· 2017-01-13 · i i -- 2 - grupe, medjusobno iskljueuju, dakle, avarijzi je ili generalna ili...

I I -- 2 -

grupe, medjusobno iskljuEuju, dakle, avarijzi je ili generalna ili partikularna. Jedna te ista avarija n2 maze istovremeno biti i jedna i druga, ve6 ili jedna ili druga.

POSEBNA (PARTIKULARNA) AVARI JA (P/A) PARTICULAR A'JERAGE ---

Odrediti Sta je partikularna avarija moZe se pokuBati na dva naEina. ~o2erno reei da je partikuiarna avarija svakn ona pomorska avarija, koja ne ispunjava uslove da bude gencralna aw.- rija, a mo2erno i drugaEije reei da j e partikularna avarija svaki gubitak, manjak ili ogteeenje, kao i izvanred-ni trosak, koji nastupom neuobiEajenoy, izvanrednog dogadjaja stvara Ststne posljedice na brodu, opremi, urcdjajirna i teretu.

Nastalu Etetu snosi onaj koga je pogodila, dakle vlasnik broda (eventualno brodar) ili vlasnik tereta, ali u siuEaju da je gtetu skrivio netko drugi onda on odgovara za naknadu Stets.

1 On je dakle odgovorno lice, Ztetnik. I Upozorujemo na ovom mjestu da se mora odvojeno posmatrati

pitanje osiguranja t.j. Einjenic~ da se takova gteta najZeZEe kasnije isplaeuje od osiguratelja. U osnovi to je gteta koju trpi interesent na brodu ili teretu ili obojcm, a Einjenica da je osiguran ili ne, da li 6e mu osiguratelj naknaditi Ztetu ili ne, nije pojrnovno vezana sa avarijom. Avarija j e bez obzira da li je brod odn. teret osiguran ili ne, dakle bez obzira da li 6e osi- guratclj tu 5tetu naknaditi ili ne.

POD JELtA PRATIKULARNIH AVARI JA

Partikularna avarije mogu biti: 1) avarije trupa, stroja, opreme, uredjaja itd. 2) avarije tereta 3) avari je vozarine. Nzbrojieemo neke nnjEeSEe sluEajeve partikularnih avxija,

naglaEujuEi da to nabrajanje ne predstavlja sveobuhvakno nabrajanje nego samo neke primjere a da je praktiEki moguee da se na moru dogode potpuno nepredvidjeni slu5ajevi, koji se takodjer smatraju partilrularnom avarijom. Bas zbog toga niti ne pokuza'da sastaviti potpuni popis partikularnih avarija.

Bcz ohzira o kojem se sluEaju pertikularnc avarije radi, karakteristieno je za razliku od generalne avarije da kod parti- kularnc avarije nema zajednFEkog doprinosa za naknadu Stete, neqo ili stranka sama snosi 5tetu ili ina pravo zahtjevati naknadu Stete od neke druge osobe koja za nastalu 3tetu odgovara na osnovu possbnih propisz o odgovornosti. Na pr. kod sudara 05teEenik im2 prcivo traZiti naknadu gtete od drugog brode, sko je drugi hrod kriv za sudar ( u cjelosti ili djelomiEno). Tako i kod 5teta na teretu, kod 3 t ~ t a na hrodu (stivadorskc 5tete) i sl.

(Ovd je napomin jemo da jam trogkova ni je jednostavan obzirom da 'razlikujeino " particular charges", zatiin

1 trogkove PO Sue and Labour i "Extra charqes".)

I isto tako kao i generalne avarije, postoje bez obzira da li je

I sklo~ljeno osiguranje ili nee Najbolji dokaz za to je Einjenica I da brod ne mora biti osiguran, pa 6e u sluEaju kakove Stete,

I I rija, ipak mu je nede nitko nadoknaditi, ako ne postoji krivac. U sluEaju da se radi o seneralnoi avariii, morati 6e dati Sam

I I umjesto vlasnika. U svim sluEajevima kada je odredjeni dogadjaj pokriven

osiguranjem platiti de osiguratelj.

I iskljuEeno sve osim odredjenih dobadjaja-, na pr.kod osiguranja tipa' TOTAL LOSS ONLY.

riju, ipak nede biti nikakovog postupka generalne avarije, jer su ju stranke iskljuEile i svaka gteta ~redstavljaee partikularnu avari ju.

I ~ a k j e za razumjevanje partikularne avarije vazno yo-- vezati istu sa osiguranjem jer je vec'fna brodova i p 3 l < osiqurana.

Kod osiguranja nailazimo Eesto i na franzizc kod ~artikularne avarije, pa spominjemo na pr. frangizu iz klauzule 11 i 12 Institute Time clauses Hull ( vidi skripta o osiguranju).

Kako Fmo vec5 naprijed napomenuli partikularne avarije su daleko EeXe nego generalne avarije.

Engleski izraz za partikularnu avariju je ' articular average". Izraz "average" ima razna znaEenja u engl. jeziku, ali u sluEaju pomorstva znaEi djelomiEan guhitak. Prema tome i u izrazu General Averaqe i u izrazu Particular Averase izraz

-~osmatrajudi taj izraz kroz engleski z2kon o osiguranju (MIA 1906) u El. 64. nalazimc dcfiniciiu koia velida ie to

protiv kojih j e stvar ~sigurana a koji c~ubitak nije generalna avarija. SliEni izrazi upotrebljavaju se u klauzulama. DapaEe

1 veli se samo "average unless general" dakle "avarija koja nije generalna".

Sa stajaligta pomorskog osiguranja, a sa tog je vaZno I

gubitak nije potpuni gubitak onda mora biti djelomiEni gubitak, I trogkove, kao gto su trogkovi inspekcije, prodaje i sl. Ovo razlikovanje je va2no radi eventualne fran3ize.

Isto je tako vaho na ovom mjestu napomenuti i to da postoje partikularne avarije tereta, kao i potpuni gubitak tereta.

ProuEavanje teoretskog pojma partikularne avarije bilo bi moZda interesantno, ali za praktiEara je vaZno znati gta se smatra kao P/A u sluEaju osiguranja, t.j. gto je pokriveno osiguranjem a Sto nije.

Prije svega treba se potsjetiti na op6e pojmove o osiguranju. Samo klauzule osiguranja, kako su sadrHane u polici (SG i dodacima) dati 6e pravu sliku osiguranja, koja 6e moZda morati biti osvjetljenja sa sudskim stajaliztima.

Osiguranje moHe biti sklopljeno i tako da ne pokriva P/A uopee, nego da pokriva samo potpuni gubitak. gta pokriva i kako, ovisi o volji stranaka koje sklapaju osiguranje dakle od osig&-

Kod normalnog osiguranja tipa Institute Time Clauses Hull (fdi skripta o osiguranju) postoji nekoliko klauzula koje 6e biti

imaju i drugo ime spadaju u pajam partikularne avarije tako na pr. sudar, po2ar, prodor vode (jasno uvijek pod uvjetom da nisu doveli do potpunog gubitka) . vesti nekoliko glavnih momenata.

Partikularna avarija koja je nastala na brodu uslijed . rizika prctiv kojeg je brod osiguran mora biti naknadjena od osiguratelja. Ovisno je o polici da li 6e se odbijati kod iz- vrzenih popravaka " novo za staro" ili ne. U koliko se odbija tada se upotrebljavaju posebne tablice.

Navodimo prema Doveru jog neke vaZnije stvari. Teoretski kvalitet popravaka mora biti takaq da odgovara

stanju broda kakovo je hilo prije avarije i osiguratelj nc bi trebao naknaditi za boliu kvalitetu neso ie nriie bila, ali u

Trozkovi inspektora se priznaju ali samo ako je bilo potrebno da se pose$no imenuje a i onda samo za jednog t.j. ili

Interesantno je navesti da se smatra da bi-u sluEaju ako ie ~owravak nedovolian, osiqurateli morao naknaditi ili smanienie 1 razumnog popravka. I

I ~ linu miesta oko kojeg se popravak vr3i jer je vee tzogno, smatra

I I U praksi se dogadja ha se konaEni .popravci r?-2 mogu izvrsiti pa se vr3e samo privrsmeni po?ravci. Takcvi se sluEajevi

1 I omos~c5i da brod moZe doploviti u luku qdje 6e se izvrgiti ksnaE-

1' troskova popravka. Dcgadja se takodjer da bi brod iz izvodjenje ! konaEnog popravka morao vrlo dugo Zekati dok sc dokave dijelovi

itd., pa se u tom sluEaju sma.tra da je razumno izvrziti privre- I I mene popravke aka se time skra6uje vrijeme Eekanja hroda.

se time koristi osiguranik a ne bi inaEe bili razumni, osiguratelj ne bi bio duZan povratiti.

Kod toga treba ipak prsvi%i ra-zliku izmedju linijskog

i njeyov red-plovidbe pa c'e se kod linijskog broda ?riznati troskovi i onda kada se kod tramperskoq moZda ne bi prizn3li.

I Time u vezi treba navesti da se rlaEaiu i trogkovi za

luku gdje se mogu, nogotovo ako se time razumno u3tedi na tro3kovima.

U trogkove koje osiquratelj vra6a soadaju i trogkovi qo-

ka, kao i rada posade ako je ista radila na popravcima za koje bi se inaEe morali uzeti drugi radnici ( ovo je vaZno zapantiti jer sa o tome mora voditi posebna evidencija na temelju koje sc onda naknadno izdaje vlastiti raEun-faktura).

Prekovremeni rad se u principu ne ~laEa ali 6e se ipak priznati ako je time doglo do u3tede ukupnih troSkova, ili na vr.

~si~uratelj obiEno nadoknadjuje i trogkova zr3Enog prijevoza doknadnih dijelova, ako su uEinjeni razumno i ako je uslijed toga doglo do ustede u ukupnom tro3ku.

Eesto se dogadja da se neke partikularne avarije ne Foprave odmah nego se popravak odgadja, dapaEe Eesto se i izvrze popravci onoga Sto je potrebno za sposobnost broda z3 plovidhu ( seaworth- iness) a ostalo se odgodi. To jc najEc36e sluEaj kada su vozarine visoke pa brodovlasnik odgadja ~opravak da Si komercijalno

I zato nastali ve6i trogkovi popravaka ( poveEanje cijene i eventualno pogorganje gtete) u ~raksi osiguratelji ne ?rave neke

U sluEaju da se avarija ne popravi, osiguranik ima pravo na naknadu a isto tako i akc je brod prodan prije nego 3to j e izvrgen popravak. U ova dva slueaja postcje neki detalji koje ovdje ne6emo raspravljati, ali treba znati da postoje.

i iskoristio priliku da izvrzi na svoj trogak neke druge pcpravke, koji nisu bili takovi da bi se bili morali odmah izvrziti. Vlas- nik nije mogao sudjelovati u troSkovima doka nego je sav troSak doka igao na trosak broda koji je bio kriv za sudar.

U sluEa ju broda Haversham Grange (1905) Srod je imao 1 dva sudara, te je za svaki od sudara hilo ~otrebno dokovanje. ! Dokovanje za popravke Steta iz drugog sudara zahtjevali surkracSe

vrijeme nego 5tete nastale uslijed prvog sudara, ali su popravci vrgeni istovremeno za oba sudara. Sud je zauzeo stajaliste (na bazi sluzaja "Vancouver") da su oba kriva broda duha d3 dijele trozkove nastale u zajedniEkom periodu dokovanja.

U predmetu broda "Cairo" (1926) za sudar je bio isklju-

I;: Eivo kriv brod "Chekiang". Brod "Cairo" bio je laki krstaz i I morao je u dok radi popravaka. Admiralitet j e dao izvrgiti peke

popravke koji nisu bili neposredno potrebni inaEe, pa je sud ,

I (na prineipu iz sluEaja "Acanthus") odluEio da krivi brod mora. snagati sve troskove dokovanja. VaZno je niedjutim da su popravci koje je dao izvrSiti Admiralitet bili takovi da nisu bili hitno neowhodni.

Iz toga se mogu, prema Dovern, izvesti slijedeCi za- kl juEci : 1

(1) Kada je brod dokovan na raEun brorlovlasni3ca i otkri- vanje se partikularna avarija koja Si zahtjevala dokovanje za popravak, trogkovi dokovanja moraju se razdijeliti'izmnedju brodovlasnika i osiquratel ja.

(2) Brodovlasnik ima pravo iskoristiti dokovanje broda za popravke partikularne avarije i izvrgiti popravke, klasu i sl. na svoj trogak, te nije duZan snc)siti trcgkove dokovanja pod uslovom da popravci koje je izvrgio nisu bili nepnsredno odn. hitno nuhi. Mediutim smatra sc da se tim pravom ne bi inoaao bro-

I dovlasnik koristiti ako je brod ve6 bio obavezan na dokovanje u Easu dogad j a j a.

(3) Trogak dokovanja i tro5kovi u vezi dokovanja maraju se podijeliti izmedju brodovlasnika i krivca, ako se popr2vci zct raEun brodovlasnika vrge istovremeno a bili su neminovni,hitni,

(4) Ne postoji pravo na trogkove nastale zadrZavanjem I broda u doku kada za vrijeme boravka broda u doku isti ne pred- I stavlja sredstvo za stvaranje dohodka pa prema tome ne moZe imati

MoZe se formulirati zakljuEke i na drugi naEin: (A) Kada popravak Stete zahtjeva dokovanje radi neposred-

nog dobivanja sposobnosti za plovidbu, tada taj popravak mora snositi sve trogkove dokovanja i trogkove povezane sa doko-

t vanjem, bez obzira na Einjenicu da i drugi popravci zahtjevaju dokovanje i da su izvrgeni paralelno sa prvim.

(B) Kada je za popravsk bilo kojih dviju 3teta pntrebng dokovanje radi neposrednog dobivanja. sposobnosti za plovic?bu, ukupni troSkovi dokovanja i prateeih troEkova, padaju na teret one gtete kojs je u stvari prva ~rouzroEila ( a ne samo zahtjevala) d2 se pristupi dokovanju.

Dajerno i jedan vrlo ilustrdtivan primjer iz L ledu pod jele trogkcva nastalih popravcima gteta odvoienih iedne

a)' ~ o ~ r a v c i za raEun brodovlasnika neposredno potrebni za sposobnost broda za plovidbu, izvrgavaju se paralelno sa popravcima gteta,

b) Dokcvanje potrebno za sve rarlovs. f

c) Popravci za brodovlasnika zahtjevaju Eetiri dana doka.

e ) Steta nastala na ~~~utovanju zahtSeva dva dana doka, f ) Steta nastala na 1I.putovanju zahtjeva pet dana doka. g) TroSak doka je 100 funti dnevno .,

h) TroSkovi ulaska i izl-aska iz doka su 200 funti. 3 ) Trogkovi popravaka:

aa) za raEun brodovlasnika 10.000 funti bb) Stet2 na 1.putovanju 2.000 " cc) Steta nz 11,putovanju 12.000 "

Raspored:

Trogak d~ks: Prva 2 dana zajedniEka svima Sliiedeea dva dana

gteti sa 1I.put. 10G 100 Zadnji dan s m ~ za 1I.put. 100

Kako srno ve6 napornenuli naprijed, pitanje razumjevanja ~artikularne avariie, vezano ie u praksi sa uslovima osisurania.

osiguranja. Kao Sto je poznato, uslovi osiguranja predstavljaju dogovor stranaka, pz je oEito da se i mijenjaju s vremena na vri jeme.

Uslovi osisurania nredstavliaiu z<?nravo razultat stalne

osigurstelji dati Sto man je za Eim ve6u-arimljenu Fremi ju. Prema tame da gonovimo @pet, izviesn3 konkretna ~artiku-

a po drugim uslovima ne hiti priznata. Kao gto je poznato iz skripata o osiguranju, krajen 1 9 6 9

godine izvrgene su neke izmjene u uslovima qsiguranja i neki tih uslova odncse se i na partikularne avarije.

Taka na pr. u Institutskim klauzulama za osiguranje trupa i stroja od 1.10.1969. potrebno je razmotriti klauzule br.7, (t.zv. klauzula o nemarnosti i1i"Inchmaree Cl.), zstim sa njorn novezana klauzula br. 11. i 12. i s~omenuti Klauzulu br.15.

KLAUZULA 0 NEMARNOSTI (INCHMAREE CLAUSE) I I

i Klauzula br. 7. ili t o m . Klauzula o nemarnosti odn. Inchmaree klauzula je samostalna klauzula i nju treba tumaEiti

I

! odvojeno od ostalih izraza u polici i drugim uslovimrt. Njezin I je tekst moderan i treba ga tumaEiti u znaEenju kakovo je. I Prelazimo sada na analizu te klauzule.

Bitno je da su za primjenu iste morale nastati ili gubitak ili gteta osiauranoi stvari, a da ie Zteta direktna ~oslje-

I I dica jednog od navedenih sluEajeva. I KarakteristiEno je za ovu klauzulu da u stvari daje pokri-

de za one sluEajeve koji nisu tipiCni sluEajevi opasnosti mora (perils of the sea) , dakle predstavljaju neke (nazovimo ih) ne- pomorske dogadjaje.

Prije svega mora se utvrditi da li je avarija presegla frangizu iz Klauzule br. 12. koja je franziza deduktivna.

Pogledajmo neke sluEajeve. Osnovno je da je nastala Zteta trupu ili stroju. Uzroci nastanka takove gtete moraju biti oni nabrojeni u

lclauzuli, dakle na pr.: Stete kod krcanja, iskrcavanja ili manipul'acije tereta.

Uzmimo sluEaj da j e prilikom krcanja puklo Eelik Eelo na dizalici I pa je predmet pao u stivu i o3tetio trup. U cngleskom tekstu

klauzule govori se o "accident" dakle dogadjaj, sluEaj, ali Eesto je Zteta i rezultat nemarnosti, pa je zato na kraju dijela klauzule pod (a) navedena i nemarnost posade, ali je sasvim na kraju klauzule iskljuEeno pcrmanj!;anje duZne paznj? ~ c r l strane vlasnika i sl. Uz Ztcte nastale teretom obi~hvaEene su i 5tete nastale krcanjem, iskrcavanjem ili manipulacijom goriva.

Zatim su obuhvaEene gtete nastele eksplozijom bilo na brodu ili izvan broda ( na kopnu, mauni, kojem drugom brodu koji sc nalazi u blizini itd.).

SliEno vrifedi i za nuklearne instalacijs i rcaktore koji se nalaze na brodu ili drugdje.

Slijedeea grupa uzroka zbog kojih nastaja 3tcte koje su pokrivene ovom klauzlom su vrlo Eeste i zbog toga vazne. Radi se naime o puknudu kotlova, lomljenju osovine ili bilo kojoj drugoj

Upozorino i opet da se na osnovu ove klauzule krije od strane osiguratelja samo ZtetcLk~ja je nastala trupu ili stroju od jednog od tih uzroka a da se eventualni popravak samog tog dijela rjesava na osnovu druge klauzule ili drugih klauzula a ne ove. Ovo nagla3ujeno zato 3to se ne ovu klauzulu ~rimjcnjuju i posebne fraSize i jo5 neka druga pravila. Prema tome na osnovu ove klauzule kriju se t.zv. posrezne gtete.

se neko lice ne ponaza onako kako bi trebalo da se ~1onaSa razuman i pa2ljiv Eovjek date sredinc, pri Eernu gteta nije namjernc: prouzrokovana. Odngsno negativno definiranoe culpa obuhvnta sve sluEajeve krivice u gradjanskom pravu kada je iskljuEen3- namjer? (dolus). (Vidi i skripta prof. d r . Marca, Osnove pcmorskega ?rava izd. 1968, str. 123 na kraju).

Posmatrano sa stajaligta pomorskog ooiguranja treba istaknuti da nemarnost nema veze sa gpasnostima mora, ?a j e ba3 z b ~ g toga i bilo potreboo da se unese u uslove osiguranjs i Inchrnarec

I! clause koia riesava sluEaizve nemarnosti, ier opasnosti mora rje- 1 / 3avaiu osta.le klauzule.

oficira, posade i pilota a ne na strani vlasnika broda ili njegovog rukovodeeeg slugbenika. Medjutim moramo naglcisiti cla ovo razlikovanje nije uvijek jednostavno jer se za. neke stvari smatra da spadaju u du3nost vlasnika, pa ako ih je on i prernustio zapovjedniku, onda, ako je zapovjednik malomaran, smatra de da je malomaran vlasnik. Xa pr. dovoljna kcliEina bunkera. To spada u duZnost vlasnika broda, pa ako je on to prepustio zapcvjedniku i zapovjednik je nemarno postupio i nije snabdio brad bunkerom, onda j e to nemarnost vlasnika. Waime, ne dozvoljava se da vlasnik jednostavno prepusti sve zapovjedniku ili korn drugom Elanu posade, pa da se onda izvlaCi na nemarnost zapovjednika i posade. Ako je vlasnik prepustio negto zapovj2dniku onda to zapovjednik Eini u ime vlasnika i vlasnik za to odgovara. Ovaj principjelni stav treba takodjer drZati na umu jer se Eesto ne~ravilno smatra da je sve 5to poEini zanovjednik, oficlr ili Elan posade, a to bi bila nemarnost, pokrivenq osiguranjern. To nije uvijek tako, pa se mogu dogo2iti gorka iznenadjenja. (sliEno reznniranje postoji u vezi sa nautiEkom krivnjom, ali i to nije tako jednostavno kako se smntra).

Isto tako trebn imati na uinu da malomarnost knja je dovela do nasukanja nije pokrivena na osncvu klauzule br.7.Inc-haree cl. neyQ treba vidjeti u ostalim uslovima police, da li je sluEaj koji se je dogodio pokriven kao opasnost (rizik).

Ovdje samo napominjemo da se moZe dogoditi ( a i dogadja se) da je 3teta nastala kao rezultat nemarnosti koja je trajala dugo vrcmena, na nekoliko putovanja itd. U tpm se sluEaju trel~a raz- djeliti Stetu na ?utovanja, ili na razne police ako se takove postojale posebno za svako putovanje,

Sada prelazimo na pcjam skrivene'mane (latent defect). U 1 the construction of the shib which is not readily discoverable by a competent person using reasonable skill in an ordinary ispection. Unless the policy so provides damage caused by a latent defect is not recoverable, nor is the mere Ciscovery of a latent defect". ZnaEi: skrivena greSka u konstrukciji broda koju se nemoge odmah otkriti od stranc struEne oscbe koja upotrebljava razumnu struEnost kod obiEne inspekcije. Osim u slu- Eaju ako polica ne predvidja, gteta prouzroEena skrivenon manom se ne nadoknadjuje, kao niti sama skrivena mana.

Problem skrivene mane je dosta d~likatan i koC praktiEara na'brodovima Eesto se posmatra vrlo ~ojednostavljeno, otprilike ovako: ako se vidi onda nije skrivena mana, a ako sc ne vidi onda ie skrivena mana. Me3iutim. to nitanie ioS i dandanas i

definirati. ~ a t i demo ovdje neke putokaze zli istiEemo da nism~ time dali sve moguee sluEajeve.

Izgleda da je osnovni putokaz da li bi mana bila otkrive- na upotrebom normalne pagnje struEne osobe. Drugim rijeFima, skrivena mzna je ona koja se nije nagla upotrebom dugne paznje. Skrivena mana znaEi ne cna, skrivsna pogledu nego ona skrivena osjetilima. Ili: mora biti tako skrivena da ju ne hi opazio razumno paZljiv E~vjek kod pregleda. Smatra se nadalje, da skrivena mana nije takova, za otkriee koje se mora upotrijebiti sva moguea sredstva ve6 je dovoljno upotrebiti sredstva koja bi u&rebic razumno pa5liiv Eoviek struEniak za to podruEje. I

VraEajuei se sada na avariju i osiguranje iste, moramo naroEito upozoriti da uvodjenjem pojma skrivena mana 93-osiguranje putem Inchrnaree klauzule, osiguratelj nije preuzeo.obavezu popravka same skrivene mane. Po ovoj klauzuli preuzeo je samo ~okrivanje Stete kcja je nastala uslijed skrivene mane. Dakle ako je pukla qsovina pa je uslijed tog loma nastala Steta, onda

I 1 se po In~hrnaree pokriva gteta nastala uslijed loma ~sovinc, a sama osovina se ~ok'riva osiguranjem onda ako je lorn nastao uslijed jedhog od rizika koji su osigurani ( naprezanje, cpasnost xora i sl.), Dakle, ako bi se otkrila skrivena mana a ne bi bil:, Stete koja je nastala uslijed te mane, tada nema pokriea po ovoj klauzuli.

Evo nckoliko sluEajeva iz engleske prakse: U predmetu Oceanic Steam Ship Company Ltd. protiv

Feher (19061.~ na brodu je jog ggdinc 1891 zavaren kr3j osovine. Gocline 1900 osovina je pregledana i izdan je certifikst od stranc Ll~-?yds' registra. Nakon toga, negdlje izmedju 1 9 0 ~ i &tobra 1902 pojavilo se je naprsnuee na osovini Sto je utvrdjeno tek kada je osovina ponnvno izvuEena. Dok je osovina hila na mjestu napuknuSe sc nije moglo opaziti. Utvrdjeno j e takodjer c?a je na- ?uknu6e 7osljedica skrivene m m e koja je postojala ve& u Ensu kada je izvr3eno varenje. SluEaj nije potpao pod Inchmaree klauzulu.

U predmetu Hutchins Bros. protiv Royal Exchanna Assurance Corp.(1911) sluZaj je bio slijezeei:

Brod Ellaline izgradjen je god. 1906 3 tom Dri~ikon je i ugradfjena je krmena statva sa gregkom. K G ~ uobiesjenih prcba mana se nije mogla cpaziti. Kod dokovanja 1908 utvrdjena j e greska. steta koja je nastala nije pokrivena Inchmaree klau- zulom. Navodima neke dijelove rniZljenja suca: (a) skrivena man2 nije nastala za vrijeme trajanja police, jer je postojal3 tokom cijelog Zivota broda. Zapravo se je samo pojavila u Zasu trajanja ove police osiguranja. Dakle, skrivena mana koja je postojala prije nije asnov za osiguranje, pa makar je u odredjenom Easu postala vidljiva uslijed habanja ( wear and tear). Sam pojam skrivene mane u smislu osiguranja ne znaEi "gtetu trupu ili stroju" .

Iz ovih slueajeva slijedi da je osiguratelj duZan naknaditi predmet u kojern je nadjena skrivena mana samo onda ako je do mane So510 uslijed osiguranog rizika.

OpEenito stajalizte j e da se skrivena mana koja je mogla razumnim Fregledorn pronaei ne priznaje, ali se u principu yariznaju gtete koje je takova mana nanijela trupu ili stroju,

LINER NEGLIGENCE & ADDITIONAL PERILS CLAUSE

Obzirom na Einjenicu da je ovo vrlo delikatno pitanj?, istieemo da su osiguratelji dali rnoguenost oiguranicima (vlnsnicima brodova) da sklope osiguranjc za sluEaj linijskih brodova p d pn- sebnim uvjetima klazule br. 7 . t,j. Inchrnaree klauzule, na.osnovu t.zv. Liner Negligence and Additional Perils Clause, Eiji tekst ovdje dajemo u cjclosti:

N S u b j e c t t o t h e t e r m s and c o n d i t i o n s o f t h i s pr>liey , t h i s i n s u r a n c e i s t o c o v e r : A c c i d e n t s i n l o a d i n g , d i s c h a r g i n g o r h a n d l i n p c a r g o , o r i n b u n k e r i n g t a k i n g i n f u e l . E x p l o s i o n on s h i p b o a r d o r e l s e w 4 e r e . B u r s t i n g o f b o i l e r s a n d / o r breakage o f s h a f t s . Damage t o a n d / o r l o s s o f t h e s u b j e c t - m a t t e r o f t h i s i n s u r a n - c e caused hy any a c c i d e n t , l a t e n t - d e f e c t , m a l i c i o u s a c t , n e g l i g e n c e , e r r o r o f judgment or2 i n c o m p e t e n c e o f any person w h a t s o e v e r b u t e x c l u d e d t h e c o s t o f r e p a i r i n g , r e p l a c i n g o r r enewing any d e f e c t i v e p a r t condemned s o l e l y i n consequence o f a l a t e n t d e f e c t o r f a u l t o r e r r o r i n d e s i g n o r c o n s t r u c t i o n . C o n t a c t w i t h a i r c r a f t . Prov ided t h a t such l o s s o r damage has n o t r e s u l t e d from want o f due d i l i g e n c e by t h e owners o f t h e v e s s g l o r any o f them o r by t h e managers . W a s t e r s , O f f i c e r s , Crew o r P i l o t s n o t t o be c o n s i d e r e d a s p a r t owners w i t h i n t h e meaning o f t h i s c l a u s e s h o u l d t h e y h o l d s h a r e s i n t h e v e s s e l " .

"Osim nbzirom na uslove iz ove police, osiguranje takodjer I krije:

Nezgode kod krcanja, iskrcavznja ili tramaka tereta ili k3d uzimania bunkera ili soriva.

d - ~ukhu6a kotlova i/ili loma osovina Stete i/ili guhitak stvari osigurane ovim osiguranjem,

bilo koiom nezsoclom, skrivenom manom, zlonsmiernin dielom,

osobe, ali iskljuEuju6i trogak popravka, zzmjene ili c?bl?sve bilo kojeg defektnog dijela koji je proglasen nesposobnim iskljuEivo zbocj skrivene mane ili gregke ili gregke u nacrtu ili konstrukciji.

Dodir SF: zrakoplovom. Uvijek pod uslovcm da takav gubitak ili Steta ni-je nasta-

la kao rezultat pomanjkanja duZne paZnje brodovl3snika ili bilo kojeg od brodovlasnika ili njihovog rukovodioca.

Zapovjednik, oficiri, mnrnari i piloti neEe se smatrsti

I kao suvlasnici u smislu ove klauzule, Eak i ako imaju suvlas- I

Upozorujemc da se u ovoj klauzuli ne nalaze rijeEi 11 izravno prouzroEeneM (vidi tekst klauzule br. 7 u skri~tina osiguranja na str. 11. pri dnu). Osiin t o ~ a qokriven je i dio koii i c imao skrivenu manu. osim ako i e areSka bila ve6 u konstrukciji, nacrtu i sl.

Kao Sto je pcznato iz principa osiguranja, kod police na putovanje, smatra se da je spos~bnost broda za plnvidbu jedan

ako bi skrivena mana znaEila nesposobnost broda za nlovirlbu, i ~tkrila se tek u toku putovanja, a postojala je u Easu sklapanja I

ugovorz na putovanje odn. u Easu stu~anja osiguranja na snagu, takovo osiguranje ne bi vazilo. Tako je u principu.

lakc se u literaturi ne navode kao primjeri za skrivenu manu, gledamo sa stxjaliZtn osiguranja trupa i stroja, ve6 se nsvadjaju sa stajaligta od(3ovornosti za teret, navesti 6emo dva slnEaja jer mogu posluziti kao ilustracija za naEin razmatranja sudova .

Prvi je sluEaj broda Muncaster Castle (1961) u pr~dmetu Riverstone Meat Co. nrotiv Lancashire Shippinq Cn.

Teret je bio c8teEen morskam vodom koj'a je uSla k r m ven- :

tile za -01uju: (storm valves], a Steta se je dogodila na ~utcvanju ii Sydneya u London; Na putovanju koje je prethodil~ t.j. iz L~ndona u Sydney nije bilo nikakove 5tete na teretu., PrS.,je' od-. laska iz L~ndona brod je bio u klasi. Inspektor je '.preg'ie?aoi.. ,

vcntile i broc1ocjradiliZite je dobilo nalocj da skine poklonce ns; . . .

venti'liina radi pregleda. Nakon pregleda poklopce : j e natrag ' . .

piEvrstio jedm radnik brodogra?iliSta, med jutim je 11 jegov rad

poklopci~na. Na putovanji~ London/Sydney nije k i l o propu~tanja vode, ali na ~ovratku, uslijed toga Sto je brod bio nakrcnn teretom

skladizts i ogtetilo teret. I

Sudski predmet igao je kroz tri stepena i ddao do ku5e Lordova, koje je stalo na stanovigte da se u srnislu HaSke kcn- vencije o teretnici smatra da brodar mora primjen3iilu2nu paZnju Ja brod bude sposohan za plovidbu, a da je u toj duZnoj ~aznji sadrzana i duznost svakog onog koji je radio na brodu bez obzira da li je bio u radnom odnosu sa brodarom ili sa nezavisnim yodw- ..zetnikom ( u ovom konkretnom sluEaju sc7, brodogradiliStem) pa da zbog toga brodar odgovara za 3tetu koja je nastala teretu.

OEito je da je ovaj sluEaj bio skrivena mana i sud nije rjegavao ovdje duZnost osiguratelja za naknadu gtete koja je nastala uslijed skrivene mane TRUPU ILI STROJU (Steta je hila na teretu), ali stav koji je zauzeo najvisi engleski su6 u ~ogledu duZne pa2nje moZe imati eventualno i cdsjev na pitanje odgovornosti osiguratelja za Stete na trupu i stroju.

Drugi sluEaj koji treba raspraviti je sluEaj brodn Amstelslot (1962) u predmetu Union of India protiv N.V.Reederij Amsterdam H.L.

Spor je bio u ovome: Brod je doZivio avariju cca. 9 3 0 milja od Honolulu-a

uslijed toga Sto je puknuo redukcioni zupEanik. Brod je odvuEen najprije u Honolulu a zatim u Kcbe radi pcpravaka i teret je iskrcan u Kobe time da se Dreveze dalje u Bombay.

I apet se je radilo o teretu jer su vlasnici tereta tra- Zili naknadu Stete obzirom da brodar nije upotrei-if: duZnu paznju da brod bude sposoban za plovidbu. Defekt se c?ogoc?i(? na reduk- cionom zupzaniku, kako smo rekli, ali je neposredc? prije toga brod bio na pregledu i pregled je izvrzio klasi£ik,?cimi zavou. Prilikom inspekcije izvrgen je regl led zupEanika kroz poseban otvor za inspekciju, ali napuklina, koja je nastala kao rezultat zamora materijala, nije bila opagena.

U toku spora, vlasnici tereta tvrdili su CIA se je prilikom inspekcije moralo skinuti cijelo okueje, da je trebalo pobrisati svo ulje i pregledavati zuba-c po zuhac.

Apelacioni sud je smatrao da je taj ilavod isrravan i da je stvarnc brodar mogao izvrgiti te raqave da pre~led bude bolji, pa je osudio brodara da plati Stetu teretu.

Kuea Lordova koja je rjegavala taj ~rerhet na 2albu brodara, ukinula je presudu Apelacionog suda i stala na stano- viSte da niSta nije ukazivalo dn hi trcbalo vrSiti naroEiti pregled i da je pregled koji je obavljen, takav kakav razuman struEnjak pod takovim okolnnstima obiEno vrSi. Sud je smatrao da nije bilo nikakovih okolnosti koje hi vodile inspektora da primjeni neki naroEiti naEin inspekcije, iako je istina da bi najvjerovatnije nasao napuklinu da je u~otrcbio sve mogu6e metode. Ne moZe se ali oEekivati vige neqo .%to je razmno.

I

Pri jenos VLASNIK

4000 Novi propeler . 4000 RaCun odobren od insgektora osiquratelja. Novi pro$eler

I u svemu sliEan starom. Stari pro~eler prodan.

I 1.5 o Inspektor vlasnika 150 I I 150 Inspektor osiguratelja 150 I

loo RaEun klasifikacionog zavoda za ~realed truwa i stroia loo

50 Utrogeni materijal(gorivo, mazivo, sitni materijal) DjelomiEno za dokovanje i djelomiEno za vlasnika lo 4 0

2cc Place posade za 6 dana. Dio odobren umjesto Euvara i sl. 50

I :2 o Banko~~na komisi j a 20

I l o o T'roHkovi likvidaci je loo

I Od Cega odbiti iznos dobijen za stari profiz5i&r 2000

19680 Minus frangiza 500 ---

Din 19180

Porijeklo generalne avarije seZe u proglost nekoliko hiljada godina. Fostoje nigljenja. da su osnove postavili ve6 FeniEani a zna se da se je kasnije na otoku Rodosu pojavio pojam zajednieke avarije u t.zv. Lex Rhodia de jactu, koji veli:" Rodoski zakon odredjuje da, u sluEaju ako se teret baci u more u svrhu olaksanja broda, svi de doprinijeti za ono 3to je dato za zaiedniEki interes." Druyim rijeEima, ako se neEija imovina

Ovo je i danas bitno za pojam gcneralne avarije. Kasnije je u jednoj drugoj zbirci pravnih prapis?,

takodjer sa Rodosa, ponovno izvrseno normiranje Sir;? nego prijei

doglo namjernim Zrtvovanjem. !Zbog-toga to i nije tihi~ni sluEaj generalne avarije.

U Srednjem i Nwom vijeku, bilo je mnogo pro~isa o gene-

odlu~ivan ju' da se ne3to irtvu je, a nacode se kao- ~rtve : bacnn je robe u more ili rezanje jarbola. Kasnije se nalaze o d r e r l ; ~ u raznim Statutima, kao Marseille-s, Venecije, Aragona iz XIII/XIV st. Hamburga itd. I nasi su gradovi imali propisa G tome, tako na gr,Dubrovnik, Split, Krk, KcrEula itd. Od poznatih zbirki pomorskih propisa treba spomenuti Consolat de la mer iz 1370, Guidon de la mer iz 1556-1584 i Ordonanse Luja XIV iz 1681, koja je imala jaki uticaj na Code de Commerce iz 1807, a kcji je propis vakio na nagoj obali praktiEno do nazih dana.

koji su plovili i sve vedim medjusobnirn preplitGnjem pinpi~a kcji !I

U toku XXX i XX vijeka, pojedine drzave donijele su 1 - -

za jednic'kih tpavila- ko ja nernajil karakter propisa. Takc :se Para-- lelno pojavljuj,~ prnpisi i dobrovoljna pravila. :.

.Radi boljeg razumijevanja moramo dati jedno ,objagnjenje. DrZavs reguliraju pravne ~dnose pr~pisima, ali u mncgim propisirna

i dozvoljavaju da stranke same odrade knko c='e se pojedini odnos 1 rjesavati. Takovi propisi- nazivaju se dispozitivni propisi., Tc? ~ zna.Ei da iako postoje propisi u zskonu, stranke mogu i drugaEije

.. . - - - u svim drzavama kada se radi o prooisi& o generalnoj svariji, csniva , s e i sastavljanje dobrovoljhih pravila. Taknv-,. dobrovol jna

pravila p~kuSalo se je prvi puta sastaviti 1860 godine, u Glasgcwu. Tada su donesena pravila, ali se je kasnije pokret ragirio, pa je konaeno 1950 godina donesena zadnja redakcija t,zv. York-Ant- werpenska pravilal9.50. Prije njih postojala su ranija izdanja Y.A. Pravila, kao,na pr. ona iz 1924, pa jog ranije ona 1~1890, 1963 itd.

Prema tome, York Antwerpenska Pravi1.a 1950 nisu zakon, propis, med junarodna konvenci j a nego su dobrovol jna pravila, koja stranke mogu ( ali ne moraju) ukljuEiti u svoj pravni odnos. Dakle, kada dve stranke &lope ugovor one mogu reEi u tom ugovoru da 6e se u sluEaju generalne avarije prj-mjeniti York Antwepnska Pravila, ( a dodaje se i godina 1950 da bi se znali koji se tekst ima upotrijebiti). Ilustracije radi navodimo dabi te stranke mogle, ako bi htjele, pepisati u ugovor cijeli tekst Y.A.Pravila, 1, pa bi toonda bilo ugovorno pram uneseno u ugavsr. Isti efekt se posti2e i tako da se jednostavnije. veli: U sluEajugenera1ne avarije primjeniti de se York Anwerpenska Fravila 1950.

I : 1 ' ; Jo3 jedno objagnjenje i upozorcnje: Y.A. Pravila nisu il: medjunarodna konvencija, kao Zto je n,2 pr. Bruxellska konvencija 1 1 1 1 iz 1924 o teretnici k0j.a se naziva Eeeto Hagka Pravila, Naime, i i'; tu konvenciiu ( HaSka Pravila) ratificirale su mncae drzave i

tako su ta pravila postala zakon, bilo zato 5to se konvencija koja je ratificirana direktno primjenjuje kao zak~.n., hilo da se inkorparira u neki zakon pa ta.ko dobiva ~risilnu mo6.

York-Antwerpenska Pravila nije ratificirala niti jedna drZava a to niti nije mogla jer to nije konvencija. Istina je da su mnoge dr2ave unijele u svoje zakone inncgo toga 3to se nalaii i u Y.A, Pravilima, ali to je zato SLO su to smatrsle pravednim

. . pa su zato i unijele, a ne- z a t c Sto bi to norale,

Kada se dakle primjenjuju Y - A . Pravila, onda se to Eini zato Sto je to volja strs.~zaka i gt6 s u to stranke htjele. Stranke su to htjele i pokazale time, .?to su u charter-party, time-charter,teretnicu, ugovor o osiguranju i sl. unijele od- redbu da se u sluEaju,generalne avarije imafu primjeniti Y . A . Pravila.

Ta klauzula na gr. glasic-: "General Average to be settleii according tc. York-Antwerp Rules 1.950". (vidi kl. 12 Gancon (1922) , zatim k1.24 Baltime 1939, . .

k1.14 Conbill, k1.24, Linerithe, k1.8 Institute Tine Clauses, Hulls, 1,10.1969, k1.7 Institute Cargo Clause, F.P.A.WA M R .

Bilo je sluEajeva da sc? ugovorC)m primjcnju.ji1 :Z.A.P, ali. uz: isklju~enje svih pravi1.a oznaEen3.h slovima, a nardito Pra- vila A, zbog toga 3to na pr. u aaeriEkoj praksi nost.oji razlika tumeEenja pojma " zajedniEkls~as" i zajedniEka kcrist".

Samo u sluEaju akc stranke nisu nigta odrc6.ile primjeniti E@ se nacionalni,propis,

KonaEno, ne postoji nikakovo ograniEenje, da ne bi stranke kod sklapanja ugovora mogle odrediti 2a de se G/A rjegavati recimo DO pravilima iz 1924, ili raniiih, samo to moraiu naznaEiti. Isto

Eilo iz primjene i nadomjestilo ih- se- nekim drugim dogovorenim ! ' I I

teretnicama, nekada se je stavljala klauzuls: 1 j "General Average shall be adjusted, stated and settled j / I

according tQ Rules 1 to 15, inclusive, 17 to 22, inclusive and j I 1; I! ' Rule F of the York-Antwerp Rules 1924, at such port and place in 11, 1

i 11,

the United States as may be selected by the Carrier, and as to 111

and usages .at the port of New York".. : , . .,:. 7 ,..,

Radi jog bolje jasnode u pogledu slobode stranaka da za I , ; * ! ill^' G/A usovaraiu..kako kele, istiEemo da ie sasvim mosude i da se :,:

iastituta zajedniEke avarije. U takovom sluEaju, ako iskljuEe primjenu G/A, nema kontribucija, nego su Htete partikularne avarije.

lib ,it :C

pojmovz G/A u raznim propisima i u Y.A.P. Smatramo medjutim, da su danas YAP tako rasirene u upotrebi da se mogu smatrati za jedno od naigire dobrovolino ~rihvaEenih pravila u mediunarodn~m

l;'j ja pojma generalne avarije. i n 1

YAP veli slijededer " Ein zajedniEje avarije pcstoji samo I I

' 1 : i iskljuEivo onda, kad se neko izvanredno 2rtvovanje ili trosak I ,

I k{

se s$Euvala od opasnosti irnovina izloHena ; zajedni~kom~pomorskom ill. pothvatu" . (Pravilo A) ,I:

Moglo bi se redi i ovako: ZajedniEka je avarija, svaki 11,j

pro;zrokovana steta po Gdrsdbi zapovjednika ill druge osobe koja ga .$pjenjuje, radi zajedniEkog spasa imovinske vrijednosti uEesnika u nomorskom poduhvatu od ozbiline opasnosti koia im je

Vidimo dakle da su potrebni slijed-edi uslovi: 1. irtva odn. trogak mora biti uEinien namierno i razumno,

zapovjednika ili druge osobe ko ja je-za to ovlagtenn, 3. gteta ili trosak moraju biti uEinjeni radi zajedniEkog

spasa na imovini kojcj prijeti ozbiljna i neposredna pogibel j

vidivi u redovitom tcku plcvidbe IN!

Radi lakzeg pamEenja, obiEno se uslovi za G/A nabrajaju I 2 , Namjernost i razumnost Eina 3. Odluka zapovjednika 4 . ZajedniEki poxorski poduhvat 5. ZajednFEka opasnost za sve interese Jasno je da su ovo samo " natuknicen.

x.oqla snatiati generainom. . .

Zrtva moZe biti u~injena ili kao gteta ili kao . . troSak, pa raxlikajemo:

A: avariju-5tete i f i . avari ju-trogkova

re65 nekolilco rijeEi o konstrukciji istih. I

'I YAP 1950 ima tri grupe pravila i to: . . jedao pzavilo tumaEenja - sedam pravila oznaEenih slovima od A. do G. - dvadeset i dva pravila oznaEena rimskim brojkama od I.

I

Kod prirn-jene treba, n smislu uvodnog pravila tumaEenja, smatrati, C a slovima oziiazena pravila predstavljaju epee principe, a brojevima oznaEena pravila specijalne odredbe, pa imaju prednost specija lne odredbe.

YA? riegavaSu sitanie: . , I.. u Icoj2ir' se sluEajevirna smatra da izvr8ena Zrtva ili

, , ' tro5alc daju pravo ;la kont-fl'ibuci-ju i

2. kako 6e se izvzgiti kcntribucija. i

Ostavljeno je i n t e r n l m propisima drkave, da odredi- naEin sudjelovanja uEesnika iz poCiuhvata u 2ostupku odredjivanjz dopri-

! nosa u G/A, Taj procedural.ni s?'.stem ni.je rjezen YAP-om. ..

de s e ovc sZovirna i b;qo j ~ v i m a ozna,+ena Prcv iZa i s k t j u - Fujudi pr imjenu b i Zo k o j i h nj<ma p12st iunih z a k o n s k i h 1 odrzdaba i o b i Z c j a . I z u s e v Z i ono, Z t o j e ~ r ~ d v i d i e n o praviZima oxnaFenirn s t o v i ~ c , z a j e d z i d k a a u e r b j a de SOT Z i k v i d i r z t i w s u g t a s - n o s t i s onim prazrit ima, k o j a sv, osnuFena b r o j e u i s ! ~ .

k a o - i s&i d rug i ugovorni adnos I

b) ne sred:.tavl-jaju kompletna pr'avi1.a -ree i-h u odredjenim i l j a v a j u za ugovorz, s k o j i nisu s u p r o t n i YAP-u.

I

I C ) o d r e d j ~ j n da u s l 1 l E ~ j 1 : d:l n.ckc b r ~ j e m aznadeno 2 r a v i l o

d a j e pravo na G/A, ne smeka da s1ovo:n oznaZeno p r a x i l o ne da-je pravo na G/A. S -drugs s t r c inn alco pak brojem oznaEeno p r a v i - o r.e p r i z n a j e G/A z slovsm ozxaEeao p a v i l c p r i z n a j e , nct5a bit: G/A.

I I . . naee l a . a ona oziiaEena broikarna u r e d s t a v l i a i u s~ez , :a lne ua2-av-- , ! I

k e za G/A, Drimjenjuju s e i prclvila czr.nEena s l o v . :ltc < brojkarn2, I

a l i brojkama oznaEena p r a v i l n l m j u prednost . a I

I PRAVILO " A " Cin z a j e d z i d k e a u a r i j e p o s t o j i samo i skZ$aZivo onda, k a d s e ncko i z v a n r e d n o 2 r t v o v a n j e i Z i t r o s a k namJzrno i razumno u F i n i i Z i podzese za rajsa'niZkZ s p a s , da b i s e saFuvaZa od opasnostC i m ~ v i n a i zZo2ena u zn jedniZkom ~ornorskorn po thua tu .

Vet' smo napr i. j ed sr>oil~ani..r.li e lsmente ao t r ebne za G/A . Potrebno j e dak la : 1. namjernost i razumnosi; r a d n j e iz kcljo jo :7as+ala

Zrtva ili t rogak 2 . i zvanredncs t 5 r t v c ili t r o s k a 3 . zajedniEka opasnost z e i n t e r e s n u pomorskom podhvatu 4. zajedniEki pomorski poduhvat 5 . 2r tva ili trog3k mornju h i t i uEFii-jeni po naloqu odgo-

vorne osobc ( zizpovjednil;a i l i onogs. t k o qa zamjei-~juje) . Ovaj u s lov n i j e naqizZen u P r2v i lu A , zli p r o i z l a z i i z osnovnog pojma G/A, naime i z toga da n-,DrF p q s t o j a t i "2:kva i l i t r o ,%~.k" . Jasno j c da sc za Zrt-:u ili t?:agc?k rLorr7 pred~~j : t av i t . i d j e lovan jn

G/A i takav s111Eaj g d j c -je zapc-;jc?dnj.!c. pa? pzf kiskom posade ili k ~ g a drugoga u E i ~ . i o 2 c - k v ~ il; - .troSa!c. I4edjutim ze praksu j e svakako b o l j e dti ?r t v u ili S k ~ t u . l i a m j erne odredj.. ::;.po\- j ednik.

Bakle: ako nema aarnjernosti, onda Zrtva ili troSek uEinjeni u Easu zajedniEke apasnosti koje su Eak i dovele d~ zajedniEkoq spasa, ne bi bila G/A.

Isto je tako potrebno da radnja bude -- razunna. Ovo ovisi o svaksm kcnlcretnom sluEaju i sudovi su ~rillEnc, strogi prilikom

Odgovor na ovo pitanje je EinjeniEno stanje, Jed-an te isti trogak ili Zrtva moZe u izvjesnom sluEaju biti izvanredan a u drugom nei Na pr.. naroEito naprezanje strojeva. U koliko su stro- jevi preoptereEenizbcg komercijalnih razloga to nede'biti G/A, ier nasukanie niie redovno vrSenie piovlienia. U tom'.pravcu

i l i ~ upueujemo na Pravilo VI i VII. 1;:j1 ifl Ako je pak nest0 ve6 izgubljeno, onda se tc nemofe I I I I~ ; , smatrati Hrtvom ( vidi Pravi1.a 111, IV i XVI) .

mo-brod, teret, vozarinu). Dakle nije C~voljno dasamo- jcdan od tfh interesa buds u opasnosti. Postoje dakle mogudnosti: >

a) brod, teret i vozarina

i Zajednica postoji od ukrcaja do iskrcaja.Privremenc is-

I iskrcanje tereta. I Ako brod plovi bez tereta, mo2e postojati zajednica

broda i vozarine, pa u tom sluEaju traje o? odlaska do d.oiaska. Jasno je da u takovom sluEaju mora postojati ugovor na ternclju kojega je ugcvorena vozarina. Prema tome kada je Srod Eartir?n

jer hi cventualni gubitak broda oduzeo brodovlasniku ( ili brodaru) oEekivanu vozarinu. Iako jc ovo sporno u nekim sluEajevima, nije sporno kadn su brod i vozarina osigurani, a naznEito ako su brod i vozarfna osigurani svaki kod drugog osigurateLja. I ~ a k izgieda da Pravilo A,,budu6i ne navodi da mora sudjeinvati teret, dozvoljava G/A i kada su vozarina i brod u zajedniEkoj opasnosti, dakle kada je brod bez tereta.

U Americi se smatra da mqZe hiti G/A i kzda i e druoi interes, interes osiguratelja, koji Si morao isplatiti gtetu, pa G/A moHe doei do primjene. Na pr. brdo je nnkon spasavanja

I doveden u luku. Osiguratelji bi morali platiti 3tetu i spasa- I vanje. Dakle post~jno je i interes osiguratelja pa se mora priz-

nati G/A. I I ad 4. ZaiedniEki nornorski ooduhvati

broda od poEetka ukrca ja . dc zavG5etka iskrca ja teret; svako; / ',, , I , , : pojedinog uEesnika pomorskog pcduhvata, smatramo da treba nado- I;!;$ I,?~,II: dati da i vozarFna moZe zajedno sa hrodom ~redstav~jati zajed-

Dakle mora postojati zajedniEka ~ogibelj, mora postojati I pogibelj za brod i teret ili brod i vozarinu. Pogibelj koja prijeti samo jedncm interesu nije dovoljna za G/A.

P9gibel.j mora bit;. ozbiljna i neposredna. 1 ovi su ~ o j - movi EinjeniEnog karaktera a ne toliko pravnog. Nijc dovoljno na pr. da postoji samo strah ve6 j e potrehno da postoji ozbiljna 1 kod k~jega ne postoji ozbiljna F nepoorec?na opasnost teretu, ve6 samo brodu. U takovom sluEaiu ne6e biti G/A, ier ie samo iedan I moZemo re6i da ozbiljnost pogibelji ne more biti jednaka i za teret i za brod, moZe postojati razlika u stepenu pogihelji, ali je svakako potrebno za G/A Cia postoji pogibelj i za jedan i za I

U pogledu neposrednosti smatra se da taj pojam ne treba ! usko primjenjivati, dapaEe da se mora ostaviti izvjesna 3irina u primjeni. Nemogu6e je naime razumno zahtjevati od zapovjednika,

'i da Eeka bag zadnji Eas da bi poduzeo mjere za zajedniEki spas.

Ovdje smo spomenuli pogibelj a oEito je da do pog!.Selji moZe do6i uslijed:

I 1. sluEaja

skrivi da je do pogibelji do81ci Postavlja se pitanje da li u sluEaju skrivljene pogibelji

postoji G/A. Za sada u kratko moZemo re6i da i tada postoji G/A, a o tome viSe kod Pravila D.

Z r t v e i t r o B k o v e z a j e d n i z k e a v a r i j e s n o s i t be p o j e d i n i i n t e r e s i d u z n i za udeZde po n i B e n a v e d e n o j o s n o v i .

Ovo pravilo ne zahtjeva tumanjea.

Kao a a j e d n i F k a a v a r i j n p r i z n a t de s e saao o n i g u b i c i , B t e t e i Z i t r o F k o u i , k o j i s u n e p o s r e d n a p o s Z j e d i c a F inn 1 z a j e d n i F k e a v a r i j e . G u b i t a k i Z i s t e t a , Z t o i h podnesu brod iii t e r e t zbog z a k a z n j e n j a u t o k u p u t o v a n j a i Z i p o z l i j e n j e g a , kao S t o su p r e k o s t o j r c i c e i b i Z o k o j i d r u g i p o s r e d n i g u b i t a k , kao B to j e g u b i t a k t r g i z t a , nede b i t i p r i z n a t i kao z a j e d n i F k a a v a r i j a .

Ovo je pravilo detaljno razradilo $itanje inclirektnih I

Steta (zakagnjenje, prekostojnice i sl.) zbog toga 3to je hilo nekoliko slueajeva u ?raksi, g d j c su suclovi dozvoljavali i te

je u tom smislu i preprayljeno pravilo u YAP 1950. McZemo lakle re6b da se kao G/A smatraju samo one Ztete

odn. troSkovi koji su direktna posljc2ica dogadjaja koji je dovec do G/A. Svaka t.zv. trgovaEka Steta je iskljuEena jer je

PRAVILOmD"

Pravo na ( k o n t r i b u c i j u l uFes tvouanj& u s a j e d n i z k o j aua22iji nede b i t i osporeno n i u s t u d a j u , kad b i s i dogadjai k o j i je i z n z v a o Z r t v o v a n j e i Z i t ros 'ak , mogao p r i p i s a t i k r i v n j i jedne o d z a i n t e r e - s i r a n i h s t ranaka u p o t h ~ a t u ; a Z i ouo n e c ' e p r e j u d i c i r a t i p r a v o na b iZo k o j u naknadu, k o j a b i s e mogZa t r a B i t i od k r i v e s t r a n k e .

Vet3 smo kod Pravila A ( na kraju) sgomenuli problem priz- 1 navanja kontribucije u G/A u sluEaju krivice jednog od uEesnika I

ponorskog poduhvata. Na osnovk Pravila D postoji GuZnost kontribucije u G/A i u sluEaju kada je &eta ili trnsak prouzroEen krivnjom jednog od uEesnika.

IstiEemo medjutim, da iz aaljnjeg teksta Pravila D. proizlazi da time Sto je dugan da kontribuira, uEesnik nije izgubio svoje pravo da od krivca traZi naknadu.

Na ovaj je naEin vrlo praktiEno rjegeno pitanje utvrdjivanja kontribucija, a ostavljeno je redcvnom Dravnom putu pitanje naknade .

Iako sve izgleda vrlo jasno, istiEemo da je u SAD korisno staviti u ugovor t.zv. New Jason Clause ili sliEnu iz praktiEnih razloga. Razlog za to vidljiv ae iz tumaEenja o Jascn Cl21se u clrugim predmet ima .

PRAVIL0"E T e r e t dokaza , da Z i s e r a d i o q u b i t k u i Z i t r o f i k u , k o j i se ima p r i z n a t i - kao za jednibka a u a r i ja ZeBi na s t r a k c i , ko ja t o uvaz ' i .

Ovo je pravilo praktiEnog znaEa ja jer zahtjeva ?a stranka koja smatra da je pojedini trogak ili 3teta takova da spada u.G/A, to i dokaZe. Iako je to normalno, ipzk moPe biti k11lEnjeva da se

nre- oEekuje od suda da sud poznavajuei propise ( pa i pravila) , sudi. Ovo pravilc odredjuje stranci da todokazuje.

PRAVILO "F" Svaki t r o s a k u F i n j e n nnmjes to nekoga druyog t r o z k a k o j i b i b i o p r i z n a t kao z a j e d n i z k a a v a r i j a , p r i z n a t de s e kao za jedniFka a v a r i j a , bez o b z i r a nu u g t e d e , ako i h bude nu drugim i n t e r e s i m a , aZ i samo do i z n o s a uFted j znog t r o g k a z a j e d n i s k s kvarai j e . .. -.

Trogkovi uEinjeni namjesto nekog drugog troska nazivaju se najEeZc?e supstituirani trozkovi. Prerna tome moZemo reei da su supstituirani troSkovi takovi trozkovi koji su izvrgeni umjesto izvanrednih tro3kova, time da hi ti izvanrcd-ni troskovi bili priznati u G/A kada hi bili izvrseni. Odnosno jednostavnije reEeno: Ako je trebalo izvrgiti neki izvanredni trogak, pa nije uEinjen bas taj nego neki drugi trogak, onda Ee se i taj drugi tra3ak priznati kao G/A ali samo do iznosa ugtedjen~g trdka.

PraktiEno supstituirani troSak ne sadrZi sve elemente koji bi bili potrebni da bude pr-iznat u G/A, ali ih se inak priznaje, jer post0 su oni uEinjeni, nije h f l o potrebn~ izvrSiti neki trogak kojL bi imao sve elemente i bio priznat u G/A.

Primjera r a d i mo5eno nav.?st i t r o s a k uziman.ja t e g l f a c a za t e g l jen j e i ln jes to vrZen j a popravka Srcda; p r f -:rcmeni popr:?- vak, i ls lcla3i5tenjc teret-.a ss? svrhom 6a se i z v r 3 ~ c ' e f in i t i v r l l - .- popkavci , i ako h i se t a k o v i i bez islczcsvanja rnoq:LL i zv l -Z i t i a l i b i - t r e b a l c claleko v i s e v2emena; prekovr::~nerzi r a ~ ? kkod def i- ni.Livnog popravalca i sl, s zadn;a dv2 sLi.zEaja ?:i +r:-Z .- ,.?kovi ne b i bi!-i. dozv3 l j en i u G / A , j e r se u .ore,lk.7.odnom moglc:l i ~ v z 3 i t i PO!?- ravkG i. bez i s3: rca~~anja dak le n i j e t re l r~a lo i z v r g i t i i sk rcavan je r a d i zajedniEkog spasa a c zadnjem ne bi.bio dozvc l jen u G/A osim ako b i 1 c i j e l i popravak b i o dozvol jen u G/A.

0 ovim .tro3kovima govnre j d I P r a v i l a X (dl , ::I !d! F XIV.

P R A V l LO1'G" ZaQsdniZka a v a r i Q a b i t de Z i k v i d i r ~ n a - kako u pcgZedu g u b i t k a t a k o i u pogZedu udeFdn nu o s n o v u v r i j e d n o s t i u v14jerne i na m j e s t u kada s& i g d j e p o t h v c t z x ~ r s ' i o . Ovo p ~ c i v i Z o n e d e u t j e c a t i no: o d r c d j i v a n j e n j c s t n , tl

ko jem s e ima i z v r F i t t Z < k v i d a c i j a a v a r - j e .

Prije svega t r e S a ovo p r a v l l o paveza t i sa pravilo:.n XVII. -Radi odred j ivan j a iznoaa gubLtka i uEeEEa poixebno je

o d r e d i t i vr i jeme 1 rnjesto g d j c j e poduhvht zavz2io. Gsatra s e u t e o r i j i da -je,podubvaQ z e v r s i o -i7. i u c i =a-

v r g e t k a pomocskog poduhvata t . j . u l u c i u k o j o j j e i s k r c m p o s l j e d n j i d.io t e r e t s k o j i se je zalaz5-o na brodi~. :;. 2asu do- g a d j a j a k o j i je Ein G/A. .

Medjutirn za utvrdjivan-je vjerovniEke mase i dugnigke maae, p r aksa j e s l i j e d e e a :

Z l i TERET uzixr>a se v r i j e d n o s t t e r e t a odn;)sl-?.o gt:eta na t e r e t u prema c i j e n i u p r v o j l u c i ( jd je jt:

i s k r c a n a prva p a r t i j a t e r e t a . ZA BROD a u zadn jo j l n c i u ko jo j j e iskr-ima zadnjz

p a r t i j a t e r e t ~ k o j i se j~ n a l a z i o . n a brodc u Easu G/A.

ZaSto smo n a v e l i kakova j e "praksa"? UnatoE na?-ocitj-h napora d a YAP budu g t o j a s n i j a , ipak j e o s t d l o nede:E!.nisar.o kada i gdf e svr3ava poduhva-L. r4oZda ko izcjleda j asr?n, a5.i pogl-e5a jno p r i n j e r :

Brod irna teret ~ d r e d j e n za auks B i C , Rrenuvgi iz luko a, do319 j e G/A na pu tu do Luke. B. DL+. ;-i sada- =re?-:a odred- j ivat i v r i j e d n o s t i prerna cijenama u lucL'E ili u ' $ i & C?

YAP n i s u toEno nelcle da se poc3~hva.L zavrgava recimo, u p rvo j Inti- u kojo-j se i s k r c a dic; t e r e t a a nakon @-/A. A tegko j e z a m i s l i t i Ba. se r r o c j e n j u j e . vri jednos 'c rohe i s k r c a n e u Iu . c i B , prema cijenama u. l u c i C. KonaErlo ako bL si zamis l i l i - s l u E a j po- novue G/A nitkan luke 3, dalr_le :la r e l a c i j i izrilcdju E i C,'svakako n i t k o ne Si ' snat :<co da t z r e t .-Ls::rcali u l u c i B , m o E e srzdjelcvati u G/A izmedju B i C ,

T h e amo zavr.Gili razradu P r a ~ r i l a cznaEenih siovlna i sada prclazigo na p r 2 v l l a oznaEsn.2 b r o j e v i ~ a oc? I. d o XXII.

Prije toga spomenimo jo3 da su zapravo u nekim Pravilima i

oznaEenim brojkama sadrgani pojedini tipihi sluzajevi G/A. Ipak I ne smatra se da su samo ono sluEajevi G/A koji su navedeni u

Pravilima oznaEenim brojkama, vec'mogu i drugi sluEr.jevi pred- stavljati G/A,ako se mogu svrstati pod neki generalni princip

I I naveden u Pravilima oznaEenim slovima. Radi boljeg ohja5njenja trek ukazati i na Einjenicu da

' > , , 8 . i

! ' ) I , uz YAP postoje jog i neka privatna pravila, koja doduSe nemaju nikakovu snagu, ali predstavljaju cbiEajc utvrdjene prilikom

1, , : 'I! .:,, . rjegavanja likvidacije G/B. Zapravo to su neke vrste rjegenja iz

:,! ,,, I prakse, tehniEke prirode. Poznati su ZULES OF PRACTICE OF THE ,lJ:li,: , !111,/. . I s ; ; ASSOCIATION OF AVERAGE ADJUSTERS (Pravila prakse ~3-ruzenja lik- :,, s.; :!~I~::I~ ,.,, , ( vilatora havari ja) engleskih likvidatora, 3 posto j e i ameriEkz. ill(l;/ii

, illjljl,. Iako ta pravila nemaju niti ugovornu 'slzagu, (kao gto to na pr.

, iJ/,liii imaju YAP) jer se ta pravila ne spominju u ugovoru, ipak ona :,!:.,ilj ,/,i/i,

imaju uticaja na rjegavanje lilcvidacijs, jer se ve6ina likvida- f l b 4 1; 111 tora drZi tih pravila, a i struEna literatura o ~ / . g se poziva na .i\ii/II(!J niih kao na primjere prakse, Prel-azilo bi okvir cvih skrip,ata

PRAVILO I . Iz3acivan. ia t e r e t a

a v a r i j a , ako s e t a j t e r e t n i j ~ p r e v o z i o u skZadu s p r i z n a t i m t r g o v a d k i m obida- j ima.

Y 4 " I

~ r i 5 e svega potrebno j e da izbacivan je tereta odgovara osnovi&hz zahtjevima za G/A a da bi se moqlo uopee priznati, To vaZi i z a teret na palubi, kao i za teret pod palubom. Ono Sto je vazno za YAP to je pitanje da li se teret prevozi u smislu priznatih trgo- vaEkih obiEaja, a dolazi Eesto do sporova, u pogledu toga 5ta je priznati trgovaEki ohiEaj, jer je to faktiEno pitanje.

0 ovom pravilu govori i Pravilo 9. UdruZenja li!cvidatora avari ja.

I z a j e d n i E k i spas

S t e t e u F i n j e n z brodu i t s r e t u i Z i jednom i Z i drugom, p r iZ i kom B r t v e i z v r z e n e za z a j e d n i F k i s p a s , kao i zbog vode k o j a j e prodrZa u brod k r o z o t v a r e n a g r o t Z a i Z i k r o z druge o t v o r e n a E i n j e n e r a d i i z b a c i v a n j a z a z a j e d n i F k i s p a s , p r i z n a t 6 e s e kao z a j e d n i F k a a u a r i j a .

U praksi se dogadja da osim gubitka ili gtete broda ili tereta koji je Zrtvovan, dolazi i do daljne gtete na brodu ili teretu, koja j e nastala kao posljedica bag tog Zrtvovsnja. Ma pr. ako bi se naplavilo sklad.ii3te hroda radi spasa broda i tereta, ispravljan- jem trima ili sl., osim gtcte na brodu do510 bi i do gtete na teretu koji se je nalazio u ton skladigtu. I ova Steta na teretu bila bi priznata u G/A, na osnovo ovog Pr?~vila, Ili recimo ako je otvoreno grotlo radi vadjenja I izbacivanja tereta onda je

na teretu i brodu koja je nastala uslijed vode ( mora) dok je grotlo bilo otvoreno.

Povczano sa Pravilom 111. bFti Ee jog jasnija situncija.

PRAVILO I I I . GaFenje pokara nu brodu. S t e t a nas taZa brodu i t e r e t u , i Z i jednorn od n j i h od vode i Z i nu d r u g i nuEin, ukZjuEujudi F t e t e od nasukanja i Z i

zap nu potup Z j a n j n zapaZ:jenog .broda u c i Z.ju da Be pogasi po' brodu, n a k n a d i t c?'e se kao z a j e d r ~ i d k a n u a r i j a i.zz!aev toga n i k a k v a se naknada nede p r i z n a t i z a F t e t a na onim diQcZouima

. .

recimo kod tereta: dio oi5teEen od samog poHara t. j ., koji je dio gorio, a koji je dio oi3teEen od mora (vode). Na osnovu t~gs, dio k ~ j i je gorio ne ide u G/AI a dio 'koji je 05teEen od vode,, upotrebljene 23. gzgenje, ide uG/A. Dio koji jeizgo::io ne i$e

dovoljno samozagrijavanje bez poZara.

PRAVILO I V Rezanje oZupina

prijeti brodu opasnost zano5cnjn prema kopnu, pa je svrsi-

PRAVILO V Namjerno nusukan je Kada je brod namjerno nasukan, a okoZnos t i s u t a k v e ha b i

I brod b i o ne i zb jeBno baden na obaZu i Z i Ma s t i j e n c ( h r i d i n e ) , da i n i j e poduzeta t a k v a mjera , n i kakav g u b i t a k i Z i Z t e t a i u d i n j e n a t e r e t u i v o z a r i n i i l i b iZo kojem od n j i h nede s e i n a k n a d i t i kao z a j e d n i d k a a v a r i j a , aZ i g u b i t a t i Z i Z t e t a , i n a s t a o odsukanjem t n k v a broda p r i z n a t be s e kao 2ajedniFka 1 i a v a r i ja .

U sv im drugim sZuFajevima kad s e brod namjerno nasuEe u c iZeju za jedniFkog spasa n a s t a Z i g u b i t a k i Z i s t e t a p r i z n a t de se kao za,iedniFka avar i . ia .

I 1 1 ~ U ~ r i n c i ~ u su gtete nastale kao direktan rezultat nasukania.

!>I i ako postoje i ostali uslovi potrebni za G/A onda situacija 4 1 t

moZe biti i drugaEija. Dakle, ksda je brod nasukzn sluEajno,

' t kao i onda kada bi svakako bio nasukan nezavisno od volje zapovjednika nema G/A. Da bi se, dakle, nasukanje priznalo u G/A

I ) ( moraju postojati svi elementi za G/A, kako smo ih naprijed ! I 1 nabrojili, a uz to jog i Einjenica da se hrod ne bi inaEe nasukao. I; S druge strane, ako zapovjednik namjerno, za spas, nasuEe brod

I I ( a brodu recimo uopee nije pretila opasnost da se i inaEe nasuEa)

~ i' onda je to G/A. Razlike izmedju jedne krajnosti i druqe su EinjeniEne, a ne pravne.

1 gtete koje su nastsle odsukanjem broda, smatraju se G/A 1 u dva sluEaja:

a) ako je i samo nasukanje priznato kao G/A i b) ako postoje uslovi za G/A bez obzira da li je nasuksnje

bilo priznato kao G/A ili ne.

I1 Ovo Pravilo treba povezati sa Pravilom VII. Upoznrujemo da I se u Pravilu V. veli"..,. nastao odsukanjem ..." a u Pravilu VII. I I "... u nnstojanju da se odsuEe ...". Postoji pojmovna razlika ,I izmedju ta dva izraza, pa se mo5e dogaditi da se negto ne prizna

u G/A po jednom Pravilu ali se prizna po drugom, ili pak po nekom slovom oznaEenom Pravilu.

I Isto hake treba ovo Pravilo povezati sa Pravilom C, jer se u Pravilu V. veli na kraju:" ... nastali gugibtak iii gteta. ..." ( u orig."the consequent loss or damage") dok se u Pravilu C veli:"... gtetu ili troZikovi, koii su neposredna nosliedic,?. ..." ( u orig. Ndirect consequence.."). Ova razlika moZe znaEiti da se po Pravilu V. priznaju i neki trogkovi i qubici koji se prema opeenitom Pravilu C. ne bi trebali ~riznati. Medjutim, ~mdsje- Emo na pravilo o tumaEenju, prema kojem se brojkama oznaEena pravila smatrsju specijalniQ,pa se priznajc nii osnovu njih i ono 8to se prema opeim pravilima oznaEenim slovima ne bi priznalo.

Radi boljeg razumijevanja istiEemo sadrzaj op6eg nravila o G/A: gtete Eijc je nastupanje neizbje2no ne mogu nretstavljati zajedniEke avari je.

PRAVILO VI Preop tercgcn je jedara , gubi tak jedara i Z i B t e ta na jedrima

Gubi tak jedara i jnrboZa i Z i Z t e t a nu n j ima , odnosno na b iZo kojem od n j i h napose, prouzrokovani naprezanjem da se brod odsude i Z i jaEe nnsudc u c i l j u za jedn i zkog spasa , n a m i r i t de s e kao za jedn iEka a u a r i j a ; no kada brod pZuta, n i k a k a v gubikak i Z i B t e t a p r o u z r o k o u a ~ i brodu, t e r e t u i v o z a r i n i i Z i 6 iZ0 knmu od n j i h zbog prsnaprezanja jedara nede se n a m i r i t i kac za jedniEka n v a r i j n .

Ovo Pravilo ne dolazi praktiEki do primjene u modernim vremenima, buduc5i da se nemoze tumaEiti analogijom na druge sliEne sluEajeve, neeemo ga razradjivati.

PRAVILO V I I 3$eta na s t r o j e v i m a i kotZovima 3 t e t a proazrodena s t r o j e v i m a i katZovima naeukanog broda a k c j i s s naZazi u opasnom poZoHaju u nat? to janju da s e odsuEe p r i x n a t de s e u za , jednidkoj a v a r i j i ako se dokaFe da s u n a s t a Z i u s t v a r n o j namjer i da s e brod odsuFe u c i Z j u za,jednidkog spasa, a uz r i z i k od ovakve S t e t e ; n Z i ako brod pZuta n ikakav g u b i t a k i Z i S t e t a k o j a n a s t a n e prekomjer- nim radom s t r o j n o g pogona nede se n i pod kakvim okoZnost ima n a m i r i t i kao z a j e d n i d k n a u a r i j a .

Ovo je Pravilo povezano sa uvodjenjem strojeva u pomorske brodove ,

Pravilo je dosta jasno. Sam2 one Stete koje su nastale na stroju ili kotlovima, a u namjeri da se brod oslobodi dok je bio nasukan u opasnosti, mogu se smatrati G/A. KlasiEan je primjer broda koji se je sluEajno nasukao ( 5to ne bi bila G/A) pa prenapregne strojeve u namjeri da se odsuEe i zbog toga nastane na strojevima gteta. To bi bila G/A.

IstiEemc da ovdje ima i suprotnih misljenja u nekim de- taljima, tako na pr. neki smatraju da 5tete na pumpma ne bi trebalo priznati jer su pumpe i predvidjene za specijalne slu- Ezjeve, a da bi se moglo smatrati kao G/A ako se j e giavna pumpa koja cirkulira more kroz trakk..aa hladjenjeFo8tetila od pijeska na kojem je brod lezao, Svakako tu su detalji. Sa sta- novigta praktiEnog pomorca potrebno je zapisati u brodski dnevnik (palube i stroja) sve gteke koje su nastale, bez obzira da li se priznaju ili ne u P/A ili G/A, a stvar j e kasnijeg dokazi- vanja da li Ee se priznati ili ne.

PRAVILO V I I I Tros 'kov i op t e rec ' en ja nasukanog broda i s t i m e vezane B t e t e

Ako j e brod nasukan pa je t e r e t , pogonsko g o r i v o , i z a Z i h e b r o d a - i Z i b i Z o Fto od toga. i s k r c a n o kao Fin z a j e d n i d k e a v a r i j e , i z v a n r e d n i t r o 5 k o v i oZakZanja , najma maona i ponovnog v .krcavanja ( a k o g a j e b i Z o ) , kao i g u b i t a k i Z i s ' t e t a k o j a j e t i m e n & s t a Z a , 5 i t c'e p r i z n a t i k a o ~ a j e d n i z k a a v a r i j a .

PRAVILO IX B r o d s k i p r e d m e t i i z a Z i h e u p o t r e b z j e n i 7cao

sam.0 i i s k Z j u d i v o ako je brod b i o s n a b d j e v e n dovoZjnom koZiFinom pogonskog g o r i v a ; a Z i u t v r d j e n a koZ iF ina g o ~ i v a k o j a b i s e b i Z a u t ros ' iZa , obraEunata po t e k u E o j c i j e n i u p o s l j e d n j o j Zuc i odZaska b r o d a , n a dun kacl j e brod i z l u k e i s p t o v i o , d u g u j s s s z a j e d n i Z k 9 a v a r i j i .

Izgleda da 6e ovo p r a v i l o b i t i sve manje i manje u upo t reb i j e r j e njegova primjena za motorne brodove dos ta teSko zamiSl j iva. O s i m toga ovo P r a v i l o ima nekih t e o r e t s k i h pr igovora, naroEi to ako s e uzme u obz i r . da je u nekim sluEajevirna ( kao kod Time .

Chartera) E a r t e r e r t a j k o j i rnora n a b a v i t i pogonsko g o r i v o . I s t i n a je da je'zapovjedr?.ik duZan p a z i t i da bra$ bude sposoban za plovidbu, dakle i obskrb l jen gorivorn, a l i prtanje komu s e p r i z n a j e a koga se zaduzuje pr i l ikom l i k v i d a c i j e , i zg leda da n i j e naj- s r e t n i j e r je3eno.

PRAVILO X T roFkov i u Zuci s k Z o n i F t a i t d .

Ako s e brod n a Z a z i u b i Z o k o j o j Zuc i i Z i mjzs-bu s k l o n i 3 t c pa s e oda tZe nu2no u p u t i u drugu Zuku i Z i m j e s t o j e r s e u p r v o j Zuc i i Z i m j e s t u ne mog7.t i z v r F i t i p o p ~ a v c i , odredbe ovog prav iZa p r i m j e n j u j u s s i r?o: d rugu Zukv. ?:Z$ m j e s t o , kao da j e ono b i Z o Zuka ili m j e s t o s k Z o n i 3 t a . Odrsdbs

Ovom Pravilu treba posvetiti naroEitu paZn jui Slu -.. up1ovlj:enja u luku zaklonigta su dosta Eesti.

Dakle, kada se skre6e u luku zaklonigta radi zajedniEkog spasa i u sluEaju ostalih uslova za G/A, ti su trogkovi uklju- Eeni u G/A. Medjutim nije uvijek tako kod trogkova povezanih sa izlaskom broda. TroSkovi izlaska, spadati 6e u G/A samo onda ako brod izlazi sa teretom koji je imao na sebi u Easu G/A ili ako izlazi barem sa dijelom tereta koji je imao na sebi u Easu G/A.

U drugom dijelu se govori o sluEaju kada se brod mora premjestiti na drugo mjesto ili u drugu luku zbog popravaka. Ovdje se radi o popravcima potrebnim da se izvrgi zapoEeto putovanje, bez obzira da li bi to bili privremeni ili kqnaEni popravci. U principu ako se popravci mogu izvugiti u prvoj luci zaklonigta ne bi se priznali troskovi druge luke hao trdgkovi G/A. Ipak, ako bi troskovi u prvoj luci zakloniSta bili vrlo visoki, mogli bi se troskovi premjegtaja broda ili odlaska u drugu luku tra3iti na osnovu Prapila X(d) ili Pravila F.

MoZe se dakle re6i da je phmjegtaj ili odlazak u drugu luku Igprodu3enje putovanja" pa se'l~ravilo XI (a) nrimjenjuje, a smatra se da se primjenjuje i ~ravilo XI(b) t.j. trogkovi zadr 3avan j a.

ad paragraf (b) Treba razlikovati dva sluEaja,'naime, ako se rukovanje

teretom ( a pod time se razumijeva i ono 3to se obiEno naziva tramak) ili iskrcaj tereta, goriva ili zaliha vrzi:

a) jer je potrebno za zajedniEki spas i b) sa svrhom da se omoguei popravak oSteEenja zbog Zrtvo-

vanja ili nezgode, a ako su popravci bili pntrebni za siguran nastavak putovanja.

Obzirom na Einjenicu da su upotrebljene rijeEi "stete na brodu" bez nekih detaljnijih opisa, smatra se da se mose pred- postaviti da i teret ukrcan u brod nesposoban za plovidbu mo3e biti primoran da doprinese u G/A, ali da istovremeno ima pravo prigovarati u postupku zbog nesposobnosti broda za nlovidbu odn. zahtjevati naknadu gtete.

Isto tako treba ukazati na Einjenicu da 6e se trogkovi ulaska i eventualno izlaska priznati, zajedno sa iskrcajnim trogkovima, jedino ako je to bilo potrebno za zajedniEki spas. U dkteraturi se navadja kao primjer sluEaj kretanja bror3a na putovanje sa osovinom koja nije centrirana pa uslijed toga dodje do pregrijavanja legajeva, U takovom sluEaju kaea brod udje u luku zaklonigta nema opasnosti, iako je ulazak u luku bio izvrgen radi zajedniEke opasnosti. Prema tome primjeniti 6e se paragraf (a) dli ne paragraf (b) .

ad, paragraf (c) Ovaj paragraf i paragraf (b) se medjusobno nadopunjuju.

Zajedno oni pruZaju potpuno reguliranje tro3kova rukovanja na brodu, iskrcaja, uskladistenja, ponovnog ukrcavanja i slaganja tereta, goriva i zaliha bez obzira da li je putovanje zavrgilo na tom mjestu ili je odatle nastavljeno.

Osnovno je da se za priznavanje troskova pc ovom paragrafu traZi da su zadovoljeni uslovi koji bi bili potrebni pc para-

'

grafu (b) za priznavanje u G/A.

prizn&ti. Ista je situacija ako je brod iz nekih drugih razloga onemoguEen da nastavi putovanje pa dodje do prekida ugovora, ili ako se stranke slo2e da se sutovanie nrekine.

ili Eak i na odredigte. Ili ako se teret u cijelosti ili 2je- lomiEno pretreze druqim brodam itd., tada 6e se iznos uzteda uvrstiti u G/A. Ovaj paragraf smatra d-akle, moglo bi se redi, ovakove trogkove kao substituirane trogkove, a te trogkove doduSe raspravlja i Pravilo F i Pravilo XIV, ali pa-ragraf (dl priznaje veEu ugtedu od gore navedenih Pravila.

Prema Jankovcu, naroEito je interesantna od.redba ovog pravila prema kojoj se trogkovi tegljenja ili daljeg nrijevoza

tome Stc~ ove trozkove pla~aju uEesnici u pomorskom noduhvatu u srazmjerju prema koristi koju su imali od tih troSkova, dakle u

brod otegljen u drugu luku gdje se mo2e jeftinije i brZe ponra- viti, ugtedjeni su trogkovi Euvanja tereta, a moZda i utovara i istovara, zatim trozkovi za plade i izdrZavanje posade i troskovi popravka. Ako neke od tih trogkova popravka snosi Sam

sam vlasnik tereta, oni 6e u razmjeru prema iznosu koji su ugtedjeli zbog toga gto je brod popravljen u drugom mjestu, snositi viSe od ostalih uEesnika u ~omorskom ~oduhvatu. I tavlja neke probleme u vezi sa kontribucijom tereta koji je recimo prekrcan, otvorenim. Zbog toga ( a da ne ulazimo ovdje '

previSe u detalje, stranke vrlo Eesto umeEu u ugovor o prijevozu jednu posebnu klauzulu koja se zove "non-separation clause" ,

a koja glasi: I t i s f u r t h e r agreed by t h e p a r t i e s h e r e t o , t h a t t h e

cargo be forwarded t o d e s t i n a t i o n by o t h e r v e s s e l o r v a s s e l s o r conveyances and s h a l l c o n t r i b u t e i n genera l Average t o any al lowance i n accordance w i t h t h e p r o v i s i o n s o f Rule X I ( b l o f York-Antwerp Ru les 2950, f o r wages and maintenance o f t h e pas- t e r , o f f i c e r s and crew,and for fueZ and s t o r e s consumed as i f such calago had been r e t a i n e d w h i l e r e p a i r s t o t h e o r i g i n a l v e s s e l were be ing e f f e c t e d , and had been c a r r i e d t o i t s d e s t i n n - t i o n 'by t h a t v e s s e l . I t i s f u r t h e r agreed, n o t h w i t h s t a n d i n g t h e p r o v i s i o n o f York- Anwerp R u l e s , 2 9 5 0 , t h a t t h e v e s s e l s h a l l c o n t r i b u t e t o GEneraZ Average on t h e b a s i s o f h e r v a l u e a t t h e por t o f r e f u g e on comple t ion o f d i scharge o f cargo t h e r e and t h a t t h i s cargo s h a l l c o n t r i b u t e on i t s a c t u a l v a l u e on d e l i v e r y a t i t s o r i g i n a l d e s t i n a t i o n u n l e s s s o l d o r o t h e r w i s e d i s p o s e d s h o r t o f t h a t d e s t i n a t i o n . Ezcept as h e r e i n provided, t h i s agreeement i s n o t i n an$ way t o vary t h e normcl a p p l i c a t i o n o f t h e York-Antwerp R u l e s , 2950. I'

- 36 -

"Stranke n a d a l j e ugovaraju , da c'e t e r e t b i t i p r o s z i j e d j e n nu odredis ' te drugim brodom i Z i brodovima i Z i - s r e d s t v i m a i da c'e k o n t r i b u i r a t i u GeneraZnoj A v a r i j i kon. tr ibuci jama u sugZasnos t i sa ~ r a v i Z o m ' XI(^) York-Antuerpsk ih PraviZa 29.50, u pogZedu pZada i t r o z k o v a izdrZavanja-zapovjednika, Easnika i posade, kao i z a

pravtZa 2958,. da de brod k o n t r i b u i r a t i u GeneraZnoj A v a r i j i nu

odred i s ' t e .

nos koji predstavlja ra.zliku za koju je tegljenje itd. povisilo troskove koje bi.inaEe imao brodovlasnik da je nastavio sa plovljenjem. U pogledu izraza I' u razmjeru uztedjenih izvanrednih trogkova " smatra se da se na pr. kod tegljenja broda u drugu luku sa ciljem izvrsenja jeftinijih i brgih popravaka pojavljuju slijedeee ugtede:

a) trogkovi skladigtenja tereta b) plac5a i izdrzavanja posade c) razlike na tro3kovima popravaka.

PRAVILO XI Ptade i izdpZavgnje posade i d r u g t t r o S k o v i p o d n i j e t i u Zuci s k t o n i z t a i t d .

' ( a ) PZade i ;izdr%avanje zapov jedn ika , o f i c i r a i posade k o j i su razumno u E i n j e n i kao i t r o s k o v i pogonskog gor iva i zaZiha k o j e s u u t r o s e n e za v r i j e m e produZenog putovanja prouzroEenog uZaskom broda u Zuku i Z i s k Z o n i 3 t e i Z i pov- ratkom u Zuku, odnosno u m j e s t o u k r c a v a n j a , p r i z n a t 6e s e kao za jedniFka a v a r i j a , ako su t ros ' kov i uZaska u t a k v u Zuku i Z i m j e s t o p r i z n a i u kao z a j e d n i d k a a v a r i j a u smisZu pravi Za X ( a ) . ( b ) Ako, brod u d j e i Z i je b i o zadrZan u n e k o j Zuci i Z i m j e s t u zbog nezgode , Krtvovanja i Z i druge i z v a n r e d n e okoZnos t i k o j e su b iZe potrebne za z a j e d n i E k i spas , i Z i

Zrtvovanjem i Z i nezgodom a popravci su b i Z i nuZni za s i g u r a n nas tavak pu tovnn ja , razumno n a s t a Z i i z d a c i za pZade i i z d r S a v a n j e z a p o v j e d n i k a , o f i c i r a i posade za v r i j e m e i zvanrednog zadr8avanja broda u t a k v o j Zuci i Z i m j e s t u dok brod bude i Z i b i mogao b i t i osposobZjen da n a s t a v i s v o j e p u t o v a n j e , p r i z n a t de s e kao z a j e d n i d k a a v a r i j a . Ako j e brod progZa3en nesposobnim i Z i ne n a s t a v i zapodeto pu tovan je i z v a n r e d n i per iod zadrZavanja smat ra t de se da ne t e E e od dana koga j a b r ~ d progZaBen nesposobnim i Z i od dana kada j e n a p u s t i o zapodeto pu toucn je , i Z i ako i s k r c a v a n j e t e r e t a n i j e zavr8en0, od dana kaga je i s k r c a v a n j e zavr5eno. Pogonsko g o r i v o i z a t i h e , u t rogene za v r i j e n e i zvnnrednog per ioda zadrZavan.ja p r i z n a t de se kao za jedn iEka a v a r i j a , os im onog g o r i v a i Z i zaZihe k o j e su u t roZene u v r i j e m e popravaka k o j i s e ne p r i z n a j u kao z a j e d n i d k a a v a r i j a . LuEki t r o 3 k o v i n a s t a Z i za v r i j c m e i zvanrednog per ioda za- drz'avanja jednako c'e s e p r i z n a t i kao z a j e d n i T k a a u a r i j a , i z u z e v ako su t a k v i t r o g k o v i n a s t a Z i j e d i n o zbog popravaka k o j i s e ne p r i z n a j u kao za jedn iEka a v a r i j a . ( c ) U smisZu ovoga i d r u g i h praviZa u pZade s e ukZjuEuju sue i s p l a t e i z v r z e n e u k o r i s t z a p o v j e d n i k n , o f i c i r n i posade , b iZo da t a k v e pZade mora p t a t i t i brodovZasnik na osnovu zakona i Z i ugovorn ih ugZava ugovora o z a p o s t e n j u . ( d l Ako s e z a p o v j e d n i k u , o f i c i r i m a i posadi m o r a , p Z a t i t i prekovremeni rad za i z d r z a v a n j e i Z i popruvak broda, a k o j i s e troBak ne p r i z n a j e kao za jedn iEka a v a r i j a , t a k a v v reko- vremeni rad , p r i z n a t de s e kao za jedn iEka a v n r i j a samo do v i s i n e u z t e d j e n i h t ro5kova k o j i b i b i Z i n a s t a Z i i p r i z n a t i kao za jedn iEka a v a r i j a , da odnosni prekovremeni rad n i j e b i o i z v r z e n .

Kako smo spomenuli kdo Pravila X. ovo Pravilo XI, povezano sa Pravilom X. rjegava pitanje troskova za posadu i, sl.

ad paraqraf (a) Ovaj paragraf rjegava pitanje troskova pla6a i izdrZavanja

posade, potrogka goriva i zaliha za vrijeme produzenja putovanja koje je uslijedilo zbof&skretanja broda u luku zaklonigta, odn. povratka u ukrcajnu luku.

Osnovni je uslov da 6e se priznati u G/A samo onda kada su i trogkovi ulaska priznati u smislu Pravila XIa).

Ovim se dakle paragrafom rjesavaju razni troskovi tokom plovljenja broda od geografske toEke na kojoj je odluEeno skretanje do luke. Bag smo zbog toga i naprijed napomenuli da je vaHno tu toEku i toEno vrijeme fiskirati u dnevnik, kako bi se moglo izvrziti obraEunavanje. I dnevnik stroja mora zabiljeZiti utrosak goriva i zaliha na tom dijelu plovljenja. A obzirom i na eventualno priznanje i za izlaxak iz luke i dolazak na toEku sa koje se nastavlja plovljenje po redovnoj roti, wotrebno je i to posebno evidentirati.

Trogkovi plovljenja kod skretanja mogu biti 9riliEno visoki i zbog toga je ovo od praktihe vasnosti.

cak i u sluEaju da se brod nakon izlaska iz luke radi nastavljanja putovanja ne vra6a na onu toEku odakle je poEeo skretanje, potrebno je upisati korisne podatke u dnevnik jer se u takovim sluEajevima proraEuna dodatna daljina i vrijeme. Naglagujemo da je potrebno navesti i daljinu i vri-jeme jer se neki trogkovi obraEunavaju po miljam a neki po vremenu (p,-aEe posade i sl.)

ad paraqraf (b) Ovaj paragraf govori o boravku broda u luci, za razliku

od paragrafa (a) koji govori o putovanju do luke zakloniSta. Brod moZe biti zadrzan zbog tcqa gto je fiog1.o do nesret-

nog sluEaja, Zrtvovanja ili kakove druge izvanredne okolnosti pa je zadrZavanje potrebno za zajedniEki spas, a moZe se smatrati da je zadrzavanje i u oncm sluEaju kada je potrebno da se izvrSe popravci na brodu koji su nastali kzo posijedica nezgode ili Zrtvovanja.

IstiEemo da se rijeEi na kraju paragrafa "izuzev ako su takvi trogkovi nastali jedino zbog popravaka koji se ne priznaju kao zajedniEka avarija" ne smiju shvatiti bag doslovce jer je teoretsko pitanje da If su troskovi nastali zbog zadrzavanja broda ili zbog popravaka vrlo nijansirani, pa se moZe uzeti da postoji vjerovatnods da bi se takovi trozkovi obiEno priznali u G/A. Ostavljajudi po strani teoretsko razglabanje tog problema, navodimo da je bitno za praktiEara sve te troskove fiksirati u dokumentaciji, a ostaviti za kasniji period raspravljanje da li 6e se priznati ili ne.

ad paraqraf (c) i

ad paraqraf (d) smatramo da ovdje nema nekih naroEiti11 problema. ZavrSavaju6i raspravljanje o ova dva Pravila, naglagu-

jemo ponovno praktiEnu potrebu fiksiranja svih potrebnih poda- taka kako u dnevnicima, tako i prilikom davanja naloga agentu o plaEanju trogkova, upuEujudi ga da sve trozkove prikaZe tako da se mogu koristiti za procjenu da li spadaju u G/A ili ne. Isto je tako vaZno i fiksiranje prekovremenog rada kako na popravcima tako i za brodsku posadu. Dok je problem posade u kompetenci ji zapov jednistva, pitan je prekovre%ehg rad kod po~ravaka potrebno je raspraviti sa inspektorom odn. kako se to u Zargonu naziva surveyerom.

PRAVILO XII S t e t e na t e r e t u p r i C s k r c a v a n j u i t d . S t e t a C g u b i t a k t e r e t a , pogonskog g o r i v a i l i z a Z i h a n a s t a - l a rukovan j em , i s k r c a v a n j e m , u s k Z a d i F t e n j e m , ponovnim u k r c a v a n j e m i sZaganjem, s m a t r a t Be s e kao z a j e d n i E k a a v a r i j a sumo u i z n i m n i m sZuFa jev ima ako b i t r o F k o v i od- n o s n i h m j e r a bCZi p r i z n a t i kao za j edn i c ' ka a v a r i j a .

Za priznavanje navedenih trogkova bitno je da se nriznp-ju. ako bi se i trozkovi tih mjera priznali u G/A. Ovdje treba napomenuti da o sliEnim troSkovima govori i Pravilo X !b) i ( c ) ? kao i Pravilo VIII, koje govori o troSkovima od-tereden-ja broda.

- 3 9 -

PRAVILO X I I I Odbici i t r o F k o v i popravka , PriZikom r j e Z a v a n j a z a h t j e v a u za jedniEkog a v a r i j i , p o p r a v - c i k o j i s e p r i z n a j u kao za jedn iEka a v a r i j a , pod lozn i s u o d b i t k u s nasZova 'I novo za s t a r o " knd su s t a r i m a t e r i j a t i i Z i d j e Z o v i zami j e n j e n i nouima, u skZadu sa s Z i jedeEim prav i Zima. Odb ic i s e o d r e d j u j u raFunajudi s t a r o s t broda od dana n j e - govog prvog u v i s a u r e g i s t a r do dana nezgode , i z u z e v namirn ice i z a t i h e , i z o t a c i j e , Eamce z a spasavanje i sZiE- ne Eamce, u r e d j a j e Biro-kompasa, r a d i j a , goniometra , zvuEnog dubinomjera i s Z i E n i h naprava, za s t r o j e v e i k o t - l o v e o d b i c i de se o d r e d i t i prema s t a r o s t i svakog pojedinog d i j e Z a nu koga se o d n o s i . Nikakav s e o d b i t a k nede u E i n i t i od namirn ica , zaZiha i u r e d j a j a k o j i n i s u b i Z i u u p o t r e b i . Odb ic i de s e i z v r S i t i od nabavne c i j e n e novog m a t e r i j a Z a i Z i d i j e t o v a , ukljuE1;tjudi troi7kove s k i d a n j a (demonta8e) . P r i s t o j b e za s u h i dok i navoz kao i t r o 3 k o v i pomicanja broda p r i z n a t de s e u c i j e t o s t i . Nede s e p r i z n a t i EiSdenje i b o j e n j e dna, ako dno n i j e b i Z o b o j e n o 6 m j e s e c i p r i j e dana nezgode .

A ) D o j e d n e g o d i n e s t a r o s t i P r i z n a t de s e u c i j e l o s t i s v i popravc i , i z u z e v s t r u g a n j a i Ei3den ja i b o j e n j a i Z i premaza dna, od Eega de s e od- b i t i jedna t r e d i n a .

B I I z m e d j u j e d n e i t r i g o d i n e s t a r o s t i

Odbi tak za s t r u g a n j e , EiFdenje i b o j e n j e dnn, kao pod taEkom A . Odbi t de s e jedna t r e d i n a v r i j e d n o s t i od jedara , o p u t e , uBadi , z a t e g a i konopa ( o s i m FeZiEnih Bica i Zanaca) , pZatnenih pokrova, pokr ivada, namirn ica , z a t i h a i b o j a . Odbi t Ee s e jedna B e s t i n a v r i j e d n o s t i od drvene g r a d j e t r u p a , u k t j u E u j u d i podnice u skZadiZ3ima, drvene j a r b o l e , r o a n i c e i Eamce, n a m j e g t a j , t s p e t a r i j u , s u d j e od keramike , metaZni i s t a k Z e n i p r i b o r , me ta lnu a p u t u , me tu tnu u2ad i EeZikEeZa, opremu Z i r ~ ~ k o r n p a s a , r a d i j a , goniomatrn , zvuEnog dubinom45ra i s Z - ~ E n i h naprava, s i d r e n i h Zanaca i s i d r a , i z o ta ' tora , pomobnih s t r o j e v a , s t r o ja za kormiZo i n jegovog pr ibora , v i t Z a i d i z a Z i c a i n j i h o v o g p r i b o r a , e Z e k t r i E n i h s t r o j e v a i n j i h o v o g p r i b o r a , os im eZek t r iEnog pogonskog p o s t r o j e n j n ; o s t a Z i popravci p r i z n a t de s e u c i j e t o s t i . Sa metaZnim obZogama d r v e n i h i t i m j e 3 o v i t i h brodova po- s t u p a t be s e t a k o , da be s e u c i j e Z o s t i p r i z n a t i c i j e n a prema b r u t t o t e H i n i s k i n u t i h okova, o d b i v z i v r i j e d n o s t s t a r o g m e t a t a . CavZi, p u s t e n i n a i t r o F k o v i o k i v a n j a podZijeZu o d b i t k u jedne t r e b i n e .

C ) I z m e d j u t r i i F e s t g o d i n a Odb ic i s u i s t i kao pod taFkom R , i z u z e v Fto be s e o d b i t i jedna t r e d i n a v r i j e d n o s t i drvene g r a d j e t r u p a u k Z j u F u j u b i podnice u skZadiFtima, drvene j a r b o l e , r o z n i c e i Eamce, n a m j e F t a j , t a p e t a r i j u , a jedna S e s t i n a o d b i t be s e od

B e Z j e z n i h d i j e Z o v a j a r b o l a i r o Z n i c a i od s v i h s t r o j e v a (ukZ j u d u j u d i k o t a o i nejegovu opremu) . D J I z m e d j u Z e s t i d e s e t g o d i n a O d b i c i s u i s t i kao pod taFkom C, i z u z s v B to de s e o d b i t i j edna t r e d i n a od s v i h o p u t a , u z a d i , z a t e g a i konopa, Z e Z i e z n i h d i i e Z o v a i a r b o l a . i r o Z n i c a , oprema kiro-kompasa, r a d i j a , g o n i o m e t r a , zvuFnog dub inomjera i s Z i d n i h naprava , i z o t a t o r a , pomodnih s t r o j e v a , s t r o j a z a k o r m i t o , v i t a l a , d i z a Z i c a i n j i h o v o g p r i b o r a i s v i h o s t a Z i h s t r o - j e v a ( u k l j u d u j u d i ko tZove i njihovzc opremv,) .

E ) I z m e d j u d e s e t i p e t n a e s t g o d i n a O d b i t de s e i e d n a t r e d i n a s v i h obnova. i a u z e v ZeZdezne opZate t r u p a i c e m e n t i r a n j a i s i d r e n i h Zanaca od k o j i h de Be o d b i t i j edna F e s t i n a , i s i d a r a k o j a ds s e p r i z n a t i u c i j e l o s t i .

I;; F d P r e k o p e t n a e s t g o d i n a fjbl, u L !I\ O d b i t de s e j edna t r e d i n a od s v i h obnova, i z u z e v s i d r e n i h

/(I ~ Zanaca od k o j i h de s e o d b i t i j edna Z e s t i n a i s i d a r a k o j a I s , n , , , s e p r i z n a j u u c i j e Z o s t i .

Pojam " novo za s t a r o " nadovezuje se na p r i n c i p , k o j i j e osnovni prfiicip G/A, a . t o je' da n i t k o nernoze d o b i t i v i s e nego S to je izgubio 2rtvovanjem. Zbog toga s e j e uve lo de s e p r i - likom popravaka i l i n a b a v e novih d i j e l o v a , o d b i j e odredjeni . postotak od kogtanja , k o j i s e ne p r i zna je u G/A.

Ovo j e P r a v i l o manje va2no za pomorca ma brodu, a viZe za l i k v i d a c i j u G/A odn. kont ro lu i s t e .

PRAVILO XIV P r i v r e m e n i popravc i Kad s e i z v r z e p r i v r e m e n i popravc i na b rodu u Zuc i x k rca - v a n j a , p r i s t a j a n j a i Z i p r i b j e Z i B t a , u c i l j u z a j e d n i z k o g s p a s a , i Z i p o p r a v c i B t e t a p r o u z r o d e n i h Z r t v o v a n j e m u z a j e d n i z k o j a v a r i j i , t r o Z a k o v a k v i h popravaka p r i z n a t de s e kao z a j e d n i E k a a v a r i j a . Kad s u p r i v r e m e n i p o p r a v c i sZuFajne B t e t e i z v r 3 e n i snmo z a t o da s e omogudi z a v r s e t a k p o t h v a t a , t ros 'ak t a k v i h popravaka p r i z n a t de s e kao z n j e d n i F k a a v a r i j a b e z o b z i r a na uB tede ako i h j e b i Z o drug im i ~ t e r e s ~ i r n a , a Z i samo do v i s i n e u z t e d e t r o z k o v a k o j i b i b i Z i n a s t a Z i i p r i z n a t i u z a j e d n i d k o j a v a r i j i , da t i p o p r a v c i n i s u b i Z i tam0 i z v r s ' e n i . N i k a k v i o d b i c i "novo z a s t a r o t r nede sa v r 5 i t i od t ros ' ka p r i v r e m e n i h popravaka k o j i s e p r i z n a j u kao z a j e d n i z k a a v a r i j a .

Razlikujemo (a) popravke S t e t a i zv r sen ih zbcg Zrtvovanja u G/A t e privremenih popravaka potreb n ih za s i g ~ ~ r n o s t i n t e ? r e s a u zajedniEkorn poduhva-tu, t e (b) privremene popravke potrebne da se nas tav i i dovrz i putovanje. U s luEaju pod (a ) za k o j i s e u l i t e r a t u r i navodi kzc~ ~ r i m j e r ~ o s t a v l j a n j e c~rn5ntnog bloka r a d i spreEavanja prodora vode, krozkovi s e p r i z : ~ a j u u c j e l o s t i . U sluEaju pod (b) za k o j i s e navodi kao pr imjer pr.i.vremeni popravak s t r o j a ili komilarskog s t r o j a , t rogkovi c;e pr izna ju samo do v i s i n e usteda.

Kod privremenih popravaka ne y>rimjenjuje s e princin

i' PRAVILO XT/ Gubitak v o z a r i n s Gubitak v o z a r i n s k o j i n a s t a n e od S t e t s i Z i g u b i t k n t e r e t a n a m i r i t de se k a o z a j s d n i d k a ' a v a r i j a b i ~ o d i .je p r o u z - j rodsna Einorn zai jednidks a v a r i j e , i Z i da j e 8 t e t a i Z i I

, .

g u b i t a k t s r s t a ved .kao ::,ta;kay. namiren . . O d b r u t t o i z n o s a izaubZ,iene. .volzarine o d b i t c's s e t roF- k o v i k o j e b i v t a s n i % morao p o d n i j e t i da je z a r a d i , i Z i I i h n i j e doi.sta podnio u s ~ i j e d ~ r t v o v a n j a t e r e t a . 1: Prilikom raspravljanja pitanja vozarine, treba se p~d-sje- 1

titi na razne vrste vozarina koje se mogu pojaviti u praksi i I I

koje se pojavljuju. ' I I

Pri je svega navedimo da postoj i: A) vozarina po Earter parti na putovanje a da nije bila ! I

izdana teretnica ili je pak izdana teretnica ali j e ista ostala 1 - -

u rukana Eartereta i u smislu teort'je . . . takova teretnica je samo . . : '. , - r>riznanica ' za prig1 ]eni .tfZret. .. --.;.,;.: ;: : - : .:.-, . ; ,,

B) vozarina na osnovu teretnica, koje su izdane i u pro- me L-- LU. I I

U sluEaju pod A) primjenjuje se kao vozarina visina vozarine po C/P, a u sluEaju pod B) visina po teretnicama. bledjutim, sluEajevi pod A) su dosta rijetki; Ako bi bile izdane teretnice, i ako bi se visina po teretnicama razlikovala od 1 visine po C/P primjenila bi se visina po teretnicama.

C) ako je vozarina bila plativa " u svakom sluEajuX (lost or not lost) i

D) ako je bila unaprijed plaEena (preajaid) " u svakon sluEaju" tada vozarina nije u riziku za brodovlasnika, jer je zaradjena, i brodovlasnik ne6e kontribuirati za nju, ve6 je ona u riziku za vlasnika tereta i vrijednost tereta tneba sadrzati i vozarinu.

E) Kod time-chartera, obiEno se smatra d.a je vrijednost broda zapravo sastavljena od Eiste vrijednosti broda uveEzne z z vozarinu ( hire) kroz razdoblje na koje je brod zakljuEen.

F) Mavedimo jog i pitanje da li bi u G/A trebala. sudjelovati i bududa vozarina, t.j. ona vozarina koju bi brodovias,- nik dobio na osnovu ved sklo~lienoq usovora. Smatra se da u - - - - takovom sluEaju ta-.bududa vozarina ne dolazi u obzir. To nitanje -rjegava Pravilo br. 34, UdruZenja likvidatora avarija. . . . . ~ , , . .%.-*..- . ... ,. , - .~ ,,, . .. . y

Mosemo dakl'e-ukratko rec?i, da u s1uEaj.u ako je vozarina .~ .

plativa na odrediztu tada je i vozarina posebna stavka u G/A jer u tom,sluEaju Zrtvovanje tereta znaEi9ubitak vozarine. Ako I je pak vozarifia zaradjena u svakom sluEaju ne obraEunava se kao - - posebna stavka.

Vozarina sudjeluje u netto iznosu pa se zbog toqa u smislu st. 2. ovog Pravila moraju odbiti trozkovi koje bi brodok- I vlasnik bio morao ~odniieti da vozarinu zaradi u sluEaiu da niie -

- -I

doglo do G/A. zbogL togaatreba odbiti plade possde, gorivo i', sl. Potrebno je dakle da zapovjednik broda priredi i speci-

ficira sve takove troEJcove, kako bi se mosli staviti na raspola- cranie '.llkvidatoru. Jasno i& da tu -ulaze i4trogkoxri koi i su ' J~ --a - a ~ ~ - a - -~

povezani 'sa strojnim k.ompleksom. 1 - Dajemo jedan pojednostavljeni primer: Pogiljka se sastoji iz 500 sanduka od kojih je 100 2rtvo-

vano. Vozarina plativa na odrediStu, nakon isporuke, po stavu

od 3 din po sanduku, iskrcajni trozkovi po sanduku 1 din. LuEki trogkovi u luci odredista 50 din. , ,

IZNOS KOJI SE TREBA NAKNADITI: Cozarina za 100 Zrtvovanih sanduka din 300.- Manje trogkovi koji su ustedjeni:

Ickrcajni trogkovi za 100 sanduka po 1 din ' 100.- . .. 'IZNOS ZA NAKNAD,U . '200.-

. .

VRI JEDNOSTI KOJE KONTRIBUTRAJU : - ,

Vozarina. u riziku i zaradjena . . .

. ' 400 sanduka po d.in 3.- 1200. - . . .. Pl.a~e . . 200. -

LuEki trogkovi 50.- . :

Troskovi iskrcaja 400. - . . , . . , . . ' 650.-

Netto zaradjenl vozarina Dodaje se iznos za naknadu

SliEna izrazunavanja nisu tako j'ednostavna u sluEaju time-chartera, voyage-chartera, ali o njima dodatna uputstva daju Pravila UdruZenja likvidatora avarija br. 29 i zatim od 32. do 34.. . .

P R A V I L O X V I I z n o s ko j i s e Garnirzi j e za : i z g u 6 ~ j e n i i 2 2 ' , .

. . os'te,deni t e r e . t . z'rtv.ovan j e m . . . . . .

:Iz.nos k o j i ' : b i s e 'imao' n a l n i r i t i k a o z a j e d n i ~ k a a v a r i ja za B t e t u . , $ Z i gub i tak z'r.tv.ovane robe je, gub i tak koga j e pre ' t rp io vZasn ik robe obraEunat nu temeZju t r 8 n e c i j e n e k'oju j e roba imaZa pos l j edneg dana i s k r c a v a n j a i z broda, i Z i c i jene nu k r a j u pothvata kad j e . o v a j - zavr3 io u m j e ' s tu r a z tic'<tom od prvobi tnog odre.dis ' ta . . . . ,

Ako . je t a k o os'tebena roba b iZa prodana a i i n o s - s ' t e t e n i j e , b t o nu . d r u g i naEin ugovoren , gub i tak ' k o j i . s e ima n a m i r i t i . kao zajedn<c'ka a v a r i j a je r a z Z i k a i z m e d j u . . . '

n e t t o u t r 3 k a od .pro-daje i n e t t o v r i j e d n o s t i robe u ; . .

;zd$avom s t a n j u na posZedn j i dun i skrcavan; ja ' i z broda' . ,:,

< . Z i na dun zavrBetka pothvata cg&gg;.$e.ovaj 2._ . _ zavri3i.o u . m j e s t u r a z Z i d i t o m od p r ~ o b ~ t n o g : odr.&di3ta. . . . . ' . .

Prije svega treba upozoriti da ovo' Pravilo ne govori a pravu stranke na naknadu 3tete u G/A, jer ovo Pravilo rjesava samo metodu kako se vr3i obraEunavanje.

Prvi stav daje osnovni princip kako se izraEunava vrijednost u sluEaju Zrtvovanog tereta. 1 ,

Drugi stav govori o specijalnom sluEaju kada se ogte- Eena roba prodaje, pa treba utvrditi razliku izmedju dobivene prodajne cijene Y vrijednosti robe.

U prvom stavu govori se o "cijeni na kraju pothvata kad je ovaj zavrgio u mjestu razliEitom od prvobitnog odredig- tan. Poduhvat moZe zavr3iti i na otvorenom moru barem gto se tiEe gubitka tereta i u tom 6e sluEaju biti praktiEki nemogu- c5e odrediti cijenu jer na otvorenom morju nema cijene. Medju- tim u takovom sluEaju likvidatori izraEunaju jednu cijenu

koja se smatra razborit0m.i osniva se na cijeni u ukrcajnoj luci plus vozarina itd;

PRAVILO XVII V r i j e d n o s t i doprinoaa Dopr'inos u 2a jedn idku a v a r i j u u t v r d i t de s c prema. s t var - n o j v r i j e d n o s t i imovine na s v r g s t k u p o t h ~ a t a ; t o j v r i - j e d n o s t i dodat Ee s e i z n o s naknade i z za jedniEke ava- r i j e za .Zrtvovanu Zmovinu, ako ta naknada n i j e ved u k i j u d e n a od v o z a r i n e i pu tn idke prevozn ine , k o j a je b i t a u r i a i k u brodov tasn ika (brodara) , o d b i t de se on$ t r o i f k o u i i plade posade, k o j i ne bd biZd n a s t a l d I

u o s t v a r e n j u aarade vozn ine da 8u brod i t e r e t potpuno propa t i u Easu Eina aa jedn idke a v a r d j e i da n i s u b i Z i I

p r i z n a t i kao aa jcdn idka a v a r i j a od v r i i e d n o s t i imovine t a k o d j e r de ae o d b i t i s v i t r o g k o v i n a s t a t i na n j o j nakon Fina za jedn iEke a v a r i j e , i z u z e v onih troBkova kojd s u p r i z n a t i kao zajedndEka a v a r i j a . I

PutniEka p r t t j a g a i predmetd t i d n e upo t rebe za k o j e n i j e i zdana t e r e t n i c a , nede d o g r i n o s i t i u z a j e d n i d k u a v a r i j u .

Kao Bto je ved u nekoliko navrata naglageno vlasnici ' -. pojedinfh imovina koje su u riziku, duhf su doprinijeti-za spas, a prema amjeru koji je svaki od njih na taj naEin koristio.

Kao kontribuirajude mase imamo na prvom mjestu brod, pod kojim razurnijevamo ne samo trup i stroj, nego i gorivo, - zalihe, opremu itd, U koliko su radio i navigacioni uredjsji . vlasnistvo treeih i datf samo u zakup, onda oni ne bi u3li u vrijednost broda i morali bi se osebno izkazati. P Drugi elemenat je teret. to se tiEe prtljaga ona je izriEito iskljuEena osim ako se vozi na temelju teretnice.

Tredi elemenat je vozarina. Rekli sno ve& ~rije (Pravilo XV) o yozarini. Problematika vozarine nije jednostavna ali ona se vige tiEe problema kod postavljanja zahtjeva kao i4kod likvidacije.

Upozoravamo ovdje na Einjenicu, kojw 6emo kasnije obra- diti, a to je da kod G/A treba razlikovati vrijednosti koje se naknadjuju i vri~ednosti koje doprinasaju. Obzirom da se i u jednom i u drugom sluEaju radi o brodu, vozarini i teretu mo2e doei do nejasnoea jer se pojedina Pravila kako YAP tako i,;, ona UdruZenja likvidatora, jednom odnose na brod, vozarinu i teret kao vrijednosti koje se naknadjuju, a jednom kao one, koje . doprinagaju.

Kod ovog je Pravila patrebno jog razmotriti i rijeEi 'I toj vrijednosti dodat 6e se iznos naknade iz zajedniEke avarije za Srtvovanu imovinu, ako ta naknada nije vee ukljuEenaW. Radi se a sistmu obraeunavanja prilikom likvidacije.

Princip se sastoji u tome da, ako je brod pretrpio avariju, pa je ta avarija popravljena, onda ako je to bio popravak u G/A trebalo bi tu vrijednost popravka dodati. Medjutim, buduei da se brod procjenjuje u luci zavrgetka poduhvata taj popravak 6e biti sadrZan u procjeni vrijednosti broda. S druge strane, ako bi na pr. neka kontribuirajuea vrijednost bila nepostojeea to jest bez vrijednosti, dakle, niSta. ipak bi trebalo iz Eisto matematskih razloga dodati toj nepostojeeoj

v r i j ednoshi oi~u vri':jedn.ostr . ko j a se: :nakriad ju'j'e ' d : ~ / a . Dakle , a k a . : I , < . .

je recimo teret izbaEen, pa ga nema, onda kreba vri.je'-dnost t e - . .

r e t a ko j i se naknadju j e u ;G/A s t a v i t i u;;i?braEun, j.er s e ;be2 . . . . . . . . toga dobiva ju k r i v i .. pqdaci. . . . . . . . . . . . . . . . ... . ; ....... .fi.. pe ; . : . . .,.: . . . . . . :. . . . :.. , . . . . . - . Teret . v r i j e d n d s t - .: , . : 506,c- .. . ' . . . . ; , . . . .

. . . . . .

. .; . ,

~ e r e t ' ' : ~ . bk i jednost 5000; . . . . . . . . . . . . rod i o s t a r o vr'i jedn0,s.t l o . opo :.::I, T e re t '.A:: j'e- 'Hrtvovan.pi ne'st~ao. j e i lo.giEno., nema v r i j ednos t i . P,ko ' se ' kalkulac'i ja. ' : l . ikvida:cij e ' napravi. na bazi , da , .je

g t e - t a 5i10.0 , - ' a kbn t r ibu i r a ju&e vr i jedno.s t i - sarno 15.000 .(; brod i t e re t B).'- onda s e dobfia : k d l i ~ ~ i k : ' cj ,'3.'3 ko j i pornnoken da j e doprinos broda ' o d 3 . 3 3 3 a . t e r e t a B; od:. 1.6167 ...;.i\Jq t a j . naEin tsret A dobiva' sv.ih 5000 a . . to ne b i ~ i l ' q p r . a v i ~ n b . ib.0.g toga; mma. se uzeti" kao. doprinaSa'juc'i 5000: p l u s 5600: p lus 1,oooo ,. pa se. dobiva kol iEnik ' o ,'2'5 'i onda ' snose.. brod, 2500.; ,a teret' A i.. B svak i po 1 2 5 0 . ~ Sto, je praviEn9. Tako.' t e r e t . A. dobiva '3':..750. : . . . . . . . - ' S f q se:' t i e e odbi jah'ja . bd vo ia r ine , t r e b a . n a y e s t i d s se,. . .>: - .; . . .

pod t i m e smatra'ju tro'gkovi u s1i jkde80 j l u c i u koju ' j e , brod p lov io -uk.LaaEu j uE i . i- .kon&Enu:. luku 'odrediSta , zatim'. trogkokk is- . .- k r c a j a treretai i telonog: gor iva .kojel j e ~ k u p l j e n o ,nako&-'gto se.. j-e . .:

. . . . . . . . . . . . . . . I ( .

: - , :.: ::, ,, ' ' . . . . i z v r g i o .akt;.G/A., : : . : ! : . ! : . . G . . . . ,

1 s t ~ . .taka. .treha . - odb i t i . i . one v r i . j ednos t i k i j 6 .ku haknad-,.., no nadogle, - nakoh G/A, 3.. koje. ' :nisu p r i m a t e .u. G/Ai :-U. ~ ' i t e r d t u r i . : ' ' . - . . : ' navodi . .se !kao,primjer: SluEaj , - k a d a 3e brodovlasnik i izGrSio .: . ' . .

. .' i z v j e s n e ipopravke-:na hrodu- i t i m e .uveedo ' v r i jednost .~broda, ' . 'a l i . ' , - '-

je t a j popravak usk i jed io nakon dagad j a.3.a G/A;' B U ~ U C ~ : da . tc? . -. - . '

poveEanje vr9jednos.t i mi j e b i l o " .na7brodu" . u E B s u G ~ A , t f B b a , . , , ;,,. ga o a b l t i . r,adi. pr-vi.znoski , j& ,::ono n i j e . . b i . Io .u r i=5ku , ' a . G . . .: . . . 1

... - .

konaEnoj l .uci : - je. :pov~EaLo ~ i r $ j e d n d ~ t 'or i l ikom - :Ij;rocjene. " ' - : .. ... : . q:. ... . . . - . . > . . . . . . . . i '

P R A V I L ' O ~ V I I , I : - 3t.e t,e broda, ............ I . . . . -.,. ., , i ': ; .,: <. . . . . _ .... L_-. . .

'

I z n o s k o j i se inia i ~ ~ i z r i ~ t i k a o z&jedi i$k 'a a v a r i j a ,aa, :: ; , { . r , , :

S t e t e : i Z i gubit.uk , b ~ o d a , . n j e ~ g v i h . , : s $ r ; q jetra i Z i op&mo, ' p o 3 . t o s u poprav'7,jen.i g .26 -iarnij'en jeni . , ,odgloulz~at~. de s t v a r , ~ !, i . : n g j i -raz,u,mnqj ' c i j e n i Ipo@Fav:ka. ;iZ:i, zamjeael .tak.ve: ,$-bete: . .;:

i 2 . i gu.bi l tka, .g,..z. odb<tke, tr sk:'~ad,u & pravj Zonl..-~411,. .iAk.o se..; I ;

. popravci ' r i i i ivr ,s 'q , : b i t , b e ,pr.]iznatg .razumno, ;s-sn<z'en j e , ; .i..; . . , i r , ; r r v'ri j e d n o s t i .ko je ne pre Zazt%$k~izq? jan$en<. - . . ,t.ro!ak :popra~ka . . ; t!- ..

aka se ' radi . o s tvarnom ' tti . k ,ans$~~u~k: t .< .vno~ pqtpunpm gu- . : ,-l.:l , - b 5 t . k ~ - b r o d a i z n o s , k o j i s e 'ima p r i i n a t i kao za jedmi:Zka, . .i: - avar.ij.a z n s'te t e i 2 ' i .gubi t . ke prouz.rpko,oqne:.. b r 0 . d ~ d2n:om

za jed'n5Zke'-.avari jg,, o d g ~ v a r a t - be ,. p r o c ~ ~ ~ ~ e . n ~ j e n o ; j , ~ , , u : ~ . . ; i ~ ~ - d n o s - - : -.

- . t i b r ~ d a ' u zdrnvom 9 t a n j u po . odb'i t k u , p.ro6.i j,en:j-e?i.h:;:t ro,$-. , j; 1 kova poprpvka . s ' t e t e ' k o j & n i j ' e z . a j e . d ~ + ~ & q , , a ~ p r i j ~ ~ . ~ k.ao.,.Z :

. . . . . . . . utrz 'ka pd: prodaje . . , a k o r b i ga I i i . 2 ' 0 . : . . . : . . . . c . . . . ; : ? . ;.-: . !, . . . . , , , .

I.. ovo Prav i lo pruHa pr imjer t iplEnog eng-fe$kog' s i s temh ,

, .

izra%avanja: Tako se na pr.. v e l i : ":::.,. :. ' Ako & e . p ~ p r a y c i ' ne.':' ' . - ' - . !'''.''; . . .

. i zv rge ...! pa j e . u literaturipostavljeno~~itan~~~: K ' B ~ ~ ? I :I :. . . " ','.' . . . . , t ip iEna: "engleska l i t e r a t u r a je odgovorila ila:-se'''pbd'time ima . . ; , ' , , , :: . , ..... vjerovatno.: srnatgati '' ; u r a ~ u m n o " v r i ~ e m e " ! ! ! . . - . . _I

Dalje: na pro -!-+eEen6 3e: ". 2 .; razumno snkZen j b v$i,edi', , '' '

. .

. . .' . . n o s t i . . . " :I; ovo je .!rya jn j e neprecizrio:reEerio"i negna 'se"Zta t o . . .

znaEi, a l i , i zg leda da u p r a k s i ne s t v a r a pctegkoea.

InaEe ovo Prav i lo nema t e o r e t s k i h postavki ko je b i b i l o tegko. razumje t i .

%vodava. i Z i njegouog . agenta < . Z i rob$. k o j a je u v r s jeme , u k r c a j a namjerno pogreBno o p i ~ , . a n a , .nede s e : . p r i z n a t i kao

za jedn iEka a v a r i j a a Z i : t akvu . .de roba , , a k o j e bits , s p a - ' - . sena b i t i d u 2 n o ' n a d o v r i n o s ; . .

pogreBno p r i j a v l jena , -a : vri v r i j e d n o a t i u d e g . t v ~ . v a t de i s a prt;ja-v&jenorn v r i j e d n o s t i , a t i de t a k ~ a roba. d o p r i n o s i t i prema' svo jo j q t v a r n o j

. .

I 1 v r i j 6 d n o s t i . ', .. . . .

,I: I: : B

Ovo ' P r a v i l o da je r jlgenja za one s l u ~ a j e v e kada se t e r e t . . . . , I

krca b e z , . p r i i a v e ( d a k l e n e p r i i a v l i e n i teret) , zatim kada s e (

Ovo i e Prav i lo zauzelo ~ r i n c i ~ da takove sluEaieve t r e b a \

- v r i j ednos t i i niZa deklar i rana se- upot rebl java za prava na do-

z a p o v j e d n i k a o f & . .. ~ " " k o j e u t o k u p u t d v a n j @ nl ' suna2omieiTten 's a l i a k b B r e d s t v a I

. . . . . . .. - n i s u pr ibavz jena. n i ' r a . s p o d j e Z i , nuZni tros'kotni oko prib'av-Zjanja p o t r e b n i h . ' , - 1 s r i d s t a v a vornorskim.za.~mom i Z i . n a d r u a i n a d i n , , i : Z i ' a u - ' . .

p r i z n a t ' de se kao .zaj,edniFka a v a r i j a . ~ r o z k o v i ' za pribavZ jan je novca pred.u jml jenog. za pZa- . .

c'an j e i z d a t a k a zajsdni irke a v a r i je t a k o d j e r ' d e s e . . p r i z n & t i . . .. . 'kao. za jedn2'Eka- a$ar:i ja i , ; . . : . ... . . .

P r i z n a t a 2% n isu kamati. ve6 ~ r e d s t a v l i a i u iednu v r s t u

d a c i j e , pa se pos tav l j a p i t a n j e da li se i u tom sluEaju odo- brava 2%. Izgleda da je praksa takova da se t i h 2% odobravaju i u tam s luEaju , jer se t u ne r a d i o kamatima, nego o k o m i s i j i .

P i t a n i e i e vaZno kod l i k v i d a c i i e , a n r i i e toaa ne d o l a z i I

Na t roFkove Z r t v o v a n j a , i naknade p r i z n a t e u znjedni3ka. j a v a r i j i , p Z a t i t de s e 5 % kamata godiFnje do dana Z i k u i - d a c i j e za jedn ibke a v a r i j s , du2na naknada d a t Ee s e z a s v a k i pr ivremeni i z d a t a k k o j i su u b i n i Z e s t r a n k e k o j e u E e s t v u j u u r a s p o d j e z i i Z i k o j i je u d i n j a n i z fonda poZoga za jednidke av

U Pravilu nije izriEito rjegeno od kada teku kamati. LI

I XOD- NEISPORUKE TERETA~ od Easa kada bi bilo v jerovatno da bi ga primalac bio primio da je bio isporuEen,

dana kada je bioprodan, ili oc? dana kada je preuzet sa boni- fikacijom, ili od dana kada je plaEen popravak tereta.

KOD OSTEEENJA BRODA: od dana plaEanja popravka odn.doknadnih dijelova. Ako brod nije uopgte bio popravljen tada od dana prodaje, ako je prodan u ogteEenom stanju.

I PRAVILO X X I I - Pastupak s poZogom u go tovu novcu I Kad se ubaru poZozi u gotovom n odnosu na odgovornos t

Ill1 - t a r e t a za z a j a d n i d k u a v a r i j u , spasavan je i l i posebna I1 I

I t rogkova o v a k v i poZozi u p Z a t i ~ ba sa baz odZagan.ja nu passbni radun k o j i gZas i nu za jedn iFku ima ~ r e d s t a v n i k a

I

; ~ . koga imanuje b r a d o v Z a s n i k ' i p r e s t a v n i k a koga imenuje voZagaEi, u b a n c i k o j u odobra oboj<ca. Tako u Z o ~ a n . i z n o s

ji za jedno sa pr i rasZ im kamatima, ako b i 2h b i Z o sZuHit $e - kao jamstvo za i s p l a t u strankama k o j e i m a j u pr&o n'a-"

I 1 1 . namCrenje i z z a j e d n i d k e a v a r i j e $roFkovd s w a s a ~ a n i a i

posZjednih t r o Z k o v a k o j e je duZan n u m i p i t i t e r a t , za k o j i je b i o d a t poZog. I spZa te pradujmova i Z i ' v r a d a n j a

;I lil poZoga moZe sk i z v r s i t i po pismenom o v Z a 3 t s n j u Z i k v i d a t o r a

I , .,.,_.. _ . -. a v a r i j e . Ovakvi poZozi i pZadanja i Z i vradancja nade ! I $ p r a j u d i c i r a t i konacnu odgovornost s t r a n a k a .

1

i Ovo Pravilo odredjuje naEin kako se postupa sa nolozima I i sl. IstiEemo ali, da je kod isdostavljanja Avera.ge bond-a, o

kojem 6e. jog biti dalje rijeE, va2no paziti na to da se ne prepusti agentu potpuno u ruke, ve6 da i zapbvjednik supotpige isti i da pazi da se ispune svi potrebni nrostori, odn. da se upiSu svi potrebni podaci.

Jedna od Eestih poteSko6a koja. se javlja, s kojoj nije bag mjesto za raspravljanje ovdje, je pitanje vrijednosti tereta. Medjutim napominjerno ga ovdje, jer se prilikom potnisi- vanja Average bond-a, teret opdsqje u n=jemu, i to je momenat kada moZe zapovjednik zatra~iti da se deklarira vrijednost tereta i da se eventualno dade kornercijalng ime tereta. Dogadja se naime u praksi, da se nekf tereti voze pod komercijalnim imenom . ili pak pod nekim proizvodnim imenom,,patje tegko kaanije utvrditi ne samo vrijednost nego i uopee o Eemu se zapravo radi. Ovo je samo nspomena, koja ima svrhu da nodsjeti na priliku da se ti problemi rijege na licu mjesta a ne nakon dugoa vremena.

Moramo ovdje istaknuti da azimanje doprinosa odn. dobivanje Average Bonda, nije snmo pravc brodara nego i njegova duZnost jer'on time zapravo, pribavlja sigurnost i za ostali teret na brodu koji je na pr. predmet avarije.

Time smc zavrgili kratak pegled Pravila YAP 1950, pa 6emo pokugati dati jedan pregled raznih avarija prema vec? naznaEenoj podjeli. IstiEemo rnedjutirn taj nopis nema namjeru da pretstavlja nekakav sveobuhvatni ?regled ve6 daje samo neke primjere.

I. Avari je - Btete T I , Avari je - t roskov i

I. AVARIJE STETE

1. Zrtvovanje t e r e t a a] izbaEaj t e r e t a .

b) 3 t e t e nanesene izbaEa jem ne3ttvovanom ' t e r e t u ' (YAP'.' If . ) e ) 3 t e t e t e r e t u . p r i .gagen ju posara: d) t e r e t upo t reb l j en kao pogonsko'-'gorivo e) g t e t e i g u b i c i t e r e t a p r i - i s k r c a j u i t r a n i i t u maonama

' f ) g t e t e t e r e t u iskrcanom sanasukanog broda . . g) g t e t g ,- ter ,etu u Yluci zakloni&a' " .h) Ztete t e r e t u . ukrcanom bez ugovora i t e r e t n i c e ..

i grtvovan je l iEne p r f l j-age :. - . . . j ) vozarina 2rhovanog tcretd:: , . . . . . . . . . .

. . . , . : k) s p e c i j a l n i s1uEa:jevi. (E.rtir:ovan j e odn. 'GrepuStanje d i - jela tereta kao. naknadu z a ' s p a s cjelokupne imovine,

. . . . . proda j a d i j e l a t e r e f a u . svrhu dob:ivan j.a, s r e d s t ava za . . nas+avak putovan j a. i s 1. )

. . .. 2 , ~rtvovanjs broda . . . , . . . .

'

a) Iom j a rbola . . . . , . .

. .

b) Zrtvovanje s i d a r a i laneca . . . C ) Z r f v ~ v a n j e brodskog pr ibora . . . . .

d) upotreba p r ibora i opreme . u izvanrqdne svrhe .. . . . .

. . - e) S t e t e p r i dokovan ju u nevrerilenu . . . . f ) 5 t e t e brodu p r i i ~ k r c a j u t e r e t a ' . . .

g) gtete spugtenih Eamaca . . . .

h) nenormalna upotreba ' s t r o jeva. . . . . . . . . . i . .

4) S t e t e od odsukanja p r i sluEajnom nasukanju . . . . . . .

. . j,T ' nam jerno nasukan je . . '

k ) S t e t e iz sudara s a spasavaocem . , . . . . . . .

; 1) 8 t e t e nanesena jednombrodu a z a s n a s d r u g i h . . ' ,

. . . .

. . . . . . 1.. . . trogkovi spasavan j a . . . . . . . . , 2. t roskovi l u k e zakloni5ta . . . . ;. , . . , .

3 . . s u b d t i t u l r a n i trogkovi . . . 4 . tro3.kovi odsukanja broda

. . . . . . . 5.. r a z n i d rug i t rogkovi i gub ic i

. .

Poku.3as5emo r a z r a d i t i neke od t i h a v a r i j a , ko je s . ~ na jEeg6e dogadjaju i kod ko j ih je potrebno na l i c u .mje.sta z n a t i . r ) r i n c i p e i ~ t i h , za r a z l i k u o d o n i h pr inc ina k o j i , s u recimo v a 2 n i j i k o d l ikv$dac i j e . . . . . .

. j ! . I

. .

Do Ertvovanja t e r e t a putem njegovog izbac ivanja d o l a z i onda kada se time mo2e s p a s i t i 6 i o t e r e t a i brod, dakle i n t e r e - s i k o j i p o s t o j e u zajedniEkom poduhvatu. Pravo odluke ima .za- ~ o v i e G n i k a l i ima i duZnost da u sranicama rnosu6nosti izbaEaj

.To -znaEi ,: ako ima mogu6nosti , d a na j p r i je i z h a c i manje v r i jedan teret ili: glomazni -teret ko j i b i na jviZS5"~riaonio .sva:su.:

Poseban .problem p reds t av l ja palubni: ' teret o. ko3em: :cjovori . YP;P' ' I. ~ ~ o z o r b j'erno .na v r l o d e l i k a t a n . problem o .. ~ . , . tdme . . . . . . . . . . . . . &a:, 3.e . . . . . . . . . .

"obiEaj ?-.. ~ n ~ l e s k i . p i s c i - .smatra ju da n i je ' dovol1no: -da se;; t akav teret obiEno k r c a na Palubu. Z a pos to jan je obiEa ja. rjatrebno j e da pos!.toj,i p r i z n a t a ili bo1j.e re!Eeno us ta lgena ~ r a k s a " u i : l u c i u

b i 'takgvog tereta ' ~ o z n a g u : to : l iko j m j e r i da k r c a t e l j . r a&na sa mogudndi%u'., da be , t e r e t moHda. b i t i . krcan - na palubu .I. 1..

. :U tom smis1u"b.i. v5erovatno i l i k v i d a t o r a v a r i j a :nosmatrao . : . . . . . . . teret na . . ...... . ......

.,. . . . . . :.; ......AjCi -. .---; ----... C-.i---. .--"I,-.. ---*4--%

.+ere,f- k & j i ' se svo j th dimen=$ ja . . . . ~.

. . . .

normalan i za YAP I. . . . . .

Ipak t r e b a p a z i t i i na Ein jen icu da ... li j e pr.i jevo.: t e r e t a vr5e.n .u .skladu s a ugovorom, s t r anaka . ili .ne. ~ k a z u jqmo; :ova j e i na problem, ' da; 1.i .t. zv. . l i . be r ty ' c l a u s e ,' .ko jom :..s..i. brodar [zadrEa- va .pravo d.a sam odred i da s e t e r e t k rca :na- palubrl i r3.a na t o ~ r i s t a j ~ naruEi1a.c t i m e S to : j e . t a k lauzula uvr,ztena u t e r e t n i c u , daje 'pravo 'brodaru da tako postupi . Ima sudskih :.r.je.Sidaba. da j e takova k lauzula oteHavaju6a k-Eauzula,, veksatorna 'klaujzula' pa da se kao t a k o v a ne moHe p r i z n a t i . Drugo :je ako rnaruEi.lac.' i : z r i E i t o pismeno p r i s t a n e da s e roba krca na pa1i;bu"a':drugo j e , a k o . s e

I

klauzula k o j a d a j e takovu slobodu ' b r o d a r u n a l a z i odztampana . .

medju rnnogobrojnirl'6rugim klauzulama. ~matr i rno d a j e i spravno da s e takove k l a u z i l e ne p r i z n a j u bez posebnog odobrenja naru-.,- Eioca ' za konkretan t e r e t . .GU : - o s t a l m . na pr . ZUIPB .bag::;.zah.t.j-eaa. ; -- pismeno odobrenje u E1..42. Kao takovo pismeno ,odobrenjeimoqJ.o

I - . -

t e r e t n i c i i z r i ~ i t o i-navedeno da j e roba krcana " on deck!. (

Kod poZara . t r e b a v r l o toeno r a z l i k o v a t i : . . . . . . . . . . . . . .

. . . . .

, . . : I

. ' -a) Z t e t e k o j e su n a s t a l e od v a t r e . . . . , , . . . . , . . : . .

.: : b). S t e t e k o j e k u n a s t a l e u s l i jed gagenja . . . . . . . . . . . . I : ... L

',, 1 c). ' 3te te . ko je .su ' na s t a l e od .vode u ~ b t r e b l j e n e ' z a --ga,genje i i

I, , d) Z t e t e ko je s u n a s t a l e na pojedinim kolet ima djelomiEno

, ti! :,., .. . ..-..-.

$I-::,. , ,,:,;,:, ............... da , bf se -. .$< smatra . - . .'. .. ju P/A. ........ Kako,,, j e reeeno, teSk.0 . j e z a i a l . i . t i s&u&j- vakra 'moala sviesno i namierno u ~ o t r e b i t i za zaiedniEki

I ad b) gtete koje su nastale uslijed gagenja se u princinu I 1

smatraju kao Stete fz G/A. Prema tome ako je trebalo prilikorn I gagenja razbijati neke stijene, ltd. ta se &eta smatra da je G/A.

ad c)Stete koje su nastale od vode upatrebljene prilikom gasenja priznaju se u G/A. Dakle na pr; teret koji nije gorio, ali je smoEen, kao dijefovi broda koji nisu gorili ali su ogte- Eeni od vode kojom se je gasilo, spadaju u G/A.

ad d) nije jog ;asvim ustaljena praksa kod rjebavanja onih - I ! sluEajeva tereta, koji je djelomiEno gorio, a djelomiEno ogte- 1 Een vodom. Ima stanovtgta koji smatraju da, bi koleto tako i tako propalo od poZara pa ga ne treba prismti niti djelomiEno u 1

G/A ( onaj dio koji je spaHen ali smoEen), dok ima stajalista da bi taj dio trebalo priznati ako se m o b praktiEno procjeniti. Mislimo da je ovo drugo stajaliSte ispravqo, barem teoretski.

Ovo pitanje rjeSava Pravilo 111. a bitne rijeEi glase u engleskom: "....._as have been on Eire." To je prevedeno kao: ".... koja su se zapalilan. a1i;se prevadja i kao: "... koja su ve6 bila zahvaEena poZaromW. Bag zbog toga ima migljenja da Eim je dio.uhvat5en poZarom ostatak ne bi imao pravo na nrizngnje u G/A. Ipak kod toga treba razlikovati da li se radi o teretu u rasutom sfanju ili u koletirnq. Sa praktiEnog stajaligta, svakako je uputno pokugati razluEiti gtete, ako to ne predstavlja preveliki trogak, pa wrepustiti daljem toku likvidacije da li Ee biti priznato ili ne.

STETE NA TERETU KOD PWKRCAVANJA NA MAONE I PRIJEVOZA NA EUiONM'IA

U mnogobrojnim sluEajevima kada se mora pristupiti iskr- cavanju tereta radi zajedniEkog spasa, kada dakle nostoje uslovi za priznanje u G/A, javljaju se i sluEajevi da se teret iskrca na maone, pa da se prilikom toga osteti, a eventualno i propadne. U takovom se slueaju &eta priznaje u G/A.

Postoje u ovakovim prilikama razne mogu6nostir kao na pr. da se Eamsima broda vrSi prijevoz, pa da dodje do pronasti Eamaca i tereta. U tom sluEaju bi i Eamci i teret bili uzeti u obzir u G/A. Mose se dogoditi da se mora u toku prijevoza na :.Ea&cima i maonama jedan dio tereta baciti u more-raai zajedniE- 'kog spasa, dakle G/A, pa bi u tom sluEaju trebao ~ridonositi i brod i teret koji je ostao na brodu, jer je na maonama ukrcani teret bio izlo2en pogibelji radi spasa broda i tereta.

I ti sluEaju iskrcavanja tereta sa nasukanog broda, u smislu Pravila VIII priznaju se gtete u G/A.

Isto tako i u luci zakloniSka u smislu Pravila XII.

2. Zrtvovanje broda

Osnovno, je' da s e gtete . i gubici . sidara i . lanaca smatra ju ili kao.P/A ili kao G/A.. Da'bi se priznali kao G7A potrebni su oni, elementi .. koje smo:naveli da. suop6enito potrebni za G/A.

. , .. . . . .

(recimo na trupu ili na dnu) posljedica nasukanja ili eventual- . . . nih manev:qrq. . , kod. .odsukan-ja. - . . , ' . , .

. . . . I. ina6.e nitan je;nasukan ja ni je jednostavno.. Pri je svega

treba'. 'praviti railiku izmed'ju' po jma' 'I* touch and go" t . .j.%.,:kadal. :.: brod takne ili udari ,o dno.,. . .ali .ne,. stane sasvim i . .dal je pro- s l.ij e..d i ' ' , . za..razliku' od nasukan ja gdje 'se: .zahtjeva da brod : - .

stane, da os:tane iz.v jespo. vri3eme leZati na . $nu,, pri.1 jubl jen uz drio. ': ~ o d t'oga ni je. odi vaHrio'st i obim Itete. . I kod :"touch and go" moze'se . . , . . brod,'o-gtetiti, a da- to. jog uvi jek ostane s:amo. dodir a ne i nasukan.je,.:., R&zlika..'i,zmed ju ta . dva - po jma -je vaZna . i: kod : osiguranja' ~ O ' . H ~ M klahzulama. Jasno je da se mora ju . izuieti:. :

sluEa jevi kada je obiga j .da . brod legne sa dno., . kao 'u nekim ri jekaha, lukama i sl . k o jg se s truEno nagiva groundin in^" za :.,:-, razliku od nasukanja " strqding" odn. od napred:opisanog "touch and go"., . . . . . ... . . .

. . . . . . . :, : okolnosti rnogu b jti i ' takove d a prisile.:zapov j ednika da

radi pogihelji i ,radi .seasa namijerno nasuEe brod. I u tom slu- Eaju treba razlikovati da li je do nasukanja: . . , : .>.

a) doglo namjerno, alibi br6d svakako :i k a ~ e bio baEen . . . . . . na obalu 'il'i' na hidrine :i

b) doS1.0. nam,jer.no radi ' spasavan ja u ;pogiblj i , ali ni j e . l' . . . . . . . . . . . . ~osto jala opasnost .da brod i inaEe bude nasukan.

VaZnost ovog razlikovan.ja - vidljiva je i z Pravila. V. koje za prvi slueaj odobravqs'amo. Stete kod odsukanja kao GJA od ' .

. . . . . . . drugog . . . . . . . . . . s1uEaj.a , . ko j i ,po ;YAP V. stav 2.. predstavl ja:G/A.. , . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .... . . . . _. . : . . .

. . 11. AVARIJE TROSKOVA . . . . . . . .

1. TroSkcvi spasavanja

0 spasavanju demo pcsebno govoriti na druyom mjestu. Za sada je potrebno redi prije svega da treba razlikovati kod spasavanja da li je spasavanje poduzeto.na bazi ugovora o spasavanju, kada j e namjernost Eina jasna, od sluEaja kada je spasavanje poduzeto bez ugovora o snasavanju, kada je namjera sa strane zapovjednika nepostojeea. Poseban oblik spasavanja je sluEaj spasavanja kod nasukanja, koje pak moHe biti ili sluEajno aasukanje ili namjerno..

. , U stvari trogkove spasavan ja predstavl ja ona nagrada na koju spasilac ima pravo po opdim principima pomorskog prava. 0 ostalim uslovima za dobivanje nagrade govoriti eemo kasnije.

Kod odredjivanja Sta se priznaje kao G/A a 3ta ne, naj- kompliciraniji su sluEajevi kada se prilikom spasavanja vr8i iskrcaj tereta, jer se kod toga treba detaljno praviti razlika da li je iskrcaj izvrgen samo radi spasa tereta ili broda ili tereta i broda.

2. TroSkovi luke skloniSta

Ulazak u luku sklonigta moZe zapov j ednik odluEiti bilo radi popravaka koji su potrebni, bilo zbog toga da skloni brod i teret u sigurnost. Luka sklonista moZe biti ili neka us- putna luka, ili mjesto koje nije luka, kao i polazna luka, luka ukrcaja ako se Srod vrati u nju, radi zajedniEkog snasa broda i tereta. Razlog zhog koga se za~ovjednik mo2e odluEiti

. .

. . . . I .! . ,

,:,,.:-: '. . ' . , _ . , . ' .

. . . . . . - .. ' . ,

da uplovi u luku s k l o n i s t a m o b b i t i . ili dogad ja j k o j i sarn po . . . ~e.~i;-:vei5:-piretstas~lj8 G/A i l Z pag'neki, . . . drug,i doqadjaj . . . . . , koji.:!..

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . n A j e:::G/A. . . : . . , .

. - . . . Ak.0: j e povod- ;a sk re tan j e Sam po s e b i ved G/A opda..: be i trogkoxfi s k r e t a n j a , , b i t i t a k o d j e r ~ / ~ . . .

. . . . - . . .. . . . . : ;. ..:;U. sluEaiu a k o ie 6o;vsd- kakav dru.qi: dosadiai- k o i i sam

. I > 1 1 : ...... I , .: po;.sebi: .nije, G/A tad;a..c?e s e t rogkovi luke s k l o n i s t a s m a t r a t i . ; !

,a, , I ? 1, I,, ,4, -,G/A .aka:., su - poEin j en i - zbog toga S to su i spun jen i , elemenei : po- 4, ,$.

!., , .,. t rebni . za-.GiJA, . dalr.$e. opasnost, ; po'gibho:~!', za jedniEki. spas, - I . .

i $>!jj; nam j e r a ; .i:td .: i . . . . . . . . . . . . .

. . . . . , , .

1; ;?.,I !I;;; #!I,

. . .

I .! ;. :$8, .;: . , -Tro3kovi , k o j i . . n a s t a j u . novalo& ulask,a u luku .i hpravk3 . . . . !Iik4; t a m . , di j : .e le ;:se "u ;.s'Ii jedede' trogkove : . . . . . . . . , : ,. . . . , . . . . . : . . . . . . \ ! a ) . u l a s k a ' : u ' l u k u . ' ,. .

11; , b) k o j i nas t a ju u s l i jed man~ipulncije t e r e t a , t r i a k a , I' . . I .. t . . . & , s k ~ c a j : a i

/j , ;luskladiStenja, eventu.alnog.o~siguran j a : ::. - . . . . . .; .; tereta ' : . . . . . , it . . . - . , pcnovnog ukrca j a ' t e r e t a , .i: sl. , .

. . . . . . . . . c). odlaska: i ; z . -1uke .. . - ! :. . .

.d)..novEanih' priman ja .p0&ade .i prehrane . : >.;. . > . .. . . . . . . . ...

e)- utroSka. pog. goriva i 'sl. . .

. .

, . : f;) epentua ln ih t t o k o v ; ~opr'avka;' , , broda, a k o , j e k t e t a . . . . .. !. ..:.isam%- po sebi : G/A. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

, o ( gviro. troSkovima'govore : ~ r a v i l a x;, i " X T . . . . . . ! ' . . . 1 . : , , ' . . ! . . 1 . .

.. U v e z i s a . ~osravci rna ..: kako i& .ve6.' naori ' iedt.reEeno: :i .. _.

/]i ponovno istaknuto.:pod' 51 .' t r e b a r i a g l a s i t i da pos to je s l i jedeee

. . . ..

A) popravak g t e t e n a s t a l e kao P/A. '

.B), popravak g t e t e mas ta l e kao .G/A .,,. , : , . ... . . . . . . . .

: Pourh toga mogu6.a je- j 0.3 jedna ' . s is tematska pod j'e l a : . . . . . . A) popravak moge b i t i privremen . . . . .

i -; !3): : popravak moZe b i t i konaEdn . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . : . Pi,tanje k;onaEno~ izvr5eriih popravaka' n i je t o l i k o sporno : . kao. . .pitan j e .privu'emenkhi poprdvaka, o ko j ima .govori P r a v i l o . rXIV.:

I!. ii.!;! ~ n a l i z o m tog.: 9r;avila proizlazi ' : da p ~ s t o j e tri momenta k-o j e . - . . . .

!I;., r r a v l l q . . r.1 esava , a to. S.U: ' ,> .

. I : - .

!f . . . a.), .pupravci z z za jedniEki spas ' . . . . . . . . . ..., $..

. b ) pepravci prouzkbkovanih . . . . ~ r t v o v a n j ~ m u : .G/A. ' . , . .

c ) popravz~i , s luEajn ih 5 t e t a . '

. . ,PopraireS %&?%'i jedniEki s n a s b i l i ' b i : t akovi k o j i b i ; s e .: I

. . . . . . . . . . : izvr5i.l.L n a .pr i u luci . zaklozliSta.; a l i sami po skb i ne b i pret,t$t%yJ3.aZi..G/fi;' "no: b i l i su uEin j e n i za zajedniEki snas . U tom - 6e s e . . . . . . . ;,sl.uEaju:3-toc'i : p r i z & t i -'kao G / A . Kao prirnjer -navodi s e

. . .. u l$ te ra tu r . , i . . . .s . l~E,~ j kada brcd pug t a more, pa pos t6 ji opasno.st , . da .p?tene iJ.&,cl.a se o g t e t i t e r e t . 'U tom 6e. s luEaju 'cement-iranje ~

I

I pukot-ine. -mod& pret ts tavl j a t i ' t rozak k o j i se pr izna j e u G / A ; j e r .. '

j e uEinjen za. zajedniEki spas., Popravci .3teta prouzrokovanih :Zrtvovanjem u G/A,":bi-li b i

, . . 1

I I ;ll t akov i , da i h j e b i l o nernoguee p o p r h v i t i u l u c i : sklo.ni$ta , ili

,: !;$ s e ie i - ~ a k kons..takiralo da s u ~ r e s k u n i ili d i s e s o ~ r a v c i doduse

. . . previso-&:i. -I .u ' t ie sluka jevima, '5od uslovina' propisanim Pra-- . . ' . .

v i l i p a , doqyoljava .se trogak kao G/A. . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . : . . . .

. . . . : ~ . . . . . . . - ,

,

3. Substituirani trogkovi

YAP sadrZe propise o substituiranim troSkovima u Pra- vilima "F" X(d) i X I V . Ovi troSkovi mogu biti vrlo razliEiti i pojavljivati se u raznim oblicima.

Naveseerno nekoliko primjera koji se navode u nagoj literaturi na osnovu strane.

Prije svega moZe se re6i da su substituirani trogkovi takovi troskovi koji sami po sebi nemaju elemente ~otrebne da bi bili priznati u G/A, ali su uEinjeni uzjesto drugih troSkova koji doduSe nisu uEinjeni ba3 zato 3to su uEinjeni substituirani troskovi, a ti drugi trogkovi imaju elemente za G/A.

ZnaEi dakle da se priznaju jedni trogkovi uEinjeni umjesto drugih.

U slueaju da se na Dr. unajme maone radi uskladigtenja tereta, umjesto da se teret uskladisti u skladigte, onda se trogkovi naona ,mogu priznati kao substituirani troiSkoviiumjesto trogkova skladizta u luci zaklonigfa).

U slc8aju iskrcaja tereta bido da je prekrcaj Eitavog tereta ili djelomiEni prekrcaj, mo5e se takove trogkove takodjer smatrati kao substituirane troskove.

To vrijedi i za sluEaj tegljenja broda do mjesta odre- digta umjesto da se izvrge popravci pa da se tek onda preveze teret na odrediSte. 0 trogkovima govori YAP X/d.

L I K V I D A C I J A GENERALNIH A V A R I J A

, Najjednostavnije reEeno pod likvidacijom G/A smatramo s jedne strane utvrdjivanje kolika je Ziteta nastupila i tko 6e snositi tu stetu.

U osnovi likvidacije postoje dvije grupe vrijednosti koje treba uzeti u obzir. Jedna je gubitak, Ziteta u G/A, vrijednost koju treba nadoknaditi, a druga je grupa vrijednosti koje moraju svaka pridonijeti za naknadu one wrve grupe.

Konkretnije reEeno to znaEi da nam se pojavljuju 6vij2 grupe, koje mozemo nazvatir

VJEROVNISXA MASA DUBNISXA msil (aktivna masa) (pasiuna masa)

(gtete nastale Einom G/A) (predmeti swaseni Einom G/A)

PJA BRODU BROD NA VOZARINI VOZARINA NA TERETU TERET

Kakc smo rekli, vjerovniEku masu predstavljaju sve reklamacije, zahtjevi, kako za Ztete tako i za trogkove koji su nastali raznim, strankana interesiranirn u G/A.

Naglasujemo ponavno da je princip obe2teEenja u G/A u tome da oSteEena stranka ne dobije PUN1 IZNOS NAXNADE NEGO DA SE NAKON PRIMITKA NAKNADE NALAZI U I S T O J P O Z I C I J I KAO I OSTALI UEESNICI G/A. DAKLE @E I OSTE~ENA STRANKA S N O S I T I JEDAN DIO ~TETE K G J I OTPADA Itk NJW.

jednost . U s luEaju da je brod ogteEen, . :u ' z ima.se ,kao ~ , . . , . g t e t a t r ~ g a k .pop.ravaka, :'od k o jega 'se ' odbi ja.ju u , smislu YAP odred j e n i izn6gi, (-n.ovo. -T;a - s t a r o ) , ako je popravak def i n t t i v a n , dok se ne odb i i a novo za s t a r o ,.- ako su ' n o ~ r a v c i privremeni .

. . , , . I , .

l j . I , .: ,

-

. . .:.. - .~OZARI;JA:, Xac' 5 t o j e navedeno kod YAP XV vozar ina u1az.i :; s a ~ i s t i r n iznosom; : d a k l g n a k m odbi jan ja' on ih trogkova ko j e b i

. TERET.; Kako je. vet': re'Eeno ovd je.'.je. problem u raEunan ju v r i . j ednos t i t e r e t a - . R a k o snio -napr i jed na 'vel i prakt iEno s e t a j problem . r jegava t ako 2a' se za 'u tvrd ' j ivan j.e ak t ivne mase, uzima

. . . . . . .

t e r e t . . nakon 3 t o . s e j e zbi'o i5iniGI/~, . . 1

Ovu masu s a E i n j a v a j u . s v i o n i predmeti i svamona prava , .

k o j i su spageni u , G/A. ,Dakle: brod, tere t , voi 'arina, prevoznina . . .

< ' . puknil:a, - i sl . BROD u l a z i u m a s u s a ~ r i j ' ~ d n o 3 d u u s m i s l u YAP X V I I

: , ! VOZARINA u l a i i uko'liko j e b i l a u r i z i k u a o tome. smo -!

. . . . v e & n a p r i j e d " g o v o r i l i . . .

TERET sG uzimanfema ' s t v a r n o j v r i j e d n o s t i u v r i jeme i na mjestu gd je j e poduhvat zavrgen-. .O tome: smo . takod j e r n a ~ r i jed govor i l i . .

POSEBAN SLUEAJ pred:stzvl j a j u . predmeti ko j--S s u nakon G/A o 5 t e E e n i ; i l i p ro?a l i , kao i - e v e n t u a l n i i zvanredni trogkovi. , ;

Prema osnovnoin ~ r i n c i p u mora l i b i p r idonaga t i s v i -predmeti" goj ' i

j e praksa. p r i h v a t i l a da t akov i predrneti a k o - s u - n r o q a l i nakon G/A ne s u d j e l u j u u masi , a ako su 03teEeni onda s u d j e l u j u samo s a iznosom ko l iko ioS v r i i e d e . I kod izvanrednih troSkova ~ r a k -

' 1 11 !., kada je p z n a t c da l i k v i d a c i j e a v a r i j a t;aju dugo vremena, te

Jr da prema tome t e r s t ne mo2e Eekat i nego se mora odrnah p r e d a t i . , o f A ne r a d i s e s ano o interesirna brodovlasnika k o j e mcra g t i t i t i

v l a s n i k a t e r e t a , E i j i je t e r e t na p r . Zrtvovan. I ti .su v las - I n i c i t e r e t a i t e kako z a i n t e r e s i r a n i da se os igu ra plaEanje

k o n t r i h u c i j e od s t r a n e onih v lasn ika t e r e t a k o j i su d o b i l i I '

g t i t i t i ne samo .inter&% brcfiovlasnika i l i E a r t e r e i a itd.., necjo i vl .asnika t e r e t a k g j i sb p r e t r p i l i g t e t u u GYA.

U praksi se to rjesava na taj naEin da primalac tereta potpisuje t.zv. avarijsku obveznicu ( General Average Bond) i po1aHe.u banku odredjeni iznos, u smislu Pravila XXII. Visi- na depozita morala'bi biti u svakom sluEaju najvige do visine kontribucije a nikako vige, ali se to u praksi dosta teSko odredjuje pa se je nekako uvrijeZila praksa da su ti depoziti vigi, a brodovlasnici poku3avaju dapaEe da dobivaju nesrazmjer- no visoke depozite.

Urnjesto depozita stranke Eesto sklapaju i poseban na- Ein davanja garancije bilo putem garancije kakove ~rvoklasne banke;-bilo pak putem garancije osiguravaju6eg zavoda.

Na osnovu svega gore iznesenog smqtra se de bi trebalo obavezati brodara da preko za~ovjednika vodi raEuna o intere- sima uEesnilca u vjerovniEkoj masi. U tu svrhu brodar, yreko zapovjednika, mogao bi vrSiti retenciju tereta 3to znaEi ?a bi imao duZnost i pravo da ne preda teret bez realnog osiguranja traZbina iz doprinosa generalne avarije. Ovan princip vrijedio' bi kac obaveza zapovjednika.

Na kraju dajemo neke obrasce Sokumenata koji su ko-: risni u ova'kovim situacijama.

Likvidacijom G/A baverse specijalni struEnjaci t.zv. likvidatori avarija. Kod nas jog nema propisa o tome kako se stiEe kvalifikacija Za likvidatora avarija. Zbog toga se i- najveei dio avarija likvidira u inozemstvu 3to predstavlja 3tetu za narodnu privredu.

Smatramo da tehnika likvidacije nredstavlja zapravo poseban studij pa 6emo ovdje dati samo osnove,u najkradim crtama, sa svrhom da zapovjednicima bude pred oEima koje i kakove podatke trebaju sabrati i noslati brodovhasniku.

Tako zvana "dispaza" odnosno pismeni obraEun koji sastavlja likvidator, sastoji se obiEno iz vi3e djelova i to:

I. DIO - Prikaz dogadjaja II.DI0 - Pravna razmatranja u vezi G/A 111.~10- VJEROVNIEKA'MASA IV.DIO - DUZNIEKA ~ S A . . V.DIO - ZAKLJUENA BILANSA VI . D I ~ - RONAENI OBRAEUN (SALDO) .

Pojedini dijelovi sadrZe otprilike slijede6e pod,atke i preglede :

2. Avarijsku obavezu 3. Izvatke iz : a) brodskog dnevnika

b) dnevnika stroja c) eventualno - dnevnika EriZidera i sl.

4. Nalaze vje3taka u kojem su ukljuEene i 3tete pretrpljene na brodu.

5. Xalaze vje3taka o Stetama na teretu 6 , Procjenu vrijednosti brcda ( valutacija)

II DI.0,-.- .PWVNA IZAZIJIJ\TRANJI . . . ..

' I . . . . . .

. . . Ovd je . . . likvidakor . . 'konstitira po ko jim pronis.ima vrgi

Taj ~odatak, likvzdator . .. . . aohiva ii ugovora . . . .o..pri .. j evom ili . . . teretnice,. . . . . . .

, , ,, , . . . . . u prak&i ova j . dio je dosta '-8tur.. : -.-: . . . . . . . .

- a) brodu sa opremom i pribororn b) teretli

odbijanja odredjenog dijela u smislu YAP XIII, a odbijaju se i 1

I Xa ovon se mjestu uvr4tavaju i eventualni zahtjevi

Earterera. -

. . .

nosima na' kc j i l je :teret- osisuran, eventualnim- sudskim v j egtacima . .

I itd. . . . . . .

. . . . , . .

. .. ' . , !

ad c). Vozarina se ukljuEuje u smis1u:YAP XV, dakle samo.

. . a) brod . . . . . ~ b) teret . . . .

c) vozarinz . .

- . d)L:.:(eventualno radio i navigacioni ured jaj i posebn~~ako;'

. . . samo u zakupu) . .% . .

If U slu~a-ju da je brcd bio o5teEen prije dogadjaja G/A

1 . 4 , 11 korekcije vrijednosti, kao i u sluEaju ako nije izvrsen popravak

Bteta koje se 3riznaju u G/A.

- - tereta utvrdjuje iz fakture, 3cdavajuei istoj prijevozne-tro3-

1): cijena FOB, odn. vrijednost fakture bez dodavanja ako je fak-

Na zvcm mjestu treba upozoriti da likvidator mora utvrditi da li je vozarina plaeena unaprijed ili 6e biti plaEena na odrediztu, kao i da li je plativa u svakom sluEaju odn. zaradjena u svakorn sluEaju. 0 tome kako ti razni naEini utjeEu na rizike, ve6 smo govorili.

ad c ) . Upravo je reEeno da je i kod vrijednosti tereta vaZno utkditi da li je vozarina zaradjena ili ne t,j. u kakovom je riziku.

Prema tome i ovdje je to takodjer vagno. I

Nco je vgzarjlna paslusena u svakom sluEaju, tada je nje- zina vrijednost ukljuEena u vrijednosti tereta.

Akc je plativa tek na odredigtu odn. ako nije zaradjena u svakom sluEaju, taCa je vozarina bila u riziku ( za brodara) I

i ona kontribuira posebno. U takovom sluaaju likvidator mora I 1 saznati vozarinu ( iz teretnica) i zatim ju smanjiti za sve j / iznose koje je brodar imao za njenu zaradu od Easa G/A dalje, I I dakle treba odbiti iznose utrosene od strane brodara za nlade posade i hranarinu, pogonsko gor5v0, itd. ali YAP XVII unueuje I! 1 I da treba pri tome paziti 8to je priznato u G/A, 1 1

Napominjemo da je situacija kod likvidacije komnlicira- I

nij'a kada se radi o vozarini po Earter parti, a ne po teretnicama i kada je C/P eventualno time - charterom i sl.

ad d). U sluEaju da radio stanica i ostali navigacioni instrumenti nisu vlasnigtvo Srodara odn. da su u zaku~u tada se ne ukljuEuju u valutaciju broda, vec5 predstavljaju posebnu kontriburirajueu vrijednost.

Tecretski bi i neke drilge vrijednosti moqle hiti uklju- Eene u kontribuciju odn. kao du2niEka masa, ali se u vraksi to zanemaruje, osim u sluEaju du6ana koji se nalaze na brodovima (putniEkim) .

U sluEaju da je do310 do sudara prije G/A, treba uvrstiti i naknadu koja se ima naplatiti za gtete na brodu i teretu.

. . . . . . . , .

Ova j je dio ra~unskog ka.r.akt.era i sabrfi arikaz svih . . &lemenata potreb,nih za , . lfkv'idaci . ju. , . - . . .

Ovaj dio saEinjava likvidator. samo onda ako vrsi i financijsku likvidaciju avarije t.j. ako likvidator vrgi finan- sijske transakcijc plaEanja i naplate.

Smatramo korisnim jog jeanom ukazati na to da ovakova likvidacija avarije, jog nema nikakove veze sa osiguranjem.

U sluEaju kada brod ne bi bio uop6e osiguran H/M po- licom odn. ako teret ne bi bio osiguran cargo osiguranjern itd. ipak bi se sva plaEanja morala izvrgiti od strane stranaka. U kolikc su pak osigurani brod i teret, onda se na temelju tih osiguranja pristupa zahtjevima preF osiguravaju6ern zavodu na isplatu kontribucije odredjene u depasi.

. , ( 2 ) OdredSe .ovog..sakona 1roj.e s e odnose na naknadu 5 t e t e , !

. .

n a s t a l e zbog suda ra -brodc~va, - s r i m j e n j u j u se ; i. na naknadu Ztete. S to j e jedan brod prouzroku je $rugom b r o d u zbog v r g e n j a manevra ili propugtan ja da i z v r g i manevar, i.li zbog nep r id r zavan j a pro- p i s a o s i g u r ~ ~ o s t i ,pLovidbe Jako . . . do suda ra izmedju hrodova n i j e d0Sl0h-.; . : . .

. . . I ( . . . . . .

. . , . .. (4) . Odredbe: -6vog. zakc~na pr$mjen j u j u && ' i, na u s i d r e n i ' . ' :

brotl. Nebro j ene . s u p r i l - ike - ~ o d kojima se dogad j a ju s u d a r i .

Taka. na p r . n i j e , notrsbno.- 'aa, s u b rodovi - uopde: u. pokre tu , d o v o l jno je da s u recj.mo, u s l i j e d s t r u j e , v j e t r a ili na d r u g i n a E i n . .: . ' . -

d o g l i u k c n t a k t ( s r a z ) , da j e doglo do S t e t 3 i da- se t o srcatra sudarom. Takovi hrodovi mogu b i t i u s i d r e n i , velzani, ili na b i l o . . ! ,

I k o j i l d r u g i naEin priEvrpZiEeni, pa. se t a k o mo2e i nasukani b q d s m a t r a t i .priEvrZEenj:m, t e i s a - nj ima moZe do6L do suda ra , . .. . danaEe, i nasukani;. brad moZe b j . . t i , k r i v za suciar, akc na. n r . n i j e no- s t a v i o od red j ene s i .gnale , . .

- ~ d a ~ r - ~ c ? s ~ ? r a v l j a j u E i . o . sudaru , moramo n a g l a s i t i Za; je . .

potrebno v r 3 i t i r a z l i k c v a n j e i i m e d j u sudara , : , k o j i se. o d n o s i na brcdove medjusobno., i udara , .po i I koj im podrazumijev,amo, ma te r i - ja l l i i -> s r a z ,b roda s . jednim fj.ksnim. pomorskim. ili. kosnenim ob jek- :

. . . . tom. . .

Dodir-Kao i t o je v id i j i vo . : . i z &rethodk. ih def i n i c i j a , za ,.

sudar je. b i t n o da je n a s t a l a izcl~a S te ta , . U k o l i k o - S t e t e - n i j e b i l o , nemo2e se<. g o v o r i t i - , o suda.ru.. qeC o dodi.ru. . P r e n a tome je, d!odir ' .

. i1ii c lo t ica j taka.w f i z i E k i i . matk.ri j a l n i , d i r e k t n i kon t ak t brodova < p r i l i k o m k o j e g n i j e n a s t a l a n ikakova .3 t e . t a . . . . .

Po j.am broda --. - Drilgi. b i t n f @ernenat , def i n i c i j e . sudara j e brod. Po jam br.oda clef i ,nir.an. j e Zakonom,; kao . svak'i: n lovn i 05 . . j e k t . bez . .

o 3 z i r a k o j o j s v r s i - s ~ l u Z i , k a o . i zrakoplov ' na Godi. Razlikujemo dak le : : : . . .. , . . .

a ) p lu ta . ju6e o b j elcte .to . su' 6ni. kojj i samo p l u t a j u , d r g e sel na povrgj-ni- nora . a l i ne p love i ne m i j e n j a j u , k v o j po1oZa.j. . .

'

. . . pomo6u p l o + l j e n j a i - p a b) t i lovne o b j e k t e k o j i & , n a m i j e n j e n i p l o v l j e n j u , k r e - ' ' .

t a n j u po moru, . . . ,

Samo na ove po ton j e mo2e Se ~ r i m i e n h t i pojam sudara . ~ a k l e ma te r i ' j a l n i " s r a z jlzmed ju 5'rada i p l u t a juEeg aB jekt.a ne

, ... smatra se sudarom u.sm, is lu p'ofio2sl;og p r ava . . .

Ipak sma t r a ju se 'brodom u ' - svrhu pojma sudara 1 u s i d r e n i brod, r a t n i brod, zrakoplov . . . na vod i , te Eamci. ' ,

. . . . Medjunarodni n r o n i s i

~ o s n a t r a j u c ' ~ problematkku u t r e z i - sa suclarima, moramo po- vu6i g r a n i c u izmed ju d v i j e - . g r u ~ e .pro?'isa. Jec7.na 'c~ru?a g o v o r i o p rav i l ima ko jima j.e. sv rha d.a se i z h j e g n e s u d a r , a d'ruya yruna o imovinsko-pi-avniki"proaisirna,:',~ji ured . ju ju p i t a n j e odgovornos t i i naknade g t e t e prouzrokovane- sudarom hrodcva. .

U 1.2rvu grunu spada j u P r a v i l a za i zk . j zgavan j a sudara , ko ja su kao poseban dodatek obuhva6ena u IZonvenciji o z a s t i t i l j u d s k i h Zivota na. rncl.r1J (SOLAG) i k o ~ i s e , pronEavaju u drurjnm predrnetu.

.!. U ogle j u d r~zqe :-r~irupz t. j . imc8v-.insko-pravnih nroblema, donesena j e Ikx2 junarodria kon7renc:i j a .z.a i z j ednaEen j e nekih p r a v i l a

koja se odnose ns sudare brodova, zakljuEena u Bruxellesu 1910. Ova je konvencija vrlo Biroko prihvaeena u svijetu.

Nacionalni propisi

U SFRJ materiju sudara normira Zakon o naknadi Stete zbog sudara brodova (S1.1.SFRJ br. 11/66) koji rijegava i problemati- ku imovinsko-pravnih odnosa nastalih sudarom u unutra5njoj nlo- vidbi .

Za nas su vagni imovinsko-pravni odnosi nastali na osnovu sudara, u prvom redu Steta, pa -se postavlja nitanje tko mora naknaditi nastalu Btetu.

gteta je svako umanjenje imovine ili spreEavanje noveEanja imovine oSteEenika (imovinska Steta), a takodjer i povreda osobnog dobra nekog subjekta, kao Sto su na pr. Zivot, zdravlje, East, ime i sl. (neimovinske Btete) .

Kada je Steta rezultat odredjenih radnji onda postoji i odgovornost za Stetu, odgovornost da se Bteta ndknadi.

Odgovornost za Btetu je dakle takav prarni onnos ko j'im se zagtiEuje osobna i imovinska sfera fiziEkih i nravnih osoba.

Steta je osnov odgovornosti. Bez Btete nema niti odgovornosti. Ohzirom na prirodu postanka obveze dijelimo Stete na:

- a) Btete nastale povri jedom neke ugovorne obaveze b) 3tete nastale iz vanugovornih odnosa ( civilni delikt). Promatrajuei sada materiju sudara dolazimo do zakljuEka

da je ogromna veeina sudara zapravo rezultat vanugovorne obaveze, dakle civilnog delikta. Naprotiv koit sudara koji su se 2agodili '

prilikom tegljenja na osnovu ugovora, moHe doei do sudara i gtete nastale kao povrede uqovornih odnosa.

Iz definihije Stete vi2imo da uslijed 3tete dolazi do smanjenja im~vine (kratko rsEeno) neke osobe, pa tu osobu nazivamo oBteEenik. OBteEenik je dakle osoba koja je ~retr~ila Htetu.

U koliko je jedna druga osoba odgovorna za nastalu Ete- tu, tu osobu nazivamo gtetnik.

. OSteEenik Ako pogledamo koje se osobe mogu na6i u ulozi oBteEenika onda se one mogu razvrstati kako slijedi:

1) Nosilac prava korigtenja, brodovlasnik, suvlasnik, brodar .

2) Osoba koja se nalazi na brodu -Elan ~osade, nutnik, treea osoba koja se sluEajno nalazi na brodu (pilot, inspektor i sl.) kao i takova trees osoba koja je pretrpila gtetu smr6u neke osobe na brodu.

3) Vlasnik tereta 4) Ostala lica kojima je sudarom povrijedjen interes-

spasavalac, osiguratelj i sl.

. ..

B ) Nosilac prava korigtenja, brodovlasnik, i sl. C) Osobe 'u radnom obnosu , sa -brodarom u koliko su 3tetu

uEinilekriviEnim djelom.

- 61 -

D) Piloti - samo u izuzetnim sluEajevima (vidi na pr. El. 5. Konvencije, zatim El. 13. Zakona o nomorskoj ni- lotaZi i sl. ) .

O?Lqovornost za gtetu

Osnovni princip odgovornosti za Btetu je naEelo dokazane Brivn je.

Krivnja je kategorija koju moZe Mati samo 3ivo hiee,ali se u.praksi Eesto personificira pa se tako govori "krivnja broda-!' itd. kao da je brod Hivo bibe. To naime vrlo pojec7nostavljuje izraZavanje, pa 6emo se i mi time slu%it$. iako je to pravno gle- dajuei neispravno.

Za odgovornost potrebni su slijedebi elementi: a) protupravnost radnje b) uzroEna veza c) 3teta d) krivnja naglasili.smo da krivnja mora biti dokazana, a to je

vaZno zbog toga Hto postoje u teoriji i pojmovi t.zv. wretnostav- ljene krivnje i uzroEnosti.(objektivne odgovornosti). Medjutim ponovno naglaSujemo: u materiji sudara potrebno je dokazati

- krivnju. U praksi to znaEi da se od pomorca oEekuje i traHi Dros-

jeEna br93ljivost i prosjeEan oprez po kojima mora pcstu~ati svaki dohar pomorac, Odstupanje od tog prosjeka, ~redstavlja6e najEeg6e krivnju, za koju c?e odgovarati brod, dakle i brodar.

Medjutim Einjenica je da se u praksi vrlo Eesto dogadja da je sudar rezultat krivnje oba broda ili Eak i viSe brodova. U tam sluEaju govorimo o podjcljenoj krivn ji. Jasno d.a be u slu- Eaju podjeljenje krivnje i odgovornost biti medjuscbna, pa 6e se tako pojaviti dva odnosa:

I. ODNOS - OSTE~ENIK It A " i STETNIH " B " 11,ODNOS - OSTECENIK " B 'I i STETNIK " A "

naime, "A" i "B" biti be istovremeno jedan ?rema drugome i ogteEenik i gtetnik. Potrebno. je jog utvrditi u kojem omjeru, jer omjer ne rnora biti 50:50 ( t.j. 1/2 : 1/2) nego i neki drugi omjer. ( u nekirn zemljama se omjeri radije oclredju'ju z razlom- cima na pr. 3/7 : 4 1 7 ) .

Ove teoretske postavke u nraksi zaaEe da 6e 03teEenik uspjeti sa svojim zahtjevom za naknadu gtete, kada bude us~io dokazati krivnju, uzroEnu vezi, Stetu i ~rotunravnost, dakle elemente koje smo naveli naprijed.

KATEGORI ZAC IJA SUDARA

Sudari mogu nastati iz razliEitih uzroka na ih moZemo svrstati u dvije glavne grupe:

A) SluEajne ili neskrivljene sudare B) Skrivl jene sudare Na osnovu qornje podjele moZemo ih takocljer ravrstati

obzirom na obavezu na naknadu gtete na:

I. SUDARE KOD KOJIH NEMA ODGOVORNOSTI ZA STETU 11. SUDARE KOD KOJIH POSTOJI ODGOVORNOST ZA STETU

U I. grupu kod kojih nema odgovornosti za Stetu svadaju: 1) sluEajni sudari 2) sudari uslijed vige sile 3) t. zv. dvo jbeni sudari (sumnjivi sudari)

- U 11. qrupu kod kojih postoji odgovornost za gtetu ~ostoji: 1) na osnovu vanugovorne odgovornosti i 2) na osnovu ugovorne odgovornosti

I. SUDARI KOD KOJIH NEMA ODGOVORNOSTI ZA ~TETU Konvencija iz 1910 u El. 2. govori o takovim sudarima kod

kojih nema odgovornosti, dakle nema niti naknade gtete nego gtetu snosi onaj kojega je pogodila. Isti propis ima i naH zakon u El. 9. koji glasi: " Ako je Steta prouzrokovana sluEajem ili vigom silom, ili ako se nemoge utvi!diti uzrok zbog kojeq je nastala, Stetu snosi oSteEeni."

Napominjemo joS da se upotrebljava i izraz neizbjesni sudar, koji hi pokrivao gore navedene kategorije sluEajnih sudara, sudara ~rouzrokovanih vigom silom i sudarima kod kojih postoji dvojba. Pod neizbjegiyim sudarom razumijevaju se takovi sudari koji su se dogodili u takovim prilikama da ih se niti sa dusnom pasnjom i sposobnog6u nije moglo izbjeei. Medjutim takove neizbjeZne okolnosti morale su postojati ne samo u zadnji , Eas prije sudara, nego je bilo ootrebno da se cstvaruju i izvjesno vrijeme prije sudara. PraktiEki je nemogude dati teoretske mogudnosti za neizbjeZive sudare, ali ih je u nraksi suZova, a naroeito engleskih sudova, nriliEan broj.

Kako smo ve6 spomenuli u sudare kod kojih nema odqovornosti za Htetu s~adaju:

a) sluEajni sudari, a to su takovi sudari koji su nastali bez krivnje, sluEajno. Buduei da nema krivnje, to nema niti odgovornosti, iako postoji stet?. Krivnja je naime jedan od bitnih elemenata odgovornosti, kako smo to ved naqlasili.

b) sudar uslijed viZe sile, ko4 kojega vrijecli isto Hto je reEeno i za sluEajni sudar, naime i ovdje nema krivnje, jer je viza sila, takav dogs-djaj kod kojeq nema krivnje.

c) dvojbeni sudar, koji je takav sudar d? postoji sumnja o uzrocima sudara. Iako je ovaj tip sudara napuSten kao posehna ,vxsta, ipak se jog taj izraz upotrebljava u praksi,,U teoriji, 'irdnosno.prema novoj konvenciji i prema nagem zakonu, kako je u ostalom ve6 reEeno, ovaj se tin sudara noistovjeEuje sa sluEajnim sudarom.

ZajedniEko ime za suzare kod kojih nema ofigovornosti za gtetu je u nraksi, neizhijeZni sudar. D a li je bag taj izraz opravdan ili nije, o tome bi se moglo diskutirati. Naime, teSko je dokazati da li je sudar neizbjeZan ili ne.

IstiEemo na ovom mjestu, da se pod tu vrstu sudara svrsta- vaju oni suclari koji su nastali kao rezultat kvara, skrivene mane i sl. dakle, ako nema krivnje na brodaru, jer ako nema krivnje nema niti odgovornosti. Zbog toga u nraksi mo2e biti

11. SUDARI KOD KOJIH POSTOJI ODGOVORNOST ZA STETU

1. Vanugovorna odgovornost

U smislu El. 3 i 4. Konvencije moZemo izvrsiti podjelu na :

a) sudare kod kojih postoji jednostrana odgovornost i b) sudare kod kojih postoji vigestrana odgovornost, pa

tu vigestranu odgovornost moZemo dalje podijeliti na aa) kada se moZe utvrditi omjer krivnje svakog od bro-

- dova umjeganih u sudar i bb) kada se omjer nemo5e utvrditi, pa se na osnovu pro-

pisa smatra da su brodovi jednako krivi. Iz op6ih postavki o krivnji, poznato je da se razlikuju

razni stupnjevi pa tako dolus, culpa lata i culpa levis, medjutim njihova nrimjena u materiji sudara nije tako op6enita kao u drugim sluEajevima. U materiji sudara vise se upravlja razmat- ranje na pomorskotehniEke momente povezane sa Einjeniznim stan- jima. Tako se, u glavnom, glede na slijedeee pojmove: 1

A) nemarnost - nedovol jna mjera bri2l j ivosti B) neopreznost - manjak opreznosti C) neum jegnost D) nepridr2avanje propisa i sl. ( ovi pojmovi vrijede i kod odgovornosti na osnovu ugo-

vora 31i nam se Eini da je bolje spomenuti ih ve6 ovdje). Potcebno je joS navesti da u ovu kateqcriju vanugovornih

odgovornosti za sudar, spadaju i odgovornosti po posebnim pra- vima, kao 8to je na pr. sluEaj u SAD koja je jedinn od velikih pomorskih zemalja koja nije ratificirala kcnvenciju i koja irna propise o sudarima normirane na poseban naEin. Qsnovna se razlika u pravu SAD sastoji u tome da Eim ~ostoji kivnja dva ili viSe brodova, ne prilazi se utvrdjivanju.stepena krivnje, Eak ako bi to i bilo moguee, nego se odgovornost utvrdjuje na jednake dijelove. I neke druge drZave imaju odstunanja kod nora- ma o sudarima.

Postoji u matefi?i sudara i jedno manje podruEje propisa koje ne polazi sa prlncina dokazane krivnje nego na bazi uzroEnosti, t.zv. kauzalne odgovornosti. To su sluzajevi sudara sa nuklearnim brodom pod uvjetom da je nastala nuklearna gteta i sl. Medjutin to predstavlja posebnu materiju, koju ovdje ne obradjujemo ve6 samo ukazujemo da je rijeSena u nosebnoj konvenciji o odgovornosti brodara - noduzetnika nuklearnih brodova. Ukazujemc na El. 1. naSeq zakona koji glasi:

"(6) Odredbe ovog zakc~na ne primjenjuju se na naknadu Stete k.oja prilikom sudara hrodova bude prouzrokovana radioaktivnim svojstvima, ili istodobno radioaktivnim i taksiEkim svojstvima ili eksplozivnim ili drugin opasnim svcjstvima nukle- arnog goriva ili radioaktivnim svojstvina ~roizvoda ili odnadaka.

U ovu grupu spada i dolozni sudar t.j. takav sudar koji je namjerno i svjesno poEinjen i iz kojeqa je nastala Steta.

Na morn je rnjestu vcltrebno spomenuti i jog neke sluFa- jeve koji su 06. vaznosti vise u nraksi nego u teoriji.

U takovom sluEaju moZe se smatrati da u konkretnom primjeru nema krivnje, ?a ni odqovornosti. To se osniva na teoriji posehnoa psihiEkog stanja zapovjednika i posade koji vrSe ?ogreSan manevar u trenucima neposredno predstojeEeq sudara. MoZe se Eak opravdati i sluEaj da je doduge ~ostojao i neki manevar nornodu kojega bi se spreEio sudar, ali je u agoniji izabran je3an drugi manevar, nenravilan, koji nije spreEio suGar, na je do sudara do3lo. Ovakove su situacije uvijek vrlo delikatne, ne samo za posaclu nego i za sud, koji rnora donijeti odluku.

2. Uqovorna odgovornost

U ovu grupu spadajo: a) sddar kao Ein zajedniEke avarije b) sudar kod tegljenja.

ad a) Postavlja se pitanje da li po York-Antwerpskim Pravilima 1950 moZe sudar biti priznat kao Ein ~eneralne avarije,

, i ako nostoje svi ostali elementi potrebni za G / F . Smatra se, da I

I

se na pr. mo2e dogoditi da zapovjednik svjesno izvrSi sudar da hi na taj naEin zaustavio brod u pokretu i time izbjeqao sufiar I

sa drugim brodom koji bi bio mnoqo onasniji, ili na nr. ako se I

zapovje2nik odluEi $a izvrgi sudar sa manjim brodom da izbjeqne ~udar sa vedim brodom ili sa brodom sa kojim bi sudar bio iz- vrzen pod mnogo teZim okolnostima (nutniEki brod, kut sraza itd.).

U takovom je sluEaj G/A ugovorni odnos ali ne odnos nastao sudarom, nego odaos koji postoji na osnovu uqovorne primjene Y.A.P.-a, izmedju interesa u ~omor~skom noduhv?tu,dakle teoretski, broda, tereta i vozarine.

ad b) Definicijn teqljenja nalazimo u ZUIPB El. 108. IstiEema Cia je kod nas tegljenje uredjeno zakonskim nronisima, koji su doduse dispozitivni u veeem dijelu, dok ina zemalja gdje ne postoje tako detaljni pronisi a tegljenju.

Kazmatrajuei naSe pozitivne pravo tj. ZUIPB i Pravilnik o ZuEkom teqljenju u uporedjenju sa Konvencijom, izqleda da 6e se morati izvrziti neke manje korekcije u na5em zakonu. Naime, nrema El. 110 ZUIPB ~ropisuje se da je za Stetu koja nastane tegljenjem u odnosu izmedju brodara tegljaEa i brodara teqljenoq broda, kriv brodar broda Eiji zspovjednik uoravlja teqljenjem 4, '

ukoliko se ne dokaZ@'=-da je u u~ravljanju teqljenjem postunac! duZnom qaznjorn. Nadalje u E l . 111. ZUIPB ustanovljava princir? pretpostavljenje krivnje, koji je takodjer u sunrotnosti sn Kon- vencijom, na 6e i to trebati izmjeniti.

U~ozorujemo naroEito na Pravilnik o luEkom teqljenju, koji je naroEito u El. 11. u direktnoj sunrotnosti sa Konvencijom. Naime, taj pravilnik veli u El. lo. da za Ztete koje ~retrne trede osobe c vezi s tegljenjem, odqovara tegljeni broe. Dakle eolazi se od princi~a a~solutne 06govornosti 5rodara teqljeno~ hroza, PA i u sluEaju kada nije uo~6e kriv.

SITUACIJA U OSTALIM DR~AVAW. Te~l-jenje se praktiEki uvijek vrSi na temelju ugovora

odn. ugovora i op6ih uslova teqljenja ~ojednih po2uzeea za te~ljenje. Prema tome dolazi do primjene uqovorni n?.nosi, klauzule i uslovi koje su stranke prihvatile direktno ili indirektno.

Bag uslijed Einjenice da se tegljenje vrBi na osnovu upravc navedenih pravnih odnosa., vrlo je te3ko dati neke on6e zakljuEke. Svaka konkretna situacija zahtjeva detaljnu pravnu analizu ugovDr3, opdih uslova te njihovog odnosa prema eventualnim ko- gentnim propisima, kao i problema da li je stranka pristala na sve uslove ili nije, da li se radi eventualno o veksatornim klauzulama i sl. U takovim sluEajevima je praktiEno jedino struEnjak u moguEnosti da izvrgi ocjenu pravnoq stanja a i taj struEnjak mora hiti detaljno unu6en u pravo nrerna kojem se spor rjegava.

GovoreCi o gteti rekli smo da je duZnost naknade Stete upravljena na to da se o.%teEenom naknadi Bteta koja mu je nastala.

. P r e n a tome 6e u principu 5tetnik biti duZan da: 1) naknadi Stetu davanjem odredjenoq novEanoq iznosa 2) aka se utvrdi krivnja mora naknaditi i nozitivnu i

negativnu Ztetu 3 ) postoji solidarna odgovornost brodova zn smrt i ' ,

tjelesne povrijede 4).p~stoji mogu6nost ograniEenja odaovornosti. . . . . . . ...... . . . . . . . . . . . . . . . ......

....... . . . . . . . . . ., . . -... . . ......... . . . . . . . . .

POJEDIWI SLUEAJEVI NAKNADE STETE 1. BROD

a) qubitak broda, koji moZe biti pot~uni auhitak (total loss) ili nredmijevani not~uni qubitak (nresun~tive total loes).

Naknada pozitivne Stete je dakle naknada izgubljene vrijednosti broda koja se izvrBava plaEanjem novEanos iznosa odn. cijene uz koju se moZe nakaviti sliEan brod istih bitnih osobina.

Naknada negativne Btete je pak ~laEanje iznosa novca, kojim se nadoknad-juje izmakli dobitak.

I utvrdjivanje pozitivne i negativne 5tete je vrlo kom~liciran ~ostunak, za koji niti nema za sada je6nakih medju- narodnih mjerila.

b) oSteEenje broda predstavlja svaku gtetu koju nretr~i brod, osim pctpunog gubitka.

Pozitivna Zteta se sastoji od iznosa ~otrebnih da se podmire troSkovi dovodjenja hroda u stanje u kojsm je Pic nrije nastupa Ztete, zatim eventualni troBkovi s~asavanja, nagrade za pruZenu nomod sl. U ~rincipu notrehno je izvrgiti Cefini- tivne popravlce Zteta ali se u opravdanim sluEajevirila dozvoljava i izvrgenje nrivremenih novravaka ako se je time ugtedilo ili daljne troSkove ili vrijeme; te trogkove 6e morati snositi Ztetnik, kao i one konahe,

Negativna Steta se i kod o3teEenja broda sastoji u gubitku zarade, koja se struEno naziva CHOPIAGE. Ta steta moZe biti vrlo velika a nastaje najEe3de zbog toga Hto se za vrijeme ~opravaka brod ne koristi pa nastaje guhitak zarai3.e. T ? j gubitak mo2e nastati uslije6. toga 3to je radi zakaznjenja onemogudeno izvjesno putovanje, pa je Zteta u tom sluEaju zaFr2vo netto vozarina, razumijevaju6i nod izrazom netto, iznos ukupne vozarine

minus troSkovi. U sluEaju pak da je brod bio u Time charteru, 5teta I

be hiti dnevni iznos pornnoBen sa brojam dana izvan eks~loatacije, jasno u netto iznosu.

Mnogo je teZe utvrdjivati nastalu Stetu, ako putovanje nije prestalo ili ugovor nije raskinut. U tom je sluEaju nairne, praksa sudova u svijetu dosta nejednaka a i stajaligta zakona nisu jedinstvena.

Postoji nekoliko sistema kako se to utvrdjuje. Jedan od tih sistema je engleski sistem prema kojem se uzimaju podaci za tri putovanja prije sudara i tri putovanja nakon sudara, pa se izraEunava netto zarada.

U nekim drugim sistemima se zakonom odredjuje pauSalni iznos Ztete, uzimajuEi kao bazu odredjeni novEani iznos primje- njen na jedinicu mjere ( NRT ili sliEno).

2. TERET Obzirom da su kod sudara umjesana dva ili vige broda,

razlikujemo: a) odgovornost Stetnika za 3tete na teretu koji se je

prevozio na vlastitom brodu i b) odgovornost Ztetnika za Stete na teretu koji se je

~revozio na drugom brodu. U sluEaju pod a) radi se #ugovornoj odgovornosti, jer se I

je brodar obavezao ugovorom teret prevesti i staviti na raspo- laganje u luci odredi3ta. U sluEaju pod 21). radi se o krivnji, dakle odgovornosti.

U sluEaju pod a) primjeniti 6e se ugovorne klauzule odn. I

kod nas na pr, Zakon o ugovorima o iskori3tavanju ~omorskih I

brodova, a u drugim zemljama qdgovarjajuei z a k o n i sans.Ha5ks Pravila. Svi ti pronisi predvii?jaju da brodar ne nd~jovara z s nautiEke sre3ke Elanova pqsade. Takn neee odgovqrati niti za Stete na teretu na svom brodu, nastsle usli-jed nautiFkc qrczke Elanova posade.

U sluEaju pod b) moZemo redi da principjelno Stetnik mora nakna2iti gtetu.

3. OSOBE

Kao i ]rod ,tereta, i kod osobs razLikujemo: a) osobe~ko-je su se nnlazile na vlastitom brodu, a te

osobe rnogu opet biti u raznim pravnim odnosima t.j.: aa) yutnici bb) posada b). osobe na drugom brodu Bez upuztanja u detalje, treba znati da ja kod putnika

na vlastitom brodu situacija, za brodara, u poglec7.u odqovornosti te2a jer se osniva na p.resumiranoj krivnji, kada se radi o smrti ili tjelesnoj aovredu, te propise o tome nalazimo u Zakonu u uc~ovorirna o iskorigtavanju pomorskih broc?.ova, a u pogledu p0sad.e u Zakonu o pcsadi iz 1965 godine. Kod nutnika na drugom brodu postoji pojaEana oZgonornost jer se t u ra2i o sb- lidarno j odgovornosti, a te2ir-k te od.qovornosti c'olazi do izraZaja naroEito kod podjeljene krivnje za sudar, k2da vutnilc ima pravo izbora da tuZi kojeq hode brodara.

4. VOZARIWA I OSTALO

Odgovornost postoji i za vozarinu, prevozninu, tro5kove spasavanja, doprinosa 1 1 qeneralnoj avariji itd.

Zastara Pravo naknade Ztete zastarnje u roku od dvije qodine,

raEunaju6i od dana sudara, a regresno pravo zastaruje u roku od jedne godine od dans isplake naknade Stete.

U nekoiiko rijeEi treba ovdje spomenuti i pitanje ogra- niEenja odgovornosti. Naime, ako bi se poSlo sa princi~jelnih stavova o odgovornosti s-gaki gtetnik bi morao naknaditi gtetu u cjelosti, To je osnovni, ~rincipjelni stav, koji i dolaii do izraZaja u nekim sluEajevima u pravu. blecljutim u pornors2-vu, Ste- te mogu biti nevjerovatno visoke - visoke do te.njere da bi praktiEki onemoguEile bilo koga da se bavi hrodarstvorn, ako bi mu prijetila opasnost da mora u izvjesnom sluEaju platiti svu Zitetu. Zbog Po.ga je ve5 od davnine uvedeno. oqrani.Eenje dogovor-

' ' .'

nosti. ZnaEi dc? 6e Zitetni.k odrjovasati ili. do iz-zjesnog iznosa ili sa odredjenih~ dijelom svojz imovine. Postoji dakle nekoliko sistema kako se ograniEava odgovornost. '

Budu6i da je i to jedno od pitanja koja su vazna za mgdjunarodni znaEaj br~darst.va, donesena' je Mec7.junarodna konvencija.ve6 1924 godine, 'koj3 ali nije naigla na Ziroki odaziv drZava, pa je 1957 godine donesena nova Konvencija o ogrcniEen- ju odqovornosti vlasnika morskih brodova.

Konvencij~ je prihvatila t.zv. gnqleski ::istern oqra- niEenja prelna kojem se visina odgovornosti odredj:lje ncvcanirn iznoscn.za svaku tonu broda, time rla je taj novEani izncs drtl- gaEiji ako su nastale Ztete samo teretu a drugnEiji ako su nastale osobana, odnosno bsobama i teretu.

Brodar, koji j e cdqovoran osniva t.zv. 'I fon2'oqrani- Eene odgovornosti" i timc praktiEki . ogrankEuje - - sv~ju odgovornost, - - +<.:.. - -

%;CI.. l Y,.?, . -

IstiEemo infornativno, d a Jugoslavija nije ratificirala Konvenciju iz 1957 sodine i da nema wozitivnih zakonskih propisa, pa situncija u tom pogledu nije sasvim definirana, jer bi zventualno dolazila do primjene pravna pravila prijaz- njih propisa, principi kojih su vee na~ugteni u velikoj veEini pomorskih dr5ava. . .

U toku k r e t a n j a :as. rioru, brodovi dolaze. 1i on:isne s i t u a c l j e , koje -dovode do avax i j a , a dogadja SF". >.a se nalaze -.

i u opasnosti da propadnu '2- na Zalost , da prona8.!,nu. U tajtovim si tuaci jama za brodove, nallaze s e u opasnos t i j. 2juA.i r,a njima (posade i p u t n i c i ) a . tzkodjer 1 tese@, p t t l . j a g s i u v e z i sa. time vozarins i prevoznine. Kada oe dakle u takovin ~pa:snostima nadju brod, l j u d i , teret , vozurine i s l . c?olazi do nas to janja . -

. . da s e spasavaju.

Kada se opasnost ne moSe s - ~ l a d a t i v l a s t i t i m sredstvima, t raHi . se pomoc' drugih, , .

T a porno6 dregih n o H e b i t i pru2ena b i l o u ohliku snasavanja , bi1-o u obl iku pruzanja uslkga na osnovu ugovora E i ja j e svrha neki o d r e d j e ~ i poinorski poc?aSvat. :!la n r . , brod koji , . je i.zgv.bio !;vijak, ne mora bas t-,ra$.iti porno6 putem .spasavanja, j e r ako nerna opa.-,nosti, takav brod moHe z a h t j e v a t i cJa dodje t e g l j a z sa kojim sk lop i ugovor o t e g l j e n j u . Jasno : j e da b i u sluEaju opasnost i brod tzaZio spasavanje. Dakle, mozemo r e 6 i da j e jedan od b i t n i h osnova za spasavanje o ~ a s n o s t : k o j a p r i j e t i . bradu, ljuciima, t e r e t u , vozalrini, pr:vozn.inl itc.

V3c!ino dakle , da moZe p o s t o l a t i opasnost za brod, l j u - de, t e r e t , vozarinu, p r e ~ o a n i i i ~ itd. i $a u takovim sluEajevima d ~ l a z i do spasavsnj2. Pos tavl jz se p i t a n j e obaveze, duZnosti spasavar, ja . Odmah inoZeT;.;:.c rec'i da ?os.to j i obaveza. snasavan ja ,

osoba, Cck u ~ r i n c i p u nz post02 i obaveza spasa.varija imovine, na rnedj~ii~rcdnom p3anu :. 0si.m- r z sl.uEaj11 sudara) , c!ok u nacio- . .

na ln in .okvirirnc?. posZ;oj:i u izv-jcsnijr! s l~iSajevima i obaveza sna- . ,: . . .

@a-van j a i m o v l i ~ ~ . . .

B r o d , k o j i svaaava, o z i t o ima troSkove a i s t o tako je '

izvrqnu? riziki?. ?- onasi:ost.imz., pa ' r ias ta je za njeqa imovinski rixik. Zbog toga se upzLncipu smatra da brod k o j i spasava ima pravo na nsgraclu, a l i samo ;.:, odredjenim uslovims., o kojima &emq.i''- kasni je viz4ti"yebi Ipak .moZeno :ve6 sada r e 6 i konkretni j e da se u ~ r i n c i p u ne dobiva nagradu u sluEaju spasavznja osoba.

Pos tav l j a se dakle g i t a n j e spasavanja csoba, koje se lnora vr-5.i t i bez yrilva ,na naknadu i nagradu. I a ~ o je takova duZnost v r i o s t a r a , i size daleko u p rog los t , pos to je medjunarodni i n a c i ~ n a 1 n . i p rop i s i u tom s m i s l u - . Pos to je Aakle pro- n i s i koj l obaVsztl j u na spasavanje osoba .i ti su p rov i s i admini- strati .vnog knzalctera; dok s druge s t r a n e pos to je n rop i s i imo- vinskog Icaralctera k o j i dolaze do primjene 0nd.a. ako s e s?sHat.ra i imovi.na, j e r u -tom sluEaju p o s t o j i , nod. uslovorn da je snasavan j e dovelo ,barem do djelorniEngg usp jeha, obaveza naknade i nagrade od s t r a n e spagavane imovine.

Na rnjedunarodnom planu g lavni j e ~ r o p i s 14eCjunarodne ,

konvencija za i ~ j s ? ~ n a E e n j e nekih ~ r a v i l a o vruZanju pomo6i i spasava.rija na noru od 7.910, koja je r ev id i rana Protokolom 02 1 9 6 7 g c d i n s .

moru, a nag Zakon obuhva5a i unutraznje vode. I K~nvencija i Zakon obuhvaeaju osim sluEajeve obaveznoq spasavanja osoba, dakle adninistrativnih ~rocisa o obavezi, i provise imovinskoq karaktera t.j. obavezu nagrade u sluEaju spasavanja imovine.

Ako sada rekaDituliramo, moZemo re& <a se spas?- vanje oEituje u slijedec5imoblicima:

1) OBAVEZNO- kada se snasavaju osobe i 2) SmlOINICIJATIVMO, DOBROVOLJNO - kada se spa&iva

imovina s tim da iz tog spasavanja nastaju imovinsko~ravni odnosi iz spasavanja i

3) UGOVORNO - kada' stranke sklope ugovor o snasavanju ( na jEeg&e na osnovu t. zv. ugovora NO CURE - NO PAY) , iz kojeg takodjer nastaju imovinskopravni odnosi..

PTa ovom mjestu moramo unozoriti na Einjenicu da se'u praksi Eesto govori o spagavanju i pruBanju pomo6i; kao o dva razliEita instituta. Razlika izmedju ta dva instituta bila bi u tome da sekodpru2anja pomoc?i pornase brodu koji se na- stoji i vlastitim snagama izvuei iz opasnosti, dek hi se kod spasavanja radilo o sluEaju u kojem su vlastite snage broda postale nemoene. To razlikovanje nije prihvaeeno u Konven'ciji niti u Zakonu, pa su oba.sluEaja pndvrqnuta istim nropisima.

PREDMET SPASAVANJA

Spasavanje ljudskih Zivota

Postoji duHnost spasavanja osoba. Tu ohavezu nropi- suju i Konvencija i Zakon, a osim toga pojedini tehniEki nro- pisi sadrzani su i u SOLAS konvenciji 1960. NenridrZavanje tim propisima dovodi u odredjenim sluEajevirna do kriviEne i admi- nistrativne oclgovornosti ( vidi El. 31 i 34. Zakona).

NaS zakon ( suglasno Konvenciji) odrefijuje u E1.3. sluEajeve kada postoji obaveza spaswanja Zivota i tu du5nost nameee zapovjedniku, koji je prema-''e~me osoba kojoj tu du3nost namede Zakon i Konvencija, Zapovjednik je od.govoran ako ne iz- vrgava du5nosti odredjene zakonom a' to nije nosilac nrava ko- riStenja o h . vlasnik odn. -brodar, jer ga El. 8 Zakona ne Eini odgovornim za povre?.u du2nosti nametnute zapovjedniku.

Zapovjednik je duzan dakle spasavati osohe Eim dozna da su u opasnosti, pa makar su to i neprijatelji u sluEaju rat- nog stanja.Postoji obaveza spasavanja osoba i u sluEaju ako se osobe tome protive ili Eak ako se spasavaju ~rotivi zanovjed.- nik broda na kome se te osobe nalaze.

navedeni su u C1.4.Zakona. Za spasavanje osoba spasavalac nema nravo na naqradu

odnosno spazeni nema duZnost davanja nagrade.

I spasgo samo osobe pripada praviEan dio nagrade za s~asavanje priznate spasiocu broda i stvari s broda (El.13.Zakona).

Iako srno naveli ve6 prije da j e obavezno spasavanje samo osoba, napominjemo da je u sluEaju sudara brodova, obavezno i pruianje pomo6i brodu sa kojim se je sudarilo.

Nag Zakon u El. 6. predvidja za zapovjednika juqoslo- venskog broda i d-uZnost spasavanja drugog jugoslovonskog broda i imovine, kada dozna da je takav brod ili imovina u opasnosti na moru.

Kada srno naprijed g~vorili o oblicima s~asavanja rekli srno da razlikujemo OBAVEZNO SPASAVANJE i naveli da je to sluEaj kada se radi o osobama, medjutim, kako smo upravo vidjeli, OBAVEZNO SPASAVANJE obuhvaea i sluEaj sudara kao i spasavanje jug. imovine od strane j~g~zapovjednika (taj potonji sluEaj samo kod ~rimjene nai5eg Zakona) . 1 '

Kako je reEeno, zapovjednik je duZan spasavati osobe, zatim u slueaju sudhra i drugi brod, a zanovjednik jug.broda i drugi jug. brod u opasnosti, ali postoje sluEajevi kaaa je od toga oslobodjen. Ipak, radi kontrole, Zakon je s9ecijalno

-11 odredio u E1.7. da zanovjednik mora u brodski dnevnik unijeti ! razloge zbog kojih nije krenuo u porno6 osobama u omsnosti odn. broclu kod sudara (El. 5. ) odn. jug. brodu (El. 6. ) . I

Snasavanje imovine

Vidjeli smo da srno upotrebljavali izraz hrqd. St3 se dakle pod time podrazumijeva?

Rod spasavanja nojam broda uzima se u svom najBiren znaEenju, pa se podrazumijeva svaki plovni objekt bez obzira na svrhu kojoj sluZi, a obuhvaeen je i zrakoplov na vodi, brodovi dr2avnih organa i ustanova, kao i ratni brodovi ( naS Zakon ovo predvidja, a Konvencija nije predvidjala za ratne brodove, dok su Protokolom od 1967 obuhvadeni). Plutajuei objekti nisu ob- uhvac'eni .

P3d spasavanjem qodrazumijeva se i brod koji se nasje na moru bez pcsade kao i odsukava~je nasukanih lornclova.

IskljuEuju6i sluEajeve OBAVEZMOG SPASAVAIJJR a kojim srno govorili, u princinu ne postoji obaveza spasavanja imovine. 1movina:se prema tome spagava hilo na bazi SF_nlOIPJICIJATIVNOG (DOBROVOLJNOG) bilo na bazi UGOVORNOG SPASAVANJA.

Provisi predvidjaju d a spasilac ima nravo naqrade kod snagavanja imovine ako su se realizirali odrecljeni uslovi, a ti su:

a) opasnost za imovinu koja se snagava h ) dobrovoljnqst spasavaoca, odn. <.a ne postoji njegova

krivica C) nepostojanje odbijanja pomoei od strane zapcvjednika

spasavanog broda d) uspjeh spasavanj3 (korist), koja moZe hiti i djelo-

miha. Visina nagrade ne mo2e 7rijeEi vrijednost snaSenoq

broda odnosno spagenih stvari,

.. . . . . . .. . . .

KlasiEan ' s l u c a j .samoinic.i:jat.ivno(; sz>as.svan j a j e t akav kod kojeqa 'se . snazava .. . brod be-z posade inac? je~ na. moxu, ili clruge imovine n a d j e n e na moru- kao i s1uEa-j kada .se doclu3c sbasava brod na kojem se n a l a z i -.?osada a l i :se s t r a n k e n i s u u s n j e l e ?ogovo- r i t i o spasavanju.. iinovine -t.. j . s k . l o ~ i t i zgovgr.

? :

Potrebno j e .na ovom. mj-estu- u k a z a t i na ~ : ~ c ~ r e S n o s t a ja- . , ' l i g t e p , r a k t i ~ a r a womoraca, k o j i v r l o EeSt-o m i s l e da brod ili -imovfna n a ' k o j o j nema posade p r e d s t a v l j a " n i E i j u s t v a r N - i da p r v i k o j i zsnosjedne t akav b r o d . s t i F e na njernu v l a s n i g t v o .

. . Tak0v.a: .. : je . s t a j .ali .Zte - nenravi7,no. P r i j e svsga , por;arla, uk l juEu j u d i

.' zapov jednika (unatoE. i n a E e y e l i k i h prava ko je ima zanov jednik) 'nema pravo da s e odrekne v l a s n i 5 t v a broda. A:. takc dugo dok nema , . .

odreknuc'a od v l a s n i z t v a ' i , t o gdreknuec? izvrgenog oc? ~ l a s ~ i k a , . ' . ,ne moZe ~ s e s m a t r a t i , c? j e n a p u g t e n i brod i , imovina "niEi . ja s t v a r " ,

pa se dak l e ne moZe n i t i s t i e c a t i v l a ~ ~ i S t \ ~ o s tunaniem u ~ o s i e d .

jednu s t . v a r . u f aktrnom smis1u. - ( odlazak possde) , s druqu ' u : pravnom: smis lu ( od'reknuc'e od vlasnF5tva);-.:. Mapus t a j nosade ne

. i n a E i p r avn i na-puztaj v l a s n f i t v a . Posada 'ae rnozs n~r..i-jek v r a t i t i

svakog drugog k o j i je s t u p i o u - n o s j e d . T a j drrigf ~ ~ ! e d j u t i r n , lma p r a v 6 na nagradu ( nod odredjenim usl.ovima). J e d d ~ m ako se j-e v l a s n i k odrekao A a s n i s t a onda se mo5e sma t r a to 6.?.. js " n i E i j a s t v a r " .

: Propi 'si od red ju ju us love kao i na.Ein odr~:t!jivanj.rl nag'rade.

Iz toga s l i j e d i d a s p a s i l a c i m a nravo n3 zerrrac?~~ i 'a onom s luEa ju kada :se ne s k l o v i ugovor. neqo 1cad.a se ~y~c i savan j e

s t r a n k a -.ne Zel i . p o t p i s a t i ugovor, i ako . ne e31zrani ::pasavan je i s l . , spasava l ac i m a pravo na nagradu, . a k o . . j e brod h i 0 u o p a s n o s t i i ako j e . s p a s a v a n j e dove lo do u s ~ j e h a .

I

V i d i l i smo da, u p r i n c i p u , syasava lac - m i j.e ?:15an spa- i s a v a t i imovinu i : d a brod u o p a s ~ o s - t i . . i n a n r a v c ? z a h r a n i t i snasa-

i i: .-, . v a n j e .

1,:

i : ; I , .~ 1:; s k l o p i t i ugovor o spasavanju . U tom uTovorv. mocju ~ r e d v i d j e t i Unutar t i h g r a n i c a ' o E i t o . j e c l i s'i:zanke imaju ? r a y i

I..; \ : i , ! i v i s i n u nagrade u s l u E a j u uspjeha . A:, ' , ,

I! Takav ugovor p r e d s t a v l j a komp1,iclrani n r a v n i dokunenat,

1 i\!: I . i p t , . ~ , a f ak t iEna s i t u a c i j a ' k a k o o p a s n o s t i , . ~ k o j o j se nalazi brod, I, ;! t a k o i osobe k o j e ugovaraju a k o j e , n f c ~ str.v.EnjacF za s a s t av - .,

1: . I) . . ,: I , l j a n j e dokumenata, dove la je dc toga da j e s a s t a v ' j e n jedan stan: ! !,:, I ' d a r d n i t i p ugovora, t a k o zvan i "LLOYD'S STRNDRRD FOI;I:I.OF SALVAGE:

AGREEMENT-NOT CURE NO PAY". . Med ju t im, d a ?onovimo jo.5 jec7.nomt n e m ~ l k a k v o g nropisa '

d a .s2 mDra u p o t r 9 j e b i t i bag t a j t i p uaovora jer j e on s a s t a v l j e n samo z a t o da se strankama pomogne a s t r a n k e i~aji:. nravo da g a m i j e n j a j u , n a d o p n j u j u i t d . i a k o t o u p r a k s i v r l o r i j e t k o Eine

Osim toga, a bas obzirom na specifiEne prilike u kojima se takovi ugovori sklapaju, nred.vidjeno je da se moZe sklonljeni uqovor razvrgnuti, ako je sklopljen ~ o d utjecajem opasnosti, a uqovorne odredbe nisu pravedne ako je stranka prevarena ili su joj prik- rivene neke Einjenice F sl. Isto takc ako je ugovorena nagrag-a, sud moZe ugovorenu naqradu na prijedloq spasenoq smanjiti odnosno I niti ugovor niti nagrxla ne predstavljaju negto ~efinitivnoa, ako za protivno postoje opravdani razlozi. Dakle, ?otnisivanje jednog ugovora sa ugovorenom naqra3om koja je neo?rav?.ano visoka,

zagtitu, jer se nrotiv nje mo2e prigovarati. Ugovor bi svakako predstavljao dokaz da ie $.at pristanak na spasavanie jer ako I onda s~asavalac nema pravo na nagradu.

Zapovjeznik broda u o?asnosti moZe izmeqju nekoliko s3a-

koji nisu izabrani, ne moqu vrgiti snasavanje. Istz taka nz noqu I I(

se brod ne smije spasavati ako je njeqov zapovjednik to izriEito zabranio.

U pogledu spasavanja brodcva u obalnom moru Zakon u El. lo pronisuje da se spasavanje mo2e vrsiti samo od strane clomaeih osoba, a strane osobe samo akc, 6.obi-j~ posebno odobrenie (stav 2.).

Kao Sto je nanrijed rezeno, nod odredjenim uslovima, spasavanje, koje je dalo nozitivan rezultat, clajc spasavaocu vravo na nagradc.

Visina nagracle ovisi o raznim faktorima. Nema neke for- mule o tome kako se izraEunava, ~ostoji niz nokazatelja, koji svi utiEu na visinu nagrade, tako na pr.: I

- - - a) uloZeni trud d) umjegnost u izvrgavanju spasavanja e) izlaganje opasnosti f) onasnost u koioi se ie nalazila snazena imovina

~ - - a . ~ - - - - ~- . - . ~ ~ - - ~

i) Steta koja je nastala s~asavaocu . j) vventualne ozlijede 'koje su zadobili nojcdini Elancvi

posade spasavaoca . k) vriiednos:t s~agene -imovine

m) eventualne .druge vake okolnosti . Nagrada koja pripada s?asavaocima, moZz se ne 9riznati

ili umanjiti ako je do potrebe snasavanja doglo krivnjom snasa- vaoca ili su spasavaoci kod spasavanja kzvrSili kakovo kriviEno .- di jelo (El. 18 Zakona) . Isto tako nema pravo na nagradu snasn- valac koji je noduzeo spas-lvanje protiv izriEita zabrane za- novjednika broda u opasnosti.

Zakon u El. 20. odredjuje tko je duZan la ti ti nagra2.u. Ovo je yitanje vazno za Elanove nosade, jer isti irnaju, kako 6emo-ka-snije-vidjeti, nosebno ?rave da se direktno obrate tuzbom Frotiv duZnika nagrade u odredjenim sluEajevima. Stajaligte koje je zauzeo na.3 Zakon tom pogle?u nije identiEno sa teorijom i ~raksom u nekim drugirn pravnim sistemima, oa to treba drZati na umu u sluEaju ako bi rojedini Elan posade individualno postupao nrotiv duZnika, a ne bi do3a.o do primjene nag Zakon nego neki drugi zakon,

DIOBA NAGRADE

Nakon gto je utvrdjena nagrada ( bilo ugovorom, bilo sporazumom stranaka ili odredbom suda) treba izvrgiti ~odjelu iste. U tu svrhu nag Zakon daje vrlo detaljne odredbe u El. 22 do 30.

Frije svega treba od iznosa nagrada &hiti iznose gteta nastalih na Srodu spasavaocu nrilikcm spasavanja kao i tro5kove koji su nastali u vezi sa spasavanjem.

Taj Eisti dio nagrade, dijeli se izmedju br0d.a (nosilac prava korigtenja, vlasnik, brodar) i izmedju ~osade.

Zakon dalje pravi razliku da li je: a) brodar broc?a koji j e spasavao ju~oslovenska radna organizacija ili nravna osobs koja ima opei akt(Pravi1nik ili sl.) kojim se odredjuju merila za nodjelu Eiste naqrade izmedju posade i organizacije (E1.22. stav 3.) ili je b) doduge jug. organizacijz odn.~ravna osoba ali nema op6eg akta o mjerilima za podjelu, ili je strana radna organizacija odn. pravna osoba i u tom sluEaju se-"io Eiste nagrade odredjuje: aa) snorazumom izmedju Srodara i posade broda s~asioca ili bb) ?,io posade odreajuje sud unutar ~ranica 7redvidjenih zakonom t.j. izmed-ju 1/10 i 7/10 Eiste na?ra?e (El. 23. stav 1.). 0 tome koliki 6e dio odrediti nosadi, sud je dobia nutokaz mjerilima postavljenim u Zakonu u El. 23. za3nji stav, gdje sz navode kao mjerila: zalaganje no~a(3.e~ njen go-rinos s~asavanju, umjegnost u izvrgenju spasavanja, izlaqanje opasnosti, ulozeni trud kao i druqe vazne okolnosti.

Pravo yosade zaztitio je Zakon nadalje nronisom ?!a se spasavalac ne moZe ddreei dijela na7rade koji priqada ~osad.i, bez pristanka Elanova posade. Zakon je takodjer dao pr5vo svakom Elanu nosade da individualno nadnese tuZbu protiv hrodara spa- genog hroda za dio koji individualno nrinada Elahu nosade.

Snomenuli smo upravo " dio koji individualno prinada Elanu posade". Do tog dijela dolazi, nakon Sto je najprije ut- vrdjen dio nagrade za cijelu posadu pa se dalje vr3i nodjela na svakog Elana ~osade indivi5ualno. Pro3ise o tome ?ao je tako2jer Zakon u El. 26. gdje veli analocino utvrdjivanju ukupne nagrade za posadu, da se najrrije u?otrebljava opei akt, a ako nema opeeg akta ili ako brodar nije juq. radna or~anizacija o6n.pravna osoba, tada se a) 50% na~rade koja ?riqada cjeloku?nnj nosadi dijeli na jednake iznose svim Flan~vima nosad-e, a ?.) preostalih 50% individualno Elanovima nosde k o j l su nosehno qridonijeli spasavanju.

U sluEaju sgasavanja izmedju brodov3 istoc nosioca nrava korigtenja odn. vlasnika nrimjecjuju se ve6 navedcn~ o?redbe, kao i u sluEaju ak3 brodovi nisu " sister shins".

Zakon je ~osebno naveo da se na posade brodovn koji su posebno opremljeni za spasavanjz i namijenjeni toj svrsi, ne primjenjuju odredbe o udjel-u posade u nagr?>di za snasavanje. Ti se ~ropisi ne ~rimjenjuju niti na ratne brcdove.

ZASTAFA .- Nagrad-a zastnruja u roku od dvije godine. Medjutim, .

pogto Elanovi posade imaju nosebno oravo individuzlno tuZhe, to vrijerrte zastare poEinje tec'i za njih tek godinu dma, nakon gto je poEeo te6i rok za zastaru t.j. od dma kada je zdvrSeno sDa- savanje. PraktiEki to znaEi da Elanovi posade imaju troqodignji zastarni rok.

Zakon je propisao i sudove koji su nadlcSni za rjegavanje sporova iz spasavanja, kao i to koji 6e se zakon nrinjen- j ivati t. j . da li stranke moqu ugovoriti ~rimjenu neicog drugog prava ili ne. U tom pogledu treba vidjeti detaljne propise 81.35 do 38 Zakona.

VADJENJE PO'TONULIH STVAKI

U Jagoslavijl doneseni su nosebni propisi u Zakonu o vad jen ju potonulih stvari iz 1966 qodine.

Cvo je s~ecijalan propis i njegovo nrouEa~anje prelazi okvir ovih skrinata.

YORK - ANTWF,RPSKA PRAVILA,1950

V zvezi z likvidacijo generalne havarije se bode uporabljala samo s Erkami in Stevilkami oznaEena Pravila zato, da se prepreEi uporaba kakrgnihkoli naspro-tnik. zakonskih doloEil in obiEa j ev.

Z izjemo tistega, kar je predvideno, da se oznaEi z 05tevilEe- nimi pravili se generalna havarija likvidira v soqlasju s '

pravili oznaEenimi s Erkami.

Pravilo A

0 generalni havariji lahko govorimo izkljuEno samo takrat, kadar se namerno in razumno 2rtvuje ali utrpi strogke zaradi skupne varnosti in da bi se obvarovala lastnina, Xi je bila v nevarnosti v skupnem pomorskem podjemu.

Pravilo B

grtve in strogke generalne havarije nosijo vse sodelujoEe stranke na osnovi tega, kar sledi.

Pravilo C

Za generalno havarijo se priznajo samo tiste izqube, 3kode ali stroski, ki so direktna posledica generalne havarije. Izgube ali Skode, ki sta jo utrpela ladjs ali tovor zaradi zamude bodisi na potovanju ali po njem, kot na primer stojnice ali kakrgnekoli druge posredKe izgube, kot je izguba trZiSEa, se ne priznajo kot generalna havarija.

- Pravilo D

Pravica soudelesbe v generalni havariji ostane celo v sluEaju, Ee bi dogodek zaradi katerega so nastale Zrtve ali stroski povzroEila samo ena od sodelujoEih strank; to pa Se ne pomeni, da povzroEene gkode nl treba tudi nadomestiti.

: P r a v i l o E

Za dokaz a l i b i s e izguba a l i stroZek morala p r i z n a t i kot qeneralna havar i j a , j e zadolgena stranka, k i t o z ~ h t e v a .

:I Pravilo F

. .

1 4 ; 1 : Vsak strogek k i nastane namesto nekega drugega s t roska , k i je

, ! ijl b i l priznan kot generalna havar i j a , se. bo. p r i zna l kot general-

.,It'?'! ;. ! 1: 3.1 ;,:!

; ;I :i ,iilz Pravilo G

ij I , ; I i , . I .,:!,:I; ,:\

1 : I ) ' l , . , , ! .I!<. ! ' Generalna havar i ja s e l i k v i d i r a tako glede izgube kot qlede , .:i' I1

I . . I . 8 . ,

. .\ : sodelovanj.ana osnovi v r e d n o s t i v Easu i n n s k r a ju , k j e r se .

,. . 1 '

j e podjem konEal. To pravi lo pa ne vpl iva na doloEitev k r a j a , k j e s e bo generalna havar i ja l i k v i d i r a l a .

PRAVILO I. - Odmet tovora . . . .. ... .

Odmet. ladi jskega tovora s e smatra kot generalna havar i j a samo t a k r a t , kadar s e blago prev2.Za v soglasju s p r i z n ~ ~ n i m i trqov- skimi obiEa j i. Vse kar n i vgr3jeno v t r up l ad j e , s e smatra ko t d e l krova.

PRAVILO 11. - skoda 2arad.i odmeta i n Zrtvovanja za skupnost varnos t

Poskodba l ad j e Ln tovora a l i enesa od obeh a l i vdor vode skozi

povzrozena i a r a d i skupne k o r i s t i .

PRAVILO 111. - GaZenje poHara na l a d j i

, 1/11 I 1 t i s t i h delov l ad j e a l i tovors. v razsutem s tan ju a l i v posa- :al!h,~ I meznih paketiii, k i so zgore l i .

PRAVILO I V . - Rezanje r azb i t i n l ad je

jarbolov i n predmetov, k i j i h j e Ze pred tern odneslo v rnorje v pomorski nesreEi, s e ne nadoknadi v smislu genezalne havar i je .

PPAVILO V. - Kamerno nasedanje Kadar ladja namerno nasede v okoli3Einah zaradi katerih bi jo brez dvoma vrglo na ohalo ali s skaie, se nobena pogkodba ladje, tovora ali izguba le-teh oziroma voznine ne nadoknadi z generalno havarijo; edino izgubz ali ~ozkodba pri izvleku ladje se nadoknadi kot generalna havarija. V vseh drugih sluEajih, kjer ladja namerno nasede zaradi skupne rezitve vseh, se ta gkoda nadoknadi v okviru generalne havarije.

BRAVILO V1.- PreobteZitev jader, njihova izguba ali po.5kodba

Bogkodba ali izguba jader in jarbolov oziroma enega ali drugega od obeh zaradi izvleka oziroma Se veEjega nasedanja ladje zaradi skupne reSitve se poravna kot generalna havarija, Ee pa ladja plava na vodi,se nobena izguba ali 4koda glede na ladjo, tovor ali voznino ali na kateregakoli od njih zaradi prenapenjanja jader ne pozavna v smislu generalne havarije.

PRAVILO VII. - Skoda na strojih in kotlih Skoda ki nastane na strojih in kotlih nasedle ladje, ki je v neyarnosti zaradi izvleka,se nadoknadi z generalno havarijo, Ee je bila ladja izvleEena zaradi skupne koristi in::s tveq2n- jem pogkodbe; to pa ne velja za ladjo v plovnem stanju.

PRAVILO VIII. - StroSki dviganja nasedle ladjc i~ 3kode v zvezi s tem.

Botem ko se kot posledica qeneralne havarije iz nasedle ladje razloZi tovor, gorivo in zaloga ali karkoli od teqa, se tudi posebni strogki razkladanja, plaEanja najemnine znmaone, even- tuelnega ponovnega nakladanj? in izgube ali Skode v zvezi s tem priznajo kot generalna havarija*

PRAVILO IX.. - Ladijski materijal in zaloge uporabljeni kot gorivo. Ladijski materijal in zaloge ali karkoli od tega, kar se zaradi skupne koristi uporabi kot gorivo v Easu nesreEe, se prizna kot generalna havarija izkljuEno in samo v sluEaj,u, Ee je lsdja bila preskrbljena z zadostno koliEino qoriva; koliEina goriva pa, ki bi se bila porabila v ta namen se obraEuna po ceni, ki je bila v veljavi na dan, ko je ladja izplula iz zadnjega pristanigEa in se prizna kot dolg generalne havarije.

PRAVILO X. - StroSki v luki zatoEiSEa a) Kadar mora ladja v luko zatoEiSEa ali se vrniti nazaj v luko

razkladanja zaradi nezgode, Zrtvovanja ali drugih izjemnih okoligEin in zaradi skupne varnosti, se stroSki vstopa v tako luko smatrajo kot generalna havarija; v kolikor ladja nato odpluje s svojim prejSnjirn tovorom ali delom,isteqa se tudi vsi stroSki, Iri. so posledica vstopa ali odhoda- ladje v to luko,priznajo kot generalna havarija. Ee mora

V . V V ladja iz ene lulce zatoclsca izpluti v drugo, ker se v ~ r v i niso mogla izvrgiti vsa popravila, se odloEbe tega pravila

nanaSajo tudi na drugo luko ali kraj, kot da je ta krsj luka zatoEiSEa. Odrzdbe Pravila IX. se nanasajo tudi na nadaljevanje potovanja po preme5Eanju ladje iz ene luke v drugo.

b) Strogki manipulacije s tovorom na ladji, razkladanja tovorat goriva ali zaloa bodisi v luki nakladanj-4, pristajanja ali zatoiti3Ea se smatrajo kot generalna havarija, Ee je bilo nakladanje ali razkladsnje izvrzeno zaradi skupne koristi ali pa zato, da se na ladji popravi 5kodz povzroEena zaradi Zrtvovanja ali nezgod, Ee so taka popravila potrebna za varnost nadaljnega potovanja.

c) Kadarkoli se strogki rokovanja s tovorom, razkladanja tovora, goriva ali zalog dovolijo kot generalna havarija, je tudi cena ponovnega nakladanja in nameSEanja tovora, goriva ali zalog skupaj s strogki za vsklad.igEenje ( vkljuEiv3i zavarovanje Ee je bilo potrebno) za tak tovor, gorivo ali zaloge vSteta 4 generalno havarijo. Ee pa se proglasi, da je ladja nesposobna za plovbo, ali Ee n bi nadaljevala zaEeteaa notovanja se nobeni strogki vskl f di3Eenja nastali tisti dan, ko je bila ladja proglaSena za nesposobno, ali po tern, ko

3 e prenehala s potovanjem, ne priznajo kot generalna havarija. e se proglasi, da je ladja nesposobna za plovbo ali Ee ne nadaljuje potovanja, se zgoraj omenjeni strogki vskladiZEenja priznajo kot generalna havarija do dneva zakljuEka razkladanja.

dl Ee se poSkodovana ladja nahaja v luki ali kraju, kjcr bi se lahko popravila tako, da bi bila v stanju nadaljevati potovanje z vsem tovorom, ali pa Ee bi jo zaradi manjSih strogkov odvlekli v neko drugo luko ali kraj popravila, ali do njene noamembne luke, ali pa Ee bi se tovor v celoti 3li delno pret,'voril na drugo ladjo, ali bi se na kakgen druqi naEin poslal naprej, bi posebne strogke vleEenja, pretovar- janja in nadaljnjeg? pogiljanja ali karkoli od tega ( do vigine prihranjenih stroskov) plaEale posameznc stranke teqa podjema v razmerju s prihranjenimi izrednimi stsogki.

PRAVILO XI. - PlaEe in vzdrZevanje ~osadke in druqi strogki zaraEunani v luki zatoEi3Ea

a) Pravilno dolnEene plaEe za vzdrzevanje ~oveljnika, oficirjev in posadke, kakor tudi strogki za pogonsko qorivo in zaloge porabljene tekom podaljsanega potovanja, ker se je ladja morala zateEi v luko zatoEigEa oziroma na povratku v luko nakladanja, se priznajo kot qeneraina havarija, Ee se strogki vplovitve v take luko ali kraj priznajo kot qeneralna havarija v smislu pravila X . a .

b) Ee ladja vplove ali je zadrZana v neki luki ali kraju zaradi nesreEe, Zrtvovanja ali druqih izrednih nlcoliSEin vaznih za skupno varnost ali popraviic) Skode, ki jo je ladja utrpela zaradi Zrtvovanja ali nesreEe in so bFla ta popravila potrebna za varno nadaljevanje potovanja, plaEB za vzdrzevanje poveljnika med zadrzevanjen v luki pa pravilno doloEene dokler ladja ni bila v stanju nadaljzvati potovanja, se vse to prizna kot generalna havarija. Kadar je ladja

regevalne in druge Eolne, naprave Ziro-kompasa, radia, qoniometra, zvoEnega globinomera in podobnih naprav za stroje in kotle za katere se odbitki doloEijo glede na starost vsakega poedinega dela, ki pride v pogtev. NiEesar pa se ne odbije od ZiveZa, zalog in naprav, ki se niso uporabljali. Zneski se odbijajo od nabavne cene novega materijala ali delov vkljuEivgi strozke delovne sile, toda brez strogkov demontaZe. Pristojbine za suhi dok in dok za splavitev ladij in strozki v zvezi z drsenjem ladje v morje se priznajo v celoti. Ne nrizna pa se EigEenje in barvanje dna, Ee dno ni bilo-pbzrvano v toku gestih mesecev pred nesreEdo.

A. Do enega lcta starosti

V celoti se priznajo vsa popravila, razen struganja, EiSEenjaali barvanja dna, od Eesar se odbije ena tretjina.

B. Od enega do treh let starosti

Odbitek za struganje, EigEenje in barvanje dna je isti kot pod toEko A. Odbije se ena tretjina od vrednosti jader, njihove o~reme~vrvja, spodnjih jadrnih vrvi, debelih vrvi za privezovanje ladje ( razen jeklenih Zic in verig), platnenih pokrovov, pokrivaEev, ZiveZa, zalog in barv. Odbije se ena Sestina vrednosti od lesenega dela trupa vkljuEiv- Si podnice v skladiSEu, lesene jarbole, kriZne jarbole in Eolne, pohiStvo, tapetniSke izdelke, posodo iz keramike, metalni in stekleni pribor, metalno vrvje in ZiEne vrvi za privezovanje ladje, jeklene vrvi, opremo Ziro-kompasa, radia, goniometra, zvoEnega globinomera in notlobnih nanrav, sidrnih verig in sider, izolatorjev, pomoZnih strojev, stroja in pribora za krmilo, vitel in Zerjavov in njihovega pribora, elektriEnih strojev in nribora, razen elektriEnih pogonskih naprav; ostala popravila se rriznajo v celoti. 2 metalnimi oblogami lesenih ali mesanih ladij se ~ostona tako, da se v celoti prizna cena v razmerju brutto teZs snetih okov s tem, da se odbije vrednost starega metala. Za Zeblje, klobuEe- vino in stroSke okovja se tudi odbije ena tretjina.

C. Od treh do Zestih let starosti

Odbitki so isti kot pod toEko B, razen, da se odbije ena tretjina vrednosti lesenega dela truoa ukljuEivSi pcdnice v skladigzih, lesene jarbole kriZne jarbole in Eolne, pohigtvo in tapetnizke

I izdelke in ena gestina se odbije od Zeleznih delov jarbolov in kriZnih jarbolov in od vseh strojev ( sku~aj s kotli in njihovo opremo) .

- 8 4 -

Kadar se tako po5kodovano blago proda in o vizini 4kode ni bilo drugaEe odloEeno, je Zkoda, ki se nadoknadi z generalno havarijo enaka razliki netto zneska nrodaje in netto zneska vrednosti blaga v dohrem stanju na-zadnji Zan razkladanja ali na clan

bile prv~tno doloEeno. . .

priznan v generalni havariji za Zrtvovano lastnino; od voznine in potniSke prevoznine, ki jih je tver~d lastnik ladje, se odbijejo v.si tisti stroSki in place posadki, do kat2rih n$ni nriSlo Ee bi bila lac7,ja s tovoro,m ponolnoma izgubljena oh Easu 7ene- ralne havarije; od vrednosti inovine se tudi odbijejo vsi strozki nastali v zvezi z njo po generalni havariji ra'zen oilih, ,ki so

P R A V I L O X V I I I . - Skode na ladji Znesek ki se prizna v generalni havariji za pogkodbo ali iz~ubo ladje, njenih strojev in ali spreme potem,, ko se jih je povravilo ali zamenjalo, odgovarja stvarni in razumni ceni nn~ravila ali zamenjave take gkode'ali izgube skupaj z odbitki v skladu s pravilon X I I I . ce se popravila ne izvr3ij-of se prizna rr7zumno

P R A V I L O X V I . - Znesek, ki se nscl:oknac?i za tovnr, ki js bil izgubljen

Kadar se tako pogkodovano hlsqo procla in o vigini Gkode ni hilo ?.ruqaEe odloEeno, je gkoda, ki se nadoknaei z neneralno havarij~ enak2 razliki netto zneska nrodaje in etto zneska vrednosti bllga v dobrem stanju na zadnji c'an r$ladanja ali ns dan zakljuEka notovanja, Ee se je to konEalo na drugem kraju, kot je

I bilo prvotno doloEeno,

I I PRAVILO X V I I . - Vrednosti doprinosa Do~rinos generalne havarije se doloEi na osnovi stvarne vreddosti lastnine na koncu podjema in k temu se doda 5e znesek, ki je hi1 priznan v generalni havariji za Zrtvovano lastnino; od voznine ia potniSke prevoznine, ki jih je tveaal lastnik ladje se odbijejo vsi tisti strozki in plaEe aosndki, do katerih ne&i mi510 Ee bF bila ladja s tovoron nonolnoma izgubljena oh Easu seneralne havarije; od vrednosti imovine se tudi odbijejo vsi strogki nastali v zvezi z njo no generalni havariji razen onih, ki so priznani kot generalna havarija. Prtljaga potnikov in predmeti za osebno uporabo za katere ni hi1 izdan tovorni list se ne Stejejo kot doprinos qeneralni havariji.

/ PRAVILO X V I I I . ,- ' S.kode .na -lad ji . . .

Znesek. kise priina v g.enera1n.i. havariji za po4kodho ali izguho ladje, njenjlh 'strojev in ali opreme potem, ko se jih je nor>ravilo ali - .z:amenjalo, odgovarja stvarni in razumni ten% i?o?ravila ali zamefijave take Zkode ali. izsube skuna-'i z odhitki-v skladu s pravilom X I I I . Ce se pooravila xe izvr3ij0, se nyizna razumno znizanie vrednosti. ki ne sme ~reseEi ocenicnena stroSkp nonravila.

bo znesek, ki se mora priznati kot ~eneralna havarija za 3kode ali izgube, ki jih je utrpela ladja zaradi aeneralne havarije, odgovarjal oeenjeni vrednosti ladje v zdravem stanju co odbitku ocenienih strogkov nonravila 5kode. ki ni neneralna havariia. kakor tudi 6oSiEek Ee bi se ladia nroda la .

PRAVILO X I X . - Nenrijavljeni ali nepravilno nrijavljeni tovor! 3kode ali izgube, ki jo utrci tovor naloZen brez vedriosti ladjarja ali njegovega agenta ali tovox, ki se ga naloZi z namerno napaEnimi ~odatki, se ne prizna kot qeneralna havarija; toda Ee je tak tovor resen, mora prisnevati k stro2ko~t generalne havarije. Skoda ali izguba, ki jo utrni tovor, ki. je pri nakladanju niZe ocenjen, kot je njeqova prava vrednost,se nrizna v ueneralni havariji samo na osnovi svoje ?ri javljene vrednosti . v sluEaju donrinosa na sodeluje s svojo Fravo vrednostjo.

PRAVILO XX. - Preskrba sredstev I Kot seneralna havariia se nriana 2% nroviziia na iz'atkd crene- I

- - . - .. . . V zalog, ki jih med potovanjem niso nadomestili, to62 ce srerlstev

ne preskrbi nobena od zaj-nteresiranih strank. se s-LroZki naveza- ni s preskrbo ~otreknih sredstev ~otcm i.o~:orskeqa ~ssojilz ali I

na neki drugi naEin, ali izguba, ki jo utrpi lastnik hlaqa nro- danega v ta namen,-prizna kot generalna havarija. StroSki za ~reskrbo v naprej dobljenega denarja za nlaEilo iz- datkov cpnekalne havari je, se tudi priznajo kot qeneralna h2-- varija.

PRAVILO XXI. - Obresti na izgube priznane v generalnl havariji Za strozke 5rtvovanja in nadomestila priznane v qeneralni havariji se plaEa 5% obresti letno do dneva likvidacije generalne havarije, dolZno nadomestilo se da za vsak zaEasni izdatek, ki so ga imele stranke, ki sodelujejo pri razdelitvi ali za tistega, ki je nastal iz fonda noloqa qeneralne havarije.

PRAVILO XXII. - Postonek s poloqom v gotovini. Ee se za jamsto prispevkov za blago v generalni havariji, za strogke regevanja ali za posebne strogke sprejmejo oologi v gotovini se morajo isti brez zavlaEevanja vqlaEati v korist psebnega raEuna - na skunno ime predstavnika, ki qa je imeno- val ladijski lastnik in predstavnika, ki ga imenuje vlag6lelj in to pri banEnem zavodu za katereqa se obadva snorazumeta. Tako poloZeni znesek z obrestmi- Ee jih je - slusi kot jamstvo za izplaEilo strankam, ki imajo nravico na dominos iz qeneralne havarije, strogkov regevanja in posebnih stroSkov ~1aEljivih z blagom, za katereqa je bil dan polog. IzplaEila, akontacija ali vrnitev pologa se lahko izvrzi samo s ~ismenim pooblastilom likvidatorja havarije. Tsk3ni volo~i in izplaEila ne zmanjSajo konEne odgovornosti strank.

- 87 - THE YBRK-AlXTM7ERB ~ ~ ~ ~ i ~ r l l 9 5 0

As adopted by the International Marine Committee a t the Amsterdam Conference cf September, 3949 .

- --- --

Rule 01 Interpretadan R d e III-ExtingrxfsWlag Fire on avtrage. when and onlr when an In the adjustment of general Shlpkoard ample supply of fuel had been pro-

average the followin lettered and Damage done to a ship and cargo. vided: but the estimated quantity numbwed Rules shaif apply to the or either of them by water or other- of fuel that would have lYrn

consumed, calcu-ulrted at the price exclusion of any Law and Practice wise, includirg damage by beaching inconsistent thecewith. or scuttling a burn~ng sbi in clwfeett at &p% k t r t of

Exce t as provided by the num- extinguishing a fire on boar8 the demtuse at thg date of hu bered knles, general average &all ship, shzill be made good as general be adjusted accordmg to the lettered average; except that no compensa-

shall be credhd to .the gen% average.

Rules. tion shall be made for damage to Rule A such portions of the ship and bulk R s k X--Eqwsscs at Port ol

There is a general average act cargo. or to such separate acckages WaPsyk etc. when, and only when. an extra- of cargo. as have b m on &. (a). When a ski shall have ordmary sacrifice or e x p e n x i ~ e is Rule I V - C u t t l a ~ nway Wreck entered a port or p& of refuge. intentionall and reasonably made Loss or damage caused by cutting or shall have r e t u r d to her part or incurredY for the common safety away the wreck or remains of s srs or plag oi loading in cwmquma for the purpose of preserving from or of other things which gav; of -dent, seorllce or ot* . peril the pro@erty lnvolved in a previously bee% carried away by extraordinary c ~ r c u ~ a n ~ whcb common marihme adventure. sea-peril. shali ?lot be made good as render &at neoessary fm the

Role B general average. comma safety. the e nsea of General average sacrifices and entering. such port or Tee S ~ U

ex enses shall be borne by the be admitted m genera! avers e; di8erenf contributing interests on pad wheix sk? r b d l . bauo aaiked the basls hereinafter provided. thence md her arlgnal car$@

or a pzrt of it, the correspon&ng Role C expenses of leaving such rt or

Only such losses, damages or place consequent upon sue!? enlrg expenses which are the dlaect come- or return W llkewlse be admitted Tence of the general average act as gicntrd average. 6 all be allowed as general avera e blbw a ship is at any port or

Loss or damage sustained phce of refuge and is aecessarily the ship or cargo through delay, m o v e d to another port or place whether on the vo age or s u b b u s e repairs cannot be carried quently, such as Bemmge, and out in the first port or place, the any indirect loss whatsoever, such provisions of th Rule shall be as Ioss of market, shali not be applied to the second rt or place adrmtted as general average. as if it were a port or E e o f reh! e

he provisions of R$ w k Rule ID applied to +c prolongahon of the

Rights to contdbutlon in general voyage occanoned by such removal. average shall not be affected, tho , . ...

Rg16 v&Ch%h * the event which ?ve rise to % Damage to csr d W I r sacrifice or expenhire map have been due to the fault of one of the parties to the adventure; but q s shall not prejudice any remedtes wh'ch may be open against that pa& for such fault.

Rnle E The 0n.u~~ of proof is upon the

party claiming In general average to show that the loss or expense claimed is properly allowable as general aveaage.

Rnle F h y extra expenses incurred in

place of another expense which would have been allowable as general average shall be deemed to be general average and, so +owed without rqard to the savin to other mterests, but on& 'ipYd the mount of bhe generel average expense avoided

Rule G General average shall be adjusted

as regard5 both loss and wntr~bu- tion upon the bas~s of values at the time and place when and where the adventure ends.

Thls rule sball not affect Lhe deternlinat~on of the place at which Rule V~-Bzwar.zs Liphierring a the average statement is to be made Shlp when Kshbre, and Conqeqrrear (d). If a ship under average be UP. Dezege in a port or place at which it is

Rule I-Jettison of Cargo When a hhlp rs zsbole arJ cargo practicable to repair her, so as to NO jettison of cargo shall be made and sbtp5 fuel .tnd stnrcfi or any enable her to carry on the whole

e ~ d as general average. unless such of them are d~whdrged ah a general cargo, and ~ f , in ordex to save cargo is carried ia accoldance with average ect: the extra cost of expense, either she is towed thence the recom~sed custom of the trade. lightening. !~qhrer h~re and r?s,hlp- to some other port or place of

ping (if ~ncurred) and the 10s- or Rule 18-Damage by Jettis~n and repalr or to her de$inat~on, or damage sustained thereby, shall be tRe cargo or a porhon of. it is Sacrifice far the Common Sdety adlnrtted as general average transhipped by another sfup. or

Dmage done to a s h ~ p and cargo, otherwse forwarded, then the extra or eithc of them, by or in cons%- Rule 1X-Ship's Mstcrials end cost of such towage. transhipment quence of: a sacrifice made for ehe Stores Burnt for Fuei and forwardang, or any of them (up comuion safety, and by water Ship's materials and stores, or an$ to the amount of the extra expense which goes down a ship's hatches of them, necessar~l burnt for fuel saved) shall be payable by the opened or other openlng made for for the common saLty st a trme of several parties to the adventure the purpose of noblng a jettison for p r i l sball be admitted as qenera1 111 proportion to the extraordinary the con:rnon safety, shall be made expense slued. good as general average.

(dl. When overtime is paid to the master, officers or crew for maintenance of the ship or repairs the cost of which is not allowabfe in gneral average, such overtime shall

allowed in general average on1 C-Between 3 6ad 6 yearn shall be the difference between the up to the saving in expense whicg Deductions as a.Mve uadet net proceeds of sale a d the net would have been incurred and . Clause B, except that oneJhird sound value at the last at the Of

admitted as general average had be deducted off woodwork of huu discharge of the vessel or such overtime not been incurred. including hold ceili:lg, wooden termhation of the adventure where

masts, spars and b o a s haitwe. @s .ends at .a place the upholstery. and ont-sixth be or~giaal destmahon.

RuIc XIX-~arnage' to Cargo in deducted off iron work of masts and . Discharging, etc. spars. md dl machinery <inclubive Rule XVL?--ChntFibntory Values

~ama'ge to or loss of cargo, fuel of bo~lers and their mout~hngs). Tlie contribution to a general or stores caused in the act of hand- average shall be made upon the lin , dischargin , storing. reloadin &Betwefa 6 a d I@ yesn actual net values of the property at an$ stowing sgall be made goo8 Deductions as above under the .termination of the adventure, as general average when and only Clswe C, except that onethird be t o which values shall be added the when the cost of .tl~ose measures dedtacted off all rigging, amount made good a s general respectively is admitted as general s k w 4 aad Lwsors, iron w s q avera e for property sacrificed. if not av-ge. w t a and spaq gyro corn alreacfy included, deduction being

equipment, wirdess. direction made from the shipowqer's feight 1% echo soundin5 and si~inillar md passage rnoney at rtsk, of such 8waratus, i d t r a n , agdiary charges and acw's wages as would 5

&QV. 6teWiq p a r . WUI~ICS. not have been incurred tn e w n g mattes and comect~om sad aU the freight had the ship and cargo ofbu ~ c h h c g G~~lusivo d been totally lost ar the date of the bailen and &la momt~ags). generai average act and have not

been &owed as general average; deduction belng also made from the val~se of the propxtv of all charges inawred in respect- thereof snbse-

quentIy to the general average a except such charges as are allow2 in general average.

Passenges' lugga e and personal eEects not shippel under bi of hdlng shall not contribute io general average.

Rule XW-Damage to mg The amount to be allowed as

general avera for damage or loss the ship, rer machinery andlor

' Bear when repaired or replaced &all be the aaaal reasonable coet of repairing or replackg such damage or loss, subject to deduction in accordance wtb Rule XIII. When not repair the reasonable &pre+ation a u % e allowed, not exce~dmg the e s m t e d a t of

&ere is a actnai or con- ' stractive total loss of the ship &e mmt to be allowed as general average for damage or loss to the ship caused by a general average act shall be the estimated sound vdne of the 8hip.after deductin theredrom the -mated oost 4 repairing damage which is not general average and the proceeds of sale, if any.

Rnle WX-Uadedared or Wmngfallp Declared Cargo

Damage. or loss cawed to go& loaded mthout the. knowledge of the shipowner or hs a m t or to goods wilfully misdesdbed et time of eM a t shall not bs allowed as genezaverage, but w h

shdU remain Jiablc to contribute, if saved.

Damage or loss caused to oods ~ v h i c h have been wcaagfully &&.red on shipment a t a value whi& is iower than Qerr real value shall be contributed fox a t the dedared

but such- go& shall contribute upon theu actual value.

Rxle 3L#--P?rovidon of Fw-~s A commission cf 2 pet cent, an

general average disbursements, ather than the wages and malotenapce c* master, officers add a e W and fuJ and storea net c aced dndng the voyage, sh;dl be 3 Lowed in general avera e, but when the fonds are not provi8ed by any of the contributin mter.&s, the necessary cost d obtaning the funds required by means oi a bottomry bond or otherwise, or the loss sus-d by owners of goods sold far the purpose. shall be allowed in general average.

The cost of insurii money advanced to pay f o r enera average +sbursement ahall &o be allowed m general average.

Rule XKI-Interest on h s e ~ mado good in Cermral Average

h* shall . be allowed on e x m d t h r r ~ sactrfioes and &ow- ancerr ed to general average at the. raw- 5 per at. per aunum, mtrJ the 'date of ths general average s tateme4 due allow- being made for m y interim m m b m munt ftom the inter- or b m ti2nyL% average deposit fund.

Rule XXl"Freatmeit of Cash Deposits

Where cash d e p i b have been collected m respect of cargo's liability for general awrage, salvage or special &r es. such depos~ta shall + paid wigput any delay into a spend account ul the jolnt names of a representative nominated on behalf of the shipomv and a representative nominated on behaJ! of the depositors in a bank to be approved by both. The sum so deposited, together with accrued interest, if any, shall be held security of payhlent to the p m e s entitled thereto of the d aveta e, dvage or special &CS paybfe by car o in respect to whch the deposits kave been Payments on account or deposits may be made if in writing b the average adjusts. Such de o&e aqd p a y m q m refun* gall be mthout pwludice to the d t ~ m a t e liability of the pad-.

GENERAL AVERAGE DEPOSIT RECEI)PT . . . . . . . . - . +., . . %

No.. ........ LLOYD'S FORM

Dated at .............................. 19. ..... ................... .................. .................... Vessel ; from to

Nature anb date if Acedent ..........................................

................................................ #hXefWCb froq, ,Messrs. 2 . ;-:p::::..-,

the sum of ..;;..; .......................................................... deposit on account of General Average mrd or Salvage md or Ckmges being ..................... per cent. on .....................

Mrrks and 'prow'sionallg .adopted as the net mQll?tred value of tee follow-. $ppu, ing goods, niz : of Intenstto be ine-d ................................................................................ hen.

a BIL No. ..................... !- Trustees.

N,B.-Thc refund, If any ill be ma& only to the bearer of, and in exchange fat, this k d p t , and will be the whole balance of the deposit after satisfying the General Avztage and ot. Salvage and or Charges, without deduction ar set off d any other claims of the Shipowner agdmt the Shipper o* Consignee.

The G e a d A v m p wi!! be a d j ~ s b d in. ................ md the Shipmen have givea tka m e c q insha+s to Bnc~m.. ........................ Average Adktera.

Insert here name of Bhiwmer

LLOYD'S AVEMGE BOND an agreement made this &y of 19

BETWEEN* , Owner of the Ship or Vessel called the of the first part and the several Persons whose names or Firms are set and m b d b e d hereto being respectively consignees of Cargo on board the said Ship of the second part

WEIBRBAS the said Ship lately arrived in the Port of on a voyage from and it is alleged that during such voyage the vessel met witb a casualty and sustained damage and loss and that sacrifices were made and expendi- ture incurred which may form a Charge on the Cargo or some part thereof or be the subject of a salvage and/or a general average contribution but &e same cannot be immediately ascertained and in the meantlme it is desirable that tbe Cargo shall be delivwed. Now TWBICBFORE ~ B S B PsuZsaNTs m e s s and the said Owner in considetation of the agreement of the parties hereto of the second part hereinafter contained hereby agrees with the respective parties hereto of the second part that he wiU deliver to them respectively or to their order respectively their respective consignments particulars whereof are contained in the ScheduIe hereto on payment of the &eight payable on delivery if any and the said parties hereto of the second part ia consideration sf the said Agreement of the said Owner for themselves seveaalb and respectively and not the one for the others of them hereby agree with the said Owner that they will pay ro the said h e r of the said Ship the proper and respective proportion of any salvage and/or general average and/or particular and/or other charges which may be chargeable upon their respective consignments , p@cmlars whereof are contained ia the Schedule hereto OI! to which the Shippers or Owners of such consignments may be Hable ta :ontrihuPe in tespect of such damage 'loss sacrifice or expendilurn, and the said parties bereto of the second part further pro~~r:ce and agree forthwith to furnish to the Owner of the said Ship a correct account and particulars of the value of the goods delivered to them respectively in order that any such sahage ;adlor general average and/or particular and/or sther charges may be ascertahed and adjusted in the usual mataaer.

m a w. AND WHEREAS at the request of the Owner of the said Ship n0nt.a. the parties hereto of the second part have respectively m d e to the w a n t deposited or agteed to deposit in the Bank of Zg."%oa. in the joint names of nominated on behalf of

the said owner and nominated on k,".ygosir, behdf of such Depositors (which persons are hereinafter

called " the Trustees ") the sum of per cent. on the amount of the estimated value of their respective interests

. , Now rr rs ~BRBEY mm~ AGREED that the sum so deposited by the said parties respectively shall be held as securitg for and upon trust for tho payment to the parties entitled thereto of the salvage andlor general average andlor particular andlor other charges payable by the said parties hereto of the second part respectively as aforesaid and subject thereto upon trust for the said Depositors respectively.

rak.aar. PROVIDED ALWAYS that the Trustees may from time to time %?.%D pending the preparation of ths usual Statement pay to the fs= said parties of the ikst p a in respect of the amounts which zrnSF$ pay ultimately be found due from the said Depositors

' ' 6hek%f respectively and pay or rehrnd to the parties hereto of the

second part or my of them in respect of the amounts which may ultimately be found due to them such sums out of the said deposits as may from time to time be certified by the Adjuster or Adjusters' who may be employed to adfust the said salvage andlor general average andlor particular and/or other charges to be a proper sum or proper eums to be advanced by the Trustees on account of the said amounts.

AND IT IS HEREBY DECLARED AND AGREED that any payment or payments on account which sfiall be made by the Trustees under or in accordance with the Statement or in pursuance of any Certificate to be made or given by the said Adjusters as aforesaid shall discharge such Trustees from all bbiti0' in respect of the amounts so paid and it 'shall not be necessary for them to inquire into the correcmess of the Statement or Certificate PROVIDED ALWAYS that the deposits so to be made as aforesaid shall be treated as payments made without prejudice and without admitting liability in respect of the said alleged salvage aud/or general average a d l o r particular and/or other charges and as though the same had been made by the Depositors respectively for the purpose only of obtaining delivery of their goods and in Ilke manner all mounts returned by the Tmtees to the Depositors shall

be received by the htter respectively without prejudice to say ckim which the Master or Owner 'of the said Ship may haye against them respectively. And nothing herein contained :.hall constitute the said Adjuster or Adjusters an arbitrator UP xbi.trato~s or render his or their Certiiicate or Statement binding upon any of the partiea.

IN w m S 8 whsreof the Owner of the said Ship or Vessel or its Abster OP Agemit on behaU of the Owner and the parties hereto of ths second part have hereunto set their hands or tirms the day and year first above written.

I Inuut bbm Witness to the sign&e of nun* ol <B". MMbrO? Ownff#

Agent of - Vmes.1.

Wihesa $0 Eugmimm No. of Descri?tion and of O o n b m s Bill of Onentity of tUrPLahue and 1~g.-wd- b a i n g oargo Of aonalgnw add thsl* Ad&c.8," cud

O c d u s a ~

(Approved and Publishsd by tht Csmrnittet of E~ojrd's)

B?l agreement made'be day of 19 BBTWEKN of the Ownere of the ship or propertg of the h s t part and

of the Owners of the ship or property of the second part.

WHEREAS it is alleged that on or about the day of 19 damage was caused by a coWon or occurrence in which the said ship or property and the mid ship or Prow* . were involved

Now IT IS H ~ ~ ~ B B Y AGXEBD aa foU0ws:- 1. All questions between the partia hmeto d t h regard first

to the liability of them and d the said shlps or property In ~ o p k x t i ~ n with the said c o ~ i o n or occuo~b,nca and secoadly a the amount of such liability if any are (subject as herehafter provided) hmby referred to Arbitration h Loadon by an Arbitrator to be appointed %y the Committee sf Uoyd's (herein- 1

djer called " the Committee "). (O

2. ' Each party agrees forthwith to give through ths Committee C.r

or otherwise securItg to the other to an amount which the o&er I shall reasonably require which security EM be eiifcrcwb1o only by the Committee'o~ under e b b direction for the purpo,se of satiefgtng the claims (including costs) of the party or p d e s at whose request it was given and for carrplnp $>to effect the provisious of Clause 13 (b). The s e d t y &all be &:a h such form as the Commfpeee in thek absolute dfscreOIoa may think proper but the C o d t t e e shall not be in any way responsible for the suEciency whether in amount or otherwise of m y d t y nor for the default or bo1vency of my pemm fiTm or corpomtion giving the same.

3. The Cornmithe shall not be bound to appoint an Arbitrator until such smnity s h d have been given by each p- as shall comply wlth Clause 2 hereof.

4. Until security which shall comply with Clause 2 hereof shall have been given to answer the claim of a party that party shall have the same rights and remedieg as if this Agreement had not been made and &all accordingly in particular but without prejudice to the generality of the foregoing be entitted

LLOYD'S COLLISION ARBITRATION FORM LLOYD'S COLLISION- ARBITRATION FORM

to arrest or detain arry ship of the party failing to prdvide security in such manner as the law'of the place where that ship for the time being is situated shall allow.

5. The parties to this Agreement hereby agree not to arrest or detain any ship of a party which has provided seciuity in . accordance with Clause 2 hereof so long as that securitp remains valid and they further agree that as soon as such security is provided they -will take all proper steps to procure the release or annul the arrest or detention of any ship which they have arrested or detained or which they have taken steps to arrest or detain in order ta. obtain such ecuritg.

6. Within 14 damafter notice of appointment of ;the Arbitrator the parties or any of them shall apply to the Arbitrator for directions. The Arbitrator shall have. discretionary power to make any Order or Orders (which shall be binding on '

. the parties and without right of appeal) as to any matters which he may consider proper in the circumstance& of the- case with.. .

regard to pleadings discovery and inspection of documents ' .

examination of witnesses survey costs secmity for costs copfig . 7,. and translation of documents and any other mattq...what, wever relating to the conduct of the Arbitration. In the event of my party failing within a reasonable time to ~ppoint n permanent agent as pr~vided In Clause 15 hereof or failing to ,comply with any Orders made under the provisions of this Clause 6 the

I . Arbitrator and Arbitrator or Arbitrators on Appeal hereinafter .: referred to and the Committee may proceed in all regpects as thocgh the said Clause 15 and Orders hsd been complied w B .

:"

7. The Arbitrator shall in the &st instancq make an Award (hereinafter called the "Award as to Liabity") with reference to the question of liability if any and if neccssary a later Award (hereinafter called "the Award to Amount ") with reference to the amount of damages sustained by a party or parties as a consequence of the said collision or occurrence. Both t9e Award as to Liability and the Award as to Amount shall ba sa3ject to Appeal as hereinafter pro~zded. Unles, the Arbitrator shall otherwise determine (such d e t e h a t i o n zux being subject to Appeal) the Arbitrator shall not make the Award as to Amount or deal with any question of amount until (a) the party or parties held liable under the Award as to Liability agiee in writing to the sztisfaction of the Committee not to prosecute an Appeal from it or (b) the time for appealing against the Award as to Liability shall have expired without notice of Appeal having been given or (c) the Appeal Award as to Liability hereinafter referred to shall have been made and published by the Committee.

8. Any pa* may appeal against the Award .as to liability and/or the Award a8 to Amount by giving written notice of Appeal witbia 30 days (or such longer period as the Committee may in their discretion either generally or in any pardcalar case fix) from the publlcat/pn by the Committee of the Award as to hbi l i ty or the Award as to Amount as the case may be. An Award as to LIabiity and an Award as to Amount by an Arbitrator who shall fhst deal with the matter shall be called an "Original Award" the Arbitrator who shall make such Award shall be cded "Original Arbitrator" the Arbitrator or Arbitrators by whom an Appeal shall be heard shall be called " Appeal Arbifrator " or " Appeal Arbitrators " and an Award

by an Appeal Arbitrator or Appeal Arbitrators shall be called " Award on Appeal." Any Award in respect of which no notice of Appeal shall have been given within the above stated time ,shall be final and binding on the pattfee. As soon as practicable after receipt of such notice of Appeal the Committee shall refex the Appeal to the hearing and determination of one or more Appeal Arbitrators selected by them. An Award on AppeaI shall be k a l and binding on the parties. No evidence other than the documents put in on thp_ Arbitradon before the Original Arbitratbr and his notes or the shorthand notes if any of the procgedings and evidence shall be used on an Appeal unless the Appeal Arbitrator or Appeal Arbitrators shall In his or their discretion <.. . . call for other evidence.

9. Eob the Original Arbitrator and the Appeal Arbitrator or Arbitrators shall be entitled to the assistance of nautical or mercantile assessors if they so desire and shall if any of the pwties so detsise arrange for such asktance. The said assessonr~ shall be appointed by the Committee upon the nomination or request of the Arbitrator or Arbitrators.

10. The Original Arbitrator and (subject to Clause 8 hereof) the rirbi&ator or Arbitrators on Appeal if there be any such Appeal OP A p p d may receive and act upon such evidence whether oral or written and whether strictly admissible as zvidencs or not as he or they shall in his or their discretion think fit. Save as aforesaid the Arbitration or Arbitmeions to be conducted hueundex shall be conducted generally in accordance with .English law and in particular with the law for the t h e being in force in England as to Arbitrations.

II. The costs of the Arbitration or Arbitrations and tiae Award or Awards shall be paid in accordmce with the directiocs of the Oii&al Arbitrator or (id there be an Appeal or Appeals) the Appeal Arbitrator or Appeal Arbitrators such casts fncluZir?g (if the Original Arbitrator OP the Appeal Arbitrator or Arbitrators shall think fit) any costs in reladon to the provlsfon

I" LLOYD'S COLLISION ARBITRATION FORM

of security the arrest of one or more ships andlor any othv proceedings arising out of the said collision or occurrence. Costs shall be taxed by a Registrar or Assistant Registrar of the Probatc Divorce and Admiralty Dividon of the High Caurt of Justice (Admiralty). The Original Arbitrator and the Appeal Arbitrator or kbitrators may charge such fees as he or they may think reasonable and the Committee may in any event charge a reasonable fee for their s&d&es in connection with this Agreement whether or not an Arbitration or Arbitrations be conducted hereunder and such fee shall be treated as part of the costs. Interest at the rate of five per cent. per annum shall be payable upon &y sum and/or amouct of." codts awarded from such date or dates as may be specified' in the Orighal Award as to Amount or the A p p d Award as to Amount if there be an Appeal as to Amount.

12. Subject to C lam 13 hereof so mon. as all questions of liability and amount shall in the opinion of the Committee have been iinally determined either by agreement by the parties or by the Original Arbitrator or by the Arbitrator or Arbitrators cn Appeal the Coinmittee shall realize and enforce or direct the realization and enforcement of @e s d t y provided hereunder and apply the same as may be agreed by the parties or in accordance with the provisions of the Award which shall finally determine the rjghar and liberties of the parties under this Agreement.

13. (a) Nothing in this Agreement shall prejudice the right of a party to commence proceedings in the High Court of Justice in England to knit liability in respect of the collision or occurrence concerning which this Agreement i s made tn accordance wlth the provisions of the Merchant Shipping Acts and if any party commences such procedhgg niay other party to this Agreement having a claim against that party hereby agrees to accept eervice of any writ or summons issued in such proceedings and to submit to the jurisdtcdon of the mid High Court.

(b) If at any t h e before the Committee apply the security :r; accordance with Clause 12 hereof the party providing that security commences an action in the High Court to b i t liability in respect of the collision or occurrence with reference to which his security has been provided the Committee will retain the said security unless and until the said party obtains a decree limiting his liabilii. If the said action falls the Committee will groceed as if no such action had been started. On the said party obtaining a decree limiting hie liability mder the Mttchant Shipping A m and on his paying into Court the amount ordered by the Court the Committee (subject to p a p e n t by the mid

k-

LLOYD'S COLLISION ARBlTRATION FORM

party of such costs and fees in connection with t w Agreement and the proceedings thereunder as the Committee may in its absolute discretion fix) shall release the said security. If the said party desires to utiIize the securiw which he has provided under this Agreement in order to make the above mentioned payment into Court and/or to provide for the costs of the said lidtation proceedings out of the proceeds the Committee (subject to the payment of the above mentioned costs and fees) will do such things as may be necessary and be within their power to enable the said party so to do.

14. This Agreement is made subject in general to the law of England and in particular to the law of England as to Arbitrations and the parties hereto submit to the jurisdiction of the English Coatta , 15. Each ai the parties hereto &all appoint an agent in

London for the service of a l l procama and d o d w required to be served or given hereunder or under any proceedings permitted hereby and shall as soon as practicable inform each of the other parties in wdtlng of the name and address of such agent. Until such notification shall have been given any such notice to'tiny party or process required to be served on any party shall 6e deemed to have been delivered to or s m e d upon that party if left addressed to that party at the ofices of the Committee of Lloyd's at Idoyd's Building Leadenhall Street London B.C. 3 but neither the Society of Uoyd's nor the Committee shall be under any obligation to forwaid any such notice cr process to the party to whom it is addressed.

16. Any notice authority order or otber document dgaed by the Cbalrman or Deputy Chalrman of Lloyd's or a Clerk to the Committee of Lloyd's on behalf of. the Committee of Lloyd's shall be deemed to have +en duly made or given by the Committee of Lloyd's and shall have the same force and effect in all respects as if it had been sigaed by every member sf the ,

Committee of Lloyd's.

17. In this Agreement the expression "collision or occur- reace" shall include any casualty arising out of the management or uairigation of a ship or vessel whereby damage or loss is caused to any s@p vessel or other floating craft harbour dock wharf pier pontoon berth foreshore goods or other property vrhatsoever efrcept in so far as such casualty causes loss or damage to cargo for which the owners of the said cargo seek to recover damages from fie canying ship or her owners.

IN WITNESS whereof the patties have caused this Agreement to be duly signed the day and year first above written.

MEDNARODNA KONVENCIJA ZA IZENAEENJE NEKATERIH PRAVIL 0 TREENJU LADIJ PREDPISRNa V BRUSLJU 23.9.1910

Elen 1.

V primeru trEenja med.ladjami za morsko plovbo ali med ladjc zrq morsko plovbo in ladjo za notranjo plovbo se nadomesLilo za 3kodo povzroEeno ladjam, stvarem ali osebam na 1ad-j:- dol-oEi v skladu s sledeEimi odredbami brez ozira na to, v katerih vodan je priglo do tfEenja.

Ee je trEenje sluEajno, Ee ga je povzroEila vi3ja sila ali Ee se dvomi o vzrokih trEenja, posledice gkode nosi tisti, ki jo je imel. Ta odredba velja tudi v primeru, da so vse ladje ali samo nekatere od njih v trenutku nesreEe zasidrane.

Za nadomestilo gkode je odgovorna tista ladja, ki je povzroEila trEenje.

Ee je trEenje zakrivilo veE ladij, je vsaka od njih gdgovorna toliko, kolikor je Xriva. Ee Fa se zaradi okoli5Ein ne more doloEiti koliko je kdo kriv, ali Ee so vsi enako krivi, se odgovornost za gkodo razdeli ne enake dege.

7*' <

Za nadomestilo Zkode, ki so jo pretrpele ladje, njihov tovor, a

stvari ali premo2enje posadke, potnikov ali drugih cseb na lzdji ni skupne odgovornosti ampak vsaka ladjs odgovarja za svoj del gkode na osnovi tega, koliko j e kriva. - -

Krive ladje skupnc odgovarjajo z a 3kodo povzroEcno aaradi smrti ali telesnih pogkodb, pri Eemer ima ladja, ki je plaEal? veE, kot je bilo potrebno plazati glede na odredbo prveqa odstavka tega Elena pravico, da zahteva regres od druge ladje ali drugih ladij, ki so povzroEile trEenje.

Nacionalna zakonodaja je o~olnomoEena, da gl2de regrcsa d3lcEi obseg in uEinek dogovorjenih ali zakonslcih doloEil, katera one- jujejo odgovornost lastnika ladje za osebe, ki se nahajajo na ladji.

Elen 5.

Odgovornost ki jo predvidevajo predhodni Eleni obstoji tudi v . . ~ e . bilo. pilotiranjo: obvezno-.-.- . . ,. ,<: : . '. ' .. . .. . . . .

.. . . - . .

Elen 6.

nih formalnosti. Glede odgovornosti za trEenje ne nbstojajo ni- kakrHne zakonske predpostavke o krivdi.

Clen 7.

ToZbe za nadomestilo gkode zastarajo po dveh letih, reEunajoE od dneva nesreEe. Rok za vlaganje regresnih toZb z azirom na odstavek 3. Elen 4 zastara v enem letu od dneva izplaEila. Razlogi za ustavitev ali prekinitev zastaranja se ravnajo po zakonih so$iSEa, kjer je bila vloZena toZba. Visoke dr3ave pogodbenice si pridrZujejo pravico, da v svoji zakonodaji predvidijo mosnost podaljzanja omenjenih zastarelih rokov za primer, ko ni bilo mogoEe ustaviti toZene ladje v teritorijalnih vodah drzave, v kateri ima toZitelj svojc prebivali3Ee

Elen 8.

Po trEenju je poveljnik vsake ladje, ki je trEila, dolZan pomagati drugi ladji, njeni posadki in potnikom, v kolikor to lahko stnri brezF:nsvarnosti za svojo ladjo, pcsadko in potnike. ?L ,?

Poveljnik je tudi dolsan, Ee je le mogaEe, sporoEit;drugi ladji ime in vpisno'lqko svoje ladje kakor tudi luko iz katere prihafa in v katero je nahenjena. Lastnik ladje je odgovoren za krgenjc zgornjih odredb.

Elen 9. I Visoke drsavhe pogodbenice katerih zakon3daja ne predvideva kazni- za krHenje odredb in prejgnjega Elena se obve2ejo podvzeti 3li svojim zak~nodajnim organom predlagati, da se ukxene vse potrebno za prepreEitev krgenja odredb. Visoke drZave pogodbenice obvestijo druqa drugo - prcj ko mognEe- o zakonih a l F prednisih, ki so Ze ali ki bodo ~redloZeni v n 7 i - hovih drEavah zaradi izvrHitve predhodnih odredb.

MEDNARODNA KONVENCIJA 0 IZENAEENJU NEKATERIH PRAVIL 0 OMEJITVI ODGOVORNOSTI LASTNIKA MORSKE LACJE. Podpisana v Bruslju 25.avgusta 1924

. . . . . . . .

. . Elen 1.

.. . , . . .

Lastnik morslce ladje je odgovorcn samo 30. vigine vrednosti ladje, voznine in ostalih stvari na ladji za: - .- 1) nadomestilo Skode povzrcEene tretjim osebarn, nastale na

kopnem ali na vodi po krivdi lastnika ladje, nosadke, pilota ali drugih cseb, ki so v slugbi n.a ladji.

2) nadomestilo gkode na tovoru, ki je bil izroEen pbveljniku- . . za prevoz ali na stvareh in predmetih, ki se nahajsjona

ladji. : -

3) obveze ki se nana3ajo ns. nakladnico.' '. " - . . . . .

4) nadomestilo Zkode zar.adi plovbe, ki nipotekala skladno s pogodbc. .. .

5) ohveze pri .dviqanju podrtin. potopl-j'ene. ladje in 'obveze, ki . . , . . ..

slede iz tega. . .

6) nagrade za pomoE in re3ev3nj.e ... 7) prispevek lastnika ladje Pageneralne havarije. ' .

8) obveznosti iz pcgodb ki jih je znkljuEtl, ali,~,mcslov ki jih je sklenil poveljnik v mejah svojih zakonskih pooblastil izven vnisne luke lac?.je, kadar je to bilo pctrebno za obvaro- vanje ladje ali za nadaljevanje potovanja pod nogojem, da te ~otrehe niso posledica nezadostne ali ne~ravilne yreskrhe ladje na zaEetku potovanja. \ .

Kar se tiEe odgnvornosti ii toEk 1,2,3,4 in 5 v prejznjih doloEbah, tone bo 9rekoraEilb skupne vredgosti' . . 8 funtov . .

sterlingov o . toni nrostornine lad je.

Omejitev odgovornosti ki je predpisana v prejznjem Elenu, se ne nanasa na: 1) obveznbstl nastale zarad-i nostopkov ali napak lasJ<nika l a d je. 2) eno od obveznosti omenjenih v toEki 8 Elena l., Ee je lsstnik

izrecno dovolil ali pooblastil' Drevzem take abveznnsti. 3) 6bveznosti lastnika la2 je 'zar'adi . . 'zapos Iitve posadke in 2ruqih

oseb pri ,delu na ladji. ee je lastnik ali solastnik istoEasno tudi poveljnik ladje, se ne more sklicevati na omejitev odgovornosti, Ee je kriv, razen Ee je kriv v zvezi z napakami glede plovhe zli oseh, ki delajo ne ladji.

Lastnik ki koristi omejitev svoje odgovorn~sti fro vigine ved- nosti ladje, voznine in ostalih stvari na njej, mara dokazzti to vrednost. Ocenitev se izvrzi vo stanju ladje v spodaj ozna- Eenem Easu: 1) V primeru trEenja ali drugih nesreE in ~lede vseh zahtev,ki

so s tern v zvezi, ukljuEiv3i tudi zahteve iz p~godbe, ki so nastale dn prihcda ladje v prvo lukc nristanka nesreEi, kakor tudi zahteve, ki so posledica generalne havarije v zvezi z nesreEo, se stanje ladje oceni po prihoflu v prvo luko. Ee se ?red tem Easom vrednost ladje zmanjga zara2i nove nesreEe neodvisnc od prve, se tako zmanjzanje vrednosti ne jemlje v obzir pri unoZitevanju zahtev, ki so v zvezi s prejgnjo nesreEo. Za nesreEe nastale za Easa zadrzevanja ladje v luki se stanje ladje occni v isti luki po nesreEi.

2) Kadar se zahteve nanagajo na tovor ali na tovorni list, razen primerov,predvidenih v prejgnjih ndstavkih, se ladja cceni gle& na njeno stanje v namembni luki tovora ali v kraju, kjer je potovanje prekinjeno. ,

Ee je tovor doloEen za veE luk in je vzrok gkode isti, se ladja oceni gleee na stanje v prvi od teh luk.

3) V vseh ostalih primerih omenjenih v Elenu 1, se ladja ~ceni po stanju na koncu potovanja.

Za voznino v smislu Elena 1, kak~r tudi za prevoznino se smatra za ladje vseh kategnrij pavgalni znesek, ki v vsakem sluEaju znese 10% vrednosti ladje na zaEetku ~otgvanja. To nadomestilo se dolguje tudi, kadar ladja ni zaslugila nobene voznine.

& . -

Pod ostalimi stvarmi na ladji v smislu Elena 1. se smatrajo: 1) nadomestila za materijalno Skodo, ki jo je ladja pretrpela

po zaEetku potovanja in ki Se ni ponravljena. 2) nadomestila iz generalnih havarij v kolikor sestoje iz ma-

terijalnih pogkodb, ki jih je ladja pretrpela no zaEetku potovanja in ki Se niso popravljene.,' Za ostalestvari na ladji ni nadomestila iz zavarovanje, premij, sqvencij in druge nacionalne pomoEi.

Razbs terjatve, ki so povezane z i s t ~ nesreEo ali za katere se v sluEaju, ds ni nesrese, vrednost ladje oceni v isti luki, kcnkurirajo med-sebojno pri razdelitvi zneska, ki predstavlja stopnjo odg~vornosti lastnik~ ladje do njih, pri Eemer se mora vzeti v obeir'redosled'prvenstva ~rivilegijev.

V postopku za razdelitev teqa zneska, se odloEbe, ki so jih dala ~ristojna sodii3Ea drZavnih pogodbenih strank, smatrajo kot dokaz ter j atev.

.--

V primeru smrti ali telesnih poskodb povzroEenih pri delu ali po krivdi lastnika ladje, posadke, pilota ali neke druge osebe v sluzbi na ladji, je lastnik ladje odgovoren Zrtvam ali njt- hovim yravnim naslednikom tudi preko meje doloEene v prejsnjih Elenih do zneska 8 funtov sterlingov po toni prostornine ladje. Zrtve ene same nezgode ali njeni pravni nasledniki rnedsebojno konkurirajo pri razdelitvi zneska v okviru odgovornosti vo cnakem vrstnem redu.

Ce se s tem zneskom ni v celoti nadomestila Skoda Zrtvam ali njihovim pravnim naslednikom, bodo le-ti za ostali znesek kon- kurirali z ostalimi upniki, kadar se bo delila vs~ta predvidena v prejgnjih Elenih; pri tem pa je treba paziti na vrstni red prednosti.

Ista omejitev odgovornosti se nanaga tudi na potnike v poqledu ladje, ki jih prevaZa, toda se ne tiEe posadke in ostalih oseh v slusbi na ladji. Njihove pravice do tozbe v sluEaju smrti ali telesnih poskodb urejuje nacionalno pravo ladje.

. . . ..

Elen 8. . .

Ee je v primeru zaEasna uk%b~itve ladje'dana kavcija v viSini nolneqa xn~ska omcjene ody(:>vc)~-1113sti, teda j ta znesek koristi jo vsi upniki, katerih zahtcvki so podvrZeni tej omejitvi.

Ce bi bila ladja ponovno ustavljena, jo sodiZEe lahkc~ osvnbodi pod socjojem,. da lastnik prima pristnjnost teja sod.iSEa in 29- kaHe, da je Ke polozil kavcijo :v vigini pclnega zneska omejitvene r~~ovurnosti, da je panujena kavcija zadostnain da je u2nik dobi.1 za~~~t~vi.10, da bo lahko koristil to kavcijo.':

Ee je bila kavcija nisja ali Ee se je zaporedoma zahtcvalo nekoliko kavcij, se bo razdelitev uredila sporazumno med strankami ali z odl3Eho sgdiSEa tako, &=I se ne prekoraEi meje o?gnvornosti. Ee veE upnikov vlofi toSbe pri sodiSEih razliEnih drZav, lastnik ladje pri kateremkoli 08 njih lahko zahteva, da sc lr~otovi stanje vseh zahtevkov in dolsov tsko, da se ne nreknraEi meje odgovornosti.

; , I . , Denarne . enote omenjene v te j konvenci j i se raEuna jo PO vreanosti ' ziata. Tiste drzave poqodbenice vkaterih se funt sterlinq ne upor2blja

cije v funt sterlingih zamenjajo v zaokroZene zneske skladno s svojim lastnim denarnim sistemom. . ,

Potom nacionalnega zakona . se dolHnik lahko znebi ~ d o l q a tako. , . da plaEa v domaEi valuti z ozirom na teEj.', ki veljii'v Easu.dolo- ..

HI Najkasneje v roku dveh let od nod~isovanja konvenciie, bo bel-

- . sodelu,joEih dr~av in helpi ]ski zman j i minister.

Nadaljnja polaganja se izvr5e s pismenim obvestilcm helgijski vladi in s..prilqZenimi ratifikacijskimi. listin(zmi.

I 1 . - .

1 j . / ) I ! '

listine belgi jska vlada :po3l je - dr%avam, -ki so podpisale to kon- l i j , I , , vencijo ali so k njej pristopile. ..V primerkh. predvia.enih v

! I ; 1 1 , prejgnjem odstavku, bo omenjena vlada istoEasno oznaEila tudi

: ! \ I I . I datum, kdaj je prejela obvestilo. ~ l j ".:./ ~ ' j

, ' l j \ :.I I . I . ! ! I , ! elen !17: . , ,

I , I . , . -.

. , . . I \ / ) Draave 3cc.. niso podpisale te; konvencije, lahko pristopijo Srez I : ) ]

, I l l i ozira na to, Ee so bile predstavljene na mednarodni konferenci *uslju a.li, ne. .. . . .

obvestila belgijsko vlado, ki ji po31je dokumente o pristo~u,' ki se jih poloZi v arhivih omenjene vlade.

Vsem drzavam ki so podpisale konvencijo, ali so Ic njej nristo~ile, - belgijska vlada takoj dostavi~overovljeni prepis ohvestila in

dokumente o ~ristopu in javi datum, kdaj je prejela ohvestilo. . . .

. . . . . . . . .

\ . . . . .

Elen 18.

Visoke pogodbene stranke lahko nied p~~pisovanjem, polaganjem ratifikacij ali pristopanjem izjavijo, da se sprejem konvencije- ne nanaga na nekatere- ali na'vse , av.tonomne dominione, koloni jet prekomorske posesti, protektorate-in t'eritorije, ki se nahajajo . .

pod njihovs suverenc ohlastjo. One lahko naknadno pristdpijo

loEeno v imenu enega ali drugega avtonomneqa d~rniniona~kolonije, posesti, protektorata ali prekomorskega teritorija, ki so bili izkljuEeni v njihovi prvotni izjavi. One lahko tudi v skladu s temi doloEbami odpovejo to konvencijo loFeno za en, ali veF avtonomnih dominionov, kolonij, posesti, nrotektoratov ali 9re- komorskih teritorijev, ki se nahajajo polc? njihovo suvereno oblastjo.

Za drzave ki hod0 sodelovale pri prvem polaganju ratifikacij, bo ta konvencija zaEela veljati leto 3ni po podpisovanju zanisnika o tem polaganju. Kar se tiEe drZav ki jo bodo naknadno ratificirale, ali k njej pristopile, kakor tudi takrat, ko zaEne veljati naknadno v skladu s Elenom la., bo zaEela biti veljavna gele gest mesecev ~o tistem, ko bo belgijska vlada sprejela obvestila predvidena v Elenu 16. odstavek 2 in v Elenu 17 odstavek 2.

Ee ena dr2ava pogodbenica Zeli o?.pove?.ati konvencijo, o odpovedi pismeno obvesti belgijsko vlado, ki bo takoj odnoslala prepis obvestila - z datumom kdaj ga je prejela - vsem qstalim flrzavam. Odpoved ho veljala samo za drZavo, ki jo bo dala in to leto dni po prejemu ohvestila s strani kelgijske vlade.

Vsaka drZava pogodbenica lahko zahteva sklicanje nove konference, kjer bi se izpopolnila prztvila konvencije. ErZava ki bi Selela izkoristiti to moZnost, mora o svoji nameri obvestiti ostale. drZave leto dni v naprej s ~osredovanjem helgijske vlade, ki bo poskrbela, da se skliEe kcnferenca.

Dodatni Elen

DcloEha Elena 5. konvencije za izenaEenje nekateeih ~.?ravil o trEen-ju ladij od 23.sent. 1910 katere veljavo so o3yodili ~ o t m dodatne~a Elena te konvencije, velja za drZave nouezane s tc konvencijo. Eruselj 1924.

Protokol o podpisovanju S podpisovanjem mednarodne konvencije za izenaEenje nekaterih pravil c omejitvi ndqovornosti lastnikov pomorskih ladij, so po(?.pisani opolnonoEenci spre jel i ta ~rotokol, .ki ima isto vel javo in vrednost, kakor da so njegove odlo~be uvr5Eene v tekst konvencije na katero se nanaza:

.Nasprotne toZbe glede istega trEenja se lahko vlo5e pred sodig- Eem, ki jepristojno . . za razsodbo glavne to2he v sk1ad.u z odloEbo

. . . . . . iz 1.Flena. .. . . .

. .

2) .Ce je ,veE toZiteljev, lahko vsak c?d njih vloZi svojtj; 'to5ho pri sodigeu pri katerem je Ze bila vloZena kak5na':to25? proti isti stranki zaradi istega treenja.

3) V primeru trEenja dveh ali veE ladij odredbe te konvencije ne prepreEujejo sodiZEu, ki je pristojno z ozirom na oc!redSe Elena 1. da se na osnovi nacionalnega prava smatra pristojnim, . .. , .

dasodi vse -toZbe vloZene v zveii z istim docjodkcm. . : . . . , '

.. ..

. . , > .. . .

. .

Clen 4.

Ta konvencija velja tudi glede to2b za nadomestilo gkode, ki jo je neka ladja povzroEila drugi ladji, tovoru al-i oseham na njej, pri izvr3evanju ali neYzvr3evanju neke~a manevra aSi ker se ni drZala predpisov pa Eetudi ni prislo do trcenja.

elen 5.

NfEesar v odredbah te konvencije ne lnznja nravnih pravil, ki veljajo v drZavah pogodbenicah cjlede trEenja z vojnimi 1adjan1.i ali ladjami,ki pripadajo dr3avi ali so v njeni sluZbi.

Clen 6.

Ta konvencija ne vpliva na togbe razvidne iz nnqodbe o prevozu ali kakrsnekoli druge pogodbe.

elen 7. :

Ta konvencija se ne nanaga na primere, l i i -so ~redvideni ~"oarecl-;. ' . C' ' ' ' . - bami sprelnenjene . konvenci je o plbvbi po Renu od 7.okt. 1868.' -. - . ' ; '. .

: . . . . . .

, .

elen 8. . , . . . .. . . . . .

Odredbe te konven~i je bodo :?+orabl jale vse zain.tereairane osebe kadar.vse v pogtev prihajnjoEe laf!je pripadajo drzavam ?o- godbenicam. Medtem Fa se smatra: 1) da se bo uporaba teh odredh, kar se tiEe zainteresiranih - ki

pripadajo drgavam, ki niso ?~c?~isale p.o,qodbe - lahko poqoje- V ~rala z medsebojno 'recipr.o~n6stjo s. strani vsalre drzavq-, .ki

j e ?oclpi sala pogodbo .. 2) da bodo vsi zainteresirani rripadz~iki drZave vred ket,eii].

sodi8Eem se vodi spor, uporabili nacionalno pravo ne pa konvencije.

obvestila o tem7.belsiisko vlado, ki ho' sklicala konf erenc;. v

Vsaka visoka pogodbena stranka ima pravico, da odpove konvencijo 05 vsakem Zasu po tisten, ko je konvencija zaEela veljati. Ta

pristopanjem h konvenciji ali po njej pismeno obvesti belgijsko vlado, da se ta konvencija nanasa na vsa ali pa tudi 1 semo na nekatera podroEja za mednarodne odnose katerih je

zadeve nre jelb tako obvestilo, -t@da ne preje kot' je kohvenii ja zaEela veljati za visoko pogodbeno 'stranko.

,b) Vsaka visoka pogodbena stranka, ki je podpisala izjavo glede odstavka a) tega Elena lahko ob vsakem Easu.obvesti belgijsko I,

ministrstvo za zunanje zadeve o prestanku uporab$,konvenc!i.je, I ;

qlede . zgora j omen j enih podroEi j . Taka cd.poyed zaEne vel j at-i.:: . : po.;:p+eteku enega leta; 'kot je predvideno v El-enu ' 15.

C ) 0 vseh.- dobljenih izjavah v zvezi s tem Elenom, bo belgijsko ,.

1: I I

--ministrstvo za zunanje zadeve po diplomatski poti obvestilo' t ,

vse drZave, ki so podpisale konvencijo, ali ki so k njej pristopile.

,:

Dano v Bruslju l0.maja 1952 v enem primerku napisanem v fran- 1

coSEini in anglegEini40ha teksta sta enako verodostojna. I

. . . . . . .

. . . . 1 .

. . . . , , . .

. . . : . .

MEDNARODNA KOXVENCJJA ZA IZENA~ENJE NEKATERIH PRAVIL o KAZENSKI PRISTOJNOSTI v PRIMERU TRCENJA IN

DRUGE RESREEE MED PLOVBO Bruselj 10.5. 1952

Clen 1.

Ee morska ladja trEi ali pretrpi rned plovbo neko drugo mesrezo zaradi katere so poveljnik ali drugo osobje v slv.Z!2i na ladji kazensko ali disciplinsko odgovorni, se kazenski ali disciplinski postopek lahko sprozi samo pred sodiZEem alF upravnin organon drzave, pod katere zastavo je ladja plula, ko je prizlo do tr- Eenja ali nesreEe med plovbo.

V primeru predvidenem v prejgnjem Elenu ni mogoEe odrediti usta- vitve ali ,zadrZanja ladje niti Ee bi bila potrebna preiskava, niti Ee bi morale preiskavo voditi .5e kakgne druge oblasti razen tistih pod katerih zastavo je ladja plula.

Clen 3.

Odredbe te konvencije glede trEenja ali druge nesreEe med plovbo omogoEajo vsaki drZavi ukrepati glede potrdila o sposobnosti ali dovoljenja, ki ga je izdala, ali pozvati svoje drsavljane na odgovornost za Zkodo, ki so jo napravili na ladji, ki pluje pod zastavo neke druge drsave.

Clen 4.

Ta konvencija se ne uporablja v primeru trEenj ali drugih nesreE med plovbo v luki, sidri3Eih ali notranjih plovnih poteh. Viscke drsave pogodbenice si pri podpisovanju, ratifikaciji ali pristopanju h konvenciji pridrzujejo izkljuEno pravico do sodnega pregona za 5kode 9ovzroEene v njihovih teritorijalnih vodah.

Clen 5.

Visoke drZave pogodhenice se obvezejo predati razsodi3Eu vsak spor, ki bi nastal med drZavami glede tolmaeenja ali uporabe te konvencije, kar pa ne bo vplivalo na obveznosti visokih pogodbenih strank, ki so se sporazumele, da svoje spore ~redajo Mednarodnemu sodi3Eu.

Elen 6: , To konvenci jo lahko podpiSejo drZave, k i s o bi1.e zas topane na eve ti' d ip lomatsk i kon fe renc i za pomorsko:pravo. Beigi.js1r.o m i n i s t r s t . v o za zunanje zadeve s e s t a v i zap i sn ik o pod>pisovanju . . . . .

. . . .

. . . . . . . .

. Elen 7.

T a konvenc i ja bo r a t i f i c i r a n a i n r a t i f i k a c i j s k e l i s t i n e bodc poloZene p r i belgi jskem m i n i s t r s t v u za zunanje zadeve, l r i bo o tern po lagan ju o b v e s t i l a . vse . drZave, k i s o podpj-sale; k-onvenci jo a l i . . . so . , k n j e j . . pri -s topi le ' . . , . . . . . . . . . .

. . . . . . . . :

. . . ,. . . .

Elen 8. . . . . .

. . . . . . . . . , . . . .

a ) Ta kon ,venci ja bo v e l j a l a . m e d dvema dr5avamai k i jo b o s t a p r v i - r a t i f i c i r a l i S e s t mesecev po polagailju druge r a t i f i k a c i j s k e l i s t i n e l . ; - - i . . . . , . . . I . .

-- .... , polagan ju .d ruge r a t i f i k a c i j ske l i s t j : n e , bo . lconvenci j a 2aEela v e 1 j a t i ' : Z e s t . . . . . mesecev po polagan.Ju - r a t i f i kac i j sk . e 1 i s t i n e . t e dy3aved :. . . . . . . . . - . .

_ I :

. - . . . . . . , i

Clen. ,9. . . . . . . . , . . . . . . . . . . . I ' i

K t e j konv@:nc,i j i lahko p r i s t o p i vsalca drH&va, k i n i b i l < z a s t o - i 1:

k i s o podp i sa l e k o n k n c i j o a l - i so k njej p r i s t o p i l < + .

Za d rzavo , k i j e p r i s t o p i i a , bo 1:onvencija zaEela -v -e l j a t i S e s t I - -

Ronvenclja z a ~ e l a v e l j a t i g l ede -na odkedbe Elena Sa)-

Elen 10.

Vsaka v i soka pogodbena s t r a n k a lahko pc i z t e k u t r e h l e t odkar je konvenc i ja zan jo zaEela v e l j a t i , zah teva , d a s e s k i i E e konferenca, k j e r se bo prouEi lo vse p red loge za spremembo konvenc i je .

Vsaka v i s o k a pogodbena s t r a n k a , k i b i 2 e l e l a i z k o r i s t i t i t o pra- v i c o , bo o t e m o b v e s t i l a b e l g i j s k o v lado , k i bo s k l i c a l a konferenco v roku Z e s t i h mesecev.

Vsaka pogodbena stranka ho imela pravico odpovedati to konvencijo ob vsakem Easu po tem, ko je konvencija zaEela veljati. Ta odpoved pa je veljavna gele leto dni po tem, ko je obvestilo o odpovedi prejela belgijska vlada, ki bo po diplomatski poti obves-

I tila o tem ostale stranke pogodbenice.

a) Vsaka visoka pogodbena stranka lahko med ratifikacijo ali pristopom h konvenciji, ali po tem, pismeno obvesti belgijsko vlado, da ta konvencija velja za vsa ali samo za nekatera poclroEja za katerih mednarodne odnose je odgovorna. Za ta

I

podroEja bo konvenciia veliala 3est mesecev no tistem, ko je

111 b) Vsaka visoka posodbena stranka, ki ie podpisala iziavo z ozi-

konvenci je na omen jenih podro~ j ih, ~aka- odpoved postane veljavna po preteku enoletnega roka predvidenega v Elenu 11.

c) 0 vseh prejetih izjavah v zvezi s tem Elenom bo belgijsko ministrstvo za zunanje zadeve po diplomatski poti obvestilo vse drzave, ki so podpisale konvencijo ali so k njej pristopile.

Dano v Bruslju v enem primerki v francoSEini in angleZEini. Oba teksta sta enako verodostojna, l0.maja 1952.

MEDNARODNA KONVENCIJA ZA IZENA~ENJE NEKATERIH PRAVIL 0 ZAEASNI USTAV.ITYJI MORSKIM LADIJ

B s u s e l j lO.n?aja 1 9 5 2 . . . .

i . . .

I . . I :

. . : . . . . .

. . . .

, . . Clen 1, ... . . . . . ..

I . . , ., . - ,. . . , ' .

'(7 t z j konvenci-ji bodo s l e 2 e E i i z r a z i i m e l i s poda j navedrn i pomen: "Por.orska t e r j a t e v " pomeni u v e l j a v l j a n j e p r a v i c a l i zah tev , k i i z l i a j a jo iz enega a l i veE s l edeE ih vzrokov: a ) Zkod ki j i h povzroEi l a d j a z a r a d i t r E e n j a a l i na kakgen

S ) izgub 2iv . i jen j a l i t e l e s n i h poskodb , k i j i h , p o v z r o ~ i : l ad j a . . a l i , k i s o n a s t a l e i~ z v e z i s kori5Eenjem I-kd'je?;.. - . .

. . . - c).,.pomoEi. i n regevan ja ; d) pogodb o korii3Een ju a l i zakupu l a d je bodi$i': patom l a d j a r s k e

pogodbk a l i drugaee;

I . .

e ) pogodb o prevozu. b l a g a z l a d j o na osnovi ladSarsk6. . . pogodbe nak ladn ice a l i na drug naEin; . . . . . . . < . . 7 , ..

' f ) i zgub a l i pogkodb bzaga i n .p r t ' l j age , k i se preva$a , z . l a d j o ; . .

g ) genera lne h a v a r i j e ; . .

. I h): pomorskega p o s o j i l a ; i) vlaEenja ; I j ) p i l o t i r a n j a ; k ) bl.ags a l i m a t e r i j a l a k j a r k o l i dobav l jenega l a d j i za ko-

.ri3E.enje a l i vzdr2evanje ' l ad j e ; 1): grad.znj, p o p r a v i l ' a l i opreme l a d j e a l i nadomes t i l a z a r a - d i

z ad rzavan j a l a d j e ' v doku; j (

m ) plaE pove i j n iku l a d j e ; Eastnikom a l i posadk i ; n ) i zda tkov pove1:jnika Ladje i n i z d a t k o v k r c a t e l j a , . naroEni'ka

v 1adjassk:i pogodb i a . l i agents-na raEun l a d j e - a l i n jenega . . . l a s , t ,n ika ;

. 0) spor:ov o - : l a s t n i g t v u l a d j e ; : . . . .

p ) : s p o r o v . o s o l a s t n i ~ t v u , , p o s e s t i , i z k o r i g ~ a n j u a l i o p r av i cah n a , zas luzek od - iz lcor i3Eenja- l a d j e 77 s o l a s t n i g t v u ; : .

q), pornorskih. h i p o t e k f n i n ~ r t g a . ~ e - a ;

2 ) u ~ s t a v l j s n j e " e zadrgevan je l a d j e z odlokom p r i s t o j n e sodne o b l a s t i z a r a d i jamstva ponlorskih ter j a t e v t o d a ne rube2 l a d j e

I z a r a d i bzvr.5!-tve neke obsodbe.

3 ) " 0 s e b a ' ~ , 7 k l j u ~ u j e f i z i E n e 2.n p r av re osebe , zdruHenja oseb a l i k a p i t a l a kakor t u d i drZsvz, o r g a x javne uprave i n javne us tanove .

4 ) " P r e d l a g a t e l j " je oseba , k i 2x-di, da o b s t o j a ponorske t e r j a t e v v n jeno kory-st.

Ladjo, ki plove pod zastavo drZave pogodbenice se lahko ustavi na podroEju neke drZave pogodbenice samo zaradi poinorske terjatve. Ta konvencija z niEemer ne poveEuje ali zmanjguje pravic ali pooblastil, ki jih imajo drzave, javne ali lugke oblasti na osnovi svojih notranjih zakonov ali predpisov da ustavijo, za- drZe ali na kakgen drug naEin prepreEijo izp&ovitev ladje s svojega podroEja.

1) Pod pogoji postavljenimi z odredbami odstavka 4 tega Elena in Elena 10, predlagatelj lahko ustavi ali ladjo na katero se nanaga terjatev, ali neko drugo ladjo ki pripada tistemu, ki je ob Easu, ko je priglo do pomorske terjatve bil lastnik ladje, na katero se nank-Sa terjatev - Eetudi je ustavljena ladja pripravljena da iz$love - ne more se pa zaradi terjatev navedenih v.Elenu 1. pod toEkami o), p) in q) ustaviti druge ladje namesto tiste,na katero se nanagajo terjatve.

2) Predpostavlja se, da so ladje istega lastnika(Ee vsi dele5i ladje pripadajo isti osebi.

3) Ladje se ne sme ustaviti, niti zahtevati kavcije ali jamstva veE kot enkrat na kateremkoli podroEju sodne oblasti drzav pogodbenic zaradi iste pomorske terjatve od istega predlagatelja; Ee je bila ladja ustavljena na kateremkoli podroEju take sodne oblasti in je bila dana kavcija ali drugo jamstvo, da bi ladja lahko nadaljevala potovanje ali se izoghila tnki prepovcdi, se niti ta niti nobena druga ladja istega lastnika, ki bi jo hotel ustaviti isti predlagatelj zaradi iste pomorske terjatvelne sme ustaviti. Ladjo sodiSEe ali kakgna druga pristojna oblast osvobodi, Ee predlagatelj ne dokase pri sodi3Eu ali drugi pristojni oblasti, da je bila kavcija ali drugo jamstvo vrnjeno preje, kot je bilo izvrzeno naknadno ustavljanje, ali preje kot je priglo do upravizenega vzroka, da ustavitev lad je obvel ja.

4) Kadar se ladja najame in najemnik sam odgovarja za pomorsko terjatev, ki se nanaga na to ladjo, upnik lahko ustavi to ali drugo ladjo, ki pripada najemniku skladno z odrsdbani te konvencije. Ne more pa se ustaviti zaradi te pomorske terjatve kakgna druga ladja istega lastnika.

Odredba iz prejznjega odstavka se uporablja v vseh ostalih primerih, kadar za pomorsko terjatev odgovarja oseba, ki ni lastnik ladje.

Ladjo se lahko ustavi samo po odobritvi sodi3Ea ali pristojne sodne oblasti drZave pogodbeni~e~v kateri se ustavi ladjo.

Sodi5E.e ali druqa pristofna oblast na katere podroEju je bila

primeru zadostne kavcije ali drugega jamstva, razen kadar je bila ladja ustavljena zaradi pomorskih terjatev nagtetih v Flenu 1 toEke 01 in p). V tem primeru sodiSEc lahko dcvoli posestniku

-ladjet da jo ta izkoriSEa, Ee je dal zadostno kavcijo ali jamstvo. Lahko pa tudi drugaEe odloEi glede postopanja z ladjo dokler je ta ustavl jena.

V kolikor se stranke ne morejo sporazumeti o primerni kavciji ali drugem jamstvu, potem sodiSEe ali druga pristojna sodna oblast doloEi vrsto in vi3ino jamstvenega zneska.

Zahteva da se prekliEe prepoved potovanja v zameno za tako jamstvo se ne smatra niti kot priznanje odgovornosti niti kot odre- kanje od pravic zakonske omejitve odgovornosti lastnika ladje.

Vsi spori v zvezi z odgovornostjo predlagatelja za Skode, ki 'izhajajo iz ustavljanja ladje ali za stroSke v zvezi s kavcijo ali drugim jamstvom za osvohoditev ali prepreEitev ustqvljanja ladje, se urejujejo z zakonom drZave pogodbenice na katere ~odroEiu ie wriSlo do ustavliania ali zahteve DO le-tem. I Pravila postopka o astavljanju ladje, o dobivanju odobritve iz Elena 4 in vsa ostala vpraganja postopkm Zio katerih lahko pride zaradi ustavljanja, se urejujejo z zakonom drZave pogodbenice v kateri je priglo do ustavljanja ali zahteve po le-tem.

1) SodiSEa drZave v kateri je priglo do ustavljanja so pristojna, da odloEijo o predmctu spora: - Ee so pristojna glede na notranje pravo drgave, v kateri je I ~ri-glo do ustavl janja,

- v enem od sledeEih primerov: a) Ee predlagatelj stalno stanuje ali ima glnvni sede% svojega podjetja v drZavi, kjer so ladje ustavili; '

b) Ee terjatev izhaja iz drZave pogodbenice, v kateri je bila ladja ustavljena;

c) Ee je do pomorske terjatve priSio na potovanju med ustav- ljanjem lsdje;

d) Ee je terjatev posledica trEenja ali okoliZEin, ki so pred- videne v Elenu 13 Mednarodne konvencije za izenaEenje neka-

j/ terih pravil o trEenju ladij, podpisane v Bruslju 23. sept. I 1910. I

I e) Ee je terjatev posledica pomoEi ali rezevanja; I f) Ee je terjatev zajamEena s pomors!co hipoteko ali mortgage-om

jamstvo dano v smisiu Elena 5-zaradi preklica prepvedi tovanja ladje sluZi kot jamstvo za izvrzitev sodbe pristoj-

11%) bdredi-sodis~e ali druga pristojne sbdna oblast tistega- kraja,

i v katerem je bila ladja ustavljena. 3) Ee se stranke sporazumejo za pristojnost nekega drugega sodi3Ea

dil ali razsodigEa lahko sodi3Ee doloEi rok v katerem oseba, ki [ y 1.B: je zahtevala ustavitev ladje, mora vloZiti toZb~ o pre&net~x

I I bila ustavl j ena , . lahko zahtebaL razvel j avitev prepovedi Goto- I I

i I vanja ladje in vrnitev kavcije. , I 5) Ta Elen se ne uponablja v piimerih, za katerc veljajc odredbe

' I , ' I spremenjene konvencije o plovbi na Renu od 17.okt.1863.

elen 8.

1) Odredbe te konvencije bod0 veljale v drZavah pogodbenicah za vse ladje, ki plovejo pod zastavo drZav pogodbenic.

2) Ladje ki plove pod zastavo drZav nepogodbenic, se lahko ustavi na podroEju drZave pogodbeniee zaradi ene od terjatev naztetih

- - 3) Vsaka d;Zava pogodbenica pa lahko glede ugodnosti te konvencije

v celoti ali deloma prikrajga drZavam nepogodben-icam ali osebam,

zakonov drZave pogodbenice, ki se nanazajo na ustavljanje ladje na podroEju drZave.

Elen 9.

d.o toZbe, katera ne bi obstojala, Ee se izvzamejo odredbe iz te konvencije na osnovi zakona sodiZ%a, pred katerim se vodi spor.

Ta konvencija ne daje predlagatelju nikakrzne druge pravice do preganjanja razen tiste, ki je vkljuEena v sami konvenciji ali v Mednarodni IconvencSji o pomorskih privilegijih in hipotekah Ee le-ta pride v postev.

rztifikacijsklh listin ali pristopanjem postavijo sledeEe d

zaradi ene od pornorskih terjatev naztetj-h pod toEkami o) in I

p) Elena l o , anpak da za tako ustavljanje uporabijo svoj I

nacionel:?i z &.on. b) pravico da prvi odstavek Elena 3. ne velja za ustavljanje

1-adje ca njlhovem podroEju, kadar gre sa terjatve iz toeke q) Elelza 1,

- I Clen 11.

Visoke poqodbene stranke se obvezuie50, da bodc oredale razsodi3Eu I nnglede na obvexnosti visoklh pogodbenih strtinlr, ki so se ZPO- razunele, da svoje spore predajo Me6.narodnemu sodiSEu..

To konvencijo lahko podpiSejo drZave zastopane na Deveti diplomatski konferenzi za ponorsko pravo. Zelgijsko mi.nistrstvo za zunanje zadeve sestavi zapisnik o pcdpisovanju.

I

1 I e l e n 1 2 , 1'

poloZene pri belgijskem ~j.nistrstvu za zunanje zadqve, ki bo o tern polaganju obvestilo -me drZave, ki so podpisaie konvencifo ali k njej pristopile.

a) Ta konvencija bo z a ~ e l a i~elj~ti med tistima d\;ema drZavama, I druee ratifikaci j ske lis-kirc,

b) Za vsako dr.2~-vo podpisnicc, 'ri bo ratificirala l:cnvenci.jo po polaganju druge ra-tifilcaci jske Iistine , bo ?::ohVenci ja zaEela veljati gest mesecev po polagenju rati2i~acijske listink te, drzave ..

Cle? 15.

I( tej konvenciji lahlro pristopi vsz!;a drZava, ki ri b i l a zasto-

izjavah giecle p-is top^ bo o?s-,vFZene: kelgijsko ministrstvo za zunanje zadeve, I c i So o tern p~ dip?Lonatski noti cjvestilo vse . . .: , dr Eave , ki so pod~isale 1:orlvcncr:o (2 k n j e j pris-Lopile.

gest mesecev po prejemu obvestila o pristopanju -coda ne preje kot ie konvencija zaEela veljati skladno z cexedba:ni Elena 1 4 9 ) .

Vsaka . pogodbena je konvencija za bo prouEila vse

stranka lahko po preteku triletnega roka odkar .Eela ve3-jati, zahkeva sklicanje konference, ki predloye za apremembo te konvencije.

Vsaka drzava pogodbenica ki bi Zelela izkoristiti to pravico, bo o tem obvestila belgijsko viado, ki bo sklicala konferenco v roku Zestih mesecev.

konvencijo, potem ko je le-ta zaEela veljati. Ta odpove?; pa velja 5ele leto dni po tistem, ko je obvestilo o njej prejela belgijska vlada, ki o tem po.diplomatski poti obvesti.ostale dr 2ave : pogodbenice . . .

a) Vsaka pogodbena stranka lahko ob Easu ratifikacije ali p r i - stopanja h konvenciji alipo tern pismeno obvesti belgijsko . , .

vlado, da se ta konvencijz razteza na vsa ali nekatera nodroEia za katerih mednarodne oznose je odgovosna. Na teh

1 toda ne preje k6t je konvencija zaEela veljati za drZavo po-

ministrstvo za zunanje zadeve o prestanku upoaabe konvencije na navedenih podroEjih. Taka odpoved velja po nreteku eno-

ministrstvo za zunanje zadeve po diplomatski ppti obvestilo vse drHave, ki so podpisale konvencijo ali k njej pristopile.

MEDNARODNA KONVENCIJA 0 OMEJITVI ODGGVORNOSTI LASTNIKA MORSKIH LADIJ PODPISANA V BRUSLJU 10.0kt.1957 I

Lastnik morske ladje lahko svojc odqovornost za terjatve, ki izhajajo iz enega od sledeEih vzrokov, om~?ji na znesek doloEen s 3. Elenom te konvencije, razen kadar j e za dogodek: zaradi katerega je priglo do terjatve lastnik osebno kriv: a) smrti ali telesnih wogltodb oseb 1 c i se lzahaiaio na laclii za-

ladji; b) smrti ali telesnih poskodb vsake druge osebe na kopnem ali

na vodi,izgub ali Zkode na drugem premozenjv ali prekrgitev kakrgnihkoli pravic povzroEenih z delom, nemarnostjo ali krivdo oseb na ladji za katere je odgovoren lastnik,ali katere- koli osebe ki se nahajajo na ladji in za katere odgovarja lastnik pod pogojem, da se v zadnjem primeru delo, nemarnost ali krivda nana3ajo na plovb~ upravljanja z ladjo ali ne nakladanje, prevoz ali razkladanje tovora ali na vkrcavanje, prevoz ali izkrcavanje potnikov.

c) obveznosti ali odgovornosti vsiljene po zakonu, ki se nanaza , na odstranjevanje podrtin z dviganjem, odstranjevanjem ali uniEenjem potopljene, nasedle ali aapuSEene ladje ali stvari ki se nahajajo na tej ladji, kakor tudi vse obveznosti ali odgovornosti, ki nastanejo zaradi gkode, ki jo naredi rr~orska ladja na lugkih napravah, bazenih in plcvnih poteh.

2) Izraz Ite.lesne gkode" v tej konvenc? j i oznaeuje ter jatve, ki izhajajo iz smrti alitelesnih'po~kodb; izraz "materijalne . .

gkode" oxnaEuje vse ostale terjatve nav,edene v. prvem odstavku tegg .Elena.

3) ~asltnik :lad je je poobla3Een ome jiti: svo ],o odgovornost v primer-ih navedenih v Elenlt 1. tudi :+akrat kadar ;i-jeyova. odgovor- n6st izvira iz lastnigtva ali pose6iq.vanja ladje -ali ]~er On varuje ali iladziraladjo in Ee ni ,dokazana njegova kiivda ali ., krivda oseb .a%j;::k,atere odgovar j a. Q";,

,?E. - ..+ .-. ... -

4) Odredbe fega Elend" s e 'he nanasa jcj. na: :.... - . .

a) ter jatve ii. naslova pcmoEi in re3evan.j a ali prispevka za generalno., havari jo ; . - . . ..

b) .. terjetve , . &veljn)ke lcejc, Elsnov posadke ali drugih oseb v . . 'sluHbi lastnika' ladje .ki se na.hajajo na ladji, ali katerih dolZnosti so. V. zv>ezi s slu2bo na: :l:adji kakor tudi terjatve njih,ovih naslednikov a1.i upraviE:zn.cev, Ee lastnik po zakonu

'' ki se ga.. upo,rab$ j a v delovno pcgodbi ni poohla5Een., da ome j i svo jo od,govornost za te ter jatve ali Ee je na . osno,vi ' takega zakona poob'laZiEen, da one j i svo j o odgovornoit 'gamo na znesek, ki je . veE]i . od ti-stega, ki je dologen . . s Elenow 3

' te konvenci j e. 5 ) t e lastnik ladje- ima pravicc uvel.javiti svojo terjatev pr6ti

upniku za Zkodo, ki izha ja,. i z . istega dogodka, se n jihove

' I . .

medsebo jne ter jatve pobotajo; odredbe te konvenci j e' pa se upo9tevajo.samo z ozirom na medsebojni pstanek.

6) Po lex fori se odredi, kdo je dolgan dokazati, Ee je dogodek, zaradi katerega je prlSlo do terjatve posledica osebne krivde lastnika ladie ali ne.

7) Dejstvo da se zaprosi za omejitev odgovornosti se ne pomeni priznanja odgovornosti. 1

za vse terjatve za telesne in materijalne skode, ki so posledica istega dogodka brzz ozira na terjatve, ki so nastale eli bi mogle nastati zaradi drugesa dogodka.

2 ) Madar eerjatve izhajajoEe iz istega dogodka prekoraEijo mejo odgovornosti iz Elena 3 se lahko skupni znesek ki odgovarja tej omejitvi odgovornosti vlogi v en Sam fond omejitve.

3) Iz tako osnovanega fonda se plaEujejo samo tiste terjatve, ki se nanaKajo na omejitev odgovornosti.

4) Upniki za katere je fond osnovzn nimajo pravice terjatev do drugega p~emozenja lastnika, Ee jim je fond omejitve odgovornosti v rzsnici na razpolago.

1 ) Lastnik ladje lahko v primerih predvidenih v Elanu 1 omeji svojo odgovornost glede sledeEih zneskov: a) kadar je dogodek imel za posledico samo materijalno

gkodo v skupnem znesku -1000 frankov po toni prostornine ladje;

b) kadar so bile posledica dogodka samo telesne poSkodbe v skupnem znesku 3000 frankov po toni prostornine ladje;

c) kadar so bile posledica dogodka telesne in materijalne Zkode v skupnem znesku 3000 frankov po toni prostornine ladje; en del tega zneska v vlsini 2100 frankov po toni prostornine ladje je namenjen izkljuEno za poravnavo telesnih poSkodb, drugi del v vizi-ni 1000 frankov po toni prostornine ladje pa za poravnavo materijalnih 3kod; Ee prvi znesek ne zadostuje, da se v celoti poravnajo terjatve glede telesnih po2kodbt neporavnani ostanek teh terjatev konkurira s terjatvami materijalnih gkod, kadar se izplaEuje iz drugega dela fonda.

2) V vsakem delu fonda omejitve pride do delitve med upniki v sorazmerju z ugotovljeno vigino zneska njihovih terjatev.

3) ce je lastnik pred razdelitvijo fonda v celoti ali samo deloma poravnal terjatve iz 1, odstavka Elena 3 bo v odnosu na fond glede vizine te terjatve na istem kakor upnik Eigar terjatev je plaEal, toda samo pod pogojem Ee bi upnik terjatev katerega je plaEal, imel pravico do nadomestila p~ cjem po nacionalnem pravu dr3ave, kjer je fond osnolra.

4) Ce 1-astnik ladje ugotovi, da bi bil pozneje lahko prisiljen v celoti ali deloma plaEati eno od terjatev onenjenih v prvem cdstavku 1,Elena lahko sodiGEe ali druqa pristojna

o d t e g n ~ primeren znesek, da b i l a s t n i k l a d j e lahko pozne.je,, . u v e l j a v i l s v o j e prav ice p r o t i fondu 'pod . . ppgoj i omenjenimi v -

prejsnjem odstavku. . . . . . . . .

5 ) Da b i s e ugotovi la meja o d g o v o r n o s t i l a s t n i k a l a d j e j s e po odredbah t ega Elena vse 1adj.e izpod 300 t o n p r o s t o r n i ~ e ~ .

. . , . : . . . . . . . . . smat ra jo ko t da b i imzle takgno pros torn ino . . ,

6 ) Frank .omen jen v tem Elenu odgovar j a en 'ot i od - peti&e.sde:set. i n polmi. lkgrama z l a t a Ei:stine 900/1000. Znes'ek omenj'en v prvem: :odstavku t e g a Elena s e zamen ja' v-. nac2onalno va iu to - ' .

drZave v k a t e r i . se i ah teva ome j f t e v odgovorhosti g'lede- ria v rednos t .:te v a l u t e z - ozirom n a zgora-j doloEeno @noto na dan j ko j e l a s t n i k l a d j e osnoval fond omej i tve , i zp l aEa1 : ' a l i . iicdil .

- . odgovar j a joEo garancf j o skladno ' s - pravom t e drzave. . .

7 ) Za p r o s t o r n i i m s e v smislu t e -konvenci je smatra: . .

- za parne i n . d r u g e l a d j e na mehaniEni pogon n e t t o p r o i t o r - n ina poveEana s p ros to rn ino , k i j o zavzemajo'pogonski -

s t r o j i i n k i s e jo je o d b i l o od b r u t t o p ros to rn ine z a r a d i

- za vse o s t a l e l a d j e n e t t o p ros to rn ine . I

P r a v i l a k i se nanazaio na osnovanie i n r a z d e l i t e v e v e n t n a l n ~ q a -

,novan ' skladno z nacibnalnim pravom d r i a v e v k a t e r i j e fond w a da se p r i t e m n e pr izadene odredb 3 Elena 2 . odstavka te

'

1) V vseh pr imerih kadar je l a s t n i k p o o b l d E e n o m e . j i t i skojo. odgovornost 'na osnovi konvenci j e in kadar ' s o b i l i ' lad j a ,-

, . .,, . . .drusa. l a d j a a.li.. imovina, k i p r i p a d a i o istemu 3ast .n iku . . , .,.:, ,.:

- - --. - >

l j a n j u lahko s o a i ~ ~ e a l i druga n r i s t o j ~ a o b l a s t te drLave od red i osvoboditev l a d j e a l i drugega prembgenja a l i jamstva, Ee s e ugotovi , da je l a s t n i k l a d j e 2e d a l zadostno k a v c i j o a l i drugo jamstvo v v i z i n i zneska, k i je p o ' t e j konvenc i j i enak polnamrznesku njegove odgovornosti i n da s t a k a n c i j a i n jamstvo s tva rna na razpolaganje upniku skladno z njego- vimi pravicami.

7) Kadar i e v okolizEinah omenienih v 1. odstavku t e q a Elena

a ) v l u k i dogodka i z ka te rega i z h a j a t e r3a t ev ;

bo sodiZEe ali druga pristojna oblast odredila ukinitev prepovedi glede ladje, kavcije ali drugega jamstva omenjenih v 1. odstavku tega Elena.

3) Odredbe 1. in 2. odstavka tega Elena se uporabljajo takrat kadar je dana kavcija ali drugo jamstvo nizje od polnega zneska odgovcrnosti po tej konvenciji pod pogojem da bo za razliko dana zadostna kavcija ali drugo jamstvo.

4) Kadar je lastnik ladje dal tak znesek kavcije ali drugeqa jamstva, ki je z ozirom na konvencijo enak polnemu znesku njegove odgovornosti, takrat se bosta kavcija ali drugo jamstvo uporabila za izplaEilo vseh terjatev, ki izhajajo iz istega dogodka in za katere lastnik ladje lahko omeji svojo odgovornost,

5) Postopek v zvezi s tozbami ki so bile vloZene na osnovi odredb te konvencije in roki v katerih je treba te toZbe vloziti, se uredijo po nacionalnem pravu drZave pogodbenice v kateri se vodi postopek.

1) V tej konvenciji odgovornost lastnika ladje vkljuEuje tudi odgovornost ladje.

2) Odredbe te konvencije se bod0 glede pogojev iz 3. odstavka tega Elena uporabljale tudi za naroEnike prevoza v pomorsk2 pogodbi, ladjarja, ladjarja-poslovodjo v solastnigtvu kakor tudi za poveljnika ladje, Elane posadke in druqe usluzbence lastnika, naroEnika prevoza v pomorski pogodbi, ladjarja, ladjarja poslovodjo v solastniZtvu, kadar ti delujejo v okviru svojih pooblastil na isti naEin kot se uporabljajo glede samega lastnika in da skupni znesek omejene odgovornosti lastnika kakor tudi vseh omdjenih oseb za telesne in materijalne Zkode, ki izhajajo iz istega dogodka, ne bo prekoraEi1 zneske odrejene v 3. Elenu te konvencije.

3) Kadar je toZba vloZena proti poveljniku ladje ali Elanom posadke, oni lahko omejijo svojo odg~~vornost tudi Ee je hi1 dogodek iz katerega izha ja ter jatev 'GovzroEen po n j ihovi osebni krivdi. Ee pa je poveljnik ladje ali Elan posadke istoEasno tudi lastnik, sclastnik, naroEnik prevoza v pa- morski pogodbi, ladjar ali ladjar poslovodja v solastniZtvu se odredbe tega odstavka uporabljajo samo takrat, kadar je napako zakrivil poveljnik ladje ali Zlan posadke med sluZbo- van j em,

Ta konvencija se uporablja, kadar lastnik ladje ali neka druga oseba, ki ima po odredbah Elena 6 isto pravico, omeji ali poizkusa omejiti svojo odgovornost pred sodiZEem'ene od drZav pogodbenic, ali Ee poizkuSa osvoboditi lad jo ali druqo ust& jeno premozenje, kavcijo ali drugo jamstvo dano na podroEju ene od teh drZav.

Vendar ima vsaka drZava pogodbenica pravico, da v celoti ali '1 pogodbenico ali vsako osebo, katera med-tem ko skuSa omejiti svojo odgovornost ali doseEi osvoboditev ladje ali drugega ustavljenega premoZcnja, kavcije oziroma drugega jamstva v

slu odredb 5 Elena nima redneqa bivaligEa al: L' 2

zvezi s- kater; one iele omejiti svojo odgovornost ali katere osvoboditev Zele doseEi v zgoraj oznaEenem Easu, ne plove pod

Vsaka drZava pogodbenica si pridrzuje pravico, da odloEi katere druge kategorije ladij so izenaEene s pomorskimi ladjami glede '1 i

Ta konvencija bo odprta za podpisovanje drZavam, ki so bile zastopane na Desetem zasedanju diplomatske konference za po- 1

ali k njej pristopile.

1) Ta konvenciia bo zaEela veliati 3est mesecev DO ~olasaniu

brutto registrskih ton ali ueE skupne tonaZe. I

bo konvencija zaEela veljati 3est mesecev po plaganju njenih ratifikacijskih listin.

. .

pana-na Deseti dip.lomatski konferenci za pomorsko pravo.

Listine o pristopanju bodo polozene pri belgijski vladi, ki bo o tem po diplomatski poti obvestila vse drzave, ki so podpisale konvencijo ali so k njej pristopile. Za dr2avo ki pristopa h konvenciji, bo ta zaEela veljati Zest mesecev po dnevu polaganja njenih listin o pristopu, toda ne preje kot zaEne veljati konvencija po 1. odstavku Elena 11.

~saka visoka pogodbena stranka ima ob vsakem Easu pravico odpovedati to konvencijo potem, ko je ta za njo zaEela veljati. Ta odpoved pa postane veljavna gele po preteku enega leta ko bel- sijska vlada preime obvestilo o odpoveGi Q kateri po.diplomatski

11 pristopile.

1) Vsaka visoka pogodbena stranka lahko med ratifikacijo, pristopanjem ali po tem pismeno obvesti belgijsko vlado, da se bo ta konvencija uporabljala samo na nekaterih podroEjih za katerih mednarodne odnose je odgovorna. Konvencija se bo

uporabljala na teh podroEjih po preteku gestih mesecev od dneva ko belgijska vlada sprejme tako obvestilo, toda ne preje kot konvencija zaEne veljati za to visoko dr2avo pogodbenico. 2) Vsaka visoka drzava pogodbenica, ki je podpisala izjavo v

smislu 1. odstavka tega Elena, s katero se uporaba te konvencije raztezetna vsa ali samo na nekatera podroEja za

I katerih mednarodne odnose je odgovorna, lahko ob vsakem Easu i obvesti belgijsko vlado, da se prestane z uporabo konvsncije I na teh podroEjih. Ta odpoved zaEne veljati po preteku enega

leta od dneva ko belgijska vlada prejme obvestilo o odpovedi. I

Vsaka visoka pogodbena stranka lahko po preteku treh let odkar je konvencija za njo zaEela veljati zahteva sklicanje konference, kjer ae bo prouEilo vse predloge za spremembo te konvencije.

Vsaka visoka pogodbena stranka, ki bi Zelela koristiti to pooblastilo, obvesti o tem belgijsko vlado, ki bo sklicala konferenco v roku Zestih mesecev,

Ta konvencija zamenja ali razveljavi - glede odnosov me2 dr2a- vami, ki so jo ratificirale ali k njej pristopile - mednarodno konvencijo za izenaEenje nekaterih pravil o omejitvi odgovornosti lastnika morskih ladij, podpisano v Bruslju 25.avg.1924.

V potrditev tega so predpisana pooblagEeni opolnomoEenki pod-

Dano v Bruslju 10.okt.1957 v francoZEini in anglezeini v enem I izdala overjene prepise; oba teksta sta enako verodostojna. I

1) Vsaka drzava lahko med podpisovanjem, ratifikacijo ali pristopanjem k tej konvenciji formulira eno od rezerv iz 2.

2) Dovoljene so sledeEe rezerve: 2) pridrzati si pravico, da se izkkljuEi iz uporabe Elena 1 1. odstavek toEka cl :

;me jitve odgo;ornosti, ki se uporabl ja na lad jah izphd fil

in da se uvelJavi kot zakon ali da se njene odredbe uvrstijo v nacionalno zakonodajo v obliki skladni s to zakonodajo,

Z A K O N

~le je &ode zgodila na rnorfu ali na notranji plo!rnl

. .-.,: *.. .:,.. .. . 12. ELeh : . . .

-.; Me. :glede na' - prvi o&t~-vek - tega EIena vslja za povraEilo zaradi trEenja nastale bh-ode:

, . . . . .- 19. .CIen

; I. SPLOSNE DOLOCBE

..- I . . , . . . . . .

. . .

11. DOLZNOST IN PRAVICA RGEVANJA , 3. Elen

Pnveljnik ladje, ki kakorkoll zve. de 60 lludje, vf;tev$r v vojtii tudi, sovratnlke. na morju ali notrnnji plovni poli v smrtni nevarnosti. jim mora takoj 7, 1 1 4 - v&jo motno hitrostjo kreni~i ua pornor, Jim to, fe more, sporoEiti. in se lotiti reSevahja.

Pwveljnik ladie. ki je v nevarnosti, ima pravlco, da posvetovat~ju s povaljniki ladij, ki so rdgovo- rik aa njegov klic ra .pomoC, fe je tsko posvclovatnje mogok, izbcre izrned niih cno ali vet ladii, za katere rni:;li, da mu ~ ~ a j l a t j e pomagajo.

rtujejo.

- 926 -

. . . is. id&. . . .

r&o in p r e v d n o .

nim ickretiiriatorn za p m e t in rveze in z l kb&m sekrelar;a tom za naociao &mambo. , . . . . .

Jagri~lovaaske vojne ' ladje nl dovoljeao

I . . . .. . .. : . .

. . . ,

. TV. ..KAZENSKE DOLOGBE

. . , .

KONVENCIJA ZA IZENAEENJE NESATERLH PWAVIL o POMOEI IN RE~%VANJU NA MORJU. BRUSELJ 23. sept. 1910

Yudenje pomoEi in regevanje morskih ladij v nevarnosti, stvari z njih, vozninein prevoznine kakor tu6.i. vzajemna pomoE med ladjami, k i plavejo po mo~ju in no-iraanjih plovnih poteh,:so poi", vrZene sledeEim .odredbam, pri Eerner s e ne dela razljlk .izmed oheh. vrst pomoEi;niti ni vakno, kje sta bili porno5 in r,egevanje wotrebni . . .

. . . . . . . . . . : . . . .

elen 2.

Vsaka uspesna pomoE in regevac-je sta lahko praviEno nagrajeni. Ne daje pa se nagrade, kadar j e pomoE ostala brez koristnega rezultata. Vrednost ki se izplaEa koZ nagrada, ne more n i k c i f ~ preseEi vrednoski reSenih stvari.

Elen 3. >

Nobena pravica do nagrade ne pripada csebam, ki so pomagale proti izrecnemu in razumnemu odklanjanju pomoEi s strani ladje, kateri se je pomagalo.

VlaEilec ima pravico do nagrade saao takrat, kadar pri regevanju ladje katero vleEe ali v zvezi s tovorom nudi izredno pomoE, ki ni ~~popadena v pogodbi o vlaEenju.

Nagrado d-olgujejo tudi v primeru, kadar se pomaga ali reguje ladje, ki pripedajo istemu lastniku.

Elen 6 .

ViSina nagrade se doloEi z dogoy:orom mecl strankami in Ee to ne uspe potom sodi3Ea. Ma isti naEin se &oloEi tudi razmerje, po katerem je treba nagrado razdeliti med segevalce.

Eien l o .

ToZba za izplaEilc nagrade za regevanje zastara pa pseteku dveh let od dneva, ko je bilo resevanje konEano.

Vsak povel jnik larlje mora , vkolikor je , to mogoEe brez resne nevarnosti ?a svo jo . lastna ladjo, posadko in potnike, pomagati katerikoli tudi sovraHni Iad31-, ki )l:na morju grozi nesreEa. Lastnik ladje ne odgovarja za Zkodo iz prejgnjih .3.010Eb.

,. .., . . . .

Visoke pogodbene stranke katerih zakonodaja ne predvidevs kazni za krsenje doloEb iz prejgnjega Elena, se obveHejo, da bodo ukrepale ali svojim zakonodajnim organom predlozile, c7a ukre- nejo vse potrebno za prepreEitev krgenja zgoraj omenjenih doloEb. Pogodbene stranke bodo Eimprej kot je to mogoEe obvestile druga drugo o zakonih ali predpisih, ki He ohstojajo ali ki j i h bodo predloZilP v svojih drZavah zaradi predhodnih 6olnEh.

Ta konvencija se ne tiEe predpisov nacionalnega prava ali med- narodnih dogovorov glede organizacije pomoEi in re3avanja s strani oblasti ali koga drugega pod njenim nadzorstvom, 5e posebno pa ne velja za predpise o rosevanju ribizkega oro?!ja.

Ta konvencija se ne nanaga na,vojne ladje in na drzavne ladje, ki slu3ijo izkljuEno javnemu prometu.

~ o l o E h e te konvencije veljajo za vse zainteresirane, Ee laclja, ki pornaga ali reguje ali ladja kater f 4 e pcmagaali se jo reguje pripacla eni od .pbgc-xl!>enih strank.. -kakor tudi v vseh (11-ugih slu- Ea j ih preJvi.denih v nacionalnem pravu. Iz teya sledi:

1) da hi vdaka drgavna nogodbena stranka lahko vzajemno uporabljala te predpise v odnosu do zainteresiranih oseh, ki niso drZavne pogodbene stranke.

2) da se uporablja nacionalna zakonodaja in ne konvencija, kadar vse zainteresirane osebe pripadajo drZavi, pred katere sodiZZem se vodi spor.

4) da neglede na Zirge doloEbe nacionalnega prava velja Elen 11. samo za ladje, kF pri~adajo drZavam pogodbenih strank.

Vsaka od pogodbenih strank ima pravico, da v roku treh let odkar zaEne veljati ta konvcncija, zzhteva sklicanje nove kcnference za izboljganje predpisov in Zir3ega obsega njene uporabe. '

1 ! Oblast 1c.i bi ~'elela - izkoristiti to pravico; mora o tem obvestiti i ostale oblasti potom belgijslce vlade, ?ci bo sklicala konferenco 1 v teku Zestill mesecev.

Drzave ki niso podpisale te konvencije,. lahko pristnpijo Ee za to zaprosijo. 0 pristopu se diplomstskim notom obvesti belgijska vlada, ki o tern poroEa vsem ostalim vladam nogodbenih strank. Pristop zaZne veljati po ~reteku enomeseEnega roka, odkar je belgijska vlada odposlala obvestila.

Ta konvencija boratificirana. Po preteku naj'veE enega leta od dneva ~odpisovanja konvencije, belgi jska vlada. stopi v stik s pogodhenimi strankmi,. ki s o iz- ' javile, d;a so pripravljene rntificiratilconvencijo in jo uvelja- '

V primeru sporazuma se ratifikacije poloZijo v Rruslju, a konvencija zaEne veljati mesec dni po polaganju. Za drgave ki so bile zastopane na bruseljski konferenci, ostane Protokol odprt Se letd'

I dni. Po tem roku se ne more veE pristopiti h konvenciji skladno z dolnEbami Elena 17.

i 1 Elen 19. 1 1 V primeru da ena od poyodbcnj-h strank 'odpove to konvzncij.o, taka I: r l ~ l > o ~ e d Z ' T Z J ~ C v c l j a t ; i Sele po enem letu od dneva, k'n je bila

holgij ske vlada o tern obveZEena. Xonvenci ja, pave1 ja Se napycj za ostale pogf~dbene stranke . . .

LLOYD'S STANDARD FORM OF SALVAGE AGREEMENT. (APPROVED AND PUBLISHED BY THE COMMllTEE OF LLOYD'S)

No CURE-No PAY

On board the dated 19

IT IS HE= A C ~ ~ E D between Captaint for and on behalf of the Owners of the " " her Cargo and Freight and for and on behalf of (hereinafter d e d " thC 'Contractor "*2 : -

1. The Contractor agrees to use his &st endeavours to salve the and her cargo aild take them into or other place to be hereafter agreed with the Master, providing at 2lis own risk all prwer steam and other assistance and labour. The services shall be rendered and accepted as salvage services upon the principle of "no c u r m o pay" and the Contractors' remuaeration in the event of success shall be **£ , unless this sum shall afterwards be objected to as hereinafter mentioned in which case the remuneration for the services rendered shall be Exed by Arbitradon in London in the m m e r hereinafter prescribed: and any other difference arising out sf this Agreement or ihe operations thereunder shall be referred to Asbitration in the same way. In the event of the services referred to in this Agreement or any part of such services having been already rendered at the date of this Agreement by the Contractor to the said vessel or her cargo i t is agreed tbat the provisions cf this Agreement shali mutatatk mutandis apply to such services.

2. The Contractor may make reasonable use of the vessel's gear anchors silains and otber appurtenances during and for the purpose of the operations free of costs but shall not unnecess~dy damage abandon or sacrifice the same or m y other of the proper@.

3. Notwithstanding anything hereinbefore contained should che operations be o d y partially successful without any negligence ~2r want cf ordinzr;r skill md care on the part of the Contrzsctor

A- -- / -- - f See Ncre 1 below See Note 2 belaw *+ See Note 3 below

~cyres.-(l) Insert name of persan signing on behalf of owners of property to be =lved. The Master should .sign whasvm: possible.

(2) The Contractc;'~ name should alwass be inserted in Hne 3 and whenever t!e Agreementpis signed by the Master of the S31ving vessel or other person on LlhaLf of the ,-on?mctor the nzme qf the Master or other ?,ffson must aisz be !n.:~rl?d in l ip2 3,,beiore the word5 for and on behalf of. The words for En6 an behalf of sheuld be dcleted where a Contractor signs gersonalIy,

(3) If a t the tfme of the signing of this Agreement it is not possible to i:ii2? up@? the figure to be inserted in Clause 1 the space may be left blank as the quation of secmiw in dealt witb in Clause 4 and the Form nrovldes for the amount ,of remuneration, lf any, to be decided either by agreement or by Artirbitratron.

or of any person by him employed in the operations, and any portion of the Vessel's Cargo or Stores be salved by tEe Contractor, he shall be entitled to reasonable remuneration not exceeding a -sum equal to per cent of the estimated value. of the property salved at or if the propertg salved shall be sold there then Got exceeding the like percentage of the net proceeds of such sale after deducting all expenses and customs duties or other imposts paid or incurred thereon but he shall not be entitled to any further remuneration reimbursement or compensation whatsoever and such reasonable remuneratisa shall be fixed in case of difference by Arbitration in manner hereinafter prescribed.

4. The Contractor shall immediately after the termination of the services or sooner notify the Committee of Lloyd's of the amount for which he requires security to be given; and failing any 'such notification by him not later Ban 48 hours (exclusive of Sundays or other dam observed as general holidays at Lloyd's) after the termination of the services he shall be deemed to require security to be given for the sum named in Clause 1, or, if no sum be named in Clause 1, then for such sum as the Committee of

. Cloyd's ip j+Ar absolute discretion shall consider sutl?cient Such security &all be given in such :nanner and form as the Committee of Lloyd's in their absolute discretion may consider mfiicient but the C p h t t e e of Lloyd's shall hot be in any way responsible for rhe sdficizncy (whether in amount or otherwise) of any security accepbd by them nor for the default or insolvency of any person firm or corporation giving the same.

5. Pending the completion of the security as aforesaid, the Contractor shall have a maritime lien on the prop- salved for his remuneration. The salved property shdl not without the conseat in writing of the Contractor be removed from or the plice of safety to which the property is takefi by the Contractor on tbe completion of the, salvage services until securitg has been givkn to the Committee of Lloyd's as aforesaid. The Contractor agrees not to arrest or detain the property salved uliless the security be not given within 14 days (exclusive of Sundays or other days observed as general holidays at Lloyd'fis) of :he termination of the services (the Committee of Lloyd's not being responsible for the failure of the parties concerned to provide the required security within the said 14 days) or the Contractor has reason to believe that the removal of the property salved is contemplated contrary to the above agreement. In the event of security not being provided as aforesaid or in the event of any attempt being made to remove the properm salved contrary to this agreement the Contractor may take steps to enforce his aforesaid lien. The Arbitrator or Arbitrators or Umpire (including the Committee of Lloyd's if they act in either

LLOYD'S FORM OF SALVAGE AGREEMENT

capacity) appointed under Clauses 7 or 8 hereof shall have power in their absolute discretion to include in the amount awarded to the Contractor the whole or such part of the expenses incurred by the Contractor in enforcing his Iien as they shall think fit.

6. After the expiry of 42 days from the date of the completion of the security the Committee of Lloyd's shall call upon the party or parties concerned to pay the amount thereof and in the event of non-payment shall r&Iize or enforce the security and pay over the amount thereof to the Contractor unless they shall meanwhile have received wI.itten notice of objection and a claim for Arbitration from any of the pirties entitled a n 8 authorized to make such objection and claim or unless they shall themselves think fit to object and demand Arbitration. The receipt of the Contractor shall be a good discharge to the Committee of Lloyd's for any monies so paid and they shall incur no responsibility to any of the parties concerned by making such payment and no objection or claim for Arbitration shall be entertained or acted upon unless received by the Committee of Lloyd's within the 42 days above mentioned.

7. In case of objection being made and Arbitration demanded the remuneration for the services shall be fixed by the Committee of Lloyd's as Arbitrators or at their option by an Arbitrator to be appointed by them unless they shall within 30 days from the date of this Agreement receive from the Contractor a written or telegraphic notice appointing an Arbitrator on his own behalf in which case such notice shall be communicated by them to the Owners of the vessel and they shall within 15 days from the receipt thereof give a written notice to the Committee of Lloyd's appointing an Arbitrator on behalf of all the parties interested in the property salved; and if the Owners shall fail to appoint an Arbitrator as aforesaid the Committee of Lloyd's shall appoint another Arbitrator on behalf of all the parties interested in the property salved or they may if they think fit direct that the Contractor's nominee shall act as sole Arbitrator; and thereupon the Arbitration shall be held in London by the Arbitrators or Arbitrator so appointed. If the Ad~ieators cannot agree they shall forthwith notify the Committee of Lloyd's who shall thereupon either themselves act as Umpires or shall appoint some other person as Umpire. Any award of the Arbitrators or Arbitrator or Umpire shall (subject to appeal as provided in this Agreement) be final and binding on all the parties concerned and they or he shall have power to obtain call for receive and act upon any such oral or documentary evidence or information (whether the same be strictly admissible as evidence or not) as they or he may think fit, and to conduct the Arbitration in such manner in all respects as they or he may think fit, and to maintain reduce or increase the sum, if any, named in Clause 1, and shall if in their or his


opinion the amount of the security demanded' is excessive have power in their or his absolute discretion to condemn the Contractor in the whole or part of the expense of providing such security and to deduct the amount in which the Contractor is so conde~ihed from the salvage remuneration. Unless the Arbitrators or Arbitrator or Umpire shall otherwise direct the parties shall be a t liberty to adduce expert evidence on the Arbitration. The Arbitrators or Arbitrator and the Umpire (including the Committee of Lloyd's if they act

. , in either capacity) may charge such fees as they may think reasonable, m d the Committee of Lloyd's may in any event charge a reasonable fee for their services in connection with the Arbitration, and all such fees shall be treated as part of the costs of the Arbitration and Award and shall be paid by such of the parties as the Award may direct %tenst at the rate of 5 per dent per amurn from the expiradon of 14 days (exclusive of Sundays or other days observed as general holidays a t Lloyd's) after the date of publication of the Award by the Committee of Lloyd's until the date of payment to the Committee of Lloyd's shall (subject to appeal as provided in this Agreement) be payable to the fintractor upon the amount of any sum awarded after deduction of any sums paid on account. Save as aforesaid the statutory provisions as to Abitration for the time Wig in force in England shall apply. The' said Arbitration is herinafter in this. Agreement referred to as " the original Arbitration " and the Arb i t rh r or Arbitrators or Umpire thereat as " the original Arbitrator" or "the original Arbitrators " or "the Umpire" and the Award of such Arbitrator or Arbitrators or Umpire as " the original Award."

8. Any of the persons named under Clause 14, except the Committee of Lloyd's, may appeal from the original Award by giving written Notice of Appeal to the Committee of Lloyd's within 14 days (exclusive of Sundays or other days observed as general holidays at Lloyd's) from the publication by the Com- mittee of Lloyd's of the original Award; and any of the other persons named under Clause 14, except the Committee of Lloyd's, may (without prejudice to their right of appeal under the fbst part of this clause) within 7 days. (exclusive of Sundays or other days observed as general holidays at Lloyd's) after receipt by them from the Committee of Lloyd's of notice of such appeal (such notice if sent by post to be deemed to be received on the day following that on which the said notice was posted) give written Notice of Cross-Appeal t o the Committee of Lloyd's. As soon as practicable after receipt of such notice or notices the Committee of Lloyd's shall themselves alone or jointly with another person or other persons appointed by them (unless they be the objectors) hear and determine the Appeal or if they shalI


see fit to do so or if they be the objectors they shall refer the ' Appeal to the hearing and determination of a person or persons selected by them. Any Award on Appeal shall be h a l and binding on a l l the parties concerned. No evidence other than the documents put in on the original Arbitration and the original Arbitrator's or original Abritrators' and/or Umpire's notes and/or shorthand notes if any of the proceedings and oral evidence if any a t the original Arbitration shall be used on the Appeal unless the Arbitrator or Arbitrators on the Appeal shall in his or their discretion call for other evidence. The Arbitrator or Arbitrators on the Appeal may conduct the Arbitration on Appeal in such manner in all respects as he or they may thbk fit and may maintain increase or reduce the sum awarded by the original Award with the like power as is conferred by Clause 7 on the original Arbitrator or Arbitrators or Umpire to condemn the Contractor in the whole or part of the expense of providing security and to deduct the amount disallowed &om the salvage remuneration. And he or they shall also make such order as he or they may think fit as to the payment of interest (at the rate of 5 per cent. per annum) on the sum awarded to the Contractor. The Arbitrator or Arbitrators on Appeal (including the Com- mittee of Lloyd's if they zct in that capacity) may direct in what manner the costs of the original Arbitration and of Arbitration on Appeal shalI be borne and paid and may charge such fees as he or they may think reasonable and the Cornittee of Lloyd's may in any event charge a reasonable fee for their services in connection with the Arbitration on Appeal and all such fees shall be treated as part of the costs of the Arbitration md Award on Appeal and shall be paid by such of the parties as the Award on Appeal shall direct. Save as aforesaid the statutory provisions as to Arbitration for the time being in force in England shall apply.

9. (a) In case of Arbitration if no notice of Appeal be received by the Committee of Lloyd's within 14 days after the publication by the Committee of the original Award the Committee shall cail upon the party or parties concerned to pzy the amount awarded and in the event of non- payment shall realize or enforce the security and pay therefrom , to the Contractor (whose receipt shall be a good discharge to them) the- amount awarded to him together with interest as hereinbefore provided.

(b) If notice of Appeal be received by the Committee of Lloyd's in accordance with the provisions of aause 8 hereof they shall as soon as but not until the Award on Appeal has been published by them, call upon the party ar parties concerned to pay the amount awarded and ii~ the event of non-payment shall realize or enforce the


security and pay therefrom to the Contractor (whose ' receipt shall be a good discharge to them) the amount awarded to him together with interest if any in such manner as shall comply with &e provisions of the Award on Appeal.

(c) If the Award on Appeal provides that the casts of the original Arbitration or of the Arbitration on Appeal or any part of such costs shall be borne by the Contractor, such costs may be deducted from the amount awarded before payment is made to the Contractor by the Committee of Lloyd's, unless satisfactory security is provided by the Contractor for the payment of such Costs.

(d) Without prejudice to the provisions of Clause 4 hereof, , the Liability of the Committee of Lloyd's shall be

limited in any event to the amount of security held by ; them.

10. The Committee of Lloyd's may in their disaetion. out of the security (which they may realize or enforce for that purpose) pay.t~;the Contmctor on account before the publication of the original AwarcPandlbr of the Award on Appeal such sum as they may think reasonable on account of any out-of-pocket expenses incurred by him in connection with the services.

. 11. The ~ & t e r or other person signing this Agreement on ' behalf of the property to be sdved is not authorized to make

or give and the Contractor shall not demand or take m y payment . draft or order for or on account of the remuneration.

12. Any dispute between any of the parties interested in the ', property salved as to the proportions in &ch they are to provide

the security or contribute to the swn awarded or as to any other such matter shall be referred to and determined by the Committee of Lloyd's or by some other person or persons appointed by the Committee whose decision shdl be final and is to be complied with forthwith.

13. The Master or other person signing this Agreement on behalf of the property to be salved enters into this Agreement as. Agent for the vessel he r cargo and freight and the respective owners thereof and binds each (but not the one for the other or himself personaIIy) to the due performance thereof.

14. Any of the following parties may object to the sum zlamed in Clause 1 as excessive OT insufficient having regard to the services vrhich proved to be necessary in periorrning the Agree- ment or to the value of the property saIved at the completion of the operations and may claim ArMtxadon viz:+l) The Owners


of the ship. (2) Such other persons together interested as Owners and/or Underwriters of any part not being less than one-fourth of the estimated value of the property salved as the Committee of Lloyd's in their absolute discretion may by reason of the substantial character of their interest or otherwise authorize to object. (3) The Contractor. (4) The Committee of Lloyd's-Any such objection and the original Award upon the Arbitration following thereon shall (subject to appeal as provided in this Agreement) be binding not only upon the objectors but upon aU concerned, provided always that the Arbitrators or Arbitrator or Umpire may in case of objection by some only of the parties interested order the costs to be paid by the objectors ouly, provided ako that if the Committee of Lloyd's be objectors they shall not themselves act as Arbitrators or Umpires.

15. If the parties to any such Arbitration or any of them desire to be heard or to adduce evidence a t the original .Arbi*a- tion they shall give notice to that effect to the Committee of Lloyd's and shall respectively nominate a person in the United Kingdom to represent them for all the purposes of the Arbitration and failing such notice and nomination being given the Arbitrators or Arbitrator or Umpire may proceed .a$' if the parties failing to give the same had renounced their right to be heard or adduce evidence.

16. Any Award, notice, authority, order, or other document signed by the Chairman of Lloyd's or any person specifically authorised by Resolution of the Committee of Lloyd's for the purpose shall be deemed to have been duly made or given by the Committee of Lloyd's and shall have the same force and effect in ali respects as if i t had been signed by every member of the Committee of Lloyd's.

For and on behalf of the For and on behalf of the Contractor Owners d property to be

salved

(To be signed either by the (To be sign& by the Master Contractor personally or by or other person whose name the Master of the salving is inserted in line 1 of ikis -iressel or other person whose Agreement.) name is inserted in line 3 of this hreement.)

L a e n - bisl tdagar w0)e za dd@&! u Blovnih objektor, letsil, n-ve r r p m in tp.

vora in drugih dvari (v nadalinjem bt?oedilu: atvaPi), kt so a@ Wof~ile v jugaslwanskem obalnem m a in v d a h Nxslwwlsbih notranfih plovriih pot&

I)oldbe tega mkom vdjaja ustrezno tudf re dat- m j e pota@iaih lrvea jugmkwatskega e a l - W a marja in voda jugosIovanskih- notranjih piovllih ~ o t l b je stvar ddbena lastnioa .ali Ee ima. no njej

ja vroM vabib, ne Jzbvi kapibnGIi da mmerava d v i i t i go(opljeno stvx, ali no zaenf! dvigati stvaPi

mku. k1 mu je za to doIoCm, oajroma (.e dviganja, ki ga je usrostrvlt aU opustil. b r a upravi?c.nega radogr ne n w i e v -90 dneh od Cncva, kl m u kapititn~jv vrdi vahlo, naj delu nadaljuje. . r ' .

+ Steje se, da nczrlani upbravitener nfma n:hrnena dv-ti potopljeoe stvari, Ce sc v .kti~ih nrslsecih rxf the+& ko mu kapitdja vrdi vgbil~t (24. E k r i ) , rbe

zgltlsi pri kapitamjl in ne pd&i dukarov, da irru . . pravico dvigniti potopljrno rtvor

Vabllo kapitauijr iz drug* in tretjw odshvka kg6 Uena mora nevajati: ptUQljeno Ytvar, kraj, kjer Mi, ia opc,u1rih na pmldice iz pl-vega &lrvlte kga elena, kf bodo nastale, Pe se rrpraviEenec vabilu nr bi odzval

Ce ao potrebna za dviganje ptopljene stvari po- aebna navtitna ia W f n a mredstvti in posebaa a- kwnmt, rune tujt upradEenec all jugdovanski upra- vim U nfmr -4abh. &mma stmbvnostf, proputftf WiSan~e mop -lse stud ir ebslntm mmja di fi voda natraajih plwnih poti le jagislo- vaeslel Wovni mgadzedji, let $1 ja: ~ t o v n i wedmet dvi- potdpdjknih a t e , ali U n i drugi jugm2o- vanaki gravni weld. brt se po stalutu atf pravlHh U- kvarja j podvodlnfrn reziskovanjem In dvigunjern po- topifcmih sSvsrri rn b a taka &va oairoma strdcov- n&.

Kapitmija lahka & m o U tujemQ bpravi&ncu. ber m all s pm&vanaJem dmge tule h jzpd- njuje ojc? iz pmega arbetado Qga €lena, dvigw3 ~ w S ~tvaq.

LITERATURA

Lowdens & RUDOLF:' The Law o f G e n e r a l Average, 9 . i z d . London 1 9 6 4

D r . I v i c a Jankovec: Pomorske H a v a r i j e , Beograd 1965

L a d i s l a v TambaEa : Pomorske h a v a r i j e , s k r i p t a , 1962

V i c t o r Dover: A Handbook t o Mar ine I n s u r a n c e , London 1970

P l i n i o Manca : S t u d i d i d i r i t t o d e l l a n a v i g a z i o n e , Vol. 111. Milano 1962.

Nac r t P r i j e d l o g a z a donobenj e P lov idhenog z a k o n i k a , d i o pro- grama dovr8en do 30 .VII .1969.

Gavro Badovinac: Ugovori o i s k o r i s t a v a n j u pomorskih b rodova , Zagreb , 1 9 7 0

Marsden: The L a w o f C o l l i s i o n s a t s e a , London 1961

Kennedy: :

F e r r a r i n i :

V o l l i :

C i g o j :

Waknada 5 t e t . e u s u d a r u b rodova , Zagreb , 1968

On c i v i l S a l v a g e 1958

I l i s o c c o r s o i n mare , Mi lano , 1970

A s s i s t e n z a e s a l v a t a g g i o , Padova 1957

H a v a r i j e pomorskega p r a v a , P r a v n i k 11-12/1956

:<:.$@i;;-... 7 .,.:7z. .

S A D R Z A J

I.-DIO - AVARIJE

I

I Uvod 1

I Pod je l a pomorskih a v a r i j a

POSEBNA (PARTIKULARNA) A V A R I J A 2

Podj e l a p a r t i k u l a r n i h a v a r i j a 2

P a r t i k u l a r n a a v a r i j a i o s i g n r a n j e 5 -

T v n 4 k n ~ r i r l n k n v ~ n i a 7

Klauzula o nemarnost i (Inchmaree C lause ) 1 0

F r a n s i z e - Klauzula b r . 11 i 1 2 11

Nemarnost ( Negligence 11

Skr ivena mana , ( l a t e n t d e f e c t 13

L i n e r Negligence % Addi t i ona l P e r i l s C 1 . 1 4

Primj er obraEuna p a r t i k u l a r n e a v a r i j e 17

Z A J E D N I C K A (GENERALNA) A V A R I J A 19

H i s t o r i j s k i o s v r t 19

Uvod 19

Po j am 2 1

~ o r k - ~ n t w e r ~ s k a P r a v i l a 195 0 2 2 - - P r a v i l o tumaEenja 23

P r a v i l o "As1 23

P r a v i l o "B"

P r a v i l o "C"

P r a v i l o "Dl'

P r a v i l o "EM 2 6

F ~ a v i l o "F" I

P r a v i l o "G"

1 F r a v i l o I - I zbac ivan j e t e r e t a 28

I P r a v i l o I1 - S t e t e zbog i z b a c i v a n j a i i r t v o v a n j a z a za jedn iEki s p a s 2 8

P r a v i l o I11 - GaBenje p o i a r a n a brodu

P r a v i l o I V - Rezanje o l u p i n a

P r a v i l o V - Namj e r n o nasukan j e

P r a v i l o V I - P r e o p t e r e e e n j e j e d a r a i sl. 31

P r a v i l o V I I - S t e t a na s t r o j e v i m a i kot lovima 31

P r a v i l o V I I I - Trogkovi o d t e r e E e n j a nasukanog broda i s t i m e vezane g t e t e 3 2

P r a v i l o I X - Brodski p redmet i i z a l i h e upo- t r e b - l j e n i kao g o r i v o 32 '

P r a v i l o X - Troskov i u l u c i s k l o n i b t a i t d . 32

P r a v i l o X I - PlaEe i i z d r i a v a n j e posade i d r u g i t r o B k o v i u l u c i p r i b j e i i s t a 36

P r a v i l o X I 1 - S t e t e na t e r e t u p r i i s k r c a v a n j u 3 8

P r a v i l o X I 1 1 - Odbic i t r o s k o v a popravka 38

P r a v i l o X I V - Privremeni p o p r a v c i 40

P r a v i l o XV - Gubitak v o z a r i n e 4 1

~ r a v i l o X V I - Iznos k o j i s e nami ru je za izgub- l j e n i ili i r t v o v a n i t e r e t 42

P r a v i l o X V I I - V r i j e d n o s t i d o p r i n c s a 43

P r a v i l o X V I I I - S t e t e broda 44

P r a v i l o X I X - N e p r i j a v l j e n i i pogreSno p r i - j a v l j e n i t e r e t 45

P r a v i l o XX - P r i b a v l j a n j e s r e d s t a v a 45

P r a v i l o X X I - Kamate na g u b i t k e namirene u G / A 45

P r a v i l o X X I I - Postupak s a pologom u novcu

A v a r i j e B t e t e i froBkova

I. A V A R I J E STETE

1. Zr tvovan j e t e r e t 8

I z b a e a j t e r e t a

PoSar i g t e t e na t e r e t ~

S t e t e kod p rekrcavan j a

2 . Z r tvovan je broda

S i d r a i l a n c i

P rob lemat ika u v e z i n a s u k a n j a

11. AVARIJE TROSKOVA 5 1

1. TroZkovi spasavanj a 5 1

2. Troskovi luke sklonista 5 1

3. Substituirani tro5kovi 5 3

LIKVIDACIJA GENERALNIH AVARIJA

VJEROVNICKA - AKTIVNA MASA DUZNICKA - PASIVNA MASA

OSIGURANJE PLACANJA KONTRIBUCIJE

TEHNIKA LIKVIDACIJE GENERALNIH AVARIJA

I DIO - PRIUZ DOGADJAJA I1 DIO - PRAVNA RAZMATRANJA I11 DIO - VJEROVNICKA MASA IV DIO - DUZNICKA MASA V DIO - ZAKLJUCNA BILANSA VI DIO - OBRACUNSKA SALDA

I1 DIO - SUDARI

POJAM

Udar. Dodir. Pojam broda

Medj unarodni propisi

Nacionalni propisi

Steta

OSteEenik, 5tetnik

Odgovornost za Stetu

KATEGORIZACIJA SUDARA

I. Sudari kod kojih nema odgovor,nosti za Stetu

11. Sudari kod kojih postoj i odgovor~rlost za 5 t e t u

1. vanugovorna odgovornost

"In the agony of collision"

2. Ugovorna odgovornost

NAKNADE STETE

POJEDINI SLUCAJEVI NAKNADE STETE

1. BROD

2. TERET

3 . OSOBE

4 . VOZARINA I OSTALO

5 . OgraniEenje o d g o v o r n o s t i

111 D I O - SPASAVANJE --

PREDMET SPASAVANJA

S p a s a v a n j a l j u d s k i h i i v o t a

Spasavan je imovine

S a m o i n i c i j a t i v n o s p a s a v a n j e ,

Ugovorno s p a s a v a n j e

NAGRADA ZA SPASAVANJE

D l 0 BA NAGRADE

ZASTRRA

NADLEZNOST SUDA I PRIMJENA PRAVA

VADfJENJE POTONULIH STVARI

D o d a t a k

P r a v i l a Y.A.P. s l o v e n s k o b e s e d i l o 7 7

York -Anwerp Rules - e n g l e s k i t e k s t 87

G e n e r a l Average D e p o s i t R e c e i p t 89

Lloyd's S tandard Form o f A r b i t ~ t a L i o n Agr-eement i n c a s e s o f c o l l i s i o n 9 1

Mednarodna Konve11ci.j a za i zenaEen j e n e k a t e r i h p r a v l l o t r E e n j u l a d i j - B r u s e l j 23.9.1910 94

Mednarodna Konvenci ja o i z e n a E e n j u n e k a t e r i h p r a v i l o o m e j i t v i o d g o v o r n o s t i l a s t n i k a morske l a d j e - B r u s e l j 25.8.1924 9 8

Mednarodna Konvenci ja za i z e n a z e n j e n e k a t e r i h p r a v i l o c i v i l n i p r i s t o j n o s t i za t~a i .en je B r u s e l j 10 .5 .1952. 104

Mednarodna Konvenci ja za i z e n a E e n j e n e k a t e r i h p r a v i l o k a z e n s k i p r i s t o j n o s t i v p r imeru t r E e n j a i n druge n e s r e e e med p lovbo - B r u s e l j 10 .5 .1952. 108

?<ednayadna Xonvenci j a za izenaEen j e n e k a t e r i h p r a v i l o zaEasni u s t a v i t v i morskih l a d i j - B r u s e l j 10.5.1952 11'1

Hednarodna Konvencija o o m e j i t v i o d g o v o r n o s t i l a s t n i k a morskih l a d i j - B r u s e l j 10.10.1957 1 1 7

Zakon o p o v ~ a E i . 1 ~ - 5 k o d e z a r a d i t r E e n j a l a d i j .

U r . l i s t SFRJ Z t . 11/1966 z dne 15.3 .1966. 1 2 4

Zakon o r e g e v a n j u na morju i n n o t r a n j i h p l o v n i h potell U r . l i s t SFRJ S t . 11/1966 z dne . ,. L O . 3. 1 9 6 6 125

Ko;lvencija z a j-zenaEenj e ne lca te r ih p r a v i l o pomoEi i n reSevanju na morju - B r u s e l j 23.9.2910

L!-oyd's S tandard Form, of Salvage Agreement

Zakon o d v i g a n j u p o t o p l j eniil s t:rari ( i z - v leEek) U r - l i s t SFRJ 5t. 11/1966 z <.ie 16 .3 .1966,

S a d r i a j 142

E r a t a c o r r i g e

Na s t r , 24. 1 0 r e d odozdoia s t o j i "EXDO" a niora. b i z i i "BROD"

N a s w . 2 6 . u PXAVILO E s t o j i na k r s j u :' TO U V A Z I " a mora b i t i TO TRAZI"

N a s t r . 3 2 . u PRAVILO V I I I s t o j i "TR3sl<OVI OPTERECENJA"

a more b i t i " T R O S K O V I ODTE3ECENJA:1.

· 2017-01-13 · i i -- 2 - grupe, medjusobno iskljueuju, dakle, avarijzi je ili generalna ili...

Documents