju ozonski omota~), postupanje s navedenim tvarima, postupanje s proizvodima koji sadrè te tvari ili su pomo}u njih proizvedeni, postupanje s takvim tvarima nakon prestanka uporabe proizvoda koji ih sadrì, na~in prikupljanja, uporabe i trajnog zbrinjavanja navedenih tvari, na~in obra~una tro{kova uporabe, na~in ozna~avanja proizvoda koji sadrè ove tvari te uvjeti koje moraju udovoljavati pravne i fizi~ke osobe koje obavljaju djelatnost odràvanja i/ili popravka te

isklju~ivanja iz uporabe proizvoda koji sadrè tvari koje o{te}uju ozonski sloj.

U Prilogu 2 Uredbe navode se proizvodi koji sadrè tvari koje o{te}uju ozonski sloj: rashladni i klimatizacijski ure|aji; sustavi i aparati za ga{enje poàra; tvari u obliku aerosola (spreja), osim onih koji se primjenjuju u medicini; pjenasti polimerni materijali i proizvodi itd.

Od 1. sije~nja 2010. u Hrvatskoj }e biti potpuno zabranjena uporaba tvari koje o{te}uju ozonski sloj.Odnosi se na ozon u stratosferi

UREDBA O GRANI^NIM VRIJEDNOSTIMA ONEÎ[]UJU]IH TVARI U ZRAKU (NN 133/05)

Zakonom o za{titi zraka (NN 178/2004) propisana je obveza dono{enja Uredba o grani~nim vrijednostima one~i{}uju}ih tvari u zraku (NN 133/05).

Uredbom su u svrhu vrednovanja zna~aja razina one~i{}uju}ih tvari u zraku propisane: grani~ne vrijednosti (GV); granice tolerancije, odnosno tolerantne vrijednosti (TV); gornje granice procjenjivanja; doljnje granice procjenjivanja; rokovi za postupno smanjivanje granica tolerancije; ciljne vrijednosti; osnovne sastavnice navedenih vrijednosti, te rokovi za postupno smanjivanje razina one~i{}uju}ih tvari u zraku.

Propisane vrijednosti veli~ina Uredbe odnose se na: sumporov dioksid (SO2); du{ikove okside (NOx) izraène kao du{ikov dioksid (NO2); dim; ugljikov monoksid (CO); frakcije lebde}ih ~estica po veli~ini PM10 i PM2,5; sadràj olova (Pb), kadmija (Cd), arsena (As), mangana (Mn), nikla (Ni), benzo(a)pirena i sulfata (SO42-) u PM10; ukupnu plinovitu ìvu (Hg); benzen; sumporovodik (H2S); merkaptane; amonijak (NH3); fenole; klorovodik (HCl); plinovite fluoride; ukupnu talo`nu tvar (UTT); sadràj olova, arsena, kadmija, nikla, ìve i talija u UTT.

Pra}enje kakvo}e zraka obavlja se u postajama iz dràvne mreè i lokalnih mreà za pra}enje kakvo}e zraka prema propisanom programu mjerenja kakvo}e zraka, na~inu mjerenja, mjernim postupcima i prikupljanju podataka, na~inu obrade i prikaza rezultata te na~inu dostave podataka za potrebe informacijskog sustava kakvo}e zraka i na~inu redovitog obavje{}ivanja javnosti prema Zakonu o za{titi zraka.

Podaci o koncentracijama one~i{}uju}ih tvari iz ove Uredbe javni su i objavljuju se na web stranici Ministarstva za{tite okoli{a, prostornog ure|enja i graditeljstva, odnosno u slu`benom glasilu ili na web stranici jedinice lokalne i podru~ne (regionalne) samouprave.

UREDBA O KRITI^NIM RAZINAMA ONEÎ[]UJU]IH TVARI U ZRAKU (NN 133/05)

Temeljem Zakona o za{titi zraka (NN 178/2004) donesen je provedbeni propis Uredba o kriti~nim razinama one~i{}uju}ih tvari u zraku (NN 133/05).

Ovom se Uredbom propisuju kriti~ne razine sumporovog dioksida, du{ikovog dioksida i ozona u zraku te posebne mjere za{tite zdravlja ljudi i okoli{a koje se pri njihovoj pojavi moraju poduzeti.

Pra}enje kriti~nih i upozoravaju}ih razina provodi se u postajama iz dràvne i lokalne mreè za trajno pra}enje kakvo}e zraka prema Programu mjerenja kakvo}e zraka u dràvnoj mreì za trajno pra}enje kakvo}e zraka i programima mjerenja kakvo}e zraka u lokalnim mreàma za trajno pra}enje kakvo}e zraka. U slu~aju prekora~enja kriti~nih razina te pojave upozoravaju}ih razina sumporovog dioksida, du{ikovog dioksida i ozona u zraku, poglavarstvo Grada Zagreba, grada i op}ine na ~ijem je podru~ju do{lo do prekora~enja du`no je poduzeti propisane posebne mjere za{tite zdravlja ljudi i okoli{a te odrediti na~in njihovog provo|enja prema Planu intervencija u za{titi okoli{. U Prilogu 1 Uredbe nalaze se Posebne mjere za{tite zdravlja ljudi i okoli{a koje se moraju poduzimati prigodom pojave kriti~nih i upozoravaju}ih razina.

UREDBA O OZONU U ZRAKU (NN 133/05)

Temeljem Zakona o za{titi zraka (NN 178/2004) donesena je Uredba o ozonu u zraku (NN 133/05).

Ovom se Uredbom u svrhu vrednovanja zna~aja razine one~i{}enja propisuju grani~ne vrijednosti i tolerantne vrijednosti za ozon u zraku, mjere i rokovi za smanjivanje razine ozona u zraku.

Pra}enje razine ozona u zraku obavlja se u postajama iz dràvne mreè i lokalnih mreà prema propisanom programu mjerenja kakvo}e zraka, na~inu mjerenja, mjernim postupcima i prikupljanju podataka, na~inu obrade i prikaza rezultata te na~inu dostave podataka za potrebe informacijskog sustava kakvo}e zraka i na~inu redovitog obavje{}ivanja javnosti prema Zakonu o za{titi zraka.

Podaci o razinama ozona u zraku javni su i objavljuju se na web stranici Ministarstva za{tite okoli{a, prostornog ure|enja i graditeljstva, odnosno u slu`benom glasilu ili na web stranici jedinice lokalne i podru~ne (regionalne) samouprave. (Odnosi se na ozon u troposferi.)

Pripremila: Tamara Tarnik

RAZLIKA TROPOSFERSKOG I STRATOSFERSKOG OZONA

Ozon je plin blijedoplave boje, ~ija je molekula sastavljena od tri atoma kisika. Ozon je sastavni dio Zemljine atmosfere. Pribli`no 90 posto ozona nalazi se u vi{im slojevima atmosfere - stratosferi, izme|u 12 i 50 kilometara visine. Ostatak ozona, nalazi se u niìm slojevima atmosfere- troposferi. Unatrag pedesetak godina, koli~ina troposferskog ozona pove}ala se dvostruko, a samo u proteklih desetak godina za vi{e od 10 posto, {to je posljedica one~i{}enja troposfere ~ovjekovim djelovanjem na okoli{. Troposferski ozon je {tetan ozon. Stratosferski ozon ima potpuno druga~iju ulogu. Kako je molekula ozona vrlo reaktivna i nestabilna, energijom vrlo jako Sun~evo ultraljubi~asto zra~enje u vi{im slojevima atmosfere razara molekule ozona i stvara nove. Koncentracija ozona u atmosferi stoga ovisi o toj vrlo osjetljivoj ravnoteì i dinami~kom procesu stvaranja i razaranja ozona. Najve}u koncentraciju ozon ima u stratosferi izme|u 20 do 25 kilometara visine. Taj sloj ozona znanstvenici su nazvali 'ozonskim omota~em'.


tvrdnju da od 53 tjedna godi{nje, jedan posve}en kvaliteti sigurno nije dovoljan. Ali moè biti dobar po~etak!

Iz povijesti kvalitete u Hrvatskoj• 1965. godine osnovan je «Komitet za

kvalitetu i tehni~ku kontrolu» sa sjedi{tem u Zagrebu, prvi te vrste na prostoru biv{e Jugoslavije

• 1971. godine osnovano je «Dru{tvo za kontrolu kvalitete Hrvatske»

• 1993. godine odràna je obnoviteljska skup{tina i osnovano «Hrvatsko dru{tvo za kvalitetu» koje iste godine postaje i punopravni ~lan EOQ (European Organization for Quality)

• 1998. odràna je prva Hrvatska konferencija o kvaliteti

• Do sada je odràno ukupno {est Hrvatskih konferencija o kvaliteti. Sljede}a, sedma konferencija je predvi|ena za svibanj 2006. u Osijeku

STRUKA

Dani kvalitete

Inovacija i transformacija – put prema odrìvosti Olga [tajdohar Pa|en

Boìdar Ljubi}, predsjednik Hrvatskog dru{tva za kvalitetu: Hrvatska }e 2012. godine biti doma}in Europskog kongresa o kvaliteti

U Zagrebu su 8. studenog o.g. obiljeèni: 3. hrvatski dan kvalitete, 11. europski tjedan kvalitete i 7. svjetski dan kvalitete.

Drugi tjedan u studenom, Europa tradicionalno obiljeàva Europski tjedan kvalitete, a nositelj tih aktivnosti je Europska organizacija za kvalitetu (EOQ). Ove godine slogan je «Inovacija i transformacija – put prema odrìvosti».

Organizator obiljeàvanja Hrvatskog dana kvalitete je Hrvatsko dru{tvo za kvalitetu (HDK), a suorganizatori su ove godine Hrvatska akreditacijska agencija, Dràvni zavod za mjeriteljstvo, Hrvatski zavod za norme i Hrvatska gospodarska komora.

Sve~anom skupu prvi se obratio Boìdar Ljubi}, predsjednik HDK, koji danas ima vi{e od 70 ~lanova-tvrtki i vi{e od 400 ~lanova pojedinaca. Puno ili malo? Ako znamo da u Hrvatskoj ima vi{e od 1000 certificiranih tvrtki prema normi ISO 9001:2000, jasno je da HDK ima jo{ puno prostora za djelovanje.

B. Ljubi} je podsjetio da HDK opet ima svog predstavnika u upravnom odboru EOQ, Marijana Juri}a, direktora korporativnog sektora Poslovna kvaliteta u Podravki, a 2012. godine Hrvatska }e biti doma}in Europskog kongresa o kvaliteti.

U ime suorganizatora skupu se obratila Snjeàna Zima, privremena ravnateljica Hrvatskog zavoda za norme s jo{ jednim pozivom na uklju~ivanje u hrvatsku normizaciju te Trpimir @upi}, direktor Centra za kvalitetu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. On je podsjetio da kvalitetu kao pojam vi{e ne veèmo samo uz proizvod ili uslugu. Kvaliteta je na~in ìvota i rada. Pa ako je u godini 53 tjedna, samo jedan od njih posve}en kvaliteti nije dovoljan.

O ulozi Hrvatske udruge poslodavaca i ~injenici da se na tehni~ke inovacije brè i lak{e priviknemo nego na one dru{tvene, govorio je \uro Popija~, njezin glavni direktor, a o kvaliteti i odrìvom razvoju Mirjana

Mate{i}, ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za odrìvi razvoj.

Zanimljivo je bilo izlaganje o infrastrukturi kvalitete Marijana Andra{eca, ravnatelja Dràvnog zavoda za mjeriteljstvo. On se osvrnuo na zaprjeke tehni~kom uskla|ivanju hrvatskog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU i na posao koji je pred nama. To je, izme|u ostalog, preuzimanje EU direktiva MID (o mjernim instrumentima) i NAWI (o neautomatskim vagama), uspostavljanje Hrvatskog mjeriteljskog instituta, dopuna Zakona o mjeriteljstvu i osnivanje Mjeriteljskog savjeta.

Odràna su i dva stru~na izlaganja. Marijan Juri} iz Podravke govorio je o vezi odrìvosti i kvaliteti te raznim pristupima tom problemu na europskoj i svjetskoj razini. Odrìvi razvoj definira se kao ravnoteà izme|u prirode i ljudskog razvoja, odnosno na~in za zadovoljenje potreba sada{njih nara{taja, ne ugroàvaju}i pritom ostvarivanje potreba budu}eg nara{taja. Na europskoj razini o tomu govore EFQM, okvir korporativne dru{tvene odgovornosti i Europski okvir korporativne odrìvosti, a na svjetskoj takozvani Global Compact koji promi~u UN i glavni tajnik Kofi Annan.

Igor Li{~i} iz Plive govorio je o metodologiji {est sigma, kojom se procesi dovode do ispod 3,4 pogre{ke na milijun slu~ajeva i iskustvima koje je u tom projektu imala Pliva.

Tijekom sve~anosti, dodijeljene su ovogodi{nje “Povelje HDK za promicanje i primjenu kvalitete u hrvatskom gospodarstvu”. Od deset predloènih organizacija, Povelju su dobile Podravka d.d i Zra~na luka Zagreb, a od devet predloènih pojedinaca Ivo Bakija, pionir u pokretu kvalitete u Hrvatskoj te Gordan Glava{, dugogodi{nji urednik web stranica za kvalitetu http://kvaliteta.inet.hr.

Uz ~estitke dobitnicima, jo{ jedanput ponovimo

Razmjena iskustava za {iroko podru~je ispitivanja Nema znanosti bez mjerenja, nema kvalitete

bez ispitivanja i nema globalnog trì{ta bez normi, a to zna~i da zajedni~ke probleme treba sustavno rje{avati na svim razinama – u laboratoriju i izvan njega

U Cavtatu je od 3. do 5. studenog o.g., u organizaciji udruge CROLAB-Hrvatski laboratoriji, odràno Prvo me|unarodno savjetovanje, pod nazivom Kompetentnost laboratorija.

To je za mnoge bila prigoda iza}i iz laboratorija i razmijeniti iskustva u prelijepom Cavtatu. U radu savjetovanja sudjelovalo je pribli`no 130 stru~njaka iz Hrvatske i inozemstva, iz Austrije, Slovenije, Rumunjske te Bosne i Hercegovine.

Pozvanim predavanjima Savjetovanja, sudjelovali su Manfred Goltze kao predstavnik EUROLAB-a i Wolfhard Wegscheider, predsjednik

EURACHEM-a. Tom su prigodom W. Wegscheider i predsjednica CROLAB-a, prof. Vjera Krstelj potpisali Memorandum o razumijevanju, ~ime je CROLAB postao punopravnim ~lanom EURACHEM-a.

Stru~ni dio Savjetovanja bio je organiziran u sekcijama i to: Istraìvanje i razvoj, Sustavi kvalitete i organizacija laboratorija, Normizacija i akreditacija i Mjerna nesigurnost.

Prikazana su ukupno 63 rada, a zbog kratkog vremena dio radova je prikazan u obliku postera. Usprkos tomu {to je ovim radovima zahva}eno {iroko podru~je ispitivanja - od ispitivanja hrane, voda, tekstila, koè, drveta, gra|evinskih i elektrotehni~kih proizvoda - zajedni~ki je zaklju~ak da je takva razmjena iskustava iznimno korisna.

Laboratoriji imaju va`nu ulogu u sigurnosti i pouzdanosti proizvoda i u me|unarodnoj trgovini, {to je zaklju~ila i stru~na skupina na visokoj razini

pri EU (Highlevel Expert Group). Naime, nema znanosti bez mjerenja, nema kvalitete bez ispitivanja i nema globalnog trì{ta bez normi. A to zna~i da zajedni~ke probleme treba sustavno rje{avati na svim razinama – u laboratoriju i izvan njega.

Hrvatska elektroprivreda je na ovom savjetovanju tako|er imala svoje predstavnike. To su Marija Trkmi} iz Centralnog kemijsko-tehnolo{kog laboratorija Sektora za termoelektrane, koji je ve} ~lan CROLAB-a te Zdenko Mileti} i Vladimir Caha iz HEP Nastavno-obrazovnog centra u Velikoj, u okviru kojeg djeluje Ispitni laboratorij koji je najavio svoje ~lanstvo u CROLAB-u.

Sljede}e me|unarodno savjetovanje o organizaciji CROLAB-a predvi|eno je na istom mjestu za dvije godine.

Olga [tajdohar Pa|en

Prvo me|unarodno savjetovanje Kompetentnost laboratorija

http://kvaliteta.inet.hr


RADNA PRAKSA

DP Elektroprimorje Rijeka: vje`ba spa{avanja montera sa stupova

Opreza nikad dovoljno Ivica Tomi}

Vje`ba je organizirana radi prakti~ne primjene uputa za sigurno penjanje na stupove i siguran rad te uvje`bavanja spa{avanja ozlije|enih montera sa stupa

Na prijedlog povjerenika za{tite na radu u DP Elektroprimorje Rijeka Davora Simonea, uz odobrenje predsjednika Komisije za{tite na radu i direktora DP Elektroprimorje Rijeka Vitomira Komena, 16. studenog o.g. je za povjerenika i stru~njake za{tite na radu, rukovoditelje te montere odràna demonstracija spa{avanja unesre}enih zaposlenika s metalno-re{etkastog, odnosno betonskoga stupa. Vje`bu su organizirali i stru~njak za{tite na radu Marijan Parat te rukovoditelj Odjela za zra~ne mreè i dalekovode Pogona Rijeka, Klaudio Ivan~i}. Siguran na~in penjanja na re{etkasti stup, siguran na~in rada te silazak, kao i na~in spa{avanja ozlije|enog zaposlenika, nazo~nima su pokazali ~lanovi Gorske slu`be spa{avanja na lokaciji TS 35kV Krasica.

IZNIMNO ZANIMANJE MONTERA

Ova atraktivna prezentacija izazvala je veliko zanimanje svih prisutnih, a najvi{e montera koji se svakodnevno moraju penjati na stupove. Bili su iznimno zainteresirani popeti se na stup, glumiti unesre}enog, ali i sudjelovati u spa{avanju. Najprije su pripadnici Gorske slu`be spa{avanja pokazali kako se spu{ta lak{e ozlije|eni monter, koji je jo{ pri svijesti - vertikalno uza sam stup. Potom se na siguran na~in spu{tao monter koji je izgubio svijest, a u slu~aju takvog stanja provodi se spu{tanje ukoso. Nakon takve prezentacije, pod budnim okom stru~njaka, spa{avanje unesre}enih s ~eli~no-re{etkastoga stupa izveli su monteri Elektroprimorja. âk se na stup se popeo i organizator prezentacije, Davor Simone i (dobro) odglumio unesre}enog. Njegov primjer slijedio je i povjerenik za{tite na radu, koji je uspje{no spu{ten na zemlju. Sve to ponovilo se i na betonskom stupu na kojeg su se monteri penjali ljestvama, a potom simulirali da im je pozlilo, odnosno da su ostali visjeti na stupu ili ljestvama. Svi su uspje{no spa{eni.

POTREBNA PRIMJERENA OPREMA

U analizi koja je uslijedila nakon vje`be, ~lanovi Slu`be za spa{avanje sugerirali su stru~njacima i povjerenicima za{tite na radu nabavu opreme za spa{avanje ozlije|enih sa stupova te sigurnosne opreme za penjanje i silazak sa stupa. Stru~njaci iz Gorske slu`be spa{avanja primijetili su da monteri Elektroprimorja naj~e{}e nisu vezani prigodom penjanja i silaska sa stupa, ve} samo dok obavljaju posao na stupu. Zato su pokazali kako se penje i silazi sa stupa s dva sigurnosna konopca, od kojih je jedan u svakom trenutku pri~vr{}en na stup. Sugerirali su nabavu i takve opreme, koja osigurava montera pri penjanju, pri radu i pri silasku sa stupa i to u svakom trenutku i na svakoj visini. Takva oprema, kao i oprema za spa{avanje ozlije|enih radnika predvi|ena je Uputom br. 85 za sigurno penjanje na drvene stupove mreè niskog i srednjeg napona iz Zbirke uputa za rad na siguran na~in, kao i Uputom br. 86 za sigurno penjanje na metalno re{etkaste stupove mreè niskog i srednjeg napona. Primjena spomenutih uputa u praksi bila je i razlogom za organiziranje vje`be spa{avanja montera, a njihova obuka za taj dio rada na siguran na~in bit }e nastavljena.

Instruktor obja{njava tijek akcije spa{avanja

^lan Gorske slu`be spa{avanja pokazuje penjanje na siguran na~in - u svakom trenutku, na svim visinama, kada je jedan od dva sigurnosna konopca pri~vr{}en za stup

Sve o~i uprte su u montera Elektroprimorja kojega spu{taju uz nadzor ~lanova Gorske slu`be spa{avanja

>


Momci iz Gorske slu`be spremni su za intervenciju

Monter Elektroprimorja glumit }e unesre}enog Spasitelji kre}u

Spasitelji su stigli iznad unesre}enog, osiguravaju sebe i ozlije|enog te pripremaju koloturu, konopce i ostalu opremu nu`nu za sigurno prizemljenje ozlije|enoga

Organizator vje`be Davor Simone spreman je odglumiti unesre}enog i svoju sudbinu predati kolegama iz Elektroprimorja

Ovaj monter je te`e ozlije|en, bez svijesti je pa ga valja spu{tati ukoso od stupa


NOVE KNJIGE

Doc. dr. sc. Alfredo Vi{kovi}: "Elektroenergetika zemalja Europske Unije u devedesetima"

KAKO PREMAENERGETSKOJ BUDU]NOSTI?

Na{eg kolegu doc. dr. sc. Alfreda Vi{kovi}a, rukovoditelja Odjela za korporativni razvoj, ne treba posebno predstavljati. U~inile su to ve}, vrlo u~inkovito, dvije njegove do sada objavljene knjige (Energija i me|unarodni transfer tehnologije, EGE, Zagreb, 2002. i Istarski put u moderni svijet, Birotisak, Zagreb, 2003.), o kojima smo pisali u prija{njim brojevima na{eg HEP Vjesnika. U~init }e to i ova tre}a, upravo izdana, pod nazivom Elektroenergetika zemalja Europske unije u devedesetima (Uloga dràve u eri privatizacije) u izdanju tvrtke Kigen (Zagreb, 2005.), kojoj je doc. dr. sc. A. Vi{kovi} urednik i jedan od autora.

Ovaj zbornik radova vrsnih europskih znanstvenika, sastavljen iz trinaest poglavlja i popratnih sadràja, recenzirali su: prof. dr. sc. Ivan Ili}, prof. dr. sc Sejid Te{njak, prof. dr. sc. Slavko

Krajcar i dr. sc. Stevo Kolundì}. Recenzenti su ovo djelo ocijenili dragocjenim, odnosno kako je to rekao S.Kolundì}: pravu pomo} u pravo vrijeme za sve sudionike u procesima promjena.

ISKUSTVA DVANAEST EUROPSKIH ZEMALJA

Materijali kori{teni u knjizi, zapravo je dora|ena komparativna analiza organizacije i regulacije industrije, koja se bavi opskrbom elektri~ne energije ESI (Electricity Supply Industry) u Europi. Predmetnu studiju je prije deset godina provela Europska mreà Instituta za istraìvanje u podru~ju ekonomske energetike ENER (European Network for Energy Economics Research), s tri osnovna cilja: prikazati stanje elektroprivredne industrije u zemljama ~lanicama EU opisivanjem osnovnih podataka, organizacije i temeljnih propisa; analizirati mehanizme sloènog uzajamnog djelovanja elektroprivredne industrije i politi~ke vlasti i naglasiti postoje}i odnos me|ureguliranja, strukture i vlasni{tva elektroprivredne industrije i nacionalnog ustroja,

Na njenoj realizaciji, svoj rad objedinili su ~lanovi istraìva~kih instituta, koji pripadaju mreì ENER, i nezavisni stru~njaci iz 12 zemalja koje su tada bile ~lanice EU. Autori uvodnog poglavlja, Osnovni mehanizmi dràvne intervencije i transformacije u europskoj industriji elektri~ne energije su na{ kolega doc. dr. sc. A. Vi{kovi} i Talijan Luigi De Paoli.

Po~etna studija se, zbog Direktive 96/92 o doma}em trì{tu elektri~ne energije, morala revidirati te je dovr{ena tek 1999. godine. S obzirom na to da su promjene upravo na ovom podru~ju bile vrlo dinami~ne, odlu~eno je da se materijal dalje ne aùrira jer je, i ovakav kakav jest, ispunio svoju zada}u – pruà mogu}nost usporedbe postignutih dometa s regulacijom, strukturom i vlasni{tvom nad elektroprivrednom industrijom u svakoj od prikazanih zemalja. Materijal, nastao u dvanaest dràva, daje iscrpan pregled stanja njihovih elektroenergetskih sustava u posljednjem desetlje}u pro{log stolje}a, praksu koja se u njima provodila, provo|enje postavljenih zadataka sukladno direktivama, uz ocjenu uspje{nosti pojedinih rje{enja. Takve podloge iskoristive su za elektroenergetske sustave bilo koje zemlje, budu}i da je ve}ina problema u svim sustavima jednaka ili sli~na, a uo~ene razlike mogu se pripisati specifi~nostima u politi~koj i administracijskoj povijesti svake od njih.

KNJIGA ZA ELEKTROENERGETSKE STRU^NJAKE I ONE KOJI ]E TO TEK POSTATI

Komu je namijenjena knjiga nastala kao rezultat vi{egodi{njih saznanja eminentnih znanstvenika iz podru~ja ekonomske energetike? Jedan od recenzenata, prof. dr. sc. S. Te{njak

preporu~a je stru~njacima koji se bave problemima elektroenergetskog sustava kao i studentima elektrotehnike. Za ove prve bit }e dobrodo{la pomo} u pronalaènju pravih i prihvatljivih odgovora na bitna pitanja iz ovog podru~ja, poput onih koja inicira i sam urednik: Koja nas energetska budu}nost o~ekuje? Kako }e se Hrvatska sna}i u tome? [to }e biti s cijenama?

Naime, premda razli~iti, scenariji koji se mogu provoditi u energetskim sektorima pojedinih zemalja podudarat }e se u nekim op}im to~kama, odre|uju}im za ve}inu europskih zemalja. Stoga su u ovoj knjizi obuhva}eni prilozi koji mogu posluìti kao korisne podloge pri postavljanju i rje{avanju problema i zada}a koje name}e praksa hrvatskog elektroenergetskog sustava. Jer, premda se Hrvatska odlu~ila za zakonske okvire sli~ne ve}ini zemalja, koje su ovdje uzete za primjer, ipak ne moè samo preslikati neko od ve} ostvarenih rje{enja, nego stvarati svoj model. Na pitanje kako }e se u tim sloènim i dugotrajnim tranzicijskim kretanjima sna}i i ho}e li joj trebati vi{e vremena za uspostavu novog trì{nog sustava, doc. dr. sc. A. Vi{kovi}, u svom uvodnom razmatranju, kaè:

- Hrvatska mora prevladati proturje~je izme|u potrebe da maksimalno pove}a vrijednost HEP-a, biv{eg monopolisti~kog poduze}a koje jo{ uvijek ~vrsto kontrolira dràva, i potrebe da se maksimalno zauzima za interese potro{a~a, uspostavljaju}i stvarnu konkurenciju koja }e utjecati na korekcije cijena. Usprkos brojnim otporima, HEP }e biti potpuno privatiziran…

…Razvoj konkurencije i u elektroprivrednom sektoru ovisit }e o sposobnosti povezivanja, efektivnog povezivanja mreà ~lanica Unije. Povezivanje, koje se u Hrvatskoj tradicionalno promatralo samo kao na~in za razmjenu elektri~ne energije, postat }e bit trì{ta elektri~ne energije: ne samo da }e omogu}iti jeftiniju nabavu ve} i zadovoljavanje razli~itih potreba (primjerice, rje{avanje nepredvi|enih razdoblja vr{nog optere}enja).

U ovoj knjizi, pisanoj na dokumentaristi~ki na~in i svedenoj na usporedbu znanja, svi }e do}i na svoje jer ona, prema rije~ima prof. dr. sc. S. Krajcara, predstavlja mjesto gdje i zagovornici i protivnici pojedinih rje{enja mogu na}i svoje argumente. Suprotstavljaju}i argumente, stavljaju}i ih u na{e okruènje, na{e naslije|e, na{u budu}nost, moèmo stvoriti vlastita rje{enja sukladna europskim.

Za kraj sloìt }emo se i s konstatacijom prof. dr. sc. I. Ili}a koji kaè da }e upravo ova publikacija postati nezaobilaznom literaturom pri provedbi usporednih analiza hrvatskog elektroenergetskog sustava sa sustavima pojedinih ~lanica, ali i sa sustavom EU kao cjeline.



HRVATSKA - SVIJET

Predavanje Josipa Mosera: «Po~eci razvoja elektrotehnike u Hrvatskoj»

Faust Vran~i} smatra se prvim svjetskim inènjerom, Ru|er Bo{kovi} je jo{ 1763. godine pisao o elektri~nim silama izme|u naboja, Josip Franjo Domin, zasluàn je za doprinos u elektromedicini, Maksimilijan Vrhovec u primjeni gromobrana, Bogoslav [ulek je utemeljio vokabular, a mnogi tada nazvani pojmovi i danas se koriste, jer je jednu od tri knjige posvetio elektricitetu, Ivan [ah, Stjepan Pliveli} i Oton Ku~era su predvidjeli kako }e se u budu}nosti mo}i, primjerice, kuhati i grijati na“ struju“…

Elektrotehni~ki fakultet u Osijeku i Hrvatska elektroprivreda organizirali su 28. studenog o.g. predavanje dobrog poznavatelja povijesti elektrotehnike, Josipa Mosera o temi «Po~eci razvoja elektrotehnike u Hrvatskoj». Predavanje je bilo dobro posje}eno, a osim studenata i profesora ETF-a, nazo~ni su bili i stru~njaci osje~kog HEP-a. Predavanje je bilo doista zanimljivo, pou~no i korisno, osobito stoga {to su izneseni podaci o hrvatskim izumiteljima, a poznavanje njihova doprinosa svjetskoj znanosti spada u elektroenergetsku i op}u kulturu.

Naime, J. Moser je naglasio da su Hrvati imali zna~ajan doprinos u razvoju i primjeni elektrotehnike u svijetu, gdje su bili ili za~etnici lucidnih ideja ili su nove ideje iz podru~ja elektrotehnike preuzimali odmah nakon po~etaka njihove primjene.

Tako se Faust Vran~i} zbog svog djela iz 1616. godine «Machina Novae» smatra prvim svjetskim inènjerom, dok je Ru|er Bo{kovi} jo{ 1763. godine pisao o elektri~nim silama izme|u naboja u «Teoriji prirodne filozofije». Spomenuti su i Josip Franjo Domin, zasluàn za doprinos u elektromedicini jo{ 1789. godine, Maksimilijan Vrhovec u primjeni gromobrana (1824. g.), dok je Bogoslav [ulek izdao tri knjige «Prirodni zakonik za svakoga iliti popularna fizika» (1873.-1876.), u

kojima je utemeljio vokabular, a mnogi tada nazvani pojmovi i danas se koriste, jer je jedna od tri knjige posve}ena elektricitetu.

- Skupina autora, me|u kojima su bili Ivan [ah, Stjepan Pliveli} i Oton Ku~era, napisala je pet knjiga od 1882. do 1904. «Novovjeki izumi u znanosti, obrtu i umjetnosti». Tu su predvidjeli kako }e se u budu}nosti mo}i, primjerice, kuhati i grijati na“ struju“. Za Osje~ane je zanimljiv podatak da je dr. Ivan Zoch u va{em gradu izdao «Priru~ni rje~nik sveop}eg znanja» od slova A do Gzel. Tu su se pod slovom E prvi puta na{li pojmovi o elektricitetu i elektrotehnici (1887. g. s prof. Josipom Mencinom). Treba spomenuti i dr. Stanka Pliveli}a koji je kao profesor utjecao na Franju Hanamanna - izumitelja postupka za dobivanje volframove niti i slitine osram i tungsram te àrulju sa àrnom niti. Profesor Nikole Tesle Martin Sekuli} 1873. godine izazvao je veliku buru u svjetskoj znanstvenoj javnosti svojom teorijom o fizici atoma i molekula.

Josip Moser za ranijeg posjeta Osijeku otkrio je i podatak s jednog plakata u Hrvatskom narodnom kazali{tu, na kojemu je pisalo kako je prof. Ivan Stoìr 1873. za operu Margareta (Faust) u starom kazali{tu u Zagrebu primjenio elektricitet i to tako {to je postigao efekte rasvjete iz elektri~nih baterija lu~nicama. Dvije godine kasnije, tri lu~ne svjetiljke s brodskog istosmjernog generatora osvijetlile su dubrova~ku luku za posjeta cara Franje

Josipa. Nekoliko dana kasnije (7. i 8. travnja) po zadarskim je zidinama razapeto sedam svjetiljaka, {to se uzima kao dan prve primjene elektri~ne rasvjete u Hravtskoj.

- Godine 1845. Zagreb je spojen i na telegrafsku liniju, dok je prva telegrafska postaja u Zagrebu pokrenuta pet godina kasnije, da bi se ubrzo pro{irile i na Osijek, Vukovar, Zadar i [ibenik. Godine 1871. poloèn je podmorski kabel kod Dubrovnika, a 13 godina kasnije i izme|u Pule i Zadra. Za razvoj telegrafije u svijetu zasluàn je Ferdinand Kova~evi}, koji je patentirao dupleks vezu. Hrvati nisu zaostajali ni kod uvo|enja telefona. Tri godine nakon {to ga je Alexander Graham Bell izmislio, njegov je ma|arski asistent uveo telefon tri godine kasnije u Pe{tu, da bi ve} 1881. godine uspostavljena prva telefonska veza u Zagrebu.

Prve istosmjerne elektrane u Hrvatskoj zabiljeène su u Puli i @upanji 1880. godine, a malo kasnije i u \ur|enovcu i Rijeci. No, prva elektrana na izmjeni~ni sustav zapo~ela je s radom 1895. godine u [ibeniku.

- To je i prva elektrana na izmjeni~ni sustav u Europi, a izgra|ena je na slapovima Krke. U samom [ibeniku bilo je {est trafostanica te 11 kilometara prijenosne mreè pa je uz proizvodnju, distribuciju i prijenos to bio i prvi cjeloviti sustav, naglasio je J. Moser.

D.Karna{

Veliki doprinos hrvatskih izumitelja i znanstvenika

Josip Moser prigodom zanimljivog i pou~nog predavanja na Elektrotehni~kom fakultetu u Osijeku


UMIROVLJENICI

Izlet u nacionalne parkove Krka i Kornati

Prizori koji oduzimaju dah

Veselo dru{tvo na brodu za Kornate

Stanko Stanojevi}

Izletnici – umirovljenici iz Elektre Zagreb i drugih dijelova zagreba~kog HEP-a, uz nekoliko aktivnih zaposlenika, krenulo je sredinom listopada u osvajanje dvaju nacionalnih parkova i to Krke i Kornata. êtrdesettroje nas je. Voza~ autobusa Croatia Arlinesa, Marko, ulijeva povjerenje. Vo`nja novom autocestom, hrvatskom prometnom ki~mom do Rijeke Krke. Zastav{i nakratko na odmori{tu Janj~e i izi{av{i iz jutarnje magle u prekrasno sun~ano dopodne, brzo smo dosegli impozantan novi most nad rijekom Krkom. Fantasti~an pogled na dio estuarija (potopljenog u{}a) rijeke Krke, na gradi} Skradin, poznat od davnina do Domovinskog rata, na dio Parka i na sam profil spomenutog mosta, bio je sjajan uvod u dvodnevni izlet.

DAH PRO[LOSTI U NACIONALNOM PARKU KRKA

Nastavili smo sporednim cestama, do jednoga od tri glavna ulaza koliko ih Nacionalni park Krka ima. Otpje{a~ili smo do Skradinskog Buka, pra}eni bujnom vegetacijom, uz {um vode, koja je glavninom svoje mase i brojnim sporednim rukavcima ùrila na vjen~anje s Prokljanskim jezerom. Slapi{te, s prelijevanjem i ru{enjem vode preko sedamnaest stepenica, onaj je glavni, sredi{nji fenomen i prizor koji ostavlja bez daha, jedan od najljep{ih u Hrvatskoj. Same sedrene barijere, taj ìv i ~udan paradoks anorganske materije, omogu}ile su stvaranje rije~nog jezera Krke i îkole, sve do Ro{kog slapa.

Stru~na (i vrlo simpati~na) voditeljica, za koju ne}emo zatajiti zasluène pohvale, niti ime i prezime - Marica Petrovi}, na{ dobri duh, provela nas je mreòm staza i mosti}a, preko vidikovaca i glavnog mosta pred Bukom, pa sve do mjesta gdje smo ru~ali te do pristani{a za brodice iz Skradina i za Skradin. Uz podrobno tuma~enje svega {to nas

je zanimalo, povrh redovnoga "gradiva", razgledali smo stari mlin u kojem `rvnja pokretan vodom melje ìtarice. Jedno je mlinsko kolo bilo u pogonu i upravo mljelo kukuruz, ~ije je bra{no, toplo i intezivna mirisa, podsje}alo na davna vremena negda{njih doma}ih ugo|aja. Tu je i etnografska zbirka, pa stare naprave – ko{evi, valjavice, stupe za pranje podnih prostirki, suknenih pokriva~a, tkanina i odje}e. I tkala~ki stan je bio u pogonu, a kova~ je upravo kovao neki èljezni uporabni predmet, raspiruju}i èravicu na ognji{tu mijehom - prizor kakvih se sje}am iz djetinjstva.

Doznav{i da smo hepovci, voditeljica nam je osigurala i obilazak hidroelektrane blizu Buka, u koju ina~e nije dopu{ten pristup obi~nim posjetiteljima Parka. Rije~ je o HE Jaruga, vitalnoj starici, nasljednici ostataka stodesetgodi{njakinje (koja je devastirana jo{ tijekom Prvog svjetskog rata). A ona, vo|ena i odràvana umije}em i vje{tim rukama stru~njaka, na{minkana, napudrana i podmazana, odnosno zavidno dotjerana i dalje guta djeli} voda rijeke Krke i probavlja ga proizvode}i elektri~nu energiju, podsje}aju}i svojim postojanjem na svoje tvorce - {ibenskog gradona~elnika Antu [upuka i mjernika Vjekoslava Meichsnera, kojima je ona trajan spomenik vizionarstva i poduzetnosti.

U BETINSKOJ LUCI

Kasno popodne na pristani{tu Parka preuzeo nas je brod i po mirnom toku Krke, pro{av{i ispod mosta koji povezuje Skradin sa [ibenikom, prenio do tog zanimljiva staroga grada (rimske Scardone). Ubrzo smo dosegnuli Pako{tane, gdje }emo no}iti pa krenuti u nov izletni~ki pothvat – osvajanje Nacionalnog parka Kornati. Zahvaljuju}i Upravi HEP-a, omogu}eno nam je no}enje u odmarali{tu HEP-a u Pako{tanima, {to je bitno smanjilo tro{kove izleta.

Drugi dan do~ekalo nas je prelijepo jutro, pravo izletni~ko. Pre{av{i kratak most s kopna na otok Murter, skrenuli smo u mjesto Betina i zavr{ili put u njenom portu. Uz cestu su nas pratila brojna stabla maslina, na kojima ve} pove}i zeleni i ùti plodovi ~ekaju svoju zriobu i berbu. Navodno je na otoku svojedobno bilo do 170.000 stabala te plemenite uljarice. U Betinskoj luci nas je ve} ~ekao ~vrst drveni brod, imenom Lastavica. Zaposjeli smo tko gornju, tko dolnju palubu, koje smo prozvali Gornjim i Donjim domom na{ega izletni~koga plove}eg parlamenta. Murtersko more smo pre{li ravnim kursom, do ulaza u kornatski akvatorij, bolje re~eno uì akvatorij Nacionalnog parka. Posvuda prekrasne vizure.

LJEPOTA KORNATA

U Park smo u{li pokraj otoka Vela Smokvica. Kakva modrina mora, gusta, neprozirna, kakva golema svijetloplava nebeska kapa bez ijednog obla~ka, kakvo jato neobi~nih otoka, oto~i}a i grebena! Kakvo uìvanje! Golem je broj pojedinosti na tako malom podru~ju Parka i nemogu}e je sve ih

vidjeti i opisati za na{ega prekratkog izleta. Trebala bi jedna robinzonijada od barem dva tjedna!

Sam otok Kornat ~ini se velikom izduljenom ribom koja {titi svoju brojnu dje~icu, Donje Kornate. Otok je dug 25 km, a nigdje nije {iri od 2400 metara! Naizgled pustinja, sa {krtom florom i faunom na tlu, s bogatim nevidljivim podmorjem, bez znatnijeg broja nastambi i drugih civilizacijskih objekata te s nekoliko plovila - skoro je savr{eno mjesto mira nakon ljetne turisti~ke vreve. Bogata pro{lost uz relativno rijetke njene tragove, ta glavna ulica Parka – Kornatski kanal, s nizom uli~ica i ulica izme|u brojnih oto~i}a i otoka zaobljenih visova te silne uvale, lu~ice, rtovi, poluoto~i}i, visovi, prijevoji, udolinice, ta ~arobna razvedenost oto~ja, te krune, sve je to veli~anstveno, sve zadivljuje svojom jedinstveno{}u.

Nakon ru~ka, brod nas je poveo natrag do Betine i do autobusa radi povratka u Zagreb i to drugom rutom, s koje smo motrili uvijek nove predjele otoka Kornata i oto~i}a. I taj ~itav put je bio, kao i dotada{nji dio, prepun ljepote. Vodio nas je i dalje uz otok Kornat, pokraj oto~i~a Velog [ila i Abe Vele. Provukli smo se kroz prolaz Proversa vela, izme|u zavr{etka Kornata i otoka Katine, samo dotaknuv{i podru~je Parka prirode Tela{}ica, u ~iji duboki zaljev nismo mogli ni zaviriti. Potom smo pro{li izme|u oto~i}a Glamo~a i otoka @uta – izvan granica Nacionalnog parka Kornati – te uplovili u Sitski kanal. Napustiv{i vode Sitskog i Srednjeg kanala za{li smo ponovno u Murtersko more, samo sada sa sjeverozapadne strane, stalno u dojmljivoj vo`nji s puno prekrasnih vizura, na oto~i}e iz niza od otoka Pa{mana do otoka Murtera.

O Nacionalnom parku Kornati mogu se nizati brojni podaci, opaànja, razmi{ljanja, pretpostavke i ushit. Navest }u samo dio. Parkom je progla{en 1978. godine. Ne obuhva}a sve Kornate, nego samo Glavni otok Kornat i Donje Kornate ili Donji Kornat – otoke i oto~i}e koji gledaju prema pu~ini. To zna~i da Sitski i @utski niz – Gornji Kornati ili Gornji Kornat – premda itekako zanimljiv – nije u Parku, kao ni zaljev Tela{~ica na Dugom otoku. Tlo – kopno oto~ja je u cjelini privatan posjed. Vlasnici su mu Murterani i malim dijelom Dugooto~ani. [krta flora Kornata je kr{ka, zastupljena s malo vrsta. Na glavnom otoku ima ne{to predjela pod crnikom. Tko bi rekao da je on nekad bio sav pod {umom, a postao je ogoljen poslije poàra u 18. i 19. stolje}u. [ezdesetih godina 20. stolje}a, bilo je skoro 300 hektara poljoprivrednih povr{ina. Danas je poljoprivreda prakti~ki zapu{tena. Nekad je tu bilo razvijeno i ov~arstvo, premda na siroma{nim pa{njacima. Zato napreduje turizam. Najzna~ajnija djelatnost vlasnika mora – biv{ih i novijih – bilo je ribarstvo i to od davnina.

Na kraju valja zahvaliti svima koji su nam omogu}ili ovaj izlet, kao i onima koji su nam bili pri ruci tijekom izletovanja. Posebno i ponovljeno izdvajam gospodina Antu Star~evi}a, kao vrlo sposobna i vje{ta organizatora.


Pitate se {to? Podru`nica umirovljenika EL-TO Zagreb, osnovana je na Izvanrednoj skup{tini u lipnju ove godine. Za{to izvanrednoj? Zato {to do tada postoje}a Skup{tina s Izvr{nim i Nadzornim odborom nije pokazala volju za rad, niti se povezala s Udrugom umirovljenika Zagreb.

Uz veliku pomo} tajnika Udruge, Stjepana \ureka, osnovan je Inicijativni odbor i organizirana Izvanredna skup{tina. Na sastanku Skup{tine izabran je novi predsjednik i dopredsjednik te Izvr{ni i Nadzorni odbor.

Veliku pomo} kod pripreme Skup{tine i osiguranja odgovaraju}ih prostorija Podru`nici za njen rad te pribavljanju potrebne uredske opreme pruìo je i odradio direktor EL-TO Zagreb, Josip Perica. Ovom mu se prigodom u ime svih umirovljenika zahvaljujemo za sve {to je do sada u~inio, u nadi da }e nas i ubudu}e razumjeti i pruìti nam pomo} u okviru svojih mogu}nosti.

Novoizabrano rukovodstvo ve} je tijekom srpnja i kolovoza donijelo odluku o dodjeli dviju nov~anih pomo}i u pojedina~nom iznosu od 500 kuna najugroènijim umirovljenicima. Posje}eno je osam bolesnih ~lanova Podru`nice kojima su uru~eni i prigodni darovi.

S ciljem da svi budu zadovoljni i uz brojne po~etni~ke pote{ko}e, za ~lanove Podru`nice i njihove supruge organiziran je izlet u Jastrebarsko i njegovu okolicu. Posjetili smo Gradski muzej Jastrebarsko, a potom avanturisti~kom vo`njom vinskom cestom stigli u klet "Jana". Tamo smo uz promociju proizvoda sponzora na{eg izleta ugodno proveli vrijeme, zabavljaju}i se u o~ekivanju objeda. Organizirana je i prikladna tombola, a glavni zgoditak – pr{ut – izvukao je vo|a puta, a dobila ga je i sretna sudionica izleta. Uz dobru glazbu se i zaplesalo, a po starom dobrom obi~aju i pone{to popilo. Kasno poslijepodne do{lo je vrijeme za povratak ku}ama. Ispred kleti tog sun~anog dana zajedni~kim snimkom ovjekovje~en je izlet ~lanova Podru`nice umirovljenika EL-TO Zagreb. Neka se zna!

Mirko Jakovljevi}

UMIROVLJENICI

Izlet umirovljenika Elektrane-toplane Zagreb u Jastrebarsko i njegovu okolicu

Ipak je krenulo!

Napustili su nas...

IVAN RINGL (1943.-2005.)Dvadeset i prvog listopada 2005. godine u Lipovcu je preminuo Ivan Ringl. U Pogonu Elektrana-toplana Zagreb, zaposlio se 1. listopada 1969. godine, gdje je radio na radnom mjestu VKV elektrotehni~ara sve do invalidske mirovine, do 9. listopada 1991. godine.

ZORA DRAGI[I] (1921.-2005.)Prvog studenog 2005. godine u Zagrebu je preminula Zora Dragi{i}. U Pogonu Elektrana-toplana Zagreb zaposlila se 15. oùjka 1951. godine, gdje je na radnom mjestu ~ista~ice provela sve do umirovljenja 14. listopada 1978. godine.

KARLO [IMIÎ] (1936.-2005.)[etog studenoga 2005. godine preminuo je u 79. godini ìvota umirovljenik Karlo [imi~i}. U Pogonu TE-TO radio je od 1964. do 1991. godine, kada je oti{ao u mirovinu

JOSIP ÔKLO (1934.-2.005.)Osamnaestog studenog 2005. godine preminuo je u 71. godini ìvota umirovljenik Josip ôklo. Cijeli radni vijek, od 1966. do 1994. godine, odradio je u DP Elektra Koprivnica.

MLADEN NADINI] (1933.-2005.)U studenome 2005. godine preminuo je u 75. godini ìvota Mladen Nadini}. U Pogonu TE Jertovec radio je godinu i pol dana, a potom se 1960. godine zaposlio u TE-TO Zagreb. U razdoblju od 1974. do 1977. godine bio je rukovoditelj Odjela izgradnje, od 1977. do 1978. tehni~ki direktor TE-TO, a potom 1979. direktor TE-TO. Nakon rada u Institutu za elektroprivredu, pre{ao je u INOTEC, a potom je umirovljen. Pamtimo ga kao vrsnog stru~njaka, dobrog rukovoditelja i kvalitetnog ~ovjeka, koji je me|u suradnicima i zaposlenicima TE-TO-a i Elektroprivrede uìvao ugled - bio je i ostao veliki autoritet.

JANKO NJEGA^ (1935.-2005.)U studenom 2005. godine u 71. godini ìvota preminuo je umirovljenik Janko Njega~. U Pogonu KTE Jertovec radio je od 1964. godine na poslovima ekonomiste za plan i analizu sve do 1993. godine, kada je umirovljen.

FRANJO SIROVEC (1941. - 2005.)Tridesetog studenog 2005. godine iznenada je u 64. godini ìvota preminuo umirovljenik Franjo Sirovec. U DP Elektra Zagreb radio je u Projektnom birou od 1970. godine, na poslovima projektiranja elektroenergetskih mreà. Nakon dolaska u sjedi{te Hrvatske elektroprivrede radio je u HEP Distribuciji, u Slu`bi za tipizaciju i normizaciju, a umirovljenjen je 2004. godine na radnom mjestu rukovoditelja Slu`be. Svojim znanjem i stru~no{}u zna~ajno je doprinio utemeljenju tipizacije i normizacije u distribucijskoj djelatnosti HEP-a.

VLADIMIR TOKI] (1934.-2005.)Tre}eg prosinca 2005. godine preminuo je u 72. godini ìvota umirovljenik Vladimir Toki}. U DP Elektra Zagreb zapo~eo je raditi 1958. godine i nakon prekida od 1961. do 1970. u njoj se ponovno zapo{ljava i radi sve do odlaska u mirovinu 1999. godine. Tijekom svog dugogodi{njeg elektra{kog staà radio je na mnogim poslovima, a najdulje na radnom mjestu rukovoditelja RZ za tehni~ke poslove. U te{ko i osjetljivo vrijeme po~etka rata u Hrvatskoj, od 1991. do 1992. godine, bio je i direktor DP Elektra Zagreb, a potom savjetnik u funkciji zamjenika direktora te do odlaska u mirovinu rukovoditelj Ureda DP-a.

BO@O @UJI] (1939.-2005.)U prosincu 2005. godine preminuo je umirovljenik Boò @uji} u 66. godini ìvota. U DP Elektroslavonija Osijek radio je u Slu`bi za izgradnju i usluge kao kvalificirani zidar sve do umirovljenja 2001. godine.

KUZMAN STANI] (1937.-2005.)U prosincu 2005. godine preminuo je u 68. godini ìvota umirovljenik Kuzman Stani}. U DP Elektroslavonija Osijek radio je na poslovima predradnika u Slu`bi za izgradnju i usluge sve do 1994. godine, kada je oti{ao u mirovinu.

MARICA DIJAK (1932.-2005.)U prosincu 2005. godine preminula je u 73. godini ìvota umirovljenica Marica Dijak. U Pogonu Na{ice DP Elektroslavonija Osijek radila je na poslovima kuharice sve do 1990. godine, kada je oti{la u mirovinu.

Raspoloèni umirovljenici EL-TO Zagreb nakon ugodnog izleta u Jastrebarsko i njegovu okolicu


UMIROVLJENICI

Zajednica umirovljeni~kih udruga HEP-a Zagreb

Kao i svake godine u ovo vrijeme, prije dono{enja Plana poslovanja HEP-a za sljede}u godinu, Zajednica umirovljeni~kih udruga HEP-a Zagreb obratila se Upravi HEP-a sa zamolbom za financijsku potporu umirovljeni~kim udrugama u 2006. godinini.

Za 2005. godinu odobrena su im sredstva u iznosu od 850.000 kuna, koja su se redovito mjese~no upla}ivala na njihov ra~un. Na temelju dogovorenih kriterija (broj umirovljenika) ta su sredstva spu{tana umirovljeni~kim udrugama u Osijeku, Puli, Rijeci, Splitu, Zagrebu i NE Kr{ko. Udruge su ta sredstva koristila, sukladno utvr|enim kriterijima i odlukama Skup{tine Zajednice, za posmrtne pomo}i od 2.000 kuna te za pomo}i te{ko bolesnim i socijalno ugroènim umirovljenicima do 3.000 kuna.

Prema ostvarenju za prvih jedanaest mjeseci i o~ekivanjima do kraja godine, ukupno }e biti ispla}eno 207 posmrtnih pomo}i, u ukupnom iznosu od 414.000 kuna te 280 pomo}i bolesnima i socijalno ugroènim

umirovljenicima, u ukupnom iznosu od 420.000 kuna. U odnosu na 2004. godinu, u 2005. je umrlo 25 umirovljenika vi{e i dodijeljeno je 26 ostalih pomo}i vi{e. Kao {to je vidljivo, najve}i dio sredstava, ~ak 834.000 kuna utro{ili su za davanje raznih pomo}i, a potrebe su i znatno ve}e. Za ostale aktivnosti: kulturne, {portske i neke druge, kao i za materijalno poslovanje, ostaje nedovoljno sredstava, odnosno mogu se financirati samo iz skromne ~lanarine umirovljenika.

Nadalje, izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju, uz uvo|enje administrativne pristojbe od 30 kuna mjese~no i smanjenja naknade za tro{kove prijevoza, ukinuto je i pravo na naknadu pogrebnih tro{kova u iznosu od 900 kuna. Da bi barem djelomice ublaìli ovaj udar na standard umirovljenika, nu`no bi bilo pove}ati pomo}i ugroènim i bolesnim umirovljenicima te pove}ati naknadu za pogrebne tro{kove sa sada{njih 2.000 na 2.500 kuna.

Na sjednici 1. prosinca o.g., Predsjedni{tvo Zajednice je razmotrilo sve navedene probleme

umirovljeni~ke populacije te donijelo sljede}e zaklju~ke: uputiti zamolbu Upravi HEP-a za pove}anjem financijske potpore s 850.000 na 960.000 kuna; te zamolbu za isplatu boì}nice u visini od 50 posto iznosa kojeg }e dobiti zaposlenici, kako bi umirovljenici radosnije do~ekali boì}no- novogodi{nje blagdane. Osim financijske potpore od Uprave HEP-a, zahvalni su i svim rukovodnim strukturama na niìm razinama, na razumijevanju i uslugama koje pruàju podru`nicama u kori{tenju prostorija, prijevoza, raznih uredskih i telekomunikacijskih usluga. Budu}i da ipak ima iznimaka, bili bi zahvalni Upravi HEP-a kada bi u tom smislu uputila pismo u sve dijelove HEP-a, da bi na isto razumijevanje nai{li i tamo gdje sada nije tako.

Na kraju dopisa, Zajednica umirovljeni~kih udruga HEP-a Zagreb ~estita Upravi HEP-a “na do sada uspje{nom vo|enju na{eg HEP-a, uz najbolje èlje za budu}i rad”.

(Ur)

Molba Upravi HEP-a za financijsku potporu u 2006. godini

Boì}ni susret u Osijeku

Prigoda za sje}anje na njihove daneUdruga umirovljenika HEP-a Slavonije i Baranje

– Podru`nica Osijek, organizirala je tradicionalni boì}ni susret umirovljenika, 10. prosinca o.g., u velikoj dvorani upravne zgrade DP Elektroslavonija u Osijeku. Do sada najve}i skup HEP-ovih umirovljenika pozdravio je predsjednik Podru`nice Esad Taslidì}, a okupljene je o organizacijskoj strukturi umirovljenika unutar HEP-a izvijestio Ivan Varvodi}. On je izrazio zadovoljstvo suradnjom sa svim rukovoditeljima u HEP grupi, koji umirovljenicima izlaze u susret ne samo financijskim poticajima, nego i ustupanjem prostorija, kompjutora i telefona, nu`nih za rad umirovljeni~kih udruga.

Od rukovoditelja, nazo~ni su bili Nikola Jaman, direktor Prijenosnog podru~ja Osijek HEP Operatora Prijenosnog sustava i dr. sc. Damir Pe~varac, direktor DP Elektroslavonija. D. Pe~varac je u prigodnom govoru rekao da ono {to su oni za svog radnog vijeka stvarali, mi danas razvijamo u respektabilni elektroenergetski sustav.

- Prosje~na je starost na{ih zaposlenika 45 godina i mnogi }e se uskoro pridruìti vama na umirovljeni~kim okupljanjima. Na{ je cilj smanjiti prosje~nu starost u HEP-u te novim snagama prenijeti iskustva koja se, evo, prenose nara{tajima, rekao je D. Pe~varac. Umirovljenici su upoznati i s novostima na razini HEP-a te s projektima na podru~ju Osijeka.

Nakon slu`benog dijela, na boì}nom domjenku su se mnogi prisjetili svojih aktivnih dana u HEP-u i s HEP-om.

D. Karna{Brojni umirovljenici okupili su se prigodom boì}nih blagdana u svom HEP-u


UMIROVLJENICI

Izborna skup{tina dalmatinskog dijela Udruge umirovljenika HEP-a

Sredinom studenoga o.g. u Splitu je odràna Izborna skup{tina dalmatinskog dijela Udruge umirovljenika HEP-a. Delegati ukupno 1.272 ~lana umirovljenika toga dijela iz podru`nica u Zadru, [ibeniku, Splitu i Dubrovniku, istodobno su odràli i Konstituiraju}u sjednicu, jer su - sukladno svom Statutu - izabrali novo ~elni{tvo Udruge. Za predsjednika je, kao i prethodnih mandata, ponovno izabran Ivo Duhovi}, a za dopredsjednika Gordana Radica – Stevanovi}. Dalmatinski dio Udruge je tako|er dobio i novi tro~lani Nadzorni odbor.

Ovaj su najva`niji godi{nji sastanak umirovljenici odradili punom parom. Saslu{ali su godi{nja izvje{}a o radu svake podru`nice: kako i {to su radili, kako upravljali skromnim financijama, ~ime su se rukovodili pri dodjeljivanju pomo}i svojim ~lanovima... Dogovorili su na~in podjele novca – sredstava potpore, koja }e im na ra~une pristi}i do kraja godine, razgovarali o o~ekivanoj boì}nici te izglasali jedan vrlo vaàn zaklju~ak. Naime, odlu~ili su uloìti jo{ vi{e napora za aktiviranje novih ~lanova, poglavito mla|ih umirovljenika, onih koji su u mirovinu oti{li posljednju godinu, dvije.

Umirovljenici su dio sastanka posvetili

zajedni~kom umirovljeni~kom pitanju – povratu duga. I tu su bili suglasni, jer ih se ve}ina izjasnila za isplatu polovice duga, ali u kra}em vremenu od dvije godine.

Na{i su umirovljenici nau~ili po hepovski – nikada ne odustajati, ve} prihvatiti svaki izazov. [to drugo, nego zaèljeti im uspjeh u radu!

Vero~ka Garber

Privu}i mlade umirovljenike

Delegati Skup{tine dalmatinskog dijela Udruge umirovljenika HEP-a izabrali su svoje novo ~elni{tvo

MALI KULINARSKI ATLAS SVIJETA

Vijetnam

Bogata jednostavnost

Socijalisti~ka Republika Vijetnam (na vijetnamskom: Cong Hoa Xa Hoi Chu Nghia Viet Nam; pribli`no 83 milijuna stanovnika) zemlja je duge i te{ke povijesti, obiljeène sukobima, podjelama i ratovima.

Preci dana{njih Vijetnamaca doselili su se u prvom mileniju pr.n.e. iz Kine, a u 10. stolje}u n.e. Vijetnam se izborio za ograni~enu nezavisnost od dràve svojih predaka. No, sredinom 16. stolje}a, zbog unutra{njih sukoba, Vijetnam je podijeljen na sjeverni i ju`ni dio, a krajem 19. stolje}a (uz Kambodù i Laos) postaje dio Francuske Indokine.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata i japanske okupacije osnovana je vijetnamska Narodnooslobodila~ka armija, koja se bori za nezavisnost te nakon rata progla{ava Demokratsku Republiku Vijetnam. No, Francuzi nastoje povratiti vlast te je nastavljen rat, prekinut tek sporazumom u Parizu 1954. godine. Vijetnam je tada opet podijeljen na sjeverni i ju`ni dio.

Desetak godina kasnije, SAD zapo~inju otvoreni rat protiv Sjevernog Vijetnama u kojemu je poginulo vi{e milijuna Vijetnamaca i pribli`no 60 tisu}a Amerikanaca. Ba~eno je ~ak 6,5 milijuna tona bombi! Premda je rat nai{ao na op}u osudu, mirovni sporazum zaklju~en je tek 1973., a tri godine kasnije progla{eno je i ujedinjenje Vijetnama.

Burna pro{lost i dugogodi{nja kolonizacija, kinesko podrijetlo i zemljopisno-klimatska obilje`ja (vla`na tropska klima), klju~ni su ~imbenici u formiranju vijetnamske kuhinje. Premda najblià kineskoj (usitnjavanje namirnica, brzo pe~enje, kuhanje na pari, upotreba jednakih i sli~nih za~ina) i djelomice indijskoj, vijetnamska kuhinja se od njih razlikuje jednostavno{}u, ~e{}om upotrebom ribe i plodova mora te specifi~nog ribljeg umaka nok nam, koji se dobiva fermentacijom usoljenih riba.

VIJETNAMSKA SARMA

Sastojci: 40 dag mljevene svinjetine, 1 jaje, 10 vanjskih listova kupusa, 3 glavice mladog luka te 6-8 zelenih stabljika mladog luka, 8 suhih cvjetova tigrastog ljiljana (nije nu`no), 4-5 suhih gljiva, 1/3 {alice prozirnih (riìnih) rezanaca, 2 `lice ribljeg umaka, ½ {alice koncentrata raj~ice, 1 `lica jestivog {kroba, prstohvat glutaminata (nije nu`no), 2 `lice ulja, sol i papar.

Priprema: Listove kupusa nekoliko minuta mo~imo u vreloj vodi, a kratko na jednaki na~in i zelene dijelove mladog luka koje nareèmo na vrpce dovoljne za omatanje sarme. U toploj vodi namo~imo cvjetove ljiljana i gljive te ih sitno nareèmo. Rezance mo~imo oko 10 minuta i nareèmo na kra}e niti.

Nareèmo 2 glavice luka na tanke kri{ke, a polovicu preostalog luka na komadi}e. Pomije{amo ljiljan, gljive, rezance, luk narezan na komadi}e, mljeveno meso, 1 `licu ribljeg umaka, sol i papar te izmijesimo. Dodamo jaje i ponovno izmijesimo.

Listove kupusa poloìmo na drvenu plo~u/pladanj i na donji dio (uz peteljku) stavljamo po 1-2

`lice nadjeva, gornji dio lista zavijemo i oprezno pri~vrstimo vrpcom od mladog luka.

U tavi zagrijemo ulje, posloìmo sarme i pokriveno pe~emo oko 2 minute, pa`ljivo okrenemo i pe~emo 2 minute. U sredini tave, izme|u sarmi, napravimo udubljenje u koje stavimo luk narezan na koluti}e, koncentrat raj~ice i 2/3 {alice vode, a sarme po{kropimo ribljim umakom. Pokrijemo i pe~emo 2 minute, okrenemo i pe~emo jo{ 6 minuta.

Pomije{amo {krob i glutaminat s nekoliko `lica vode i ulijemo u sredinu tave, lagano promije{amo i kuhamo 2 minute te posluìmo s riòm koju zalijemo ostatkom umaka od pe~enja.

PEÊNO PILE S LIMUNOVOM TRAVOM

Sastojci: 1 pile srednje teìne, 3 stabljike limunove trave ili 1 `lica l. trave u prahu (zamjena: naribana korica limuna), 2 mlada luka, 2 `lice ulja, komadi} paprike ~ili, 1 `li~ica {e}era, 2 `lice lje{njaka, 1 `lica ribljeg umaka i papar.

Priprema: Nareèmo pile na ve}e komade, dodamo limunovu travu i mladi luk narezan na koluti}e, posolimo, popaprimo i ostavimo oko pola sata.

Na umjereno zagrijanom ulju pe~emo meso uz povremeno mije{anje oko 10 minuta, dodamo {e}er i malo papra, promije{amo, dodamo nasjeckane lje{njake i riblji umak te mije{amo da ne zagori. Kuhamo jo{ nekoliko minuta i posluìmo s riòm ili tjesteninom.

Putuje i kuha Darjan Zadravec

U slijede}em nastavku: S A D


Cilj tajanstvene potrage koja se proteè cijelim romanom je do}i do demonskog, do nemrtvog, do zla – i uni{titi ga za dobrobit ~ovje~anstva dok je svijeta i vijeka

Ako je ne{to nemogu}e, izvedivo je! kaè jedna ma|arska poslovica, citirana u knjizi Povjesni~arka (The Historian) autorice Elizabeth Kostove koju je, za hrvatsko izdanje (Algoritam, Zagreb, 2005.), s engleskoga preveo Damir Bili~i}. Pa tako i to da sklapam korice knjige, s vi{e od {estopedeset stranica koja, prema autori~inoj poruci ~itatelju (datiranoj 15. sije~nja 2008. u Oxfordu), jo{ uop}e nije niti napisana. Ili mo`da jest?! Ipak vjerujem svojim o~ima koje su satima bile prikovane za stranice ovog djela, koje predstavlja svojevrsnu kombinaciju povijesnog, ljubavnog, kriminalisti~kog, politi~kog i horor romana. Tako raznorodni stilovi imaju neki neobi~an tek, za koji je te{ko odrediti prija li vam u kasnim ve~ernjim satima, kada se uobi~ajeno uspavljujemo s knjigom u ruci. Dakako, sve ovisi o ~itala~kom apetitu i osobnim sklonostima.

Cilj tajanstvene potrage koja se proteè cijelim romanom je do}i do demonskog, do nemrtvog, do zla – i uni{titi ga za dobrobit ~ovje~anstva dok je svijeta i vijeka. Zlo ima ljudski lik i ime. Zove se Drakula i glavni je protagonist mnogih horor uradaka sedme umjetnosti.

GROF DRAKULA – LJUBITELJ PISANE RIJE~I I VAMPIR

Grof poznat pod nadimkom Drakula, stvarna je povijesna li~nost s pravim imenom Vlad Tepe{ – Nabada~, koji je ìvio negdje izme|u Transilvanije i Vla{ke (danas podru~ja u Rumunjskoj) te vladao Vla{kom u 15. stolje}u. Ono {to ga je u~inilo poznatim kao povijesnu li~nost su prvenstveno grozote i ne~uveno okrutne metode mu~enja i ubijanja ljudi: kako neprijatelja, tako i vlastitih podanika. Po~etna krvolo~na znanja stekao je kod jani~ara, ali ih je usavr{io te daleko nadma{io svoje u~itelje. Kao najve}i neprijatelj Otomanskog carstva i sultana Mehmeda II., bio je ~esto napadan i proganjan dok u jednoj zasjedi nije ubijen, a njegova odrubljena glava poslana u Carigrad kao dokaz sultanu.

To je, ukratko, ono {to su povijesne ~injenice. A onda, u knjizi slijedi nastavak tih zbivanja:

spajanje tijela i glave, njihovo polaganje u grob, ponovno oìvljavanje u nemrtvom obliku (neki vid vje~nog ìvota), lutanje po svijetu od manastira do manastira, ustajanje no}u i spavanje danju, regrutiranje vojske podanika sa svojstvima koja pripisujemo vampirima… Kako je Drakula, prema ovoj predaji, bio i strastveni ljubitelj pisane rije~i i tijekom tih svojih besmrtnih stolje}a marljivi kolekcionar knjiga i zapisa, poku{avao je stupiti u kontakt s istaknutim znanstvenicima, prvenstveno povjesni~arima, diljem svijeta. Na originalan na~in navodio ih je do svog prebivali{ta kako bi njihov um i znanje stavio u slu`bu svoje skuplja~ke strasti. Da bi to postigao treba ih je, osobno ili preko svojih izaslanika, ugristi najmanje tri puta u vrat i pretvoriti u nemrtve, {to je i sam bio. Rade}i to stolje}ima, Drakula je tek potvrdio rije~i profesora Rossija, jedne od svojih `rtava, prema kojima najgori nagoni ~ovje~anstva mogu preìvjeti nara{taje, stolje}a, ~ak i tisu}lje}a. A i najbolja pojedina~na nastojanja mogu s nama umrijeti na zavr{etku obi~nog ìvota.

Pro~itav{i sve to, meni se dogodilo upravo ono {to nije trebalo i {to se doga|a i doga|at }e se i drugim ~itateljima. Postaje{ op~injen(a). îme, pitate se?!, znaju}i da je ljudska povijest prepuna zla i mo`da bismo o takvim doga|ajima trebali razmi{ljati s tugom i àljenjem, a ne op~injeno. Dakako ne zlom, prije spisateljskim vje{tinama autorice. Sadràj prepun napetih zapleta, pomno za~injen pikantnim povijesnim podacima iz vrlo dislociranih i tajnovitih izvora, spretno vo|enom radnjom na tri vremenske razine (tridesete, pedesete i sedamdesete godine pro{log stolje}a) i ma{tom kojom se, kaè autorica, sluìla promi{ljeno i oprezno, a dodala bih i fascinantno, elementi su dostatni za zahtjevni naslov novog svjetskog bestsellera.

KRIK BOLNOGA SRCA

Ve}i dio radnje smje{ten je na podru~je isto~ne Europe (Ma|arska, Bugarska, Rumunjska). Za ~itatelje u Hrvatskoj zanimljiv je i podatak da se, uz ostale, spominju lokacije na podru~ju Hrvatske (Zagreb, Dubrovnik) i biv{e Jugoslavije (Sarajevo, Beograd...). Uostalom, otac glavne junakinje, povjesni~arke (roman je pisan u ja–formi), pogiba upravo u Sarajevu tijekom ratnih doga|aja devedesetih godina pro{log stolje}a.

Premda nam u svojoj ve} spominjanoj poruci ~itatelju autorica kaè: kao povjesni~arka spoznala sam da svi koji poku{avaju prodrijeti u povijest zapravo nisu nu`no u stanju preìvjeti, ne trebamo se bojati. Jer, zapravo, ova pri~a koja je krik bolnoga

srca, kao {to je ve} re~eno na po~etku, zapravo jo{ uvijek nije napisana. Ona }e to biti, kako u predgovoru pi{e, tek 2008. godine. A do tada }emo se zadovoljiti ponu|enim materijalom za koji je autorica dobila nagradu Hopwood sveu~ili{ta u Michigenu za roman u nastajanju. A do te 2008. tko ìv – tko mrtav – tko nemrtav. Kako ne biste do{li u ovu tre}u kategoriju i postali vampiri ({to se nekim likovima iz ovih pri~a dogodilo), ne}e {tetiti opreza: ~e{njak u dèpu, kriì} oko vrata, mali revolver sa srebrnim mecima u damskoj torbici ili, pak, pribor s bodeòm i ostalim instrumentarijem u aktovci. Zlu ne trebalo!

U SVIJETU KNJIGA

Elizabeth Kostova: Povjesni~arka

KNJIGA KOJA ]E TEK BITI NAPISANA

>

Tihana Malenica


HRVATSKA - SVIJET

Sa zavr{ne sve~anosti CROATIA EXPO 2005.

Zavr{nom sve~ano{}u CROATIA EXPO 2005, odrànom 17. studenog o.g., okon~ana je iznimno uspje{na pri~a o sudjelovanju Hrvatske na do sada najve}oj i najposje}enijoj Svjetskoj izlo`bi, u japanskom gradu Nagoya. Ovom su doga|aju nazo~ili brojni uglednici politi~kog, gospodarskog, dru{tvenoog i kulturnog ìvota Republike Hrvatske: Ivan [uker, ministar financija, Marina Matulovi}-Dropuli}, ministrica za{tite okoli{a, prostornog ure|enja i graditeljstva, Vesna Girardi Jurki}, biv{a ministrica kulture, predstavnici sponzora (INA, Ingra, Hrvatske vode, Hrvatska turisti~ka zajednica, Toyota Croatia) donatori Solana Ston, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska po{ta, Hrvatski nogometni savez i drugi. Dakako da su na sve~anosti bili i najzaslu`niji za veliki uspjeh hrvatskog paviljona – ~lanovi Ocjenjiva~kog suda, Hrvatskog nacionalnog odbora, autori projekta Damir Fabijani} i Studio 3LHD, realizatori projekta Vinko Bre{an, Interfilm i drugi. Zamjenik japanskog veleposlanika Koichi Miyochi i dogradona~elnik Hekinana Rjuta Suzuki, japanskog grada doma}ina Republike Hrvatske na Svjetskoj izlo`bi EXPO 2005, koji im je u Japanu uvelike pomagao, tako|er su bili gosti ovog sve~anog doga|aja.

Svjetska izlo`ba EXPO 2005 odràna je u razdoblju od 25. oùjka do 25. rujna ove godine u (jedanaest tisu}a kilometara) dalekom Japanu sa ~ak 125 zemalja sudionica. Od ukupno 20 milijuna posjetitelja, pribli`no jedan milijun ljudi obi{lo je hrvatski paviljon, koji je svojom originalno{}u izazvao veliko zanimanje japanske javnosti, a i {ire. Paviljon su posjetili i brojni uglednici, me|u kojima i k}i japanskog cara princeza Sayako te japanska princeza Takamado.

Na sve ove ugodne ~injenice sve nazo~ne sa zadovoljstvom je podsjetio Ivica Mari~i}, nacionalni povjerenik Republike Hrvatske za EXPO 2005 i Predsjednik Hrvatskog nacionalnog odbora, jo{ jedanput naglasiv{i izniman gospodarsko-kulturni zna~aj ovogoodi{njeg EXPO-a za Republiku Hrvatsku. Naime, tamo je izme|u ostaloga pokrenut zajedni~ki turisti~ki projekt Austrije, Hrvatske i Italije pod nazivom Europski dragulji, kojim se namjerava privu}i veliki broj Japanaca (podsjetimo da ih ukupno ima ~ak 120 milijuna) u turisti~ku posjetu u te tri zemlje. Nadalje, posredstvom na{eg paviljona ishodovana je i dozvola za uvoz hrvatske vode Jana na japansko trì{te. Osim toga, mom~ad hrvatskog paviljona osvojila je i tri zlatne medalje na tamo organiziranom me|unarodnom turniru u malom nogometu (dvije mu{ka i jednu ènska ekipa).

U prikazanom polusatnom dokumentarnom filmu o svim najva`nijim doga|ajima na ovogodi{njem EXPO-u, prisutnima se poku{alo do~arati njezino ozra~je i, vjerojatno, mnogi od nas su poàlili {to nisu barem nakratko bili djeli}em

EXPO-a 2005.I. Mari~i} se jo{ jedanput zahvalio svima koji

su pomogli u primjerenom sudjelovanju Hrvatske na Svjetskoj izlo`bi 2005 te im uru~io prigodna priznanja. Posebno je pohvalio osoblje na{eg paviljona, koje je zna~ajno doprinijelo uspje{noj promociji Hrvatske, a u Japanu je i izabrano za najsimpati~niji staff.

Ministar Ivan [uker izrazio je zadovoljstvo zbog velikog uspjeha Hrvatske u Japanu, obe}av{i da }e EXPO uvijek imati potporu sada{nje Vlade. Ministrica M.Matulovi}-Dropuli} je, pak, uz ~estitke i zahvalu svim sudionicima izdvojila i poseban zna~aj ovogodi{nje ekolo{ke teme EXPO-a – mudrost prirode, koju su autori na{eg projekta uspje{no odradili pod krilaticom Kap vode - zrno soli. Prisutnima se obratio i dogradona~elnik Hekinana Rjuta Suzuki te brojni gosti-primatelji priznanja.

Japanska EXPO pri~a je zavr{ena, a uskoro }e zapo~eti nova. Naime, sljede}a se Svjetska izlo`ba EXPO odràva 2008. godine u {panjolskom gradu Zaragoza. Sudionici ovogodi{njega EXPO-a nadaju se zelenom svjetlu. Nedvojbeno, spremnosti i novih ideja ne}e manjkati, a vjeruju ni sponzora s obzirom na pozitivne u~inke ovogodi{nje hrvatskog EXPO nastupa. Tomu pogoduje i po~etak procesa pregovora Republike Hrvatske za punopravno ~lanstvo u Europskoj uniji i svaku prigodu za predstavljanje na{e zemlje, pa i u [panjolskoj, valja iskoristiti na pravi na~in.

Dragica Jurajev~i}

Uspje{na promocija Hrvatske

Zavr{noj sve~anosti nazo~ili su brojni uglednici iz politi~kog, gospodarskog i kulturnog ìvota Hrvatske

Izaslanstvo CROATIA EXPO 2005, primio je predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesi}, kada mu je Ivica Mari~i}, nacionalni povjerenik za EXPO 2005 i predsjednik Hrvatskog nacionalnog odbora, uru~io prigodno priznanje

Izaslanstvo CROATIA EXPO 2005 s predsjednikom S. Mesi}em


VRATIO SE [IME

[ime je potpuno osoba za HEP, a ipak, evo ga u HEP-ovom Vjesniku. Nedavno je zatraìo potvrdu da je njegov otac na{ potro{a~. Za potvrdu je platio ~etrdeset kuna, a onda je pomislio da ih je mogao pametnije potro{iti. Vratio se kod referentice, poku{ao je {armirati, ali novac, dakako, nije dobio natrag. Mene [ime poznaje iz osnovne {kole, pa je navratio u moj ured i izdavio me jer, kako kaè, List papira ne moè toliko ko{tati. 'O}u natrag moje kune. S obzirom na to da sam [imu, koji je od mene stariji dvije godine, sustigao u {estom razredu osnovne {kole, bilo mi je jasno da }u mu te{ko dokazati da nije platio list papira, nego potvrdu u koju je uloèn rad. Zaposlio si vratara, referenticu za pronalaènje podataka i pisanje potvrde, njenu rukovoditeljicu za paraf, direktora za potpis i pisarnicu za broj i pe~at, rekao sam mu tri puta. Uzalud! Oti{ao je vrlo nezadovoljan, ali se vratio sutradan. Nisam popustio, dapa~e, nisam ga ni slu{ao, a onda me u subotu do{ao daviti doma. Bio je sretan kad sam mu dao (mojih) ~etrdeset kuna. Pametniji popu{ta. [ime, ina~e, radi u Njema~koj. [ime, nemoj se ~esto vra}ati u Hrvatsku. Ko{ta{ nas ìvaca i kuna. (Nije gotovo; ~itajte dalje.)

FORMALISTI

[ime je konobar i nema veze s javnim nadmetanjima koja su, kako im ime kaè, javna, a javne su i odluke o odabiru ponude. Premda su javne i odluke Dràvne komisije u àlbenim postupcima, rijetko ih se tko usudi komentirati. Ja ho}u, i to odluku (odnosno rje{enje) Dràvne komisije za kontrolu postupaka javne nabave.

Sve je zapo~elo objavom javnog nadmetanja za radove, nije bitno koje i kakve. Zaprimljeno je osam ponuda. Na javnom otvaranju pro~itani su podaci o ponuditeljima, cijenama i jamstvima za ponudu. Najpovoljnija ponuda bila je 130 tisu}a kuna jeftinija od druge, a 206 tisu}a od tre}e... Problem se pojavio kod jamstva za ozbiljnost ponude. Da bi ponuda bila vaè}a, ponuditelj mora dati bankovno jamstvo u iznosu pet posto od vrijednosti ponude. Tko nema jamstvo, nije ozbiljan pa se njegova ponuda ne uzima u obzir. Najjeftiniji ponuditelj dao je jamstvo ugledne banke na iznos od 20 tisu}a kuna. Da bi jamstvo bilo korektno, onako kako je propisano u uvjetima nadmetanja, nedostajalo mu je ~etiristo kuna. Naime, banka je pogre{no izra~unala postotak i napisala ga u svom jamstvu, a ponuditelj iznos nije provjerio. Istog je dana najpovoljniji ponuditelj kontaktirao s bankom i banka je, uz ispriku, ispravila iznos na svom jamstvu. Naru~itelj je prihvatio ispravku i odabrao, kako to Zakon o javnoj nabavi propisuje, ponudu s najniòm cijenom. Budu}i da je bila rije~ o sitnom nedostatku, naru~itelj bi odabrao najjeftiniju ponudu i bez ispravke iznosa jamstva. U zapisnik je u{lo sve {to je trebalo. Ali, vrag ne miruje, pa su dva ponuditelja podnijela prigovore. Naru~itelj

je prigovore odbio kao neosnovane. Jedan od ponuditelja bio je uporan i àlbu podnio Dràvnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave.

Dràvna komisija zatraìla je svu dokumentaciju, detaljno je prou~ila i donijela rje{enje. Krasno rje{enje! Muka je uhvatila sve koji su ga pro~itali. Zbog nedostatnog iznosa jamstva u trenutku otvaranja ponude, najjeftiniju ponudu proglasila je neprihvatljivom. Zbog jo{ nekih razloga, nebitnih za ovu kolumnu, poni{tila je javno nadmetanje i odluku o odabiru.

Na prvi pogled Dràvna je komisija ispravno odlu~ila. Ali, prvi pogled ~esto vara. Zakon o javnoj nabavi u prihvatljive ponude svrstava i one koje sadrè nebitne otklone, manje pogre{ke ili previde u ponudi ili u predo~enim dokazima... Zna~i, zakon dopu{ta, ali Dràvna komisija ne!

Prema mi{ljenju Dràvne komisije, zbog rizika od ~etiristo kuna, trebali smo odabrati ponudu koja je 130 tisu}a kuna skuplja. Bravo za Komisiju! Zanima me bi li ~lanovi Komisije tako postupili da su njihovi novci u pitanju?

Da objasnim: jamstvo za ozbiljnost ponude aktivira se ako ponuditelj odustane od svoje ponude i to tako da se naru~itelj naplati od banke koja je izdala bankovno jamstvo. U na{oj praksi to se doga|a vrlo rijetko. Potpuno je neva`no ho}emo li u takvoj okolnosti dobiti 20 tisu}a kuna ili ~etiristo kuna vi{e. Ali nije neva`no kada, zbog ~etiristo kuna manjeg jamstva, moramo odabrati ponudu koja je 130 tisu}a kuna skuplja. A, Dràvna komisija je upravo takav stav imala. (Nije jo{ gotovo; ~itajte dalje.)

KAMO ]E [IME?

Ima li sli~nosti izme|u [ime i Dràvne komisije? Zacijelo da ima; list papira gledaju na pogre{an na~in, ali s razli~itih pozicija. Neuki [ime, kroz svoj interes podcjenjuje na{ posao i svodi ga na vrijednost lista papira. Dràvna komisija, misle}i da {titi dràvni interes i trì{ne odnose, kroz kruto tuma~enje i primjenu propisa, trì{ne odnose svodi na formu. Time nam diè tlak i pove}ava tro{kove. Krajnosti su to s kojima se ~esto susre}emo i unutar kojih poku{avamo trì{no poslovati. Bojim se i pomisliti {to bi tek moglo biti da se, kojim slu~ajem, [ime zaposli u Dràvnoj komisiji.

Dr Aèn

S MOJE PONISTRE

(Ne)poznavanje Cvijete Zuzori} i pet minuta s po{tovanjem

Imao sam sre}u 1991. godine svojim znanjem iskustvom pomagati onim kojima je u tom trenutku bila potrebna takva vrsta pomo}i.

Ba{ na Dan sv. Nikole, zvjerski je razaran i spaljivan Dubrovnik, najvi{e njegova povijesna jezgra. Grad je ve} dulje vrijeme bio bez elektri~ne energije i vode u potpunom okru`ju, osim kontroliranih pristupa s mora, brodskim konvojima. Morskim putom do{li smo i mi, zaposlenici HEP-a, kako bi omogu}ili opskrbu elektri~nom energijom za boì}ne blagdane. Trebali smo osigurat malo svjetla u tami bezna|a. Uz pomo} predstavnika UN-a, radilo se danima na okupiranom podru~ju, me|u naoruànim ~etnicima.

Elektri~no svjetlo bilo je tra~ak nade napa}enom stanovni{tvu, osobito djeci. Uspjelo se. Svjetlo je osvijetlilo grad na Boì}.

Iz tog vremena ostalo je puno sje}anja. Rad u nazo~nosti naoruànih ~etnika, crveni dje~ji obrazi od bure i zime, cijepanje za ogrjev vrijednog namje{taja na kamenim pragovima pala~a i jedan poseban susret na zapaljenom Stradunu. Naime, tamo sam u polumraku susreo poznanika, ratnika, branitelja grada. On je pro{ao ve} sva ju`na boji{ta.. Psihi~ki i fizi~ki slomljen, ranjavan, ~uvao je sada red u razru{enom gradu. Pozvao me na kavu u svoj privremeni stan. U sam sumrak pri rastanku ponovno me pozvao da ga posjetim. Na moje pitanje gdje stanuje, odgovorio mi je da ne zna, ali da }e prona}i naziv ulice i broj. Vratio se i rekao: Stanujem u neke Cvijete Zuzori} broj 8.

Tada sam se prisjetio pjesme, O moja Cvijeta, koju je mjesec, dva prije u Slobodnoj Dalmaciji objavio uvaèni knjièvnik, danas akademik Luko Paljetak. Bio je to njegov protest protiv ~etni~kog paljenja Arboretuma u Trstenom. Protest i poruka nade. Cvijeta Zuzori} bila je uvaèna osoba renesansnog vremena, pjesnikinja, muza tada{njih intelektualaca, rado vi|ena na svim dru{tvenim doga|ajima.

Domoljub, branitelj, izloìo je svoj goli ìvot u obrani Domovine. Pjesnik je o{trio svoje pero na jednakom zadatku. Nije smetalo {to je jedan jako dobro poznavao tko je bila Cvijeta Zuzori}, a drugi za nju nikad nije ~uo. I jedan i drugi branili su Domovinu. Uvaèni akademik je 2004. godine dobio nagradu za najbolje knjièvno djelo, a ove godine za najbolju proznu knjigu (nagrada Vladimir Nazor i [andor Ksaver Gjalski) za romansiranu biografiju, Skroviti vrt, kao imaginarni dnevnik o Cvijeti Zuzori}. Moj dragi prijatelj, branitelj, rekao mi je da ne zna ni tko je gospar Luko ni tko je gospo|a Cvijeta.

U sje}anju mi je iz tih dana ostala pri~a jedne gospo|e u mjesecima redukcije nakon dolaska elektri~ne energije. Ona je stanovala na Pilama, a radnju je imala na Stradunu. Prije odlaska na posao su{ila je kosu i prevarila se u ocjeni vremena po~etka redukcije. Kada je nestalo elektri~ne energije, za pomo} se obratila Elektrojugu. Dispe~er ju je zapitao koliko joj jo{ vremena treba za osu{iti kosu. Ona mu je odgovorila: pet minuta. Dispe~er je udovoljio njenoj molbi i pustio elektri~nu energiju, na pet minuta. Sigurno je i njoj ostala u sje}anju susretljivost ljudi u HEP-u, jer u to vrijeme kada ìvot nije zna~io puno, takvo po{tivanje ìvota bilo je neprocjenjivo.

Ivo Santica

CRTICA

Sje}anja na dubrova~ke ratne patnje


ZNATE LI TKO SU BILI... ?

Maria Curie Sklodowska( 1867. – 1934.)

Marie (poljski Marya) Sklodowska je ro|ena 7. studenog 1867. godine u Var{avi u Poljskoj. Majka joj je bila u~iteljica, a otac profesor matematike i fizike. Kako kao poljski rodoljub, za vrijeme caristi~ke Rusije i njene vladavine Poljskom, nije htio predavati na ruskom jeziku, bio je otpu{ten iz slu`be i prerano umirovljen. Obitelj je zapala u velike te{ko}e i siroma{tvo. Jedini prihod bile su o~eve poduke iz matematike, a njegove ~etiri k}erke rano su nau~ile same probijati se kroz ìvot. Kada je najstarija Marijina sestra uspje{no zavr{ila studij medicije u Parizu, je koriste}i skromnu stipendiju, 1889. godine povela na {kolovanje u Pariz i Marie. Uprkos te{kim ìvotnim uvjetima i u~enju francuskog jezika, Marie je zavr{ila studij i stekla diplomu kao najbolji student.

Kada je imala 27 godina, postala je profesorom na Ecole de Physique et Chemie, i na toj {koli upoznala tada ve} poznatog profesora fizike Pierre Curiea. Godinu dana kasnije, 1895., udala se za njega. Iste godine dobila je licencijat u fizici i matematici te priprema doktorsku disertaciju o temi «nepoznata zra~enja», koje je otkrio Becquerel prigodom istraìvanja nekih uranovih soli.

Pune ~etiri godine trebalo joj je da iz jedne tone pehblende dobije jedva jedan gram novog elementa – radija i otkrije da on zra~i neke zrake – koje je ona nazvala «radioaktivnost». Tada je 25. lipnja 1903. dobila doktorat. Treba naglasiti veliku pomo} njenog supruga Pierrea Curiea. Zajedno izvodili prora~une te pisali bilje{ke o pokusima. Zato nije ni{ta ~udno da je on, zajedno sa svojom suprugom Marie i s Becquerelom, 1905. godine dobio (podijelio) Nobelovu nagradu za fiziku. Me|utim, oni nisu prestali s istraìvanjima, nego su zajedno nastavili s patentiranjima i ispitivanjima radija – kemijskog elementa za kojeg nisu znali koliko moè biti {tetan za ljudski organizam. A i da su znali, pitanje je bi li to moglo zaustaviti njihova istraìvanja.

Vrlo te{ki udarac za Marie bila je nagla smrt njenoga supruga. On je u travnju 1906., prelaze}i ulicu, pao pod ko~iju i konji su ga tako ozlijedili da je umro. Marie je ostala udovica s dvije male k}erke, ali je i dalje nastavila s pokusima. Bila je izabrana prva èna – profesor na Sorbonnei na katedri koju je naslijedila od svog supruga.

Madame Curie, kako su ju oslovljavali, prona{la je jo{ jedan radioaktivni element, kojem je u ~ast svoje domovine dala ime Polonij. To otkri}e joj je donijelo 1911. i drugu Nobelovu nagradu, ovoga puta za kemiju. Po tomu je do danas ostala jedinstvena. U idu}im godinama u Parizu je osnovala Curie-Institut, a na ~elu odjela za radioaktivna istraìvanja bila je ona osobno.

Bra~ni par Curie imao je dvije k}erke. Starija,

Irene, tako|er je postala fizi~arka i nastavila o~eva i maj~ina istraìvanja. Udala se za fizi~ara Frederica Joliota (koji je ~ak uzeo i prezime Joliot-Curie). Oboje su postali temelj Instututa Curie. A mo`da bi najljep{a nagrada Marie Curie-Sklodowskoj bila da je doìvjela dan kada su njena k}erka i zet 1935. godine dobili Nobelovu nagradu. To nije doìvjela, jer je umrla 4. srpnja 1934. godine od posljedica trajnog izlaganja radioaktivnim radijumovim zra~enjima, odnosno leukemije, kojoj nije bilo lijeka.

Radovi Marie Curie doveli su ~ovje~anstvo na prag novog doba – atomskog i nisu saznali odgovor na pitanje ho}e li svijet znati radioaktivnost upotrijebiti za korist ili za uni{tenje.

Pierre Curie je ro|en 15. svibnja 1859. u Parizu. Njegov otac Eugéne Curie bio je lije~nik, podrijetlom iz Alzasa, dok mu je majka bila k}erka industrijalca iz Savoje. Imao je brata Jacquesa. Za razliku od brata, Pierre je bio povu~eno, sanjarsko dijete, danas bi se to nazvalo autisti~nim, i imao je problema sa {kolom.Nije se mogao prilagoditi promjenama nastave iz sata u sat. Zato su se njegovoj edukaciji posvetili i otac i majka i posebno angaìrani privatni u~itelj. Premda ni jedan dan nije bio u gimnaziji ili liceju, 9. studenoga 1875. godine je maturirao i upisao fiziku na Sorbonnei. Tu je briljantno diplomirao, postigao licencijat i postao asistent za fizikalni praktikum. Kako je njegov stariji brat ve} tada imao svoj kemijski laboratorij, to i Pierre u njemu provodi mnogo vremena. U me|uvremenu, 1883. godine postaje preparator i kasnije profesor u «Ecole de physique et chimie de la Ville de Paris». U ovoj {koli za fiziku i kemiju grada Pariza radit }e Pierre Curie 21 godinu, sve do 1904., kada je izabran za profesora fizike na Sorbonnei.

On i njegov brat Jacques su 1880. otkrili piezoelektricitet na kristalu kvarca. Naime, tlak na kristalu izaziva elektri~ni napon izme|u pojedinih ploha kristala i ako se izloì izmjeni~nom naponu, mogu}e ga je kontrahirati periodi~no, a to se moè iskoristiti u praksi. I danas se itekako koristi piezoelektri~nost. Ali, bra}a Curie nisu smatrala da taj u~inak moè biti prakti~ki primjenjiv te nisu zatraìli patent, ve} su otkri}e objavili kao usputnu zanimljivu pojavu.

Kasnije je Jacques Curie postao profesorom mineralogije u Montpellieru, dok se Pierre usmjerio na prou~avanje simetri~nosti kristala. Druga skupina problema kojima se bavio u svojoj {koli bio je utjecaj temperature na magnetizam. Tu je otkrio da feromagnetizam ima to~no odre|enu temperaturnu granicu (kasnije nazvana Curieeva to~ka) te je

matamati~ki formulirao tu ovisnost. Upravo taj rad, a ne piezoelektricitet, u~inio je Pierrea Curiea poznatim. Osim toga, prora~un utjecaja temperature na magnetizam otvorio mu je vrata doktorata 6. oùjka 1895. godine. Njegov promotor, znameniti lord Kelvin, intervenirao je da ga se imenuje profesorom na Sorbonnei. Tada Pierre Curie napu{ta bavljenje elektricitetom.

Naime, 26. srpnja 1895. oènio je Poljakinju Marie Sklodowsku, koja je na Sorbonnei studirala kemiju i fiziku. Ona je bila odu{evljena, kako je jednom rekla, zalu|ena, istraìvanjima svoga profesora Becquerela. Stoga si je zadala istraìvanje na~ina izdvajanja radioaktivnih elemenata. Njenim istraìvanjima i njenom odu{evljenju priklju~io se i Pierre. Koliko je bio fasciniran tim pitanjima pokazuje njegov postupak da je 1898. godine prekinuo rad na kristalima te se priklju~io istraìvanjima svoje supruge. Zbog toga je imao problema i s upravom {kole pa je ~ak, da bi osigurao financijska sredstva, pristao na dodatna predavanja na Sveu~ili{tu u Genfu.

Nakon ~etiri godine rada, supru`nici Curie su mogli objaviti da su prona{li novi kemijski element – radij – nazvan tako radi svojstva radioaktivnosti. Ta 1903. bila je velika godina i za Pierra Curiea. Oni su u Royal Society u Londonu odràli predavanje o radioaktivnosti i tom prigodom dobili najve}u britansku znanstvenu nagradu Davyjevu nagradu. A 12. prosinca iste godine uru~ena im je, zajedno s Becquerelom, Nobelova nagrada za fiziku. Prigodom uru~enja nagrade izgovorio je Pierre Curie znamenite misli: « Treba se upitati, ili bi ~ovje~anstvo to trebalo znati, kako }e ono ovo otkri}e znati dràti u rukama, ho}e li to biti za njegovu dobrobit ili na propast». Danas, znamo {to su nuklearne elektrane i {to su atomske bombe i koja je njihova snaga.

Kako je poznati profesor Langevin u listopadu 1904. kona~no oti{ao u mirovinu, mjesto profesora fizike na Sorbonnei ponu|eno je Pierreu Curie, {to je on prihvatio. Nobelovac Pierre Curie bio je izabran za ~lana Institut de France, znamenite francuske Akademije od 40 ~lanova – besmrtnika.

Nakon ro|enja njihove prve k}erke Irene, Curieevi su ìvjeli u jednoj ku}ici u blizini parka Montsouris, kojih 2 km ju`no od Pantheona. S njima je stanovao i otac dr. Eugéne, koji se sav posvetio unu~icama, jer se 1904. rodila i mla|a k}erka Eve. Bez obzira na golemi znanstveni rad i obveze, i Pierre i Marie nalazili su vremena za odgoj djece. Posebno je Pierre volio duge {etnje u prirodi, a njegova Eve, kasnije poznata botani~arka, tvrdila je da je poznavao svaki cvjetak, svaku travku i svaki insekt te o njima znao dugo pri~ati.

I kada se sve ~inilo najboljim, Pierre je tragi~no poginuo. Poslijepodne 19. travnja 1906., prelaze}i Rue Dauphine, nakon izlaska iz laboratorija, bio je zami{ljen i nije opazio ko~iju. Poginuo je pod kopitima konja. Njegova supruga ga je naslijedila na katedri fizike na Sorbonnei. Njegovo tijelo po~iva me|u velikanima Francuske u Pantheonu u Parizu.

Priprema: Josip Moser

Pierre Curie ( 1859. – 1906.)


PRIÂ (5)

Tajne Tibeta (2): U potrazi za dokazima Isusova ìvota u Indiji

ôvjek mora religiju i vjeru promatrati mnogo {ire Vlatko Kalapo{

- ...Pobo`ni budisti bili su potpuno uvjereni da je Krist bio inkarnacija Padmasambhave, zapravo ista osoba. Misionari su kona~no morali odustati od svojih poku{aja obra}enja stanovni{tva, ne zato {to bi se suo~ili sa prevelikim otporom, nego naprotiv, zato {to je njihovo u~enje bilo interpretirano kao daljnja potvrda u~enja koju su objavili budisti~ki sve}enici.

Kao da je smatrao dovoljnim to {to nam je rekao, redovnik se ustade, pozdravi nas i lagano se uputi niz hodnik.

Peti dan napustili smo samostan i uputili se prema Ka{miru, gdje se prema pri~ama mog vodi~a nalazi sve ono za ~ime sam toliko tragao i o ~emu mi je pri~ala Marija prije nekoliko godina.

KA[MIR, INDIJSKA [VICARSKA

Ka{mir je nazvan indijskom [vicarskom zbog prekrasnih plodnih dolina sa {irokim, velikim jezerima i ~istim rijekama koje leè u podno`ju krova svijeta, Himalaya.

Taj raj na zemlji oduvijek je privla~io ljude iz mnogih krajeva, a posebno u zlatno doba Ka{mira, kad su hodo~asnici iz svih krajeva dolazili u zelenu dolinu prou~avati u~enja Gautame Buddhe.

- Zna{, Ka{mir se smatra sredi{tem Budizma i mjestom najvi{ih spritualnih i kulturnih vrijednosti . Olujne vatre Islama ostavile su za sobom tek oskudne ostatke

velikih samostana, hramova i u~enja asketa. Ima{ sre}e {to si mene prona{ao za vodi~a, ja }u ti otkriti sve tajne Ka{mira, kao i sva mjesta o kojima sanjaju mnogi istraìva~i i naj~e{}e im se san ne ostvari. Upravo onako kao {to si dobio odgovor u samostanu Hemis od njegova predstojnika, kada ti je spomenuo svete spise. U stvari, nisi ti prona{ao mene, nego ja tebe.

Rekao mi je moj vodi~ i prvi put, otkada ga poznam, vidio sam ga nasmijana.

NA KROVU SVIJETA

- Zna{, religiju i vjeru ~ovjek mora promatrati mnogo {ire nego {to vi to u~ite i primjenjujete u svojim zemljama. Svaka religija ima svoje postanke koji se temelje na legendama i pri~ama. Kada se kod nas spomene pri~a o Isusovom boravku u Ka{miru, tada se uvijek podigne mnogo pra{ine. Tada svi za{ute. Zna{ li za prisutnost ìdovskih plemena isto~no od Izraela, ~ak i ovdje u Ka{miru? Zna{ li za veliku sli~nost tvoje Biblije i starih Vedskih spisa? Zna{ li za mnoge sli~nosti svih velikih proroka? Jesi li ti dobro pro~itao i prou~io svoju svetu knjigu Bibliju?

Samo sam ga pogledao, malo se zamislio i u sebi priznao da Bibliju poznajem vrlo povr{no. Promatrao sam starca koji mi je pri~ao o tajnama moje vlastite religije.

Sjedio sam na krovu svijeta i promatrao dolinu, kojom su tisu}ama godina kro~ile civilizacije pi{u}i povijest ovoga svijeta. Ovdje su nastajali temelji moderna svijeta, temelji svih razlika radi kojih su se vodili i radi kojih se vode mnogi ratovi.

Kojeg li apsurda? Ljepota svijeta pretvara se u energiju uni{tenja radi egoizma pojedinaca. Pomisao na taj besmisao pokrenuo mi je suze koje su tekle ispiru}i mnoge grijehe u~injene tisu}ama godina povijesti.

Starac me pitao: Zna{ li tko je bio Mojsije?

SLI^NOSTI MOJSIJA I ZARATUSTRE

Nisam bio svjestan u kakvu me dubinu starac vodi. Imao sam osje}aj da sjedim pokraj svjedoka svih velikih doga|aja postanka svijeta. On je mirno nastavio svoju pri~u.

- Nedvojbeno je da je Mojsije stvarno postojao kao povijesna osoba. Odrastao je na kraljevskom dvoru, odgojili su ga sve}enici te je stekao visoki stupanj naobrazbe. Koristio se ~udnom mje{avinom ~iste znanosti i neobi~ne magijske prakse, proètom elementima Veda, mojih svetih spisa, kao i elementima egipatske idolatrije.

Namjera mu je bila proglasiti postojanje jedinog Boga, Boga Izraela i dokon~ati oboàvanje svih drugih bogova. Poput Mojsija i Zaratustra je imao na raspolaganju svetu vatru pomo}u koje je mogao izvoditi mnoge trikove. Zaratustra je ìvio oko pet tisu}a godina prije Mojsija, bio je kraljevske krvi i kao i Mojsije i njega su oduzeli majci. Nakon tridesete godine postao je prorok nove religije. Sjede}i na ognjenom prijestolju na svetoj planini Albordj, okruèn plamenovima, Bog mu je najavio svoje svete zakone. Zaratustra je tako|er putovao sa svojim prista{ama u daleku obe}anu zemlju, do{ao do obale mora i razdijelio vodu uz pomo} svoga Boga, tako da bi bo`ji narod mogao prije}i po suhome. Primje}uje{ li neke sli~nosti?

Prema Bibliji, Izraelci su ostali sedam mjeseci na brdu Sinaj i onda poku{ali krenuti dalje u obe}anu zemlju.Poku{aj je propao i izraelski narod je morao ~ekati ~etrdeset godina u oazi Kades. Kad je Mojsije shvatio da ne}e jo{ dugo ìvjeti, objavio je zakone koji }e se u obe}anoj zemlji morati smatrati svetim. Njegova grobnica ostala je nepoznata. ûdno je {to postoji detaljan opis mjesta pa je time ~udnije da se njegov grob nije mogao prona}i. îni se nevjerojatnim da se izraelski narod nije pobrinuo za grobnicu dostojnu svog velikog spasitelja i vo|e, od kojega bi morali barem ostati neki tragovi. Zna{, tragovi ovoga groba postoje, ali ne u blizini Palestine!......Oni se nalaze na sjeveru Indije.......”

DO MOJSIJEVA GROBA – SAMO ODABRANI

Tada je naglo za{utio. Tijelo mu je po~elo drhtati, kao da je upao u svojevrsni trans.

Kada je spomenuo Mojsijev grob osjetio sam neobi~nu energiju.

Pogledao me tada mirno i nastavio:- Biblija sadrì pet orijentacijskih to~aka za

mjesto gdje je Mojsije sahranjen: poljane Moaba, brdo Nebo u planinama Abarima, vrh brda Pisge, Bet-Peor i Hesbon.

Obe}ana zemlja bila je namijenjena isklju~ivo samo djeci Izraela, a ne svim Hebrejima. Zemlja mora biti iza Jordana. Doslovno zna~enje Bet-Peora

zna~i mjesto koje se otvara. Rijeka Jhelum na sjeveru Ka{mira, na perzijskom se zove Behat, a mali gradi} gdje se dolina otvara u ravnicu jezeta zove se Behat-Poor.

Samo 18 kilometara od Bandipura leì selo Hasbal. Brdo Nebo je posebna planina u lancu Abari. Svih pet imena mogu se na}i u neposrednoj blizini jedno do drugoga.

I to ovdje u Ka{miru, upravo ovdje iznad ~ega ti sada sjedi{. Pogledaj u nebo!

> I Mojsije, sluga Jahvin, umrije ondje u zemlji moapskoj po Jahvinoj zapovijedi. I ukopa ga on u dolini u zemlju nasuprot Bet-Peoru. Do dana dana{njeg nitko nije doznao za njegov grob....(34,4-6).>

Od mjesta gdje mi sada sjedimo, trebamo i}i pje{ice do malog sela Booth na podno`ju brda Nebo.Penjat }emo se oko jedan sat uz stalno uspinjanje prema zapadu.

Tamo oblik brda i rasko{na vegetacija podsje}a na va{e europske breùljke.

“Vali rishi” je ovla{teni ~uvar groba i on vodi samo one odabrane do mjesta na kojem je izgra|en mauzolej. Tamo u sjeni malog drveta nalazi se kamen koji str{i metar iznad zemlje. Zove se “ Mojsijev kamen”. Grob se nalazi blizu poljana Moaba, blizu vrha Pisge, na brdu Nebo, nasuprot Betpeoru. U tom kraju, kao i u drugim dijelovima Ka{mira postoje brojna mjesta s biblijskim imenima, a jedno se zove “ Mojsijevo mjesto”, a ju`no od Srinagara nalazi se “Mojsijevo kupali{te”. Kamen je teàk pribli`no 70 kg, i prema legendi diè se sam od sebe i lebdi u zraku oko metar visoko, ako ga jedanaest ljudi dotakne jednim prstom uz izgovaranje ~arobne formule.

Broj jedanast, zajedno sa kamenom prestavljaju izraelska plemena.

STANOVNICI KA[MIRA IZRAELSKOG PODRIJETLA

Slu{ao sam ga i nisam mogao donositi nikakve zaklju~ke. Osje}ao sam energiju mjesta gdje sam se nalazio.

- Stanovnici Ka{mira druk~iji su u svakom pogledu od drugih rasa u Indiji. Njihov izgled, crte lica, na~in ìvota, pona{anje, eti~ka na~ela, karakter, odijevanje, jezik, obi~aji – tipi~no su izraelskog podrijetla. Ljudi ovoga kraja nikada ne upotrebljavaju mast, ve} kao izraelci koriste samo ulje.

Mnogi grobovi u Ka{miru gledaju prema zapadu, a islamski uvijek leè u smjeru sjever-jug. Sutra }u ti pokazati Mojsijev grob te mjesto za koje mnogi vjeruju da je Isusov. Mjesta koja predstavljaju misteriju svijeta, to su mjesta velikih vrijednosti. Ni{ta ne pitaj, ni{ta ne razmi{ljaj. Jedan si od rijetkih koji }e to mo}i vidjeti.

Nakon {to ih vidi{, nikome ni{ta ne smije{ govoriti.To je tajna koju sobom mora{ odnijeti u grob. Kada ih vidi{ sve }e ti biti jasno.

(nastavak u sljede}em broju: Tajna Mojsijeva groba)


Veronska izlo`ba je jedinstveni svjetski doga|aj koji nudi potpun umjetni~ki pregled me|ukontinentalne tradicije u izradi boì}nih jaslica, propagiraju}i multietni~nost i toleranciju izme|u razli~itih naroda i kultura

HEP Vjesnik je nekoliko puta pisao o zaposlenici rije~koga Elektroprimorja Margareti Krsti}, koja se bavi izradom autenti~kih figurica od keramike, terakote i sli~nih materijala. Pisali smo o njoj jo{ dok je bila nepoznata javnosti. Danas, nakon {to je dobila poziv i izloìla svoje boì}ne jaslice na XXII. me|unarodnoj izlo`bi boì}nih jaslica u umjetnosti i tradiciji u Veroni, za Margaretu se moè re}i da je postala renomirana umjetnica. Naime, na spomenutoj izlo`bi, koja se odràva u Areni u Veroni od 3. prosinca 2005. do 22. sije~nja 2006. godine, sudjeluju najbolji talijanski i svjetski majstori koji izra|uju jaslice, kao i brojni svjetski muzeji i kolekcionari. Ta presti`na tradicionalna manifestacija, koju je osmislio i utemeljio Alfredo Troisi, svake godine dobiva brojna visoka priznanja, poput visokog kumstva UNESCO-a. Biti u takvom dru{tvu doista nije lako, {to dokazuje i ~injenica da je Margareta Krsti} u Veroni, gdje je izloèno 400 jaslica iz cijeloga svijeta, bila jedina predstavnica Hrvatske. Veronska izlo`ba je jedinstveni svjetski doga|aj koji nudi potpun umjetni~ki pregled me|ukontinentalne tradicije u izradi boì}nih jaslica, propagiraju}i multietni~nost i toleranciju izme|u razli~itih naroda i kultura. Vjerojatno su zbog toga jaslice Margarete Krsti} i zasluìle mjesto u veronskoj Areni. Naime, Margaretine figure su originalne po tomu {to su njezini kraljevi koji se dolaze pokloniti malom Isusu odjeveni u hrvatske no{nje, a ostali pu~ani koji dolaze slaviti Djetetovo ro|enje u tradicionalne grobni~ke narodne no{nje.

POZIV I ZA IZLO@BU 2006. GODINE

U Veroni je Margareta nai{la na neo~ekivane tehni~ke pote{ko}e. Naime, njezine jaslice su velike i ona je prije polaska dobila od organizatora obe}anje da }e joj osigurati 10 ~etvornih metara izlo`benoga prostora. Kada je stigla u Arenu, vidjela je da joj je na raspolaganju samo jedna ~etvorni metar, kao i ve}ini ostalih autora. Problem je rije{io osobno autor ideje o izgradnji Me|unarodnog muzeja ro|enja, Alfredo Troisi, koji joj je ustupio prostor predvi|en za njegove jaslice i jo{ jedan. Zahvaljuju}i tomu, Margaretine jaslice izloène su

NA[I IZVAN HEP-a

Margareta Krsti} na svjetskoj izlo`bi boì}nih jaslica u Veroni

Margaretine jaslice dostojno predstavile hrvatsku kulturu

Boì}ne jaslice Margarete Krsti}

Arena u Veroni u kojoj se odràva XXII. me|unarodna izlo`ba boì}nih jaslica

Margareta Krsti} uz svoje jaslice, izloène me|u 400 jaslica iz cijeloga svijeta na presti`noj veronskoj izlo`bi

o~ima veronske publike, istina u dva dijela, ali ipak su u Areni. Gospodin Troisi pozvao je Margaretu na izlo`bu sljede}e godine, obe}av{i joj da }e joj osobno osigurati onoliko prostora koliko je za njezine jaslice potrebno.

Neumorna Margareta boravila je u Veroni samo nekoliko dana, a odmah nakon povratka organizirala je u Kapeli @upnog stana u Jelenju izlo`bu keramike „Marija Slu`benica“ iz „Marijanskog ciklusa“. O najnovijim radovima Margarete Krsti}, Kre{o Kova~i~ek u katalogu izlo`be pi{e:

- Njene su figure suptilno svedene na ono bitno i u toj profinjenoj redukciji nalazimo jamstvo da njena produkcija ne zapada u ki~ koji je stalna opasnost pri tretmanu ovih tema. Ki~ se, ve} dobro znamo, nikako ne moè zadovoljiti jednostavnim i redukcijom na ono bitno, on se karakteristi~no bazira na dekoraciji i nekriti~nom gomilanju pojedinosti. Toga u radu Margarete Krsti} jednostavno nema, ~ak i kada koristi pozlatu u neuobi~ajenoj kombinaciji s galestro glinom. Ivica Tomi}

>


KRIŽALJKA

(Ur.)


SVJETLOST

Elektroslavonija osvijetlila kri`ni put sveti{ta Gospe od uto~i{ta u Aljma{u

Aljma{ko sveti{te Gospe od uto~i{ta, jedno je od najstarijih i najposje}enijih marijanskih pro{teni{ta \akova~ke i Srijemske biskupije. Pro{le godine obiljeèna su tri stolje}a od kada su prelijepi kip ~udotvorne Gospe Aljma{ke Isusovci donijeli do mjesta{ca koje je, mudro su procijenili, vrlo prikladno za dolazak hodo~asnika i vodenim putem. Tako je, zna~i, 1704. godine prvi puta Gospa spas prona{la u Aljma{u, kamo je iz Luga u Baranji sklonjena pred kalvinskom najezdom {to se {irila iz srednje Europe prema jugu. Aljma{ani su kipu, kojem su i sami hodo~astili, pruìli uto~i{te, a to je i glavni razlog zbog kojega je slu`beno prozvana Gospom od uto~i{ta. Drugi puta prognana je po~etkom devedesetih. Sveti{te je ru{eno ~etiri, pet puta i naposlijetku sravnjeno sa zemljom. No, kip Gospe s djetetom Isusom u naru~ju, prona|en ispod hrpe uru{enih cigala, ~udom je bio relativno dobro o~uvan, {to je moglo vidjeti skoro 12 tisu}a vjernika u osje~koj ùpnoj crkvi Sv. Petra i Pavla 31. listopada 1992., nakon {to je izvu~en iz okupiranoga Aljma{a. Od tada pa sve do kolovo{koga povratka prije sedam godina predvode}i Aljma{ane ku}i, Gospa prognanica bila je najpouzdanija tje{iteljica svoga prognanoga puka.

ZAPLOVILA ALJMA[KA LABUDICA

Da su vjera, ìvot i svjetlo unato~ svemu bili ja~i, svjedo~i danas u sredi{tu Aljma{a uz Dunav krasna nova ùpna crkva Poho|enja Marijina, nalik na labudicu, kako ju Aljma{ani od milja i zovu. Ponad Aljma{a, me|utim, povija se kri`ni put – rezultat mara vi{e od 600 donatora, koje su motivirali osje~ki katoli~ki gospodarstvenici okupljeni u udruzi S tobom u zajedni{tvu. Upravo je to razlog zbog kojega }e i ovogodi{nje ljeto ostati utisnuto velikim slovima u povjesnici i mjesta i mjesne crkve. Nakon vi{e od pola stolje}a, naime, u Aljma{u je obnovljen sadràj {to je postojao ~ak 226 godina. Tradicija je nasilno prekinuta 1952., kada je brdo Kalvariju, s lijeve strane na ulazu u Aljma{, jugovojska devastirala i prenamijenla u bunker. Tako se mjesto ucijepljeno u trome|u isto~ne Slavonije, Baranje i Ba~ke pogleda uprtoga naprijed sje}a trenutaka svojega uskrsnu}a (1. kolovoza 1998.), kad su se Aljma{ani vratili svojim domovima brodovima za rasute terete, ne zaboravljaju}i ni vrijeme suza i 1. kolovoza 1991. kad su na isti na~in bili istjerani.

KALVARIJA- ZAOGRNUTA SVJETLO[]U

Prvoga ovogodi{njega kolovo{koga dana, na sve~anom otvorenju je dr. \uro Hrani}, pomo}ni |akova~ki i srijemski biskup, blagoslovio stazu dugu 350 metara i njezinih 14 postaja. Kada ih je u kasnoljetno predve~erje zaogrnula svjetlost, bilo je potpuno jasno za{to se kaè da se ìvot ne mjeri brojem udisaja koje napravimo, nego trenucima koji oduzmu dah. Cijela pri~a jo{ je ljep{a ako se zna da je upravo osje~ka Elektroslavonija zaslu`na za taj dio

mozaika. Zato ne ~udi odgovor Kre{imira Bali~evi}a, nadzornoga inènjera na poslovima vezanim uz osvjetljenje kalvarije, na pitanje kakav je bio osje}aj kad se nakon sjajno odra|enog posla osvrnuo na vrhu s kojega puca predivan pogled na Dunav s jedne i na osvijetljen kri`ni put, s druge strane.

- Nezaboravan je to osje}aj, jer zna{ da si ugradio djeli} sebe. Mije{aju se ponos i sre}a i zadovoljstvo. Rije~ je o specifi~nom zadatku, gdje se ponovno pokazalo kako elektro-struka kreativnosti daje krila. Uspje{no smo ga priveli kraju zahvaljuju}i dobro uskla|enome timskom radu direktora DP Elektroslavonija Osijek, dr. sc. Damira Pe~varca, Damira Karavidovi}a, Milenka [kare i rukovoditelja Pogona Osijek Josipa Lovrin~evi}a. Pogon Osijek bio je nositelj posla, ~iji su majstori radili ne obaziru}i se na 39 srpanjskih Celzijusa, a ni na rojeve napasnih komaraca. I nitko se nije {tedio. Radili su koliko je trebalo, nerijetko vi{e od onoga {to zahtijeva redovito radno vrijeme i ba{ se osje}ao kr{}anski duh po`rtvovnosti, a to je nosilo sve.

U prvoj fazi projekta vrijednoj tri milijuna kuna, DP Elektroslavonija Osijek odradila je posao od ~etrdesesetak tisu}a kuna, {to zna~i da je poklonila cjelokupni rad izgradnje javne rasvjete kri`noga puta, polaganja kabela, podizanje stupova...

MJESTO GDJE DUNAV I DRAVA LJUBE NEBO

- Treba re}i da je Aljma{ malo, relativno siroma{no mjesto i svaka investicija doprinosi njegovu boljitku. Moè se zaklju~iti da }e se ondje zacijelo uskoro raditi na kvalitetnijem razvoju vjerskoga turizma. Obnova aljma{koga kri`noga puta svjedo~i kako vjeru nikada ne treba gubiti i premda su neki mo`da mislili kako se ìvot vi{e nikada ne}e vratiti u Aljma{, nova crkva i kri`ni put ljep{i nego ikada pokazali su ne{to potpuno suprotno. Zato sve koji }e ovo pro~itati pozivam u Aljma{. Skrenuo bih pozornost na kri`ni put, osobito lijep u predve~erje i diskretno osvijetljen. Nalazi se na ulazu s lijeve strane, a manje od pet minuta pje{ice se moè do}i do crkve. Do|ite u Aljma{, to je mjesto gdje Dunav i Drava ljube nebo, ondje }ete prona}i mir i uìvo vidjeti neuni{tivu snagu ìvota, poru~io je Kre{imir Bali~evi}.

Tradicija obnovljena nakon vi{e od pola stolje}a Ljerka Bobali}

Snimili: Josip Lovrin~evi} i Kre{imr Bali~evi}

Aljma{ka ùpna crkva Poho|enja Marijina nalikuje labudici

Dr. \uro Hrani}, pomo}ni |akova~ki i srijemski biskup blagoslovio je 1. kolovoza kri`ni put kojega je osvijetlila Elektroslavonija

Kre{imir Bali~evi}, nadzorni inènjer: svi su radili koliko je trebalo, osje}ao se kr{}anski duh po`rtvovnosti, a to je nosilo sve


«Te{ko je rije~ima opisati kako se osje}am kada darujem krv – poku{ala mi je objasniti Senka Maras, operater u splitskom Odjelu za poslovnu informatiku i tajnica Kluba darivatelja krvi splitske Elektrodalmacije, koja je nedavno postala iznimna vrsta jubilarke. Naime, Senka je darovala krv trideset i peti put, {to prema propozicijama Crvenog krià Hrvatske vrijedi kao pedeset mu{kih darivanja. Takvi su jubilarci nagra|eni posebnim priznanjem - srebrnom medaljom i zlatnim lan~i}em s privjeskom stilizirane kapljice krvi.

Uvijek mi padne na um da je ta njihova kapljica dio jednog veli~anstvenog slapa (kao {to to lijepo kaè poznata pjesma). Ali ovi humanitarni dragovoljci imaju neki drugi sustav vrijednosti i neke druge nagrade ~ine ih puno sretnijima.

- Ina~e nisam posebno hrabra osoba,bojim se ~ak i igle, ali sve sam slabosti nadvladala samom pomisli da sam nekomu pomogla. Puno puta mi se dogodilo da su me zbog zdravstvenih razloga odbili i da nisam mogla toga dana dati krv. Tada sam doista tu`na i nesretna. A kada mi kaù da to mogu u~initi, veselim se poput malog djeteta. I zato sam te «manjkove» u davanju poku{ala naknaditi tajni~kim radom, organizacijama akcija darivanja, humanitarnim radom pri bolnici i raznim udrugama…

Senka Maras tako|er je ~lanica Skup{tine ùpanijskog Crvenog krià i jedna je od vrlo rijetkih osoba koje su dobile rupubli~ku nagradu za dugogodi{nji doprinos na animaciji i okupljanju darovatelja krvi. To vrijedno priznanje uru~eno joj je

1998. godine. Za svoje jubilarno darivanje krvi, zajedno s

jo{ 25 splitskih humanitaraca, nagra|ena je izletom u Vukovar. Tamo su poloìli vijence na spomen po~ivali{ta vukovarskih stradalnika.

Ali, nikakvo priznanje Senka Maras ne smatra isklju~ivo osobnom zaslugom i rado }e svaku od njih podijeliti s drugima. Zato kaè:

- Imala sam veliku sre}u raditi u Klubu koji je prepun divnih ljudi. Svi su moji ~lanovi dobri. Na njih se mogu osloniti u svakom trenutku. I samo to pomaè meni da budem uspje{na tajnica..

Sre}e {to svi mi u splitskom dijelu HEP-a imamo Senku i sve te divne ljude, ponekad nismo ni svjesni. Zato je pisanje o njima uvijek zadovoljstvo.

Vero~ka Garber

NA[I IZVAN HEP-a

Senka Maras, darivatelj krvi 35. puta

Iznimna vrsta jubilarke

Na raspolaganju za nove uloge Na{ kolega Neven Pilipovi}, upravni pravnik

iz vara`dinske Elektre, od 1988. godine u radno se vrijeme bavi imovinsko-pravnim poslovima, pitanjima vlasni{tva i {teta, a svoje slobodno vrijeme posve}uje ne~emu potpuno druk~ijem. Naime, tada u prvi plan dolazi njegova umjetni~ka du{a. Osim {to se vi{e od 15 godina bavi glumom, ve} 10 godina zajedno sa suprugom Nata{om priprema brojne lutkarske predstave za djecu, kao i one kombinirane lutke-glumac. A lutke, dakako, izra|uje - sam. Napomenut }emo da je glumio simpati~nog tuìtelja Sirotkovi}a u prvoj hrvatskoj sapunici – Vili Mariji. Otkuda svi ti interesi ?.

Neven se, kaè, glumom ozbiljnije zapo~eo baviti jo{ osamdesetih godina u vara`dinskom HNK August Cesarec, kada je Dubravko Torjanac osnovao

gluma~ki ansambl AC 77. Glume}i u predstavama po Brechtu, Paljetku, Krleì i drugima, aktivno se bavio glumom {est-sedam godina. Toliko je zavolio kazali{te i javne nastupe da je ~ak pomi{ljao izabrati glumu kao profesionalno zanimanje.

- Kolebao sam se oko Gluma~ke akademije, ali budu}i da mi je obitelj pravni~ka - prevladalo je opredjeljenje za siguran pravni~ki posao, gluma moè biti hobi – obja{njava Neven svoje mladena~ke dvojbe. Tako se glumom bavi u slobodno vrijeme, a potkraj svake godine po~inje raditi i dje~je lutkarske predstave.

LUTKARSTVO –OBITELJSKI POSAO

Nevenova ljubav prema lutkarstvu, na ~udesan se na~in poklopila s ljubavlju i nadareno{}u njegove

Neven Pilipovi}, pravnik u DP Elektra Vara`din – lutkar i glumac

supruge Nata{e za pisanje tekstova i odijevanje lutaka za njihove priredbe i predstave, koje odràvaju naj~e{}e za Svetog Nikolu i uo~i Boì}a. Do sada su izveli devet lutkarskih predstava, a desetu pripremaju. Da je to stopostotni obiteljski hobi potvr|uje i uklju~enost u pripremanje lutkarskih predstava.i njihovih sinova, ~etrnaestgodi{njeg Jurija i devetgodi{njeg Janka. Jurij ima i gluma~kog talenta, a na ovogodi{njem ùpanijskom Lidranu je osvojio drugo mjesto. Jako mu leì kajkav{tina - pjesme, monolozi, nagla{ava ponosni otac Neven. Kaìmo i to da su se Neven i Nata{a i upoznali na jednoj od predstava u kojoj je glumio Neven.

Kada zapo~inje bavljenje lutkarstvom? Zamisao za izradu prve lutke datira od prije 10 godina i iskori{tena je za jednu od predstava u kojoj je je Neven igrao i Djeda Mraza. Kako ih je mlada publika odli~no prihvatila, odlu~ili su nastaviti s lutkarskim predstavama. Prije dvije, tri godine poha|ao je seminar za lutkare, kojeg su vodili prof. Albrecht Roser, najpoznatiji svjetski marionetar i njegova asistentica Ingrid Hofer. Tu je puno nau~io o tehnici izrade lutaka, komunikaciji s lutkama i njihovoj prezentaciji. Ina~e, sve svoje lutke ~uva i danas ima kolekciju od blizu 20 lutaka razli~itih veli~ina i tehnika izrade. Izrada lutaka, doznajem, vrlo je zahtjevan posao i od skice do izrade potrebno mu je tri tjedna, radnim danima dva do tri sata, a vikendom puno vi{e. Za izradu lutkine glave naj~e{}e koristi stiropor, a za tijelo kombinaciju razli~itih materijala. Najvi{e posla ima oko izrade ruku, koje se sastoje iz vi{e dijelova. Kada je lutka dovr{ena, slijedi odijevanje i dotjerivanje {to radi supruga Nata{a. Lutkarske predstave odràvaju prema pozivu i vrlo su samozatajni,

Lutkarstvo je stopostotni obiteljski hobi – Neven, supruga Nata{a i sinovi Jurij i Janko zajedno s lutkama, koje je izradio Nevena~unalo


[PORT

Zavr{ila jesenaska nogometna sezona Radni~kih {portskih igara grada Osijeka

- Jesenska sezona je pro{la i dojmovi se polagano slijeù, kaè Milan Berger, trener i vo|a sjajne nogometne osamnaestorke osje~ke Elektroslavonije, ne skrivaju}i pritom zadovoljstvo. A zadovoljstvo se odnosi na rezultat: Elektroslavonija se, izme|u osam mom~adi, okrunila prvim mjestom u velikom nogometu na Radni~kim {portskim igrama grada Osijeka. Jezgru tima, pripomenuo je, ~inili su {porta{i HEP-ove udruge "Hrvatski dragovoljac". Tridesetogodi{nju tradiciju {portskoga susretanja na Radni~kim {portskim igrama prekinuo je jedino rat, a {porta{i Elektroslavonije nisu propustili ni jedno natjecanje. Osim u velikom nogometu, natje~u se i malonogometni sastavi, ko{arka{i, kugla~i ...

Me|utim, takav dobar velikonogometni rezultat, dodaje trener, "Elektroslavonija" nije zabiljeìla ve} petnaestak godina. Saznajemo da M. Berger vodi tim drugu godinu, a pro{le godine su bili tre}i zbog nedostatka {portske sportske sre}e. U ovoj sezoni, sve se posloìlo na najbolji mogu}i na~in za njih. To zna~i da su se pozlatili redovni treninzi, ozbiljnost i kreativnost cijelog tima. Ako se zna da je rije~ o dobrim prijateljima koje veè velika ljubav prema {portu, jer svi od reda su odranije u tom svijetu, ovojesenjski rezultat je logi~an zavr{etak jedne velike èlje i truda. Vrijedno je spomenuti korektno pona{anje navija~a, ali i dobru organizaciju, iz ~ega je lako

zaklju~iti kako su u nogometnim nadmetanjima uìvali svi podjednako. Nisu propustili proslaviti svoj uspjeh, onako kako to rade Slavonci, na igrali{tu u Gradskom vrtu. Na pitanje slijedi li zati{je ili nastavak rada, M. Berger, koji je do nedavno bio i me|unarodni trener, odgovara da je nezahvalno "sjediti na lovorikama", ve} se nastavlja s radom. Naime, idu}e godine treba obraniti titulu.

- Bez discipline i odgovornosti nema uspjeha. Mi smo ozbiljna i ugledna tvrtka i toga moramo biti svjesni i na {portskom terenu. Povrh toga, svi smo mi biv{i {porta{i. U mom~adi imamo dobrih nogometa{a, koji su u stanju sljede}e sezone o~uvati prvo mjesto. Nova sezona, koja po~inje u kolovozu 2006., igrat }e se na razini regije pa je i to dodatni izazov, poru~uje M. Berger.

Najavio je i mogu}e promjene, a kada je rije~ o novim ~lanovima, kaè da postoji veliko zanimanje. Uz po{tivanje pravila {anse su mnogima otvorene za priklju~enje „najboljim i najhrabrijim momcima“, kako je {ampionsku mom~ad nazvao njihov trener. A za tu mom~ad igraju: Joèf Ki{urek, Danijel Trampus, Damir Liovi}, Silvio Bi}an, Dinko Andabaka, Velimir Bo{njak, Tihomir Vondrak, Ivica Martinovi}, Vihor Peri{ki}, Ivica Le{kovi}, Zoran Juka, Zoran Daki}, Miroslav în~ak, Branko Vrdoljak, Mladen Leskur, Miroslav Grevinger, Dejan @ivakovi} i Milan Troskot.

Ljerka Bobali}

Osje~koj Elektroslavoniji pripao najsjajniji pokal

Izvrsna nogometna mom~ad osje~ke Elektroslavonije, prvaci na Radni~kim {portskim igrama grada Osijeka, idu}e godine nastojat }e obraniti zlato

Senka Maras sa svojim priznanjima dobivenim za jubilarno darivanje krvi

Na raspolaganju za nove ulogeponajvi{e stoga {to fizi~ki ne mogu pokriti veliko zanimanje za njihove predstave, kako u Vara`dinu i Vara`dinskoj ùpaniji, tako i u Me|imurskoj ùpaniji. Va`no im je, kaè, izvesti predstavu tako da ih djeca dobro prihvate, {to do sada i jest slu~aj. A ideja ne nedostaje...

UZ KAZALI[NE I TELEVIZIJSKA ULOGA

Na kraju se vra}amo ulozi tuìtelja Sirotkovi}a u Vili Mariji i tomu kako je vara`dinski pravnik zavr{io u najpopularnijoj doma}oj sapunici. Sve je zapo~elo s pozivom za snimanje reklama, {to je Neven odradio. Nakon njih uslijedio je u kolovozu pro{le godine poziv iz Ava produkcije, koja je snimala Vilu Mariju, za jednu sporednu ulogu. I tako se na{ kolega zajedno s poznatim glumcima i puno natur{~ika uklju~io u taj projekt, jer nije htio propustiti prigodu da se nakon brojnih uloga u predstavama na daskama oku{a i na malim ekranima. Osim toga, kaè da mu je bila ~ast glumiti s poznatim hrvatskim glumcima poput Nives Ivankovi}, @arka Radi}a i Slavka Jurage. Snimio je 15 scena u devet epizoda i to bez puno ponavljanja, sve je i{lo glatko – dobro se je sna{ao i u kratko vrijeme svladao svoje tekstove. Uspore|uju}i kazali{no i televizijsko iskustvo, prednost daje onom prvom, gdje glumac osjeti reakciju publike. Zadovoljan je i stoga {to su bile dobre ocjene njegovih iznena|enih kolega s posla i sugra|ana.. A potro{a~i, s kojima svakodnevno kontaktira, bili su zbunjeni i iznena|eni kada im je na vrata pokucao tuìtelj Sirotkovi}. Na kraju na{eg razgovora poru~uje da je za novu gluma~ku ulogu uvijek na raspolaganju.

Dragica Jurajev~i}

218-219 u ovom broju4 hep vjesnik 178/179 (218/219), studeni/prosinac 2005. reagiranje u...

Documents