SVEUČILIŠTE U SPLITU

EKONOMSKI FAKULTET SPLIT

DIPLOMSKI RAD

Statistička analiza financijskih izvještaja

Basler osiguranja Zagreb d.d.

MENTOR: STUDENT:

Dr.sc.Ante Rozga Antonija Bešlić,univ.bacc.oec

MATIČNI BROJ :2090252

Split, ožujak 2012.

1  

SADRŽAJ DIPLOMSKOG RADA:

1. Uvod..................................................................................................................3

1.1. Problem istraživanja.......................................................................................................3

1.2. Predmet istraživanja.......................................................................................................4

1.3. Istraživačke hipoteze......................................................................................................4

1.4. Ciljevi istraživanja.........................................................................................................5

1.5. Metode istraživanja........................................................................................................5

1.6. Doprinos istraživanja ....................................................................................................6

1.7. Struktura rada ................................................................................................................6

2. Tržište osiguranja i temeljni podaci o Basler osiguranju Zagreb d.d.......7

2.1. Definicija i funkcije osiguranja.......................................................................................7

2.2. Baloise osiguranje i Basler osiguranje Zagreb d.d........................................................10

2.3. Tržište osiguranja i tržišna pozicija Basler osiguranja Zagreb d.d...............................12

2.4. Podjela osiguranja.........................................................................................................20

2.5. Vrste osigurateljnih proizvoda koje nudi Basler osiguranje.........................................23

3. Utvrđivanje uspješnosti na osnovi financijskih izvještaja.........................27

3.1. Sadržaj temeljnih financijskih izvještaja......................................................................27

3.2. Korisnici i svrha financijskih izvještaja.......................................................................30

3.3. Horizontalna analiza....................................................................................................31

3.3.1. Horizontalna analiza bilance Basler osiguranja Zagreb d.d..............................32

3.3.2. Horizontalna analiza računa dobiti i gubitka Basler osiguranja

Zagreb d.d..........................................................................................................33

2  

3.4. Vertikalna analiza.........................................................................................................35

3.4.1. Vertikalna analiza bilance Basler osiguranja Zagreb d.d.................................35

3.4.2. Vertikalna analiza računa dobiti i gubitka Basler osiguranja

Zagreb d.d........................................................................................................36

3.5. Analiza putem financijskih pokazatelja : ......................................................................37

3.5.1. Pokazatelji zaduženosti......................................................................................38

3.5.2. Pokazatelji likvidnosti.........................................................................................39

3.5.3. Pokazatelji profitabilnosti...................................................................................40

4. Analiza uspješnosti na temelju statističkih pokazatelja.............................43

4.1. Osnovni pojmovi............................................................................................................43

4.2. Analiza trenda................................................................................................................44

4.3. Relativni brojevi strukture (proporcije) i koordinacije.................................................50

5. Zaključak........................................................................................................52

Sažetak......................................................................................................................................53

Summary...................................................................................................................................54

Literatura...................................................................................................................................55

Popis tablica..............................................................................................................................57

Popis grafikona.........................................................................................................................58

3  

1. Uvod

Osiguranje je u suvremenom gospodarskom razvoju postalo učinkovitom i nezamjenjivom

zaštitom, te realnim ekonomskim institutom sigurnosti i prosperiteta društva. Ekonomski

smisao osiguranja sadržan je u naknadi štete u imovinskom osiguranju i isplati osiguranih

svota u osiguranju osoba. Radi širine obuhvata svih ljudskih djelatnosti u osiguranju se

javljaju raznovrsni, složeni gospodarski i pravni odnosi i interesi, koji proučavanje tog

područja čine specifičnim, komleksnim i svebuhvatnim. 1U ovom ćemo radu prikazat i

izmjerit putem statističke analize na koji način posluje jedan od ponuditelja osigurateljnih

proizvoda i usluga na primjeru Basler osiguranja Zagreb d.d.

1.1. Problem istraživanja

Djelatnost osiguranja znatno utječe na razvoj gospodarstva svake zemlje te je važan čimbenik

stabilnosti financijskog sustava. U Republici Hrvatskoj posluje 27 društava za osiguranje i

dva društva za reosiguranje te Hrvatski pool za osiguranje i reosiguranje nuklearnih rizika.

Prema skupinama osiguranja, poslovima životnih osiguranja bavi se 8 društava za osiguranje,

devet društava obavlja poslove neživotnih osiguranja, a 10 društava poslove životnih i

neživotnih osiguranja.

Dolazak stranih investitora na domaće tržište osiguranja utjecao je na razvoj osiguravateljne

djelatnosti, na rast konkurentnosti hrvatskih društava za osiguranje te na povećanje kvalitete i

raznovrsnosti proizvoda i usluga osiguranja. Problem je svakog osiguravajućeg društva

procijeniti koliko su bila uspješna u obavljanju svoje temeljne djelatnosti.

Basler osiguranje d.d. Zagreb je jedno od 27 društava za osiguranje u Hrvatskoj i problem je

ovog istraživanja analizirati uspješnost njegovog poslovanja. U tu svrhu u ovom radu će se

teorijski i empirijski analizirati i istražiti financijska izvješća pomoću pokazatelja

solventnosti, profitabilnosti, likvidnosti, te horizontalne i vertikalne analize. Osim financijskih

pokazatelja za određivanje uspješnosti na temelju financijskih izvještaja koristit će se još i

statistički pokazatelji koji će nam dati jasniju sliku o poslovanju Basler osiguranja kroz

vrijeme.

                                                            1 Andrijašević S.,Petranović V.: Ekonomika osiguranja, Alfa, Zagreb,1999. ,str.1.

4  

1.2. Predmet istraživanja

Iz prethodno navedenog problema istraživanja proizlazi predmet istraživanja. Naime, u

dotičnom diplomskom radu će se teorijski i empirijski istražiti i statistički analizirati

poslovanje Basler osiguranja d.d. Zagreb u razdoblju od 2007. do 2009.god. Pored toga bit će

riječ i o osnivanju Basler osiguranja d.d. Zagreb i njegovoj poziciji na tržištu osiguranja u

Hrvatskoj. Isto tako će se temeljitije objasniti poslovanje na tržištu osiguranja tijekom

2009.god. koristeći podatke HANFA-e kako bismo nakon toga bolje utvrdili uspješnost

poslovanja društva za osiguranje koje smo uzeli kao predmet ovog istraživanja.

1.3. Istraživačke hipoteze

Hipoteza je znanstvena pretpostavka, postavljena za objašnjenje neke pojave, koju treba

provjeriti i dokazati da bi postala vjerodostojna znanstvena teorija ili zakon.

Na temelju opisanog problema i predmeta istraživanja može se postaviti sljedeća temeljna

radna hipoteza:

H0- promjene bilanci i promjene računa dobiti i gubitka kroz razdoblje od 2007. do 2009.god.

imaju negativan utjecaj na rezultate poslovanja Basler osiguranja Zagreb d.d.

Pomoćne hipoteze:

H01- pad ukupne bruto premije društava za osiguranje u 2009.god. u odnosu na prethodno

promatrano razdoblje negativno je djelovao na ukupnu dobit promatranog društva za

osiguranje

H02- profitabilnost Basler osiguranja Zagreb d.d. se smanjuje tijekom razdoblja od 2007. do

2009.god. što pokazuje negativan utjecaj na uspješnost poslovanja

H03- likvidnost društva za osiguranje se smanjuje tijekom promatranog razdoblja od 2007.

do 2009.god.

5  

1.4. Ciljevi istraživanja

Svako istraživanje ima svoje ciljeve koje treba postaviti na neku razinu i nastojati ih ostvariti

na najbolji mogući način. Pretpostavka postavljanja ciljeva istraživanja su utvrđeni problem i

predmet istraživanja te postavljene hipoteze istraživanja. Iz prethodno navedenih stavki

proizlazi glavni cilj dotičnog istraživanja: statistička analiza financijskih izvješća Basler

osiguranja Zagreb d.d. u promatranom razdoblju od 2007. do 2009.god. Iz glavnog cilja

možemo proučiti parcijalne ciljeve koji služe svrsi postizanja glavnog cilja:

Cilj je analizirati i ocijeniti prikupljena teorijska i empirijska saznanja o financijskoj

situaciji Basler osiguranja Zagreb d. d. odnosno prikazati poziciju ovog društva kao

jednog od 27 društava u Republici Hrvatskoj uspoređujući ga sa sveukupnim tržištem

osiguranja, njegovim glavnim konkurentima te njime samim kroz godine poslovanja.

Cilj istraživanja je utvrditi uspješnost navedenog društva putem vertikalne,

horizontalne i analize temeljem pokazatelja te naravno i putem statističkih pokazatelja.

1.5. Metode istraživanja

U rješavanju problema istraživanja koriste se različite znanstvene metode. S obzirom na

sadržaj diplomskog rada provest će se teorijsko i empirijsko istraživanje.

Da bi se dobili odgovori na postavljenu hipotezu, te da bi istu potvrdili ili odbacili temeljem

navedenih ciljeva istraživanja u teorijskom dijelu rad koristit će se metode indukcije i

dedukcije, kao dvije najopćenitije metode zaključivanja. Kako bi rezultati teorijskog dijela

istraživanja bili što kvalitetniji koristit će se i sljedeće metode : metoda komparacije koristit

će se prilikom uspoređivanja uspješnosti poslovanja Basler osiguranja Zagreb d.d. tijekom

godina te prilikom usporedbe s konkurentima i samim tržištem osiguranja, metoda analize i

sinteze (prema znanstvenom području ekonomske), te metoda deskripcije.

Empirijski dio istraživanja podrazumijeva statističku analizu uz pomoć Excel-a. Rezultati

statističke analize podataka bit će prikazani uz pomoć tablica uz dodatna pojašnjenja

prethodno navedenoga. Komparativna metoda je glavni stup statističke analize, odnosno

komaparatibna metoda je postupak utvrđivanja sličnosti i razlika među srodnim podacima u

određenom vremenskom periodu.

6  

1.6. Doprinos istraživanja

Svrha rada je vidjeti na primjeru Basler osiguranja Zagreb d.d. promjene u poslovanju od

2007. do 2009. god. i uz to i promjene na tržištu osiguranja uzrokovane među ostalim

čimbenicima i financijskom krizom u Hrvatskoj. Istraživanje će biti potkrijepljeno sintezama,

tabelarnim pregledima i interpretacijama pa se od rada također, može očekivati i praktična

korist sagledavanja financijskog poslovanja u promatranom razdoblju od 2007. do 2009.god.

Ovim istraživanjem osim što se može očekivati praktična korist za različite investitore i

analitičare ono može poslužiti i za predviđanja o budućim kretanjima rezultata poslovanja na

temelju usporedbi koje donosi kroz razdoblje od 2007. do 2009.god.

1.7. Struktura diplomskog rada

Rad je podijeljen u pet poglavlja.

U uvodnom poglavlju se definira problem istraživanja, predmet i ciljevi, postavljaju se

istraživačke hipoteze, te se iznose korištene metode rada. Ovo poglavlje sadrži i doprinos, te

samu strukturu diplomskog rada.

U poglavlju broj dva iznose se temeljni podaci o poslovanju Basler osiguranja Zagreb d.d.,

njegova pozicija na tržištu osiguranja u Hrvatskoj tijekom 2009.god. te stanje na samom

tržištu osiguranja.

Sljedećim poglavljem utvrdit će se uspješnost poslovanja analizom financijskih izvještaja

društva i to putem horizontalne, vertikalne te analize putem pokazatelja. Govorit će se i

temeljnim financijskim izvještajima u spomenutom društvu.

Na red nam dolazi četvrto poglavlje koje sa sobom nosi prikaz statističkih pokazatelja kroz

vrijeme izvedenih na temelju financijskih izvještaja promatranog društva za osiguranje.

U posljednjem dijelu rada, dakako iznijet će se zaključna zapažanja temeljena na

teorijskom i empirijskom dijelu ovoga rada. Na kraju rada se nalazi sažetak te popis tablica i

grafikona.

7  

2. Tržište osiguranja i temeljni podaci o Basler osiguranju Zagreb d.d. 2.1. Definicija i funkcije osiguranja

Osnovna ideja koja leži iza osiguranja je povezivanje rizika velikog broja sličnih agenata u

jedan fond, tako da zakon vjerovatnosti/zakon velikih brojeva omogući da se samo relativno

mali broj nepovoljnih događaja ostvari u jednoj godini. Trošak tog malog broja događaja

može lako biti podnešen od strane velikog broja osiguranika. Na primjer, pojedinci znaju da je

rizik požara u njihovoj kući mali, ali ga se boje zato što bi posljedice bile veoma nepovoljne;

stoga su spremni da plate osiguranje protiv požara; osiguravajuća društva primaju uplatu

premija zašto što znaju, a na osnovu statistike, da će se kod velike grupe agenata dogoditi

mali broj požara; stoga je i osiguravajuća premija za požare obično niska.

Osiguranje, izbegavanje, ublažavanje i prenos rizika, smanjuju neizvjesnost pojedinca i

organizacija. Osiguranjem se omogućava inteligentno upravljanje rizikom, postizanje

stabilnosti i razvoja.2

Dakle primarna funkcija osiguravajućih tvrtki je nadoknaditi pojedincima i korporacijama

(nositeljima polica) unaprijed određenu štetu ili događaj u zamjenu za premije koje

osiguravatelju plaća vlasnik police.3

Osiguranje je komleksan sustav s dvama temeljnim obilježjima:

Prijenos rizika od pojedinca na skupinu ili zajednicu rizika, što treba razumjeti kao

svijest pojedinaca o ugroženosti od istih opasnosti od kojih se efikasnije može zaštititi

ako se uključe u sustav osiguranja u što većem broju, te

Raspodjela gubitaka na izjednačenoj osnovici na sve članove skupine, a to

podrazumijeva sustav podjele nastalih gubitaka na sve osiguranike i pokriće tih

gubitaka u obliku premija koje uplaćuju osiguranici.

                                                            2 http://hr.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica (07.01.2012.) 3 Saunders,A.,Cornett, M.M.:Financijska tržišta i institucije,Masmedia,2006.str.432.

8  

Sa stajališta pojedinca, osiguranje je ekonomski instrument kojim pojedinac

zamjenjuje relativno malu svotu premije za relativno veliki neizvjestan financijski

gubitak.4

Sa stajališta društva u cjelini, osiguranje je gospodarski instrument kojim se

kombiniranjem i homogeniziranjem rizika sukladno zakonu velikih brojeva smanjuju

ukupni gubici društva planiranom dinamikom troškova i premija.

U najširem smislu, osiguranje je ekonomski institut društvenog i gospodarskog života

kojim se zaštićuje pojedinac, poslovni subjekt i gospodarski razvoj od ekonomskih štetnih

posljedica prirodnih sila i nesretnog slučaja. Smisao i svrha zaštite ostvaruje se unaprijed

prikupljenim sredstvima –premijama, koja se koriste kasnije za nadoknadu materijalnih i

nematerijalnih gubitaka (oštećenja imovine i tjelesne povrede).

Sve definicije osiguranja mogu se razvrstati prema naglašavanju ekonomskog, tehničkog i

pravnog motrišta.5

Savjetovanje je najvažniji pokretač uspjeha osiguranja. Savjetnici u osiguranju glavna su

spona između kupaca i ponuditelja osiguranja. Oni osiguravaju kupcu visoku kvalitetu usluge,

pomoć kod ispunjavanja različitih obrazaca, kao i pomoć kad nastupi štetni događaj.6

Funkcije osiguranja

Funkcije osiguranja proizlaze iz ciljeva i zadaća koje društvena zajednica nameće modernom

sustavu osiguranja. U tom smislu, opravdanost postojanja i efikasnost sustava osiguranja

može se mjeriti kvalitetom uspostavljenih sljedećih funkcija:

funkcije zaštite

mobilizacijsko-alokacijske

društveno-socijalne funkcije

                                                            4 Ćurak M., Jakovčević D.:Osiguranje i rizici, PRIF, Zagreb,2007.,str.21. 5 Ćurak M., Jakovčević D.:Osiguranje i rizici, PRIF, Zagreb,2007.,str.22. 6Milijević, N.:Svijet osiguranja,Zagreb, studeni 2011.  str.38.

9  

Zaštitna funkcija osiguranja prožima sve oblike ljudske aktivnosti. Od davnih vremena

zaštite pojedinca ta funkcija je evoluirala do suvremenih oblika i instrumenata koji čine

jedinstven sustav očuvanja civilizacijskih tekovina.

Opći društveni ciljevi osiguranja ostvaruju se u okvirima neposredne ( izravne) i neposredne

(neizravne) zaštite.

Sve aktivnosti neposredne zaštite obuhvaćaju dvije skupine mjera : preventivne i represivne.

Sustav preventive čine mjere, instrumenti i aktivnosti kojima je krajnja svrha uklanjanje ili

sprječavanje uzroka koji potencijalno izazivaju rizični događaj sa štetnim posljedicama.

Sustav represije ili sutav spašavanja čine mjere, aktivnosti i tehnike za poduzimanje

spašavanja ljudi i imovine. Kako bi potaknuli osiguranike da aktivno sudjeluju u mjerama

prevencije i spašavanja, osiguratelji na tržištu osiguranja nude sustave stimulacija i sankcija .

Stimulacija osiguranika može se provoditi diferenciranim premijama, popustima ili

bonusima,te franšizama ili samopridržajima.Sankcije osiguratelja primjenjuju se ako

osiguranik bez opravdanih razloga svojim postupcima, nebrigom ili propustim nije ograničio

štetu, te nije poduzeo mjere spašavanja kojima je mogao spriječiti ili smanjiti konačnu štetu.

Funkcija posredne zaštite osiguranja ostvaruje se narazini ugovornih odnosa između

društva za osiguranje i osiguranika.Tri su temeljna obilježja i zadaće posredne zaštite

osiguranja:

Sigurnost za osiguranika kao ekonomska, psihološka i moralna vrijednost. Kad

zaključi policu o osiguranju imovine ili života, čovjek je ekonomski zbrinut,

njegov integritet je potpun pa se psihološki i moralno osjeća vrednijim bićem.

Stabilnost koja je potrebna za napredak pojedinca i društva u cjelini. Pojedinac,

njegova obitelj ili poduzeće u okolnostima ekonomske zaštite mogu stabilno

živjeti i poslovati.

Kontinuitet poslovanja koji se ostvaruje sustavom premijskih prihoda i rashoda, jer

se potencijalni gubitci pretvaraju u ravnomjerne troškove osiguranika i prihode

osiguratelja.

Mobilizacijsko– alokacijsku funkciju treba sagledavati u kontekstu redistribucije štednje

suficitarnih sektora i njezine alokacije deficitarnim sektorima kanalima financijskih tržišta.

10  

Riječ je o financijskoj intermedijaciji ili funkciji posredovanja između potražnje osiguranika i

ponude deficitarnih jedinica na tržištima kapitala. U širem društvenom smislu, to je funkcija

koja pokazuje osigurateljnu kulturu neke zajednice i potvrđuje razvijenost tržišta kapitala.

Obavljajući svoju temelju djelatnost društva za osiguranje istodobno:

Prikupljaju viškove suficitarnih jedinica nudeći tržištu razne oblike osiguranja imovine

i osoba

Potiču individualnu štednju i brigu pojednica za budućnost

U ulozi inistitucionalnih investitora alociraju plasmane gospodarko deficitarnim

sektorima

Pridonose razvoju financijskih tržišta poslovnim i vlasničkim integracijama s drugim

institucijama

Ulažu u državne i komunalne vrijednosnice te tako podupiru razvojnu, zdravastvenu i

socijalnu politiku

Zajednički razvijaju financijske proizvode s drugim, vlasnički povezanim i

nepovezanim financijskim institucijama

Pogoduju modernizaciji sustava garancija

Društveno- socijalnu funkciju osiguranje ostvaruje kroz potpunu ekonomsku, zdravstvenu i

socijalnu zaštitu čovjeka, obitelji i nacije.

Ekonomska zaštita podrazumijeva materijalnu naknadu za nastale štete i isplatu osiguranih

svota u mnogobrojnim vrstama i podvrstama osiguranja imovine i osoba.Kroz ekonomsku

zaštitu pojedinca, osobito pri osiguranju osoba, izražen je istodobno i socijalni entitet.

Mirovinski sustav i njegova razvijenost prepostavka su za odgovarajući standard radno

neaktivnog stanovništva. Zdravstvena skrb i zaštita temeljna su prava svakohg rođenog

čovjeka. Zdravstveno osiguran čovjek i njegova obitelj moraju biti u središtu brige modrene

države. Upravo stoga, poboljšanje kvalitete i efikasnosti zdravstvenog osiguranja najvažnije

su zadaće svake socijalne države.7

                                                            7 Ćurak M., Jakovčević D.:Osiguranje i rizici, PRIF, Zagreb,2007.,str.(23-35)

11  

2.2. Baloise osiguranje i Basler osiguranje Zagreb d.d.

Baloise Group sa sjedištem u Baselu (Švicarska) europski je ponuđač osiguravateljskih i

preventivnih rješenja. Na tržištu se pozicionira kao osiguravatelj koji pruža inteligentnu

prevenciju – „Svijet sigurnosti“. U Švicarskoj djeluje s težištem na financijskim uslugama, na

kombinaciji osiguranja i bankarstva. Također je prisutan na tržištima Njemačke, Austrije,

Belgije, Luksemburga, Lihtenštajna, Hrvatske i Srbije.

Distribucijska mreža obuhvaća vlastitu prodajnu organizaciju, posrednike i druge poslovne

partnere. Iz poslovnih centara u Luksemburgu i Lihtenštajnu upravlja se poslovanjem

inovativnim preventivnim proizvodima za privatne klijent diljem Europe.

Dionice Baloise Group kotiraju na Švicarskom burzovnom indeksu (SMI), koji obuhvaća 20

vodećih švicarskih tvrtki i na Švicarskoj burzi SWY Europe. Baloise Group zapošljava oko

9.200 zaposlenika.

Basler osiguranje Zagreb d.d. utemeljeno je 1991. godine pod imenom Osiguranje Zagreb

d.d.. Akvizicijom od strane Bâloise grupe, koju u Hrvatskoj predstavljaju Basler osiguranje

d.d. i Basler životno osiguranje d.d., od srpnja 2007. godine Basler osiguranje Zagreb d.d.

postaje članom respektabilne švicarske osigurateljne korporacije. 8

Osiguranje Zagreb promijenilo je ime tvrtke u Basler osiguranje Zagreb 20.10.2009.god. , a

proces pripajanja hrvatskih članica Baloise group završen je 15.02.2010.god.9

Portfelj Basler osiguranja Zagreb d.d. zaštićen je ugovorima o reosiguranju s najpoznatijim

svjetskim reosigurateljima. Basler osiguranje Zagreb d.d. jasnog je stava da se svaka šteta u

skladu s najboljim poslovnim običajima u industriji osiguranja mora što kvalitetnije i stručnije

obraditi, pravično odmjeriti i pravovremeno, bez nepotrebnih zadržavanja isplatiti.

Svojim osiguranicima Basler osiguranje Zagreb d.d. daje trajne dokaze da mogu imati

pouzdanog partnera i oslonac u nevolji.10

                                                            8 http://www.basler-oz.hr/ (07.01.2012) 9 http://www.google.hr/search?hl=hr&client=firefox-a&hs=lBC&rls=org.mozilla%3Aen- US%3Aofficial&channel=s&q=hanfa+basler+osiguranje+financijski+izvje%C5%A1taj+&aq=f&aqi=&aql=&oq= (07.01.2012.) 

10 http://www.basler-oz.hr/ (07.01.2012)

12  

Baloise grupa u čijem je vlasništvu i Basler osiguranje Zagreb ostvarila je uspješne poslovne

rezultate u 2010. godini: dobit je porasla za 3,7% na 436,7 milijuna švicarskih franaka.

Premijski volumen je porastao za 3,7%, dok je ukupna solventnost visokih 224 posto.

Nakon što je u Basler osiguranju Zagreb završio proces integracije, ta članica Baloise grupe

usmjerila je svoj fokus na reorganizaciju i optimizaciju poslovanja. Poslovni rezultati

značajno su bolji u usporedbi s proteklom godinom. Zadržana je tržišna pozicija na polju

neživotnih osiguranja uz značajan rast u osiguranjima motornih vozila, dok je na području

životnih osiguranja naglasak na poboljšanju i proširenju prodajnih kanala.

U godinama koje dolaze osnovni cilj Baloise grupe je nastavak poslovnog rasta i učvršćivanje

pozicija na svim tržištima na kojima posluje bez obzira na trenutnu gospodarsku situaciju.

Baloise grupa će i dalje razmatrati mogućnost širenja kroz akvizicije na postojećim, kao i

mogućnost širenja na novim tržištima, uz daljnji rast vrijednosti dionica.11

Početkom 2009. godine Baloise grupa predstavila je strategiju tržišnog pozicioniranja Grupe –

Svijet sigurnosti. Cilj koncepta Svijeta sigurnosti je pokazati brigu za klijenta prije nego se

šteta dogodi kroz kombinaciju kvalitetnih osigurateljnih rješenja te savjeta i proizvoda za

prevenciju štete. Dodatni napredak postignut je korištenjem zajedničkog vizualnog identiteta i

slogana „Jednostavno sigurni.“ kojeg su klijenti prepoznali i prihvatili kao znak cjelovite

brige za osiguranika.12

2.3. Tržište osiguranja i tržišna pozicija Basler osiguranja Zagreb

Tržište osiguranja može se definirati kao ukupnost odnosa između ponuđača i tražitelja

proizvoda osiguranja, pri čemu se ti odnosi odvijaju temeljem slobodnih odluka svih

sudionika. Pojam tržišta osiguranja jedne države može se odrediti na više načina: ukupnom

godišnjom premijom u jednoj zemlji, premijom po stanovniku, brojem sudionika na tržištu,

potencijalom tržišta koji je redovito veći od ostvarene premije itd.

                                                            11 http://limun.hr/main.aspx?id=690572 (07.01.2012.) 12http://www.poslovni-savjetnik.com/investitor/uspjesni-rezultati-u-2010-za-baloise-grupu-vlasnika-basler-osiguranja-zagreb (07.01.2012.)

13  

Tržište osiguranja može se s aspekta pojedinog osiguravatelja definirati u okviru njegove

poslovne strategije, pozicije i politike. Odnosi na tržištu pojedninih vrsta osiguranja, tj.

Osiguravateljnih proizvoda mogu biti, a to i jesu, vrlo različiti, pa pojedini dijelovi tržišta

osiguranja čine njegove segmente. Specifičnost tržišta osiguranja je u tome što proizvodnja u

osiguranju nastaje samim sklapanjem ugovora o osiguranju, pa je to ujedno i prodaja tog

proizvoda.

Konkurencija u osiguranju pretpostavlja razvijeno tržište osiguranja na kojem se usklađuju

ponuda i potražnja za ˝sigurnošću˝u nekom prostoru i vremenu i to: po vrsti, kvaliteti i

količini, pri čemu je to pokriće raznovrsno jer su objekti osihuranja i opasnosti tj. rizici

raznovrsni. Zato i ne postoji jedinstveno uniformno osiguravateljno tržište, već je svaka vrsta

˝sigurnosti˝sadržaj posebnog osiguravateljnog tržišta, pa postoji toliko tržišta koliko postoji i

vrsta osiguranja u kojima se ostvaruje izravnanje rizika (rizična zajednica).

Karakteristike konkurentnog tržišta osiguranja odnosno pretpostavke za njegovo

funkcioniranje su homogenost, transparentnost, odlučivanje na ekonomskim načelima,

osobne, prostorne i vremenske preferencije potrošača te veliki broj kupaca i osiguravatelja.13

Konkurencija prisiljava osiguravatelja da tehničku premiju (cijena rizika) što bolje usklađuje s

veličinom rizika. Takav sklad se postiže selekcijom rizika (individualiziranjem premije i

diferenciranjem cijene) te se na taj način izbjegava opasnost antiselekcije tj. primjena

prosječne premije, koja je doduše jednostavnija za poslovanje osiguravatelja, ali dovodi do

odlaska ˝boljih˝ rizika drugom osiguravatelju koji primjenjuje individualiziranu premiju.

Konkurencija izravno djeluje na cijenu osiguranja ( tj. bruto premiju) i na kvalitetu pruženog

pokrića. U osiguranju, cijena osiguranja (bruto premija) ovisi o količini odnosno broju

osiguranja ,a ne količina o cijeni, što je slučaj u drugim djelatnostima. Konkurencija utječe na

selekciju rizika. Zato svaki osiguravatelj teži da grupira rizike prema njihovoj veličini.

Takvim grupiranjem rizika on u stvari individualizira premiju prema stvarnoj veličini rizika.

Nasuprot prednostima lojalne, nelojalna konkurencija ima samo štetne posljedice. Javlja se u

nekoliko oblika, a najočitija je u politci cijena i politici prodaje osiguranja. U politici cijena

                                                            13 Andrijašević, S., Petranović V.: Ekonomika osiguranja, Alfa, Zagreb, 1999. str.(169-171)

 

14  

nelojalna konkurencija očituje se podtarifiranjem tj. zaračunavanjem tehničke premije niže od

potrebne, a u politici prodaje iskopčavanjem tj. oduzimanjem osiguranja od drugog

osiguravatelja. Obje negativnostiu krajnjoj liniji pogađaju i osiguranike i osiguravatelje, a i

gospodarstvo u cjelini.

Tržište osiguranja čine:

Korisnici osiguranja

Osiguravatelji

Posrednici u osiguranju

Korisnici osiguranja su fizičke i pravne osobe, javna poduzeća, organi državne uprave i dr.

Potražnja za osiguranjem ovisi o stupnju razvoja zemlje i razini dohodka. Na potražnju za

osiguranjem u nekoj zemlji značajno utječe sustav socijalnog osiguranja, sustav obveznog

osiguranja, porezni sustav itd.

Društva za osiguranje su pravne osobe koje se bave preuzimanjem rizika, a mogu biti

specijalizirana koja se bave pojedinim vrstama osiguranja ili univerzalna koja se bave svim

vrstama osiguranja. Ako su univerzalna te se bave poslovima životnih i neživotnih osiguranja

obvezna su poslove životnog osiguranja voditi odvojeno i u pogledu formiranja pričuva i u

pogledu plasmana sredstava. Oblici organiziranja društava za osiguranje mogu biti različiti:

dioničko društvo, društvo uzajamnog osiguranja, vlastito društvo za osiguranje i javno društvo

za osiguranje.

Posrednici u osiguranju su osobe koje u procesu sklapanja osiguranja povezuju kupce

osiguranja i osiguravatelje. Sustav posrednika u osiguranju je različito uređen u pojedinim

zemljama kao rezultat povijesnih, geografskih i drugih čimbenika. Posrednici osiguranja

mogu biti univerzalni za sve vrste osiguranja ili specijalizirani za rad u pojedinim vrstama

osiguranja. Područje rada posrednika može biti regionalno podijeljeno i to najčešće mjesto

gdje posrednik živi i koje dobro poznaje. U modelu distribucije osiguranja dominiraju dvije

kategorije posrednika: neovisni (samostalni) posrednici- brokeri i vezani posrednici-agenti ili

zastupnici. Neovisni posrednici brinu se u prvom redu o interesima osiguranika te ga savjetuju

o potrebnom pokriću rizika, o uvjetima i cijeni osiguranja i najpovoljnijem osiguravatelju.

Vezani posrednici ili agenti su osobe koje su vezane za sklapanje osiguranja za određenog

osiguravatelja, U Hrvatskoj je agencijski sustav organiziran za: posredovanje u ugovaranju

15  

osiguranja i zastupanje u osiguranju. Zastupnik osiguranja je ovlašten da u ime i za račun

osiguravatelja: sklapa ugovore o osiguranju, ugovara izmjene ugovora ili produženje njegova

važenja, izdaje police, naplaćuje premije i prima izjave upućene osiguravatelju.14

Djelatnost osiguranja znatno utječe na razvoj gospodarstva svake zemlje te je važan čimbenik

stabilnosti financijskog sustava. Dolazak stranih investitora na domaće tržište osiguranja

utjecao je na razvoj osiguravateljne djelatnosti, na rast konkurentnosti hrvatskih društava

za osiguranje te na povećanje kvalitete i raznovrsnosti proizvoda i usluga osiguranja.

Strano društvo za osiguranje može na području Republike Hrvatske poslove osiguranja

obavljati samo preko podružnice. Podružnica stranog društva za osiguranje mora ispunjavati

uvjete propisane Zakonom o osiguranju, a dozvolu za osnivanje podružnice izdaje Hrvatska

agencija za nadzor financijskih usluga.

Komisija za vrijednosne papire Republike Hrvatske i Agencija za nadzor mirovinskih fondova

i osiguranja prestale su s radom 1. siječnja 2006. godine, a istog dana s radom je započela

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga kao njihov pravni slijednik. Agencija je

samostalna pravna osoba s javnim ovlastima u okviru svog djelokruga i nadležnosti i za svoj

rad je odgovorna Hrvatskom saboru. Agencija izdaje odobrenja za rad i nadzire posluju li

društva za osiguranje po ekonomskim načelima i pravilima struke osiguranja, utvrđuje vrste

osiguranja i raspoređuje rizike u pojedine vrste osiguranja, utvrđuje jesu li osigurana vlastita

sredstva u godišnjem obračunu društva za osiguranje u skladu s propisanim jamstvenim

kapitalom te je li imovina društva uložena u skladu s propisanim namjenama ulaganja.

U slučaju da društvo za osiguranje ne zadovoljava propisane zakonske odredbe, Agencija

može oduzeti odobrenje za obavljanje pojedinih ili svih vrsta osiguranja.

Reosiguranje je prenošenje viška rizika iznad samopridržaja društva za osiguranje društvu za

osiguranje koje obavlja poslove reosiguranja. Društvo za osiguranje mora reosiguranjem

pokriti samo onaj dio preuzetih osiguranih rizika koji prema tablicama maksimalnog pokrića

prelaze udjele u kompenzaciji rizika. Društvo za osiguranje koje obavlja poslove reosiguranja

može biti osnovano samo kao dioničko društvo.

                                                            14 Andrijašević, S., Petranović V.: Ekonomika osiguranja, Alfa, Zagreb, 1999. str.(173-195)

 

16  

Strukovna udruženja:

Udruženje osiguravatelja- Sva društva za osiguranje i reosiguranje u Republici

Hrvatskoj članice su Udruženja osiguravatelja Hrvatske gospodarske komore.

Osnovni je cilj Udruženja zastupanje i promicanje zajedničkih interesa pred državnim

tijelima i drugim institucijama, razvoj i unapređivanje hrvatskog tržišta osiguranja te

širenje i podizanje kulture osiguranja u skladu s općim značenjem društvene i

gospodarske funkcije osiguranja.

Udruženje posrednika u osiguranju- Sva društva za posredovanje u osiguranju

članice su Udruženja posrednika u osiguranju Hrvatske gospodarske komore koje je

konstituirano u ožujku 2005. godine. Posrednici u osiguranju nezavisni su savjetnici

svojih klijenata-osiguranika prije i poslije ugovaranja osiguranja, a prisutni su na

našem tržištu od 1999. godine. Klijentima na jednome mjestu nude analizu potreba i

rizika, definiranje uvjeta osiguranja prema specifičnim potrebama klijenta, sklapanje

ugovora i rješavanje šteta u kratkom roku uz smanjene troškove.

Udruženje zastupnika u osiguranju- U travnju 2006. godine konstituirano je

Udruženje zastupnika u osiguranju Hrvatske gospodarske komore. Udruženje je

osnovano radi zaštite i promicanja interesa zastupnika u osiguranju te razvoja

cjelokupnog tržišta osiguranja. Članice Udruženja su sva društva za zastupanje u

osiguranju registrirana u Republici Hrvatskoj.15

Pregled stanja na tržištu osiguranja u 2009. izrađen je na temelju analize financijskih i

statističkih izvještaja dostavljenih Agenciji te provedenog nadzora nad poslovanjem društava

za osiguranje i društava za reosiguranje, društava za zastupanje u osiguranju, obrta za

zastupanje u osiguranju i društava za posredovanje u osiguranju, zastupnika u osiguranju i

posrednika u osiguranju, Hrvatskog nuklearnog POOL-a GIU i Hrvatskog ureda za

osiguranje. Osnovni pokazatelji koji se koriste za ocjenu stanja na tržištu osiguranja jesu

gustoća premije osiguranja i udjel zaračunate bruto premije osiguranja u BDP-u. U

grafikonima koji slijede dan je prikaz njihova kretanja za razdoblje 2000.– 2009. godine.

Grafikon 1. Premije po stanovniku za razdoblje 2000.-2009.godine (u kn)

                                                            15 Kovačić, M.: Tržište osiguranja u RH , HGK,2010. ( 6-8 str. )

17  

Iznos premije po stanovniku u 2009. bilježi pad u odnosu na 2008., dok je prethodnih godina

taj iznos kontinuirano rastao. U 2009. premija po stanovniku iznosi 2.121 kunu, odnosno 290

eura. Promatrano prema skupinama osiguranja, premija po stanovniku u skupini životnih

osiguranja neprestano je rasla u razdoblju od 2000. do 2008., no u 2009. prvi put bilježi pad

po stopi od 2,3%. Premija po stanovniku u skupini neživotnih osiguranja također bilježi pad

po stopi od 2,9%.

Grafikon 2. Udjel zaračunate bruto premije u BDP-u za razdoblje 2000. - 2009. godine (u %)

Udjel zaračunate bruto premije u BDP-u u skupini životnih osiguranja sa 0,74% u 2008.

neznatno je porastao na 0,75% u 2009. godini. Time udjel u 2009. ne doseže udjel zaračunate

18  

bruto premije iskazan u BDP-u u 2004. godini. Udjel zaračunate bruto premije u BDP-u u

skupini neživotnih osiguranja smanjio se sa 2,09% u 2008. na 2,08% u 2009. godini.

U 2009. na tržištu osiguranja poslovala su 2 društva za reosiguranje i 27 društava za

osiguranje, od kojih je 8 društava obavljalo isključivo poslove životnih osiguranja, 9 društava

isključivo poslove neživotnih osiguranja, dok je preostalih 10 društava za osiguranje obavljalo

poslove životnih i neživotnih osiguranja.

Tijekom 2009. društva za osiguranje ostvarila su zaračunatu bruto premiju u iznosu od 9,4

milijarde kuna, što je za 274,7 milijuna kuna, odnosno za 2,8% manje u odnosu na 2008.

godinu. Od navedenog iznosa smanjenja zaračunate bruto premije na segment neživotnih

osiguranja odnosi se iznos od 217,6 milijuna kuna, dok se na segment životnih osiguranja

odnosi iznos od 57,1 milijun kuna.

Tablica 1. Zaračunata bruto premija društava za osiguranje u 2008. i 2009.godini (u tis. kn)

19  

Povećanje zaračunate bruto premije u 2008. u odnosu na 2007. iznosilo je 6,8%, što je

predstavljalo najmanji godišnji porast premije još od 2001., da bi se prvi put u 2009.

zaračunata bruto premija ostvarila u iznosu manjem za 2,8% u odnosu na prethodnu godinu.

Porast zaračunate bruto premije u 2009. u odnosu na 2008. ostvarilo je 14 od ukupno 25

društava za osiguranje koja su poslovala i u 2008. godini.16

Društva za osiguranje zaračunala su u 2010. bruto premiju od 9,244 milijarde kuna što je

1,8% manje u odnosu na prethodnu godinu. U neživotnim osiguranjima premija iznosi 6, 787

                                                            16 Članak o godišnjem izvješću HANFA-e za 2009.godinu, HANFA,god. izdanja 2010. (57-

60str.)

 

20  

milijardi kuna ili 2 % manje u odnosu na prethodnu godinu. Životna osiguranja također

bilježe pad i to od 1,2% s premijom od 2, 457 milijardi kuna.17

2.4. Podjela osiguranja

Danas je prihvaćena podjela osiguranja na poslove životnog i poslove neživotnog osiguranja,

što je ujedno i podjela koju je osvojio i hrvatski zakon o osiguranju. U nastavku su navedeni

neki kriteriji za podjelu osiguranja, a to su:

Način pokrića rizika. Prema ovom se kriteriju osiguranje može podijeliti na:

Premijsko osiguranje

Uzajamno osiguranje

Socijalno osiguranje

Za premijsko je osiguranje karakteristično formiranje sredstava osiguranja unaprijed i za

razdoblje trajanja obveza iz osiguranja. Kod uzajamnog osiguranja članovi uzajamne rizične

zajednice unaprijed se obvezuju da na kraju ugovorenog razdoblja utvrde ukupni iznos svih

šteta za koje su ugovorili zajedničko pokriće i raspodjelu. Socijalno osiguranje obuhvaća

različite oblike socijalne zaštite.

Način sklapanja ugovora. Prema načinu sklapanja ugovora osiguranje može biti:

Dobrovoljno

Obvezno

Obvezna osiguranja su ona koja ugovorne strane moraju zaključiti po sili zakona, dok su

dobrovoljna sva ostala u kojima su ugovorne strane slobodne u njihovu zaključivanju.

                                                            17 Jukić, Ž.:Hrvatski časopis za teoriju i praksu osiguranja, Zagreb, 2011. 

21  

Predmetu osiguranja. Prema kriteriju predmeta osiguranja može se govoriti o:

Osiguranju transporta i kredita

Osiguranju imovine u širem smislu

Osiguranju osoba

Srodnosti rizika koje pokrivaju. Osiguranje se može podijeliti u sljedeće grupacije I

grupe osiguranja:

Grupacija osiguranja imovine (grupa osiguranja civil, grupa osiguranja

životinje, grupa osiguranja usjevi, grupa osiguranja industrija)

Grupacija osiguranja motornih vozila (grupa osiguranja kasko, grupa

osiguranja automobilske odgovornosti)

Grupacija osiguranja transporta i kredita (grupa osiguranja kargo, grupa

osiguranja kasko, grupa osiguranja krediti)

Grupacija osiguranja osoba ( grupa osiguranja nezgoda, grupa osiguranja život)

Svaka grupa osiguranja u okviru određene grupacije osiguranja obuhvaća određene vrste

osiguranja. Svaka je vrsta osiguranja predmet poslovanja jedne od skupina osiguranja.

Osiguranje imovine može se podijeliti i na:

Osiguranje stvari

Osiguranje imovinskih interesa

U osiguranje stvari ulaze osiguranja kod kojih je predmet osiguranja stvar odnosno objekt.

Stvari mogu biti nepokretne i pokretne. Osiguranje imovinskih interesa obuhvaća osiguranja

kod kojih zbog nastupa osiguranog slučaja nastaje imovinska šteta odnosno gubitak za

ugovaratelja osiguranja.

U razvijenim zemljama (posebno prekomorskim) koristi se podjela osiguranja na:

Pomorska

Nepomorska

Životna

Prema kriteriju tko je ugovaratelj osiguranja odnosno osiguranik:

Osiguranje pravnih osoba

Osiguranje fizičkih osoba

22  

U osiguranja pravnih osoba spadaju sva osiguranja u kojima su osiguranici pravne osobe bez

obzira na oblik vlasništva, dok u osiguranja fizičkih osoba spadaju sva osiguranja u kojima su

osiguranici građani.

Prema kriteriju strukturne premije osiguranja se mogu podijeliti na:

Riziko osiguranja, u kojima je tehnička premija proporcionalna s riziko

premijom

Mješovita osiguranja, u kojima se premija sastoji od štedne premije i riziko

premije

Prema kriteriju bilanciranja poslova osiguranja i utvrđivanja poslovnog rezultata sva

se osiguranja mogu podijeliti na:

Životna

Neživotna

S aspekta teoretskih osnova, konkurentnosti na tržištu i stupnja državnog nadzora sva

se osiguranja mogu podijeliti na :

Životno osiguranje, koje se dijeli na osiguranje života i rente

Osiguranje poslovanja, koje pokriva komercijalne rizike svih vrsta

Osiguranje kućanstva, koje pruža zaštitu od rizika u kućanstvu

S aspekta metoda analize, životno je osiguranje, uz ostalo, i oblik štednje pa ga je prirodno

analizirati metodama kojima se analizira donošenje odluka na relaciji potrošnja- štednja.

U osiguranju poslovanja osiguranje je samo jedan od načina pokrića rizika. Tržište tog

osiguranja je fleksibilno, pa osiguravatelji moraju poslvnom sustavu ponuditi takve ugovore o

osiguranju koji će za njih biti atraktivniji od alternativnih načina pokrića rizika.

Nasuprot tomu osiguranje kućanstva kupuje ˝malen čovjek˝ i njegov je izbor zaštite i pokrića

rizika ograničen. U toj vrsti osiguranja postoji značajna konkurencija između osiguravatelja

radi masovnosti potencijalnih korisnika, a i potrošač često nema alternative ako se želi zaštititi

od rizika.18

                                                            18 Andrijašević, S., Petranović V.: Ekonomika osiguranja, Alfa, Zagreb, 1999.str. (95- 103)

 

23  

2.5. Vrste osigurateljnih proizvoda koje nudi Basler osiguranje

Basler siguran život:

financijska sigurnost u slučaju nepredviđenih životnih okolnosti

sigurna štednja – strog nadzor nad ulaganjem

kvalitetan prinos na uložena sredstva

dodatna sredstva u mirovini

instrument osiguranja kredita

mogućnost dodatnih isplata u slučaju ozljeda ili teških bolesti

Od Basler životnih osiguranja imamo još :

Basler sigurno dijete

Od 2003. u programu životnih osiguranja Basler osiguranja Zagreb je kombinirano

životno osiguranje djece koje pored svoje štedne komponente ima i osiguranje u pravom

smislu riječi. Ovim proizvodom na najbolji način mladom čovjeku se pruža prilika da na

bezbolan način riješi najbitnije životne situacije u trenutku kada je to najpotrebnije – na

početku samostalnog života.

Kombinirano životno osiguranje djece je osiguranje koje sadrži štednu i osigurateljnu

komponentu. Trajanje osiguranja može biti 5-25 godina. Pristupna dob osiguranika je 30 dana

do 13 godina uz uvjet da je minimalna dob osiguranika po isteku osiguranja 18 godina. Po

isteku police osiguranja isključivi korisnik osiguranja je dijete. Minimalna godišnja premija

iznosi 150 €. Dinamika plaćanja premije može biti godišnja, polugodišnja, kvartalna ili

mjesečna.

Basler Duo i Trio

Basler Duo je pouzdan partner i jamac korisnikove sigurnosti. Odnos osiguranog iznosa za

doživljenje i osiguranog iznosa za smrt je u korist veće štednje. Polica omogućava da

kvalitetno štedite i ostvarujete dobit na uložena sredstva kojima možete raspolagati u

kasnijoj životnoj dobi. Istovremeno ovo osiguranje pokriva i rizik za slučaj smrti, te po

njemu uvijek slijedi isplata. Uz policu se ostvaruju i dodatne pogodnosti u vidu popusta za

veći osigurani iznos.

24  

Basler Trio je osiguranje života za slučaju smrti ili nastanka jedne od 4 kritičnih bolesti

današnjice – karcinom, srčani udar, zatajenje bubrega i moždani udar

Basler Junior je poseban program dječjeg osiguranja s jednokratnom uplatom premije

za vaše dijete. Trajanje osiguranja može se ugovoriti na rok od 5 do 25 godina s

minimalnim ugovorenim iznosom od 2.000 EUR. Štedno osiguravajuću policu možete

ugovoriti do 13. godine života djeteta i štediti do najranije 18-te godine djeteta ili

najduže do njegove 25-te godine.

Basler sigurno zdravlje

Dobrovoljno zdravstveno osiguranje je jedan od 4 strateška proizvoda u ponudi Basler

osiguranja Zagreb. Razvijen je na način da je prilagodljiv različitim potrebama i

mogućnostima osiguranika. Zajednička karakteristika svih modula zdravstvenog osiguranja

jest da je zdravstvena zaštita osiguranicima dostupna u poliklinikama Basler osiguranja i

velikom broju ugovornih zdravstvenih ustanova gdje zdravstvene usluge pružaju renomirani

liječnici i stručno osoblje, uz vrhunsku opremu i suvremene dijagnostičke metode posvećujući

korisniku punu pažnju. Sustav ugovornih zdravstvenih ustanova u kojima se ostvaruju prava

iz police obuhvaća samo privatne zdravstvene ustanove, kako specijalističke ordinacije, tako i

poliklinike na području čitave Republike Hrvatske, koje su prošle strogu selekciju i

kategorizaciju od strane Bâloise grupe. U sustavu dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja

Basler sigurno zdravlje, svakom osiguraniku je 24 sata dnevno na raspolaganju i Asistenca,

stručna liječnička služba Basler osiguranja Zagreb putem koje osiguranici ostvaruju prava na

usluge iz zaključene police osiguranja, a i prema potrebi dobivaju i razne medicinske

preporuke i informacije.

Basler sigurna imovina

Osiguranje imovine je bazično osiguranje čija je primarna funkcija sadržana u naknadi šteta

koje uslijed osiguranih rizika nastanu na predmetu osiguranja.

Osim isplate naknade u slučaju štete, važnost imovinskih osiguranja ogleda se i u povećanju

sigurnosti poslovanja, a ta prednost je tim izraženija što je primjena osiguranja šira. Sukladno

25  

tome, uz naknadu štete, bitna odlika imovinskih osiguranja, je također i povećanje ekonomske

stabilnosti kako pojedinca, tako i društva u cjelini.

Basler sigurna imovina uključuje: osiguranje od požara i nekih drugih rizika, osiguranje od

potresa, osiguranje od provalne krađe i razbojstva, osiguranje stakla od loma.

Basler siguran auto podrazumijeva: osiguranje od automobilske odgovornosti i

automobilski kasko. Policom obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti zaštićuje se

od financijske odgovornosti u slučaju prometne nezgode uzrokovane korsnikovim vozilom.

Basler osiguranje Zagreb će umjesto klijenta nadoknaditi nastale štete u slučaju:uništenja ili

oštećenja stvari , tjelesnih ozljeda, narušavanja zdravlja ili smrti osoba. Policom kasko

osiguranja vozila uz minimalno odricanje, a velik broj mogućih kombinacija, kao i uz

povoljne uvjete plaćanja premije, vozilo će se osigurati i na taj način se zaštititi od većine

šteta.

Basler sigurni u nezgodi

Basler osiguranje Zagreb u svojoj ponudi nudi niz različitih vrsta osiguranja od posljedica

nesretnog slučaja prilagođenih korisniku, njegovu zanimanju, aktivnostima, interesima,

putovanjima i njegovoj obitelji. Iz ponude izdvajamo:  

Osiguranje članova kućanstva od posljedica nesretnog slučaja

Pojedinačno osiguranje osoba od posljedica nesretnog slučaja

Kombinirano grupno osiguranje djelatnika od posljedica nesretnog slučaja

Osiguranje menadžera od posljedica nesretnog slučaja

Osiguranje djece od posljedica nesretnog slučaja

Osiguranje učenika i studenata od posljedica nesretnog slučaja

Osiguranje vozača, putnika i djelatnika za vrijeme upravljanja i vožnje motornim

vozilom od posljedica nesretnog slučaja

a moguće je ugovoriti i : 

Grupno osiguranje djelatnika

Osiguranje osoba za vrijeme službenog putovanja

Osiguranje osoba pri obavljanju lovačke djelatnosti

Osiguranje gostiju hotela, motela, bungalova, marina i sl.

Osiguranje putnika u javnom prijevozu

26  

kao i brojne druge vrste osiguranja od posljedica nesretnog slučaja.

Basler sigurno putovanje:

malom uplatom do finacijske sigurnosti i zdravstvene zaštite u inozemstvu

fleksibilno trajanje – od jednog dana do jedne godine

mogućnost odabira visine financijske zaštite

besplatnim telefonskim pozivom do zdravstvene zaštite bilo gdje u svijetu

dodatna pogodnost – besplatna zaštita djece do 18. godine starosti u obiteljskom

paketu

Putno zdravstveno osiguranje pokriva troškove:

bolničkog liječenja troškova prijevoza u najbližu bolnicu stomatološkog tretmana u slučaju akutne zubobolje prijevoza iz strane zemlje do osiguranikovog stalnog mjesta boravka ambulantnog liječenja

Basler sigurna plovidba uključuje:

obvezno osiguranje od odgovornosti vlasnika odnosno korisnika jahte ili brodice na motorni pogon

kasko osiguranje brodica, jahti i brodova osiguranje od odgovornosti vlasnika odnosno korisnika luke za turističke ili sportske

plovne objekte (marine), privezišta, sidrišta

Basler siguran transport omogućuje:

jednostavnost - jedna polica za potpunu zaštitu vaše robe u prijevozu zaštita robe od krađe i oštećenja uslijed elementarnih nepogoda mogućnost zaštite od jedne opasnosti i kompletne zaštite mogućnost jednokratne zaštite i zaštite za određeni period mogućnost zaštite jednokratnog i višekratnog transporta

27  

3. Utvrđivanje uspješnosti na osnovi financijskih izvještaja

Da bi donio racionalne odluke koje su u skladu s ciljevima poduzeća financijski menadžer

mora imati određena financijska oruđa.Samo poduzeće i vanjski dobavljači kapitala –

vjerovnici i investitori – svi rade analizu financiskih izvješća. Interno menadžment također

koristi financijsku analizu zbog unutarnje kontrole kao i osiguravanja financijskog stanja i

uspješnosti poduzeća koju traže dobavljači kapitala. 19

3.1. Sadržaj temeljnih financijskih izvještaja

Financijski izvještaji polaze od tri temeljne pretpostavke: prvo, od same osnovice nastanka

poslovnog događaja, drugo, od neograničenosti trajanja poslovanja, te treće od – dosljednosti,

a cilj im je pružiti svrhovite obavijesti o financijskom položaju, uspješnosti i o promjenama u

financijskom položaju poduzeća širokom krugu korisnika koji donose poslovne odluke.20

Izvještavanje u osiguravajućim društvima21

Računovodstvo osiguravajućih društava temelji se na dvojnom knjigovodstvu i

najsličnije je računovodstvu banaka, Temeljni standard MSFI 4 – Ugovori o osiguranju,

primjenjuje se od 1.1.2005. g. na sve ugovore o osiguranju koje subjekt izdaje i ugovore o

reosiguranju koje duži, osim specifičnih ugovora koji su regulirani drugim MSFI-ovims. Cilj

ovog MSFI-a je specificiranje financijskog izvještavanja ugovora o osiguranju od strane

osiguravatelja koji izdaje takve ugovore.

Društava za osiguranje sastavljaju sljedeće financijske izvještaje:

1. bilanca

2. račun dobiti i gubitka

                                                            19 Van Horne, J. C., Wachowicz, J.: Osnove financijskog menedžmenta, IX. izdanje, Mate,

2002. str.120.

20Ivanović, Z.: Financijski menadžment. II. Izdanje, sveučilište u Rijeci, Hoteljerski fakultet

Opatija, 1997.str.71. 

21 Filipović, I., Skripta iz kolegija Računovodstvo financijskih institucija, Ekonomski fakultet Split, ak. god. 2007./2008., str. 26.-33.

28  

3. izvještaj o novčanom toku,

4. izvještaj o promjenama kapitala, (i)

5. bilješke uz financijske izvještaje.

Sadržaj i oblik financijskih i poslovnih izvještaja društava za osiguranje određen je

Pravilnikom o sadržaju i obliku financijskih i poslovnih izvješća javnih dioničkih društava

("Narodne novine", broj 118/03). Financijski izvještaji društava za osiguranje jednom

godišnje podliježu obvezi revizije.

Bilanca

Sistematizacija aktive bilance sačinjena je prema Smjernicama EU na način svojstven za

osigurateljno poslovanje. Posebno su razrađena ulaganja sredstava, i to na zemljišta i

građevinske objekte, u povezana poduzeća i sudjelujuće interese, druge vidove ulaganja kao

što su dionice i udjeli u investicijskim fondovima s fiksnim i promjenjivim prinosima,

zajmovi, hipotekarni zajmovi i depoziti kod banaka. Pasiva bilance sadrži pozicije kapitala

osiguratelja, tehničke pričuve, ostale pričuve, dugor očne i kratkoročne obveze te obračunske

stavke razgraničenja. Obveze društva za osiguranje su specifične u odnosu na druge

gospodarske subjekte. To su tehničke pričuve i ostale obveze, a one služe za pokriće isplata

po nastanku osiguranog slučaja. U strukturi pasive izrazito najveću stavku čine pričuve i one

višestruko premašuju visinu kapitala društva za osiguranje. Kod društava koja se bave

neživotnim osiguranjima to su prijenosne premije i pričuve šteta, a kod društava koja se bave

životnim osiguranjima to je matematička pričuva. Jamstvo sigurnosti poslovanja društava za

osiguranje čine tehničke pričuve i kapital. Shematski prikaz bilance osiguravajućeg društva

danje na slici 4.

29  

Slika 4.: Bilanca osiguravajućeg društva

Izvor: Nastavni materijali iz računovodstva financijskih institucija, Prof. Ivica Filipović,

2008.

Račun dobiti i gubitka

Prema Računovodstvenom standardu, društva za osiguranje dužna su u računu dobiti i gubitka

posebno iskazati rezultat tehničkog računa neživotnih osiguranja, rezultat tehničkog računa

životnih osiguranja, te netehnički račun (ukupni obračun). Za utvrđivanje dobiti u osiguranju

primjenjuje se načelo godišnjeg razgraničenja. Ovo načelo nalaže da se svi prihodi i rashodi

pripisuju poslovnoj godini na koju se odnose. Prema istom načelu, u rashode se priznaju

nastale štete, tj. likvidirane štete koje se odnose na premiju tekuće godine. Za nastale i

prijavljene ili nastale i neprijavljene štete koje nisu likvidirane u obračunskom razdoblju

Osiguravajuće društvo d.d. Bilanca na dan 31.12.2xx1.

AKTIVA PASIVA A. Potraživanja za upisani a

neuplaćeni kapital B. Nematerijalna imovina (osnivački

izdaci, goodwill, ostali nematerijalni izdaci)

C. Ulaganja (zemljišta i građ. objekti, ulaganja u povezana poduzeća, ostala financijska ulaganja, depozit kod preuzetog poslovanja osiguranja i reosiguranja)

D. Ulaganja za račun i rizik vlasnika polica životnog osiguranja

E. Potraživanja (iz vlastitih poslova

osiguranja, iz reosiguranja, ostala) F. Ostala sredstva (novac i vlastite

dionice)

G. Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i nedospjela naplata prihoda (aktivna vremenska razgraničenja)

A. kapital i rezerve – vlastiti kapital B. Obveze drugog reda

C. Tehnička rezerviranja (prijenosne

premije, matematička rezerva životnog osiguranja, rezerva štete, rezerviranja za povrate premija)

D. Neosigurateljska-tehnička rezerviranja

(rezerviranja za mirovine, oporezivanje i ostala rezerviranja)

E. Depoziti zadržani iz posla predanog u reosiguranje

F. Ostale obveze (prema povezanim poduzećima, zajmovi, obveze prema kreditnim institucijama, obveze iz samostalnih poslova osiguranja, ostali vjerovnici)

G. Odgođeno plaćanje troškova i prihod

budućih razdoblja (pasivna vremenska razgraničenja)

UKUPNO AKTIVA UKUPNO PASIVA

30  

formira se pričuva jer se očekuje da će u slijedećem obračunskom razdoblju biti likvidirane i

tako teretiti račun dobiti i gubitka.

Izvješće o novčanom toku

Izvještaj o novčanom toku pruža informacije o priljevima i odljevima sredstava društava za

osiguranje u određenom razdoblju.

Izvještaj o promjenama kapitala

Ovim izvještajem daje se usporedni pregled stanja kapitala društva za osiguranje na zadnji

dan prethodne i tekuće godine.

Bilješke uz financijske izvještaje

Bilješke uz financijske izvještaje detaljnije obrazlažu svaku poziciju računa dobiti i gubitka,

bilance, izvještaja o novčanom toku i izvještaja o promjenama kapitala. U bilješkama se

posebno obrazlažu postupci oblikovanja prijenosnih premija, pričuva šteta, pričuva za

kolebanje šteta, za povrat dijela premije te prijedloga raspodjele dobiti.

3.2. Korisnici i svrha financijskih izvještaja

Korisnici financijskih informacija koje se dobivaju analizom financijskih izvješća tvrtke su

dioničari, vjerovnici, potencijalni investitori, financijski analitičari, brokeri, porezne vlasti,

gospodarske (obrničke) komorei udruge poslodavaca, sindikalne organizacije, vladina tijela i

tijela organa lokalne uprave.

U interne svrhe analiza financijskih izvješća koristi se:

kao baza za prognozu budućih uvjeta, te planiranje budućeg poslovanja i razvitka

kao baza za pregovore s potencijalnim vjerovnicima i investitorima

kao instrument interne revizije i kontrole22

                                                            22 Vidučić LJ.: Financijski menadžment, VI. izdanje, RRiF plus, Zagreb, 2008., str.375. 

31  

3.3. Horizontalna analiza

Horizontalna analiza podrazumijeva usporedni prikaz glavnih stavki iz bilance, računa dobiti i

gubitka, te ostalih izvještaja za više uzastopnih godina, uz izračun apsolutnih i relativnih

promjena. Za izračun relativnih promjena pojedinih stavki koristi se sljedeća formula stope

promjene verižnih indeksa23:

Predmet horizontalne analize, pored toga, mogu biti i odnosi bilančnih pozicija i računa

dobiti i gubitka. Naime, ako se želi analizirati poslovanje s dinamičkog aspekta, pojedinačni

podaci iz financijskih izvještaja najčešće nisu dostatno informativni sve dok se ne usporede s

odgovarajućim podacima iz proteklih razdoblja. Na primjer, neka performansa uspoređena s

određenom kontrolnom mjerom ili s drugim tvrtkama može izgledati sasvim dobra, ali

promatrana u duljem razdoblju može pokazati stalan trend nepovoljnog kretanja, što može

značiti da bi za koju godinu mogla nastupiti kriza.

Za izračunavanje promjena u pozicijama financijskih izvještaja i njihovo uspoređivanje može

se izabrati bazna godina, a ostale godine se onda uspoređuju s njom na temelju izračuna

baznih indeksa. Pored toga, mogu se koristiti i usporedbe svake godine s prethodnom

godinom na temelju izračuna lančanih (verižnih) indeksa.

Najveći problemi horizontalne analize jesu: inflacija, promjene obračunskog sustava kod

izrade i predočenja izvješća, promjene u politici bilanciranja i sve ostale promjene koje

izvješća čine neusporedivim. U takvim slučajevima se izvješća prije uspoređivanja moraju

uskladiti, a ako to nije moguće, treba uskladiti samo bitne stavke ili bitne pokazatelje

performanse, te ih onda usporediti.

Svakako, neusporedive podatke je, slijedom pravila o istinitom i fer izvještavanju, bolje

nikako ne staviti u izvješće, nego da stvaraju krivu sliku i zabunu.

                                                            23 Belak, V., : Menadžersko računovodstvo, RRIF, Zagreb, 2003., str. 62.

32  

3.3.1. Horizontalna analiza bilance Basler osiguranja Zagreb d.d.

Prema podaci ma u tablici 2, u kojoj je prikazana imaovina Basler osiguranja 2007.-2010., se

može uočiti da se u godini krize stavka nekretnina iopreme povećala oko 4 milijuna da bi se u

2009. prepolovila a tijekom 2010. povećala na razinu veću za oko 10 milijuna od godine prije

krize. Financijska imovina bilježi konstantan i značajan rast te u 2010. iznosi 764.589,00

tisuće kuna. Stavka zajmova i potraživanja se smanjuje od 2007. da bi se u posljednjoj godini

promatranja smanjila trostruko u odnosu na prvu godinu analize. Jedna od najvažnijih stavki,

novac i novčani ekvivalenti, koja je odraz likvidnosti društva, se trakođer smanjuje tijekom

godina sve do 2010. U kojoj bilježi porast za 5.208,00 tisuće kuna. Ukupno promatrano

cjelokupna imovina, tj. aktiva, društva se tijekom godina povećava. Ukupne obveze društva

također se konstantno povećavaju i to za veće iznose od ukupne imovine. Stavka s najvećim

udjelom u ukupnim obvezama, pričuve za ugovore po osiguranju, se povećava tijekom svih

godina dok stavke obveze iz ugovora o osiguranju te obveze iz financijskog najma, se

smanjuju tijekom godina krize da bi se u 2010. povećale u odnosu na godinu ranije. Stavka

podređenog zajma se javlja tek u posljednje dvije godine analize te bilježi porast preko

milijun kuna u posljednjoj godini anallize. Opisana kretanja i veliki udio obveza po

pričuvama doveli su do pozitivne ukupne promjene obveza društva tijekom godina. Stavke

kapitala variraju, izuzev dioničkog kapitala, tijekom godina. Najveće promjene su se dogodile

kod akumuliranih gubitaka koje se tijekom godina smanjuju sve do 2009. nakon koje bilježe

blagi porast ali ipak aposolutno su daleko ispod vrijednosti iz 2007.

33  

Tablica 2.: Horizontalna analiza bilance Basler osiguranja 2008.-2010.

Izvor: Izračunato na temelju izvještaja osiguravajućeg društva

3.3.2. Horizontalna analiza računa dobiti i gubitka Basler osiguranja Zagreb d.d.

Tablica 3 prikazuje horizontalnu analizu računa dobiti i gubitka Basler osiguranja. Na temelju

apsolutnih promijena stavku prihoda se uočava da one doživljavaju pad po svim kategorijama

sve do 2010. u kojoj je evidentiran porast u odnosu na 2009 ., i to na razinu iznad one u

početnoj godini analize kada je u pitanju ukupni neto prihod. Što se tiče izdataka, značajno je

da se izdaci za osigurane štete konstantno povećavju izuzev 2009. kad su u padu u odnosu na

34  

godinu ranije. Na temelju računa dobiti i gubitka se vidi da društvo tijekom svih promatranih

vodina posluje s gubitkom koji u posljednjoj analiziranoj godini iznosi 61.692,00 tisuća kuna.

Tablica 3.: Horizontalna analiza računa dobiti i gubitka Basler osiguranja 2008.-2010.

Izvor: Izračunato na temelju izvještaja osiguravajućeg društva

35  

3.4. Vertikalna analiza

Vertikalna analiza24 prikazuje postotni udjel svake stavke financijskog izvješća u odnosu na

ukupan zbroj. Na primjer, u aktivi će tekuća aktiva biti prikazana u odnosu na ukupnu aktivu.

Vertikalna analiza se također može obavljati usporedno za više godina, što omogućava

usporedbe kroz vrijeme.

Iz usporednog izvješća za vertikalnu analizu bilančnih pozicija može se uočiti kako se kreću

odnosi među pozicijama tijekom vremena. Ti bilančni odnosi odraz su politike poslovanja i

politike investiranja.

3.4.1. Vertikalna analiza bilance Basler osiguranja Zagreb d.d.

Tablica 4 prikazuje vertikalnu analizu bilance Basler osiguranja iz koje se vidi da se u

posljednje dvije godine ulaganje u nekretnine smanjilo, pao je njihov udjel u ukupnoj imovini,

dok se udjel financijske imovine povećao. Sve stavke financijske imovine smanjuju udjele

izuzev stavke potraživanja po ugovorima o osiguranju. Najveći udio u kapitalu imaju

zakonske i ostale rezerve. U obvezama najveće udjele tijekom godina imaju upravo pričuve.

                                                            24 Belak, V., Menadžersko računovodstvo, RRIF, Zagreb, 2003., tr. 65.

36  

Tablica 4.: Vertikalna analiza bilance Basler osiguranja 2007.-2010.

Izvor: Izračunato na temelju izvještaja osiguravajućeg društva

3.4.2. Vertikalna analiza računa dobiti i gubitka Basler osiguranja Zagreb d.d.

Na temelju vertikalne analize računa dobiti i gubitka se može uočiti da najveći udio u neto

zaračunatim premijama imaju premije od osiguranja. Udio prihoda od provizija i naknada u

neto prihodima se tijekom godina povećava. Prihodi od ulaganja se naglo smanjuju u godini

krize zbog kolapsa tržišta kapitala ali se udio istih u naredne dvije godine oporavlja na razinu

ranijih udjela. Troškovi s najvećim udjelom su administrativni troškovi, koji u posljednjoj

godini analize imaju udio u ukupnim troškovima poduzeća, ne uključujući trošak financiranja,

od oko 50%.

37  

Tablica 5.: Vertikalna analiza računa dobiti i gubitka Basler osiguranja 2007.-2010.

Izvor: Izračunato na temelju izvještaja osiguravajućeg društva

3.5. Analiza putem financijskih pokazatelja

Pokazatelji su racionalni ili odnosni brojevi pomoću kojih se izražava odnos među

ekonomskim pojavama i njihovim veličinama. Najvažniji elementi pokazatelja su:

informacijska narav, mogućnost kvantificiranja i specifična forma.25

Analiza putem pokazatelja jedna je od najčešće korištenih oblika financijske analize

računovodstvenih izvješća. Ona se provodi na način da se u omjer stavljaju pojedine stavke iz

bilance, računa dobiti i gubitka ili iz oba izvješća u cilju izračuna pojedinih pokazatelja.

Izračunati pokazatelji služe managerima kao dobra osnova za postavljanje planova, donošenje

odluka i kontroli postavljenih ciljeva. Analiza putem pokazatelja obično obuhvaća sljedećih

sedam skupina pokazatelja26:

                                                            25 Vujević I.:Financijska analiza, Ekonomski fakultet Split, Split, 2003.

26 Pervan, I., maretijali s predavanja iz kolegija Menadžersko računovodstvo, 2008./2009.

38  

1. Pokazatelj profitabilnosti

2. Pokazatelj obrtaja imovine

3. Pokazatelj likvidnosti

4. Pokazatelj solventnosti

5. Pokazatelj efikasnosti investiranja dioničara

6. Pokazatelj dodane vrijednosti

7. Altmanov Z pokazatelj (Z-Score)

Zbog prirode poslovanja osiguravajućih društava bilo je potrebno formirati specifične

financijske pokazatelje.

U praćenju poslovanja osiguravajućih društava koriste se mnogi pokazatelji od koji su

najznačajniji: pokazatelj razmjera šteta, pokazatelj razmjera troškova, kombinirani

razmjer i pokazatelj rezultata ulaganja koji će biti prikazani u sljedećem poglavlju rada.

3.5.1. Pokazatelji zaduženosti

ANALIZA SOLVENTNOSTI27

Pokazatelji solventnosti ukazuju na dugoročnu financijsku stabilnost poduzeća kroz termine

kapitalne i financijske strukture te stavke imovine. Pod financijskom strukturom se

podrazumijeva cijela pasiva, dok kapitalne strukture uključuje vlastiti kapital i dugoročne

obveze. Ovdje se obično koristi pet pokazatelja:

Udjel dugoročnih obveza u ukupnom dugoročnom kapitalu pokazuje sposobost

podmirenja dugoročnih obveza te bi trebao biti maksimalno oko 30 – 35%.

Iskustvo pokazuje da bi gornja granica stupnja zaduženosti trebala biti 50%, odnosno da bi

udjel obveza u ukupnoj imovini trebao biti maksimalno 50%. Naličje pokazatelja zaduženosti

je stupanj samofinanciranja koji se izračunava kao omjer glavnice i imovine.

                                                            27 Pervan, I., maretijali s predavanja iz kolegija Menadžersko računovodstvo, 2008./2009.

39  

Teorijski tražena maksimalna vrijednost omjera duga i glavnice je 1, što znači da ukupan

dug ne bi trebao biti veći od ukupne glavnice.

Tražena vrijednost pokazatelja pokrića kamata iznosi minimalno 1, što bi značilo da

poduzeće iz operativnog dobitka može pokriti sve troškove kamata.

Iskustvena vrijednost kod ovog pokazatelja nije precizno definirana ali se obično ističe

vrijednost 1.

3.5.2. Pokazatelji likvidnosti

ANALIZA LIKVIDNOSTI28

Pokazatelji likvidnosti govore o tekućem financijskom zdravlju poduzeća. Oni pokazujeu

sposobnost poduzeća da podmiruje svoje kratkoročne obveze. Ovdje se može izračunati pet

pokazatelja :

Idealna iskustvena vrijednost pokazatelja opće likvidnosti iznosi minimalno 2 te se u tom

slučaju zaključuje da je poduzeće sposobno podmiriti kratkoročne obveze.

Idealna iskustvena vrijednost ubrzane likvidnosti iznosi minimalno 1 te se u tom slučaju

zaključuje da je poduzeće sposobno podmiriti hitne potrebe za gotovinom.

                                                            28 Pervan, I., maretijali s predavanja iz kolegija Menadžersko računovodstvo, 2008./2009.

40  

3.5.3. Pokazatelji profitabilnosti

ANALIZA PROFITABILNOSTI29

Analiza profitabilnosti obično se provodi pomoću pokazatelja profitne marže i povrata na

investirano.

a) Profitna marža je izvedeni pokazatelj profitabilnosti ali zbog svoje jednostavnosti

manageri je u svom poslovanju koriste više nego ostale mjere. Profitna marža ima

nekoliko nivoa, a najvažniji su bruto profitna marža, operativna profitna marža i neto

profitna marža.

Bruto profitna marža pokazuje koliko je % prihoda poduzeća ostalo nakon pokrića

troškova za prodano za pokriće troškova uprave i prodaje, troškova financiranja, poreza na

dobitak i dobitka nakon oporezivanja.

Operativna profitna marža pokazuje koliko je % prihoda poduzeću ostalo za pokriće

troškova financiranja, poreza na dobit i dobitka nakon oporezivanja. Ovaj pokazatelj je

jako bitan jer pokazuje koliko bi se dobitka ostvarilo da nisu korišteni tuđi izvori

financiranja (krediti ili obveznice).

Profitna marža prije oporezivanja pokazuje koliko je % prihoda poduzeću ostalo za

pokriće poreza na dobitak i dobitka nakon oporezivanja. Ovaj pokazatelj je dobra

osnovica za usporedbu uspješnosti poduzeća koja plaćaju porez na dobit prema različitim

zakonima.

Neto profitna marža pokazuje koliko je % prihoda poduzeću ostalo nakon podmirenja svih

troškova i poreza na dobitak. Preostali prihod predstavlja dobitak, koji poduzeće može

podijeliti vlasnicima ili reinvestirati u poslovanje.

                                                            29 Pervan, I., maretijali s predavanja iz kolegija Menadžersko računovodstvo, 2008./2009.

41  

Marža neto preostalog profita uzima u obzir pitanje ostavrene profitabilnosti u odnosu na

potencijalnu, koja se mogla ostvariti ulaganjem kapitala u neki drugi posao. Pri izračunu

marže neto preostalog profita najprije treba izračunati tržišnu cijenu korištenog vlastitog

kapitala, prema sljedećoj formuli :

Cijenu kapitala (%) najprikladnije je izračunati pomoću WACC30 koncepta ili korištenjem

prosječnih kamatnih stopa na bankarske kredite. Neto preostali profit se izračunava na sljedeći

način :

Marža neto preostalog profita se kao omjer dobitka nakon oporezivanja i tržišta cijene

kapitala izračunava se na sljedeći način:

Ako je marža neto preostalog profita pozitivna to znači da su dioničari ostvarili više profita

ulažući svoj novac u poduzeće, nego u neki drugi posao.

Nakon definairanja tri osnovne kategorije pokazatelja nužno je za istaknuti kako se iste za

osiguravajuća društva ne mogu doslovce primjeniti jer se kategorije računa dobiti i gubitka

                                                            30 Kada se poduzeće financira vlastitim kapitalom, diskontna stopa je jednaka trošku trajnog kapitala, a kada se financira pretežito zaduživanjem, diskontna stopa je jednaka ukupnom trošku kapitala (WACC). Stoga ponderirani prosječni trošak kapitala (WACC) predstavlja zbroj ponderiranih troškova pojedinačnih komponenti koje su sadržane u ukupnom kapitalu. Izračunava se po obrascu: WACC = wdkd +wpkp +wsks.

42  

osiguravajućih društava ne dijele jednako kao i kod proizvodnih ili trgovačkih poduzeća. No

osnovni pokazatelji profitabilnosti, neto dobit po jedinici imovine se mogže utvrditi. Ipak ista

nije izralunata te je stoga u tablici 6 navedena tijekom svih godina kao 0 iz razloga jer društvo

u svim godinama analize posluje negativnos te se profitabilnost nema smisla računati kada

poduzeće ne pokriva svoje ulaganje. Od pokazatelja zaduženosti izračunat je pokazatelj

omjera ukupnih obveza i imovine te kapitala. Na temelju rezultata u tablici 5 se vidi da

pokazatelji duga značajno premašuju standardizirane omjere tijekom svih godina a kako

društvo posluje s gubicima pokazatelj pokrića kamata se ni ne može računati. Može se

zaključiti da je društvo prezaduženo te da svakako ima problema s l ikvidnošću jer se novac i

novčani ekvivalenti ne povećavaju tijekom godina, zarađene premije troše na povećane štete a

dobit poslovanja izostaje te su zarade od ulaganja skromne. Opisano nije dovoljno da bi se

poslovanje održalo solventnim niti likvidnim. Pokazatelj likvidnosti također nije računat i to

iz razloga nedostatka podataka o kratkoročnim obvezama te kratkotrajnoj imovini no

zaključuje se da ne isiti značajno ispod standardiziranog jer su obveze značajno veće od

imovine koja po karakteristikama bi spadala u kratkotrajnu.

Tablica 6.: Pokazatelji uspjeha poslovanja Basler osiguranja 2007.-2010.

Godina  2007.  2008.  2009.  2010. 

Profitabilnost  0  0  0 0

Zaduženost dug/imovina  0,926522  0,940378  0,917039 0,93344

Zaduženost dug/kapital  12,60947  15,77234  11,05382 14,02398

Likvidnost  0  0  0 0

Izvor: Izračunato na temelju podataka iz financijskih izvještaja društva

43  

4. Analiza uspješnosti na temelju statističkih pokazatelja

Predmet statistike kao znanstvene analitičke metode je proučavanje stupnja i oblika varijacije

i kovarijacije obilježja jedinica statističkih skupova.31

Statističkom analizom stječe se uvid u strukturu pojava ili procesa u vremenu i prostoru te

uvid u njihove međusobne veze i odnose. Predmet statistčke analize različita su kvalitativna i

kvantitativna obilježja promatranih pojava ili procesa obuhvaćenih statističkim skupom. 32

U ovom dijelu prikazat ćemo statističku analizu Basler osiguranja Zagreb d.d. na temelju

statističkih pokazatelja.

4.1. Osnovni pojmovi

Temeljni pokazatelji33 uspješnosti poslovanja osiguravajućih društava su pokazatelj kvote

štete, pokazatelj troška, te kombinirani pokazatelj. Pokazatelj kvote štete poželjan je da bude

što manji, kao i pokazatelj troškova. Kombinirani odnos pokazuje koliko se od ukupne

zarađene premije osiguranja troši na pokrivanje naknada šteta i troškova osiguranja društva.

Pokazatelj manji od 100% reflektira pozitivan rezultat iz poslovanja preuzimanja rizika

osiguravajućeg društva. U suprotnom, odnosno, ako je kombinirani pokazatelj veći od 100%

rezultat preuzimanja rizika je negativan tj. naknade štete i troškovi prelaze svotu premija

osiguranja. Visoka svota kombiniranog odnosa može biti i posljedica zaračunavanja niže

premije osiguranja od one koja odgovara izloženom riziku i neočekivano visokih svota

odštetnih zahtjeva. Naravno, porast troškova osiguravajućeg društva u odnosu na premije

osiguranja dodatno povećava kombinirani pokazatelj. Međutim, taj pokazatelj u obzir ne

uzima prinos od ulaganja koji je važan čimbenik ukupne profitabilnosti osiguravajućeg

društva i koji može kompenzirati negativan rezultat iz poslovanja preuzimanja rizika.

Kombinirani pokazatelj rezultata preuzimanja rizika može se računati na razini svih vrsta

osiguranja, pojedinih vrsta osiguranja, na razini pojedinih geografskih područja i sl. Na

rezultat preuzimanja rizika osiguravajućeg društva u kratkom roku mogu djelovati i određeni

                                                            31 Šošić, I., Serdar, V.: Uvod u statistiku, Školska knjiga Zagreb, 1994, str.9. 32 Rozga, A., Grčić, B.: Poslovna statistika, Ekonomski fakultet u Splitu, 2009. 4. str.

33 Ćurak, M., Jakovčević, D., Osiugranje i rizici, RRIF Plus d.o.o., Zagreb, str 116.-118.

44  

vanjski čimbenici, kao što su: nastup katastrofalnih šteta, inflatorna kretanja, promjene

regulacije i sl. Stoga je pri interpretaciji rezultata preuzimanja rizika važno uzeti u obzir te

čimbenike. Također je potrebno izvršiti usporedbu rezultata osiguravajućeg društva s

rezultatima industrije osiguranja. Za kvalitetnu analizu, praćenje i izradu kontigencijskih

planova koji će osigurati akcije za prilagodbe usljed promjena važno je prikupljanje i

sortiranje podataka i to po godini početka police osiguranja i po godini nastanka štete. Štete se

procjenjuju jednom godišnje i čine pričuve šteta. Ciljevi procjena moraju težiti usklađenju

tarifa i utvrđivanju poslovnog (financijskog rezultata).

4.2. Analiza trenda

Koncept trenda je neophodno poznavati za tehnički pristup analizi tržišta. Svi alati koje

koriste analitičari grafikona – potporne i otporne razine cijena, cjenovni obrasci, pomični

prosjeci, linije trenda itd.-imaju osnovnu svrhu pomoći izmjeriti tržišni trendkako bi se moglo

sudjelovati u tom trendu.34

Analiza trenda35, naziva se još i analiza indeksa, pokazuje kretanje performansi izraženo u

postocima u odnosu na neku baznu veličinu koja se označava sa 100%. Ona se najčešće

upotrebljava za analizu trenda usporedbom više godina. Prema tome, podaci za više godina

dijele se s podatkom iz bazne godine te se na taj način dobiva postotni odnos performanse

određene godine s baznom godinom.

Bazni indeksi, tj. stope promjene u odnosu na neku baznu godinu, se izračunavaju pomoću

sljedeće formule :

Ovakva analiza obično se prikazuje pomoću dijagrama, te na taj način analitičari vrlo lako

mogu uočiti i predvidjeti smjer kretanja pojedine varijable kroz vrijeme.

                                                            

34 John J. Murphy, Tehnička analiza financijskih tržišta, Masmedia, Zagreb, 2007.str.65.

35 Pervan, I., maretijali s predavanja iz kolegija Menadžersko računovodstvo, 2008./2009.

45  

U jednu od osnovnih statističkih metoda analize spada analiza trenda koja ukazuje na kretanje

pojedinih stavki kroz vrijeme. Analiza trenda Bastler osiguranja je prikazana za period od

četiri godine te su promjene iste prezentirane grafikonima u nastavku.

Grafikon 3.: Promjene dugotrajne materijalne imovine 2007.-2010.

Izvor: Izrađeno na temelju podataka u financijskim izvještajima

S grafikona 3 se vidi da se nekretnine i oprema smanjuju u 2009. nakon koje bilježe rast od

preko 100% dok se ulaganje u nekretnike povećava za preko 40%.

Grafikon 4.: Promjene u ulaganjima 2007.-2010.

Izvor: Izrađeno na temelju podataka u financijskim izvještajima

46  

Iz grafikona 4 se vidi da ulaganja koja se drže do dospijeća radi prodaje bilježe značajnije

promjene prije krize dok ulaganja u podružnice značajno opadaju nakon 2009. što je rezultat

smanjenja obima poslovanja uslijed krize kao i povećanja troškova poslovanja što dodatno

iscrpljuje sredstva poduzeća koja se ne obnavljaju generiranjem dobitka.

Grafikon 5.: Promjene u ostalim kategorijama imovine 2007.-2010.

Izvor: Izrađeno na temelju podataka u financijskim izvještajima

Stavke razgraničenih troškova pribave se smanjuju sve do posljednje godine analize kada se

blago povećavaju dok stavka ostale nematerijalne imovine raste tijekom svih promatranih

godina i to u dva navrata po stopi od oko 30%.

47  

Grafikon 6.: Promjene u stavkama financijske imovine 2007.-2010.

Izvor: Izrađeno na temelju podataka u financijskim izvještajima

S grafikona 6 se vidi da u 2010. godini čak tri stavke bilježe porast od kojih najviše

financijska imovina te novac i novčani ekvivalenti. 2009 je bila negativna za sve stavke

imovine dok u 2008 potraživanja iz ugovora po osiguranju bilježe mali porast.

Grafikon 7.: Promjene u ukupnoj imovini 2007.-2010.

Izvor: Izrađeno na temelju podataka u financijskim izvještajima

48  

Iz grafikona 7 se uočava da kada se ukupna imovina rpomatra da je trend promjena pozitivna i

uzlazna karaktera. Imovina ukupno bilježi porast u posljednjoj godini analize od 14%.

Grafikon 8 prikazuje stavke obveza po godina iz kojeg se uočava da najveći porast bilježe

obveze iz financijskog najma i to u posljednjoj godini analize.Ostale stavke imaju povećanja i

smanjenja ali u okvirima varijacija do 40%.

Grafikon 8.: Promjene u stavkama obveza 2007.-2010.

Izvor: Izrađeno na temelju podataka u financijskim izvještajima

S grafikona 9 se uočava da se ukupni kapital i rezerve smanjuje u 2008. i 2010. dok u 2009.

bilježi povećanje za više od 50%. Obveze se povećavaju tijekom svih godina dok kapital

pada, izuzev u 2009. U 2009 povećanje kapitala je daleko veće od povećanja ukupnih obveza

ali apsolutno ukupne obveze značajno premašuju kapital i rezerve što društvo usprkos

pozitivnoj promjeni kapitala čini nesolventnim.

49  

Grafikon 9.: Usporedba promjena u obvezama i kapitalu.

Izvor: Izrađeno na temelju podataka u financijskim izvještajima

Grafikon 10.: Promjene u stavkama kapitala

Izvor: Izrađeno na temelju podataka u financijskim izvještajima

Grafikon 10 prikazuje koje su se stavke kapitala najviše mijenjale. Može se uočiti da su sve

varijacije u kapitalu proizažle uglavnom zbog promjena u revalorizacijskim rezervama potom

u akumuliranim gubicima te na posljetku zbog promjena zakonskih i ostalih rezervi. Dionički

kapital je bio konstantan tijekom svih godina.

50  

Grafikon 11.: Promjene stavki računa dobiti i gubitka 2007.-2010.

Izvor: Izrađeno na temelju podataka u financijskim izvještajima

S grafikona 11 se vidi štete gotovo rastu koliko i zaračunate bruto premije te neto zarađene

premije što objašnjava financijski rezultat poslovanja, dok administrativni troškovi se

smanjuju tijekom svih promatranih godina ali i dalje su iznad porasta neto prihoda od

ulaganja. Ostali troškovi se povećavaju u 2009 da bi u posljednjoj godini nastavili ranije

započet pad iz 2007.

4.3. Relativni brojevi strukture (proporcije) i koordinacije

Relativni brojevi strukture (proporcije) pokazuju odnos dijela prema cjelini.Mogu se još

izražavati u postocima i promilima.Relativni brojevi koordinacije pokazuju odnos dviju

pojava ili odgovarajućih frekvencija u različitim statističkim nizovima, koji mogu biti

potpuno nezavisni jedan od drugoga. Te pojave ili frekvencije mogu imati istu ili različitu

jedinicu mjere.36

                                                            36 Rozga, A.: Statistika za ekonomiste, Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet, Split, 2009.

(27-28 str.)

51  

Nakon što su prezentirane horizontalna i vertikalna analiza; koja je u biti prikaz brojeva

strukture, u nastavku će se stoga u cilju pojašnjenja relativnih brojeva koordinacije prikazati

kretanje 4 osnovna pokazatelja uspjeha poslovanja osiguravajućih društava: razmjer šteta,

razmjer troška, kombinirani pokazatelj te korigirani kombinirani pokazatelj.

Na temelju rezultata u tablici 7 se vidi da se udio šteta u zarađenim premijama povećava

značajno u 2008 i 2010. Udio svih ostalih troškova poslovanja se smanjuje sve do 2010 kada

se udio zaustavlja na 50,61%. Nepovoljni i jako visoki udjeli pteta i troškova u zarađenim

premijama dovode do toga da kombinirani pokazatelj ukazuje na nedostatne zarađene

premije da bi poslovanje bilo likvidno. Kombinirani pokazatelj je iznad 100 što upućuje da

društvo posluje vrlo vjerojatno s gubitkom. Riječi vrlo vjerojatno su upotrebljene iz razloga

što kombinirani pokazatelj ne uzima u obzir zarade od ulaganja (s tržišta kapitala ponajviše ali

i ulaganja u nekretnine dijelom). No u slučaju Basler osiguranja se vidi da ni nakon

uključivanja spomenutih zarada rezultat nije pozitivan jer korigirani pokazatelj ostaje tijekom

svih godina iznad 100.

Tablica 7.: Prikaz osnovna četiri pokazatelja poslovanja osiguravajučih društava – Basler

osiguranje 2007.-2010.

Godina  2007.  2008.  2009.  2010. 

razmjer šteta  77,16% 80,39%  77,39% 83,64%

razmjer troška  62,83% 42,86%  47,76% 50,61%

kombinirani pokazatelj  139,99% 123,26%  125,15% 134,25%

korigirani kombinirani pokazatelj  117,12% 119,11%  107,80% 106,12%

Izvor: Izrađeno na temelju podataka u financijskim izvještajima

                                                                                                                                                                                          

52  

5. Zaključak Na temelju provedene analize financijskih izvještaja Basler osiguranja može se konstatirati da

se sve postavljene hipoteze rada mogu prihvatiti kao istinite. Sve su ukazivale na slabljenje

poslovanja što je i analizom potvrđeno. Ovakav rezultat svakako jest poražavajući ali je važno

istaknuti da je kriza značajno pogodila mnoge iz industrije osiguranja, pa čak i velike igrače

poput Croatia osiguranja te da situacija u gospodarstvu ne ostavlja mnogo prostora za

povećanje tržišta ili tržišnog udjela. Bastler osigranje je mleđe osiguranje koje je tek u

utvrđivanju nove pozicije nakon krize kao i u jačanju snaga nakon reorganizacije tržišta

osiguranja 90-tih. Bastler djeluje svega oko 20 godina, što je daleko manje od glavnih igrača

na tržištu, te je nužno da razvije brand od svojih proiizvoda ali i poveća kapital koji je

trenutno daleko manji u odnosu na ostale igrače na tržištu. Kapital Bastler osiguranja je svega

na dvostrukoj razini od minimalnog za osnivanje osiguravajućeg društva koje pruža usluge

svih vrsta osiguranja. Nužno je stoga da bi ojačali poziciju razviju fokus i snage na pojedine

proizvode koji će postati stabilni kreatori novčanih priljeva te da koriste ostale kategorije kao

sredstvo diferencijacije i privlačenja klijenata te s porastom poslovanja se orijentiraju na

razvoj novih proizvoda što će ih učiniti liderima u određenim nišama ako inovacije budu

perspektivne.

53  

SAŽETAK

Glavni izvor informacija o poslovanju tvrtke su financijska izvješća. Informacije koje sadrže

izvješća su informacije o prošlim aktivnostima i njihovima rezultatima što analitičar/korisnik

treba imati na umu. U ovom radu prikazali smo horizontalnu i vertikalnu analizu bilance te

računa dobiti i gubitka kako bismo utvrdili uspješnost poslovanja Basler osiguranja Zagreb

d.d. Svrha analize financijskih izvješća je procjena trenda, veličine, dinamike i rizičnosti

budućih gotovinskih tijekova tvrtke. U tu svrhu pokazali smo da se analiza financijskih

izvješća može provoditi metodom analize financijskih pokazatelja. Financijski pokazatelji

nastaju stavljanjem u odnos podataka jednog ili više izvješća, ili nekom od kombinacija

tržišnih i podataka iz financijskih izvješća. Kako bismo u ovom radu prikazali i analizu na

temelju statističkih pokazatelja koristili smo se analizom trenda i računajući relativne brojeve

koordinacije i strukture (proporcije).

54  

SUMMARY

Financial statements are the main source of information on the company’s business operating.

The statements include the information on previous activities and their results, which should

be taken into account by the analyst/user. We have shown in this paper the horizontal and

vertical analysis of the balance sheet and of the profit and loss account to determine the

business operating performance of Basler osiguranje Zagreb d.d. The scope of the analysis of

financial statements is to estimate trends, the magnitude, the pace and risks anticipated in

future cash flows of the company. For that purpose we have shown that the analysis of

financial statements can be performed by using the method of the financial indicator analysis.

Financial indicators are obtained through comparisons of the data presented in a single or

several reports, or through a combination of market and financial statement data. In order to

be able to present in this paper also the analysis of statistical indicators we have used the

analysis of trends and the calculation of relative coordination numbers and structures

(proportions).

55  

LITERATURA:

1. Andrijašević, S., Petranović V.: Ekonomika osiguranja, Alfa, Zagreb, 1999

2. Belak, V.:Menadžersko računovodstvo, RRiF, Zagreb, 2003.

3. Članak o godišnjem izvješću HANFA-e za 2009.godinu, HANFA,god. izdanja 2010.

4.Ćurak, M., Jakovčević D.: Osiguranje i rizici, RRIF, Zagreb, 2007.

5. Filipović, I., Skripta iz kolegija Računovodstvo financijskih institucija, Ekonomski

fakultet Split, ak. god. 2007./2008.,

6. Grčić, B.: Poslovna statistika u Microsoft Excelu, Ekonomski fakultet Split, 2004. 

7. Ivanović, Z.: Financijski menadžment. II. Izdanje, sveučilište u Rijeci, Hoteljerski

fakultet Opatija, 1997.

8. John J. Murphy, Tehnička analiza financijskih tržišta, Masmedia, Zagreb, 2007.

9. Jukić, Ž.:Hrvatski časopis za teoriju i praksu osiguranja, Zagreb, 2011.

10. Kovačić, M.: Tržište osiguranja u RH , HGK,2010.

11. Milijević, N.:Svijet osiguranja,Zagreb, studeni 2011.

12. Pervan, I.: Menadžersko računovodstvo, skripta, Split, ak.g. 2008./2009.

13. Rozga, A., Grčić, B.: Poslovna statistika, Ekonomski fakultet u Splitu, 2009.

14. Rozga, A.: Statistika za ekonomiste, Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet,

Split, 2009.

15.Saunders,A.,Cornett, M.M.:Financijska tržišta i institucije,Masmedia,Zagreb,2006.

16. Šošić, I., Serdar, V.: Uvod u statistiku, Školska knjiga Zagreb, 1994.

17. Van Horne, J. C., Wachowicz, J.: Osnove financijskog menedžmenta, IX. izdanje,

Mate, 2002.

18. Vidučić LJ.: Financijski menadžment, VI. izdanje, RRiF plus, Zagreb, 2008.

19.Vujević I.:Financijska analiza, Ekonomski fakultet Split, Split, 2003.

20. Zelenika, R.: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela, četvrto

izdanje, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2004.

56  

WEB STRANICE:

21. http://www.basler-oz.hr/

22. http://hr.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica

23. http://www.poslovni-savjetnik.com/investitor/uspjesni-rezultati-u-2010-za-baloise-

grupu-vlasnika-basler-osiguranja-zagreb

24. http://limun.hr/main.aspx?id=690572

25.http://www.google.hr/search?hl=hr&client=firefox-a&hs=lBC&rls=org.mozilla%3Aen-

US%3Aofficial&channel=s&q=hanfa+basler+osiguranje+financijski+izvje%C5%A1taj+&aq

=f&aqi=&aql=&oq=

57  

POPIS TABLICA

Tablica 1: Zaračunata bruto premija društava za osiguranje u 2008. i 2009.godini( u tis.kn)..18

Tablica 2: Horizontalna analiza bilance Basler osiguranja 2008.-2010....................................31

Tablica 3: Horizontalna analiza računa dobiti i gubitka Basler osiguranja 2008.-2010...........32

Tablica 4: Vertikalna analiza bilance Basler osiguranja 2007.-2010........................................34

Tablica 5: Vertikalna analiza računa dobiti i gubitka Basler osiguranja 2007.-2010...............35

Tablica 6: Pokazatelji uspjeha poslovanja Basler osiguranja 2007.-2010................................40

Tablica 7: Prikaz osnovna četiri pokazatelja poslovanja osiguravajućih društava- Basler

osiguranje 2007.-2010..............................................................................................................48

58  

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1: Premije po stanovniku za razdoblje 2000.-2009.godine (u kn).............................16

Grafikon 2: Udjel zaračunate bruto premije u BDP-u za razdoblje

2000.-2009.godine (u %)..........................................................................................................17

Grafikon 3: Promjene dugotrajne materijalne imovine 2007.-2010.........................................42

Grafikon 4: Promjene u ulaganjima 2007.-2010.......................................................................42

Grafikon 5: Promjene u ostalim kategorijama imovine 2007.-2010.........................................43

Grafikon 6: Promjene u stavkama financijske imovine 2007.-2010.........................................44

Grafikon 7: Promjene u ukupnoj imovini 2007-2010...............................................................44

Grafikon 8: Promjene u stavkama obveza 2007.-2010.............................................................45

Grafikon 9: Usporedba promjena u obvezama i kapitalu ........................................................46

Grafikon 10: Promjene u stavkama kapitala.............................................................................46

Grafikon 11: Promjene stavki računa dobiti i gubitka 2007.-2010...........................................47