Judita je bilo prvo umjetniko djelo koje je napisano hrvatskim jezikom. Ovaj vrlo vrijedan ep Marka Marulia, oca hrvatske knjievnosti, izaao je u Mlecima 1521. godine, a napisan je jo 1501. godine.Sastoji se od est pjevanja, a napisan je dvanaestercima koji se dvostruko rimuju. Jezik kojim je napisan ep je splitska akavtina. Ovaj ep nastao je kao podloga biblijskoj prii.Kratak sadrajIz naslova djela koji nosi puni naziv Libar Marka Marula Splianina u kom se uzdai istorija svete udovice JUDIT u versih hrvackih sloena kako ona ubi vojvodu Oloferna po sridu vojske njegove i oslobodi puk israelski od velike pogibli, moemo zakljuiti koja je tema i koja e biti radnja djela.Tako moemo saznati da je djelo pisano na hrvatskom jeziku, a saznajemo i kratak saetak prie, a on je da se radnja vrti oko udovice Judite koja je zasluna za osloboenje izraelskog naroda od velike pogiblje.Judita poinje predgovorom koji je Maruli posvetio svom kumu Dujumu Balistriliu, splitskom kanoniku. U predgovoru Maruli je predoio i tri bitne polaznice svog djela, a to su epska struktura, biblijska tematika te hrvatska epska tradicija.1. pjevanjeJudita zapoinje kao i veina epskih pjevanja, a to je epska invokacija. To znai da pjesnik doziva Boga i moli ga za pomo kako bi mogao napisati svoje djelo. Odmah nakon toga slijedi uvod u kojem se pria o Nabukodonosoru, asirskom vladaru koji je uspio pobijediti Aefaksata, medijskog kralja, koji se uobrazio elei postati vladar cijeloga svijeta.On je poslao svuda unaokolo glasnike s ciljem da mu se svi narodi u susjedstvu pokore, no glasnici se vraaju uobraenom vladaru neobavljena posla. Nabukodonosora to jako razbjesni te odlui uz pomo svog vojskovoe Holoferna pripremiti sve to je potrebno kako bi se krenulo u pohod na susjedne narode.2. pjevanjeDrugo pjevanje daje nam opis kako je Holofernova mona vojska krenula na pohod Sirije i Mezopotamije. Nakon to je vojska pokorila ta dva naroda, ne predaju se jo samo idovi. No, i oni polako posustaju u borbi branei se kako Holoferno ne bi zavladao Jeruzalemom.Holoferno je jako bijesan kada uje kako se idovi brane i suprotstavljaju njegovoj monoj vojsci te poziva Ahiora ne bi li saznao otkud ovom naroda snaga za borbu protiv tako jake i snane vojske. Ahior mu objanjava da se klju njihova uspjeha vjerojatno krije u njihovoj vjeri u Boga.3. pjevanjeNa poetku treeg pjevanja moemo vidjeti opis Holofernova gnjeva, opisane su njegove prijetnje te tjeranje Ahiora prema Betuliju, idovskom gradu. Holoferno prijeti kako e razoriti Betuliju i pogubiti Ahiora. Graani Betulije jako su lijepo ugostili Ahiora te su mu u njegovu ast pripremili gozbu. No, uskoro Holoferno opsjeda grad.Holoferno nije uspio pokoriti grad te vie od gnjeva nije znao to uiniti. Dosjetio se tada ideje kako bi mogao prekinuti dotok vode u grad. I to je i uinio. Tada su ljudi uskoro poeli obolijevati, a osim bolesti u gradu su nastupili glad i e. Graani od jada ne znaju vie to uiniti pa se odlue predati. Odlaze zato kod poglavara Ozija. No, Ozija se ne eli jo predati. On zamoli za jo pet dana vremena kako bi izbavio grad ovih muka, ali ni sam ne eli priznati da ne zna kako to uiniti.Tada se pojavi lijepa Judita. Mlada udovica tvrdi kako ona ima rjeenje s kojim e uspjeti osloboditi grad. Ona se ljuti na svoje sugraane koji su se odluili predati sumnjajui u Boju pomo.4. pjevanjeU etvrtom pjevanju Judita zaziva Boga i moli ga za pomo. Moli ga da oslobodi njezin grad. Nakon toga odlui skinuti udoviku odjeu te obui najljepe haljine. Potom, u pratnji slukinje Abre odlazi do asirskog logora. Kada je stigla pred logor, govori straarima kako mora vidjeti Holoferna jer e mu priopiti kako moe najlake zauzeti grad. Straari je odlue odvesti do Holoferna koji je, im ju je ugledao, bio oaran njezinim izgledom.5. pjevanjePeto pjevanje zapoinje gozbom koju priprema Holoferno u ast lijepe Judite kako bi je osvojio. Za vrijeme gozbe on puno jede i pije, a Judita ga jo vie na to potie. Kada se toliko najeo i napio, sruio se i zaspao. Judita je tada uzela njegov ma i odsjekla mu glavu. Uzela je njegovu glavu i spremila je u torbu te se iskrala iz logora. Straarima je svoj odlazak objasnila tako to je rekla da se u pratnji slukinje Abre mora uputiti u pustinju kako bi se molile.No, one odlaze natrag u svoj grad, u Betuliju. Kada su njezini graani saznali to je uinilo, to im je dalo dodatnu hrabrost. Oni tada pokore Asirce.6. pjevanjeU estom i zadnjem pjevanju epa, prikazana je zadnja pobjednika borba graana Betulije. Oni pobjeuju, a nemoni Asirci bjee svuda naokolo glavom bez obzira.Na kraju graani su jo dugo slavili lijepu Juditu ija je hrabrost i domiljatost spasila grad. Judita je doivjela veliku starost te je ivjela u Betuliji sve do smrti. Navrila je 105 godina kada je umrla.Naslov djela: JuditaVrsta djela: Judita je knjievno djelo u prozi koje se sastoji se od est pjevanja.Likovi: Judita, HolofernoAnaliza likovaJudita udovica iz Betulije. Iznimne ljepote, iskrena, hrabra i pobona. Prikazana je kao junakinja. Uz to sve, ona je i lukava jer je zainteresirala pohotnog Holoferna. Krase je i ljepota i dobrota, a sve te osobine presudne su za tijek radnje. Njezin lik utjelovljen je kao lik lijepe gospoje koji je bio specifian za doba renesanse kada je djelo pisano. Ona je ideal morala, domoljubnih, religijskih i kranskih vrlina.Holoferno lik u kojem je prikazano sve negativno. On je bio nositelj bludnih radnji te osoba koja je bila neumjerena u hrani i piu. Bio je predvodnik nepravde i neprijateljske vojske koja je nadmonom silom zaposjela grad Betuliju.Autor: Marko MaruliBiljeka o autoruMarko Maruli (1450.-1524.) napisao je prvi hrvatski ep Juditu, a smatra se ocem hrvatske knjievnosti.Roen je u Splitu u splitskoj plemikoj obitelji. Otac Nikola Peeni bio je patricije i gradski odvjetnik, a majka se zvala Dobrica. Imao je ak sedmero brae i sestara. U Splitu je stekao vrlo iroko osnovno obrazovanje, a pravo je studirao u Padovi.Bavio se odvjetnitvom u Splitu i obavljao je sudaku slubu. Bio je takoer aktivan u pomaganju hrvatskim knezovima koji su ratovali s Turcima. Povremeno je i putovao u Veneciju i Rim, a neko je vrijeme boravio i na olti.Pronaeni su podaci da se bavio slikarstvom, arheologijom, prouavao je povijest Splita i Solina te razne crkvene spise.O privatnom ivotu Marka Marulia ne zna se puno. Postoje podaci da je nakon navrene ezdesete godine otiao iz rodnog Splita na oltu, ali nakon dvije godine se ponovo vratio u Split. Tamo je i umro.Napisao je religiozno djelo i to na latinskom jeziku, naslova Pouke za estit ivot s primjerima svetaca. Ocijenjeno je kao vrlo dobro i zanimljivo.Uglavnom je pisao religiozna djela i to na latinskom jeziku (Kritika onih kojih ustvruju da je blaeni Jeronim Talijan, Komentar antikih natpisa).Poznat je po epu Juditi koju je napisao 1501. godine, a objavljena je u Mlecima 1521. godine. Sljedei ep koji je napisao imao je naziv Suzana, no on nije bio ni priblino toliko znaajan kao Judita.