2013. strategija za mlade op ine kalesija · hadzici kalesija sapna osmaci teoèak modrica doboj...

Petak, 31.12.2010. godine SLUŽBENI GLASNIK OP INE KALESIJA Broj 10 Strana 134S

TR

AT

EG

IJA

ZA

ML

AD

E O

PIN

E K

AL

ES

IJA

SA

AK

CIO

NIM

PL

AN

OM

20

11

.-2

01

3.

STRATEGIJA ZA MLADEOP INE KALESIJA

SA AKCIONIM PLANOM2011. – 2013.

Kalesija, decembar 2010.

Bosna i HercegovinaFederacija Bosne i Hercegovine

Tuzlanski KantonOp ina Kalesija

Op inski na elnik

Bosnia and HerzegovinaFederation of Bosnia and HerzegovinaTuzla CantonKalesija MunicipalityMayor of the Kalesija Municipality

124


TR

AT

EG

IJA

ZA

ML

AD

E O

PIN

E K

AL

ES

IJA

SA

AK

CIO

NIM

PL

AN

OM

20

11

.-2

01

3.

SADRŽAJ

SADRŽAJ ............................................................................................................................. 135OP INA KALESIJA – OSNOVNI PODACI ................................................................................ 1361. ANALIZA STANJA................................................................................................... 1382. PRISTUP RJEŠAVANJU PROBLEMA ........................................................................ 1393. OPIS TRENUTNOG POLOŽAJA MLADIH .................................................................. 1424. PLAN DJELOVANJA PO OBLASTIMA ....................................................................... 1434.1. Zapošljavanje i poduzetništvo ............................................................................... 143

Analiza stanja.................................................................................................................. 143Problemi mladih ............................................................................................................. 146Podjela problema po bitnosti i hitnosti njihovog rješavanja ............................................ 146Plan djelovanja ............................................................................................................... 147

4.2. Obrazovanje mladih ............................................................................................. 151Analiza stanja.................................................................................................................. 151Problemi mladih ............................................................................................................. 153Podjela problema prema hitnosti i bitnosti njihovog rješavanja ...................................... 154Plan djelovanja ............................................................................................................... 155

4.3. Zdravlje mladih ..................................................................................................... 159Analiza stanja.................................................................................................................. 159Problemi mladih ............................................................................................................. 160Podjela problema po bitnosti i hitnosti njihovog rješavanja ............................................ 161Plan djelovanja ............................................................................................................... 162

4.4. Kultura življenja i sigurnost mladih ....................................................................... 165Analiza stanja.................................................................................................................. 165Problemi mladih ............................................................................................................. 166Podjela problema po bitnosti i hitnosti njihovog rješavanja ............................................ 167Plan djelovanja ............................................................................................................... 168

4.5. Sport i kultura....................................................................................................... 176Analiza stanja.................................................................................................................. 176Problemi mladih ............................................................................................................. 179Podjela problema po bitnosti i hitnosti njihovog rješavanja ............................................ 179Plan djelovanja: .............................................................................................................. 180

4.6. eš e mladih u društvenom životu ..................................................................... 182Analiza stanja.................................................................................................................. 182Problemi mladih ............................................................................................................. 183Podjela problema po bitnosti i hitnosti njihovog rješavanja ............................................ 184Plan djelovanja ............................................................................................................... 185

5. SAŽETAK ............................................................................................................... 1905.1. Pregled troškova po oblastima i godinama ........................................................... 1905.2. Provo enje i monitoring ....................................................................................... 190


TR

AT

EG

IJA

ZA

ML

AD

E O

PIN

E K

AL

ES

IJA

SA

AK

CIO

NIM

PL

AN

OM

20

11

.-2

01

3.

OP INA KALESIJA – OSNOVNI PODACI

Kalesija je grad i sjedište istoimene op ine u sjeveroisto noj Bosni u podru ju gornjegtoka rijeke Spre e, u njenoj aluvijalnoj ravni i južnim obroncima planine Majevice, tesjevernim rubnim dijelovima Javornika.1

Op insko podru je danas ima površinu od 201 km² i ini 0,39% teritorije Bosne iHercegovine.2 Prema veli ini teritorije Kalesija spada u red ve ih op ina u Tuzlanskomkantonu i obuhvata 7,5% njenog teritorija.3 Ima povoljan prirodno-geografski položaj. Prekonjene teritorije prolazi magistralna putna saobra ajnica Tuzla – Zvornik, kao i željezni kapruga Tuzla – Živinice – Kalesija – Zvornik. Zahvaljuju i geografskompoložaju, podru jeKalesije ima dobru komunikacijsku vezu sa sjeveroisto nom Bosnom, ali i sa ostalimdijelovima Bosne i Hercegovine.

Dužina kategorizirane putne mreže iznosi 95 km, dok je gustina ove mreže napodru ju op ine 47,26 km/100 km², što je znatno iznad gustine modernizirane mreže u BiH.4

Prirodni resursi sa kojima raspolaže op ina su ugalj, nemetalni minerali, poljoprivrednozemljište i šume, koji uz racionalno korištenje mogu predstavljati važan oslonac za budu irazvoj op ine.

1 S. Halilovi , M. Zuli ; „Kalesija: crtice iz kulturno-historijske prošlosti“, Kalesija, 2003., str. 11.2 Federalni zavod za statistiku, „Kanton Tuzla u brojkama“, Sarajevo, 1999., str. 5.3 Isto.4

Pored kategoriziranih puteva, op ina Kalesija ima i razvijenu mrežu nekategoriziranih puteva, od kojih su svi asfaltirani.

JABLANICA

HADZICI

KALESIJA

Sapna

Osmaci

Teoèak

MODRICA

DO BO J

GRADACAC

GRACANICASREBRENIK

LOPAREUGLJEVIK

TUZLA

KALESIJA

ZIVINICE

SEKO VICI

LUKAVAC

BANOVICI

ZAVIDOVICI

ZEPCE

MAGLAJ

TESANJ

TESLIC

ZENICA

KAKANJ VARES OLOVO

KLADANJ

VLASENICA

BRATU NAC

SREBRENICA

PRNJAVO R

CELINAC

KOTOR VAROS

SKENDERVAKUF

JAJCE

TRAVNIK

N.TRAVNIK VITEZ

BUSOVACA

BUGOJNO

D.VAKUF

SIPOVO

MRKO NJIC GRAD

BANJA LUKA

KUPRES

GLAMO C

G.VAKUF

FOJNICA

LAKTASI

PRIJEDOR

SANSKI MOST

BOSANSKIPETROVAC

DRVAR

BOSANSKOGRAHO VO

LIVNO

KL JUC

KONJIC

PROZOR

KISELJAK

KRESEVO

VISOKO BREZA IL IJAS

PALE

GORAZDE

ILIDZA

N.G RAD

VOGOSCA

CENTAR STARIGRAD

NO VOSARAJEVO

BOSANSKISAMAC

MOSTAR

SIROKI BRIJEG

ÈITLUK

LJUBINJE

NEVESINJE

STOLAC

KALINOVIK

TRNOVO

SOKOLAC

RO GATICA

HAN-PIJESAK

CAZIN

VELIKA KLADUSA

BOSAN SKAKRUPA

BIHAC

BOSANSKADUBICA

BOSANSKAGRADISKA

BOSANSKIN OVI

BOSANSKI BRO D ODZAKSRBAC

DERVENTA

CAJNICE

VISEGRAD

ZVORNIK

RUDO

FO CA

GACKO

BIL ECA

TREBINJE

NEUM

CAPLJINA

Jadransko more

L JUBUSKI

G RUDE

POSUSJE

TOMISLAVGRAD

ORASJE

BRCKO

BIJELJINA


TR

AT

EG

IJA

ZA

ML

AD

E O

PIN

E K

AL

ES

IJA

SA

AK

CIO

NIM

PL

AN

OM

20

11

.-2

01

3.

Op inu Kalesija ini 40 naseljenih mjesta organiziranih u 21 mjesnu zajednicu (MZ).5

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 1991. godine, op ina je imala 41.809 stanovnika,od ega 33.137 Bošnjaka, 7.659 Srba, 35 Hrvata i 978 ostalih. Za vrijeme i nakon rata došlo jedo zna ajnih promjena u demografskoj strukturi stanovništva op ine, dok je trenutni brojstanovnika za oko 4,7% manji u odnosu na posljednji popis stanovništva.6 Promjene do kojihje došlo u starosnoj strukturi stanovništva op ine se odnose na zna ajno smanjenje u eš astanovništva mla e životne dobi (od 0 do 14 godina starosti) u ukupnom stanovništvu, te napostepeno pove anje udjela starijih od 65 godina. Prema raspoloživim podacima, sadašnjustrukturu stanovništva karakterizira zna ajan procent radno sposobnog stanovništva (od 15do 64 godine starosti). Udio stanovnika do 14 godina starosti u ukupnom stanovništvu iznosi23%, što je nešto ispod granice koja definira reproduktivnu sposobnost stanovništva (25%stanovništva do 14 godina starosti).

5Mjesne zajednice su: Vukovije Donje, Vukovije Gornje, Tojši i, Kika i, Seljublje, Hrasno, Rainci Gornji, Rainci Donji, Miljanovci, Dubnica,

Jaji i, Prnjavor, Kalesija Centar, Kalesija Gornja, Memi i, Bulatovci i Goj in, Jeginov Lug, Brda, Zates i Sara i,6

S obzirom da je površina op ine zna ajno smanjena, jedan dio stanovništva prijeratne op ine Kalesija ostao je da živi u RS.


TR

AT

EG

IJA

ZA

ML

AD

E O

PIN

E K

AL

ES

IJA

SA

AK

CIO

NIM

PL

AN

OM

20

11

.-2

01

3.

1. ANALIZA STANJA

Kreiranje i razvoj omladinske politike op ine Kalesija temelji se na preporukamarelevantnih evropskih dokumenata (Evropska povelja Vije a Evrope o u eš u mladih u životulokalne zajednice, Bijela knjiga evropske komisije, 11 indikatora omladinske politike Vije aEvrope i Evropskog omladinskog foruma) i rezolucije o mladima u BiH (Službeni glasnik BiH,broj 12/03).

Od oktobra 2003. godine uspostavljeno je mjesto referenta za mlade op ine Kalesija.Osnovni cilj jeste uspostavljanje redovne komunikacije i saradnje s omladinskimorganizacijama, vije ima u enika, neformalnim grupama mladih ljudi i uspješnih pojedinaca,te drugim vladinim i nevladinim strukturama koje se bave pitanjem mladih.

Budžetom op ine Kalesija za 2007. godinu prvi put je planirana posebna budžetskalinija namijenjena mladima koja uklju uje finansiranje projekata nevladinih organizacija kojese bave pitanjima mladih i finansiranje malih projekata pojedinaca i neformalnih grupa uvisini od 64.000,00 KM.

Kriterije za finansiranje projekata pojedinaca i neformalnih grupa definirali su lanoviKomisije za odabir projekata za finansiranje projekata neprofitnih organizacija.

Od školske 1997/98 godine redovno se dodjeljuju stipendije u enicima/cama srednjihškola i studentima/cama visokoškolskih ustanova.

Od školske 2005/06 godine dodjeljuju se i stipendije u enicima/cama generacijeosmogodišnjeg i srednjoškolskog obrazovanja.

Od 2003. do 2007. godine jedina registrovana organizacija mladih je Asocijacijamladih op ine Kalesija «AMOK» iz Kalesije. To je nezavisna, nevladina i nestrana kaorganizacija koja djeluje i radi na podru ju op ine Kalesija i šire, a svojim djelovanjempomaže i doprinosi poboljšanju položaja mladih na socijalnom, kulturnom, sportskom idrugim poljima tj. u drugim sferama i segmentima. «AMOK-u» je krajem 2006. godinedodjeljena prostorija u Domu mladih koja je uz pomo GTZ-a ure ena i data na raspolaganjemladima op ine Kalesija. Op ina Kalesija ima izuzetno dobru saradnju sa ovomorganizacijom, a više lanova ove organizacije sudjelovalo je u istraživanju o potrebamamladih kao anketari - volonteri.

Krajem 2007. godine osniva se omladinska organizacija «CEZAM» iz Tojši a, a u toku2008. godine još dvije organizacije mladih, «DOM» Rainci Gornji i «OM» Kika i, što je i biojedan od ciljeva prethodne Strategije za mlade.

Na podru ju op ine se nalazi deset objekata koji su nekada predstavljali domovekulture. Ve ina tih objekata je devastirana ili se djelovi koji su sanirani koriste u druge svrhe.

Saradnja izme u Op ine Kalesija i GTZ-a ostvaruje se od 2004. godine. Njema kodruštvo za tehni ku saradnju (GTZ) jeste institucija Vlade SR Njema ke, koja u BiH, izme uostalog provodi projekat «Izgradnja i podrška srukturama u omladinskom sektoru» kaosastavni dio Ugovora o saradnji izme u njema ke i bh. Vlade.

Cilj saradnje jeste stvoriti sredinu koja je usmjerena ka mladima i u kojoj su mladiodgovorno uklju eni u stvaranje bolje budu nosti. Kao sastavni dio sporazuma o saradnji2004. godine po ela je obuka referenata za mlade koja je trajala 2 godine i odvijala se u (6)šest modula.

U okviru Programa: „Poboljšanje položaja djece i mladih u Bosni i Hercegovini“,finansiranog od strane italijanske kooperacije, krajem 2005. godine potpisan je sporazumizmedju op ine Kalesija i Konzorcija pet talijanskih nevladinih organizacija (INTERSOS,MOVIMONDO, CESVI, COSV) sa CISP-om kao vode om organizacijom. CISP kao nevladinaorganizacija, u okviru razvoja omladinske politike u BiH, ima cilj poboljšati op e uslovemladih u BiH kroz razli ite inicijative.


TR

AT

EG

IJA

ZA

ML

AD

E O

PIN

E K

AL

ES

IJA

SA

AK

CIO

NIM

PL

AN

OM

20

11

.-2

01

3.

Aktivnosti CISP-a izme u ostalih su: razvoj omladinske politike (institucijalno ja anje),podrška školama i društvenom sektoru (napredna obuka za nastavnike i socijalne radnike),ja anje udruženja mladih (treninzi za omladinske NVO-e iz menadžmenta i zagovaranja) ilokalni privredni razvoj (ja anje poduzetni kih vještina kod mladih).

2. PRISTUP RJEŠAVANJU PROBLEMA

Omladinsko istraživanje je esencijalni element u razvoju omladinske politike. Rije jeo ispitivanju mišljenja mladih, njihovih potreba, položaja, problema itd. Istraživanje je i prvikorak u razvoju strategije i plana akcije.

U martu 2005. godine po ele su aktivnosti na provo enju istraživanja potreba mladihsa podru ja op ine Kalesija. Korištena je kombinacija razli itih metoda istraživanja: anketniupitnik, intervju, okrugli sto i analiza statisti kih podataka.

Op ina Kalesija je uz pomo Njema kog društva za tehni ku saradnju (GTZ), provelaanketno istraživanje u cilju definisanja potreba mladih. Uzorak je inilo 120 ispitanikastarosne dobi od 14 do 30 godina. Rezultati ovog anketiranja prezentovani su na okruglomstolu koji je održan 29. 06. 2006. godine pod nazivom «Superdijalog». Na taj na in su uistraživanje uklju eni i drugi pojedinci/grupe zainteresovani i uklju eni u pitanja mladih(stekholderi). Izvještaj o istraživanju potreba mladih sa podru ja op ine Kalesija predstavljaoje osnovu za dalje kreiranje omladinske politike odnosno izradu Akcionog plana za mladeop ine Kalesija u periodu; 2008. - 2010. godina.

Na osnovu gore navedenog istraživanja, zatim pra enja provedbe strategije za mladeu periodu 2008. - 2010. godine (monitoring), tehnikom rada fokus grupa po programskimpodru jima, uklju ivanjem zainteresovanih mladih, pojedinaca i grupa putem onlinediskusija, a sve u cilju definisanja potreba mladih, sa injena je analiza stanja za izraduStrategije za mlade op ine Kalesija sa akcionim planom za period 2011. - 2013. godina.

Plan akcije jeste dokument koji po iva na dobro istraženim i analiziranim potrebamamladih u lokalnoj zajednici, zatim na dobro definiranim ciljevima i dugoro noj strategiji kojaima ta no uspostavljen plan akcije šta e, ko e, kako i kada uraditi da se ispune ciljevistrategije. Globalni cilj takvog dokumenta jeste da vlasti odgovore na potrebe mladih,pove aju u eš e mladih kao aktivnih i odgovornih gra ana, te zaštite ugrožene grupe mladih.Op inski na elnik je Odlukom broj: 02-05-2-3212/10 od 18. 10. 2010. godine, imenovaoRadnu grupu za izradu «Strategije za mlade na lokalnom nivou» u iji sastav ulaze:

1. Zijad Šmigalovi (Komisija za mlade OV)2. Rašid Tubi (Referent za mlade)3. Hazim Jusufovi (Pomo nik na elnika)4. Mahir Huremovi (JU „Centar za socijalni rad“ Kalesija)5. Miralem Huremovi , (Omladinska organizacija «AMOK»)6. Muhamed Avdi (Sportski savez)7. Alija Džafi (BKC «Alija Izetbegovi »)8. Senad Šmigalovi (JU „Centar za socijalni rad“ Kalesija)9. Edis Meši (Omladinska organizacija „DOM“)10. Salih Hodži (Op insko vije e Kalesija)

Nakon imenovanja Radne grupe donešena je Odluka Op inskog vije a Broj: 02-05-2-3212/10 od 18. 10. 2010. godine o pristupanju i izradi Strategije za mlade na lokalnom nivouza op inu Kalesija za srednjoro ni period.

Ova odluka sadrži cilj, program, na in i rokove za realizaciju strategije.


TR

AT

EG

IJA

ZA

ML

AD

E O

PIN

E K

AL

ES

IJA

SA

AK

CIO

NIM

PL

AN

OM

20

11

.-2

01

3.

Na prvom sastanku Radne grupe, a na osnovu istraživanja o položaju i potrebamamladih op ine Kalesija lanovi radnih grupa usaglasili su se da Strategija tretira slijede aprogramska podru ja:

Zapošljavanje i poduzetništvo mladihObrazovanje mladihZdravlje mladihKultura življenja i sigurnost mladihSport i kultura

eš e mladih u društvu

Radna grupa Zapošljavanje i poduzetništvo mladih:

Senad Šmigalovi , koordinator (JU „Centar za socijalni rad“ Kalesija)Amir Bar (Op insko vije e Kalesija)Selmir Buljki (Omladinska organizacija CEZAM)Amer Kuli (Omladinska organizacija CEZAM)Admir Avdi (Omladinska organizacija CEZAM)Admir Deli (Omladinska organizacija CEZAM)Admira Avdi (Omladinska organizacija CEZAM)Muris Kuli (Omladinska organizacija CEZAM)Almir Bajri (Omladinska organizacija CEZAM)Suad Sinanovi (Omladinska organizacija CEZAM)Miralem Novali (Omladinska organizacija CEZAM)Maida Šmigalovi (Omladinska organizacija CEZAM)Edina Šahmanovi (Omladinska organizacija CEZAM)

Radna grupa Obrazovanje mladih:

Edis Meši , koordinator (Omladinsko udruženje DOM)Emina Zuli (student, Pravni fakultet)Hasiba Musi (Eko zeleni TK)Mersiha Pjani (Omladinsko udruženje „DOM“)Ademir Pjani (Omladinsko udruženje „DOM“)Damir Gazdi (JU OŠ „Memi i“ Memi i)Jasminka Saki (Omladinsko udruženje „DOM“)Seada Musi (student, Pedagogija-psihologija)Adisa Muharemovi (student, Bosanski jezik i književnost)

Radna grupa Zdravlje mladih:

Mahir Huremovi , koordinator (JU „Centar za socijalni rad“ Kalesija)Azra Meši (student, Elektrotehnika)Irfan Hadži (UKC Tuzla)Adnan Lokmi (Op inski sud Tuzla)Fata Šehi (student, Elektrotehnika)Aldina Hadži (Komisija za mlade OV)Enesa Delibajri (Omladinska organizacija „AMOK“)Ibrahim Kurti (JZU „Dom zdravlja“ Kalesija)Dino Mujanovi (Dnevne novine SAN)


TR

AT

EG

IJA

ZA

ML

AD

E O

PIN

E K

AL

ES

IJA

SA

AK

CIO

NIM

PL

AN

OM

20

11

.-2

01

3.

Radna grupa Kultura življenja i sigurnost mladih:

Alija Džafi , koordinator (JU BKC „Alija Izetbegovi “ Kalesija )Damir Bukvarevi (Omladinska organizacija „AMOK“ )Denis Arifovi (PU Kalesija)Edin Kari (MZ Kalesija Centar)Emir Saki (Op ina Kalesija)Adnan Jakubovi (student, Pravni fakultet)Elvir Huski (student, Njema ki jezik i književnost)

Radna grupa Sport i kultura:

Muhamed Avdi , koordinator (Sportski savez)Fadil Hujdurovi (JU BKC „Alija Izetbegovi “ Kalesija)Nedžad Bar (Komisija za mlade OV)Selma Imamovi (Komisija za jednakopravnost spolova OV)Mensur Šmigalovi (Omladinska organizacija „CEZAM“)Edina Hasanovi (Komisija za obrazovanje, kulturu i sport)Ibrahim Alji (Hor ilahija i kasida „Nuru 'Ayni“ Kalesija)

Radna grupa U eš e mladih u društvu:

Huremovi Miralem, koordinator (Omladinska organizacija „AMOK“)Admir Kari (web portal, kalesija.com)Amra Ferhatbegovi (Omladinska organizacija „AMOK“)Jasna Kurali (Omladinska organizacija „CEZAM“)Mirela Halilovi (Omladinska organizacija „AMOK“)Ramo Abidovi (RTV Slon)Enes Kadi (Omladinska organizacija „CEZAM“)Nermina Kuni (student, Pravni fakultet)Mirnesa Hamzi (Omladinska organizacija „AMOK“)Mustafa Ibranovi (Omladinska organizacija „AMOK“)Edis Saki (Omladinska organizacij „OM“)


TR

AT

EG

IJA

ZA

ML

AD

E O

PIN

E K

AL

ES

IJA

SA

AK

CIO

NIM

PL

AN

OM

20

11

.-2

01

3.

3. OPIS TRENUTNOG POLOŽAJA MLADIH

Mladi u op ini Kalesija na svoju vlastitu budu nost ipak, i pored svega, gledajuumjereno optimisti ki. Velika ve ina ih smatra da e njihova budu nost biti bolja odsadašnjosti, a veoma mali broj ih smatra da e im budu nost biti nešto gora od sadašnjosti.Nešto pesimisti nije je vi enje budu nosti društva u cjelini, ali i ono je možemo re ineutralno (ni optimisti no, ni pesimisti no).

Mladi svoje slobodno vrijeme uglavnom provode neplanski.U našoj op ini postoji potreba za prostorom za mlade, gdje bi oni mogli adekvatno

provoditi svoje slobodno vrijeme i izražavati svoje kreativne mogu nosti. Potrebno je ulagatisredstva u obnovu i izgradnju omladinske infrastrukture.

Veliki problem u našoj, kao i u ostalim op inama BiH, jeste nezaposlenost mladihljudi. U cilju poboljšanja ovakve situacije trebalo bi poduzimati mjere za razvoj lokalneprivrede u cilju otvaranja novih firmi i preduze a, stvaranjem novih radnih mjesta na kojimabi se zapošljavali mladi ljudi, privla enjem stranih i doma ih investicija, koristiti postoje eprograme za zapošljavanje mladih ljudi i omogu avanje obavljanja pripravni kog staža nakonzavršetka školovanja.

Informisanost mladih o zna ajnim pitanjima za njihovu budu nost je na niskom nivou.Mladi nisu dovoljno upu eni ni o svojim mogu nostima u eš a u procesu donošenja odluka,ni o upotrebi sredstava za kontracepciju, o negativnom djelovanju droge i alkohola i dr.Potrebno je poboljšati protok informacija vezanih za mlade putem radio emisija, oglasnihtabli u gradu i MZ, kao i na op inskoj web-stranici, ali i organizovanjem javnih skupova nakojima se mogu dobiti povratne informacije od mladih.

Mladi u op ini Kalesija uzimaju malo u eš a u radu lokalne zajednice, njihov društveniangažman je slab. Svoje aktivnosti uglavnom realizuju kroz redovno školovanje, a odre enibroj u estvuju u radu pojedinih sportskih klubova i udruženja gra ana. U tom smislu i samaop ina bi trebala omogu iti ve e u eš e mladih u radu lokalne zajednice, kroz moralnu ifinansijsku podršku idejama i projektima mladih, kroz zapošljavanje mladih i obrazovanihljudi na pojedinim mjestima, kroz organizovanje i finansiranje radionica, seminara i programaneformalne edukacije.

Na podru ju op ine Kalesija omladinski nevladin sektor je nedovoljno razvijen.Potrebno je podsticati i podržati osnivanje omladinskih organizacija.

eš e mladih u procesu donošenja odluka djelimi no je ostvareno kroz angažmanmladih op inskih vije nika i Komisije za mlade. Potrebno je stvoriti uvjete za druge vidoveinstitucionalnog u eš a mladih (Savjetodavni odbor mladih).

Za dugoro no i sistematsko rješavanje problema mladih potrebno je ostvariti stalnusaradnju i koordinaciju sa drugim subjektima na podru ju op ine Kalesija koji se bavepitanjima mladih i nastaviti proces istraživanja problema i potreba mladih.


TR

AT

EG

IJA

ZA

ML

AD

E O

PIN

E K

AL

ES

IJA

SA

AK

CIO

NIM

PL

AN

OM

20

11

.-2

01

3.

4. PLAN DJELOVANJA PO OBLASTIMA

4.1. Zapošljavanje i poduzetništvo

Analiza stanja

Mladi u Kalesiji su osjetljiva kategorija društva, zbog ega im je potrebna pomo ipodrška, kao i otvaranje mogu nosti za sticanje novih iskustava i znanja, za u enje i novepokušaje, kako bi potpuno razvijali svoju li nost i postali zadovoljni lanovi naše zajednice,kao pozitivni, produktivni i uspješni odrasli ljudi.

Stoga je neophodno stvarati pretpostavke koje e mladim ljudima olakšatiostvarivanje prava da budu aktivni i da preuzmu odgovornost u kreiranju sopstvenebudu nosti. Polaze i od problema da je u našem društvu prisutna pasivnost i apatija mladih,veliki problemi iz oblasti obrazovanja i socijalne zaštite mladih, odlazak mladih iz zemlje,visoknivo frustriranosti i nepovjerenje prema vlastima, što opet sve zajedno generira visokustopu nezaposlenosti mladih, u ovom dijelu dokumenta smo dali konkretne prijedlogeipreporuke za djelovanje u oblasti zapošljavanja i poduzetništva. Zbog ovih probema mladi suizloženi riziku da završe kao ekonomski teret za cijelo društvo, umjesto da postanu aktivnipripadnici radne snage. Neophodna je potpuna integracija mladih ljudi na tržište rada, štozna i konkretnim mjerama državnih institucija utjecati na stvaranje pretpostavki zazapošljavanje mladih. Posebno je važno poticati ja e uklju ivanje mladih u politike koje sesprovode na lokalnom i kantonalnom nivou.

Neophodno je stvoriti okruženje koje e zadržati mlade u BiH, omogu iti im„normalan” život, jer u suprotnom mladi, naro ito obrazovan kadar, e prona i kvalitetnijina in življenja u drugim zemljama širom svjeta.

Zapošljavanje mladih ljudi bez radnog iskustva predstavlja najve i problem na tržišturada u Bosni i Hercegovini te se, u takvim uvjetima, name e hitna potreba uskla ivanjaobrazovnog sustava s realnim potrebama društva.

Društveni faktori uglavnom uti nu na pružanje mogu nosti mladim ljudima nazapošljavanje, a ujedno uzrokuju nezaposlenost mladih. Nosioci društva i savremene države,svojim radom i koordinacijom treba da doprinesu lakšem zapošljavanju mladih i ponudeplatforme za rješavanje svih društvenih problema a samim tim i da zapošljavaju mlade ljudeodmah po završenom školovanju. Nosioci društva u tom smislu su državni organi, državneinstitucije, privredni sektor, nevladin sektor, državne i privatne institucije formalnogobrazovanja.

U identifikovanim društvenim nosiocima uo ena je nepovezanost svih sektora i topredstavlja izvor svih problema prilikom zapošljavanja mladih, kako na podru ju op ineKalesija tako i na podru ju cijele teritorije Bosne i Hercegovine.

Osnovno pravo mladih je da im se omogu i da prije svoga zapošljavanja steknuadekvatna i kvalitetna znanja i vještine koje im omogu avaju da kompetentno rade naposlovima koje samostalno izaberu – sloboda izbora znanja i vještina.

Društveni procesi se neprestalno odvijaju i mijenjaju izgled i potrebe društva. Dokjedne nau ne discipline odumiru druge, zasnovane na novim teorijama svakodnevno sera aju. Na drugoj strani imamo injenicu da se formalno obrazovanje sporije mijenja uodnosu na potrebe društva, zbog ega neformalno obrazovanje ima klju nu ulogu smanjenjajaza izme u postoje eg i potrebnog obrazovanja.

Razvojem razli itih vještina kod mladih ljudi, formalnim i neformalnim obrazovanjem,uz injenicu da su mladi kao nosioci razvoja društvena grupa sa najve im sposobnostima zausvajanje novih tehnologija, omogu ava se ve a vjerovatno a zapošljavanja.


TR

AT

EG

IJA

ZA

ML

AD

E O

PIN

E K

AL

ES

IJA

SA

AK

CIO

NIM

PL

AN

OM

20

11

.-2

01

3.

Zapošljavanje je prioritetni zadatak u stvaranju boljeg ambijenta za život mladih, sobzirom da nezaposlenost kao goru i problem sa kojim se suo avaju mladi ljudi generira imnoštvo drugih problema. Neophodna je potpuna integracija mladih ljudi na tržište rada, štozna i konkretnim mjerama državnih institucija svih nivoa vlasti uticati na stvaranjepretpostavki za zapošljavanje mladih.

Mala i srednja preduze a su u proteklom periodu predstavljala osnovni izvor rastazaposlenosti u EU. Rezultat toga je polovina od ukupno realizovanih investicija upravo upreduze ima EU, kojastvaraju 60% GDP-a. Oko 50% investicija predstavljaju upravoinvesticije u mala i srednjapreduze a, koja su kao oblik poduzetništva veoma interesatna zamlade. Mala i srednja preduze a,se u proteklom desetlje u, smatraju glavnim generatoromzapošljavanja. Iz tog razloga, potrebnoje potencirati trend razvoja poduzetništva.7

Kada je u pitanju zapošljavanje poduzetništvo mladih na podru ju naše op inepotrebno je ista i da struktura zemljišta op ine Kalesija pokazuje da postoje zna ajnemogu nosti za razvoj poljoprivredne djelatnosti a posebno u oblasti ratarstva i vo arstva.Obzirom na raspoloživo poljoprivredno zemljište, Kalesija ima potencijala da bude razvijenapoljoprivredna op ina i jedan od glavnih centara poljoprivredne proizvodnje za Tuzlanskikanton. Sjeverni dijelovi op ine u povoljni za proizvodnju vo a, posebno šljiva, jabuka ikruška, a 34% zemljišta je trenutno pod vo njacima. Velike površine poljoprivrednogzemljišta nisu iskorištene. Na lokalnom nivou još uvijek ne postoji odgovaraju i nivokoordinacije izme u Op ine i poduzetnika.8

Uz pomo Zavoda za zapošljavanje FBiH, Agencije za rad i zapošljavanje BiH i Projektaop ine Kalesija je do sada realizirano nekoliko projekata podsticanja zapošljavanja mladih saVSS u javnim institucijama i preduze ima kako na podru ju Tuzlanskog kantona tako i napodru ju op ine Kalesija.

Kada su u pitanju projekti Služba za zapošljavanje je, u posljednje tri godine,realizirala nekoliko projekata za zapošljavanje mladih na podru ju TK-a u kome su uzeli ili sumogli uzeti u eš e i poslodavci i mladi koji traže zaposlenje sa naše op ine.

Ti projekti su:- Projekat poticanja zapošljavanja mladih osoba sa VSS u 2006. godini, ija je vrijednost bila1.915.200,00 KM, od ega 1.339.200,00 KM su sredstva Federalnog zavoda za zapošljavanje,a 576.000,00 KM Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Zaposleno je 298 mladih osoba sa VSSbez radnog iskustva sa evidencije nezaposlenih.

- Projekat poticanja zapošljavanja mladih osoba sa VSS u 2006. godini, za iju realizaciju jeFederalni zavod za zapošljavanje izdvojio sredstva u iznosu od 1.080.000, 00 KM. Zaposlenoje 125 mladih osoba sa VSS bez radnog iskustva.

- Projekat poticanja zapošljavanja mladih osoba sa VSS u 2007. godini bez radnog iskustva,radi realizacije pripravni kog staža u centrima za socijalni rad i institucijama kojefunkcionalno koordiniraju rad ovih centara. Vrijednost projekta je bila 252.000,00 KM asredstva je obezbijedio Federalni zavod za zapošljavanje. Zaposleno je 27 mladih osoba saVSS.

- Projekat zapošljavanja mladih bez roditeljskog staranja u 2006. godini, ija je vrijednost bila180.000,00 KM, a sredstva je obezbijedio Federalni zavod za zapošljavanje. Ovim projektomje zaposleno 30 mladih osoba bez roditeljskog staranja s evidencije nezaposlenih.

7 Akcioni plan za mlade tuzlanskog kantona za period 2010. – 2013.8 Strategija razvoja op ine Kalesija zasnovana na poštivanju ljudskih prava 2007. – 2015.


TR

AT

EG

IJA

ZA

ML

AD

E O

PIN

E K

AL

ES

IJA

SA

AK

CIO

NIM

PL

AN

OM

20

11

.-2

01

3.

U 2009. godini programi koje je je Službaza zapošljavanje TK-a kandidovala odnosili suse na zapošljavanje Program zapošljavanja osoba sa posebnim potrebama (odobreno231.423,00 KM) i Projekat dodjele sredstava za obuku nezaposlenih osoba (odobreno400.265,00 KM).9 Projekti me utim nisu u cijelosti realizirani usljed nastalih promjena natržištu rada.

Kada je u pitanju stvaranje pretpostavki za zapošljavanje mladih, op ina Kalesija jerealizovala do sada dva Projekta podrške zapošljavanju osoba sa VSS – volonterski rad, krozkoje projekte je prošlo 161 mlada osoba sa VSS.

Me utim, mnogo je ve i broj nezaposlenih mladih sa nekim drugim stepenomstru ne spreme, te je neophodno stvarati pretpostavke za zapošljavanje i ostalihkategorijamladih ljudi.

Kada je u pitanju statisti ki prikaz prema najnovijim podacima na Birou zazapošljavanje op ine Kalesija nalaze se ukupno 9.311 privrememno nezaposlenih radnika, odtoga 4.649 žena.

Kvalifikacija VSS VŠS SSS NSS VKV KV PKVŽene 110 26 1148 6 1 1125 18Muškarci 75 16 713 6 19 1950 102Ukupno 185 42 1861 12 20 3075 120

Vrlo bitno je napomenuti i osvrnuti se na problem „rad na crno“.10 U formalnojekonomiji je, po svom intenzitetu, pojavnim oblicima i posljedicama koje izaziva, posebno,došao do izražaja uzadnjih 13 godina tranzicionog perioda. Posebno je prisutan u oblastima:trgovine iugostiteljstva, gra evinarstva, saobra aja i drugim uslužnim djelatnostima, gdje jeotežanootkrivanje i sankcioniranje rada na crno. S obzirom na to da nema preciznihpodataka obroju neprijavljenih radnika, u javnosti su prisutne vrlo razli ite procjene. Raduneformalnom sektoru najviše prihvata mla a populacija (izme u 20-30 godina) zbogteškematerijalne situacije. Ve ina neprijavljenih radnika nalazi se na evidenciji Zavoda zazapošljavanje i ostvaruju pravo na zdravstveno osiguranje. Pretpostavka je da i do30%evidentiranih nezaposlenih osoba fakti ki rade i njihov rad je potrebnozakonskiformalizovati (primjenom postoje e zakonske regulative).

Zbog izbjegavanja pla anja poreznih obaveza i doprinosa, poslodavciispla uju neštove i iznos neprijavljenim radnicima, tako da izme u njih postoji neka vrsta„interesne koalicije“. Me utim, dugoro no posmatrano to ima veoma negativne posljediceza neprijavljene radnike.

9 Izvještaj o radu Federalnog zavoda za zapošljavanje za 2009. godinu.10 Na osnovu formalno-pravnog kriterijuma, sivu ekonomiju možemo ozna iti kao dozvoljeni oblik ekonomske aktivnosti, ali koja se neodvija u okvirima važe e formalno-pravne regulative za taj oblik aktivnosti. Dakle, to je djelatnost koja je ekonomski legitimna, ali je pravnoilegalna. Nasuprot njoj je regularna ekonomija koja je istovremeno i legitimna i legalna.


TR

AT

EG

IJA

ZA

ML

AD

E O

PIN

E K

AL

ES

IJA

SA

AK

CIO

NIM

PL

AN

OM

20

11

.-2

01

3.

Problemi mladih

Problemi u oblasti zapošljavanje i poduzetništvo mladih

- Nezainteresovanost ili neinforiranost o mogu nostima zaposlenja i stanju na tržišturada (nepostojanje jedinstvenog INFO pulta)

- Nepostojanje jedinstvenog OMLADINSKOG CENTRA- Nedostatak radnog iskustva nakon završetka školovanja- Nedovoljna osposobljenost za savremene uslove rada- Nepoznavanje mogu nosti pokretanja vlastitog biznisa- Veliki troškovi registracije poduze a za mlade poduzetnike- Mentalitet-svijest mladih, nezainteresovanost zasnivanja radnog odnosa u privatnom

sektoru

Podjela problema po bitnosti i hitnosti njihovog rješavanja

Vrlo hitno ali nebitno Vrlo hitno i vrlo bitno

Nezainteresovanost ili neinforiranost omogu nostima zaposlenja i stanju na tržištu rada(nepostojanje jedinstvenog INFO pulta).Nedostatak radnog iskustva nakon završetkaškolovanja.Veliki troškovi registracije poduze a za mladepoduzetnike,Nepostojanje jedinstvenog OMLADINSKOGCENTRA

Nije bitno, nije htino Nije hitno ali je bitno

Nedovoljna osposobljenost za savremene usloverada.Nepoznavanje mogu nosti pokretanja vlastitogbiznisa.Mentalitet-svijest mladih, nezainteresovanostzasnivanja radnog odnosa u privatnom sektoru.


TR

AT

EG

IJA

ZA

ML

AD

E O

PIN

E K

AL

ES

IJA

SA

AK

CIO

NIM

PL

AN

OM

20

11

.-2

01

3.

Plan djelovanja

PROBLEM ŽELJENI REZULTAT AKTIVNOSTI VRIJEMEPROVO ENJA

ODGOVORNE OSOBE/INSTITUCIJE BUDŽET KM

Kalesija je jedan od rijetkihgradova u BiH koji NEMAOmladinski centar.

Nepostojanje istogotežava mladimanormalno funcionisanje iotežava rješavanje pitanjaod vitalnog zna aja zamlade.

Mladi imaju mjesto gdjese mogu blagovremenoinformisati o trenutnojponudi i potražnji radnesnage na podru juop ine Kalesija.

Incijativu zaobezbje ivanjeprostora premaOp inskom vije u iKabinetu Na elnika

Inicirati lokalneprivatnike da bududonatori (sponzori) zaure ivanje Centra

Kontaktirati Dijasporuu cilju tehni keopremljenosti Centra.(Napomena: kontaktive postoje i imazainteresovanih zadoniranjesretstava/opreme)

Idealno je da seprostor dodjelipo etkom 2011.godine.

Mladi bi seobavezali daaktivno uklju e uopremanjeprostorija te bi cijeliproces bio ubrzan.

Odgovornosti u veziprostora za mlade su naOp ini, ali odgovornosttako er snose iOmladinske organizacije uOp ini, Referent za mlade,Komisija za mlade,ali i svaki u enik, student,nezaposleni ili zapolsenisvršenik srednje školemla i od 30 godina.

vidi budžet uokviru grupe

EŠ E MLADIH UDRUŠTVENOMŽIVOTU


TR

AT

EG

IJA

ZA

ML

AD

E O

PIN

E K

AL

ES

IJA

SA

AK

CIO

NIM

PL

AN

OM

20

11

.-2

01

3.

Nezainteresovanost ilineinforiranost omogu nostima zaposlenja istanju na tržištu rada(nepostojanje jedinstvenogINFO pulta)

Mladi imaju informacijuo trenutnoj ponudi ipotražnji radne snagena podru ju op ineKalesija, kao i napodru ju TK-a putemINFO pulta- kancelarijareferenta za mlade(10% mladih manje naevidenciji BIRO-a zazapošljavanje)

Sastavljanje izvještaja ostanju i potrebamatržišta rada i dostavaistog osnovnim isrednjim školama napodru ju op ineKalesija , Referentu zamlade kao i NVO;

Stalno pra enje javnihpoziva i konkursa izoblasti zapošljavanja ipoduzetništva idistribucija informacijaprema NVO iposlodavcima

Svakih šest mjesecikontinuirano

redovno

BIRO za zapošljavanje

Op ina Kalesija (referent zamlade)

0 KM

0 KM

Organizovanjesavjetovanja za u enikezavršnih razreda

maj 2011,maj 2012,maj 2013

Op ina Kalesija (referent zamlade),NVO

0 KM

Organizacija sajmapoduzetništva saštandom ponude ipotražnje poslova

Maj 2012 Op ina Kalesija (Služba zapoduzetništvo i budžet)

2.000,00 KMBudžet


TR

AT

EG

IJA

ZA

ML

AD

E O

PIN

E K

AL

ES

IJA

SA

AK

CIO

NIM

PL

AN

OM

20

11

.-2

01

3.

Nedostatak radnog iskustvanakon završetka školovanja

Mladi imaju minimumradnog iskustva-staža zazasnivanje radnogodnosa (10% mladihmanje na evidencijiBIRO-a za zapošljavanje)

Nastaviti sa Projektomvolontiranja mladih napodru ju op ineKalesija;

maj 2011,maj 2012,maj 2013

Op insko vije e,Komisija za mlade

50.000, 00KM40.000,00 KM30.000,00 KM

Budžet

Nedovoljna osposobljenostza savremene uslove rada

Mladi posjedujuodre eni nivo znanja ivještina prilago enihsavremenim uslovimarada

Organizacija kursa zamlade iz IT

Sept. 2011.Sept 2012.Sept 2013.

NVO,Referent za mlade

2.000,00 KM2.000,00 KM2.000,00 KM

Organizacija kursaengleski jezik i poslovnakomunikacija

Okto. 2011.Okto. 2012.Okto. 2013.

NVO,Referent za mlade

2.000,00 KM2.000,00 KM2.000,00 KMOstali izvori

Nepoznavanje mogu nostipokretanja vlastitog biznisa

Mladi su informisani omogu nostimapokretanja vlastitogbiznisa i ve i brojmladih poduzetnika

Edukacija mladih oizradi biznis plana

Novebar 2011.Novembar 2012.Novembar 2013.

NVO,Referent za mlade,Služba za poduzetništvo ibudžet

500,00 KM500,00 KM500,00 KM

Ostali izvoriRaspisivanje konkursaza izbor najboljeg biznisplana sa odre enimpovlasticama

Decembar2012.godine

Služba za poduzetništvo ibudžet

0 KM

Edukacija mladih zapisanje projekata zapredpristupne fondoveEU

Maj 2011.Maj 2012.Maj 2013.

NVO,Referent za mlade,Služba za poduzetništvo ibudžet

500,00 KM500,00 KM500,00 KM

Ostali izvori


TR

AT

EG

IJA

ZA

ML

AD

E O

PIN

E K

AL

ES

IJA

SA

AK

CIO

NIM

PL

AN

OM

20

11

.-2

01

3.

Veliki troškovi registracijepoduze a za mladepoduzetnike

Pove anje broja mladihpoduzetnika, smanjenbroj nezaposlenihmladih osoba

Ukidanje komunalnih idrugih troškovaregistracije koji su unadležnosti op ineKalesija za mlade do 30godina starosti

Juni 2010.godine Op insko vije e,Komisija za mlade

0 KM

Organizovanjesavjetovanja oaktuelnim izvorimafinansiranja razvojabiznisa (o teku imkonkursima izfederalnih, kantonalnihEU ili drugih fondova)

August 2011,Avgust 2012,Avgust 2013

Referent za mlade,Služba za poduteništvo ibudžet,NVO

0 KM

Mentalitet-svijest mladih,nezainteresovanostzasnivanja radnog odnosa uprivatnom sektoru

Pove anje zaposlenostimladih u privatnomsektoru

Kampanja prednostizapošljavanja uprivatnom sektoru(mogu nostnapredovanja, ve i rizikve a zarada, izazovi ukarijeri)

2011-2013 NVO,Referent za mlade,Komisija za mlade

0 KM

Troškovi po godinama:Godina Iznos u KM

2011. 50.000,00

2012. 42.000,00

2013. 30.000,00

UKUPNO 137.000,00

Petak, 31.12.2010. godine SLUŽBENI GLASNIK OP INE KALESIJA Broj 10 Strana 151

ST

RA

TE

GIJ

A Z

A M

LA

DE

OP

INE

KA

LE

SIJ

AS

A A

KC

ION

IM P

LA

NO

M 2

01

1.-

20

13

.

4.2. Obrazovanje mladih

Analiza stanja

Djelatnost obrazovanja u Tuzlanskom kantonu jeste u potpunosti nadležnostkantonalnog nivoa vlasti. Me utim, u skladu sa Zakonom o principima lokalne samouprave u FBiH, u lanu 8, utvr ena je obaveza i op ine kao jedinice lokalne samouprave da doprinosiunapre enju kvaliteta usluga obrazovanja na svome podru ju. U vezi s tim, potrebna je izna ajnija finansijska podrška za unapre enje kvaliteta usluga obrazovanja.

Odgoj i obrazovanje su djelatnost od posebnog društvenog interesa. Svrha odgoja iobrazovanja je da, kroz optimalni intelektualni, fizi ki, moralni i društveni razvoj pojedinca, uskladu sa njegovim mogu nostima i sposobnosti, doprinese stvaranju društva zasnovanog navladavini zakona i poštivanju ljudskih prava i unapre enju životnog standarda gra ana.

Obrazovanje predstavlja jednu od najvažnijih društvenih kategorija te mu je neophodnoposvetiti veliku pažnju. S obzirom na to, mladi op ine Kalesija problemima obrazovanjapristupaju i kroz strategiju za mlade na lokalnom nivou.

Na podru ju op ine Kalesija trenutno radi 5 osnovnih škola i jedna srednja.

Tabela: Mreža osnovnih škola i srednja škola

U sastavu osnovnih škola radi 15 podru nih škola. Na podru ju op ine Kalesija obrazovniproces realizira se ukupno u 20 školskih objekata.

Br. Ime ustanove i vrsta obrazovanja Podru ne škole(u okviru OŠ)i lokacija1. JU OŠ « Rainci Gornji

- Osnovno obrazovanje«Rainci Donji» - Rainci Donji« Lipovice» - Lipovice

2.JU OŠ « Kalesija «- Osnovno obrazovanje

PŠ « Miljanovci « - MiljanovciPŠ « Jaji i « - Jaji iPŠ « Goj in – Goj inPŠ « G Kalesija» - Kalesija Gornja

3. JU OŠ « Vukovije «- Osnovno obrazovanje

PŠ « Vukovije Gornje» - Vukovije G.PŠ « Vukovije Donje « - Vukovije D.

4.

JU OŠ « Tojši i «- Osnovno obrazovanje

PŠ « Kika i « - Kika iPŠ « Hrasno Donje « - Hrasno D.PŠ « Hrasno Gornje « - Hrasno G.PŠ « Seljublje « - SeljubljePŠ « Jeginov Lug» - Jeginov Lug

5. JU OŠ « Memi i «- Osnovno obrazovanje

PŠ « Zuki i « - Zuki i

6. MSŠ « Kalesija «- srednje obrazovanje

-


ST

RA

TE

GIJ

A Z

A M

LA

DE

OP

INE

KA

LE

SIJ

AS

A A

KC

ION

IM P

LA

NO

M 2

01

1.-

20

13

.

Na podru ju op ine Kalesija radi 1 srednja škola. Prema vrsti škola u Mješovitoj srednjojškoli imamo slede e vrste škola i zanimanja:

- Op a gimnazija- Tehni ke: Mašinski tehni ar za CNC mašine, Mašinski tehni ar za kompjutersko

projektovanje, Veterinarski tehni ar, Poljoprivredni tehni ar, Ekonomski tehni ar- Stru ne škole: Automehani ar, Instaler centralnog grijanja, Plinski i Vodoinstalater,

Zavariva – Bravar, Trgovac, Pekar, Kerami ar – Teracer – Zidar – Fasader

Osnovnim obrazovanjem na podru ju op ine Kalesija omogu en je potpuni obuhvatškolskih obveznika tako da nastavu poha a 4.152 u enika raspore enih u 184 odjeljenja.Negativan trend pada broja u enika je u odnosu na prošlu školsku godinu u blagom porastu.Broj u enika po odjeljenju je u skladu sa pedagoškim standardima za osnovni odgoj iobrazovanje i za Kalesiju je 23,03 prosje an broj u enika po odjeljenju što je više odkantonalnog prosjeka (22). Prema polnoj strukturi od 4.152 u enika, dje aci ine 50,97% (2.083)a djevoj ice 49,03% (2.059).

U svim osnovnim školama primjenjuju se novi Nastavni planovi i programidevetogodišnjeg osnovnog odgoja i obrazovanja za I, II, III i IV razred. U V i VI razredu odre enbroj u enika poha a nastavu po Nastavnom planu i programu devetogodišnje osnovne škole, aodre en broj u enika po Nastavnom planu i programu osmogodišnje osnovne škole. To jerezultat uvo enja devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja u tri faze, odnosno kako su se sticalioptimalni uvjeti, posebno kada se radi o obuci nastavnika. U VII i VIII razredu primjenjuje seNastavni plan i program osmogodišnje osnovne škole. Broj u enika po vrstama škola u MSŠ“KALESIJA“ je sljede i:

- 141 u enika poha a gimnaziju- 441 u enika poha a tehni ku školu- 294 u enik poha a stru nu školu

Prema polnoj strukturi od 876 u enika: 370 su u enice i 506 su u enici, koji suraspore eni u 36 odjeljenja. Prosje an broj u enika po odjeljenju u srednjim školama je 27,98

enika.Stanje školskih objekata je nešto bolje u odnosu na prethodne školske godine, ali i dalje

nije na zadovoljavaju em nivou. Opremljenost škola op im nastavnim sredstvima u posljednjevrijeme znatno je poboljšano, ali koli inski ne zadovoljava pedagoške standarde i normativeškolske opreme. MSŠ Kalesija posjeduje prostor od 3.849 m² unutar zgrade i 11 250 m² dvorištai školskog poligona, što ukupno iznosi 15.099 m². Stru no teorijska nastava odvija se u 20

ionica a prakti na nastava u 6 radionica. Praksa poljoprivredne struke izvodi se na školskomimanju, a veterinarska struka u veterinarskoj stanici i klaonici u Kalesiji. Dio prakti ne nastave zastru ne škole izvodi se kod privatnih preduze a sa kojima je škola sklopila ugovor.

Iako i Ministarstvo i škole, prema svojim mogu nostima, popunjavaju školske bibliotekepotrebnim naslovima knjiga za lektiru, ipak moramo konstatovati da bibliotekama nedostajuodre eni naslovi, koji su predvi eni Nastavnim planom i programom, kao i stru nomliteraturom za nastavnike.


ST

RA

TE

GIJ

A Z

A M

LA

DE

OP

INE

KA

LE

SIJ

AS

A A

KC

ION

IM P

LA

NO

M 2

01

1.-

20

13

.

Na podru ju op ine Kalesija, pravo na besplatan prevoz od ku e do škole ostvaruje 442enika. U skladu sa kriterijima za finansiranje prevoza u enika osnovnih škola to pravo

ostvaruju u enici OŠ Kalesija 84 u enika, OŠ Memi i 189, OŠ Rainci 62 u enika, OŠ Tojši i 107enika, dok u OŠ Vukovije nema u enika koji putuju od ku e do škole više od 4 km.

Prevoz u enika se uglavnom realizuje u redovnom linijskom saobra aju, a finansira se odstrane Kantonalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta.

Problemi mladih

Problemi u oblasti Obrazovanje mladih su:

- U op ini Kalesija ne postoji omladinski centar u kojem bi se mladi mogli okupljati ikreativno i organizovano provoditi slobodno vrijeme.

- Djeca Romske populacije nisu dovoljno stimulisana za nastavni proces.- U op ini Kalesija ne postoji javna ili privatna odgojna-obrazovna ustanova za djecu

predškolskog uzrasta.- Djeca osnovnog i srednjeg obrazovanja nemaju razvijenu partnersku mrežu sa drugim

školama u regionu (onemogu ena studijska razmjena).- Izražen broj djece kojima je potrebna pomo defektologa u školama.- Djeca u podru nim školama Vukovije Donje i Goj in nemaju sportski poligon.- Djeca sa tjelesnim invaliditetom nemaju adekvatan pristup školama.- Školske biblioteke nemaju zadovoljavaju i lektirni fond.- Nedovoljna opremljenost kabineta nastavnim pomagalima za kabinete biologije, hemije,

matematike i fizike u školama. U nekim školama ovi kabineti i ne postoje, a prijeko supotrebni za što kvalitetniji rad sa u enicima.

- Mladi i roditelji nisu dovoljno informisani po pitanju profesionalne orijentacije.- Nepoštivanje odredaba zakona o prodaji alkohola i duhanskih prera evina.- Nepostojanje socijalne karte u enika uop e kroz razli ite parametre (zaposlenost,

edukativnost i sl.).


ST

RA

TE

GIJ

A Z

A M

LA

DE

OP

INE

KA

LE

SIJ

AS

A A

KC

ION

IM P

LA

NO

M 2

01

1.-

20

13

.

Podjela problema prema hitnosti i bitnosti njihovog rješavanja


Ne postoji omladinski centar u Op ini KalesijaU op ini Kalesija nepostoji ustanova (vrti ) zadjecu predškolskog tipa,javna ili privatnaIzražen broj djece kojima je potrebna pomodefektologa u školamaNedovoljna opremljenost kabineta nastavnimpomagalima za kabinete biologije, hemije,matematike i fizike u školamaDjeca Romske populacije nisu dovoljnostimulisana za nastavni procesNepostojanje socijalne karte u enika uop e krozrazli ite parametre (zaposlenost,edukativnost isl.).

Nije ni bitno ni hitno Nije hitno ali je bitno

Nepoštivanje odredaba zakona o prodaji alkoholai duhanskih prera evinaDjeca sa tjelesnim invaliditetom nemajuadekvatan pristup školamaŠkolske biblioteke nemaju zadovoljavaju i lektirnifondMladi i roditelji nisu dovoljno informisani popitanju profesionalne orijentacijeDjeca u podru nim školama Vukovije Donje iGoj in nemaju sportski poligonDjeca osnovnog i srednjeg obrazovanja nemajurazvijenu partnersku mrežu sa drugim školama uregionu (onemogu ena studijska razmjena).


ST

RA

TE

GIJ

A Z

A M

LA

DE

OP

INE

KA

LE

SIJ

AS

A A

KC

ION

IM P

LA

NO

M 2

01

1.-

20

13

.Plan djelovanja


ODGOVORNEOSOBE/INSTITUCIJE BUDŽET KM


Nepostojanje istog otežavamladima normalnofuncionisanje i otežavarješavanje pitanja odvitalnog zna aja za mlade

Mladi o ineKalesija imajuprostor gdje semogu dodatnoedukovati,informisat i iskazatisvoj talenat uodre enimoblastima.


Inicirati lokalneprivatnike da bududonatori (sponzori)za ure ivanje Centra

KontaktiratiDijasporu u ciljutehni keopremljenostiCentra.(Napomena:kontakti ve postojei imazainteresovanih zadoniranjesretstava/opreme)


Mladi bi seobavezali daaktivno uklju e uopremanjeprostorija te bi cijeliproces bio ubrzan.

Odgovornosti u veziprostora za mlade su naOp ini, ali odgovornosttako er snose iOmladinske organizacijeu Op ini, Referent zamlade,Komisija za mlade,ali i svaki u enik, student,nezaposleni ili zapolsenisvršenik srednje školemla i od 30 godina.


EŠ E MLADIHU DRUŠTVENOMŽIVOTU

Djeca Romske populacije nisudovoljno stimulisana zapoha anje škole.

Ve azainteresovanostdjece Romskepopulacije zapoha anje škole

obezbje ivanjebesplatnog školskogpribora i udžbenika;

obezbje ivanjednevnog obroka

septembar 2011.,2012., 2013.tokom svakeškolske godine2011., 2012., 2013.

pedagoški zavodorgan upraveškole

2011 – 2.500,002012 – 2.500,002013 – 2.500,00


ST

RA

TE

GIJ

A Z

A M

LA

DE

OP

INE

KA

LE

SIJ

AS

A A

KC

ION

IM P

LA

NO

M 2

01

1.-

20

13

.U o ini Kalesija ne postojijavna ili privatna odgojno-obrazovna ustanova za djecupredškolskog uzrasta.

Pružena mogu nostroditeljima da svojudjecu pripremaju zaškolu, pruža im seadekvatna iodgovaraju asocijalizacija krozpoda anje vrti a.

Inicijativa zaizgradnju ustanovepredškolskog tipa istavljanje u funkcijuu punom kapacitetu.

2011. pa dokona ne izgradnje

op insko vije eorgani upravekomisija za mladereferent za mlade

0,00 KM

Djeca osnovnog i srednjegobrazovanja nemaju razvijenupartnersku mrežu sa drugimškolama u regionu(onemogu ena studijskarazmjena)

Mladi Op ineKalesija imaju prilikuda razmijeneiskustva sa mladimau regionu jer suuspostavili kontaktesa osnovnim isrednjim školama izregiona

Iniciranje kontakatasa me unarodnimorganizacijama iinstitucijamasufinansiranjeputovanja.

2011., 2012., 2013. referent za mladeKomisija za mladeomladinske organizaciješkole

2011 - 2.000,002012 - 2.000,002013 - 2.000,00

Nepostojanje socijalne karteenika, op enito, kroz

razli ite parametre

Ura ena socijalnakarta op ine Kalesija

Upitnik saparametrima zaizradu socijalne karte

2012. Škole,NVO

2012 - 1.000,00

Izražen broj djece kojima jepotrebna pomo defektologau školama.

Djeca u školamaimaju defektologa ipostaju ravnopravnasa drugom djecom

inicijativa op inskomvije u i ministarstvuobrazovanja TK zazaposlenjemdefektologa poškolama

2011.-2012. školskagodina

Ministarstvo obrazovanjaTKop insko vije e;

0,00 KM

Djeca u podru nim školamaVukovije Donje i Goj innemaju sportski poligon

Djeca ovih MZ imajumogu nost ve efizi ke aktivnosti iboljih uslova rada

Inicijativa op inskomvije u za izgradnjuškolskih poligona upodru nim školama

2011/12 pa dokona ne zgradnje

komisija za mladekabinet na elnikaop insko vije e

0,00 KM0,00 KM0,00 KM


ST

RA

TE

GIJ

A Z

A M

LA

DE

OP

INE

KA

LE

SIJ

AS

A A

KC

ION

IM P

LA

NO

M 2

01

1.-

20

13

.Djeca sa tjelesniminvaliditetom nemajuadekvatan pristup školama

Olakšan pristup školii nastavnom procesudjece sa smetnjamau tjelesnom razvoju

inicijativaministarstvuobrazovanja TK daobezbijedi prilazeškoli djeci sasmetnjama utjelesnom razvoju

2010/11 pa dokona nog rješenja

komisija za obrazovanjeminist.obrazovanja TKpedagoški zavodškole

0,00 KM0,00 KM0,00 KM

Školske biblioteke nemajuzadovoljavaju i lektirni fond

Zadovoljene supotrebe u enika zalektirnim fondom

prikupljanje donacijaod poslovnihsubjekata,relevantnihinstitucija ime unarodnihorganizacija;inicijativaministarstvuobrazovanja TK zaobezbje ivanjemdovoljnog lektirnogfonda

2011;2012;2013

Poslovni subjektimin.obraz.TKped.zavod;me .nevladine org.komisija za obrazovanje

2011 – 1.500 KM2012 – 1.500 KM2013 – 1.500 KM

Nedovoljna opremljenostkabineta nastavnimpomagalima za kabinetebiologije, hemije, matematikei fizike u školama

Obezbije ena boljaopremljenostkabineta i ve azainteresovanost

enika za ovimpredmetima

Inicijativa premaministarstvuobrazovanja TK;

lobiranje premaprivatnim firmamaza donacije iopremanje kabineta

2011 – 2013; Ministarstvo obrazovanjaTK;Poslovni subjekti

0,00 KM;2012 – 10.000,00

KM(mat.-fizika);2013 – 10.000,00KM(biol.-hemija)


ST

RA

TE

GIJ

A Z

A M

LA

DE

OP

INE

KA

LE

SIJ

AS

A A

KC

ION

IM P

LA

NO

M 2

01

1.-

20

13

.Mladi i roditelji nisu dovoljnoinformisani po pitanjuprofesionalne orijentacije

Mladi i njihoviroditelji informisanio mogu nosti upisana fakultete ilisrednje škole

organizovanjeinformativnihsastanaka

realizacija tema naroditeljskimsastancima koje jepredložilo vije eroditelja;

održavanje raznihpredavanja;

tokom svakeškolske godine2010/2011,2011/2012,2012/2013

škola;vije e roditelja;minis.obraz.TK;pedagoški zavod;vladine i nevladineorganizacije

200,00 KM;500,00 KM svake

školske godine

Nepoštivanje odredabazakona o prodaji alkohola iduhanskih prera evina

Poštivanje zakona oto enju i prodajialkohola i duhanskihproizvoda oko škola

revizija odobrenja;primjena zakona;saradnja savlasnicima objekata

po etkom svakeškolske godine svedok se problem neriješi

komisija za mlade;organi uprave;referent za mlade;omladinske organizacije

2011 - 500,00 KM2012 - 500,00 KM2013 - 500,00 KM


2011. 8.200,00

2012. 17.200,00

2013. 17.200,00

UKUPNO 45.400,00


ST

RA

TE

GIJ

A Z

A M

LA

DE

OP

INE

KA

LE

SIJ

AS

A A

KC

ION

IM P

LA

NO

M 2

01

1.-

20

13

.

4.3. Zdravlje mladih

Analiza stanja

Zdravlje predstavlja osnovni uslov cjelokupnog razvoja društva, ono je odgovornostpojedinca, zajednice i državnih institucija, te je rad na ovom pitanju dugoro na investicija.Relevantni podaci o zdravlju mladih u Op ini Kalesija ne postoje, ali se na osnovu nezvani nihpodataka može re i da nisu na zadovoljavaju em nivou.

Mladi ljudi su sve više osjetljivi na efekte prouzrokovane ratnim dešavanjima ipogoršanim uslovima života, i sa tim u vezi brojni su rizici kojima su izloženi. Neki odnajvidljivijih rizika na podru ju naše op ine su:

- pove ana zloupotreba psihoaktivnih supstanci, alkohola i duhanskih proizvoda,- loše fizi ko zdravlje uzrokovano nebavljenjem sportskim aktivnostima, kao i neadekvatna

ishrana,- neinformisanost o seksualno reproduktivnom zdravlju i spolno prenosivim infekcijama,

kao i itav niz drugih pojava koje doprinose pogoršanju zdravstvenog stanja mladih,- depresija je bolest u kojoj dovodi do sniženja raspoloženja, ali u tolikoj mjeri da ta

promjena raspoloženja utje e na psihi kofizi ko zdravlje mladih,- zubozdravstvena zaštita nije na zadovoljavaju em nivou u okviru školskih ustanova.

U obzir treba uzeti i sredinu u kojoj mladi odrastaju, kao i nedostatak adekvatnihinstitucija koje bi ponudile odgovaraju e informacije u pogledu pitanja mladih, a time i njihovogzdravlja.

Na podru ju naše op ine zdravstvenu zaštitu pruža JZU Dom zdravlja Kalesija koji u svomsastavu ima šest podru nih ambulanti, raspore enih po mjesnim zajednicama (Goj in, HrasnoDonje, Memi i, Rainci Gornji, Tojši i, Vukovije Donje). U skladu sa odredbama zakona ozdravstvenoj zaštiti (Sl. Novine FBiH broj: 46/10) djelatnost Doma zdravlja se obavlja pružanjemzdravstvene zaštite stanovništvu op ine Kalesija.

U sklopu zdravstvene djelatnosti na primarnom nivou koja obuhvata: op u medicinu,zdravstvenu zaštitu žena, školsku medicinu, zdravstvenu zaštitu nespecifi nih i specifi nihplu nih oboljenja, zubozdravstvenu djelatnost, higijensko-epidemiološku djelatnost, hitnumedicinsku pomo , laboratorijsku, radiološku i ultrazvu nu dijagnostiku, te odre ene oblikekonsultativno – specijalisti ke djelatnosti, medicinu rada, oftalmologiju, neuropsihijatriju,fizikalnu rehabilitaciju i dr.

Tako er, na podru ju op ine postoje registrirane privatne stomatološke ordinacije iapoteke. Akcenat treba staviti na injenicu da je u Domu zdravlja evidentat deficit ljekaraspecijalista porodi ne medicine, fizijatrije, biohemije i dr. specijalizacija.

Uzimaju i u obzir sve navedene injenice, prilikom izrade ove analize, jasno je dazdravlje nije samo problematika zdravstvenog sektora, ve je potrebno da se uklju e i svi drugirelevantni sektori društva, posebno predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti, kako bi se pitanjazdravlja mladih u našoj op ini mogla uspješno rješavati.


ST

RA

TE

GIJ

A Z

A M

LA

DE

OP

INE

KA

LE

SIJ

AS

A A

KC

ION

IM P

LA

NO

M 2

01

1.-

20

13

.

Problemi mladih

Problemi u oblasti Zdravlje mladih:

- Zubozdravstvena zaštita je jedan od najrasprostranjenijih problema zdravstvene zaštitemladih. Potrebno je koristiti sve dostupne modele prevencije u dobro osmišljenimpreventivnim programima, te zapo eti prevencijom od najranije dobi razvoja zubi pasve do adolescentne dobi djeteta. Zbog toga je važno ukazati mladima na posljediceneodržavanja higijene zuba,te podstaknuti mlade na odlazak stomatologu,što se postižeraznim edukacijama.

- Mladi moraju biti upoznati sa posljedicama i na inom odvikavanja konzumiranja štetnihpsihoaktivnih supstanci,koje uti u na njihovo sveukupno psihofizi ko zdravlje,ali izdravlje drugih.

- U našoj sredini ovom problemu se posve uje malo ili nimalo pažnje,a edukacija mladih oreproduktivnom zdravlju i ne postoji. Usljed neznanja dolazi do pojave raznih bolesti,neželjene trudno e i sl.,naro ito u adolescentnom dobu.

- Nepravilna ishrana dovodi do pojave raznih bolesti, naro ito anoreksije, anemije,bulimije i gojaznosti. S tim u vezi je fizi ka neaktivnost mladih, koja uti e na nepravilanrazvoj tijela, potpomaže nastajanje odre enih deformiteta i dovodi do pojavegojaznosti. Ovi problemi su dosta izraženi me u mla om populacijom i imaju tendencijurasta.

- Zbog trenutnog stanja u našem društvu ovaj problem je dosta izražen. Depresija jebolest u kojoj dovodi do sniženja raspoloženja, ali u tolikoj mjeri da ta promjenaraspoloženja utje e na psihi kofizi ko zdravlje mladih. Brojna su i druga psihi kaoboljenja koja naj eš e nastaju u vrijeme adolescencije koje je vrijeme velikih promjena,skokova u sazrijevanju, ali i kriza, kao i u brojnim slu ajevima koji dovode do pojavemaloljetni ke delinkvencije.


ST

RA

TE

GIJ

A Z

A M

LA

DE

OP

INE

KA

LE

SIJ

AS

A A

KC

ION

IM P

LA

NO

M 2

01

1.-

20

13

.



Zubozdravstvena zaštita mladih nije nazadovoljavaju em nivou u okviru školskihustanova.Visok nivo konzumiranja psihoaktivnihsupstanci me u mladima.Neinformisanost mladih o reproduktivnomzdravlju na podru ju op ine Kalesija.Prisutnost depresije, trauma i drugih psihi kihoboljenja me u mladima.


Nepravilna ishrana i fizi ka neaktivnost mladihna podru ju naše op ine.


TR

AT

EG

IJA

ZA

ML

AD

E O

PIN

E K

AL

ES

IJA

SA

AK

CIO

NIM

PL

AN

OM

20

11

.-2

01

3.

Plan djelovanja


ODGOVORNE OSOBE/INSTITUCIJE BUDŽET KM


Nepostojanje istogotežava mladimanormalno funcionisanje iotežava rješavanje pitanjaod vitalnog zna aja zamlade.

Kalesija ima Omladinskicentar, a to je prostoriznad Gradskebiblioteke.Op ina jedodjeljivanjemprostora riješila mnogopitanja i probleme sakojim se mladi susre u.Omladinski centarpredstavljamultifunkcionalanprostor koji mladikoriste za raznesadržaje.Dodjeljivanjemprostora, troškoviOp ine su minimalni jersu mladi taj prostoruredili uglavnomsopstvenim sredstvima.


Inicirati lokalneprivatnike da bududonatori (sponzori) zaure ivanje Centra

Kontaktirati Dijasporuu cilju tehni keopremljenosti Centra.(Napomena: kontaktive postoje i imazainteresovanih zadoniranjesretstava/opreme)


Mladi bi seobavezali daaktivno uklju e uopremanjeprostorija te bi cijeliprocess bio ubrzan.

Odgovornosti u veziprostora za mlade su naOp ini, ali odgovornosttako er snose iOmladinske organizacije uOp ini, Referent za mlade,Komisija za mlade,ali i svaki u enik, student,nezaposleni ili zapolsenisvršenik srednje školemla i od 30 godina.


EŠ E MLADIH UDRUŠTVENOMŽIVOTU


TR

AT

EG

IJA

ZA

ML

AD

E O

PIN

E K

AL

ES

IJA

SA

AK

CIO

NIM

PL

AN

OM

20

11

.-2

01

3.

Zubozdravstvena zaštitamladih nije nazadovoljavaju em nivou uokviru školskih ustanova.

- Mladi u osnovnim isrednjim školama napodru ju op ine Kalesijaimaju mogu nost daperiodi no imajupreglede kodstomatologa.

Inicijativa OV zaškolskog stomatologa

Septembar2011/12/13

Komisija za mladeOV

0,00

Ja anje psihofizi kihsposobnosti krozedukacija mladih ovažnosti redovnihkontrola zuba

Septembar2011/12/13,Februar 2011/12/13

NVO 500,00(2011/12/13)

500,00(2011/12/13)

Koordinacija izme uMinistarstva zdravlja iškola oko postoje egprojektazubozdravstvene zaštite

Tokom 2011-2013godine.

JZU Dom zdravlja KalesijaReferent za mlade

0,00

Visok nivo konzumiranjapsihoaktivnih supstancime u mladim.

- Pove ana sigurnostdjece i mladih napodru ju op ineKalesija;- Zdraviji lanovidruštvene zajednice

Pove anje brojaaktivnih patrola namjestima gdje suuo ena delinkventnaponašanja mladih

U toku svakeškolske godine

Komisija za mlade,OV,PU-PSReferent za mlade

0,00

Edukacija o štetnostikonzumiranjapsihoaktivnih supstanci

Mart 2011, Škole,NVO,JZU Dom zdravlja Kalesija

0,00

Izrada promo materijala Juni 2011/12/13 NVOReferent za mlade

500,00(po aktivnosti)

Neinformisanost mladih oreproduktivnom zdravlju napodru ju op ine Kalesija.

- Mladi su informisani ovažnosti reproduktivnogzdravlja.

Preventivnizdravstveno-edukativniprogrami za djecu imlade

Decembar2011/12/13,

Maj 2011/12/13

NVO,JZU Dom zdravlja Kalesija

250,00


TR

AT

EG

IJA

ZA

ML

AD

E O

PIN

E K

AL

ES

IJA

SA

AK

CIO

NIM

PL

AN

OM

20

11

.-2

01

3.

Nepravilna ishrana i fizi kaneaktivnost mladih napodru ju naše Op ine.

- Zdraviji i sposobnijilanovi društvne

zajednice

Edukacija o pravilnomna inu ishrane

Dan borbe protivanoreksije,Oktobar2011/12/13

NVO,Škole

250,00(po aktivnosti)

Sportske manifestacijekoje nisu zastupljenekroz sportske klubove

Sportski dan škola Škole,Referent za mladeAktiv TIZO,

0,00

Prisutnost depresije, traumai drugih psihi kih oboljenjame u mladima .

- Pove ana odgovornosti aktivno uklju eni mladiu društveno korisneaktivnosti.

Edukacija u enikasrednjih škola na temudepresija

Tokom 2011- 2013godine



NVO,Udruženje pedagoga –psihologa TK-a

0,00

0,00

250,00

Me uinstitucionalnasaradnja škola i Centraza socijalni rad

CZSR,Škole

Edukacija o društvenokorisnom radu

NVO,Udruženje pedagoga –psihologa TK-a,

Troškovi po godinama:Godina Iznos

2011. 1.900,00

2012. 1.900,00

2013. 1.900,00

UKUPNO 5.700,00


TR

AT

EG

IJA

ZA

ML

AD

E O

PIN

E K

AL

ES

IJA

SA

AK

CIO

NIM

PL

AN

OM

20

11

.-2

01

3.

4.4. Kultura življenja i sigurnost mladih

Analiza stanja

Kultura življenja mladih je polje u kojemu se mora mnogo uraditi na planu edukacije ipredstavljanja i približavanja onih prava i mogu nosti koje se mladima trenutno nude. Porededukativnog djelovanja neophodno je obezbijediti i ambijent koji e mladima pružiti šansuda se u op ini Kalesija razviju sadržaji kojima bi svakodnevnica bila znatno upotpunjena. Akose u obzir uzme broj kulturno-zabavnih sadržaja, kojih na godišnjem nivou ima oko pedeset, iveli ina i razvijenost Op ine, moglo bi se zaklju iti da stanje i nije u tolikoj mjeri loše.Me utim, problem je druga ije prirode, a ogleda se u neprilago enosti navedenih sadržajaprema potrebama mladih, što direktno za posljedicu ima njihovo neu estvovanje u takvimmanifestacijama. Nadalje, evidentni su i problemi neinformisanosti mladih i nedostatakneformalnog obrazovanja što produkuje neaktivne mlade koji ne idu u korak sa vršnjacima izokruženja. Za prevazilaženje problema u ovoj oblasti neophodno je poraditi na promocijipozitivne prakse i vrijednosti koje mladi postižu kroz razli ite vidove individualnog iorganizovanog djelovanja.

U oblasti sigurnosti mladih evidentini su problemi koji se uglavnom ponavljaju i sli nisu, ako ne i isti, onima iz proteklih godine, što implicira da je potrebno mnogo više raditi nanjihovom rješavanju i suzbijanju. Dosadašnji podaci su veoma zabrinjavaju i i pokazuju da je

eš e mladih u injenju krivi nih djela u visini do 80%. Sigurnost mladih je znatno ugrožena iu oblasti saobra aja. esti su slu ajevi saobra ajnih nezgoda sa težim tjelesnim povredama iliak smrtnim posljedicama, a uzrokovani su brzom vožnjom, nepoštivanjem saobra ajnih

propisa i vožnjom pod dejstvom alkohola i drugih opojnih supstanci. Sigurnost mladih jeugrožena i u vremenu njihovog masovnog okupljanja u izlaznim ve erima usljed pove anogprometa i lošeg uli nog osvjetljenja. Problem koji posebno zabrinjava je maloljetni kadelinkvencija, a podaci iz Centra za socijalni rad Kalesija govore da se svake godine zabilježišest novih slu ajeva maloljetnih po inilaca krivi nih djela. Ovu situaciju dodatno usložnjava isporo izricanje odgojnih mjera, pa se na izvršenje eka i više od po godinu dana. Da bi sestanje po pitanju kriminaliteta i sigurnosti mladih popravilo, potrebno je kontinuirano raditina edukaciji, sugestivno i prakti no djelovati kako bi se pove ala svijest mladih i smanjilonjihovo u eš e u ukupnom kriminalu.

Na osnovu aktuelnog stanja i potreba mladih za sadržajima i ambijentom u kojem bimogli upotpuniti svoje kulturne, edukativne, sportsko-rekreativne i sigurnosne potrebe,može se zaklju iti da se iste ne mogu na adekvatan na in realizirati usljed niza nedostatakakoji e biti tretirani u ovom poglavlju.


TR

AT

EG

IJA

ZA

ML

AD

E O

PIN

E K

AL

ES

IJA

SA

AK

CIO

NIM

PL

AN

OM

20

11

.-2

01

3.

Problemi mladih

Problemi u oblasti Kultura življenja i sigurnost mladih:

- Ne postoji omladinski centar na nivou Op ine.- Op ina Kalesija ne posjednuje kartu sa lokalitetima kulturno-historijskog naslije a.- Zbog nepostojanja kalendara kulturnih doga aja mladi nisu upoznati sa dešavanjima

iz kulture, te u njima i ne u estvuju.- Nedostatak neformalnog obrazovanja mladih u op ini Kalesija ima za posljedicu slabu

uklju enost u društveni život.- Ekološka svijest mladih je na nezadovoljavaju em nivou, što za posljedicu ima lošu

ekološku sliku Op ine.- Prekora enje brzine i vožnja pod dejstvom alkohola i drugih opojnih supstanci,

pove an broj saobra ajnih nezgoda sa smrtnim ishodom iji je uzrok brza vožnja ivožnja pod dejstvom alkohola.

- Ne postoji omladinski program na lokalnom mediju što za posljedicu ima lošuinformiranost mladih.

- Djeca predškolskog uzrasta na podru ju op ine Kalesija nemaju adekvatne prostoreza igru (igrališta).

- U mjesnim zajednicama u kojima ne postoji uli na rasvjeta ugrožena je sigurnostmladih i ostalih gra ana i njihove imovine.

- U ulici Žrtava genocida u Srebrenici subotom u ve ernjim terminima otežano je inesigurno kretanje usljed pove anog prometa i prisustva mladih.

- Ne postoje adekvatni uslovi za amatersko bavljenje kulturnim stvaralaštvom iumjetnoš u.

- Nedostatak horizontalne i vertikalne signalizacije ugrožava sigurnost mladih i drugihesnika u saobra aju.

- Sigurnost mladih je ugrožena usljed nedovoljnog poznavanja saobra ajnih propisa.- Me u djecom i mladima u našem okruženju susre u se razli iti vidovi delinkventnog

ponašanja i ono je u zadnje vrijeme u estalo. U posljednje tri godine u op ini Kalesijau prosjeku je registrovano po šest maloljetnih prijestupnika.

- Prema podacima Centra za socijalni rad Kalesija proces izricanja odgojnih mjeramaloljetnim prijestupnicima je spor, na izricanje mjera eka se i više od po godinudana.

- Prisutan je veliki broj pasa lutalica na javnim mjestima na podru ju op ine Kalesija.Psi lutalice esto napadaju gra ane.


TR

AT

EG

IJA

ZA

ML

AD

E O

PIN

E K

AL

ES

IJA

SA

AK

CIO

NIM

PL

AN

OM

20

11

.-2

01

3.



Ne postoji omladinski centar na nivou Op ine.Prekora enje brzine i vožnja pod dejstvom alkohola i drugih opojnihsupstanci, pove an broj saobra ajnih nezgoda sa smrtnim ishodom ijije uzrok brza vožnja i vožnja pod dejstvom alkohola.Me u djecom i mladima u našem okruženju susre u se razli iti vidovidelinkventnog ponašanja i ono je u zadnje vrijeme u estalo. Uposljednje tri godine u op ini Kalesija u prosjeku je registrovano pošest maloljetnih prijestupnika.U ulici Žrtava genocida u Srebrenici subotom u ve ernjim terminimaotežano je i nesigurno kretanje usljed pove anog prometa i prisustvamladih.Op ina Kalesija ne posjednuje kartu sa lokalitetima kulturno-historijskog naslije a.Prema podacima Centra za socijalni rad Kalesija proces izricanjaodgojnih mjera maloljetnim prijestupnicima je spor, na izricanje mjeraeka se i više od po jedne godine dana.

Nedostatak horizontalne i vertikalne signalizacije ugrožava sigurnostmladih i drugih u esnika u saobra aju.Djeca predškolskog uzrasta na podru ju op ine Kalesija nemajuadekvatne prostore za igru (igrališta).U mjesnim zajednicama u kojima ne postoji uli na rasvjeta ugrožena jesigurnost mladih i ostalih gra ana i njihove imovine.Ne postoje adekvatni uslovi za amatersko bavljenje kulturnimstvaralaštvom i umjetnoš u.


Zbog nepostojanja kalendara kulturnih doga aja mladi nisu upoznati sadešavanjima iz kulture, te u njima i ne u estvuju.Sigurnost mladih je ugrožena usljed nedovoljnog poznavanjasaobra ajnih propisa.Ekološka svijest mladih je na nezadovoljavaju em nivou, što zaposljedicu ima lošu ekološku sliku Op ine.Ne postoji omladinski program na lokalnom mediju što za posljedicuima lošu informiranost mladih.Nedostatak neformalnog obrazovanja mladih u op ini Kalesija ima zaposljedicu slabu uklju enost u društveni život.Prisutan je veliki broj pasa lutalica na javnim mjestima na podru juop ine Kalesija.Psi lutalice esto napadaju gra ane.


ST

RA

TE

GIJ

A Z

A M

LA

DE

OP

INE

KA

LE

SIJ

AS

A A

KC

ION

IM P

LA

NO

M 2

01

1.-

20

13

.

Plan djelovanja

PROBLEM ŽELJENI REZULTAT AKTIVNOST VRIJEME PROVO ENJA ODGOVORNEOSOBE/INSTITUCIJE BUDŽET KM

Kalesija je jedan od rijetkihgradova u BiH koji NEMAOmladinski centar.Nepostojanje istog otežavamladima normalnofuncionisanje i otežavarješavanje pitanja od vitalnogzna aja za mlade.

Osnovan je omladinskicentar kroz koji mladisa podru ja op ineKalesija realizujurazli ite vrsteaktivnosti:neformativne,edukativne, kulturno-zabavne i sli no.Poboljšan je imidžOp ine.

Incijativu za obezbje ivanjeprostora prema Op inskom vije u iKabinetu Na elnikaInicirati lokalne privatnike da bududonatori (sponzori) za ure ivanjeCentraKontaktirati Dijasporu u ciljutehni ke opremljenosti Centra.(Napomena: kontakti ve postoje iima zainteresovanih za doniranjesretstava/opreme)

Idealno je da se prostordodjelipo etkom 2011. godine.

Mladi bi se obavezali daaktivno uklju e uopremanje prostorija tebi cijeli process bioubrzan.

Odgovornosti u veziprostora za mlade su naOp ini, ali odgovornosttako er snose iOmladinske organizacijeu Op ini, Referent zamlade,Komisija za mlade,ali i svaki u enik, student,nezaposleni ili zapolsenisvršenik srednje školemla i od 30 godina.

vidi budžet uokviru grupeEŠ E MLADIH

U DRUŠTVENOMŽIVOTU

.

Op ina Kalesija ne posjednujekartu sa lokalitetima kulturno-historijskog naslije a.

Sa injena je „Kulturnakarta op ine Kalesija“,i mladi su u ve oj mjeriupoznati sapostojanjem ilokacijama kulturno-historijskog naslije a.

Prikupiti i stru no obraditi podatkeo spomenicima kulture ilokalitetima kulturno-historijskognaslije a.

Kontinuirano u toku2011. godine.

Udruženja za zaštitukulturno-hist. naslije aBKCGradska bibliotekaReferent za mlade, sport ikulturu

1.000,00

Sprovesti edukativnu kampanjume u mladima o postojanjukulturno-historijskog naslije a.

Maj i septembar 2011.,2012., 2013. godine.

NVO sektorBKCObrazovne institucije

2011.: 200,002012.: 200,002013.: 200,00

Izrada, promocija, i postavljanjekarte na billboard (džambo plakat)u centar grada.

Dan op ine Kalesija,2012. godine.

Udruženja za zaštitukulturno-hist. naslije aBKCGradska biblioteka

1.500,00

Sprovesti akcije iš enja pristupnihputeva i ure enja lokalitetakulturno-historijskog naslije a.

April i septembar 2011.,2012., 2013. godine.

NVO sektor (udruženja zazaštitu kulturno-hist.naslije a i životne sredine)

Finansiranje u okvirudrugih programskih

podru ja.


ST

RA

TE

GIJ

A Z

A M

LA

DE

OP

INE

KA

LE

SIJ

AS

A A

KC

ION

IM P

LA

NO

M 2

01

1.-

20

13

.

Zbog nepostojanja kalendarakulturnih doga aja mladi nisuupoznati sa dešavanjima izkulture, te u njima i ne

estvuju.

Kvalitet života mladihje poboljšan, ve i brojmladih u estvuje ukulturnim dešavanjimajer su blagovremenoupoznati sa istim, i savremenom njihovogodržavanja uz pomokalendara kulturnihdoga aja.

Prikupiti informacije o kulturnimdoga ajima u toku godine napodru ju Op ine.

Septembar, oktobar,novembar 2012. godine.

Referenta za mladeBKCNVO sektor

0,00

Izrada kalendara kulturnihdoga aja. Decembar 2012. godine. Referent za mlade

BKC 500,00

Promocija printanog i onlineizdanja kalendara kulturnihdoga aja op ine Kalesija u 2013.godini.

Januar 2013. godine.Referent za mladeBKCNVO sektor

300,00

Nedostatak neformalnogobrazovanja mladih u op iniKalesija ima za posljedicuslabu uklju enost u društveniživot.

Pove an je nivoznanja, vještina ivrijednosti koje seodnose nademokratiju, kao ipoznavanje prava idužnosti mladih, te jepove an osje ajodgovornosti kaofaktora za razvijanjemladih u aktivnegra ane.Mladi u ve oj mjeripoznaju strane jezike iu korisnije svrhekoriste informacionetehnologije.

Niz edukativnih aktivnosti,radionica na temu prava i dužnostimladih, kao i nenasilnog rješavanjasukoba.

Maj i septembar 2011. –2013. godine.

NVO sektorCSR KalesijaObrazovne institucije

2011.: 200,002012.: 200,002013.: 200,00

Obezbijediti ve e u eš e mladih uobilježavanju zna ajnih datuma idoga aja kroz razli ite kulturno-umjetni ke, sportske i nau noistraživa ke natje aje.

Zna ajni datumi za BiH iOp inu 2011. – 2013.godine.

Op ina KalesijaKomisija za obilježavanjezna ajnih datuma idoga aja OV KalesijaBKCGradska bibliotekaNVO sektor

2011.: 500,002012.: 500,002013.: 500,00

Organizovati besplatne kursevestranih jezika i informatike.

Kontinuirano u toku2011., 2012., 2013.godine.

NVO sektorObrazovne institucije

2011.: 2000,002012.: 2000,002013.: 2000,00

Izrada i distribucija edukativno-informativnog materijala o pravimamladih.

Maj i septembar 2011. –2013. godine.

NVO sektorCSR KalesijaObrazovne institucije

2011.: 400,002012.: 400,002013.: 400,00


ST

RA

TE

GIJ

A Z

A M

LA

DE

OP

INE

KA

LE

SIJ

AS

A A

KC

ION

IM P

LA

NO

M 2

01

1.-

20

13

.

Ekološka svijest mladih je nanezadovoljavaju em nivou, štoza posljedicu ima lošuekološku sliku Op ine.

Op ina Kalesija spadau red istih op ina.Poboljšan je imidžOp ine.

Provesti kampanju po školama i naulici.

April 2011., 2012., 2013.godne. NVO Sektor

Obrazovne institucije

2011.: 200,002012.: 200,002013.: 200,00

Organizovati radionice zanastavnike i u enike.

April 2011., 2012., 2013.godine.

NVO SektorObrazovne institucije

2011.: 200,002012.: 200,002013.: 200,00

Organizovati ekološke igraonice zadjecu.

April 2011., 2012., 2013.godine.


2011.: 200,002012.: 200,002013.: 200,00

Izrada promotivnog materijala(plakati, džambo plakati, brošure,letci).

April 2011., 2012., 2013.godine.


2011.: 400,002012.: 400,002013.: 400,00

Ure enje ekoloških izletišta. April 2011., 2012., 2013.godine.


2011.: 400,002012.: 400,002013.: 400,00

Prekora enje brzine i vožnjapod dejstvomalkohola i drugih opojnihsupstanci, , pove an brojsaobra ajnih nezgoda sasmrtnim ishodom iji je uzrokbrza vožnja i vožnja poddejstvom alkohola.

Smanjen je brojsaobra ajnih nezgodauzrokovanihprekora enjem brzinei vožnjom poddejstvom alkohola idrugih opojnihsupstanci.

Sprovesti niz edukativnih aktivnostio opasnostima brze vožnje i vožnjepod dejstvom alkohola, o njihovimposljedicama i krivi nomzakonodavstvu koje tretira tajproblem.


Op insko Vije ePU KalesijaObrazovne institucijeNVO sektor

2011.: 400,002012.: 400,002013.: 400,00

Sprovesti informativnu kampanju nalokalnom radio i putem interneta obezbjednosti u esnika u saobra aju.


NVO sektorMediji

2011.: 200,002012.: 200,002013.: 200,00

Ne postoji omladinski programna lokalnom mediju što zaposljedicu ima lošuinformiranost mladih.

Kroz radijsku emisijumladi su u mogu nostigovoriti o aktuelnimproblemima,predlagati rješenja isami birati teme isadržaje emisija.

Inicijativa Op inskom vije uKalesija za uvo enje emisije opitanjima mladih na lokalnommediju.

Dva puta mjese no 2011.,2012., 2013. godine.

Op ina KalesijaOp insko vije e KalesijaKomisija za mlade OVReferent za mladeNVO sektorMediji

0,00


ST

RA

TE

GIJ

A Z

A M

LA

DE

OP

INE

KA

LE

SIJ

AS

A A

KC

ION

IM P

LA

NO

M 2

01

1.-

20

13

.

Djeca predškolskog uzrasta napodru ju op ine Kalesijanemaju adekvatne prostore zaigru (igrališta)

Obezbije en jeadekvatan prostor zaigru za najmla estanovnike Op ine sapropratnimsadržajima.Djeca su sklonjena saulice što je podiglonivo njihovesigurnosti.

Inicijativa Op inskom vije uKalesija za izgradnju igrališta zadjecu.

Mart 2011. godine.

Op ina KalesijaOp insko vije eKomisija za mladeMjesne zajednice

0,00

U mjesnim zajednicama ukojima ne postoji uli narasvjeta ugrožena je sigurnostmladih i ostalih gra ana injihove imovine.

Manje kriminala uve ernjim satima, ve asigurnost mladih iostalih gra ana.

Inicijativa Op inskom vije uKalesija za rješavanje problemarasvjete i njenog održavanja.

Januar 2011. godine.


0,00

U ulici Žrtava genocida uSrebrenici subotom uve ernjim terminima otežanoje i nesigurno kretanje usljedpove anog prometa i prisustvamladih.

Zabranom odvijanjasaobra aja u dijelu uliceŽrtava genocida uSrebrenici poboljšana jesigurnost mladih iobezbije enamogu nost organizacijekulturno-zabavnihsadržaja na otvorenom.

Incijativa Op inskom vije u Kalesijaza zabranu odvijanja saobra ajasubotom u ve ernjim terminima(19 – 24h) na dijelu ulice Žrtavagenocida u Srebrenici.

Maj 2011.Op ina KalesijaOp insko vije eKomisija za mlade

0,00

Ne postoje adekvatni uslovi zaamatersko bavljenje kulturnimstvaralaštvom i umjetnoš u.

Obezbije eniadekvatni uslovi isadržaji za bavljenjeamaterskim kulturnimstvaralaštvom i

Organizacija festivala amaterskogfilma.

Juli 2011., 2012., 2013.godine.

Op ina KalesijaBKCNVO sektorNeformalne grupeGradska biblioteka

2011.: 2.000,002012.: 2.000,002013.: 2.000,00


ST

RA

TE

GIJ

A Z

A M

LA

DE

OP

INE

KA

LE

SIJ

AS

A A

KC

ION

IM P

LA

NO

M 2

01

1.-

20

13

.

umjetnoš u.Pozitivan imidžOp ine.

Koncerti neafirmisanih i demobendova.

Ljeto 2011., 2012., 2013.godine.

BKCNVO sektorNeformalne grupeGradska biblioteka

2011.: 500,002012.: 500,002013.: 500,00

Obezbje ivanje uslova zaamatersko bavljenje umjetnoš u,pozorištem, literarnimizražavanjem, i sl.


Op ina KalesijaBKCNVO sektorNeformalne grupeGradska biblioteka

Finansiranje uokviru drugihprogramskih

podru ja.

Nedostatak horizontalne ivertikalne signalizacijeugrožava sigurnost mladih idrugih u esnika u saobra aju.

Pove ana je sigurnostmladih i drugih

esnika u saobra aju.

Inicijativa Op inskom vije uKalesija za povezivanje što ve egbroja naselja trotoarima i izgradnjuuli ne rasvejete duž istih.

April 2011. godine.


0,00

Inicijativa Op inskom vije uKalesija za obilježavanje pješa kihprelaza, autobuskih stajališta iostalih traka na kolovozu.

April 2011. godine.


0,00

Inicijativa Op inskom vije uKalesija za postavljanje svjetlosnesignalizacije u blizini škola koje senalaze uz magistralni put M4.

April 2011. godine.


0,00

Angažovati volontere za pomoprilikom prelaska kolovoza unajfrekventnijim terminima.

Jednom mjese no(septembar) 2011., 2012.,2013. godine.

Op ina KalesijaPU KalesijaNVO sektorObrazovne institucije

0,00


ST

RA

TE

GIJ

A Z

A M

LA

DE

OP

INE

KA

LE

SIJ

AS

A A

KC

ION

IM P

LA

NO

M 2

01

1.-

20

13

.

Inicijativa Op inskom vije uKalesija za postavljanje fizi kihbarijera („leže i policajci“) u bliziniškola.

April 2011. godine.Op ina KalesijaOp insko vije eKomisija za mlade

0,00

Sigurnost mladih je ugroženausljed nedovoljnog poznavanjasaobra ajnih propisa.

Boljim poznavanjemsaobra ajnih propisaobezbije ena je ve asigurnost mladih.

Edukacija u esnika u saobra ajukroz niz predavanja, tribina,okruglih stolova na temu sigurnosti

esnika u saobra aju.



2011.: 500,002012.: 500,002013.: 500,00

Organizirati takmi enja u školskimustanovama na temu poznavanjasaobra ajnih propisa kroz likovna,literarna i sportska takmi enja(biciklizam).

April 2011., 2012., 2013.godine.


2011.: 200,002012.: 200,002013.: 200,00

Provesti kampanju o važnostipoznavanja saobra ajnih propisa isaobra ajnoj kulturi.

Maj 2011., 2012., 2013.godine.

Op ina KalesijaPU KalesijaNVO sektorObrazovne institucijeMediji

2011.: 200,002012.: 200,002013.: 200,00

Provoditi volonterske uli ne akcije. Jednom mjese no 2011.,2012., 2013. godine.

PU KalesijaAuto školeNVO sektorObrazovne institucijeMediji 0,00


ST

RA

TE

GIJ

A Z

A M

LA

DE

OP

INE

KA

LE

SIJ

AS

A A

KC

ION

IM P

LA

NO

M 2

01

1.-

20

13

.

Me u djecom i mladima unašem okruženju susre u serazli iti vidovi delinkventnogponašanja i ono je u zadnjevrijeme u estalo. U posljednjetri godine u op ini Kalesija uprosjeku je registrovano pošest maloljetnih prijestupnika.

Preventivnimdjelovanjem smanjenje broj maloljetnihprijestupnika.

Suzbijanje pojave maloljetni kedelinkvencije i prevencija krozedukativne, kulturno-zabavne, isportske aktivnosti.


Centar za socijalni radObrazovne institucijePU KalesijaOp inski sudOp ina KalesijaNVO sektor


podru ja.

Edikacija u enika osnovnih škola okrivi nom zakonodavstvu kojetretira maloljetna lica.

Februar 2011., 2012.,2013. godine

Centar za socijalni radObrazovne institucijeNVO sektor

2011.: 500,002012.: 500,002013.: 500,00

Grupne terapije sa maloljetnimlicima kojima je izre ena odgojnamjera „poja an nadzor roditelja“ injihovim roditeljima.


Centar za socijalni radNVO sektor


podru ja.

Resocijalizacija maloljetnihdelinkvenata.


Centar za socijalni radObrazovne institucijePU KalesijaOp inski sudNVO sektorSportski klubovi


podru ja.


ST

RA

TE

GIJ

A Z

A M

LA

DE

OP

INE

KA

LE

SIJ

AS

A A

KC

ION

IM P

LA

NO

M 2

01

1.-

20

13

.

Prema podacima Centra zasocijalni rad Kalesija procesizricanja odgojnih mjeramaloljetnim prijestupnicima jespor, na izricanje mjera ekase i više od po godinu dana.

Proces izricanjaodgojnih mjeramaloljetnimdelinkventima trajeznatno kra e, aodgojne mjere se prijepo inju provoditi.

Inicijativa OV da se ubrza procesizricanja odgojnih mjera maloljetnimprijestupnicima.

Maj 2011. godine.Komisija za mlade OVOp insko vije eOp inski sud Kalesija

0,00 KM

Prisutan je veliki broj pasalutalica na javnim mjestima napodru ju op ine Kalesija.Psi lutalice esto napadajugra ane.

Problem pasa lutalicarješen je na adekvatanna in.Ne postoji opasnostod napada pasalutalica.

Inicijativa OV za uklanjanje izbrinjavanje pasa lutalica sa javnihmjesta.

April2011.,2012.,2013.godine

Komisija za mlade OVOp insko vije eNadleže službe u op iniKalesijaJKP Kalesija

0,00 KM


2011. 10.300,002012. 11.300,002013. 9.600,00

UKUPNO 31.200,00


ST

RA

TE

GIJ

A Z

A M

LA

DE

OP

INE

KA

LE

SIJ

AS

A A

KC

ION

IM P

LA

NO

M 2

01

1.-

20

13

.

4.5. Sport i kultura

Analiza stanja

Sportske aktivnosti na podru ju op ine odvijaju se kroz plansku aktivnostSportskog saveza i klubova koji u svojim sportskim nadmetanjima organiziraju kolektivnai pojedina na takmi enja. Oblast fizi ke kulture na podru ju op ine je organizirana naosnovu Zakona o sportu TK. Glavno obilježje kalesijskog sporta je masovnost organizacijesportskih takmi enja. Sportski cilj je pored organizacije sportskih takmi enja iuklju ivanja mladih u sport, i pomo sportskim klubovima.

U op ini djeluje više razli itih sportskih klubova u kojima su uklju eni mladi.sportisti i sportski klubovi iz Kalesije koji ostvaruju zna ajne rezultate. Na podru juop ine postoji 9 travnatih terena, te 27 asfaltnih sportskih poligona. Klubovi nemajuoptimalne uslove za rad i takmi enje. Jedan od problema odnosi se na nedostatakprostora za trenažni proces i takmi enje. Na podru ju op ine nema sportsko-rekretaivnog centra (bazen, atletska staza, tenis, itd.). Sve aktivnosti odvijaju se u jednojsali za tjelesni odgoj školske djece. Nadalje, evidentan je nedostatak finansijskihsredstava za rad svih sportskih klubova. Kriteriji za raspodjelu dostupnih sredstavaizra eni su u skladu sa troškovnikom takmi enja klubova, masovnoš u njihovog lanstvai ostvarenog sportskog rezultata.

Na podru ju op ine Kalesija formirano je 20 sportskih klubova koji okupljajumlade radi bavljenja sportom. Ukupan broj mladih u Kalesiji koji se bave sportom iznosioko 1.100 registrovanih sportista i oni se bave organizovanim i planskim sportskimsadržajima u svojim klubovima. Grane sporta kojima pripadaju sportisti po klubovima sunogomet, odbojka, košarka, karate, kick box, sjede a odbojka, ribolov i šah. Odbojkaški iborila ki klubovi (karate i kick box) pored djece muškog spola okupljaju i djevoj ice što jeposebno važno u psiho-socijalnom razvoju ženske djece. U Kalesiji trenutno egzistiradevet (9) nogometnih klubova, dva (2) odbojkaška od kojih jedan muški i jedan ženskiklub, zatim jedan (1) košarkaški, etiri (4) kluba borila kih sportova (karate i kick box),jedan (1) klub u sjede oj odbojci, jedan (1) šahovski i jedan (1) ribolovni. Svi ovi kluboviimaju svoje nastupe na raznim takmi enjima širom Bosne i Hercegovine, a neki od njih iu Evropi. Trenažni procesi su organizirani u vrlo skromnim prostorima namijenjenim zasport koji traži ve u angažiranost sportista radi postizanja boljih rezultata.

Pored grana sporta koje su zastupljene u ovih dvadeset klubova mladi op ineKalesija bave se i drugim granama kojih nema u Kalesiji. Prije svih to bi se moglo sposebnim naglaskom ista i za atletiku, jer djeca sa podru ja naše op ine su uklju ena uatletski klub iz Tuzle u kojem postižu izvanredene rezultate. Tako er, i one grane sportakoje nisu potpuno afirmisane u Kalesiji privla e djecu u drugim gradovim posebno kadase ti e košarkaškog sporta, jer dobar broj djece sa podru ja op ine Kalesija pripadatuzlanskim košarkaškim klubovima. Neki sportovi kao što su rukomet, mali nogomet,tenis, plivanje, boks, atletika, gimnastika, džudo i drugi ne mogu da se razviju u Kalesijizbog nedostatka adekvatne sportske dvorane i odgovaraju eg vanjskog sportsko-


ST

RA

TE

GIJ

A Z

A M

LA

DE

OP

INE

KA

LE

SIJ

AS

A A

KC

ION

IM P

LA

NO

M 2

01

1.-

20

13

.

rekreativnog centra. Indicija za gotovo svim navedenim sportovima vidi se u sportskojmasovnosti školske djece koja se prati u okviru organizovanja malih olimpijskih igarakoje se svake godine provode u organizaciji Sportskog saveza upravo radi otkrivanjatalenta kod djece i njihove kognitivne sposobnosti za odre enom granom sporta. Svakegodine u okviru malih olimpijskih igara iz pet osmogodišnjih i jedne srednje škole sapodru ja op ine Kalesija bude obuhva eno oko 500 školske djece koja poredispoljavanja psihomotori kih sposobnosti pokažu i nadarenost za daljim bavljenjemsportom.

U Kalesiji postoji i udruženje koje okuplja osobe sa smetnjama u psihi kom itjelesnom razvoju koji se tako er uklju uju u takmi enje u okviru Specijalnih olimpijadaorganizovanih na nivou kantona i države. Specijalne olimpijade za uspiješnu djecu seorganizuju i na evropskom i svjetskom nivou tako da djeca ove kategodije iz Kalesijeuvijek mogu biti potencijalni kandidati za takva takmi enja. Uslovi za bavljenje sportomove djece su apsolutno mali i trebalo bi ih poboljšati i dati im šansu.

Op ina Kalesija sportom je zastupljena u više razli itih sportskih grana kako nadržavnom nivou kroz odbojku, karate, Kick Boxing, tako i na federalnom i kantonalnomnivou kroz fudbalske klubove i košarkaški klub ‘’Bosna’’ Kalesija.

U prošloj godini organizovano je i sprovedeno 16 malonogometnih, odbojkaških,košarkaških i šahovskih memorijalnih turnira

U junu su sprovedene Radni ke sportske igre u odbojci, na kojima su svojeeš e uzeli radnici zaposleni u javnim i privatnim subjektima gdje je svoju sportsku

rekreaciju imalo oko 100 uposlenika, radnika, iz 8 (osam) kalesijskih firmi.U toku Septembra i Oktobra sprovedene su i Radni ke sportske igre u malom

nogometu na kojima je prijavljeno 15 (petnaest) ekipa što je standardno za ovumanifestaciju.

Uzmemo li sve gore navedeno u obzir možemo do i do spoznaje da je op inaKalesija izuzetno pokrivena sportskim doga ajima i da sport opravdava svoju svrhu.Iskazani rezultati kao i broj klubova i njihovih lanova koje ima Kalesija u odnosu na brojstanovnika Op ine su izuzetno visoki.

Finansijska sredstva uložena u sport prošle godine iznosila su 170.000,00 KM iista su utrošena za njegovo odžavanje I razvijanje.

Svaki pojedinac ima pravo na u eš e u kulturnom, te na puni kulturni i duhovnirazvoj, bez diskriminacije po bilo kom osnovu. Pored toga, pripadnicima manjinskihgrupa ne smije biti uskra eno pravo na vlastitu kulturu, prakticiranje religije ili korištenjevlastitog jezika. Puno uživanje ovih prava zahtijeva dostupnost kulturne infrastrukture(kulturni centri, muzeji, biblioteke, pozorišta itd.), zaštita kulturnog identiteta ime usobno uvažavanje izme u pojedinaca i razli itih grupa, te mogu nostprofesionalnog obrazovanja na polju kulture, umjetnosti i sporta.

U skladu sa me unarodnim standardima o ljudskim pravima, država je dužnaosigurati uslove za ostvarivanje prava na kulturni život, što uklju uje dostupnostinfrastrukture i sredstava za razvoj kulture i uklju ivanje stanovništva u kulturni život. Uskladu sa Ustavom FBiH, kantoni su, izme u ostalog, posebno nadležni za utvr ivanje iprovo enje kulturne politike. Me utim, kako na kantonalnom nivou ne postoji zakonska


ST

RA

TE

GIJ

A Z

A M

LA

DE

OP

INE

KA

LE

SIJ

AS

A A

KC

ION

IM P

LA

NO

M 2

01

1.-

20

13

.

regulativa o kulturi, postoje nejasno e u oblasti finansiranja kulturnih institucija, aodatle i problemi u komunikaciji tih institucija s nadležnim organima na kantonalnom iop inskom nivou.

Javna ustanova Bosanski kulturni centar (BKC) ''Alija Izetbegovi '' koja je prijedvije godine profunkcionirala, jer je sala završena i ista je otvorena za sve kulturnepotrebe, može u perspektivi okupljati mlade za njihovo kulturno stvaralaštvo.Neophodno je okupiti potrebni kapacitet zainteresiranih lica koja e otpo eti sa radomkroz razne sekcije. Trenutno svoju aktivnost na o uvanju folklora i tradicije kroz pjesmu,igru i zabavu provode 5 kulturno umjetni kih društava koja egzistiraju u Kalesiji,Tojši ima, Memi ima, Vukovijama Donjim i Raincima Gornjim. Oni okupljaju preko 200lanova i imaju, pored pjesme i igre, i dramske sekcije koje mogu biti osnova za

nadgradnju.Opremljenost kulturno umjetni kih društava nije dobra strana. Još uvijek

nedosatje dio neophodne opreme da bi se kvalitet rada podigao na ve i nivo. Tu se prijesvega odnosi na ozvu enja i instrumente koji su prijeko potrebni kako bi svaki od KUD-ova mogao kvalitetnije pripremati svoje programe.

Posebno mjesto u kulturno–zabavnom životu zauzima organizovanje «Smotrekulturno-umjetni kog stvaralaštva» za u enice i u enike osnovnih i srednjih škola našeOp ine, na kojoj je uzelo u eš e preko 1.200 u enica i u enika kao i u eš e srednjihškola sa op ina eli , Teo ak i Sapna.Od kulturno-umjetni kih društava na našoj op ini egzistiraju;“14 Maj“ Tojši i, “Sevdah” Memi i, “Halisije” Kalesija i “7 April” Vukovije Donje i ‘’RainciGornji’’ Rainci Gornji.

Najaktivniji su bili GKUD “Halisije “ iz Kalesije i ‘’14.maj’’ Tojši i koji su imali višezna ajnijih nastupa kako na doma oj sceni tako i u inostranstvu. Tako er, sve zna ajnijemanifestacije i doga aje važne za op inu Kalesiju su propratili sa svojim programom štoje za svaku pohvalu. U okviru «Tojši kog ljeta» održana je smotra KUD-ova iz cijele BiHna kome su u eš e uzeli KUD-ovi iz 13 gradova.

Na me unarodnoj smotri kulturnog stvaralaštva u Kalesiji je ove godineorganizovana smotra kulturno umjetni kih društava iz Kalesije, Republike Hrvatske IMakedonije.

U cilju podizanja kulturnih standarda, Gradska biblioteka Kalesija je pokretamnogih sadržaja u cilju popularizacije knjige i kulture itanja, izdavala ke djelatnosti ikulturne manifestacije sa književnim, historijskim i društvenim temama sa ukupnimfondom od cca 18.000 bibliote kih jedinica, ime daju zna ajnu podršku u enicima istudentima u korištenju obavezne i stru ne literature za obrazovni proces, kao ikvalitetnu ponudu za široko interesovanje gra anstva.Što se ti e književnosti u ovoj godini zabilježeni su slede i kulturni sadržaji:

Promocija knjiga bilo je pet (5) od kojih su tri bile historijskog karaktera, a dvijeisklju ivo iz oblasti književnosti. Tako er, održano je tri promocije asopisa i jednoknjiževno ve e. Svaka od ovih aktivnosti govori da Kalesija ima potrebe za ovim vidomkulturnog upražnjavanja koja mlade usmjerava na itanje, u enje i spoznavanje svogidentiteta i korijena.


ST

RA

TE

GIJ

A Z

A M

LA

DE

OP

INE

KA

LE

SIJ

AS

A A

KC

ION

IM P

LA

NO

M 2

01

1.-

20

13

.

Problemi mladih

Problemi mladih u oblasti sporta i kulture:

- Nedostatak uslova za bogatije sportske sadržaje u gradu. Iako Kalesija imakvalitetnih klubova, oni nisu u mogu nosti napredovati i ostvarivati boljerezultate iz razloga što ne postoje uslovi kako bi napredovali i poboljšali kvalitetsporta u Kalesiji.

- Nepostojanje uslova za bavljenje sportovima za koje su mladi pokazali interes,što ima rezultat odlaska mladih u druge op ine kako bi trenirali atletiku i raznedruge dvoranske sportove.

- Nepostojanje fonda za stipendiranje u enika i sportista koji su ostvarili zapaženerezultate u sportu i kulturi.

- Ne postoji dovoljan broj izletišta. Izletišta koja postoje nisu dovoljno ure ena.- Nedovoljno poklonjena pažnja sportistima najmla ih uzrasta.- Nedostatak uslova za bavljenje mladih kulturnim stvaralaštvima; mladi nemaju

mogu nosti uklju ivanja u razne sekcije (dramske, recitatorske, muzi ke, plesneitd.) kako bi na taj na in kvalitetnije iskoristili svoje slobodno vrijeme i pokazalisvoj talenat.

- Nedostatak kulturnih dešavanja (kino projekcija, predstava); Jedan od problemakoji mlade sve više približava kafi ima i nekvalitetnim iskorištavanjem slobodnogvremena, jer mladi nemaju mogu nosti pogledati predstavu ili film u kinodvorani.

- Mladi nemaju sve potrebne uslove za entuzijazam koji bi ispoljavaliorganizacijom sportskih i kulturnih manifestacija na otvorenom prostoru.



Nedostatak kulturnih dešavanja (kino projekcija, pozorišnihpredstava)Mladi nemaju sve potrebne uslove za entuzijazam koji bi ispoljavaliorganizacijom sportskih i kulturnih manifestacija na otvorenom.


Najbolji sportisti op ine Kalesija nisu dovoljno stimulisani.Stipendiranje u enika i sportista koji su ostvarili zapažene rezultateu sportu i kulturi.Nepostoji dovoljan broj izletišta. Izletišta koja postoje nisudovoljno ure ena.Mladi nemaju mogu nost da se bave sportovima kao što suplivanje, tennis i atletika.Nedovoljno poklonjena pažnaj sportistima najmla ih uzrasta.Mladi nemaju optimalnu mogu nost da se bave dvoranskimsportovima.


TR

AT

EG

IJA

ZA

ML

AD

E O

PIN

E K

AL

ES

IJA

SA

AK

CIO

NIM

PL

AN

OM

20

11

.-2

01

3.

Plan djelovanja:

PROBLEM REZULTATI AKTIVNOSTI VREMENSKI PERIOD ODGOVORNEOSOBE/INSTITUCIJE BUDŽET KM

Najbolji sportistiop ine Kalesija nisu stimulisanina odgovaraju i na in.

Omogu iti najboljim mladimsportistima op ine Kalesijastipendije u trajanju od jednegodine.

Uputiti inicijativu OV i Op inskom na elniku.

2011. godina 2012. godina 2013. godine

- Sportski savez i - Komisija za sport- OV

1.000,001.000,001.000,00

Ne postoji dovoljan broj izletišta. Izletišta koja postoje nisu dovoljno ure ena.

Mladi bi na ure enim izletištimaorganizovali sportske,rekretaivne i druge aktivnosti ukojim bi na koristan na inprovodili svoje slobodno vrijeme.

Urediti postoje e izletište''Pješevica'' sa namjenskomopremom za sportskorekreiranje mladih i uputitiop inskoj službi za ure enjezemljišta pitanje o statusizemljišta ''Vis'' sa intenciomda se na istom pri e ure enjugradskog izletišta na kojem bimladi mogli upražnjavatisvoje slobodno vrijeme.

2011. godina 2012. godina 2013. godina

- Omladinske organizacije i- Mjesne zajednice

00,004.000,001.000,00

Mladi nemaju mogu nost da sebave sportovima kao što suplivanje, skijanje, tenis iatletika.

Pružiti mogu nost mladima danau e sportove kojim bi se željelibaviti.

Sprovesti anketu zainteresovanosti mladih zasportskim granama kojim bise željeli baviti. Organizovati upis mladihzainteresovanih zabavljenjem sportom ponjihovoj želji.

2011. godina- Nevladine organizacije i- Komisija za sport OV

1.000,00


TR

AT

EG

IJA

ZA

ML

AD

E O

PIN

E K

AL

ES

IJA

SA

AK

CIO

NIM

PL

AN

OM

20

11

.-2

01

3.

Nedovoljna poklonjena pažnjasportistima najmla ih uzrasta.

Sticanje povjerenja kod djece iuticaj na njihov sportski razvoj.

Organizovati prvenstvenatakmi enja djecenajmla eg uzrasta sapodru ja op ine unajmasovnijem sportu zakojim djeca pokazujuinteresovanje (nogomet).

2011. godine 2012. godine 2013. godine

- Sportski savez- Sportski klubovi

2.000,002.000,002.000,00

Mladi nemaju mogu nost da sebave dvoranskim sportovima.

Omogu iti mladi da semaksimalno mogu bavitidvoranskim spotovima.

Dovršiti sportsku dvoranu. 2011. godine do okon anja radova 00,00

Mladi nemaju prilike daprisustvuju kultirnimdešavanjima, kinoproekcijama i pozorišnim predsravama.

Omogu iti redovno upražnjavanjekulturnih dešavanja za filmskeproekcije i pozorišnepredstave.Filmske proekcijejednom mjese no, pozorišnepredstave jednom kvrtalno.

Organizacija proekcije Filmova i pozorišnih Predstava.

2011. godina 2012. godina 2013. godine

- JU BKC''Alija Izetbegovi ''- Komisija za mlade OV

00,00

Mladi nemaju sve potrebneuslove za entuzijazam koji biispoljavali organizacijomsportskih i kulturnihmanifestacija na otvorenomprostoru.

Omogu iti mladim da moguorganizovati sportske i kulturnemanifestaciije u gradu, naotvorenom prostoru ure enjemSportskog Centra za malesportove kod MSŠ Kalesija.

Izgraditi tribine zaposmatranje organizovanihsportskih i kulturnihmanifestacija i ograditisportski teren malihsportova kod MSŠ Kalesija.

2011. godina 00,00

Troškovi po godinama:Godina Iznos2011. 4.000,002012. 7.000,002013. 4.000,00

UKUPNO 15.000,00


TR

AT

EG

IJA

ZA

ML

AD

E O

PIN

E K

AL

ES

IJA

SA

AK

CIO

NIM

PL

AN

OM

20

11

.-2

01

3.

4.6. eš e mladih u društvenom životu

Analiza stanja

Prema procjenama Ujedinjenih nacija (Programme of Action for Youth /WPAY/ – YouthUnit, Independent evaluation of the national youth policy, 2005), u Bosni i Hercegovini ima oko900 000 mladih ljudi (izme u 14 i 29 godina) ili 23% populacije. Podaci o mladima na nivou državesu poražavaju i: 77% mladih želi da napusti BiH; izme u 45% i 60% mladih je nezaposleno; 80%nezadovoljno obrazovnim sistemom; 1% vjeruje da mogu imati uticaj na politiku; 25% mladih jeizašlo na prošle izbore, 15% redovno koriste Interent.

Podaci nisu ohrabruju i ni na drugim nivoima pa ni u op ini Kalesija.Jedna od pretpostavki za rješavanje najve ih problema mladih je njihovo uklju ivanje u

proces donošenja odluka kao i društvena kretanja u opšte. Ovo u eš e mladi ostvaruju kroz u eš eu razli itim oblicima organizovanja, a prije svega kroz omladinske nevladine organizacije,podmlatke politi kih partija, razne komisije, odbore i druga tijela koje formirmira vladin sektor.Da bi se jedno društvo razvijalo normalno, neophodno je stalno upoznavanje kultura i nau nihdostignu a drugih naroda. Jedan od najboljih na ina za to je mobilnost mladih. Omogu avaju imladima da posjete druge drževe i upoznaju druge kulture stvaraju se preduslovi za društvo bezksenofobije koje je spremno da poštuje razli itost i da usvaja pozitivne vrijednosti drugih. S drugestrane, pruža se mogu nost da i drugi upoznaju kulturnu baštinu našeg/ih naroda i da se popraviopšti imidž o ljudima koji dolaze sa ovih podru ja.

Krajnje neizvjestan položaj mladih uzrokovan neefikasnoš u pristupa institucija vlastipoboljšanju položaja mladih osnovni je razlog za apoliti nost, slabo u eš e mladih u javnom životu,u nevladinom sektoru i inicijativama u zajednici. Tri od etiri osobe u dobi od 16 do 30 godina tvrdikako nisu zainteresirani za politiku.

eš e mladih u aktivnostima od javnog zna aja, kao i njihov utjecaj na odlu ivanje i javnepolitike u svim sektorima mora biti podržano i institucionalno regulirano.Ipak, mladi mogu mnogo bolje zastupati svoje interese i trebaju se više truditi da se uklju e uproces odlu ivanja.

Mladi naj eš e imaju potrebu za informacijama omogu nostima pri zapošljavanju iobrazovanju, te mogu nostima za provo enje slobodnog vremena. Pored televizije kao naj eš egkanala, za informacije o obrazovanju mladi naj eš e koriste internet, a štampane medije zainformacije u vezi sa zapošljavanjem, politi kim i kulturnim dešavanjima, te stipendijama.

Jedno od klju nih tuma enja važnosti u eš amladih nalazi se u Evropskoj povelji oeš umladih u životu na regionalnom i lokalnom nivou:

“Aktivno u eš e mladih u akcijama i donošenju odluka na lokalnom i regionalnom nivou odsuštinske je važnosti, želimo li graditi demokratsko i napredno društvo. Njihovo aktivno gra anstvopodrazumijeva posjedovanje prava, prostora, i prilike, u kompogledu je neophodno pružatiimpunu podršku, ja aju i njihov utjecaj na odluke, kao i njihovo angažiranje u aktivnostima kojedoprinose izgradnji boljeg društva.” Ovo je jedna od evropskih definicija koja ilustrira važnost togada države u svojim javnimpolitikama posebno naglašavaju razvoj aktivnog u eš amladih u društvu.To nije posebna oblast ili tema, ve na elo kreiranja javnih politika i uop e modernog upravljanja udržavi na svim nivoima vlasti.Na podru ju op ine Kalesija registrovane su etiti omladinske organizacije:

- Omladinska organizacija AMOK Kalesija- CEZAM Centar za mlade Tojši i, op ina Kalesija


TR

AT

EG

IJA

ZA

ML

AD

E O

PIN

E K

AL

ES

IJA

SA

AK

CIO

NIM

PL

AN

OM

20

11

.-2

01

3.

- Omladinska organizacija OM Kika i- Omladinsko udruženje DOM Rainci Gornji

Rad, aktivnosti i projekti navedenih organizacija su zastupljeni periodi no, što zavisi odsredstava koje organizacije dobiju budžetom Op ine ili od ostalih sredstava.

Nezahvalna situacija u kojoj se nalaze mladi bazira se na nedovoljnoj informisanosti idešavanjima interesantnim za njih. Najve i problem op ine kada je u pitanju informisanje jestenedovoljna umreženost i povezanost mladih. Ona se o itava u tome što informacije, koje bi trebalebiti dostupne svima, ostaju zatvorene u uskom krugu njihovih korisnika, odnosno onih koji suaktivni na nekim poljima. Iako se svi vidovi organizovanja mladih zasnivaju na dobronamjernimrazlozima i želji za omasovljenjem, vrlo brzo dolazi do problema slabog protoka informacija. Ovo sedešava i zato što mladi koji nisu uklju eni u bilo kakve organizacije vrlo esto i ne pokazuju nikakavinteres za dobijanje informacija. Ovaj problem je teško rješiv.

Omladinske organizacije preko svojih stranica www.amok.ba, www.oudom.tk, facebookstranice, nastoji mladima pružiti informacije koje bi za njih mogli biti interesantne ali i kroz drugeprojekte animirati mlade da aktivno u estvuju u lokalnoj zajednici.

Osim toga potrebno je stalno raditi na informisanju mladih putem oglasnih tabli (info ta ki),zatim preko web stranica, letaka, radio emisija, omladinskih listova.Ovim bi se dalo jednako uživanje prava na informisanje i prava na izbor aktivnosti.

Problemi mladih

Problemi u oblasti U eš e mladih u društvu:

- U op ini Kalesija NE POSTOJI Omladinski centar u kojem bi se mladi mogli okupljati i kreativnoi organizovano provoditi slobodno vrijeme.

- Mladi u Mjesnim zajednicama nemaju prostor za omladinske aktivnosti. Neke Mjesne zajednice imajuprostore koji bi mogli biti omladinski prostori ali im isti nisu dodijeljeni i nemaju pravo da ih koriste.

- Mladi i Omladinske organizacije na podru ju op ine Kalesije nemaju uspostavljenu saradnju sadijasporom.

- Mladi nisu dovoljno informisani o situaciji u op ini Kalesija, mogu nostima uklju ivanja,inicijativama koje pokre e op ina i nevladin sektor. Komunikacija izme u mladih i vlasti jenedovoljna što uti e na pasivnost mladih.

- Slobodno vrijeme mladih je neispunjeno. Na podru ju naše op ine mladi nemaju mogu nostida kvalitetno ispune slobodno vrijeme. U Kalesiji egzistira mali broj kulturno-sportskihudruženja, pa je samim tim i mali broj kulturno-sportskih manifestacija.

- Obrazovni sistem nije uskla en sa potrebama mladih, a ne postoji dovoljna ponudaneformalnog obrazovanja. Samo 12 % ispitanih provodi svoje slobodno vrijeme uneformalnom obrazovanju, a ak 95 % na gledanje televizije.

- Mladi žive veoma nezdravo, kako fizi ki tako i psihi ki i kao takvi žrtve su mnogih faktora koji ihpodsti u na negativne radnje. Nedostaje saradnja sa institucijom koja može biti savjedtodavnogkaraktera. Saradnja sa vjerskim zajednicama bi mogla riješiti neke od postoje ih i jako izraženihproblema.

- Obrazovni sistem nije uskla en sa potrebama mladih, a u Kalesiji ne postoji dovoljna ponudaneformalnog obrazovanja. Mladi na podru ju Op ine Kalesija nemaju mogu nosti za dodatnuedukaciju, osim škole, što otežava i sam porces studiranja, kao i pronalaženje adekvatnog zaposlenjanakon završenog školovanja.

- Mladi srpske nacionalnosti koji su se vratili, na podru je gdje su živjeli njihovi roditelji prije rata, nisuuklju eni u društvane tokove op ine Kalesija.

http://www.amok.ba

http://www.oudom.tk


TR

AT

EG

IJA

ZA

ML

AD

E O

PIN

E K

AL

ES

IJA

SA

AK

CIO

NIM

PL

AN

OM

20

11

.-2

01

3.

- Na podru ju op ine Kalesija postoje odre ena dešavanja i aktivnosti ali to nije unaprijediskoordinirano I isplanirano. Dakle, ne postoji me usektoralna saradnja.

- Op ina Kalesija tj. op inski na elnik nema savjetodavni odbor mladih. Prema definiciji omladinskepolitike na lokalnom nivou svaka Op ina, tj. op inski na elnik treba da ima Savjetodavni odbor mladih.



U op ini Kalesija ne postoji omladinski centar ukojem bi se mladi mogli okupljati i krativno iorganizovano provoditi slobodno vrijeme.Mladi u Mjesnim zajednicama nemaju prostor zaomladinske aktivnosti. Neke Mjesne zajednice imajuprostore koji bi mogli biti omladinski prostori ali imisti nisu dodijeljeni i nemaju pravo da ih koriste.Obrazovni sistem nije uskla en sa potrebamamladih, a u Kalesiji ne postoji dovoljna ponudaneformalnog obrazovanja. Mladi na podru juOp ine Kalesija nemaju mogu nosti za dodatnuedukaciju, osim škole, što otežava i sam porcesstudiranja, kao i pronalaženje adekvatnogzaposlenja nakon završenog školovanja. Na podru ju op ine Kalesija postoje odre enadešavanja i aktivnosti ali to nije unaprijediskoordinirano I isplanirano. Dakle, ne postojime usektoralna saradnja.


Mladi nisu dovoljno informisani o situaciji u op iniKalesija, mogu nostima uklju ivanja, inicijativama kojepokre e op ina i nevladin sektor. Komunikacija izme umladih i vlasti je nedovoljna što uti e na pasivnost.Slobodno vrijeme mladih je neispunjeno. Na podru junaše op ine mladi nemaju mogu nosti da kvalitetnoispune slobodno vrijeme.Mladi i Omladinske organizacije na podru ju op ineKalesije nemaju uspostavljenu saradnju sa dijasporom.Mladi žive veoma nezdravo, kako fizi ki tako i psihi ki ikao takvi žrtve su mnogih faktora koji ih podsti u nanegativne radnje.Nedostaje saradnja sa institucijom koja može bitisavjedtodavnog karaktera.Mladi srpske nacionalnosti koji su se vratili, napodru je gdje su živjeli njihovi roditelji prije rata, nisuuklju eni u društvane tokove op ine Kalesija. Op inaKalesija tj. op inski na elnik nema savjetodavni odbormladih. Prema definiciji omladinske politike nalokalnom nivou svaka Op ina, tj. op inski na elniktreba da ima Savjetodavni odbor mladih.


ST

RA

TE

GIJ

A Z

A M

LA

DE

OP

INE

KA

LE

SIJ

AS

A A

KC

ION

IM P

LA

NO

M 2

01

1.-

20

13

.

Plan djelovanja

PROBLEM REZULTAT AKTIVNOST VREMENSKIPERIOD

ODGOVORNEOSOBE/INSTITUCIJE BUDŽET (KM)

Kalesija je jedan odrijetkih gradova u BiHkoji NEMA Omladinskicentar.

Nepostojanje istogotežava mladimanormalnofuncionisanje iotežava rješavanjepitanja od vitalnogzna aja za mlade.

Kalesija ima Omladinskicentar, a to je prostoriznad Gradske biblioteke.Op ina je dodjeljivanjemprostora riješila mnogopitanja i probleme sakojim se mladi susre u.Omladinski centarpredstavljamultifunkcionalanprostor koji mladi koristeza razne sadržaje.Dodjeljivanjem prostora,troškovi Op ine suminimalni jer su mladi tajprostor uredili uglavnomsopstvenim sredstvima.

Incijativu za obezbje ivanjeprostora prema Op inskom vije ui Kabinetu Na elnika

Inicirati lokalne privatnike dabudu donatori (sponzori) zaure ivanje Centra

Kontaktirati Dijasporu u ciljutehni ke opremljenosti Centra.(Napominjemo: kontakti vepostoje i ima zainteresovanih zadoniranje sretstava/opreme)


Mladi bi seobavezali daaktivno uklju e uopremanjeprostorija te bicijeli process bioubrzan.

Odgovornosti u vezi prostoraza mlade su na Op ini, aliodgovornost tako er snose iOmladinske organizacije uOp ini, Referent za mlade,Komisija za mlade,ali i svaki u enik, student,nezaposleni ili zapolsenisvršenik škola mla i od 30godina.

2011.: 5.000,00(ostali izvori)

2012.: 10.000,00(budžet Op ine)

2013.: 15.000,00(ostali izvori)

Mladi u Mjesnimzajednicama nemajuprostor za omladinskeaktivnosti.Neke Mjesne zajedniceimaju prostore koji bimogli biti omladinskiprostori ali im isti nisudodijeljeni i nemajupravo da ih koriste.

U ve ini Mjesnihzajednica mladi imajuprostor za omladinskeaktivnosti.

- Istražiti koje MZ imajuadekvatne prostore- Kampanje i Seminari oOmladinskoj politici- Istraživanje o potrebama mladihza omladinske aktivnosti i prostorza mlade- Incijativa prema Op inskomvije u i Kabinetu Na elnika zadodjelu prostora mladima

2011.2012.

- Omladinske organizacije- Mjesne zajednice- Op insko vije e- Komisija za mlade- Kabinet nacelnika

2012.: 1.000,00


ST

RA

TE

GIJ

A Z

A M

LA

DE

OP

INE

KA

LE

SIJ

AS

A A

KC

ION

IM P

LA

NO

M 2

01

1.-

20

13

.

Na podru ju našeOp ine mladi nemajumogu nosti dakvalitetno ispuneslobodno vrijeme.Mali broj kulturnih,sportskih, ekološkihudruženja radi naomasovljavanju svojihlanova.

Slobodno vrijeme mladihispunjeno na kvalitetanna in. Veliki broj mladihuklju en u kulturna isportska udruženja kao iu omladinskeorganizacije.

- sprovesti kampanju zauklju ivanje mladih u omladinskeorganizacije, sporte klubove, KUD-ove itd.

- obnoviti i u initi održivom„Mrežu mladih op ine Kalesija“

- organizovati manifestaciju “Izbortinejdžera i tinejdžerke godine”

- proljetno iš enje grada i ve ihMjesnih zajednica

- Susreti mladih op ine Kalesija(SMOK)

2012., 2013.

2012., 2013.

2011., 2012.,2013.

2011., 2012.,2013.

2011., 2012.,2013.

Omladinske organizacijeReferent za mladeKomisija za mladeKP Komunalac KalesijaKUD-ovi

2011.: 6.000,002012.: 7.000,002013.: 7.000,00

Mladi nisu dovoljnoinformisani o situaciji uop ini Kalesija,mogu nostimauklju ivanja,inicijativama kojepokre e Op ina,nevladin sektor, javneustanove i ostalaudruženja.Komunikacija izme umladih i vlasti je niskomnivou.

Mladima je omogu enoda dobiju informacije oomladinskom radu napodru ju naše op ine išire.Protok informacijaizme u mladih,pojedinaca, udruženja ivlasti je na zavidnomnivou.Svi zainteresovani mladisa podru ja op ineKalesija u estvuju ukreiranju, radu iodržavanju web portala.

- web portal za mlade - april 2011. Omladinske organizacije 2011.: 500,00

- informisanje kroz letke i plakate - po potrebi 2011- po potrebi 2012- po potrebi 2013

Omladinske organizacije,Referent za mladeVije e u enika

2011.: 200,002012.: 200,00 2013.: 200,00

- radio emisija - oktobar 2011(po eti u oktobru2011, a emisija seemituje svakihmjesec dana usvakoj godini)

Omladinske organizacije,Referent za mladeVije e u enika

2011.: 600,002012.: 600,00 2013.: 600,00

- omladinski listovi - mart 2012 Omladinske organizacije,Referent za mlade, Vije e u enika

2011.: 1.000,00 2012.: 1,000,002013.: 1.000,00

- dani otvorenih vrata - april 2011.,2012., 2013.

Referent za mlade,Vije e u enikaOmladinske organizacije.

2011.: 200,002012.: 200,002013.: 200,00


ST

RA

TE

GIJ

A Z

A M

LA

DE

OP

INE

KA

LE

SIJ

AS

A A

KC

ION

IM P

LA

NO

M 2

01

1.-

20

13

.

Mladi i Omladinskeorganizacije napodru ju op ine Kalesijenemaju uspostavljenusaradnju sa dijasporom.

Mladi sa podru ja op ineKalesija koji žive uinostranstvu (dijaspora)imaju saradnju samladima, Omladinskimorganizacijama,neformalnim grupama izKalesije po svimosnovama (kulturnim,sportskim,humanitarnim,ekološkim, studentaskimrazmjenama).

- uspostavljanje web stranicekoja e pomo i u informisanjumladih u dijaspori i njihovomumrežavanju

april 2011. - Omladinske organizacije,- Referent za mlade- KUD-ovi- Op ina Kalesija

2012.: 4.000,002013.: 5.000,00

- susreti omladinskih udruženja izKalesije i dijaspore

juli i decembar2011., 2012., 2013.

- studijske posjete mladima udijaspori

2012., 2013.

- sportka takmi enja izme udijaspore i mladih Kalesije

juli i decembar2012., 2013.

- program “Ja u mojoj Kalesiji” kojimladima iz dijaspore nudiupoznavanje Kalesije kada do una ljetne ili zimske godišnjeodmore (odnosi se na mlade do18 godina).

juli i decembar2011., 2012., 2013.

Mladi žive veomanezdravo, kako fizi kitako i psihi ki i kao takvižrtve su mnogih faktorakoji ih podsti u nanegativne radnje.Nedostaje saradnja sainstitucijom koja možebiti savjedtodavnogkaraktera.Saradnja sa vjerskimzajednicama bi moglariješiti neke odpostoje ih i jakoizraženih problema.

Saradnja sa vjerskimzajednicama nazadovoljavaju em nivoujer je to jedan od klju nihelemenata za držanjeomladine na ispravnomputu.

-Stupanje u kontakt sa osobamakoje su stru ne i kompetentne dagovore o problemima mladih savjersog aspekta, ali i generalno.- Održavanje predavanja na razneteme/probeleme mladih; alkohol,droga i sl. Ali ne samo u viduizlaganja, nego predlaganjadavanja alternative mladima.

-2011.-2012.-2013.(Konstantno i bitiaktualan, i govoritio problemima kojeimaju mladi naovom podru ju)

- Vjerske zajednice

- Svršenici vjerskih škola

- Omladinske organizacije

0,00


ST

RA

TE

GIJ

A Z

A M

LA

DE

OP

INE

KA

LE

SIJ

AS

A A

KC

ION

IM P

LA

NO

M 2

01

1.-

20

13

.

Obrazovni sistem nijeuskla en sa potrebamamladih, a u Kalesiji nepostoji dovoljna ponudaneformalnogobrazovanja.Mladi na podru juOp ine Kalesija nemajumogu nosti za dodatnuedukaciju, osim škole,što otežava i samporces studiranja, kao ipronalaženjeadekvatnog zaposlenjanakon završenogškolovanja.

Studenti imaju olakšanostudiranje i lakšanopronalaze posao pozavršetku.Mladi imaju mogu nostda sti u znanja kao štosu:strani jezici,ra unari,ostali oblici neformalnogobrazovanja.Pružena mogu nostnezaposlenimprosvjetnim radnicima davrše edukaciju mladihkroz razli ite oblikeneformalnogobrazovanja.10 % mladih obu eno je otemama koje se ti unevladinog sektora,društvenog angažmana,volonterizma,provo enja aktivnosti.

- pokrenuti razne kurseve(informatika, strani jezici, ples,drama, gluma, slikanje, itd)

- poboljšati saradnju sa BKC-om ilokalnim FERAL radiom

- inicirati saradnju i pokrenutizajedni ke akcije

- provesti organizovanu obukumladih koja e obra ivati temekao što su: gra ansko društvo,timski rad, volonterizam, pisanjeprojekata i iznalaženje sredstava,javno zagovaranje i odnosi sjavnoš u, metode omladinskograd itd.

PoosposobljavanjuOmladinskogcentra

Omladinske organizacijeReferent za mladeJU BKC Alija IzetbegoviŠkole

2011.: 1.000,00 2012.: 1,000,00

2013.: 1.000,00

Mladi srpskenacionalnosti koji su sevratili, na podru je gdjesu živjeli njihovi roditeljiprije rata, nisu uklju eniu društvane tokoveop ine Kalesija.

Sve više mladih srpskenacionalnosti jezainteresovano da seuklju i u omladinskeorganizacije.

Uuklju iti povratnike iz povratni kihnaselja, a posebno povratnikemla e starosne dobi u radomladinskih organizacija, i timepove ati toleranciju življenja ususjedstvu.Kontinuirano pronalaziti metode zapoboljšanje društvenog položajapovratnika kroz podsticajgra anskog aktivizma.

2011.2012.2013.

Omladinske organizacijeReferent za mladeReferent za povratakOp insko vije eKabinet Na elnika

2011.: 1.000,002012.: 1,000,002013.: 1.000,00


ST

RA

TE

GIJ

A Z

A M

LA

DE

OP

INE

KA

LE

SIJ

AS

A A

KC

ION

IM P

LA

NO

M 2

01

1.-

20

13

.

Na podru ju op ineKalesija postoje odre enadešavanja i aktivnosti alito nije unaprijediskoordinirano Iisplanirano. Dakle, nepostoji me usektoralnasaradnja.

Kalesija na po etkugodine ima planaktivnosti za tu godinu.Sve institucije,organizacije imajuzajedni ki sastanak nakojem izra uju planaktivnosti.

Zajedni ki sastanak na po etkugodine na kojem se planiraju iraspore uju aktivnosti.

2011.2012.2013.

Omladinske organizacijeReferent za mladeJU BKC Alija IzetbegoviJU MSŠ KalesijaOsnovne škole sa podru jaOp ineKUD-oviSportki klubovi

0,00

Op ina Kalesija tj.op inski na elnik nemasavjetodavni odbormladih.Prema definicijiomladinske politike nalokalnom nivou svakaOp ina tj op inskina elnik treba da imaSavjetodavni odbormladih.

Savjetodavni odbormladih u Op ini Kalesijapostoji i funcioni e.

Inicijativa Na elniku zauspostavljanje Savjetodavngodbora mladih.

2011. Op inski na elnikOp inko vije eKomisija za mladeOmladinske organizacije

0,00

Troškovi po godinama:Godina Iznos2011. 15.500,002012. 26.000,002013. 26.500,00

UKUPNO 68.000,00


TR

AT

EG

IJA

ZA

ML

AD

E O

PIN

E K

AL

ES

IJA

SA

AK

CIO

NIM

PL

AN

OM

20

11

.-2

01

3.

5. SAŽETAK

Mladi i institucije sistema u op ini Kalesija su svjesni da probleme ne mogu riješitipreko no i, te su, stoga, krenuli sistemski i zajedni ki u rješavanje nagomilanih problema. Uprocesu izrade Strategije vodilo se ra una o aktuelnoj situaciji, pa su problemi i prijedlozimjera realno postavljeni. Na putu realizacije navedenih aktivnosti svim akterima e bitipotrebna pomo vladaju ih struktura i same Op ine Kalesija, koja je i do sada podržavalamlade u okviru svojih mogu nosti.

5.1. Pregled troškova po oblastima i godinama

Mogu i izvori finansiranja:

Op ina KalesijaVlada Tuzlanskog kantonaVlada FBiHSavjet ministara BiHDoma i poduzetnici i šira lokalna zajednicaMe unarodne organizacije i institucije

5.2. Provo enje i monitoring

Strategija za mlade napisana je s ciljem da na e svoju primjenu u roku, koji je njomepredvi en. Ona predstavlja prvi dokument koji planski i strateški prilazi rješavanju problema izadovoljavanja potreba mladih.

Provo enjem strategije i u njoj previ enih planova djelovanja u šest razli itih oblasti(prilikom ega trebamo uzeti u obzir da su kultura i sport objedinjeni u jednu oblast)omogu uje se ciljan i svrsishodan pristup unapije enju položaja mladih na podru ju op ineKalesija. Kako bismo u naredne tri godine, za koliko je strategija i napisana, mogli pratiti ievaluirati aktivnosti koje se provode, neizostavno je da se Grupa za podršku, odnosno radnegrupe sastaju periodi no i po potrebi kako bi sagledali provo enje, u odnosu na planiraneciljeve, rezultate, aktivnosti, a i troškove. Stalna konsultacija uklju enih subjekata u izradu, akasnije i u realizaciju aktivnosti, doprinijet e aktualizaciji strategije u skladu s trenutnimpotrebama i redefiniranju problema i potreba mladih. Stoga strategija ne predstavlja kona nidokument, ve proces koji traje i koji je podložan izmjenama i dopunama.

PROGRAMSKA PODRU JA 2011. god. 2012. god. 2013. god. UKUPNOZapošljavanje i poduzetništvo mladih 55.000,00 47.000.00 35.000,00 137.000,00Obrazovanje mladih 8.200,00 17.200,00 17.200,00 45.400,00Zdravlje mladih 1.900,00 1.900,00 1.900,00 5.700,00Kultura življenja i sigurnost mladih 10.300,00 11.300,00 9.600,00 31.200,00Sport i kultura mladih 4.000,00 7.000,00 4.00,00 15.000,00

eš e mladih u društvu 15.500,00 26.000,00 26.500,00 68.000,00UKUPNO: 94.900,00 110.400,00 94.200,00 282.200,00


TR

AT

EG

IJA

ZA

ML

AD

E O

PIN

E K

AL

ES

IJA

SA

AK

CIO

NIM

PL

AN

OM

20

11

.-2

01

3.

Sistemi pra enja (monitoringa) omogu uju svim uklju enim stranama da se informišuo napretku prova enja strategije, te da u politi kom procesu koriste svoj uticaj kako biOp ina budžetska sredstva što bolje utrošila i jednako tako prezentirala javnosti.

U monitoring trebaju biti uklju eni svi subjekti iz omladinskog sektora — ne samoosobe koje su sudjelovale u izradi strategije ve i implementatori, ciljne grupe (korisnici, tj.mladi), te druge organizacije, institucije i ustanove koje imaju doticaja s mladima.

Monitoring je od odlu uju e bitnosti i za to da dinamika sudjelovanja partnera uprovodenju strategije, koja je nastala u samoj njenoj izradi, ostane i u fazamaimplementacije.

Monitoring služi, dakle, da ustanovi u kojoj mjeri i koliko uspješno strategija doprinosipoboljšanju položaja mladih. Na dva klju na pitanja može se odgovoriti monitoringom:

1. Obe avaju li strategija i realnost njezina provodenja da e se problemi mladih smanjiti?Je Ii strategija (još) validna i provodi Ii se adekvatno?

2. Slijede ii strategiju aktivnosti koje se provode? Postoji Ii još uvijek osnova zapartnerstvo?

Ovi podaci potrebni su kako gra anskom društvu, tako i Op ini kako bi mogli stajati iza svojeuloge u partnerstvu.

Tehnike koje e se koristiti za monitoring jesu:- anketiranje gra ana/ki, pogotovo mladih;- prikupljanje statisti kih podataka (tzv. ,,institucionalnih podataka”) od svih subjekata

koji se bave pitanjima mladih;- intervjuiranje ciljnih grupa;- održavanje okruglih stolova.

Ove etiri tehnike svakako e pomo i sagledavanju u inka strategije i njenom daljnjemplaniranju.

ekuje se da e zajedni kim zalaganjem svih uklju enih i zainteresiranih stranastrategija opravdati svoje postojanje i biti primjer i drugim op inama kod nas, pa i šire dajedino institucionalno i strateško planiranje rješavanja problema i zadovoljavanje potrebamladih, ustanovljenih istraživanjem, može unaprijediti današnji loš položaj mladih u društvu.

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine PREDSJEDAVAJU I OP INSKOG VIJE A TUZLANSKI KANTON OP INA KALESIJA OP INSKO VIJE E Fetah Hujdur s.r.Broj: 01-05-3196Datum: 31. 12. 2010. godine

2013. strategija za mlade op ine kalesija · hadzici kalesija sapna osmaci teoèak modrica doboj...

Documents