2011-8_bh_pcelar_(1)

BROJ 19 GODINA 4 15. AVGUST/KOLOVOZ 2011. - 15. OKTOBAR/LISTOPAD 2011.15. AVGUST/KOLOVOZ 2011. - 15. OKTOBAR/LISTOPAD 2011.

3 KM, 33 g3 KM, 33 g

BROJ 19 GODINA 4

SS VVEE ZZ AA PP ^^ EE LL EE

SSVVEEOODDPP^ÊELLAA

PZ Medoprom-DBDerventa

Tel/fax: 0053/331-039, Mob: 0065/624-321

www.me do pr om.co m

Najve}i prera|iva~i i izvoznici voska na BALKANU

EKOMED

Proizvodnja satnih osnova

Oprema za p~elarstvo,p~elinji proizvodi

Vode}i proizvo|a~ satnih osnova u Bosni i Hercegovini Izrada satnih osnova svih dimenzija,

Izrada satnih osnova od vlastitog voska,

Zamjena voska i starog sa}a za satne osnove,

Otkup voska i starog sa}a.

D.o.o. EKOMED-MKVeleprodaja i maloprodajaCrkvina bb. 76239 CRKVINA, BiH

E-mail: [email protected], [email protected]

Veleprodaja i maloprodaja tel/fax: + 387 54 683 598Poslovna jedinica, EKOMED BIJELJINA,

Stefana De~anskog 228, tel/fax: +387 55 240 511

U svojoj proizvodnji koristimovosak najboljeg kvaliteta

Jerko Ivankovi} Lijanovi}Jerko Ivankovi} Lijanovi}

GROBAR ILISPASITELJ?

Magazin za p~elare, zdravlje, ekologijuMagazin za p~elare, zdravlje, ekologiju

TEMABROJA

KAKO SARA\UJU PÊLARI I VO]ARI U BiH I SVIJETU?

KAKO SARA\UJU PÊLARI I VO]ARI U BiH I SVIJETU?

od 7. do 11. septembra2010, Trg oslobo|enja -Alija Izetbegovi},Sarajevo, BiH

00387 33 23 85 67 00387 61 10 04 15

e-ma il: bee@tea-fe st.ba; www.bee.tea-fe st.ba

SAJAM PÊLARSTVA I

PÊLARSKE OPREME -

DANI PÊLARSTVA

/

POLJO - PÊLSa r a je vo - Ilidà

(Kod Pr a vo sla vne cr kvepr e ma Osi je ku)

/ 061 170 225

DA LI SU MALINARI KRIVIZA TROVANJE PÊLA

U ZAVIDOVI]IMA??

DA LI SU MALINARI KRIVIZA TROVANJE PÊLA

U ZAVIDOVI]IMA??

GROBAR ILISPASITELJ?

SUPERPÊLAKAO BEBA IZ EPRUVETE

Najpovoljnije cijene p~elarske opreme

i pribora u Sarajevu

PIP-BH d.o.o.Podru`nica Sarajevoul. Pija~na do br. 78

Sarajevo - Stup

Tel/fax: +387 33 636 211

E-mail: [email protected]

Kompletan pribor za proizvodnju matica:- jenter aparat- nikot set- igla za presa|ivanje larvi itd.

Kompletan program markeLOGAR - Slovenija

Za{to se ogla{ava ti na we bu Aure?

Znate li da se br oj ko r i sni ka inte r -ne ta sva kim da nom po ve}ava?Inte r net je mje sto pr i ku plja nja ira zmje ne info r ma ci ja, glo ba lno trì{tena ko jem fi r me nu de svo je pr o i zvo dei uslu ge mi li o ni ma po tro{a~a. Sto ga sve vi{e fi r mi i po je di na ca inte r net ko r i sti kao mje stoogla{ava nja, pr e dsta vlja nja svo je dje la tno sti i pr o i zvo da, te kao me dij zako mu ni ka ci ju s ko r i sni ci ma. Mo`da, Aurin po r tal i inte r net se r visni je na jbo lji, ali je ste ide a lna i po vo ljna pr i li ka da svo ju re kla mupla si r a te i na ovom mje stu.Na mje r a va te li svo ju dje la tno st pr e dsta vi ti na inte r ne tu, po bo lj{ati po slo va nje svo je fi r me i omo gu}iti brù i je dno sta vni juko mu ni ka ci ju izme|u vas i va{ih ko r i sni ka, obr a ti te se na{ojre da kci ji. Va{u re kla mu mje se~no }e vi dje ti mi ni ma lno de se tak hi lja da lju di iz svih kr a je va svi je ta. To li ko, na i me,ima mo re gi str i r a nih jedinstvenih mjese~nih po sje ta.Nu di mo mo gu}no st i ba ne r skog ogla{ava nja. Ba nner sa drì je zgr o vi tu info r ma ci ju o pr o i zvo du, uslu zi,

ime nu fi r me.... Klik mi{em na va{ ba nner vo di na va{u str a ni cu i do jo{po dr o bni jih info r ma ci ja o pr o i zvo di ma,mo gu}no sti na r ud`be, itd... Ogla{ava njeba nne r om izvr stan je na~in da kr e i r a tesvi je st o pr o i zvo du, ime nu i po sto ja njufi r me, te da po ve}ate br oj po sje tava{oj web str a ni ci. Ogla{ava njem na na{em sa jtu, da kle

- po sta vlja njem ba nne ra, na i zgled jepo sti gnut efe kt je dnak onom u {tampanom ma te r i ja lu. Me|utim, on jepu no ve}i. Pr i je sve ga, za to {to webomo gu}uje oglas u bo ji. Isto ta ko, tajoglas ne mo ra bi ti sta ti~an, ve} di na mi~an,

ani mi r an. Ja sno se moè pr e tpo sta vi ti psi ho lo{ki u~inak iuo~lji vo st ogla sa ta kve vr ste. Kli je nti ko ji ne ma ju vla sti te webstr a ni ce ima ju mo gu}no st po sta vlja nja je dne te kstu a lne str a ni ce s po tr e bnim info r ma ci ja ma (broj te le fo na za ko nta kt,ci je ne pr o i zvo da ili uslu ga, itd.) na na{ web. Uko li ko ste za i nte r e si r a ni za ogla{ava nje ko nta kti r a jte naspu tem ema il po r u ke: au [email protected] ili na br oj te le fo na033 / 767 - 566.

www.magazinaura.net

4. ISTRA@IVANJASuperp~ela - odgovor nakrizu prehrambeneindustrije?

6. 7. INTERVJU -EKSKLUZIVNO: Dr. sc.Damir [ekulja, profesorVeleu~ili{ta u RijeciSaradnja sa nau~nicima izBiH je povr{na i marginalna

18. 19. Me|unarodnotakmi~enje mladihp~elara u austrijskomgradu WarthuKrajina, ponos bh.p~elarstva!

22. Za{to je SretoZirojevi} u hodnik Op{tineGacko istresao roj p~ela? Dodijala nepravda ibirokratija!

26. 27.Odràni 6. Danimeda Hercegovine u NeumuZa 28 dana bura pojelamed!

36. 37. Neobi~an domza vi{e od 50.000 p~elaKo{nica od dèver javoravisoka vi{e od desetmetara

42. 43. PÊLARSKAPRAKSA - Higijenskopona{anje p~elaIzba~eno leglo na letuko{nice - jasan znak dasu p~ele bolesne!

56. 57.Pravilno uzimljavanjemoè u{tediti va{ novac ipove}ati proizvodnju usezoni koja dolaziZa{titite p~elinjak od vjetrai osigurajte dovoljnohrane za p~ele

61. Afri~ka ekologijaP~ele ~uvaju straù iglavna su linijaodbrane

64. 65. PÊLARSKIGLOBUS: Island, dràvasa najmanje p~elara nasvijetu22 p~elara i 41 ko{nica

BH p~elarMagazin za p~elare,zdravlje, ekologiju

Izlazi dvomjese~no

IZDAVA^:REVIJE PRESS d.o.o.

Sarajevo

Direktor i urednik:Ekrem MILI]

Zamjenici urednika:Dragan MARKOVI]

Anita PEJI]Armin ALJOVI]

Redakcija:Alem HOD@I]

Jasmin HAD@IAHMETOVI]Mustafa SMAJLOVI]

Vjekoslava MARI]Emsa KARAHMETLjiljana KAPID@I]

Stalna saradnja:Prof. dr. Tarik Bajrovi}

Rajko RADIVOJACprof. Sulejman ALIJAGI]

ing. Ra{id ZORLAKing. Alija DOLOVAC

Boò KAKU]A

DTP:Edin SINANOVI]

Sekretar redakcije:Zumreta NI[I]

Telefon: 033 760 150Marketing: 033 767 566,

Fax: 033 767 566E-mail: [email protected]

[tampa:GIK OKO d.d. SarajevoDirektor {tamparije:

Mevludin HAMZI]

Adresa redakcije:Dèmala Bijedi}a 185,

71000 Sarajevo

Transakcijski ra~un broj:

3389002208487086

UniCredit Bank d.d.Devizni ra~un broj:

IBAN:BA393389002208487086SWIFT KOD:UNCRBA22;310032012

(sa naznakom ZA REVIJE PRESS)

I Z S A D R @ A J A

avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011. 3

BH p~elar

50. 51. PÊLAR SAM,TIM SE DIÎM

10. 11. Slavo Suboti},gradi{ki p~elar koji bimogao napraviti rev-oluciju u bosansko-hercegova~komp~elarstvu i vo}arstvu Moje p~ele }e biti prvekoje }e krenuti ukomercijalnoopra{ivanje vo}njaka!23. Dèmil Halilovi}(66), p~elar iz Visokog:P~ela je k'o zaljubljenamlada!30. 31. BrajsHooton, slijepi p~elarsa Novog ZelandaPo p~elinjoj pjesmi izujanju, znam kad sumoje p~ele sretne!32. 33. Smajo Huki},Tuzlak uzoran p~elarna otoku HvaruLjekoviti otok ostajebez lavande i p~ela39. Mile Jankovi},p~elar iz êlincaU p~elinjaku nemastresa ni napetosti38. MOJ PÊLINJAK:Tatjana Cvijanovi}-Mrdak iz VojvodineP~elarska prikolica ubojama prolje}a!

PPIIRRAAMMIIDDAA UUSSPPJJEEHHAA -- SSPPZZ AAPPIIMMEEDD iizz SSaannsskkoogg MMoossttaa

OVE GODINE OTKUP 5O TONADOMA]EG MEDA!

BH p~elar ISTRA@IVANJA

4 avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.

Poreme}aj p~elinjihkolonija (CCD) prvi putpojavio se u 2006. godi-ni. U Sjevernoj Americibroj p~elinjih dru{tava strmogla-vo pada. Podaci govore da je ovasezona najgora u posljednjih 35godina.

Istina je da p~ele nestaju ve}nekoliko desetlje}a. Razlozi su ivi{e nego o~iti. Varoa i ostalivirusi postali su otporni nalijekove koje danas moèmoprona}i na trì{tu. Umjesto da sefokusiraju na ovaj problem,istraìva~i poku{avajudruga~ijim pristupom: uzgojemja~e p~ele.

Kre~no leglo i paralizaZa istraìvanje virusa je

potrebna skupa tehnika i speci-jalizirani laboratorij. Virusi izazi-vaju vi{e bolesti p~ela od kojih

su najpoznatije kre~no leglo ip~elinja paraliza.

Kre~no leglo je zarazna bolestzatvorenog legla. Pred zatvaran-je }elija se zarazi, a larva ugibakada ona bude zatvorena.Poklopci }elija su malo ulegnuti.Tijelo uginule larve napunjeno jevodnjikavom, zrnastomte~no{}u. Ako larvu izvadimo iz}elije, sa}e izgleda kao da jesmje{teno u nekoj mje{inci.

Ova bolest se kod nas rijetkojavlja. Lako se suzbija i primjen-juju se iste mjere kao i kodevropske truleì.

Paraliza p~ela je zaraznabolest odraslih p~ela. Ova bolestpojavljuje se kada p~elamanedostaje bjelan~evinaste hrane,a postoji obilna pa{a nektara. Napojavu bolesti utje~e velikavru}ina u ko{nici, slaba venti-lacija i nedostatak vode za p~ele.

Zato se bolest naj~e{}e javlja usuho godi{nje doba.

Rje{enje problema?Kako nestaje sve vi{e p~ela, a

razlozi su mnogobrojni, nau~nici suna Univerzitetu Manitoba uWinnipegu po~eli vaditi matice izko{nica {irom Kanade kojepokazuju otpornost na viruse. Krozrazli~ite testove, u uslovima gdjevirusi normalno ìve, testiraju tenove p~ele - matice. Svaka gen-

eracija pre i`vjelih se uzgaja zasljede}u sezonu, te se nadaju da }ena kraju napraviti maticu koja jeotporna na sve bolesti.

Osim {to poku{avaju rije{itiproblem sa virusima, nau~nicitako|er prave p~elu da izdrìekstremne zimske uslove. Samo46% evropskih p~ela normalnopreìvi zimu, dok su ove p~elepokazale mnogo vi{e kada je rije~o niskim temperaturama. One, zarazliku od evropskih p~ela, imajustopu preìvljenja od 75% u zim-skim uslovima. Ovo su velike zali-he p~ela za predstoje}u sezonu.

Ovakve p~ele, otporne na viruse izimu, vjerovatno nisu lijek za svena{e p~elinje probleme. No, ova dvaproblema nisu jedina sa kojima sesusre}emo. Tu su jo{ i klimatskepromjene, pesticidi, pa ~ak ikori{tenje mobitela. Ovo su krivci zasve ve}e nestajanje p~ela sa na{eplanete. U najmanju ruku, uzgojbolje vrste p~ele moè nam dativremena da shvatimo vi{e razlogazbog ~ega opra{iva~i nestaju - prijenego {to bude prekasno.

Cijena opra{ivanjaVirusi i ostali nametnici su, prema

UN-u, ubili 85% p~ela na Bliskomistoku, od 10% do 30% p~ela u Evropi, agotovo tre}ina ameri~kih p~ela nestajesvake godine. To je velika stvar. Preko70% usjeva u svijetu od kojih ovisi ljud-ski ìvot, opra{uju p~ele. Cijena ovogopra{ivanja iznosi preko 80 milijardidolara na godi{njem nivou. Mnogo je tonovca, zar ne?

Kako bi spasili ono {to je preostalo p~elinjihzajednica na ovom svijetu, nau~nici uvelikorade na uzgoju bolje p~ele, otporne na{teto~ine i viruse kao i na velike hladno}e

SUPERPÊLA - odgovorna krizu prehrambeneindustrije?

Nau~nici krenuli u drugom smjeru tragaju}i za odgovorom: za{to nestaju opra{iva~i?


BH p~elarAKCIJE

I nakon tre}eg glasa~kog kruga u vodstvu su {ama~ki i bugojanski proizvo|a~i voska.Ve}ina anketiranih hvali kvalitet, ali i korektnost Ekomeda. Na kampanju {a~iceisfrustriranih p~elara, koji preko nekih portala, poku{avaju da u{utkaju glas bh

p~elara niko normalan u ovoj zemlji ne obra}a pa`nju

BIRAMO [AMPIONE SATNIH OSNOVA

Izdvajaju se Ekomed i Samadex

Uperiodu od 15. 06. ovegodine do osmogavgusta/kolovoza prim-ili smo novih 28 odgovo-ra na na{e pitanje îji vosakkoristite i za{to?. Sa prethodnih70 glasova, to je glasa~ko tijelood blizu stotinu ljudi. Nije tobezna~ajna armija p~elara kojase odlu~ila poslati SMS, pismo iliE-mail poruku na na{u adresu.

Evo ko nam se sve javio tokomminula dva mjeseca: 11. ZvonimirDrobnjak: Podràvam akciju. Miu Hercegovini ili sami pravimovosak, ili koristimo Medicomoviz Gruda. Ja sam osobnoprezadovoljan njegovim kvalite-tom. 22. Benjamin Smajovi},Banovi}i: Koristim satnu osnovuEkomeda i prezadovoljan sam. 33.Bajro Be{o, Sarajevo: Samadexiz Bugojna je moj izbor.Zadovoljan sam njihovim satnimosnovama. 44. Dragan Mili}:Sara|ujem sa Ekomedom. 55.Jozo Zovko: Glasujemo zaMedicom iz Gruda. Imajunajbolju kvalitetu. 66. SalkoHodì}, Banja Luka: Glasam zasatnu osnovu proizvo|a~a

Ekomed iz Crkvine. Kvalitet jeodli~an, a i saradnja sa njima jevrlo korektna. 77. Nenad Boì},Modri~a: Zadnjih otprilike petgodina koristim vosak Ekomedaiz [amca. 88. Dejan Savi},Gradi{ka: Sam proizvodim satneosnove. 99. Sre}ko Trnini}, Stolac:Prakticiram da vlastiti vosaknosim na presovanje, i to uTrebinje. 110. @eljko Luki},Bosanski Novi: Snabdijevam sekod Ekomeda iz [amca i zado-voljan sam. 111. Fadil Mustaba{i},Sarajevo: Glasam za Ekomed.Do sada sam zadovoljan kvalite-tom njihove satne osnove.

12. Pane Nikoleti}, [ipovo:Satne osnove nabavljamuglavnom kod Rajka Star~evi}aiz Dervente. 113. Jozo Jaki},Mostar: Ve} godinama koristimsatne osnove firme Ekomed izadovoljan sam. P~ele ih radograde. 114. Mirsad Cviko, Br~koDistrikt: Vlasnik trgovine Medkoja 10 godina prodaje satnuosnovu bra}e Masli} iz [amca.Nikada nije bilo primjedbe nakvalitet. Li~no smatram da suoni najja~i proizvo|a~i satne

osnove na Balkanu. BiH je malotrì{te za njih i na kraju moramre}i da su to voema ~estiti ipo{teni momci. 155. MehmedKaraji}, Velika Kladu{a: Zboglo{eg iskustva sa parafinom uosnovama, sam pravim ve}~etvrtu godinu. 116. Miro Ostoji},îtluk: Sam pravim satneosnove, ne koristim tu|e usluge.17. @eljko Bajovi}, Bile}a:Osnove nabavljam u zadruzi@alfija iz Trebinja. Ranije samnabavljao i iz Crne Gore i Srbije.18. Hamdija Gazibegovi}:Koristim satnu osnovu Ekomedaiz Crkvine i vrlo sam zadovoljankvalitetom. 119. Savo Ja}imovi},Bosanski Brod: Ve} deset godinavosak nabavljam od RajkaStar~evi}a iz Dervente.Zadovoljan sam. 220. AmelHadìhasanovi}, @ep~e: Koristimsatne osnove Samadexa izBugojna. Nemaju parafina,kvalitetne su. 221. NenadKanostrevac,Rogatica:Posljednjihsedam godinasatne osnovenabavljam kodbra}e Masli} iz[amca. Dakle,Ekomed je mojizbor. 222. HalidAhmi}, Sanski Most:

Koristim satne osnoveproizvo|a~a Samadex izBugojna. 223. Dimitrije Milo{evi},Gacko: Uglavnom pravim sam.Ponekad nabavljam u zadruzi@alfija, u Trebinju. 224. AbduhalSmajlovi}, Banovi}i: Koristimsatnu osnovu firme Ekomed izCrkvine i vrlo sam zadovoljan.25. Neboj{a Andri}, So~kovac: zasvoje potrebe samostalnoproizvodim satne osnove.Isplatnije je, a i sigurnije. 226.Rizo Omerovi}, Br~ko: KoristimEkomedovu satnu osnovu. 227.Mladenko Mili{i}, Derventa:Imam svoje vlastite kalupe zapravljenje satnih osnova, tako daih od svoga voska sebi i pravim.28. Bajro [ehovi}, Sarajevo: Odove godine koristim osnovebugojanskog Samadexa. Menije najva`nije da su njihovu satnuosnovu p~ele primile.

Na{a akcija i dalje traje.Molimo p~elare, udruènja,zadruge, vlasnike trgovina, danam SMS-porukama, elektron-skim putem ili po{tom {aljusvoje prijedloge, sugestije,iskustva... sa doma}im iliinozemnim proizvo|a~imavoska. Svako va{e javljanje oddragocjene nam je pomo}i. Jer,samo tako }emo imati crno pobijelom ko u BiH proizvodisme}e, a ko kvalitetan vosak, kolaè i spletkari, a ko pi{e istinu ivodi ra~una o kvalitetu voska.

KAKO GLASATI SMS-OM ZA [AMPIONE SATNIH OSNOVA?

Smatramo da je ovo najbolji na~in izbora najboljih i najkvalitet-nijih satnih osnova u BiH. Ovo je prilika da objavite vlastita pozi-tivna ili lo{a iskustva sa satnim osnovama proizvo|a~a za kojegste se opredijelili. Sve va{e ocjene i komentare }emo objaviti.Svoje SMS poruke {aljite na broj:

Ukucajte PRESS, napravite razmak, zatim upi{ite svojepodatke i ime proizvo|a~a, ~ije satne osnove koristite.Moète nam i pisati na E-mail: [email protected] ili po{tom na

adresu: BH PÊLAR, Dèmala Bijedi}a 185, Sarajevo (ZA IZBOR[AMPIONA SATNIH OSNOVA). Fax poruke {aljite na broj 033 767 566

KONA^NA TABELA1. Ekomed [amac 444 (32)2. Samadex Bugojno 118 (14)3. Samostalno 116 (9)4. Medicom Grude 44 (2)5. Bra}a Nurki} Gra~anica 44 (4)6. Rajko Star~evi} Derventa 33 (1)7. Med impex Ugljevik 33 (3)8. PIP Kladu{a 33 (3)9. Medita Banja Luka 22 (2)

091 610 102(Cijena poruke 1,20 KM + PDV)

EKSKLUZIVNO: Dr. sc. Damir [EK

Prof. dr. sc. Damir [ekuljaro|en je u Rijeci.Diplomirao je i magistri-rao na Veterinarskomfakultetu u Zagrebu na patologijip~ela, nakon ~ega odlazi naspecijalizaciju u Austriju nap~elarski Institut Lunz am See,gdje zapo~inje prakti~niistraìva~ki rad na bolestimap~ela. Doktorirao je Be~u naVeterinarskom fakultetu.Povratkom u Rijeku, uklju~io seu prakti~nu realizaciju me|unar-odnog projekta uzgoja matica izprograma selekcije na varroatoleranciju na hrvatskim otocima.

Aktivno p~elari sa oko 300p~elinjih zajednica, koje koristikao bazu za uzgoj selekcioniranihmatica. U stru~nom i nau~nomradu koristi se literaturom nasvjetskim jezicima. Osimengleskog, njema~kog i talijan-skog, sluì se i francuskim, {pan-skim i ruskim jezikom. Znanje izjezika stekao je tijekom studija uZagrebu, na kursevima uinozemstvu, te duìm boravcimau stranim zemljama. Zaposlen jena Veleu~ili{tu u Rijeci, kao pro-fesor i ekspert iz podru~jap~elarstva, na poziciji prodekanaza me|unarodnu saradnju.

P~ele nisu pred izumiranjemU ekskluzivnom razgovoru za

BH p~elar, dr. Damir [ekuljaotkriva za{to je Kranjska p~elanajbolja rasa, zbog ~ega je uAmerici mnogo gora situacijanego u Evropi kada je rije~ oizumiranju p~ela, {tamisli o p~elarstvu

u na{oj zemlji i za{to jo{ uvijeknema konkretne saradnje izme|unau~nika dvije susjedne zemlje.

Profesore [ekulja, jesu li p~elezaista pred izumiranjem imoèmo li sprije~iti njihovo nes-tajanje i utjecaj eventualnog nes-tanka p~ela na ~ovjeka?

- To pitanje mi u posljednje vri-jeme ~esto postavljaju, naro~ito ukontekstu Einsteinove pret-postavke da bi ~etiri godine nakonizumiranja p~ela nestala i ljudskavrsta. Ukoliko bi zaista kojim nes-retnim slu~ajem do{lo do takvogscenarija, zaista bi nestanak p~elaizazvao brojne ekolo{ke, ~esto naprvi pogled i nesaglediveposljedice. Naime, p~ele sudjelujuu opra{ivanju brojnih biljnih vrsta,koje sluè uljudskoj

ishrani, pa bi zasigurno njihovimnestankom do{lo do poreme}ajau proizvodnji i opskrbi hranom usvjetskim razmjerima. Takavporeme}aj zasigurno bi poreme-tio odnose snaga u svijetu imogao bi biti povod nemirimave}ih razmjera.

- Sa druge strane, p~ele su glavniopra{iva~i brojnih autohtonih idivljih vrsta biljaka, koje zahvalju-ju}i njima uspijevaju proizvestisjeme, va`no ne samo za njihovudaljnju reprodukciju, ve} i zaprehranu brojnih ptica, koje su paksastavni dio osjetljivog ekolo{kogsustava. Te{ko je predvidjeti {to bise sve dogodilo nestankom p~ela,jer taj bi nestanak zasigurno izaz-vao domino efekt neslu}enihrazmjera. Moje osobno mi{ljenje jeda to ipak ne bi izazvalo kraj svije-

ta, ili sli~ne apokalipti~ne sce-narije, jer treba se sjetiti

~injenice da prije dolaskaEuropljana, p~ele nisu nas-tanjivale Sjevernu i Ju`nuAmeriku, nije ih bilo ni uAustraliji, ni na NovomZelandu, ni u Sibiru...

Ameri~ki nau~nici radena projektu uzgojaotpornije p~ele. Da li jeto put kojim treba i}ikako bi se za{titile p~ele?

- U Americi su problemisa propadanjem p~elinjihzajednica puno komplek-sniji nego kod nas u Europi.

Osim uobi~ajenih problemavezanih uz bolesti (varooza,

etinoza ali i druge bolesti), tamoje i problem u tome {to ogro-man broj p~elinjih zajednicasvake godine seli na opra{ivanje

badema u Kaliforniju.Time su p~ele ne

samo u

stresu zbog dugotrajnog transporta,ve} su i dugo vremena namonoflornoj ishrani, te su uz top~ele iz raznih krajeva kontinentadovedene u neposrednu blizinu, {topogoduje {irenju bolesti.

- Kod njih je prisutan i drugiproblem, a to je nedostatakgenetske raznolikosti, jer jezabranjen uvoz p~ela, pa se ucijeloj zemlji vrte geni relativnomalog broja uzgojnih linija. Sve jeto dodatno naru{ilo otpornostp~ela. Me|utim, na vitalnosti p~elaradi se zajedni~ki ne samo uAmerici, ve} i drugdje. Vitalnostp~elinjih zajednica prisutna je uselekcijskom programu Njema~kihuzgajiva~a matica, te se uz ostaleselekcijske parametre (agre-sivnost, medonosnost, sklonostrojenju...) gleda i na uspje{nostprezimljavanja. Moje osobnomi{ljenje je da p~elari trebaju imatina umu da su p~ele modernimp~elarenjem dovedene u stanjestalnog stresa, te im trebapomo}i da budu {to je manjemogu}e nepotrebno uznemira-vane ili previ{e eksploatirane.P~ele treba lije~iti efikasnimsredstvima, koja ne ostavljajurezidue i ne djeluju {tetno narazvoj p~elinje zajednice.

- Neki p~elari izvade p~elama dojeseni sav med, pa ih uzimljuju


U Americi su problemi sa propadanjem p~elinjih zajednica puno kompleksniji negokod nas u Evropi. Kranjska p~ela selekcionirana je i na bolesti p~ela, naro~ito na

ameri~ku gnjilo}u, a u posljednje vrijeme i varoozu, te je i sa tog aspekta zanimljiva.Stoga na na{e prostore ne bi bilo razumno uvoditi druge rase p~ela

Saradnja sa nau~nicima iz

Hrvatskop~elarstvo i EU?- Hrvatsko p~elarstvo se ve}

dulje vrijeme priprema za ulazak uEU. Napravljen je katastar p~elinjihpa{a, uvedeni su povjerenici zap~elarstvo, te je puno jasnije kolikoje p~elara, koliko p~elinjih zajedni-ca, te tko ima pravo i na kakve pot-pore. Iako ne o~ekujem da }e sesamim ulaskom RH u EU i{tadrasti~no promijeniti, uvjeren samda }e to biti dugoro~no korisno zadoma}e p~elare.

BH p~elar INTERVJU


samo na {e}ernom sirupu, koji imasamo hranjivu vrijednost. To je una{im krajevima ~est uzrok smanji-vanju otpornosti p~ela na bolesti i~esto upravo o tome ovisi ho}e lip~ele uspje{no prezimiti ili }e stra-dati. Treba imati na umu da p~eleproizvode med prvenstveno zadugoro~no odràvanje vitalnostivlastite vrste i u tome su vrlouspje{ne. Ljudi im smiju uzeti vi{ak,ali ne i onaj bitan dio koji im jepotreban za vlastiti razvoj i zdravlje.

ûdotvorni {tapi} je una{im rukama

Da li moèmo o~ekivati boljavremena kada je rije~ op~elarstvu na ovim podru~jima?

- Na{a je regija jedno od naj-pogodnijih podru~ja u svjetskimrazmjerima za drànje p~ela.Imamo p~elarsku tradiciju, imamovrlo kvalitetnu rasu p~ela, imamovrlo raznolike i izda{ne p~elinjepa{e... Ho}emo li to iskoristiti,ovisi o nama samima. Na ovimpodru~jima se ~esto o~ekuje na~udotvorni {tapi} kojim }e netkosa strane (dràva, fondovi, institu-cije...) zamahnuti i u~initi ne{tomogu}im. Imamo sve preduvjeteda budemo uspje{ni, ali dok neshvatimo da je klju~ uspjeha unama samima, bolja vremenane}e nastupiti ni u p~elarstvu, alini u drugim djelatnostima.

Koliko se Kranjska p~ela (Apismellifera carnica) razlikuje od

ostalih vrsta p~ela i koliko jeotpornija na bolesti?

- Apis mellifera carnica jejedna od najboljih p~elinjih rasa.Ona je prilago|ena na{im pros-torima, ali i na{em na~inup~elarenja. Zimi prezimljava uvrlo malim zajednicama, i sapuno manje hrane nego je toprimjerice slu~aj kod talijanskep~ele, ali zato u prolje}e imaimpresivan razvoj, tako da doglavne pa{e razvije zajednicu dopune snage. Osim toga, zahvalju-ju}i dugotrajnoj selekciji koja seprovodi desetlje}ima u brojnimcentrima naro~ito u Njema~koj iAustriji, ali i u ê{koj, Sloveniji idrugdje, postignuti su impresivnirezultati kako u selekciji nabolesti p~ela, tako i u selekciji namedonosnost, {to je p~elarimauvijek najzanimljiviji parametar.

- Uvaèni austrijski znanstvenikprof. dr. Hermann Pechhacker,nedavno je na jednom izlaganjuiznio kako se u Austriji u posljednjih20 godina, samo na ra~un selekcije,svake godine pove}ava prosje~anprinos po ko{nici za 500 grama,dakle 10 kg meda vi{e nego pred 20godina, samo zbog bolje matice!Ostali parametri nisu tako jasnouo~ljivi, ali su mjerljivi i itekakoprisutni. Imamo izvrsnu p~elu, alitrebalo bi vi{e raditi na izravnijemuklju~ivanju u svijetu dostignutihselekcijskih rezultata u na{e prak-ti~no p~elarstvo. Kranjska p~ela

selekcionirana je i na bolesti p~ela,naro~ito na ameri~ku gnjilo}u, a uposljednje vrijeme i varoozu, te je isa tog aspekta zanimljiva. Stoga nana{e prostore ne bi bilo razumnouvoditi druge rase p~ela.

Projekti za bolje p~elarstvoUklju~eni ste u projekt uzgoja

matica na otoku Unije. Moète linam re}i ne{to vi{e o tome?

- Projekt selekcije p~ela na var-roatoleranciju je dugotrajan i vrlospor put do vrlo zahtjevnog cilja,dobivanja p~ela koje su tolerantnena varrou. Naime, uo~eno je da seneke p~ele bolje ~iste od varroeod drugih, pa se onda zaklju~iloda bi se tu osobinu moglo uklju~itiu selekciju. Problem je u tome,{to se ne èli dobiti samo p~elakoja je otporna na varrou, a imasve ostale parametre lo{e, ve} seèli zadràti do sada postignuterezultate selekcije, i u to ukom-ponirati toleranciju na varrou.Dakle, èle se dobiti p~ele kojeimaju natprosje~ne prinose umedu, koje su blage, mirne nasa}u, manje sklone rojenju..., a uzto i tolerantne na varrou.

- Budu}i da se sparivanje p~eladoga|a u zraku, sa velikim bro-jem trutova, selekciju je mogu}eprovoditi (osim umjetnim osje-menjivanjem), na izoliranimotocima sa kontrolom trutovskihzajednica. U tu svrhu, na po~etkuje izabran otok Unije, a kasnijese projekt premjestio na otokMali Drvenik (kod Trogira).

- Sistem rada je u na~elu jednos-tavan. Na otoku se osiguraju tru-tovske zajednice, koje imaju mat-ice odre|enog podrijetla. U vrijemesparivanja samo su njihovi trutoviprisutni na otoku. Matice koje sedovode na sparivanje su drugogpodrijetla. Svake godine proizvedese nekoliko stotina takvih matica,koje se dijelom prodajunjema~kim i austrijskim p~elari-ma, koji su upoznati sa ciljem pro-jekta, pa kupnjom takvih maticaomogu}uju finansijski nastavakprojekta, koji je uzgred re~enouglavnom baziran na entuzijazmusudionika, bez ikakve potpore sastrane. Dio proizvedenih maticazavr{i na partnerskim institutima,koji odabiru genetski materijal zanarednu godinu.

- U projektu, ili mo`da bolje re}iprogramu, sudjeluju P~elarski insti-tut u Kirchhainu (ali manje aktivno idrugi njema~ki p~elarski instituti),P~elarski centar u Bantinu,Njema~ka udruga proizvo|a~a mat-ica AGT, Austrijska udruga uzgaji-va~a matica ACA, te Veleu~ili{te uRijeci. Prakti~na realizacija progra-ma je pod mojom osobnom kon-trolom, a za trutovske zajednice naotoku Mali Drvenik, brine se p~elarRino Gracin. Uspjeh ovakvog pris-tupa je vrlo izgledan, ali je i dugo-trajan. P~ele koje su dobivene uprogramu nisu jo{ tolerantne navarrou, ali su prema nekimpokazateljima oko 50 % tolerantnijeod onih koje nisu u selekciji.

Jasmin HAD@IAHMETOVI]

Povr{ni kontakti sa BiH- U na~elu, ja sam uvijek spreman za suradnju, a kako smo na ovim

prostorima svi povezani zajedni~kim interesima, uvjeren sam da }ese suradnja u budu}nosti intenzivirati. Za sada su moji kontakti sa bh.p~elarima, udrugama i institucijama uglavnom povr{ni i marginalni.

P~elarstvo u BiH je po strukturi, na~inu p~elarenja i tradiciji, vrlosli~no onom u RH. Budu}i da su i interesi p~elara vrlo sli~ni, ja senadam da }e uskoro do}i trenutak kada }e se i suradnja me|up~elarima intenzivirati, naro~ito, jednog dana, nadam se ne u takodalekoj budu}nosti, kada }e i BiH u}i u EU.

P~elari u cijeloj regiji trebaju pratiti saznanja u tretiranju bolesti p~ela,kontrolirati efikasnost provedenih tretmana, te nastojati pro{iriti interesza p~elarstvo na mla|e nara{taje. Od apitehni~kih mjera, spomenuo bihono {to, nadam se, svi p~elari znaju: treba usvojiti provo|enje redovite izmjenelo{eg ili starog sa}a iz ko{nica, jer se time ne samo omogu}uje matici optimal-no zalijeganje, ve} se sprje~ava {irenje nekih p~elinjih bolesti. Isto tako, trebaredovito mijenjati matice po mogu}nosti od selekcioniranog genetskog materi-jala, jer se time pove}ava vitalnost zajednica, i pove}avaju prinosi u medu.

Moèmo uvesti med, ali ne i opra{iva~e

Uvoz meda iz prekomorskih zemalja trebalo bi pak ograni~iti nana~in da ne konkurira lokalnim p~elarima, jer, kako sam jednomprilikom pro~itao na edukativnom plakatu jednog njema~koginstituta: Mi moèmo uvesti med, ali ne moèmo uvestiopra{iva~e. Moje osobno mi{ljenje je da p~ele ipak nisu pred izu-miranjem. To me|utim ne zna~i da je stanje sa njima u redu.

Broj p~ela po jedinici povr{ine pojedine zemlje, treba pa l`jivo odràvati,jer su one ~esto onaj jezi~ac na vagi izme|u obilja i neima{tine, uspjeha uproizvodnji hrane za vlastite potrebe i nepotrebnog uvoza hrane.Odràvanju te ravnoteè posredno moè pomo}i svaki pojedinac, ako ve}ne drànjem vlastitih p~ela, onda barem kupnjom lokalnog meda, ~ime sepoti~e opstanak lokalnih p~elara. To je ujedno, i najbolji na~in globalnogdjelovanja u smislu za{tite opstanka p~ela i o~uvanja njihove uloge u prirodi.

BH p~elar

ULJA, profesor Veleu~ili{ta u Rijeci

BiH je povr{na i marginalna

Rajko Radivojac sa knjigom prvjencom

UU OOKKTTOOBBRRUU JJOO[[ JJEEDDNNAA KKNNJJIIGGAARRAAJJKKAA RRAADDIIVVOOJJCCAA

BH p~elar AKTUELNOSTI

Nakon sjajnog uspjeha knjige prvjenca jednog od na{ihnajve}ih p~elarskih autoriteta Rajka Radivojca P~elarstvo ilustrovani priru~nik za po~etnike, ~iji je tira` planuo za neko-liko mjeseci, ovaj stru~njak ide dalje. U zavr{noj fazi supripreme za njegovu novu knjigu pod nazivom P~elarstvo -priru~nik za napredne p~elare.

Rajko je ponovo okupio staru ekipu i najavljuje da }e koncemnovembra ove godine i ovo djelo biti dostupno bh. i inozemnomtrì{tu.

- U ovom priru~niku detaljno je prikazan na~in rada up~elarskoj proizvodnji i svemu onome {to je prati. Tako|er, prviput u javnosti, argumentovano i stru~no }u razotkriti neke odnajve}ih i naj~e{}ih p~elarskih zabluda, te prikazati i onuskrivenu, drugu stranu otkrio nam je Rajko Radivojac.

Bogato opremljena i ilustrirana sa preko 200 fotografija,pisana jednostavnim jezikom, knjiga }e biti od velike koristisvim p~elarima, a posebno onima koji su savladali osnovep~elarstva. Oni }e mo}i samostalno, bez i~ije pomo}i, da seupuste u ozbiljnu p~elarsku proizvodnju.

Potencijalni sponzori, komitenti, distributeri i p~elari, ako pre-poznaju svoj interes i u ovoj Rajkovoj knjizi, ~iji je prvi tira`2.000 primjeraka, mogu se javiti na broj telefona: 065 969 393.

Rad pod naslovom "Ameri~ka i evropska gnjilo}a: ranadetekcija bolesti p~elinjeg legla, monitoring tokom2010 godine u Republici Srpskoj, Bosna i Hercegovinaautorice Violete Santra~ predstavljen je na ~etvrtomKongresu evropskih mikrobiologa koji se odràvao od26. do 30. juna u @enevi. Rad je predstavljen u formiposter prezentacije na najbrojnijem svjetskom skupumikrobiologa.

- Cilj nam je bio skrenuti pa`nju mikrobiolo{ke javnostio prisutnosti i zna~aju bakterijskih bolesti legla p~elinjihzajednica, njihovom ranom otkrivanju, problematici upostoje}oj sistematici uzro~nika bolesti glavni je razlogza predstavljanje ovog rada. Sloènosti odnosa kojim se defini{e tipi~an klini~ki slu~aj u formamamije{ane infekcije kod Evropske gnjilo}e, koja je vi{e sindrom nego jedno oboljenje, i potreba izradaefikasnih kontrolnih pristupa u kontroli bolesti koja je sve prisutnija na p~elinjacima u BiH - kazala je dr.Violeta Santra~ sa banjalu~kog Veterinarskog instituta "Dr. Vaso Butozan" .

Ima li nau~ne aktivnosti u BiHkoja se bavi problematikombolesti p~ela?

Dr. Violeta Santra~



Ako je suditi po izvje{tajimaiz svih krajeva BiH, ovogodi{njap~elarska sezona nekome jebila ma}eha, a samo rijetkimamajka. Dok neki p~elari zado-voljno trljaju ruke, ve}ina upozorava da }e biti pravo umije}ekvalitetno zazimiti p~ele, kada nisu uspjele dovoljno prikupitimeda ni za sebe.

Bagrem, kao prva glavna pa{a na doma}im terenima, jepro{ao u ki{i. Tek rijetki p~elari dolinom Bosne, Sane, Posavine... uspjeli su izvr-cati desetak kilograma po ko{nici. Kraji{nici u vrijeme bagrema nisu imali razlogani paliti vrcaljke. Lo{e je bilo i u isto~noj Bosni. Dijelovi oko Drine, predjeli Trnave,gdje bagrem zna dobro zamediti, su potpuno podbacili.

- Bolje je nego lani, ali svejedno lo{e - kaè Miko Despotovi}, jedan od najugled-nijih p~elara u Bijeljini.

Dobrom bagremovom pa{om mogu se pohvaliti jedino p~elari iz Posavine,naro~ito oni iz okoline Odàka.

Lipa i kesten tako|er su pro{li u ki{i. Kraji{ki p~elari, kojima su lipa i kesten dvijeod ukupno ~etiri glavne pa{e, planiraju Vladi Unsko-sanskog kantona uputiti zahtjevda ih, zbog lo{e p~elarske godine, pomogne finansijski. Ako Vlada odbije njihovezahtjeve, mnogi p~elari }e se na}i na mukama. Prema rije~ima Sulejmana Alijagi}a,predsjednika Saveza p~elara USK, na sve ~etiri pa{e imali su oko osam kilograma.

Pro{le godine Trebinjci su vrcali i do 40 kilograma po ko{nici - ove godine p~elemoraju prihranjivati. Kadulja, dra~a, tiliovina, i u zapadnoj i isto~noj Hercegovini supodbacile! Tamo{nji p~elari sre}u su traìli u Odàku, Livanjskom polju, Kupresu...

Medilo je jedino na ve}im brdskim i planinskim pa{ama. Odli~no su mediliKupres, [ujica, Duvno, Mesihovina, Ro{ko polje... U centralnoj Bosni, prema svje-do~enju Hasana Smailbegovi}a iz Breze, ni{i}ka heljda je napunila ko{nicemedom vrhunske kvalitete. Odli~ni prinosi su bili na Vranici i Romaniji, gdje nijebilo ko{nice bez minimalnih 20 kg meda.

Hercegova~ki p~elari sve nade polaù u vrijesak. Ako on zamedi, mo`da i spasegubitke iz ovogodi{njeg ki{nog prolje}a! Ar. A.

BH p~elar

PROIZVODIMO: Sve vrste ko{nica Ramova Podnja~a Krovova,

Hranilica ...

S.O.D.

Stolarska radnja TURÎNOVI]Pazari}

Mob.: +387 61 890 330Ulica 9. maj broj 1., Pazari}, BiH

[uma i livada spa{avalep~elarsku sezonu

BH p~elar TEME

Slavo SUBOTI], gradi{ki p~elar koji bi mogao napraviti

Svake godine po~etkomfebruara u Kalifornijipo~ne najmasovnijeopra{ivanje na planeti opra{ivanje badema! Ovda{njip~elari uzgajaju oko 350.000p~elinjih zajednica samo u tusvrhu, ali kako to nije dovoljnoza opra{ivanje svih hektarazasa|enih bademom u ovojzapadnoameri~koj dràvi saobala Tihog okeana (ukupno jepotrebno oko 1.500.000 dru{tava)p~ele se dovoze iz drugih dijelo-va SAD, pa ~ak i iz Australije.

Prosje~na cijena za opra{ivanjebadema u

Kaliforniji sko~ila je sa 80 dolarapo zajednici u 2005. na 150dolara u 2008. godini, a zasupersna`ne zajednice i do 200dolara. Umjesto da se usred-srede na proizvodnju meda, kali-fornijski p~elari su se opredijelilida uve}aju broj zajednica zaopra{ivanje badema. P~elarenjena med tokom proljetnih i ljetnihmjeseci `rtvovano je kako bi seproizvodne p~elinje zajednicepodijelile (vje{ta~ki razrojile) iispunili zahtjevi za opra{ivanjebadema u februaru narednegodine.

Korist i dobitP~elari iz Kalifornije otkrili su

da je isplativije opra{ivanjebadema nego p~elariti na med,jer opra{ivanje je siguran i sta-lan izvor prihoda dok jeproizvodnja meda talac promjen-jivih vremenskih prilika i hirovi-tih trì{nih cijena.

Slavko Suboti}, p~elar iz mjes-ta Kozinci pokraj Gradi{kemogao bi postati prvi p~elar uBiH koji je sistem p~elarenjaprepisao od kalifornijskihp~elara. Jo{ ovog ljeta on jespakovao 72 ko{nice koje jetrebao voziti na vo}njak u mjestoJablanica, tako|er nadomakGradi{ke. Ali ne na badem kaokalifornijski p~elari ve} na plan-taù kru{ke.

Ipak, u posljednji ~as cijeliprojekt je zustavljen jer

Slavo nije mogao prona}izajedni~ki jezik sa vlas-

nikom vo}njaka okoza{tite p~ela prilikom

prskanja vo}a. Ali tone zna~i da dodogovora ne}e do}ive} narednogprolje}a.

Danas, dok uKoznici Slavo

prirema p~ele za zimovanje iuveliko se bori protiv varoe, svevi{e razmi{lja kako }e i ostalep~elare potaknuti da krenu ukomercijalno opra{ivanje.Prema njegovoj ra~unici, p~elariu BiH, mogu ostvariti, ako neve}u onda barem mogu imatisigurniju korist od opra{ivanjanego od p~elarenja na med.

- Od vo}ara sam traìo 50 KMpo ko{nici, i to za jake zajednice!Pristao je. Me|utim, iskrsle sumanje nesuglasice kada smogovorili oko na~ina terapiranjavo}ki. Njegovi saradnicu sutraìli da za vrijeme prskanjavo}a odvozim p~ele i ponovo ihvra}am nakon zavr{etkaprskanja, a ja smatram da bi toza p~ele bio stres. Zbog toga jecijeli projekt na ~ekanju.Insistiram da defini{emo i testvari kaè Slavo.

Njegova porodica i on ve} pet-naestak godina ìve isklju~ivo odp~elarstva. Uglavnom su do

Prije nekolikomjeseci trebao jevoziti 72 ko{nice navo}njak kru{ke oddevedeset hektarau selu Jablanicanadomag Gradi{ke,ali je do{lo do manjih nesporazuma savlasnikomvo}njaka, pa jecijeli projekttrenutno na~ekanju. No,Slavo se nadada }e ve} idu}egodine njegovep~ele svojposao raditi uveliko


Moje p~ele }e biti prveu komercijalno opra{iv

Slavo Suboti}:P~elari i vo}aritrebaju prona}izajedni~ki jezik

Iako rado p~elare na med iposje}uju izlo`be meda,gradi{ki p~elari oku{ali bise i u komercijalnomopra{ivanju poljoprivrednihkultura


BH p~elar

revoluciju u bosanskohercegova~kom p~elarstvu i vo}arstvu

koje }e krenutianje vo}njaka!

sada p~elarili na med i drugep~elinje prizvode, ali su voljniìvjeti od opra{ivanja vo}njaka.Pa{ne prilike u BiH posljednjihgodina sve su lo{ije, a nizakstandard gra|ana diktira i niskecijene meda i drugih p~elinjihproizvoda.

Dresura p~elaVi{e studija ra|enih u SAD

proteklih godina pokazuju da suprinosi u medu i drugimp~elinjim proizvodi-ma na dru-

gom mjestu, a da je korist odopra{ivanja p~ela u svijetudaleko ve}a. Prof. dr. Husnijaêrimagi} sa Poljoprivrednogfakulteta u Sarajevu jo{ 70-ihgodina navodio je kako su pri-nosi kod jabuke za 30 % ve}iukoliko u blizini vo}njaka imap~elinjak. Isto toliko pove}avajuse prinosi kod kru{ke, tre{nje idrugih vo}ki.

Osim toga, navodi dalje ovajugledni profesor, plodovivo}njaka u ~ijoj blizini se nalazip~elinjak su mnogo kvalitetnijiod vo}njaka koji nema p~elinjaku svojoj blizini.

Opra{ivanje vo}a, iako izgledajednostavno, i nije ba{ takolagan posao. Naro~ito ako seradi o vo}njacima sa manjemedonosnim biljkama, poputvo}njaka kru{ke kojeg su tre-bale opra{ivati Slavine p~ele.

- Ako p~elar èli da p~eleopra{uju, recimo kru{ke, ondase moraju ispuniti odre|eniuslovi za to - takozvana dresurap~ela. Dresura p~ela je davanjep~elama aromati~nog {e}ernogsirupa sa aromom biljke kojuèlimo da opra{ujemo. U {e}ernisirup se uve~e potope prvicvjetovi biljke da{e}erni

sirup upije mirise. Ujutru prijeizlaska p~ela takav sirup se umaloj koli~ini do 100 ml dajep~elama. One dobijaju}i sirup dobi-ju i miris procvjetale biljke i u tokudana u potrazi za nektarom idu upravcu tih biljaka. Na taj na~in,znatno se pove}ava opra{ivanje tihbiljaka kaè Slavo.

Potreban broj dru{tava po hek-taru za dobro opra{ivanje zavisiod vrste biljke, od lokaliteta, aneki autori u svojim radovima(Martinu 1974) navode da je zajabuku, vi{nju i {ljivu potrebno

2,5 dru{tava po hektaru, dok jeza kru{ku to 5 dru{tava zbogmanje atraktivnog polena.Nepovoljne vremenske prilikepove}avaju potreban brojdru{tava na 3 do 4 po hektaru.

- Mr. Goran Mirjani} saPoljoprivrednog fakulteta uBanjoj Luci htio je da napravimo ijedan eksperiment. Pratili bismoprinose na vo}njacima koji imajup~elinjake u blizini i one koji tonemaju. Tako bismo dobili jasnura~unicu kaè Slavo.

Armin ALJOVI]

Dragoja Doj~inovi}, predsjednik Udruènja vo}ara RS

Od naredne godine ozbiljnijasaradnja sa p~elarima

Dragoja Doj~inovi}, predsjednikUdruènja vo}ara RS u izjavi za BHp~elar rekao je kako su vo}aripo~etkom ove godine imali nekolikosastanaka sa predstavnicima p~elaraiz RS, te kako su zajedni~i zaklju~cibili da se saradnja izme|u njih trebapodi}i na mnogo ve}i nivo.

- Nadam se da }emo uspostavitisaradnju ve} od naredne godine.P~elari su dobro organizovani, vri-jeme je da sjednemo i dogovorimokonkretne stvari. Jer, vo}arima nemaìvota bez p~ela.

P~elinjakporodice Suboti}uvijek je mobilan

Dragoja Doj~inovi}

P~elar bi trebao bitinajbolji prijatelj vo}aru. Iobrnuto. No, naàlost,rijetka su takva pri-jateljstva u na{oj zemlji ili ihnema uop{te. Na dràvnomnivou ne postoje savezi p~elaraniti vo}ara koji bi zajedni~kimsnagama mogli raditi na projek-tima od dobrobiti za na{u zemlju.

A toliko se di~imo na{ompoljoprivredom i Evropi nudimosliku koja nije ba{ tako idili~na. Nijedan dosada{nji poku{aj orga-niziranja vo}ara na dràvnom

nivou nije donio rezultat. Prekoentitetske (ponekad i kantonalne iop}inske) crte se ne moè!

U Kanadi, Americi, [vicarskoj imnogim drugim zemljama kojenemaju resurse i uslove kojedaruje priroda kao {to ih imamomi, p~elari ìve od vo}ara, avo}ari zadovoljno trljaju ruke kadih nazove neki p~elar i ponudi imsaradnju u vidu opra{ivanjanepreglednih vo}njaka.

Kom{ijski odnosiSredinom pro{le godine, objav-

ili smo pri~u o tome kako suvo}ari otrovali p~ele na podru~juSemberije. Tretirali su vo}njakeraznim pesticidima u vrijemekad su p~ele najaktivnije. To senije smjelo desiti. Ovakvih prim-jera nema nigdje u svijetu. Znase da jabuka, kru{ka, malina,breskva, smokva... ne moè usp-jeti bez malih leta~ica o kojimasvi ovisimo.

Naàlost, problem u Semberijinije presedan u p~elarstvu

Krajnje je vrijemeda p~elari i vo}aripo~nu sara|ivati idogovarati se. URepubliciSrpskoj, ovajproblem nijetoliko izraèn.Naprotiv,Udruènje vo}araovog entiteta, uovoj i narednojgodini planirapro{iriti saradnjusa vo}arima kadaje rije~ oopra{ivanju inaknadi za tajposao


BH p~elar TEME

Gora`de kao i drugi dijelovi zemljeKao i u svim dijelovima na{e zemlje, ni u Gora`du nema neke

ve}e saradnje izme|u lokalnih p~elara i vo}ara. Kako nam jekazao Semir Nevori}, vo}ari iz Udruènja "Drina" urednoobavje{tavaju p~elare kad do|e vrijeme prskanja kru{ke, jabuke,malina...

- [to se ti~e unajmljivanja ko{nica u svrhu opra{ivanjavo}njaka, do toga jo{ uvijek nije do{lo - kazao je Semir izSavjetodavne slu`be u sklopu Udruènja gora`danskihvo}ara.

Naàlost, nema saradnjeU âpljini i {irom zapadne Hercegovine, ne postoji neka konkret-

na saradnja. Kako nam je rekao Slaven Kordi}, p~elar ipredsjednik Nadzornog odbora ~apljinskih p~elara,na planu saradnje vo}ara i p~elara nije bilo nekihkonkretnijih koraka.

- Naàlost, nismo mogli uspostaviti neki vidsuradnje sa vo}arima ovog kraja. Znam dap~elari u svijetu zara|uju velike novce kada jerije~ o opra{ivanju, ali mi smo jo{ uvijek dalekood toga - kratko je kazao Kordi}.

SlavenKordi}

Nek kom{iji crkneKoliko sara|uju p~elari i

Bosne i Hercegovine. Doga|alose to i ranije, doga|a se jo{ uvi-jek. Rijetki su primjeri poputvo}ara Sulje Selimovi}a izVisokog koji sara|uje sa p~elari-ma.

- Sara|ujem sa jednimlokalnim p~elarom koji ima oko80 ko{nica i bez ~ijih p~ela ne bibilo toliko prinosa na 12 hektarazasada moje jabuke, kru{ke,{ljive, borovnice, tre{nje, brus-nice i jagode - kaè Suljo.

Kako kaè, sve je na bazi

kom{ijskih odnosakoje ima sa p~elaromi ne pla}a nikakvunaknadu za to.Tako|er, u blizininjegovog nalazi sejo{ jedan vo}njakkojeg opra{uju p~elelokalnih p~elara.

Svijetla budu}nost U Republici Srpskoj, ovaj prob-

lem nije toliko izraèn. Naprotiv,Udruènje vo}ara ovog entiteta, uovoj i narednoj godini planirapro{iriti saradnju sa p~elarimakada je rije~ o opra{ivanju inaknadi za taj posao.

- Prije rata, to je bilo sasvimnormalno. Intenzivno smokrenuli od ove godine u saradnjusa p~elarima, posebno kada jerije~ o prskanju vo}a i vremenukad se to radi. Od narednegodine planiramo intenziviratiopra{ivanje u vo}njacima {iromRepublike Srpske, a u tome namnajbolje mogu pomo}i p~elari -kaè Dragoja Doj~inovi}, pred-sjednik Udruènja vo}araRepublike Srpske, koji sevo}arstvom bavi skoro 40 godinate posjeduje modernu plantaùjabuke i kru{ke na povr{ini od 15hektara u Donjim Podrgadcimakod Gradi{ke.

Krajnje je vrijeme da p~elari ivo}ari po~nu sara|ivati i dogo-varati se. Kako }e to u~initi, to jenjihova stvar. Najbitnije je dasami vo}ari shvate da su p~elenezamjenjivi opra{iva~i u nji-hovim vo}njacima i da one dopri-

nose obilnijem rodu i kvalitetuplodova svih vo}arskih vrsta.

U zimskom periodu, kada mirujui vo}ke i p~ele najbolje bi bilo davo}ari i p~elari sjednu za sto i spo-razumiju se da vo}ke buduza{ti}ene, a da p~ele ne buduotrovane. Zima ide... J. H.

BH p~elar


Nema trovanjaKraji{ki vo}ar Enes Koba{li}

jo{ uvijek nije ostvario sarad-nju sa lokalnim p~elarima izSanskog Mosta. Kaè kako jealergi~an na ubode p~ele, aline isklju~uje da }e ubudu}nosti u svojim zasadimabreskve, {ljive, jabuke ikru{ke vidjeti ko{nice i p~elekako rade.

- Ono {to ja kao predsjednikudruènja vo}ara ovog krajaradim jeste to da apelujemsvojim kolegama vo}arima dane tretiraju svoje vo}ke uodre|enom periodu kadap~ele najvi{e rade i unose

polen - kaèEnes.

Na podru~juSanskogMosta trenut-no ima preko22 hiljadezasadarazli~itogvo}a. Ubudu}nosti,ovaj kraj na{ezemljemogao bi bitinositeljrazvojavo}arstva, anadamo se ip~elarstva.

Bez trovanjap~ela

U Vi{egradu postoji saradnjaizme|u vo}ara i p~elara.Naime, kako nam je reklaDragica Kaku}a, sekretaricaUdruènja p~elara, vo}ari ip~elari se ~esto druè narazli~itim predavanjima kojasu interesantna za jedne idruge.

- [to se ti~e unajmljivanjap~ela za opra{ivanjevo}njaka, toga jo{ uvijek nijebilo na ovoj op{tini.Udruènje vo}ara koje posto-ji u Vi{egradu, uvijek nasobavje{tava kada prskajuvo}e pesticidima kako ne bido{lo do pomora p~ela -kaè Dragica.

Dragica je dodala da sup~elari Vi{egrada ove godinedobili i podsticaj od Op}ine uvidu poga~a za p~ele.

- Dobili smo 3990 poga~a uvrijednosti od 11.172 marke.Dijelit }emo ih krajemavgusta ili po~etkom sep-tembra - dodala je.

p~ela! Daleko smo miod AmerikeIako su pojedini medijiprenijeli informaciju da jepostignut sporazum izme|uvo}ara i p~elara u Br~kom,naàlost, taj sporazum se nepo{tuje. Kako kaè prvi ~ovjekbr~anskih p~elara, Velimir@ivanovi}, vo}ari jo{ uvijekpredstavljaju problem zap~elare.

- Evo, i ove godine de{ava seono {to se desilo i pro{le.Prijavili su mi uginu}a p~elazbog nemaravo}ara koji unevrijemetretirajusvojevo}njakepesticidi-ma. Dokle}e ovo ovakoi}i, stvarno neznam - kaè @ivanovi}.

Kako kaè, nema informaci-ja da neki vo}ari sa ovogprostora unajmljuju ko{niceza opra{ivanje vo}njaka.

- Vo}ari su pri~a za sebe.Njima je bitno da im vo}edanas rodi, a sutra {ta }e bitio tome ne brinu. Znam da je uKaliforniji potrebno milionko{nica u rano prolje}e kakobi opra{ili zasade badema.Daleko smo mi od Amerike -kazao je Velimir.

Velimir@ivanovi}

EEnneessKKoobbaa{{llii}}

vo}ari u na{oj zemlji?

Procjenjuje se da okojedne tre}ine svih biljakaili biljne proizvode kojejedu ljudi, izravno ilineizravno ovise o p~elinjemopra{ivanju. Vi{e od poloviceproizvodnje svjetskih masti i uljapotje~e iz uljarica kao {to supamuk, repa, suncokret, kokos,kikiriki i palmino ulje. Iako nekeod tih biljaka imaju posebneopra{iva~e, one uveliko ovise iod opra{ivanja p~ela.

Vrijednost p~elinjih opra{ivanjau Zapadnoj Evropi procjenjuje sena 30 - 50 puta vrijednosti meda ivoska koji se proizvede u ovojregiji. U Africi, p~elinje opra{ivan-je do 100 puta je vrijednije (unovcu) od vrijednosti proizvodnjemeda. U zemlji poput Danske, oko3000 tona meda proizvede sesvake godine. Kad se pretvori unovac, to je vrijednost od 7.6 mil-iona eura. Me|utim, vrijednostuljarica, vo}a i plodova koji sudobijeni opra{ivanjem i radomp~ela iznosi od 200 do 400 milionaeura. Drasti~na razlika, zar ne?

Problem sa kafomKako bi izmjerili potrebu

opra{ivanja, u Rusiji su napravilieksperiment na djetelini. Rusi su

zatvorili mjesto kako p~ele ne bimogle u}i i opra{iti usjeve.Nakon izvjesnog vremena,prona{li su tek gram sjemena nakvadratnom metru. Nakon toga,slijede}e godine, napravili su istieksperiment. Ovaj put, pustili sup~elama da "odrade" svoj dioposla. Na jednom metru kvadrat-nom prona{li su 331 gram sje-mena djeteline. Dakle, 331 putvi{e nego u prvom eksperimentukoji je ura|en bez p~ela.

Nedostatak p~ela za opra{ivanje

moè zna~iti gubitak za seljaka ido 75 posto na usjevima. Zaproizvo|a~e bijele djeteline, pre-poru~ljivo je da uvijek imaju 2 - 3ko{nice po hektaru. Jedan cvijetkafe otvara se samo tri do ~etiridana u periodu cvjetanja. Akop~ela ili neki drugi insekt neopra{uju cvijet u ovim danima,on }e uvehnuti i nijedno zrnokafe ne}e biti proizvedno.Pametan proizvo|a~ kafe brine oovim stvarima. Na svoje nepre-gledne usjeve, postavaljaju sto-

tine ko{nica i zbog toga spavajubez brige.

Mnogi poljoprivrednici {irom svi-jeta, ba{ kao i u na{oj zemlji, neprepoznaju potrebu za opra{ivan-jem p~ela. Naprotiv, koriste pesti-cide kako bi pove}ali svojuproizvodnju. Na taj na~in, ubijajup~ele. Nema smisla, zar ne?

Nema napretkaU Evropi, Australiji, Novom

Zelandu i Sjevernoj Americi,vo}ari i uzgajiva~i drugih kultura,pla}aju p~elarima kako bi njihovep~ele opra{ile biljke u cvatu. Oniznaju da }e im to dati mnogove}e {anse za boljim urodom.Neki seljaci vjeruju da }e p~elarkroz ovakvu saradnju dobitivelike koli~ne meda, i zbog togaim ne èle platiti za opra{ivanje.

Me|utim, to ponekad nije tako.Naime, p~elari vrlo ~esto gubemnogo p~ela dok ih prevoze i nedobiju dovoljnu koli~inu medakako bi pokrili svoje tro{kove. UDanskoj, recimo, postoje pravilaza naknadu u opra{ivanju i zas-niva se na veli~ini dru{tva kojese unajmljuje. Preporu~uje se dadru{tvo ne bi trebalo imati manjeod ~etiri rama nezatvorenoglegla kako bi se osiguralo da ima

U [VICARSKOJ svina dobitku!

Na osnovu prodaje meda kaonajva`nijeg p~elinjeg proizvoda,p~elari po ko{nici zarade oko 250 frana-ka godi{nje po jednoj ko{nici. Dakle, proizvodnja meda nije pri-marni izvor prihoda za p~elare. Oko 80 % usjeva i divljih biljakazasniva se na opra{ivanju p~ela. Svojevrsnim akcionim planom ive}om saradnjom izme|u p~elara i farmera ovdje je imperativstalno pobolj{avati i odràvati ekolo{ke razli~itosti, p~elarstvo,poljoprivredu i okoli{. Tako su svi na dobitku!

Dràvno ministarstvo poljoprivrede napravilo je posebne priru~nikekojih se svi poljoprivrednici, a samim time i p~elari morajupridràvati. Cilj im je, kako kaù, pobolj{ati p~elarenje, uzgajanjeboljih matica, edukacija o za{titi i tretmanu p~elinjih bolesti.

P~elar dobije med, a vo}arKako bi izmjerili potrebu

opra{ivanja, u Rusiji su napravilieksperiment na djetelini. Razlika

u dva testa, sa p~elama i bezp~ela, bila je drasti~na. Naàlost,

upotreba pesiticda sve jeizraènija


BH p~elar TEME

Svjetski p~elari i poljoprivredni proizvo|a~i

dovoljno p~ela i da imaju gdje unijeti polen. Bilo je slu~ajeva da su farmeri traìli od

p~elara da im plate to {to }e njihove p~eleboraviti na plantaàma vo}a. Dok i jedni idrugi ne budu svjesni va`nosti opra{ivanja.naàlost, nema nam napretka.Poljoprivrednik dobiva manje koli~ine usjevaa p~elar gubi mjesto za ispa{u. Dakle, svi suna gubitku. Vrijednost opra{ivanja, naravno,ovisi od mjesta do mjesta, od koli~ine vode,od temperature, vrste drugih insekata u tomdijelu. U Indiji je, recimo, pro{le godine ubra-no duplo vi{e kokosa nego prethodne kada ublizini plantaà nije bilo p~ela.

Pesticidi ubiceZa p~elara koji ima deset ko{nica, potrebno

je od 10 do 60 metara kvadratnih na va{ojplantaì. P~ele ne idu na cvije}e koje nijespremno za opra{ivanje. Neke biljke mogu seopra{ivati samo u toku nekoliko sati. Mo`daniste znali za ovu zanimljivost, ali p~ela pamtiod 7 do 10 biljaka i vrijeme kada su onespremne za opra{ivanje. U Sjevernoj Evropi,procjenjuje se da ~ak 75 % biljaka ovisi oopra{ivanju. Vrijednost, kako ekolo{ka tako inov~ana, ne moè se mjer-

iti. Preporu~uje se da 5 do 12 dru{tavaboravi na jednom hektaru usjeva.

Problem sa pamukom izraèn je u svijetuzbog toga {to u isto vrijeme ova biljkazahtijeva nekoliko opra{iva~a. U isto vri-jeme, pamuk je biljka koja se najvi{e tretirapesticidima. Saradnja izme|u p~elara ipoljoprivrednika od izuzetne je va`nosti. Odkoristi je svima. Pesticidi se u ovom slu~ajujavljaju kao veliki problem. Neki sinteti~kipesticidi ne ubijaju p~ele ve} im poremetebiolo{ki sat zbog ~ega one same ugibaju.Ovakvi navodni lijekovi za biljke, poremetep~elinju orijentaciju i komunikaciju.

Mnogi pesticidi koji su zabranjeni unekim zemljama, prebacuju se u druge ukojima je to dozvoljeno. Smatra se datre}ina tih pesticida kori{tenih u svrhuboljih usjeva, ne odgovara zakonskimodredbama i pravilima tretiranja biljaka.Svjetske poljoprivredne organizacije inevladini pokretni upozoravaju na to da suovakve hemikalije {tetne i za ljude.Posljednja istraìvanja pokazuju da tre-bamo mnogo vi{e uloìti u saradnjuizme|u vo}ara i p~elara. Jedino tako }emoimati kvalitetan proizvod.

mnogo ve}i urod BH p~elar

AUSTRALIJA: p~elarski biznis sa opra{ivanjemU jednom od proteklih brojeva

na{eg ~asopisa pisali smo op~elarstvu [vicarske gdjesmo se uvjerili kakoproizvodnja meda iostalih p~elinjihproizvoda ne mora bitiosnov za bavljenjep~elarstvom. Naime,p~elari ove zemlje na osnovu prizvodnjemeda zarade oko 65 miliona dolara. Odopra{ivanja razli~itih vo}arskih kultura inaknade za to, p~elari Australije zarade od 100miliona do 1,7 milijardi dolara godi{nje. Naovu cifru, svaki komentar je suvi{an.

imaju isti cilj kada je rije~ o opra{ivanju


SIRIJA: krediti za p~elareVelika polja pamuka koji

se uzgaja na obalamaEufrata omogu}avajusigurnu ispa{u zap~elare. Isto vrijedi i zaStuwedo, obronke vulka-na u isto~nom dijeluzemlje gdje seproizvode potpunoekolo{ki ~iste jabuke. Kako bi se zajam~ilabolja opra{ivanja usjeva, vlada je u posljednjihdeset godina uveliko pomogla p~elare krozvrlo povoljne kredite. Napravili su pet radioni-ca za proizvodnju ko{nica. âk su otvorili cen-tre za savjetovanje p~elara u kojima radi stot-injak stru~njaka.

Po veoma povoljnim cijenama nude se rojevi iko{nice a sve s ciljem pove}anja broja p~elara.Cilj vlade je pola miliona ko{nica koji }e zado-voljiti potrebe opra{ivanja na hiljadama plan-taà vo}a. Tako|er, na ovaj na~in stimulirajumlade ljude da se bave p~elarstvom jer u ovojzemlji stopa nezaposlenosti iznosi 30 %.

BH p~elar TEME

Ne tako davni slu~aj pomorap~ela nekolicinezavidovi}kih p~elara, jo{ nijerasvijetljen. Naime, u majuove godine, u mjestu Hajderovi}i,op}ina Zavidovi}i, navodno, uzgaji-va~i malina su nepravovremenovr{ili prskanje malina insekticidima,{to je, kako tvrde ovda{nji p~elari,izazvalo pomor njihovih p~ela.

Iz ugla p~elara SafetaMujki}a

Prema rije~ima jednog odo{te}enih p~elara, Safeta Mujki}a,neki od njihovih kom{ija malinara suu periodu od 9. do 22. maja prskanjemalina vr{ili tokom dana, u terminuod 10 do 12 sati, {to je direktnouzrokovalo trovanje p~ela. Mujki} tvrdikako su uzgajiva~i malina prilikomkupovine otrova upozoreni da prskan-je obavljaju isklju~ivo u kasnimno}nim ili ranim jutarnjim satima.Tako bi se izbjegla opasnost po p~ele.

- Tog dana sam obavio redovnipregled p~ela u svoje 34 ko{nice, teustanovio da su izuzetno zdrave ijake. I onda, nakon samo sedmicudana, primje}ujem da p~ele slaboizlaze. Na isti problem mi se poàlioi kom{ija, p~elar \ulaga Mujki}, kaoi Mirsad Parli}. P~ele su po~ele daugibaju u velikom broju - podsje}aMujki}, te nastavlja:

- U me|uvremenu doznajemo da

su u{i napale maline na{ih kom{ijamalinara, te da su maline tretiraneinsekticidima u pogre{no vrijeme.Moje kolege i ja samo zaklju~ili da jeto vrlo indikativno, te odgovara napitanje zbog ~ega su p~ele po~eletako iznedana da ugibaju. Ukona~nici, brojnost p~ela je smanje-na za tre}inu ili ~ak polovinu poko{nici. Dakle, i sada imam 34dru{tva, ali znatno oslabljena.

Iz ugla malinara NedàdaIm{irovi}a

Me|utim, s druge strane, malinaritvrde kako do nepravoremenogprskanja nije do{lo, te da pomorp~ela nema nikakvih dodirnih ta~akasa tretiranjem malina. NihadIm{irovi}, predsjednik Upravnogodbora PZ Malinar iz Zavidovi}aisti~e kako malinari saosje}aju sao{te}enim p~elarima, ali i da ti neko-rektno optuùju malinare.

- Malinari iz na{e zadruge od 2004.godine vr{e tretiranja malinjakainsekticidima i fungicidima. Nitijedan slu~aj pomora p~ela usljedtrovanja ovim tvarima se nije desio isti~e Im{irovi}, te nastavlja:

- Odgovorno tvrdim da su optu`behajderovi}kih p~elara neosnovane.Jer, s obzirom da malinari na{egkraja maline prodaju sarajevskomKlasu, nadzor stru~nih lica iz ovefirme nad proizvodnjom malina je

Prema rije~ima jednog od o{te}enih p~elara, Safeta Mujki}a, neki od njihovih kom{ija malinara su u periodu od 9. do 22. maja prskanje malinavr{ili tokom dana, {to je direktno uzrokovalo trovanje p~ela. Me|utim, s

druge strane, malinari tvrde kako do nepravoremenog prskanja nije do{lo,te da pomor p~ela nema nikakvih dodirnih ta~aka sa tretiranjem malina...

Da li su zavidovza trovanje p~ela

Da li su zavidovza trovanje p~ela

P~elari i malinari u

P~ela na cvijetu maline



BH p~elar

strog. Agronomi iz Klasa, EsadBabi} i Fikret Javorovac, vr{e nad-zor nad na{im malinjacima, asamim tim, i nad prskanjem mali-na. Njihove instrukcije su jasne ipravovremene.

Im{irovi} obja{njava kako se tre-tiranje malina insekiticidima ifungicidima u svakom slu~aju obaviprije cvatnje, odnosno prskanje sezavr{i prije otvaranja cvata. Ovajpostupak se vr{i prema godi{njojlisti sredstava za tretiranje malina,kao i kalendaru tretiranja, a koje zamalinare pripremaju agronomi izKlasa. S tim u vezi, tvrdi Im{irovi},do trovanja p~ela nije moglo do}i.Jer, najkra}e govore}i, prskanje sestrogo obavlja ili u ranim jutarnjimili u kasnim no}nim satima, kadasu p~ele u ko{nicama.

Analiza uzoraka p~ela? Ovim povodom, kontaktirali smo

i predsjednika UP P~elar izZavidovi}a, Saida Alihodì}a i pitaliza njegovo mi{ljenje o ovomslu~aju.

- Istina, u maju jeste do{lo dogubitka p~elinjih dru{tava. P~elari,s jedne strane, tvrde da su malineprskane u periodu kada p~eleposje}uju malinjak, a malinari, sdruge, tvrde da to nije ta~no. Da bicijela ova situacija bila {to jasnija,da bi istina iza{la na vidjelo, te da

bi se izbjegla prepucavanjaizme|u o{te}enih p~elara ioptuènih malinara, predloìo samslanje uzoraka p~ela na analizu uSarajevo - obja{njava Alihodì}.

Analiza bi zasigurno dalazaklju~nu rije~. Me|utim, do slan-ja uzoraka nije ni do{lo, {to bacapotpuno novo svjetlo na cijeli ovajslu~aj, ali jo{ uvijek ne i jasanodgovor na pitanje za{to. SafetMujki}, u odbranu p~elara, isti~e:

- \ulaga, Mirsad i ja smo ~lanoviPU P~elar iz Zavidovi}a. Svomudruènju smo uputili dopis oovom slu~aju. Dopis smo uputili iPZ Malinr, kao i Op}iniZavidovi}i. Pismeni odgovor ni odkoga nismo dobili. Istina, pred-sjednik p~elarskog udruènja,gospodin Alihodì}, jeste predla-gao analizu uzorka p~ela, ali samousmenim putem, ni{ta zvani~no.

Da li }e ova svojevrsna misterijaostati nerije{ena, ne zna se. I p~elarii malinari iz Zavidovi}a poru~uju isto- konflikte ne èle. No, do konfliktaje ipak do{lo. [ta je uzrok pomorap~ela u Hajderovi}ima, ne}e seznati ta~no sve dok ne bude dokazcrno na bijelo. U ovom slu~aju,prema do sada poznatom, znajuse samo dvije stvari - p~ela nema,a malinari trpe posljedice optu`bikoje nemaju ~vrst dokaz.

Dajana ZEÎ]

StimulanS StimulanS NOVO! NOVO! NOVO!

za p~eleTE^NI VITAMINSKO - MINERALNI DODATAK ZA PÊLETE^NI VITAMINSKO - MINERALNI DODATAK ZA PÊLE

Po spje{uje ra st p~ela Po ve}avaotpo r no st pr e ma bo le sti ma Ubr za va

opo r a vak bo le snog dru{tva Sti mu li{ema ti cu na ve}u pr o du kti vno st

Na~in upo tr e be:StimulanS se do da je10 do 12 ka pi u li tar{e}ernog si r u pa, ili uki lo gr am {e}erne po ga~e ili ~itav sa dràjbo~ice do da ti u 50 do 60li ta ra (kilograma) po me nu tih pr o i zvo da.

PROIZVODI: DOO KIKO 76328 CRNJELOVO - BIJELJINA

Tel.: 055/24 08 00; Fax: 055/24 09 00 e-mail: ki ko@ki ko.ba

i}ki malinari krivi u Hajderovi}ima??i}ki malinari krivi u Hajderovi}ima??

Zavidovi}ima u sukobu

BH p~elar USPJESI

Mirza Hodì}, 15-godi{njip~elar iz Cazina i njegovvr{njak Belmin ]orali}, apod mentorstvom jednogod najpoznatijih bh. p~elara,Kraji{nika Hazima Hodì}a, napravilisu izvanredan rezultat naovogodi{njem Me|unarodnomtakmi~enju mladih p~elara u austri-jskom gradu Warthu. Zahvaljuju}iprvenstveno svom marljivom radu iSavezu p~elara Slovenije, poziv jestigao na adresu Saveza p~elaraUSK.

Na svojoj redovnoj sjednici uVelikoj Kladu{i, najbolji kantonalnisavez u na{oj zemlji, odlu~io je dana ovo presti`no takmi~enje po{aljeu~enike koji su ujedno vrijedni imarljivi ~lanovi UP "Kesten" izCazina. Pravo u~e{}a su imaliu~enici, odnosno mla|i p~elari od12. do 16. godina. Uslov je bio dau~enici poznaju engleski ili njema~kijezik.

Nedostatak finansijaNa ovom takmi~enju u~estvovalo je

16 evropskih zemalja: Austrija,Njema~ka, Holandija, [vicarska,Italija, Engleska, Vels, Slovenija,ê{ka, Slova~ka, Latvija, Litvanija,Lihten{tajn, Bjelorusija, Rusija teBosna i Hercegovina.

- Na{ tim postigao je odli~an rezul-tat s obzirom da je ovo prvi put dana{i mladi p~elari u~estvuju na

ovom takmi~enju. Ve}ina ostalihtimova ve} su drugi put natakmi~enju, te su znali za koje seoblasti moraju pripremati - kaèSulejman Alijagi}, predsjednikSaveza p~elara USK.

Osim toga, ve}ina zemalja u~esni-ca ima organizovane p~elarske{kole u okviru obrazovnog sistema idobru finansijsku podr{ku strukturavlasti. No i pored toga, ipak smo bilibolji od Nizozemske, Engleske,Bjelorusije, Litvanije, Velsa i Rusije.

- Uz malo bolju podr{ku strukturavlasti i organizovanost nadamo sedogodine mnogo boljim rezultatima,pa ~ak da mo`da u nekom nared-nom periodu mi budemo doma}ini iorganizatori - kaè Alijagi}.

Druènje i zabavaPored takmi~enja u p~elarstvu, za

mlade p~elare organizovane surazne sportske i kulturno-zabavneaktivnosti. Najva`nije od svega je dasu na{i momci tokom trodnevnogtakmi~enja i druènja stekli va`na

Traìlo se znanje iz svih oblastiMladi p~elari takmi~ili su se u prakti~nom radu sa p~elama i odnosu

prema njima, poznavanju p~elarskog pribora i alata, poznavanjumedonosnog bilja, teorijsko znanje, mikroskopiranju odnosno prepozna-vanju dijelova tijela p~ele. Tako|er, morali su pokazati i znanje iz oblastip~elinjih proizvoda, otklapanju sa}a, izradi svije}a i drugih materijala.

Od 11. do 14.jula 2011.godineodràno jeDrugome|unarodnotakmi~enjemladihp~elara uAustriji.Organizatoritakmi~enjasu pozvali ina{u zemljuda po{aljesvoje predstavnike. Oni su, naravno,osvjetlaliobraz na{egp~elarstva

Me|unarodno takmi~enje mladih

Krajina, ponos bh.

Na{i takmi~ari saosvojenim medaljama


iskustva i nova prijateljstva.- Upoznali smo svu djecu iz

svih zemalja koje su poslaletakmi~are. Belmin i ja smo senajvi{e druìli sa predstavnicimaiz Slovenije sa kojima smodijelili i sobu. Tako|er, druìlismo se i sa Austrijancima iEnglezima kaè Mirza.

Na{ tim osvojio je 10. mjesto, a

pojedina~no Mirza je bio 22. dokje Belmin zauzeo 31. poziciju.Pojedina~ni pobjednik bio jeAustrijanac ManfredGeschwentner.

- Momci su pokazali zavidnerezultate s obzirom napote{ko}e sa finansijama i brzi-nom priprema. Dogodine, akoBog da, ima da osvojimo zlato.Ovako se brane boje dràve, ane kao polupismeni politi~ari kazao je Sulejman Alijagi},predsjednik Saveza p~elaraUSK.

U ime Saveza, Alijagi} se zah-valio Belminu i Mirzi kao i men-toru Hazimu Hodì}u koji jeodvojio svoje dragocjeno vrijemena pripremanju u~enika iboravku u Austriji. J. H.

Starip~elar

Petnaestogodi{nji MirzaHodì} uskoro }e u drugirazred cazinske Gimnazije.P~elarstvom se bavi ve} trigodine i, kako kaè, jedini jep~elar u svom razredu.

- Prve p~elarske korake itajne nau~io sam od svog ocaHazima koji je ujedno bio imentor Belminu i meni naovom takmi~enju mladihp~elara. Ja sam prezadovol-jan rezultatom. Narednegodine bit }emo jo{ bolji, jo{iskusniji - kazao je Mirza.

Belmin proizvodi maticeUz Mirzu, ekipu je ~inio i 14-godi{nji Belmin ]orali}, koji }e ove

godine krenuti u srednju {kolu. Po~eo je p~elariti prije nekoliko godi-na zahvaljuju}i svom ro|aku p~elaru. Trenutno ima 15 svojih dru{tavai, kako kaè, po~eo je samostalno proizvoditi matice. Svakodnevno~ita p~elarsku literaturu i prati p~elarske forume i internet stranice.

p~elara u austrijskom gradu Warthu

p~elarstva!

BH p~elar


Mlada p~elarka iz LatvijeKatrina Maurina i MirzaHodì}

Austrijska Kraljicameda sa na{imtakmi~arem

BH p~elar AKTUELNOSTI

Iako se o~ekivao veliki broj izlaga~a na ovogodi{njoj najsla|ojsemberskoj manifestaciji, bilo ih je tek devet. Mnogi p~elari koji sunajavili svoj dolazak, nisu bili u mogu}nosti do}i u Bijeljinu. Kakonam je rekao Milorad Te{i}, sekretar Udruènja p~elara"Semberija", slaba sezona bila je glavni uzrok slabog odziva p~elarai medara. Po Pravilniku, dodijeljene su nagrade za najkvalitetnijimed, za najljep{e ure|en {tand i specijalna nagrada za p~elara kojise pojavio sa ne~im novim i specifi~nim na ovogodi{njem sajmu.

Tako su nakon testiranja meda, p~elinjih proizvoda i {tandova,prvu nagradu za najbolji med dobili Jovanka i Milorad Te{i}. Drugisu bili Tomka i Milan Mitrovi} dok je tre}u nagradu za kvalitetmeda dobio Dragan Jovi} iz Pu~iva kod Bijeljine.

Posebna komisija organizatora pregledala je sve {tandove i priz-nanje za najure|eniji {tand pripalo je p~elarima iz Karanovca kodPetrova Zorici i Neboj{i Andri}u. Drugo mjesto pripalo je @eljki iMladenu Mer}epu iz Dervente, a tre}e Tomki i Milanu Mitrovi}u izBijeljine. Specijalnu nagradu za svoju specifi~nu ko{nicu dobili suDragoslava i Slobodan Luki}.

"Dani meda Semberije" trajali su tri dana, a organizaciju mani-festacije i ove godine je pomogla Administrativna slu`ba Op{tineBijeljina. Nadamo se kako }e naredna sezona biti mnogo bolja, teda }e p~elari na ovu manifestaciju po kojoj je Bijeljina prepoz-natljiva, do}i u ve}em broju.

^lanovima Udruènjap~elara Vi{egrad podi-jeljene su dvije poga~epo p~elinjem dru{tvu,{to je ukupno 4000poga~a. Sredstva zanabavku poga~a u izno-su od 11.172 KM sudonirana od straneOp{tine Vi{egrad uokviru redovnih podsti-caja za razvojpoljoprivrede. Prvepoga~e dodijelio jena~elnik Op{tine g. Tomislav Popovi}, kojije tom prilikom pohvalioi rad ovog udruènja.

Na~elnik hvalivi{egradske p~elare


Uspje{no zavr{eni 7. Dani meda Semberije

Kad Semberija zamiri{e na bagrem,

Na policama trgovina diljem Bosne i Hercegovineprodaje se hercegova~ki med s la`nim deklaracija-ma, koji ni izgledom ni okusom ne nalikuje ni jednomhercegova~kom medu, upozoravaju iz udrugap~elara.

- Trgovci ne otkupljuju uop}e na{ med nego gaispod svake cijene uvoze iz Ukrajine, koji je vjerojat-no i ozra~en, ne{to od uljane repice i suncokretakoji vi{e sli~i ulju nego medu. Ali ga dobivaju jeftinoi prodaju pod naljepnicom hercegova~ki med na koji~ak i diù poticaj, a sve uz pomo} nekih me{etarana koje samo evidentiraju da su oni od njih otkupili

med - tvrdi Joà Lasi}, predsjednik Udruge p~elara Dra~a.Najve}i krivac, tvrde p~elari, su poticaji. Osim toga {to su nedostatni, pri-

jedlog da se poticaji daju po kilogramu meda a ne po ko{nici, poti~ume{etare da se obogate uvoze}i jeftin med i, uz to, na njega dobivaju poticaj.

Novi zakon predvi|a poticaje po otkupljenom kilogramu meda, ali akosvaka ko{nica da po 15 kilograma, koje }e otkupiti na{i trgovci.

- Kada bismo mogli dobiti 15 kilograma po ko{nici, tada ne bismo imalini potrebu za poticajem - ustvrdio je Lasi}.

Prema tvrdnjama p~elara, za ovu godinu bilo je u prosjeku oko 5 kilogra-ma meda po ko{nici, a negdje i manje. Poticaji od 10 maraka po ko{nicisu mali i tvrde kako bi realno bilo da to bude 20 maraka.

Hercegova~ki med je poznat na cijelom Balkanu, ali i {ire, prije svegazbog svoje aromatske kvalitete, ali i zbog proizvodnje u podru~jima gdjesu pa{njaci na kojima p~ele prikupljaju nektar nezaga|eni i rado je vi|enna svjetskom trì{tu.

Podjela poga~adirektno sakamiona

Tomislav Popovi}

Uvoze ozra~eni medispod svake cijene i

u BiH uzimaju poticajeAFERA


9. Bee-Fest" Sajam p~elarstva i p~elarske opreme u Sarajevu je na pragu

KOME PLAKETA BH PÊLAR

2011?Pripreme za deseti Bee-Fest Sajam

p~elarstva i p~elarske opreme, koji }e se ovegodine odràti od 7. do 11. septembra na Trguoslobo|enja - Alija Izetbegovi} u Sarajevu, u punom su jeku. Kako jeza BH p~elar kazala Samira Katica-Arnautovi}, direktorica Sajma,glavni grad BiH }e ponovo ugostiti na desetine p~elara i proizvo|a~ap~elarske opreme iz cijele BiH, te goste iz Hrvatske, Srbije iSlovenije.

Ove godine p~elari }e se po tre}i put boriti i za presti`nu nagraduBH p~elar koju dodjeljuje na{ nacionalni ~asopis za p~elarstvo,zdravlje i ekologiju. U najuèm krugu su p~elarska udruènja/udrugei zadruge iz Ljubu{kog, Sanskog Mosta, Trebinja i Br~kog.

- Radi se zasigurno o jednom od najrenomiranijih sajmovap~elarstva u regionu. Zbog toga smo se i potrudili da ove godinemo`da napravimo i najkvalitetniji program do sada. Za gra|ane smoobezbijedili prodaju najkvalitetnijeg meda, a za p~elare smo organi-zovali kvalitetnu laboratorijsku (hemijsku) i organolepti~ku analizuizloènih p~elinjih proizvoda, takmi~enje za najkvalitetnije p~elinjeproizvode, edukativni sadràji iz oblasti za{tite zdravlja p~ela iunapre|enja sektora p~elarstva, kao i druge sadràje - kaè Katica-Arnautovi}.

BH p~elar

Na Trgu Kralja Petra I Kara|or|evi}aod 7. do 9. avgusta odràni su tradi-cionalni "Dani meda u Semberiji".

Ovo je bilo sedmo po redu okupljanjep~elara iz Semberije, ali i drugih

krajeva na{e zemlje

Karakteristike proizvodaApilifeVar je organska otopina na bazi eteri~nih ulja (timol, ulje eukaliptusa, mentol

i kamfor), natopljenih u neutralni medij za preventivni tretman i lije~enje Varoe kodp~ela (varoa Destructor) i krpelj grinje Akarapis (Acarapis Woodi Ren).

U~inkovitost i pouzdanostMnogogodi{nja uporaba proizvoda i brojna istraìvanja ra|ena u zemlji i inozemstvu

dokazuju visoku u~inkovitost ApilifeVara u borbi protiv Varoe izme|u 94 - 98%.

Kako ApilifeVar djeluje?Isparina eteri~nih ulja zasi}uje prostor ko{nice, a grinje ugibaju gu{enjem zbog

direktnog kontakta ili udisanja para, i tako otpadaju sa tijela p~ele. Svaka otpalagrinja, iako ìva, nema mogu}nost povratka na p~elu.

Otpornost na djelovanje proizvodaOtpornost na ApilifeVar je potpuno siguran za potro{a~e p~elinjih proizvoda, p~ele

i p~elare. Njegovi sastojci su uklju~eni u Prilog II Uredbe Vije}a (EEZ-a) br. 2377/90o sastojcima bez ostataka u hrani za ljude i ìvotinje a prema tome i u medu. Stoga,uporaba ApilifeVara isklju~uje svaki toksikolo{ki problem ostataka u medu i ostalimp~elinjim proizvodima.

Organsko p~elarstvoZahvaljuju}i svom prirodnom i sigurnom sastavu, ApilifeVar je potvr|en i odobren,

bez ikakvih ograni~enja, Pravilnikom o organskom p~elarstvu u borbi protiv Varoe(Pravilnik 2092/91 EEZ-a i dopunom pravilnika od 24. lipnja 1991.

Vrijeme za uporabuIdealno vrijeme uporabe proizvoda razlikuje se od zemlje do zemlje, ovisno o

klimatskim uvjetima, stoga mi preporu~ujemo uporabu proizvoda tijekom toplograzdoblja a najbolje neposredno nakon vrcanja meda. Preporu~uje se tretiranje natemperaturi izme|u 18C - 35C.

Na~in primjene i doziranjeTretman obavljati istovremeno u svim ko{nicama

Tretiranje vr{iti u vrijeme kada nema rizika od grabeìTretiranje vr{iti ili rano ujutro ili kasno popodne u zalazak

suncaAko je temperatura visoka (iznad 30C) osigurati da se p~ele

naviknu na miris proizvoda tako da postavite mali komad tableteApilifeVara u ko{nicu dan prije tretmana.

PakiranjeVre}ica sadrì 2 isparavaju}e tablete. Pakiranje od 25 i 100

vre}ica.ApilifeVar je veterinarski medicinski proizvod koji se izdaje bez

recepta. Moè se distribuirati u specijaliziranim trgovinama zap~elarstvo, poljoprivrednim apotekama, veterinarskim stanicama,veleprodajama veterinarskih lijekova i trgovinama za ku}neljubimce.

Na~in rukovanjal. Otvorite vre}icu koja sadrì 2 tablete2. Razlomite jednu tabletu na 4 dijela3. Otvorite ko{nicu i postavite po jedan dio na gornje okvire u svaki kut ko{nice

tako da dio tablete bude malo odmaknut od ruba ko{nice.4. Zatvorite ko{nicu i ostavite tabletu da djeluje 7 - 10 dana, ovisno o

temperaturi. Postupak ponoviti 3 puta.

Uporaba ApilifeVera u zemljama i regijama s niìm temepraturama (npr. SjevernaEuropa, Sjeverna Amerika): dvije cijele tablete postaviti istovremeno na vrh ko{nicei ponoviti postupak nakon 14 - 15 dana.

Organski siguran u~inkovit protiv varoe

Tel: 039 662 681, Fax: 039 661 681Proizvo|a~ Chemicals Laif srl Italija, Generalni zastupnik za BiH OOrlando d.o.o. Grude

www.orlando.ba

livadu i {umu...SSaammiirraa KKaattiiccaa--

AArrnnaauuttoovvii}}

BH p~elar CRNA HRONIKA


Za{to je Sreto ZIROJEVI] u hodnik Op{tine Gacko istresao roj p~ela?

Za ovo djelo, predvi|ene su kazne od jedne do osam godina zatvora. Zirojevi} ne èlida se pravda, ali oni koji ga poznaju kaù da ga je nepravda psIhi~ki dotukla. Kolikosu op{tinari osjetljivi i nedodirljivi, kazuje i podatak da su sve medijski napuhali i

izdigli do najvi{eg nivoa. Sretine p~ele nisu ubole nikoga. Uz to, on je donio dvije{ake p~ela u kapi. Vi{e od pola bilo ih je ve} mrtvo

Dodijala nepravdai birokratija!P~elaru Sreti Zirojevi}u(40) iz Bodeì{ta kodGacka koji je pro{limjesec u hol Op{tineGacko istresao roj p~ela, prijetikazna od jedne do osam godinazatvora. No, p~elari su stali unjegovu za{titu, protestuju jersmatraju da je to suludo! âk irecepcioner op{tine u kojoj sedesio ovaj incident tvrdi da jecijeli slu~aj prenapuhan i da~ovjeka treba pustiti na miru.

- U toku je podno{enjeizvje{taja na osnovu zakona RSkoji tretira izazivanje op}e opas-nosti, a na Tuìla{tvu i Sudu jeda odlu~e koji stepen kazne }ese primijeniti. Za izazivanje op}eopasnosti, kazna se po zakonuRS moè kretati od jedne doosam godina zatvora, naravno,ukoliko tuìlac ili sudija neodlu~e druga~ije izjavila je zaBH p~elar Rajna Pareànin, port-parol Centra bezbjednostiTrebinje.

Panika me|u op}inarimaSreto Zirojevi}, inènjer orga-

nizacije rada, ogor~en jer muop}inska vlast ve} godinama nenudi nikakav posao, krajem jula,oko deset sati kada su sviuposlenici u zgradi, donio jep~ele u prostorije Op{tine Gackoi pustio ih nasred hodnika.

Na ovaj na~in je èlio kaznitiop}inske slu`benike zbognerje{avanja njegovog slu~aja.

Zirojevi} se ne javlja na telefondanima, a Dimitrije Milo{evi}predsjednik Udruènja p~elara

Gacko kaè da se radi o~ovjeku koji je vjerovatno lo{egpsihi~kog zdravlja. Ovda{njip~elari ga poznaju, ali u njemune vide nikakvu opasnost.

- âk je i od na{eg udruènjanekoliko puta traìo donaciju kaè Milo{evi}.

Mediji napuhali cijelislu~aj

- P~ele nisu ubole nikoga.Naprotiv, radilo se o dvije {akep~ela koje je Zirojevi} donio up~elarskoj kapi. Osim toga, teknekoliko p~ela je bilo ìvo, ave}ina ih je umrla prilikomtransporta. Cijeli ovaj slu~aj imazabiljeèn na vidonadzoru kaèMilo{ Milo{evi}, recepcioner uOp{tini.

I on je mi{ljenja da se ne radi oopasnom p~elaru. ôvjeku trebapruìti mo`da i lije~ni~ku pomo}.

Zirojevi} se u Bodeì{ta doselioprije nekoliko godina izKasindola kod Sarajeva.

Iako je visokoobrazovan, ìvi ustaroj ku}i i godinama je bezzaposlenja. Vi{e puta se Op{tiniGacko obra}ao za pomo}, traìoje zaposlenje, a pro{le godine je{trajkovao i gla|u ispred zgradelokalnog parlamenta.

Zirojevi} se p~elarstvom bavive} {est godina. Dok je ìvio uKasindolu, imao je oko 40dru{tava. Vodi pomalo boemskiìvot. Uìva u prirodi. Nekolikoputa u medijima se pojavljivaosa interesantim tuma~enjimap~ele kroz matematiku.

A. A.

Gacko

Sreto Zirojevi}


BH p~elarPÊLAR SAM, TIM SE DIÎM

Dèmil HALILOVI] (66), p~elar iz Visokog

Iako se p~elarstvom kaoporodi~nim nasljedstvom itradicijom bavi otkako znaza sebe, Dèmil Halilovi},najstariji i najpoznatiji viso~kip~elar, ne bira velike i pom-pezne rije~i da bi opisao svojìvotni odabir. Skroman, {krt narije~ima, ponudio nas jedoma}inski da ku{amo njegovmed i sami ocijenimo kvalitetu.Potom nas je proveo kroz svojp~elinjak koji broji 105 LRko{nica, uredno razmje{tenihoko porodi~ne ku}e u Visokom.

- Za vrijeme medobranjako{nice selim u Bjelovac, maloìvopisno selo u okoliniBratunca. I to je sve! Nemavelike nauke ni misterije kazat}e kratko, dodaju}i kako njegovep~ele godinama uspje{no zaobi-lazi varoa, ali i sve druge p~elin-je po{asti.

- Ne bih ja znao re}i zbog ~egai kako sam ovladao p~elinjomtehnologijom. Znam ih u du{u,kako di{u, {ta vole, {ta ne vole.Poput zaljubljene omladine su

osjetljive. Mora se biti oprezan injeàn s njima - kaè Dèmil.

Dodaje i da se od p~elarstvamoè ìvjeti. Ako jedna godinapodbaci, ne treba gubiti nadu nidizati ruke od p~elarstva.

- Pro{la je godina bila slaborodna, mada se ja nikada ne

àlim i sva de{avanja u ìvotuprihvatam bogomdanim. Im'osam oko 10 kilograma meda poko{nici, ali zato sam pretpro{lepo ko{nici znao izvrcati po 45 kg.Nisam nezadovoljan ni ovogo-di{njim prinosima kaèDèmil.

Na kraju na{eg druènja,nagla{ava kako slika govori vi{eod hiljadu rije~i, pa nas je jo{jedanput bri`no proveo krozp~elinjak, da okom fotoaparatazabiljeìmo njegove krasotice.

- Bolje da vi slikate nego da japri~am, mada }u jo{ samo ovo

kazati: dobar i kvalitetan meddonose samo jaka p~elinjadru{tva. Zato, brinite se op~elama i u {to ve}oj mjerikonzumirajte med, polen ipropolis. Nema boljeg lijeka,posebno za prostatu...

E. KARAHMET

P~ela je k'o zaljubljena mlada!Dobar i kvalitetan med donose samo jaka p~elinja dru{tva. Zato, brinite se o p~elama i u {tove}oj mjeri konzumirajte med, polen i propolis. Nema boljeg lijeka, posebno za prostatu...

150 LR ko{nica idealna je mjera za iskusnog p~elara

Dèmil bri`no skrbi oko p~elinjaka

BH p~elar ISTRA@IVANJA

Pi{e: Marla Stiva, Odjeljenje zaentomologiju ameri~kogUniverziteta Minessota

Procjenjuje se da jednatre}ina ljudske prehranedolazi izravno ilineizravno od insekatakoji opra{uju biljke. Medonosnep~ele su najva`niji svjetskiopra{iva~i vo}a i povr}a, vrtova idivljeg cvije}a. Broj p~elinjihkolonija i p~elara uveliko opadazbog pojave varoe i drugihp~elinjih bolesti.

Za kontrolu ovih nametnika,p~elari su koristili pesticide(pyrethroide i organofosfate) u svo-jim p~elinjim zajednicama.Me|utim, taj pristup generirao jedruge probleme, uklju~uju}i razvi-jeniji otpor parazita, ogromne oper-ativne tro{kove prilikom nabavkepesticida i rizike one~i{}enja medai p~elinjeg voska.

Na{ cilj treba biti uzgajanjemedonosne p~ele Apis mellifereotporne na bolesti i druge parazite,

smanjenje upotrebe antibiotika ipesticida te na taj na~in pobolj{atikvalitetu okoli{a i poljoprivrednuodrìvost pojedina~nih p~elinjaka,ja~anje poljoprivrednog sistemabaziranog na malim i srednjimpoljoprivrednim dobrima kao iza{tita ljudskog zdravlja i sig-urnosti tako {to }emo sprije~itirizik one~i{}enja meda i drugihproizvoda koji dolaze iz ko{nice.Trebamo promovirati p~elarstvo ivi{e cijeniti na{e p~elare za dobrosvih nas.

Uzgajanje otpornijih p~elaMi uzgajamo p~ele otporne na

bolesti i varou od 1994. godine.Najve}u {tetu nam praviameri~ka gnjilo}a, vrlo zaraznabakterijska bolest p~elinjeglegla. Istraìvanja su pokazala damedonosne p~ele koje smouzgajali, pokazuju dobruotpornost na ameri~ku gnjilo}u ina gljivi~ne bolesti kao {to jekre~no leglo. Ovako uzgojenep~ele bile su u mogu}nosti da

otkriju i fizi~ki uklone bolestzaraènog legla iz kolonije prijenego {to postane zarazno.

Ove higijenske p~ele bile su umogu}nosti da otklone bolest iprije negoli ljudskim okommoèmo otkriti bilo kakve

znakove ili simptome bolesti.Kad p~ele uklone bolest unjenom po~etnom, nezaraznomstanju, to sprje~ava njeno {irenjedalje u koloniji.

Na{e istraìvanje je pokazaloda su p~ele uzgojene na ovaj

Matice i higijenski trutoviSvaka rasa p~ela moè se testirati i uzgajati da budu higijenske.

Predlaèmo da se uzimaju p~ele koje su ve} pokazale svoje sposobnostikada je rije~ o koli~ini polena kojeg donose, prezimljavanju, koje nisuagresivne i koje izraàvaju sposobnosti koje su poèljne uzgajiva~u.

Na{a istraìvanja pokazala su da nije bilo negativnih utjecaja nap~elinja dru{tva u toku istraìvanja. Godine istraìvanja pokazalesu da bi bilo od velike koristi za p~elarsku industriju da maticepravimo u higijenskim dru{tvima i da ih parimo sa higijenskimtrutovima. Na taj na~in pove}at }emo proizvodnju meda i ostalihproizvoda koji dolaze iz ko{nice.

HIGIJENSKEPÊLE

Nakon vi{egodi{njeg istraìvanja ameri~ki entomolozi obznanili

Ovo istraìvanje radili smo na Italijanskojmedonosnoj p~eli. No, pona{anje jesklono svakoj rasi p~ela u Americi iostatku svijeta. Ovakva vrsta p~ela prihva}ena je od ameri~kih p~elaraobjeru~ke. U toku na{eg istraìvanja,uzeli smo u obzir i proizvodnju meda,karakterne osobine p~ele kao i sposobnosti preìvljavanja u toku zimskihmjeseci. @eljeli smo da bude dostupnap~elarima profesionalcima kao i hobistima

Slika 1. Higijenske p~ele otkrivaju, otklapaju i uklanjaju larvukoja je zaraèna ameri~kom gnjilo}om ili kre~nim leglom.P~ele mogu otkriti da je larva oboljela prije nego do|e dostadija infektivnosti. Na ovaj na~in uklanjaju patogene izko{nice i na taj na~in sprje~avaju dalje {irenje kroz dru{tvo


na~in, postale otporne i na Varoudestructor jer su bile umogu}nosti otkriti i odstarnitizaraène dijelove legla. Ovajnametnik hrani se od krviodraslih p~ela i razvija se na p~elidok je ona jo{ u razvoju (stanjepupe). P~ele koje uklone takvepupe iz dru{tva prekidaju lanacrazmnoàvanja varoe u njenompo~etnom stadiju (slika 1.)

Ovo istraìvanje radili smo naItalijanskoj medonosnoj p~eli.No, pona{anje je sklono svakojrasi p~ela u Americi i ostatkusvijeta. Ovakva vrsta p~ela prih-va}ena je od ameri~kih p~elaraobjeru~ke. U toku na{egistraìvanja, uzeli smo u obzir iproizvodnju meda, karakterneosobine p~ele kao i sposobnostipreìvljavanja u toku zimskihmjeseci. @eljeli smo da budedostupna p~elarima profesional-cima kao i hobistima.

Testiranje dru{tavaDvije najbolje metode za ispiti-

vanje higijenskog pona{anjap~ela su smrzavanje testnoglegla i te~ni nitrogen. U na{emtestu, koristili smo diozatvorenog legla koji jesadràvao oko 100 }elija nasvakoj strani (2 x 2,5 cm) i zam-rznuli je na 24 sata na tempera-turi od - 23 stepena Celzijusova.Smrznuti dio smo ubacili u okvirgdje je leglo zatvoreno (slika 2.).

Testiranja su pokazala da nijebitno da li zamrznuti dio dolazi izistog ili nekog drugog dru{tva.Dva dana kasnije (48 sati) okvir jeizva|en i zabiljeèni su odli~nirezultati. Higijensko dru{tvop~ela otvorilo je i uklonilo 95%

smrznutog dijela za 48 sati. U istovrijeme, nehigijenskoj kolonijitrebalo je vi{e od {est dana zaisti posao. Brzina kojom su p~eleuklonile mrtvi dio legla u kol-eraciji su sa brzinom kojom biuklonile bolesti i parazite u leglu.

Zamrzavanje legla te~nimhidrogenom je efikasnije i manjedestruktivnije za }elije na ramuod ovog prethodnog testa kojismo koristili. Te~ni hidrogen jeprili~no jeftin i lako je upravljatisa njim. Moète ga prona}i nabenziskim pumpama, veterinari-ma kao i u hemijskim prodavni-cama. Ne postoji neka zabranakada je rije~ o upotrebi industri-jskog nitrogena.

Naravno, da biste ga koristilimorate imati odgovaraju}ispremnik koji }e biti sigurnovezan u toku prevoza kako ne bido{lo do prosipanja. Buditeoprezni kod rukovanja te~nimhidrogenom jer ima ta~kuklju~anja 160 stepeni Celzijusa{to zna~i da je prili~no hladan i u

trenutku ubija va{u koù.Preporu~ujemo da pro~itateuputstvo o upotrebi sa pole|inesvakog punjenja.

Potrebni elementiZa ovaj test, potreban vam je

{upalj cilindar u koji }ete sipatiteku}inu na zatvoreno leglo. Mismo upotrebljavali PVC cijevpromjera 7.5 centimetara. Takavcilindar mora biti dug najmanje10 centimetara duìne jer }e do}ido hemijske reakcije prilikomsipanja na leglo.

Potrebno vam je 3 decilitrate~nog nitrogena kako bi smrza-vanjem ubili dio zatvorenog legla(oko 160 }elija) sa 7.5-cen-timetarskim cilindrom. Manjakoli~ina nitrogena moè dovestido neta~nih rezultata jer ne}eubiti cijeli dio legla. Za sipanjemoète upotrijebiti plasti~no

kuhalo kako biste imali mjerukoliko sipate. Uzmite ram sa naj-manje 7.5 centimetara {irokim izatvorenim leglom koje imamanje od 30 nezatvorenih }elijau tom krugu.

Postavite ram horizontalnopreko prazne hranilice. Utisnitecilindar u srednji dio rama kojismo opisali u prethodnoj re~enici.Zabiljeìte broj nezatvorenih }elijaunutar cilindra. Naspite od 40 do60 mililitara i sa~ekajte da zam-rzne krajeve i ispari. Onda saspiteostatak nitrogena u cilindar.Sa~ekajte od tri do pet minuta(slika 3). Ako imate dodatne cilin-dre, moète po~eti slijede}i testdok ~ekate da se prvi zavr{i.Obiljeìte ram koji testirate jerneke p~ele ~iste tako brzo da kadse vratite ne moète prepoznatikoji ste ram koristili. Stavite ramu sredinu legla (slika 4. i 5.).

BH p~elar

Upozorenje!Ovi testovi trebaju biti ra|eni

na istim p~elinjim dru{tvima.Rezultati mogu varirati. naprim-jer, p~ele u prvom testu moguuklonuti 95% zamrznutog legladok u drugom testu moguuklonuti tek 50% legla. Ovakolonija, koja je uklonila tekpola, nije higijenska. Va`no je dase kolonije smatraju "~ista~ima"samo u slu~aju da uklone 95% ilivi{e zamrznutog legla.

rezultate i tvrde da imaju recept za spa{avanje p~elarstva i civilizacije

Slika 3. Zabiljeìtebroj praznih }elija uzamrznutom krugu

Slika 2. Zatvoreno leglokoje sadrì oko 100 }elijana svakoj strani

Slika 4. Primjer higijenske kolonije ~ijesu }elije otvorene i gdje je uklonjeno95% zamrznutog legla sa nitrogenom.Sve ovo desilo se u roku od 48 sati

Slika 5. Primjer nehigijenskog dru{tvakoje je uklonilo tek ne{to manje odpola zamrznutog legla u 48 sati kolikoje trajao test


BH p~elar SAJMOVI

Kao {to je i obi~aj, kra-jem sedmog ipo~etkom osmogmjeseca, p~elari izHercegovine organiziraju saj-move {irom ovog dijela na{ezemlje. P~elari iz Ljubu{kog,Ravnog, Stoca, Neuma, âpljine,Ljubu{kog, îtluka, Mostara,[irokog Brijega i Gruda okupilisu se u jedinom bh. gradu naJadranskom moru, na 6. Danimameda Hercegovine.

- Po tradiciji, Dani meda orga-nizirani su u srcu turisti~kesezone, kad je najvi{e gostiju uNeumu. Osim meda, nudili su sei drugi p~elinji proizvodi, polen,vosak, polenov prah,medova~a - kaè ZdravkoKonjevod, predsjednik Udrugep~elara "Kadulja" koja okupljap~elare iz devet hercegova~kihop}ina.

U Neumu je ove godine bilo 18

izlaga~a. Osim hercegova~kihp~elara, na Sajmu su sudjelovalii p~elari iz susjednih hrvatskihop}ina, Metkovi}a, Opuzena iStona. Bosnu je predstavljalaporodica Batini} sa Sokoca.

- To su na{i prijatelji, p~elarikoji svake godine do|u naneumski sajam i predstavljajusvoje p~elinje proizvode - kaèMato Jogunica, drugi ~ovjekneumskog udruènja p~elara"Kadulja".

Sajam na riviBa{ kao i prethodni, i ovogo-

di{nji sajam odràn je na rivi,pred hotelom Sunce. No, ki{a jeza trenutak pokvarila p~elinjuidilu u ovom primorskom gradu.Mnogobrojni turisti, kupa~i islu~ajni prolaznici, sakrili su seod ljetne ki{e u obli`nje kafi}e,prodavnice ali i pod p~elarsketende.

- Prvi put za vrijeme Sajmaimali smo ki{u koja se pokazalasaveznikom, jer su umjesto naplaù turisti do{li na Sajam, paje bila dobra prodaja svihproizvoda - {ali se Zdravko tedodaje kako su ovo okupljanjeiskoristili i za se neke drugedogovore o budu}nosti p~elarst-va u Hercegovini.

Sezona nije lo{a, ali...Ova sezona, slo`ni su p~elari

sa Sajma, bila je ispod prosjeka.Ali, neki drugi problemi ih mu~e.I ove godine, izostala je pomo}nadle`nih institucija. Uz njihovupomo}, kaù, ovaj sajam bimogao i morao biti doga|aj zacijelu Bosnu i Hercegovinu.

- Planiramo u budu}nosti orga-nizirati dane meda i ljekovitogbilja. Me|utim, izostao je {irikontekst, podr{ka institucija iministarstava - dodaje Zdravko.


Pred zidomNedav

2011-8_bh_pcelar_(1)

Documents