Temeljem lanka 61. Zakona o zatiti i spaavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesrea (Slubene novine Federacije BiH, broj: 39/03) i lanka 8. stavak 4. Zakona o prostornom ureenju (Slubene novine Federacije BiH, broj: 52/02),Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na prijedlog Federalne uprave civilne zatite i Federalnog ministarstva prostornog ureenja i okolia, donosi

U R E D B U O MJERILIMA, KRITERIJIMA I NAINU IZGRADNJE SKLONITA I TEHNIKIM

NORMATIVIMA ZA KONTROLU ISPRAVNOSTI SKLONITA

I -OPE ODREDBE

lanak 1.

Ovom uredbom, sukladno zakonu, utvruju se mjerila i kriteriji o nainu izgradnje sklonita i tehniki normativi za kontrolu ispravnosti sklonita, podruja gdje se trebaju graditi sklonita, kao i uvjeti za izgradnju i odravanje sklonita na podruju Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija). Pri planiranju, projektiranju i izgradnji sklonita primjenjivat e se odredbe Zakona o prostornom ureenju (Slubene novine Federacije BiH, broj: 52/02), Uredbe o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog ureenja ("Slubene novine Federacije BiH", broj: 63/04).

lanak 2.

Sklonitem, u smislu ove uredbe, podrazumjeva se dvonamjenski objekt ili poseban objekt koji se koristi za zatitu ljudi i materijalnih dobara od zranih, raketnih, topnikih, minobacakih i drugih napada, upotrebe radijacijskih, kemijskih i biolokih sredstava, odnosno nastanka opasnosti od tih sredstava usljed tehniko tehnolokih nesrea kao i za smjetaj evakuiranih graana u sluaju prirodne i druge nesree. Sklonita iz stavka 1. ovog lanka grade se kao sklonita osnovne zatite i kao sklonita dopunske zatite.

lanak 3.

Sklonita se, u pravilu, grade u sklopu objekata ili kao posebni objekti. Kao dvonamjenski objekt, odnosno dvonamjenska prostorija, u smislu ove uredbe, smatra se graevinski objekt, odnosno dio graevinskog objekta koji se u miru moe koristiti za odreene gospodarske ili druge namjene, a u ratu za sklanjanje ljudi i materijalnih dobara. Organiziranje prostora i opreme sklonita za mirnodopske namjene mora biti prilagoeno brzom uklanjanju (montano - demontani elementi prilagoeni jednostavnom manipuliranju), tako da se u sluaju opasnosti sklonite moe odmah prilagoditi uvjetima koritenja za sklanjanje ljudi i materijalnih dobara.

II PLANIRANJE I IZGRADNJA SKLONITA

lanak 4.

Potrebe za izgradnju sklonita utvruju se temeljem procjene ugroenosti podruja kantona, odnosno podruja opine od ratnih dejstava ili odreenih prirodnih i drugih nesrea i potrebe za sklanjanjem ljudi i materijalnih dobara koja mogu biti u ratu ugroena ratnim dejstvima, a u miru odreenim prirodnim i drugim nesreama. Temeljem procjene iz stavka 1. ovog lanka, dokument koji se odnosi na prostorno ureenje obvezno sadri i prilog o sklonitima koji obuhvata detaljne urbanistiko-tehnike uvjete izgradnje sklonita usklaene s razinom dokumenta prostornog ureenja. Prostorni plan kantona definira razmjetaj sklonita na podruju kantona sa makrolokacijom, vrstom i orjentacionim kapacitetom. Prostorni plan opine, odnosno grada i prostorni plan podruja posebnih obiljeja (ukoliko je definirana gradnja ovog objekta u dokumentu koji razrauje ire podruje) definira lokaciju, vrstu i kapacitet ovih objekata, u pokazateljima koji su sukladni razini prostornog plana. Urbanistiki plan temeljem preuzetih podataka iz dokumanata prostornog ureenja ireg podruja detaljnije razrauje, pored navedenih podataka i zone gravitacije, otpornost i td. Regulacioni plan, ukoliko obuhvata lokalitete sa objektima u kojima se treba da grade sklonita detaljno razrauje podatke iz stavka 2. ovog lanka, a naroito: lokaciju sa pripadajuom parcelom, gabarite objekta sa graevinskim i regulacionim linijama, jasno naznaene prilaze, infrastrukturnu povezanost i druge temeljne podatke o objektu. Urbanistiki projekat u okviru idejnih rjeenja svih objekata razrauje i idejno rjeenje sklonita (ukoliko je projektom obuhvaeno), a u skladu sa uvjetima prezentiranim iz plana ireg podruja. Suglasnost na planove iz odredaba ovoga lanka koji se odnose na sklonita daje kantonalna uprava civilne zatite u suradnji s kantonalnim tijelom uprave koje je nadleno za poslove prostornog ureenja kantona.

lanak 5.

Za javna sklonita mogu se koristiti pogodni podzemni javni i komunalni objekti koji su prilagoeni za tu namjenu. Podzemnim komunalnim objektima, u smislu ove uredbe, smatraju se: podzemni prolazi, javni podzemni parking prostori i garae, tuneli, podzemni dijelovi eljeznikih stanica i stanica javnog gradskog prometa i drugi pogodni komunalni objekti.

lanak 6.

Investitor prilikom izgradnje objekata iz lanka 5. ove uredbe, obvezan je te objekte prilagoditi i za potrebe sklanjanja ljudi i materijalnih dobara. Za objekte iz lanka 5. ove uredbe, urbanistiko - tehnike uvjete u izvedbenom planu utvruje kantonalno tijelo uprave nadleno za prostorno ureenje, uz prethodno pribavljeno miljenje kantonalne uprave civilne zatite.

lanak 7.

Sklonita se grade temeljem izvedbene projektne dokumentacije. Projektna dokumentacija mora biti uraena na nain definiran l. 24. do 29. Zakona o graenju ("Slubene novine Federacije BiH" broj : 55/02).

lanak 8.

Kanton moe povjeriti voenje strunih poslova vezanih za reviziju i ovjeru projekata sklonita odgovarajuem strunom tijelu ukoliko nema struno tijelo koje moe kvalificirano da obavlja ove poslove. Trokove pregleda projektno - tehnike dokumentacije snosi investitor.

lanak 9.

Na izgraenom dijelu ueg urbanog podruja opine moe se vriti prilagoavanje pogodnih prostorija za sklonite dopunske zatite. Odluku o prilagoavanju pogodnih prostorija iz stavka 1. ovog lanka za sklanjanje, na prijedlog opinske slube civilne zatite i opinske slube za prostorno i urbanistiko planiranje, donosi opinsko vijee.

lanak 10.

Sklonita osnovne zatite grade se kao samostalni objekti ili kao dijelovi graevinskog objekta. Stupanj zatite sklonita osigurava se potivanjem sljedeih parametara, i to: 1) zatitna osobina; 2) veliina (kapacitet broj osoba koji boravi u sklonitu); 3) vrijeme mogueg neprekidnog boravka.

lanak 11.

Zatitne osobine sklonita odreuju se otpornou na dejstva koje sklonita izdre, a da ne bi bila oteena njihova funkcija, i to: 1) mehaniko dejstvo - veliina nadtlaka zranog udarnog vala eksplozije (u daljnjem tekstu: nadtlak) i teina uruenog materijala; 2) radijacijskom dejstvu - s jainom i intenzitetom radijacijskog zraenja; 3) toplotno dejstvo - s intenzitetom i koliinom topline; 4) kemijsko i bioloko dejstvo - s koncentracijom otrovnih tvari u vanjskom okruenju.

Zatitne osobine sklonita izraavaju se veliinom nadtlaka pri emu se u obzir uzimaju i zatitne osobine u pogledu dejstava iz stavka 1. ovoga lanka (u daljnjem tekstu: obim zatite).

lanak 12.

Sklonita se razlikuju po obimu zatite, koji odreuju njihove zatitne osobine, i to: 1) sklonite dopunske zatite mora imati: - obim zatite do 50 kPa nadtlaka; - funkcionalno ureene prostorije sukladno ovoj uredbi opremljene za 24 satni neprekidni boravak do 50 ljudi.

2) sklonite osnovne zatite mora imati: - obim zatite od 50 do 100 kPa nadtlaka; - funkcionalno izgraene prostorije sukladno ovoj uredbi opremljene za sedmodnevni neprekidni boravak do 300 ljudi i vie.

lanak 13.

Sklonita osnovne zatite izgrauju se u objektima koji su namjenjeni za sljedee potrebe: 1) zdravstvene ustanove s vie od 50 leaja; 2) vaspitno - obrazovne ustanove za vie od 50 djece; 3) redovito obrazovanje za vie od 100 uenika obrazovnog programa; 4) javno - telekomunikacijskim centrima; 5) televizije i radio postaje i drugim objektima ovakve namjene ako se grade na podruju Federacije BiH; 6) eljeznikim i autobuskim kolodvorima; 7) aerodromima; 8) vanijim energetskim i industrijskim objektima koji e u sluaju rata obavljati poslove od posebnog znaaja za obranu i zatitu; 9) hotelima;

10) ustanove za zatitu dobara kulturno - povijesnog naslea (muzeji, galerije, arhive, biblioteke i drugi objekti od povijesnog znaaja).

Sklonita osnovne zatite grade se i u vojnim objektima kao to su stacionarni -telekomunikaciski objekti, ureeni poloaji i sjedita operativnih komandi.

III - MJERILA I KRITERIJI ZA IZGRADNJU SKLONITA

lanak 14.

Veliina sklonita odreuje se tako da se osigura sklanjanje: 1) u objektima namijenjenim zdravstvenim ustanovama: za broj uposlenih u najbrojnijoj smjeni i predvien broj bolesnika, odnosno u obimu koji omoguava obavljanje najnunije medicinske djelatnosti; 2) u obdanitima, osnovnim, srednjim, visokokolskim ustanovama: za tienika, uenika, aka ili studenata u smjeni i za 2/3 uposlenih u najbrojnijoj radnoj smjeni; 3) u hotelima: najmanje za 1/2 ukupnog broja leaja i za 2/3 uposlenih u najveoj smjeni; 4) u objektima eljeznikih i autobuskih kolodvora i aerodromima: za prosjean jednosatni broj putnika na tim mjestima i za 2/3 uposlenih u najbrojnijoj smjeni. Prosjean jednosatni broj putnika izraunava se tako da se polovica popunjenosti sjedita u vlaku, autobusima i avionima koji dnevno dolaze i odlaze, dijeli brojem 16; 5) u objektima namijenjenim javnim telekomunikacijama, televiziji i radiju i ovakvim slinim objektima koji se grade na podruju Federacije BiH, vanim energetskim i industrijskim objektima u kojima e se obavljati djelatnost od posebnog znaaja za obranu i zatitu, za 2/3 uposlenih i za procijenjeni broj posjetitelja; 6) u ustanovama za zatitu dobara kulturno - povijesnog naslijea: za 2/3 uposlenih u najbrojnijoj smjeni i za 2/3 predvienog broja posjetitelja; 7) za javna sklonita - prema procjenjenom broju stanovnika koji se mogu zatei na javnom mjestu, u polupreniku gravitacije toga sklonita.

lanak 15.

Javna sklonita se grade kao sklonita osnovne zatite i trebaju ispunjavati sljedee uvjete: 1) moraju biti projektirana i izgraena na nain koji osigurava nesmetan pristup i kretanje osobama sa tekoama u kretanju, kao i da se tijekom njihovog koritenja izbjegnu mogunosti njihovih ozlijeda; 2) lokacija sklonita mora biti takva da se u sklonite moe doi u najkraem vremenu, pri emu treba u obzir uzeti da udaljenost ulaza u sklonite do najudaljenijeg mjesta iz koga se ide u sklonite iznosi najvie 250 m; vertiklana udaljenost se rauna trostruko; 3) sklonite mora biti udaljeno najmanje 25 m od lako zapaljivih tvari i otrovnih plinova, kao i od eksplozije opasnih tvari; 4) da je osigurano sigurno naputanje sklonita ako se objekat porui ili urui dio objekta u kojem se nalazi sklonite;

lanak 16.

Domet ruevina, odnosno odstojanje do koga se glavne koliine ruevina rasprostiru prilikom razaranja zgrada, mjereno upravno na strane osnove zgrade, iznosi: 1) Kod zidanih zgrada: d = H/3 2) Kod skeletnih zgrada: d = H/4,

gdje je: d - domet ruevina u m, H - visina kue ili objekta u m, mjereno od povrine tla do donje ivice krova.

lanak 17.

Kroz sklonite ne smiju prolaziti instalacije za vodovod, kanalizaciju, grijanje i plin, kao ni elektrine instalacije visokog napona koje ne pripadaju sklonitu.

U dvonamjenskim sklonitima, instalacije za vodu, kanalizaciju i grijanje moraju biti izvedene u posebnom prostoru koji je izvan sklonita. Taj prostor omoguava odvajanje napajanja kada treba sklonite upotrijebiti za osnovnu funkciju, a mora imati ureaje, sigurnosne i protuudarne ventile za sve vrste instalacija. Ukoliko se sklonita grade u sklopu objekata, sukladno lanku 52. stavak 1. Zakona o zatiti i spaavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesrea (u daljnjem tekstu: Zakon o zatiti i spaavanju), u sklonitima se ne smiju nalaziti kontrolni, razvodni i drugi ahtovi, dimnjaci, dimovodi, kanali za ventilaciju i razne odvodne cijevi (za smee, kinicu i dr.) koji ne pripadaju sklonitu.

IV - FUNKCIONALNA RJEENJA SKLONITA

1. Ulaz

lanak 18.

Ulaz u sklonite treba konstruirati tako da sredstva za zatvaranje ulaznog otvora budu zatiena od neposrednog mehanikog, toplotnog i radijacijskog dejstva oruja ili kontaminacije.

lanak 19.

Otvor sklonita koji se koristi samo u vrijeme mira, a neposredno je izloen mehanikom, toplotnom, radijacijskom i kemijskom dejstvu oruja, zatvara se hermetiki sredstvom za zatvaranje otvora otpornim na proboj. Kada prestane mirnodopsko koritenje otvora iz stavka 1. ovog lanka, otvor se mora zatvoriti i iskljuiti iz upotrebe.

lanak 20.

Broj i minimalne dimenzije ulaznih otvora u sklonite su sljedei: 1) za sklonita do 100 osoba jedan svijetli otvor 100/200 cm; 2) za sklonita preko 100 do 200 osoba po jedan svijetli otvor 120/200 cm ili po jedan svjetli otvor 100/200 cm na svakih 100 osoba; 3) za sklonita preko 200 osoba jedan svijetli otvor 120/200 na svakih 200 osoba.

lanak 21.

Ispred ulaznog otvora moe se po potrebi proiriti ulazni hodnik. Dimenzije tog proirenja odreuju se prema vrsti i konstrukciji sredstava za zatvaranje ulaznog otvora tako da se svijetli ulazni otvor i svijetli otvor ulaznog hodnika, ne smanjuju kada su vrata otvorena.

lanak 22.

Ulazni hodnik sklonita, kao samostalnog objekta, moe biti vodoravan ili u nagibu - sa rampom, odnosno sa stepenicama, sukladno Uredbi o prostornim standardima, urbanistiko -tehnikim uvjetima i normativima za spreavanje stvaranja svih barijera za osobe sa umanjenim tjelesnim sposobnostima ("Slubene novine Federacije BiH," broj: 10/04); Ulazni hodnik sklonita dopunske zatite kao samostalnog objekta, treba da ima najmanje jedan vodoravni i jedan kosi zalom. Ulazni hodnik sklonita osnovne zatite, kao samostalnog objekta, mora imati najmanje dva vodoravna zavoja pod uglom d = 90o 15o, razmjere izmeu dunih osa pravokutnog dijela hodnika i svijetla irina hodnika mora biti to vea i tolika da ulazni otvor nije neposredno izloen dejstvima iz lanka 11. ove uredbe.

lanak 23.

Svijetla irina ulaznog hodnika u sklonite iznosi najmanje: 1) za prolaz do 100 osoba 120 cm; 2) za prolaz vie od 100 osoba do 200 osoba 140 cm; 3) za prolaz 200-300 osoba 180 cm. Najmanja svijetla visina ulaznog hodnika u sklonite iznosi 220 cm.

lanak 24.

Ako se predvia da se u sklonite ulazi iz podrumske prostorije, ulazni hodnik treba da je paralelan sa ulaznim otvorom uz proirenje sukladno lanku 22. ove uredbe. Ulazni hodnik mora pokrivati ulazni otvor s jedne, odnosno s obje strane za veliinu:

L = 1,5x , gdje je - irina hodnika.

2. Pomoni izlaz

lanak 25.

Pomoni izlaz iz sklonita mora biti konstruiran tako da je sredstvo za zatvaranje izlaznog otvora zatieno od neposrednog mehaniko - toplotnog i radijacijskog dejstva.

lanak 26.

Ispred elemenata za zatvaranje izlaznog otvora, obrazuje se, po potrebi, proirenje izlaznog hodnika. Dimenzije tog proirenja odreuju se prema vrsti i konstrukciji sredstva za zatvaranje otvora i elemenata sustava za provjetravanje, tako da se svijetli otvor izlaza i izlaznog hodnika ne smanjuje kad su vrata otvorena.

lanak 27.

Hodnik pomonog izlaza - kanal rezervnog izlaza i usisni otvor moraju voditi izvan podruja ruenja objekta. Hodnik pomonog izlaza, u pravilu se upotrebljava za dovod zraka i mora imati vodoravni ili vertikalni zalom pod uglom = 900 150. Pomoni izlaz iz sklonita moe se izvesti kao ulaz, sukladno odredbama l. 18. do 24. ove uredbe. Vertikalno okno mora imati penjalice, metalne ljestve ili stepenice. Sukladno Uredbi iz lanka 22. ove uredbe, za osobe sa umanjenom tjelesnom sposobnou treba osigurati iznoenje iz sklonita.

lanak 28.

Dimenzije hodnika pomonog izlaza iz sklonita su: 1) za pravokutni presjek: 80 cm x 140 cm; 2) za kruni presjek O 100 cm.

Najmanje dimenzije hodnika pomonog izlaza iz sklonita iznose: 1) za kvadratni presjek: 60 x 60 cm; 2) za kruni presjek: O 80 cm.

Osobe sa umanjenim tjelesnim sposobnostima koje se u odreenom momentu nalaze u sklonitu, u sluaju naputanja sklonita kroz pomoni izlaz trebaju se iznositi na nosilima ili izvoditi uz pomo drugih osoba.

lanak 29.

3. Prostorije sklonita

Sklonita moraju imati ovisno od kapaciteta sljedee prostorije:

Red.broj NAZIV PROSTORIJE U SKLONITU do 50 lica do 300 lica preko 300 lica 1 2 3 4 5

1.

PROSTORIJE ZA KRETANJE

(Ustava ulaza)

0 0 0

Ustava pomonog izlaza 0 0 Prostorija za dekontaminaciju (0)+ (0)+

2. PROSTORIJA ZA BORAVAK 0 0 0

3.

SANITARNE PROSTORIJE

(Nunik)

0 0 0

Predprostor 0 0 Prostorija za otpatke i ekspanziona komora 0 0 0

4.

PROSTORIJE ZA UREAJE

Prostorije za ventilacione i elektrine ureaje 0 0

Prostorija za pretfiltar i ekspanziona komora (0) 0 0

5.

DRUGE PROSTORIJE

Prostorija za vodu 0 0

Prostorije za rukovodioca sklonita (0) Ostava za hranu, opremu, pribor i alat (0) (0) Prostorija za podgrijavanje hrane (0) Prostorija za pruanje medicinske pomoi (0)

0 - prostorije koje moraju da imaju sklonita (0) - prostorije koje mogu da imaju sklonita + - samo u sklonitima u kojima se predvia ulazak i izlazak specijaliziranih ekipa civilne zatite za vrijeme opasnosti

a) Prostorije za kretanje

lanak 30.

Najmanja povrina ustave ulaza odreuje se po normativu 0,03 m2 po jednoj osobi s tim to ukupna povrina ustave ulaza ne moe biti manja od 3 m2. Ako se ustava ulaza koristi za odlaganje otpadaka mora se poveati. Visina ustave ulaza ne moe da bude manja od 220 cm. Otvori ustave ulaza zatvaraju se vratima.

lanak 31.

Spoljnja vrata ustave ulaza moraju biti otporna na nadtlak iz lanka 19. ove uredbe. Unutarnja vrata ustave ulaza moraju biti otporna na toplotni udar, moraju se hermetiki zatvarati i otvarati u prostor ustave ulaza. Propusna mo unutarnjih vrata ustave ulaza mora biti jednaka propusnoj moi spoljnih vrata ustave ulaza. Ustava ulaza moe imati i vrata prema prostoru za otpatke koja se otvaraju u prostor ustave ulaza, a otporna su na toplotni val i hermetiki se zatvaraju. Otvor za odvod iskoritenog zraka iz prostorija za boravak u ustavu ulaza zatvara se ventilom za podeavanje nadtlaka, otvor za odvod iskoritenog zraka iz ustave ulaza odvodi se protuudarnim ventilom za odravanje nadtlaka.

lanak 32.

Povrina ustave pomonog izlaza mora biti najmanje 3 m2. Visina ustave pomonog izlaza ne smije biti manja od 220 cm i mora biti prilagoena visini nasipa pjeanog predfiltra i ugradnji vrata u pjeani predfiltar.

lanak 33.

Otvor ustave pomonog izlaza zatvara se vratima veliine 80 cm x 200 cm ili kapkom veliine 60 cm x 60 cm, za sklonita do 50 osoba. Spoljna vrata, odnosno kapak ustave pomonog izlaza treba da bude otporan na dejstva iz lanka 19. ove uredbe. Unutarnja vrata, odnosno kapak, treba da bude otporan na temperaturni val, da se hermetiki zatvara i da se otvara u ustavu pomonog izlaza. Donja ivica unutarnjeg kapka ustave pomonog izlaza treba da bude podignuta od kote poda sklonita za 40 cm do 50 cm.

lanak 34.

Najmanja povrina prostorije za dekontaminiranje odreuje se po normativu od 0,045 m2 po jednoj osobi, s tim to ukupna povrina te prostorije ne moe biti manja od 4,5 m2. Visina prostorije za dekontaminiranje jednaka je visini prostorije za boravak.

Prostorija za dekontaminiranje treba da ima: 1) na svakih 100 ljudi kabinu za pranje; 2) prostor za smjetaj sredstava za radijacijsko-bioloko-kemijsku zatitu; 3) prostor za istu odjeu i obuu za predvieni broj ljudi specijaliziranih ekipa u sklonitu; 4) prostor za kontaminiranu odjeu i obuu; 5) prostor za smjetaj vode za dekontaminiranje.

Otvori prostorije za dekontaminiranje zatvaraju se vratima koja su otporna na temperaturni val i koja se hermetiki zatvaraju. Vrata izmeu ustave i prostorije za dekontaminiranje otvaraju se u ustavu ulaza, a vrata izmeu prostorije za dekontaminiranje i prostorije za boravak otvaraju se u prostoriju za dekontaminiranje.

b) Prostorije za boravak

lanak 35.

Povrina prostorije za boravak odreuje se po sljedeim normativima: 1) najmanje 0,10 (6 + ) m2 po jednoj osobi u sklonitima koja se prinudno provjetravaju, a ne klimatiziraju se, gdje je n - predvieni broj osoba u popunjenom sklonitu. 2) najmanje 0,60 m2 po jednoj osobi u sklonitima koja se provjetravaju prinudno i klimatiziraju se.

Visina prostorije za boravak nesmije biti manja od 2,60 m, a u dvonamjenskom objektu, visina ove prostorije odreuje se prema predvienoj mirnodopskoj upotrebi. Prostori za boravak, u pravilu, se predviaju najvie za 100 osoba i mogu biti meusobno odvojeni unutarnjim montanim zidovima.

c) Sanitarne prostorije

lanak 36.

U sklonitu potrebno je predvidjeti, zavisno od funkcije sklonita, odreen broj toaleta za druge namjene. Sukladno Uredbi iz lanka 22. stavak 1. ove uredbe u sklonitu treba previdjeti i toalet za osobe sa umanjenim tjelesnim sposobnostima, odnosno koje koriste kolica, dimenzija 225 x 225 cm tip -A ili 155 x 225 cm tip B ili 190 x 190 cm tip C. Ako broj toaleta u sklonitu ne zadovoljava uvjet, jedan toalet na 30 osoba, u sklonitu se dodatno predviaju suhi toaleti. Suhi toaleti moraju biti dimenzija 0,90 m x 1,20 m i imati predprostor sa vratima koja se sama zatvaraju. U predprostoru mora biti barem jedan umivaonik za tri toaleta. Najmanja povrina predprostora iznosi 0,035 m2 po jednoj osobi, ali povrina predprostora ne smije biti manja od 1,50 m2.

lanak 37.

U sklonitu treba predvidjeti prostoriju za otpatke i fekalije. Povrina prostora za ovu namjenu odreuje se prema normativu od najmanje 0,03 m2 po jednoj osobi.

lanak 38.

Prostoriju za otpatke treba, u pravilu, koristiti kao ekspanzionu komoru u koju se ventilom za reguliranje nadtlaka dovodi iskoriteni zrak iz sanitarnih prostorija iz lanka 37. ove uredbe i odvodi u spoljnju sredinu preko protuudarnog ventila za reguliranje nadtlaka. Otvor treba da se zatvara vratima koja su otporna na toplotni val i koja se hermeriki zatvaraju, a otvaraju se u prostoriju za otpatke. Sukladno lanku 36. stavak 1. ove uredbe, sanitarne prostorije dvonamjenskih objekata koji se koriste u vrijeme mira grade se odvojeno od sklonita.

d) Prostori i prostorije za ureaje

lanak 39.

Povrina dijela prostora za ventilacione ureaje odreuje se zavisno od vrste ventilacionog ureaja. Dimenzije prostorije u koju se smjeta generator jednosmjerne struje iznose najmanje 0,80 x 1,20 m. Povrina dijela prostora za razvodni ormar sa elektrinom opremom mora da iznosi najmanje 1 m2, s tim to se mora osigurati slobodan prostor na udaljenosti od 0,80 m ispred razvodnog ormara. Povrina dijela prostora za rezervne filtere mora da iznosi od 0,5 m2 do 1,0 m2, zavisno od tipa primjenjenog filtera. Svi ureaji navedeni u ovom lanku, u pravilu, postavljaju se u jedan prostor.

lanak 40.

Za smjetaj pjeanih predfiltara, odnosno mehanikih predfiltara osigurava se posebna prostorija. Prostorija za predfiltre treba da bude odvojena od prostorije za ureaje i od prostorije za boravak betonskim zidom debljine 40 cm. Pristup u prostoriju za pretfiltre mora biti predvien iz ustave pomonog izlaza. Ulaz se hermetiki zatvara vratima otpornim protiv toplotnog vala koja se otvaraju u prostor za predfiltre.

lanak 41.

Povrina prostorije za smjetaj predfiltara odreuje se zavisno od broja, veliine i rasporeda jedinica od kojih se ti filtri obrazuju. Dno prostorije za pjeane predfiltre treba da bude sa nagibom od 2%. Na najnioj toki te prostorije treba predvidjeti odvod kondenzirane vode iz pjeanog filtra u ustavu izlaza. Zrani prostor u prostoriji za predfiltre namjenjen je za ekspanziju udarnog vala.

e) Druge prostorije

lanak 42.

Najneophodnije koliine vode za pie i higijenske potrebe, treba drati u posebnom prostoru ili u prostoriji za boravak. Povrina prostora, odnosno prostorije odreuje se zavisno od potrebne koliine vode i usvojenog naina uskladitenja vode, odnosno treba da iznosi najmanje 0,025 m2 po jednoj osobi. Povrina prostora za vodu osigurava se u prostoru za skladitenje opreme. Za smjetaj vode i hrane koju, u sklonite, donose korisnici, po pravilu, koriste se neiskoriteni dijelovi prostora sklonita. Veliina prostora za skladitenje opreme, odreuje se prema koliini opreme koju treba uskladititi.

lanak 43.

Veliina prostorija za rukovoenje i administraciju sklonita, ostave, kuhinje, medicinsku pomo i drugih prostorija odreuje se prema veliini i prvobitnoj namjeni sklonita.

4. Obrada unutarnjih prostorija

lanak 44.

Podovi sklonita moraju biti ravni i glatki, ali ne i klizavi. Podna obloga mora biti izraena od materijala koji se lako isti, pere i dekontaminira i mora biti otporna na habanje. Hodne povrine moraju biti protuklizno obraene, pragovi moraju biti zaobljeni, a razlika u visinama ne smije biti vea od 2 cm, sukladno Uredbi iz lanka 22. ove uredbe. Podovi u dvonamjenskom objektu moraju ispunjavati uvjete propisane za toplotnu provodljivost.

lanak 45.

Povrina zidova, pregrada, tavanica i drugih konstrukcionih elemenata sklonita ne malterie se. Povrine se moraju izravnati, okreiti i bojiti premazima koji osiguravaju i zatitu za beton i armaturu betona. Zidovi, pregrade i tavanice sklonita mogu se trajno oblagati svim vrstama obloga koje nisu lomljive i koje se ne odvajaju od podloge prilikom potresa. Ukrasne obloge i drugi predmeti od lomljivih materijala moraju se ukloniti pri koritenju takvog objekta kada se koristi za zatitu.

V - ZATITNE OSOBINE SKLONITA

1. Otpornost sklonita na mehanika dejstva

lanak 46.

Otpornost sklonita na mehanika dejstva odreuje se na: 1) osnovno optereenje (stalna, prometna i druga optereenja); 2) naroito optereenje (optereenje od udarnog vala eksplozije, paradi i ruevina).

lanak 47.

Optereenje od udarnog vala eksplozije uzima se kao zamjenjujue statiko ravnovjerno podijeljeno optereenje okomito na povrine elemenata konstrukcije sklonita i ureaja za zatvaranje. Zamjenjujue statiko optereenje iznosi:

P = K p0

gdje je: P - zamjenjujue statiko optereenje K - koeficijent zamjenjujueg optereenja p0 - najvei nadtlak udarnog vala eksplozije, i to:

? za sklonita dopunske zatite 50 kPa. ? za sklonita osnovne zatite do 50 osoba 50 kPa ? za sklonita osnovne zatite preko 50 osoba 100 kPa

Koeficijent K, zavisno od elemenata konstrukcije i njegovog poloaja, iznosi:

REDNI BROJ ELEMENTI KONSTRUKCIJE KOEFICIJENT K 1 2 3 1 Tavanica-strop 1 2. Spoljnji zidovi- iznad povrine tla: 2,5 3. Spoljnji zidovi u podrumskoj prostoriji: 3.1 Na prvom podrumskom katu 2 3.2 Na drugom podrumskom katu 1 4. Spoljnji zidovi u dodiru sa tlom: 4.1 Nevezano tlo- suho u prirodno vlano 0,5 4.2 Vezano tlo- prirodno vlano 0,5 4.3 Nevezano i vezano tlo zasieno vodom 1,00 5. Temeljna ploa: 1,0

lanak 48.

Zamjenjujue optereenje od potresa usljed eksplozije za pregradne zidove ili stropove je statiko optereenje ravnomjerno rasporeeno okomito na povrinu u oba smjera i odreuje se po obrascu qp= K1 q

gdje je: qp - zamjenjujue optereenje; q - optereenje vlastite teine elemenata; K1 - koeficijent zamjenjujueg optereenja koji iznosi, i to: 1,0 za obim zatite 50 kPa; 2,0 za obim zatite 50 - 100 kPa.

lanak 49.

Zamjenjujue statiko koncentrirano optereenje usljed eksplozije za predmete, ureaje, instalacije i opremu u sklonitu djeluje u svim smjerovima i odreuje se po obrascu:

Qp = K2 G

Qp - zamjenjujue optereenje; G - sopstvena teina predmeta; K2 - koeficijent zamjenjujueg optereenja koji iznosi 2K1 ako su predmeti i ureaji prikljueni na tavanicu i K1 kada su prikljueni na zidove i pod.

lanak 50.

Optereenje od ruevina zgrade iznad podrumskih prostorija uzimati u obzir kao osnovno optereenje kao zamjenjujue ravnomjerno podijeljeno optereenje, i to:

1) vertikalno optereenje - 10 kN/m2- za zidane zgrade do P+2; - 5 kN/ m2 za svaki sljedei kat, a ukupno najvie 50 kN/ m2; - 2,5 kN/ m2 za svaki slijedei kat u skeletnim zgradama.

2) horizontalno optereenje na zidove - 10 kN/ m2 za sve vanjske zidove sklonita ispod povrine tla, - 20 kN/ m2 za zidove iznad povrine tla. Optereenje iz stava 1. ovoga lana, ne stavlja se iznad optereenja od udarnog vala (ne superponiraju se sa optereenjem od udarnog vala). Ova optereenja ne uzimaju se u obzir u koliko je pokretno optereenje u vrijeme mira vee.

2. Otpornost sklonita na toplotno dejstvo

lanak 51.

Za osiguranje otpornosti sklonita na toplotno dejstvo, dijelovi konstrukcije sklonita koji mogu biti izloeni toplotnom djelovanju moraju imati: 1) debljinu betona najmanje 30 cm za sklonita otpornosti 50 kPa; 2) debljinu betona najmanje 40 cm za sklonita otpornosti 100 kPa; 3) odgovarajuu debljinu drugog nezapaljivog materijala sa jednakom toplotnom provodljivou. Nezavisno od zahtijevanih minimalnih debljina elemenata sklonita, preporuuje se dodatna zatita slojevima zemlje, ljunka, pijeska i sl.

3. Otpornost sklonita na radijacijska dejstva

lanak 52.

Otpornost sklonita na radijacijska dejstva osigurava se povrinskom gustoom dopunskih zatitnih elemenata, i to: 1) tavanica sklonita (tavanicom sklonita, zatim podrumskom tavanicom, kao i tavanicama katova iznad sklonita i nasipima od zemlje ukoliko je sklonite ukopanog tipa); 2) spoljnjih zidova sklonita iznad povrine tla (spoljnji zid sklonita, zid ulaznog i izlaznog hodnika, nasip od zemlje); 3) spoljnjih zidova sklonita u podrumu (spoljnji zid sklonita, zid ulaznog ili izlaznog hodnika, tavanica iznad podrumske prostorije. Povrinska gustoa zatitnih elemenata odreuje se po sljedeem obrascu:

gdje je:

- debljina pojedinog zatitnog elementa(m); i -gustoa pojedinog sloja (kg/m3); mp - potrebna povrinska gustoa svih slojeva, koja iznosi:

OBIM ZATITE

kPa

POVRINSKA GUSTOA ZBIJENOG MATERIJALA

mp kg/m2 Sklonita van zgrada- mp1 Sklonita ispod jednokatnih i viekatnih zgrada- mp2

50 1000 750 50 do 100 1800 1300

Spoljani zidovi ukopanih sklonita koji dodiruju tlo ne raunaju se na optereenja radijacijskog zraenja ako je tavanica prostorije za boravak ispod razine okolnog terena.

4. Dokazivanje otpornosti sklonita na mehanika dejstva

lanak 53.

Materijali koji se koriste za izgradnju sklonita moraju osigurati statiku i dinamiku vrstou konstrukcija. Za sve vanjske dijelove konstrucije (ploe i zidove) mora se koristiti armirani beton. Unutarnji nosivi elementi mogu se graditi i od elika, a za pregradne zidove mogu se koristiti i ostali graevinski materijali. Za nosee (nosive) elemente konstrukcije sklonita osnovne zatite mora se upotrijebiti armirani beton najmanje MB - 30 i elik za armirani beton prema vaeim standardima i propisima. Za vrata sa betonskim punilom mora se upotrijebiti beton najmanje MB - 40.

lanak 54.

Proraunska analiza konstrukcija vri se prema priznatim teorijama za proraun konstrukcija.

lanak 55.

Za proraun graninih uticaja u presjecima konstrukcija parcijalni koeficijent sigurnosti za neoekivana projektna stanja iznosi =1.0.

lanak 56.

eline nosee konstrukcije mogu se proraunavati i po metodi doputenih napona. Ako se eline konstrukcije proraunavaju metodom doputenih napona doputeni napon elika ne smije prei 80 % karakteristine vrijednosti granice teenja.

lanak 57.

Kontrola naprezanja u tlu nije potrebna za naroitu kombinaciju optereenja (nadtlak).

lanak 58.

Predmeti, ureaji, instalacije i oprema koji se ugrauju u sklonita ili se nalaze u sklonitu moraju biti otporni na potres i osigurani da se ne prevrnu i da se nekontrolirano ne pomjeraju.

VI - POSEBNI UVJETI KOJE MORA DA ISPUNJAVA KONSTRUKCIJA SKLONITA

lanak 59.

Minimalni procenat armiranja na mjestu ekstremnih momenata savijanja (sredina polja i ukljetenja) na zategnutoj strani presijeka mora iznositi 0.2% od betonskog presijeka. Armatura za poprene sile odreuje se prema vaeim propisima. Svi vanjski i unutarnji zidovi armiraju se obostrano sa minimalnom armaturom prema vaeim propisima. Unutarnje strane tavanice i zidova moraju biti armirane u dva ortogonalna pravca s razmakom ipki od najvie 15 cm.

lanak 60.

Armatura postavljena na obje strane presjeka ploa i zidova mora biti povezana meusobno sa najmanje etiri S-kuke na 1m2 povrine, prenika 6mm ili veeg prenika.

lanak 61.

Debljina zatitnog sloja betona prema vaeim propisima.

lanak 62.

Svi konstrukcijski elementi sklonita moraju biti meusobno kruto povezani. Elementi ulaza i pomonog izlaza koji se nalaze izvan osnovne geometrijske figure sklonita i koji se ne zatvaraju hermetiki, moraju se izvesti sa dilatacionim spojnicama na dodirnim povrinama. Dilatacione spojnice na dijelu konstrukcije sklonita koje se nehermetiki zatvara nisu dozvoljene.

VII - SREDSTVA ZA ZATVARANJE OTVORA ZA KRETANJE

1. Opi uvjeti

lanak 63.

Otvori za kretanje u sklonitu moraju se zatvarati vratima, kapcima ili pokretnim pregradama (u daljnjem tekstu: sredstva za zatvaranje) koji funkcionalnim rjeenjem, konstrukcijom, oblikom i poloajem osiguravaju zatitu od ratnih dejstava i drugih opasnosti.

lanak 64.

Zatitna svojstva sredstava za zatvaranje izraavaju se otpornou na dejstvo razliitih djelovanja koje sredstvo za zatvaranje mora da podnese bez naruavanja funkcije i to: 1) sredstva za zatvaranje koja su neposredno izloena mehanikom, toplotnom, radijacijskom i kemijskom dejstvu (u daljnjem tekstu: sredstva za zatvaranje) koja su otporna na proboj i koja se hermetiki zatvaraju treba da su: otporna na proboj paradi, na nadtlak udarnog vala, eksplozije i na poar i nepropusna na prodiranje kontaminiranog materijala; 2) sredstva za zatvaranje koja su posredno izloena mehanikom, toplotnom, radijacijskom i kemijskom dejstvu (u daljnjem tekstu: sredstva za zatvaranje koja su otporna na tlak i koja se hermetiki zatvaraju) treba da su otporna na nadtlak udarnog vala eksplozije i nepropusna za prodiranje kontaminiranog materijala; 3) sredstva za zatvaranje koja su posredno izloena toplotnom i kemijskom dejstvu (u daljnjem tekstu: sredstva za zatvaranje) koja su otporna na temperaturni val i koja se hermetiki zatvaraju treba da su otporna na toplotno optereenje i povieni tlak i nepropusna za prodiranje kontaminiranog materijala;

4) sredstva za zatvaranje koja nisu izloena ratnim dejstvima iz lanka 11. ove uredbe treba da su otporna na dejstvo potresa.

lanak 65.

Svijetla irina vrata iznosi od 80 do 120 cm, a visina 200 cm. Vrata pomonog izlaza mogu biti dimenzija 60x60 cm ili 80x 200 cm, pod uvjetom da se osigura pomo osobama sa umanjenim tjelesnim sposobnostima.

lanak 66.

elini dijelovi sredstava za zatvaranje moraju biti zatieni protiv korozije. Premazna sredstva za zatitu od korozije nakon suenja na zraku ne smiju oslobaati otrovne tvari pri temperaturi 363K (Kelvina).

lanak 67.

Materijali koji se primjenjuje za izradu zaptivke ( zaptivne trake) sredstva za zatvaranje treba da imaju tvrdou 40o ShA so 50o ShA, prekidnu vrstou najmanje 10 MPa i prekidno izduenje najmanje 250%. Doputene promjene fiziko - mehanikih karakteristika poslije ubrzanog starenja u toplom zraku na 373 K tijekom 70 sati iznose: prekidna vrstoa najvie -15%, prekidno izduenje najvie - 20% i tvrdoa najvie +5o ShA. Doputena trajna deformacija moe da iznosi najvie 40%.

2. Zatitna svojstva sredstava za zatvaranje

lanak 68.

Otpornost sredstva za zatvaranje na proboj paradi izraava se debljinom od 30 cm armiranog betona ili ekvivalentnom debljinom drugog materijala. Otpornost sredstava za zatvaranje na nadtlak udarnog vala odreuje se za optereenje od udarnog vala i to: 1) na spoljnju stranu krila sredstava za zatvaranje kao zamjenjujue statiko ravnomjerno podijeljeno optereenje koje djeluje okomito na povrinu krila (pozitivno optereenje); 2) na unutarnju stranu krila sredstava za zatvaranje u iznosu od 20% pozitivnog optereenja (negativno optereenje).

Pozitivno optereenje sredstava za zatvaranje iz lanka 64. toka 1. ove uredbe utvruje se prema lanku 47. ove uredbe i iznosi 125 odnosno 250 kPa. Pozitivno optereenje sredstava za zatvaranje iz lanka 64. toka 2. ove uredbe utvruje se prema lanku 47. stavak 3. ove uredbe i iznosi 50, 100, 150, 200 odnosno 300 kPa. Pozitivno i negativno optereenje ne superponiraju se.

lanak 69.

Otpornost sredstva za zatvaranje iz lanka 64. toka 3. ove uredbe, na povieni tlak izraava se otpornou konstrukcije na statiko ravnomjerno podijeljeno optereenje od najmanje 10 kPa koje djeluje upravno na povrinu krila u oba smijera.

lanak 70.

Statiki uticaji optereenja iz lanka 69. ove uredbe, u presjecima konstrukcijskih sustava sredstava za zatvaranje izraunavaju se po teoriji konstrukcija. Ti uticaji se mogu odrediti i ispitivanjem konstrukcije i njenih elemenata. Granina stanja otpornosti materijala za izradu sredstava zatvaranja odreuju se sukladno stavku 1. ovoga lanka.

lanak 71.

Otpornost sredstva za zatvaranje na toplotno optereenje izraava se toplotnom otpornou od 90 minuta. Toplotno optereenje kome je izloena spoljnja povrina krila sredstva za zatvaranje odgovara srednjoj aritmetikoj vrijednosti mjerenih temperatura zraka (t) u ispitnoj komori i treba da iznosi:

Vrijeme ( min) 10 20 30 40 50 60 70 80 90 T (K) 333 429 464 493 519 543 564 584 603

Otpornost na toplotno optereenje je zadovoljavajue ako nakon izlaganja toplotnom optereenju temperatura na neizloenoj strani krila ne pree 343 K iznad poetne temperature okoline.

lanak 72.

Otpornost sredstava za zatvaranje protiv poara izraava se 90 minutnom otpornou konstrukcije. Otpornost je zadovoljavajua ako tijekom 90 minutnog poarnog ispitivanja ne nastanu pukotine i drugi otvori i ako temperatura na neizloenoj strani krila ne pree srednju temperaturu 413 K iznad poetne temperature okolice.

lanak 73.

Otpornost sredstva za zatvaranje na radijacijsko zraenje izraava se debljinom krila koja je ekvivalentna debljini armiranog betona i to: 1) 0,40 m - za obim zatite 50 kPa; 2) 0,70 m - za obim zatite 100 kPa.

lanak 74.

Otpornost sredstava za zatvaranje na prodiranje kontaminiranog zraka izraava se hermetikim zatvaranjem krila i doputenim padom tlaka u ispitnoj komori. Uvjeti u pogledu nepropusnosti su ispunjeni kada tlak u ispitnoj komori tijekom 5 min ne padne vie od 100 Pa. Poetni nadtlak u komori mora biti 1700 Pa.

3. Konstruktivne karakteristike

lanak 75.

Vrata iz lanka 64. to. 1., 2. i 3. ove uredbe, moraju biti s pragom koji moe biti stalan, pokretan ili uputen, odnosno moraju biti usklaenja sa lankom 22. ove uredbe. Prag mora biti na istoj strani na koju nadlijee krilo vrata visok najmanje 5 cm. Pokretne pregrade mogu biti sa stalnim pragom, pokretnim pragom, uputenim pragom ili bez praga, ako je konstruktivnim rjeenjem zagarantirana funkcionalnost zatvaranja otvora.

lanak 76.

Mehanizmi za zatvaranje - odnosno otvaranje vrata i kapaka moraju omoguiti otvaranje i zatvaranje s vanjske i unutarnje strane. Mehanizmi moraju imati na unutarnjoj strani izvedenu zatitu od nekontroliranog otvaranja s vanjske strane. Smijerovi pokretanja mehanizama za zatvaranje, odnosno otvaranje treba da budu vidno obiljeeni.

lanak 77.

Vrata i kapci koji se ugrauju u spoljnje zidove ustava sklonita treba da budu konstruirani tako da i u zatvorenom poloaju omogue odvajanje krila od okvira s unutarnje strane sklonita bez pokretanja zatvaraa. Zaptivka mora biti funkcionalna i postavljena tako da ne bude izravno izloena poarnom, odnosno toplotnom optereenju, a po potrebi, treba je dodatno zatititi termoizolacijskim sredstvima. Okviri sredstava za zatvaranje treba da imaju sidra za prenoenje optereenja u zidnu masu. Raspored sidara treba da bude takav da se osigura izravno prenoenje optereenja sukladno l. 49.,69. i 70. ove uredbe, sa zatvaraa i arki, odnosno drugih vrsta leita na sidra. Sredstva za zatvaranje treba ugraditi tada kada se gradi sklonite, odnosno konstruktivni element u koji se ugrauju.

VIII - OPREMA ZA SKLONITA

1. Oprema za boravak

lanak 78.

Opremu za boravak ine: sjedita i leaji, a po potrebi, stolovi, stolice, ormari i police i dr. Oprema sklonita namjenjena za koritenje u osnovnoj funkciji sklonita, koja se moe koristiti i za opremanje sklonita kada je u zatitnoj funkciji, za opremanje prostora za boravak mora biti osigurana tako da se ne moe preturati.

lanak 79.

Broj leaja u sklonitu treba da iznosi najmanje jednu treinu od broja osoba koje se mogu smjestiti u sklonite. Najmanja irina prolaza izmeu sjedita, odnosno leaja treba da iznosi 70 cm. Leaji mogu biti postavljeni jedan pored drugoga bez prolaza izmeu njih, ali mora biti prolaz do leaja mogu sa njihove eone strane.

Gornji leaj, po duoj strani prema prolazu, treba opremiti sigurnosnim pojasem, a pristup osigurati penjalicama, ljestvicama i sl. Smjetaj na leaj osoba sa umanjenom tjelesnom sposobnou i osoba koje se kreu u kolicima omoguit e ekipa za odravanje reda u sklonitu, kao i druga pokretna osoba. Naputak za odravanje reda u sklonitu izrauje kantonalna uprava civilne zatite. 2. Sanitarna oprema

lanak 80.

Sanitarnu opremu ine: toaleti, pisoari, umivaonici, posude za fekalije, posude za otpatke i druga slina oprema.

lanak 81.

Sklonite moe imati i suhe toalete. Ako sklonite nema suhih toaleta moraju biti mokri toaleti opremljeni tako da se po potrebi mogu koristiti i kao suhi toaleti. Suhi toaleti, posude za otpatke i fekalije moraju biti funkcionalni i zaptiveni te odgovarati higijenskim uvjetima za upotrebu i koritenje. Masa napunjene posude ne smije iznositi vie od 30 kg.

3. Oprema za pripremanje hrane i oprema za vodu

lanak 82.

U kuhinjama se mogu koristiti sva standardna oprema koja odgovara odredbama ove uredbe i drugim sanitarnim uvjetima. Posude i rezervoari za dranje obveznih zaliha vode moraju odgovarati propisanim higijensko-tehnikim uvjetima i mogu se odravati puniti, prazniti i istiti. Za punjenje i pranjenje posuda koriste se PVC ili gumene cijevi i prikljuci. Duina cijevi za pitku vodu odreuje se od rezervoara za vodu u sklonitu do najbliega izvora vode i za otpadnu vodu od posuda za otpadnu vodu u sklonitu do platoa isped sklonita.

4. Vatrogasna i oprema za samospaavanje

lanak 83.

Sklonita, u pravilu treba da imaju jedan komplet vatrogasne opreme na 50 skloninih mjesta i to: po jedan vatrogasni aparat S6, S9 i CO2-5 kg i 5 komada naprtnjaa (25 litara). Pored sredstava iz stavka 1. ovoga lanka sklonite na 50 skloninih mjesta treba da ima i sredstva navedena u toki IV stavak 1. pod. to. 1) do 5) Odluke o vrsti i minimalnim koliinama sredstava potrebnih za provoenje osobne i kolektivne zatite graana i uposlenika u poslovnim objektima i stambenim zgradama od prirodnih i drugih nesrea ("Slubene novine Federacije BiH", broj:23/04).

IX - OSIGURANJE VODOM I ODSTRANJIVANJE OTPADNIH VODA I FEKALIJA

1. Zalihe vode

lanak 84.

Zalihe vode za pie i zalihe vode za higijenske potrebe iznose tri litra na dan po jednoj osobi, u najmanjoj ukupnoj koliini za jedan dan u sklonitima dopunske zatite, odnosno u najmanjoj ukupnoj koliini za sedam dana u sklonitima osnovne zatite.

2. Vodovodne instalacije

lanak 85.

Vodovodne instalacije moraju zadovoljiti sljedee uvjete: 1) vodovodna cijev za prostoriju za dekontaminiranje na mjestu prolaska kroz spoljnji zid sklonita mora da bude ugraena hermetiki; 2) obje strane zida moraju biti opremljene sa zapornim zasunima ili ventilima;

3) na spoljnoj strani moraju biti cijevi fleksibilno prikljuene na dovodne cijevi tako da je omoguen relativni pomak 7 cm; 4) mora biti omoguen pristup do ventila s obje strane prolaza; 5) ako se vodovod u sklonitu ne koristi stalno mora biti izveden kao protoni sustav; 6) ako se vodovod koristi samo za osnovnu namjenu sklonita moe se izvesti kao suhi slijepi vod. U tom sluaju mora imati jasno oznaene zaporne ventile i ispust za pranjenje slijepog voda.

3. Kanalizacija

lanak 86.

Kanalizacija u sklonitu moe biti izvedena u kineti temeljne ploe ili iznad temeljne ploe. Mora ispunjavati slijedee uvjete: 1) izlaz kanalizacije iz sklonita treba biti izveden preko sabirne jame u sklonitu; 2) prolaz kanalizacije iz sklonita mora biti zatien od protuudara; 3) cijevi kroz spoljnji zid moraju biti ugraene nepropusno i opremljene zasunima.

lanak 87.

Septika jama u sklonitu mora biti izvedena i opremljena tako da su ispunjeni ovi uvjeti: 1) Veliina jame mora biti najmanje 1 m3 za sklonita do 100 osoba i najmanje 2 m3 za sklonita do 300 osoba; 2) pretona jama mora biti zatvorena nepropusnim pokrivaem; 3) sredstva za crpljenje su na elektrini pogon, dodatno mogu biti na runi pogon; 4) crpljenje se u pravilu izvodi u spoljnju kanalizaciju, dodatno se moe predvidjeti i crpljenje na slobodni prostor.

lanak 88.

Otpadne vode, fekalije iz suhih toaleta i otpaci skupljaju se u namjenskim posudama u sklonitu. Njihov volumen odreuje se u ukupnoj koliini za jedan dan u sklonitu dopunske zatite, odnosno za sedam dana u sklonitu osnovne zatite, po normativu: 1) za otpadne vode - 1 litra po osobi dnevno; 2) za fekalije - 1,3 litra po osobi dnevno; 3) za otpatke - 2 litra po osobi dnevno.

X - INSTALACIJE ZA PROVJETRAVANJE

1. Vrste i naini provjetravanja

lanak 89.

Sklonita moraju imati instalacije za prinudno provjetravanje na elektrini ili runi pogon. Izuzetno, sklonita dopunske zatite za smjetaj do 50 osoba mogu biti i bez instalacija za prinudno provjetravanje. Sklonita vea za smjetaj vie od 300 osoba moraju biti klimatizirana. U njima treba osigurati poseban kablovski vod za ventilacione ureaje koji je neovisan od ostalih instalacija ili je rezervni izvor napajanja. U sklonitima treba osigurati prinudno provjetravanje, i to: 1) za osnovnu namjenu sklonita po propisima zatite na radu i drugim propisima za provjetravanje radnih i drugih prostorija; 2) za zatitnu funkciju sklonita sukladno odredbama ove uredbe.

lanak 90.

Sustavom za provjetravanje treba osigurati normalno i zatitno provjetravanje sklonita, kao i brz prelaz s jednog naina provjetravanja na drugi ili u stanje izoliranosti sklonita. Pod normalnim provjetravanjem podrazumjeva se dovoenje zraka u sklonite, preiavanje od grube praine i odvoenje iskoritenog zraka iz sklonita. Pod zatitnim provjetravanjem podrazumjeva se dovoenje zraka u sklonite, preiavanje od grube praine i radijacijskih, biolokih i kemijskih kontaminata i odvoenje iskoritenog zraka iz sklonita. Pod stanjem izoliranosti podrazumjeva se hermetiko zatvaranje svih otvora u sklonitu i prestanak rada ureaja za provjetravanje.

lanak 91.

Pri normalnom provjetravanju, ukupna koliina zraka koja se dovodi u sklonite treba da iznosi najmanje 6,0 m3/h po jednoj osobi. Pri zatitnom provjetravanju, ukupna koliina zraka koja se dovodi u sklonite treba da iznosi najmanje 2 m3 /h po jednoj osobi.

U stanju izoliranosti sklonita vrijeme boravka ogranieno je koliinom zraka u sklonitu, raunajui da je za jedan sat potrebno 1,5 m3 zranog prostora za jednu osobu.

lanak 92.

Ukupnu koliinu zraka iz lanka 91. ove uredbe treba razdijeliti: 1) u prostor za ureaje - 10 m3/h po osobi koji pokree ureaj; 2) u prostor za vodu - koliina potrebna za jednokratnu izmjenu zraka na sat; 3) u prostorije za boravak - preostale koliine zraka srazmjerno broju osoba u tim prostorijama. Obvezno je redovito provjetravati ustavu ulaza prostora za otpatke i sanitarne prostorije. Koliina zraka iz stavka 2. ovog lanka, razdjeljuje se: 1) u ustavu ulaza: 60% ukupno iskoritenog zraka 2) u sanitarne prostorije: 40% ukupno iskoritenog zraka.

lanak 93.

Pri zatitnom provjetravanju treba u skloninim prostorijama osigurati nadtlak od 50 do 200 Pa kod odvoenja iskoritenog zraka taj nadtlak treba osigurati: 1) ventilima za reguliranje nadtlaka izmeu prostora za boravak i ekspanzione komore; 2) protuudarnim ventilima za reguliranje nadtlaka izmeu ekspanzione komore i spoljnjih prostora.

lanak 94.

Sustav za provjetravanje sklonita mora imati elemente za dovod zraka, za zatitu od udarnog vala, za podjelu zraka za ienje zraka, za odvod zraka, za ispitivanje kvalitete zraka, a po potrebi i za priguenje buke.

2. Otvori za dovoenje i odvoenje zraka i elementi za zatitu od udarnog vala

lanak 95.

Za dovoenje i odvoenje zraka i kao elemente zatite od udarnog vala treba koristiti: 1) usisne otvore i otvore za dovoenje svjeeg zraka u sklonite; 2) otvore za dovoenje zraka iz sklonita; 3) protuudarne ventile; 4) protuudarne ventile za reguliranje nadtlaka; 5) ekspanzione komore.

Veliina svih napajanja i ureaja odreuje se u pogledu potrebnih koliina zraka po standardnim metodama za izraun provjetravanja. Usisni otvori postavljaju se, u pravilu, u hodniku pomonog izlaza ili u okno pomonog izlaza, sukladno l. 25. do 28. ove uredbe.

lanak 96.

Otvor za dovoenje svjeeg zraka u prostoriju za ureaje treba zatititi od dejstva nadtlaka udarnog vala protuudarnim ventilom i ekspanzionom komorom pjeanoga filtra, otvor za odvoenje zraka van sklonita - protuudarnim ventilom za reguliranje nadtlaka koji su ugraeni u vanjski zid ustave ulaza i odlagalita otpadaka.

lanak 97.

Otvore za dovoenje i odvoenje zraka dijela instalacije za provjetravanje sklonita koji se koriste iskljuivo za osnovnu namjenu sklonita treba, u sluaju promjene u zatitnu funkciju sklonita hermetiki zatvoriti zasunima, kapcima, vratima, montano - demontanim pregradama i drugim elementima sukladno obimu zatite sklonita.

lanak 98.

Instalacije i ureaji za zatitu od udarnog vala moraju biti otporne sukladno obimu zatite sklonita. Promjena nadtlaka kod udarnog vala je linearna. Vrijeme trajanja pozitivne faze nadtlaka je linearno. Vrijeme trajanja pozitivne faze nadtlaka iznosi najvie tri sekunde - za nadtlak 100 kPa. Kod djelovanja nadtlaka, elementi za zatitu od udarnog vala treba da zadre svoju funkciju.

lanak 99.

Protuudarnim ventilom treba da se osigura: 1) dovoenje svjeeg zraka u sklonite;

2) zatvaranje otvora za dovoenje svjeeg zraka u sluaju udarnog ili protuudarnog vala; 3) pri normalnom provjetravanju otpor ne moe biti vei od 200 Pa.

Protuudarnim ventilom za reguliranje nadtlaka treba da se osigura: 1) odvoenje iskoritenog zraka iz sklonita; 2) za reguliranje nadtlaka u sklonitu prema odredbi lanka 93. ove uredbe; 3) zatvaranje otvora za odvoenje zraka; 4) zatita otvora za odvoenje zraka od prodiranja udarnog vala u sklonite; 5) nadtlak koji je potreban za otvaranje ventila ne smije biti vei od 50 Pa.

Otvori za odvod zraka iz skloninih prostora u ustave i ekspanzione komore moraju biti opremljeni ventilima za reguliranje nadtlaka.

Ventil za reguliranje nadtlaka mora osigurati: 1) odvod zraka iz skloninog prostora u ustavu ili ekspanzionu komoru; 2) reguliranje nadtlaka u sklonitu; 3) zatvaranje otvora za odvod zraka.

lanak 100.

Duina uzidanih elemenata protivudarnih ventila i protivudarnih ventila za reguliranje nadtlaka mora biti usuglaena sa zatitnim debljinama zidova u koje se ti ventili ugrauju. Duine uzidanih elemenata protuudarnih ventila i protuudarnih ventila za reguliranje nadtlaka mogu se prilagoditi razliitim debljinama zidova i tavanica sa montanim nastavcima sa vanjske strane. Sve cijevi treba ugraditi tijekom betoniranja zidova sklonita.

lanak 101.

Protuudarni ventili za reguliranje nadtlaka treba da budu izvedeni tako da se sami zatvaraju prema ekspanzionoj komori sklonita kad nadtlak udarnog vala dostigne vrijednost od 30 kPa, odnosno da se zatvaraju u suprotnom smjeru kad podtlak dostigne vrijednost od 15 kPa i da se, poto prestane optereenje, sami otvaraju, ne smanjujui nominalan protoni presjek. Vrijeme zatvaranja protuudarnog ventila i protuudarnog ventila za reguliranje nadtlaka iznosi najvie 5 m/s - za nadtlak od 100 kPa.

3. Ureaji za dovod zraka

lanak 102.

Kao elemente za dovoenje zraka treba koristiti dovodne cjevovode za normalno i zatitno provjetravanje, brzo - zatvarajue ventile, obilazne cjevovode, ventile za promjenu naina provjetravanja i elastine veze.

lanak 103.

Otvor dovodnog cjevovoda za zatitno provjetravanje postavlja se na sabirni kanal reetke pjeanog pretfiltra ili se prikljuuje na mehaniki pretfiltar.

Na dovodne cjevovode treba ugraditi brzozatvarajue ventile za hermetiko zatvaranje protonog presjeka. U cjevovode i druge elemente filtroventilacionog sustava brzozatvarajue ventile treba ugraditi sa standardnim prirubnicama, s vijcima i odgovarajuim dihtunzima.

lanak 104.

Zaobilazni cjevovod povezuje cjevovode za zatitno i normalno provjetravanje. Nominalne veliine zaobilaznog cjevovoda odreuju se od protonih koliina zraka sa fleksibilnom spojnicom povezanom sa filtroventilacionim ureajem.

4. Instalacije i ureaji za preiavanje zraka

lanak 105.

Kao instalacije i ureaji za preiavanje zraka u sklonitu treba koristiti pjeane predfiltre ili druge mehanike predfiltre za grubu prainu i filtere za RKB zatitu, a mogu se koristiti i filtri za ugljini monoksid.

lanak 106.

Pjeani pretfiltar koristi se pri zatitnom provjetravanju sklonita sam ili u vezi sa filtrom za RKB zatitu i filtrom za ugljini-monoksid. Pjeani pretfiltar ine pjeane ispune smjetene u sud i sabirni kanali s prorezima koji su smjeteni na dnu pjeanog predfiltra. Zidovi sabirnog kanala dimenzioniraju se na izvanredno optereenje od 30 kPa i teinu ispune uveane za koeficijent K1 iz lanka 48. ove uredbe. Za ispunu pjeanog pretfiltra mora se upotrijebiti prirodni ili drobljeni agregat za pripremanje betona frakcije 1 mm do 4 mm, ili 4 mm do 8 mm. Ako se za ispunu upotrijebi agregat frakcije 1 mm do 4 mm, visina sloja ispune treba da iznosi 80 cm, a ako se upotrijebi agregat frakcije 4 mm do 8 mm, visina sloja ispune treba da iznosi 120 cm od gornje ivice sabirnog kanala. Pjeani pretfiltre ine jedinice osnove 1m x 1m ili 1m x 2m. Broj jedinica pjeanih pretfiltara odreuje se prema protoku zraka za zatitno provjetravanje sklonita koje iznosi za 1m2 povrine: 1) 50 m3/h - za pjeanu ispunu ? 1 mm do 4 mm; 2) 100 m3/h - za pjeanu ispunu ? 4 mm do 8 mm.

lanak 107.

Efikasnost preiavanja zraka filtrom za grubu prainu uvjetuje se zadravanjem estica praine za najmanje 80%, a odreuje se po jednoj od priznatih metoda. Poetni otpor strujanja zraka pri nominalnim protocima treba da iznosi najvie 100 Pa. Filtri za grubu prainu treba da podnesu nadtlak od 10 kPa bez naruavanja funkcije.

5. Instalacije i ureaji za raspodjelu zraka

lanak 108.

Kao instalacije i ureaje za raspodjelu zraka u sklonitu treba koristiti ventilacione ureaje, anemostate, cjevovode za raspodjelu zraka, priguivae buke, zasune za zrak i ventile za reguliranje nadtlaka.

lanak 109.

U sklonita treba ugraivati ventilacione ureaje koji, pored elektrinih, imaju i runi ili noni pogon i koji osiguravaju neprekidan rad u trajanju od najmanje 400 sati. Pogonska snaga na ruici za pokretanje ventilacionog ureaja ne smije prelaziti 60W i pri 30 do 45 obrtaja u minuti. Veliina i broj ventilacionih ureaja odreuje se ovisno od potrebne koliine zraka. Za raspodjelu zraka u sklonitu treba koristiti anemostate koji svojom konstrukcijom omoguuju reguliranje koliine zraka koji ulazi.

lanak 110.

Nivo buke u praznoj prostoriji za boravak ne smije da prelazi 65 dB. Buka se mjeri na sredini prazne prostorije za boravak na 1,5 m od poda. Za priguivanje nedozvoljene buke, u cjevovode za raspodjelu zraka moraju se ugraditi standardni priguivai.

6. Instalacije i ureaji za kontrolu sustava za provjetravanje sklonita

lanak 111.

Kao instalacije i ureaje za kontrolu sustava za provjetravanje sklonita treba koristiti mjerae protoka zraka, mjerae nadtlaka, termometre, detektor ugljinog monoksida i po potrebi druge elemente za kontrolu i druge detektore.

lanak 112.

Ventilacione ureaje treba opremiti mjeraem protoka zraka za kontinuiranu kontrolu protoka zraka pri normalnom i zatitnom provjetravanju.

lanak 113.

Mjera nadtlaka treba postavljati u prostoriju za smjetaj ventilacionih ureaja ili u njegovu neposrednu blizinu. Podruje mjerenja mjeraa nadtlaka treba da iznosi od 0 do 1500 Pa. Mjera nadtlaka povezuje se s vanjskom atmosferom preko cijevi. Prikljuni otvor mjeraa nadtlaka treba da ima hermetiki zatvara.

7. Svojstva koritenog materijala

lanak 114.

Materijal za izradu elemenata sustava za provjetravanje mora biti elastian, ilav i negoriv. Materijal za izradu elemenata za zatitu od udarnog vala treba da bude otporan na toplotno optereenje od 473 K u trajanju od 180 minuta.

lanak 115.

Materijali koji se upotrebljavaju za zatitu elemenata sustava za provjetravanje od korozije moraju ispunjavati uvjete iz lanka 66. ove uredbe.

8. Postupak i nain kontroliranja i verifikacije svojstva, karakteristika i kvalitete elemenata sustava za provjetravanje i ostalih elemenata sklonita

lanak 116.

Nakon zavrene montae sustava za provjetravanje i opreme za zatvaranje otvora u sklonitu treba provjeriti: 1) koliinu zraka za normalno i zatitno provjetravanje koja se dovodi u sklonite kroz otvore za dovod zraka pri strojnom i runom pogonu i to tako da se u obzir uzmu svi otpori odnosno njihovi simulatori (filtri za kolektivnu zatitu, pjeani predfilter); 2) djelovanje ventila za reguliranje nadtlaka i protuudarnih ventila za reguliranje nadtlaka te dostignuti nadtlak u sklonitu pri zatitnom ventiliranju; 3) funkcije svih elemenata sustava za zraenje sklonita; 4) nivo buke; 5) uvjetno trajanje nadtlaka.

lanak 117.

Uvjetno trajanje nadtlaka odreuje se mjerenjem opadanja nadtlaka od poetnog P1=250 Pa na P2= 50 Pa u zatvorenom prostoru boravka ako su zatvoreni svi otvori za kretanje i drugi otvori u sklonitu. Uvjetno trajanje nadtlaka u intervalu P1=250 Pa do P2= 50 Pa u vremenskom intervalu od 15 minuta ne smije biti vei od 60%.

XI - ELEKTROENERGETSKE I KOMUNIKACIJSKE INSTALACIJE I UREAJI

1. Instalacije u sklonitu

lanak 118.

Sklonita moraju da imaju instalacije za: 1) osnovnu rasvjetu; 2) rezervno osvjetljenje; 3) snagu; 4) telekomunikacijske ureaje. Elektroenergetski i komunikacijski ureaji i instalacije u sklonitima moraju ispunjavati i uvjete za vlane prostorije te posebne zahtjeve zbog moguih vibracija i impulsa u sluaju eksplozija.

2. Izvori elektrine energije

lanak 119.

Elektrini potroai u sklonitu napajaju se iz distributivne elektrine mree, rezervnog izvora elektrine energije u objektu ili vlastitog rezervnog izvora elektrine energije. Za rezervni samostalni izvor koriste se agregati na motorni pogon. Dovod i odvod zraka za motorni pogon mora biti izveden odvojeno od sustava za provjetravanje sklonita. Pomona rasvjeta moe se napajati runim elektrinim generatorom ili pomonim akumulatorima, svetiljkama koje osiguravaju najmanje tri sata elektrine energije iz vlastitog akumulatora. Ako u objektu u kome se nalazi sklonite postoji rezervni izvor elektrine energije mora se i sklonite napajati iz toga izvora elektrine energije.

3. Elektoenergetske instalacije

lanak 120.

Razvodni ormar elektrine energije u sklonitu mora biti u prostoru za ureaje ili u hodniku ako je dovoljno irok za nesmetano kretanje. Prolazi kablova elektrinih instalacija kroz spoljnje zidove i zidove ekspanzionih komora moraju biti nepropusni za plin.

lanak 121.

Prekidai pomone rasvjete moraju se vidno razlikovati od drugih prekidaa po obliku ili oznakama.

lanak 122.

Broj elektrinih prikljunica odreuje se po normativu, jedan komad na svakih 25 osoba, a ne manje od dva komada u prostoriji za boravak.

4. Osvjetljenje

lanak 123.

Najmanja prosjena osvjetljenost pri osnovnom osvjetljenju prostorija za boravak i ureaja mora biti 80 luksa, a za ostale prostorije 50 luksa. Osvijetljen mora biti prostor ispred ulaza u sklonite i pomoni izlaz.

lanak 124.

Kao pomono osvjetljenje koriste se svjetiljke iji svjetlosni izvor ima snagu od 0,2 W/ m2 osnove, pri emu snaga jedne svjetiljke ne smije biti manja od 5W. Povrina osnove koja osvjetljava jednom svjetiljkom pomonog osvjetljenja ne moe biti vea od 50 m2. Svjetiljke osnovnog i pomonog osvjetljenja moraju biti zatiene od mehanikih oteenja. Svjetiljke pomonog osvjetljenja ukljuuju se centralno za prostorije za boravak, a za ostale prostorije lokalno.

5. Komunikacijski ureaji

lanak 125.

Telefonsku instalaciju za vezu sa mjesnom telefonskom kablovskom mreom treba izvesti u prostoriji za boravak.

lanak 126.

Kablovsko napajanje za prijem radiosignala treba izvesti od prikljuka za antenu do prikljuka potroaa koji treba da bude u prostoriji za boravak. Prikljuci korisnika moraju biti oznaeni simbolom za prijemne antene. Antena mora biti napravljena za prijem opsega vrlo visokih frekvencija VHF, FM, montanog tipa, u obliku tapa i sukladno planu radio - veza u sustavu zatite i spaavanja. Za uvrivanje antene treba sa spoljnje strane rezervnog ulaza predvidjeti odgovarajui nosa.

lanak 127.

Sva oprema u sklonitu mora pored odredbi ove uredbe biti sukladna vaeim propisima i standardima.

lanak 128.

Sklonita iz lanka 50. stavak 2. Zakona o zatiti i spaavanju, koja tite od mehanikih dejstava, mogu tititi od toplotnih, kemijskih i radijacijskih dejstava, ako ispunjavaju uvjete iz odredbi l. 12., 15., 16., i 17 ove uredbe.

lanak 129.

Za sklonita dopunske zatite nije obvezna instalacija za prisilno provjetravanje, pjeani predfilter i filter za RKB zatitu. Zbog toga se kod sklonita dopunske zatite prema potrebi planski koriste odredbe l. 89. do 117. ove uredbe. Povrina prostora za boravak u sklonitima dopunske zatite odreena je po normativu 2 m2 po osobi.

XII - ZAKLONI

lanak 130.

Kao zaklon za zatitu stanovnitva od ratnih dejstava smatra se djelomino zatvoren prostor, koji je izgraen ili prilagoen tako da po svom funkcionalnom rjeenju, konstrukciji i oblikovanju prua ogranienu zatitu od ratnih dejstava.

lan 131.

Zakloni, zavisno od mjesta na kome se grade, mogu biti:

1) samostalni zakloni izvan objekata (u daljnjem tekstu: zakloni izvan objekata), i to: - otvoreni rovovi; - pokriveni rovovi; - jame; - prirodni i vjetaki objekti (spilje, vrtae, uvale, naputene rudnike jame, tuneli, podvonjaci i sl.);

2) zakloni u pogodnim ukopanim ili djelomino ukopanim prostorijama postojeih i novih objekata (u daljnjem tekstu: zakloni u objektima), i to: - zakloni u zgradama i individualnim stambenim objektima; - zakloni u drugim graevinskim objektima. Zakloni iz stavka 1. toka 1. ovoga lanka, zavisno od nivoa tla, mogu biti: podzemni, ukopani, djelomino ukopani i nadzemni. Otvoreni rovovi i pokriveni rovovi mogu biti: duboki, plitki ili izdignuti. Zakloni iz stavka 1. toka 2. ovog lanka, podrazumjevaju podrumske prostorije, potpuno ili djelomino ukopane u tlo. Ovi zakloni moraju biti projektirani i izgraeni sukladno odredbama l. 46. do 63. ove Uredbe.

lanak 132.

Zakloni se moraju graditi na mjestima koja nisu neposredno ugroena od drugih objekata, postrojenja, materijala i predmeta, koji mogu za zaklone predstavljati izvor opasnosti. Zakloni izvan objekata moraju biti lako pristupani. Odstojanje od zaklona do najudaljenijeg mjesta sa koga se vri zaposjedanje zaklona iznosi najvie 250 m. Vertikalna udaljenost rauna se trostruko.

lanak 133.

Zakloni izvan objekata izgrauju se na mjestima koja su izvan dometa ruevina susjednih objekata. Zakloni u objektima iz lanka 131. stavak 1. toka 2. ove uredbe izgrauju se tako da imaju izlaz izvan dometa ruevina, odnosno izlaz neposredno povezan sa susjednim objektom.

lanak 134.

Poloaj zaklona izvan objekata treba odrediti na slobodnim povrinama izvan trasa podzemnih instalacija (vodovodnih, kanalizacionih, plinskih, telefonskih, grejnih, elektrinih i dr.).

lanak 135.

Otvoreni rovovi i pokriveni rovovi izgrauju se za smjetaj najvie 60 osoba, s tim da u jednom dijelu rova, koji se prostire pravolinijski, ne smije da bude smjeteno vie od 15 osoba. Jame se izgrauju za individualni smjetaj. Kapacitet zaklona u objektima odreuje se zavisno od vrste, otpornosti i poloaja objekta u kome se zaklon nalazi.

lanak 136.

Zakloni se, u pravilu, ureuju za sjedenje, osim otvorenih rovova koji se izgrauju za stajanje. Otvoreni rovovi i pokriveni rovovi treba da budu izvedeni tako da se mogu u docnijim fazama izgradnje prilagoditi za sklonita dopunske zatite.

lanak 137.

Osnovni dijelovi otvorenih rovova i pokrivenih rovova izgrauju se po izlomljenoj trasi iji prijelomni ugao iznosi od 900 do 1200. Meusobna udaljenost zaklona ne moe biti manja od 15 m. Zakloni moraju imati ulaz, odnosno izlaz, prostor za boravak i toalet.

lanak 138.

Zakloni za smjetaj preko 50 osoba moraju imati rezervni izlaz. Ulaz u zaklon moe biti horizontalan ili u nagibu sa rampom, odnosno stepenicama. Svjetla irina ulaznog otvora u zaklonu treba da iznosi najmanje: 1) za 50 osoba - 62,5 cm; 2) za 100 osoba - 80 cm; 3) za 150 osoba - 100 cm; 4) za 200 osoba - 25 cm. Otvoreni rovovi i pokriveni rovovi za smjetaj do 15 osoba moraju imati jedan ulaz, a za smjetaj preko 15 osoba moraju imati dva ulaza postavljena na suprotnim krajevima. Osa ulaza u rov, postavlja se, u pravilu, upravno na pravac trase rova. Svjetla irina ulaza u rov jednaka je irini rova i mora biti usklaena sa Uredbom iz lanka 22. ove uredbe.

lanak 139.

Prostor za boravak u zaklonima u objektima iznosi 1,5 m2 povrine osnove po jednoj osobi, a u rovu iznosi 60 cm duine rova po jednoj osobi. Visina zaklona u objektima osigurava se zavisno od dimenzije objekta u kome se zaklon nalazi. Visina rova iznosi najmanje 190 cm. Svjetla irina rova iznosi, i to: 1) za stajanje pri dnu 40 cm, a pri vrhu 70 cm 2) za sjedenje pri dnu 80 cm, a pri vrhu 110 cm.

lanak 140.

U zaklonima treba predvidjeti jedan toalet za 30 osoba. Toaleti se osiguravaju kao septika jama ili kao toaletna posuda. Septike jame grade se u otvorenim rovovima i pokrivenim rovovima. Volumen septike jame, odnosno broj toaletnih posuda odreuje se po normativu 1,3 litra na dan po jednoj osobi. Toaletni prostori u otvorenim rovovima i pokrivenim rovovima treba du budu u vidu nia koje su od prostora za boravak odvojene lakom pregradom.

lanak 141.

Za izradu zaklona iz lanka 131. stavak 1. toka 2. ove uredbe mogu se upotrijebiti sve vrste graevinskog materijala.

lanak 142.

Zatitne osobine zaklona iz lanka 131. stavak 1. toka 2. ove uredbe osiguravaju se: 1) dimenzioniranjem elemenata konstrukcije prema odredbama vaeih tehnikih propisa u graevinarstvu. Pri proraunu za stanje granine otpornosti parcijalni koeficijent sigurnosti za naroito optereenje iznosi ?=1.0. Ukoliko se proraun vri po metodi doputenih napona dozvoljeni naponi za neoekivana dejstva mogu se uveati do 50%. 2) debljinom elemenata konstrukcije zavisno od vrste upotrijebljenog materijala: - od betona debljine najmanje 20 cm; - od opeke ili kamena-debljine najmanje 40 cm; - od pijeska ili ljunka-debljine najmanje 70 cm; - od zbijene zemlje-debljine najmanje 80 cm; - od oble grae debljine najmanje 40 cm.

Kod slojevitih konstrukcija izgraenih od raznorodnih materijala, ukupna debljina slojeva mora odgovarati ekvivalentnoj debljini bilo kog materijala iz stavka 1. toke 2. ovog lanka.

lanak 143.

Pod zaklona treba, u pravilu, da se nalazi najmanje 30 cm iznad nivoa podzemne vode. Otvoreni rovovi i pokriveni rovovi treba da imaju uzduni pad, a po potrebi, i drenani kanal na dnu rova. Vodu koja se sakuplja u rovu treba odvoditi izvan rova ili u drenane jame, odnosno u bunare koji se postavljaju na najnia mjesta rova. Drenana jama za prikupljanje vode mora biti pokrivena, ako nije ispunjena ljunkom ili drugim poroznim materijalom. Od povrinske vode rovove treba osigurati izradom kanala na odstojanju 2 do 3 m od ivice rova.

lanak 144.

U pokrivenim rovovima treba izvesti hidroizolaciju, ako za to postoje uvjeti. Hidroizolaciju treba izvesti uobiajenim postupcima u graevinarstvu ili improvizacijom prirunim sredstvima.

lanak 145.

U zaklonima treba predvidjeti najnuniju opremu za samospaavanje. U zaklonima se koristi individualna oprema za boravak, posude za hranu i vodu, oprema za prvu pomo i minimum obveznih sredstava za osobnu zatitu od ratnih dejstava.

XIII - KONTROLA I ODRAVANJE OPREME, INSTALACIJA I UREAJA U SKLONITU

1. Oprema sklonita, instalacije i ureaji

lanak 146.

Oprema sklonita, instalacije i ureaji su: 1) oprema za zatvaranje otvora za kretanje; 2) instalacije i ureaji za odvod zraka i elementi za zatitu od udarnog vala; 3) instalacije i ureaji za dovod zraka; 4) instalacije i ureaji za ienje zraka; 5) instalacije i ureaji za raspodjelu zraka; 6) instalacije i ureaji za kontrolu sustava za provjetravanje.

2. Imenovanje tijela za pregled sklonita

lanak 147.

Tehnike i kontrolne preglede i izdavanje uporabnih dozvola za sklonita moe vriti nadleni tijelo, odnosno opinska sluba za upravu, sukladno l. 48. do 50. Zakona o graenju. Nadleno tijelo iz stavka 1. ovoga lanka, mora ispunjavati sve uvjete iz lanka 50. Zakona o graenju.

3. Tehniko ispitivanje

lanak 148.

Tehniko ispitivanje se obavlja za novoizgraena sklonita osnovne zatite, i to: 1) tehniko ispitivanje tijekom gradnje; 2) tehniko ispitivanje po zavretku gradnje.

Tehniko ispitivanje sklonita obuhvaa: 1) pregled konstrukcije; 2) pregled opreme za zatvaranje otvora za kretanje; 3) pregled instalacija i ureaja za odvod zraka i elemenata za zatitu od udarnog vala; 4) pregled instalacija i ureaja za dovod zraka; 5) pregled instalacija i ureaja za ienje zraka; 6) pregled instalacija i ureaja za raspodjelu zraka; 7) pregled instalacija i ureaja za kontrolu sustava za provjetravanje; 8) pregled elektroenergetskih i drugih instalacija; 9) pregled opreme za boravak.

Kod tehnikog pregleda sklonita moraju se provjeriti jo i: 1) zapisnici mjerenja elektrinih i strojnih ureaja, instalacija i kanalizacije; 2) potvrda o izvrenoj reviziji projektne dokumentacije za sklonita; 3) naputak za koritenje sklonita; 4) naputak za odravanje sklonita.

Ispitivanje iz stavka 1. ovoga lanka, vri se sukladno odredbama l. 48. do 60. Zakona o graenju.

lanak 149.

Jedan izvod zapisnika o izvrenom tehnikom pregledu predvienog u odredbama l. 48. do 60. Zakona o graenju, dostavlja se i kantonalnoj upravi civilne zatite i opinskoj slubi civilne zatite.

4. Odravanje sklonita i kontrolni pregled sklonita

lanak 150.

Sklonita se moraju redovito odravati. Korisnik sklonita mora imati knjigu odravanja, u koju se unose podatci o tijelu koji ima nadlenost nad sklonitem i korisniku sklonita, o kontrolnim ispitivanjima, izvrenim inspekcijskim pregledima i mjerama koje treba poduzeti za saniranje nedostataka u sluaju utvrivanja nedostataka koji naruavaju zatitnu funkciju sklonita. Kantonalna uprava civilne zatite svojim opim aktom regulirat e nain odravanja i koritenja javnih sklonita u miru, u skladu sa lankom 59. stavak 2. i lankom 60. Zakona o zatiti i spaavanju. Opim aktom iz stavka 2. ovoga lanka, utvruje se i visina zakupnine sukladno lanku 60. stavak 1. Zakona o zatiti i spaavanju. Ukoliko je korisnik sklonita prilikom sklapanja ugovora o zakupu sklonita sa kantonalnom upravom civilne zatite, prihvatio uvjete za saniranje, adaptiranje, odravanje i sl. iznos zakupnine e se umanjiti za tu vrijednost. Visinu trokova iz stavka 4. ovog lanka, korisnik sklonita dokazuje priloenim raunima, vaeim certifikatima i kod kontrolnog ispitivanja utvrenim stanjem. Pored uvjeta iz stavka 4. ovog lanka, zakupnina se moe svesti na najmanji iznos ili se ne bi trebala naplaivati, ako sklonite koriste (udruenja ratnih vojnih invalida ili organizacije koje u svojim programima rada imaju utvrene zadae i aktivnosti za zatitu i spaavanje i sl.), pod uvjetom da se sklonita redovito odravaju u ispravnom i funkcionalnom stanju.

lanak 151.

Kontrolni pregled sklonita osnovne i dopunske zatite obavlja se svake pete godine. Temeljem kontrolnog pregleda sklonita iz stavka 1. ovoga lanka, izrauje se zapisnik o tehnikoj ispravnosti sklonita. Ukoliko se ustanove nedostatci prilikom pregleda iz stavka 1. ovog lanka, u zapisnik se unose nedostatci sa rokovima za otklanjanje tih nedostataka. Provjera otklanjanja nedostataka je obvezna i zapisniki se konstatira. Ukoliko se prilikom kontrolnog pregleda konstatira da propisana sanitarna, vatrogasna i samospasilaka, kao i oprema za boravak nisu u ispravnom i dostatnom stanju, to se zapisniki se konstatira i nalae da se pomenuta oprema i sredstva nabave u roku od 90 dana za postojea sklonita, a za novoizgraena sklonita ova sredstva se moraju nabaviti u roku od 90 dana od dana izdavanja uporabne dozvole. Kontrolni pregled iz stavka 1. ovoga lanka, obuhvata preglede iz lanka 148. ove uredbe i funkcionalno ispitivanje sklonita (samo kod sklonita osnovne zatite).

lanak 152.

Po jedan primjerak zapisnika iz lanka 151. stavak 1. ove uredbe, dostavlja se kantonalnoj upravi civilne zatite i opinskoj slubi civilne zatite.

XIV NADZOR NAD PRIMJENOM OVE UREDBE

lanak 153.

Nadzor nad primjenom ove uredbe vri Federalno ministarstvo prostornog ureenja i okolia i kantonalno ministarstvo nadleno za poslove prostornog ureenja i okolia, svaki po pitanju iz svoje nadlenosti s tim to u kontroli sudjeluju i predstavnici kantonalne uprave civilne zatite, za sklonita za koja je nadlena ta uprava, a za ostala sklonita predstavnik opinske slube civilne zatite. Na podruju na kome se za izgradnju sklonita koriste opi propisi iz oblasti gradnje objekata, nadlean je inspektor kantonalnog ministarstva nadlenog za poslove prostornog ureenja i okolia.

XV - PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lanak 154.

Za sklonita izgraena do stupanja na snagu Zakona o zatiti i spaavanju, koja nemaju uporabnu dozvolu, provest e se postupak za izdavanje ove dozvole sukladno odredbama l. 48. do 60. Zakona o graenju i lanka 151. ove uredbe.

lanak 155.

Blokovska, kuna i sklonita u gospodarskim drutvima koja nisu privatizirana, a koja su izgraena do stupanja na snagu Zakona o zatiti i spaavanju, moraju se prilagoditi odredbama ove uredbe. Kada se izvri prilagoavanje sklonita iz stavka 1. ovog lanka, prema odredbama ove uredbe, ta sklonita postaju javna sklonita ili sklonita dopunske zatite, zavisno od nalaza kontrolnog ispitivanja koje se izvri sukladno lanku 154. ove uredbe. Nadzor nad prilagoavanjem sklonita iz stavka 1. ovog lanka, vri kantonalna uprava civilne zatite, odnosno opinska sluba civilne zatite, svaki u odnosu na sklonita koja im pripadaju. Kontrolno ispitivanje iz lanka 154. ove uredbe i prilagoavanje sklonita iz stavka 1. ovoga lanka, izvrie se najkasnije u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ove uredbe. Trokove kontrolnog ispitivanja snosi kantonalna uprava civilne zatite.

lanak 156.

Kantoni i opine su duni u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ove uredbe, uskladiti svoje propise o graenju sa odredbama ove uredbe.

lanak 157.

Danom stupanja na snagu ove uredbe prestaje primjena Pravilnika o tehnikim normativima za izgradnju sklonita ("Slubeni list SFRJ", broj: 55/83).

lanak 158.

Ova uredba stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenim novinama Federacije BiH.

V. broj: P R E M I J E R ____________ 2005. godine S a r a j e v o dr. Ahmet Hadipai