GLASILO OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA

ISSN

133

1-61

76

GODINA XXII. BROJ 86. SRPANJ 2019.

15. LIPNJA – PROSLAVLJENA JE 100. OBLJETNICA ŽUPE SVETI VID

GLASILO OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA

GODINA XXII. BROJ 86. / SRPANJ 2019.

I M P R E S U M

Izdavač Općina Malinska-Dubašnica

Ul. Lina Bolmarčića 22, Malinska Tel. 051/750-500; Faks 750-510

e-mail: info@malinska.hr

Izvršni izdavač Glosa d. o. o. Rijeka, Kršinićeva 14

e-mail: glosa.rijeka@gmail.com

Za izdavača i glavni urednik Robert Anton KRALJIĆ

Uredništvo Bernard CVELIĆ Katica CVELIĆ Marin DAŠEK

Ivan DERMIČEK Danijel DRPIĆ

Tomislav GALOVIĆ Iva JURASIĆ LONČARIĆ

Robert Anton KRALJIĆ Daniel MANZONI Bojana MOROŽIN

Petrica MRAKOVČIĆ Ivan PETRŠORIĆ Doris ŠABALJA Miroslav TOPIĆ

Ivan TURČIĆ Nedeljka TURČIĆ

Milena ŽIC

Tehničko uređenje i priprema za tisak Tempora, Rijeka

Tisak AKD d. o. o. Zagreb

Naklada 1200 primjeraka

Naši zvoni izlaze četiri puta godišnje

List je besplatan.

Naši zvoni mogu se preuzeti i na općinskom internetskom portalu:

www.malinska.hr

POLINAROVAKršćanstvo i vjera u modernom društvu ...........................................................................3

OPĆINAS pravom postajemo zabrinuti za turizam i njegovu budućnost .......................................4Spomendan sv. Vida ove je godine proslavljen vrlo svečano .............................................6Osnovni je cilj projekta – povećati turističku infrastrukturu ............................................8Na proslavi 850 godina Općine Grosshabersdorf ............................................................9Zelene su površine zrcalo mjesta ......................................................................................9

TURIZAMPredsezonske aktivnosti .................................................................................................10Sensa ..............................................................................................................................11Postavljene su ploče kulturnih znamenitosti ..................................................................11

VIJESTINajaktivnija je bila Kreativna radionica .........................................................................12 Održana je Skupština Kulturno-umjetničke udruge Dubašnica ....................................13Putovima pape Franje ....................................................................................................14Predstavljena je knjiga „Legenda o Mariji Magdaleni iz glagoljskoga Žgombićeva zbornika” .....................................................................................................15U Krku je predstavljena knjiga Alana Žica Tako su govorili Dalmatinci i Boduli – Burbur se vraća kući .........................................................................................16U Malinskoj je održano 3. Međunarodno natjecanje u plesu .........................................16Sabina Barbiš predstavila Malinsku u sklopu programa Tandem Cultural Capitals ........17Podignuti svijest o važnosti zdrave prehrane i načina života ..........................................18Vikend dobrog piva i zabave ..........................................................................................18Yasna Skorup Krneta – Histria poetica ...........................................................................19

PROŠLOSTČovjek divna razbora .....................................................................................................20Kako je izgledala stara crkva sv. Mihovila arkanđela u Miholjicama? ............................21

NA SJEĆANJEJosip Ćuk (1936. – 2019.) ..............................................................................................22Vjenčani, rođeni i umrli .................................................................................................22

ŠKOLASrednjoškolke Ivana Milčetić, Ana Milčetić i Elena Lukić među najboljima u Hrvatskoj ....................................................................................................................23Hvala vam, drage naše majke .........................................................................................23Ekološka grupa nižih razreda nositelj je projekta Hrast medunac ...................................24Obilježen je Dan škole ..................................................................................................25Put pod noge .................................................................................................................25Drugo mjesto u Hrvatskoj .............................................................................................25Prvi u sportskim igrama, treći u kvizu ............................................................................26

VRTIĆLijepa suradnja s roditeljima ..........................................................................................26

HUMORESKASimptomi napretka Našeg sela .......................................................................................27

SPORTMatija Kosić prvak Županije .........................................................................................28Posebno priznanje Dubu za 40 godina rada ...................................................................28Kristian Kobrehel treći ...................................................................................................28Ukratko iz rada Športskoga streljačkog kluba Dub ........................................................28Mića regata za klase Optimist i Laser ............................................................................29Mladi jedriličari sudjelovali u čišćenju mora ..................................................................29Ana Znaor Milohnić prva, Ela Znaor druga ..................................................................30Mladi Malinskari položili za pojasove ...........................................................................30Ana Znaor Milohnić i Ela Znaor najbolje sportašice otoka Krka u 2018. godini ..........30

PROGRAM DOGAĐANJA TZO MALINSKA-DUBAŠNICA .................................31KAMIČIĆI Z DUBAŠNICE (4)

Pozoveni ste na gosti ......................................................................................................32

S A D R Ž A J

Na naslovnici: Svečanu misu na blagdan sv. Vida predvodio

je krčki biskup mons. Ivica Petanjak. (Snimio Milovan KIRINČIĆ)

NAŠI ZVONI ■ 2

NAŠI ZVONI ■ 3

POLINAROVA

Kršćanstvo i vjera u modernom društvuPiše Marin DAŠEK, župnik Župe sv. Apolinara

svaki učitelj postaje jedan „odgojni” glas; u kući svaki televizijski ili radijski program ima vlastitu filozofiju; sve veću ulogu imaju i računala i „pametni” telefoni. Možda se ponekad olako optužuje školu zbog odgojno-obrazovnih propusta. Skloni smo precijeniti važnost onoga što piše ili ne piše u školskim udžbenicima.

Pritom se zaboravlja ili namjerno prešućuje utjecaj ostalih čimbenika s kojima djeca dolaze u dodir, osobito utjecaj interne-ta. Sve se više kao ideal nameće idol lažne slobode i uživalačkog mentaliteta koji ponajprije traži osjetilni užitak i ostvarivanje se-bičnih interesa. Takvi „uzori”, svestrano i velikodušno promicani u javnim medijima, svojom bučnom i agresivnom prisutnošću čine to da nemoralno postaje sve više „normalno”, a moralno izrazom nazadnjačkoga mentaliteta. Nasuprot brojnim (ne)od-gojnim glasovima, mlada je osoba danas dezorijentirana...

Ako nema Boga, sve je dopuštenoPromatrajući društvo i svijet u kojem živimo, netko se može

opravdano upitati, ima li uopće ikakvog razloga za optimizam? Postoji li odgovor na moralnu krizu u kojoj se nalazimo? Poznata je rečenica F. M. Dostojevskog: „Ako nema Boga, sve je dopušte-no!”. Iz toga možemo zaključiti da je uzrok današnje krize upravo u tome što moderno društvo živi praktični ateizam, koji, iako možda ne niječe opstojnost Boga, svojim stavovima i životom ga „ignorira”, živi kao da ga nema. Sukladno tome, ako je uzrok kri-ze u nijekanju Boga otpadom od vjere, mogućnost izlaska iz krize moguća je jedino povratkom moralnim vrijednostima kojima je upravo Bog izvor i tumač.

Slaveći zaštitnika naše Župe, sv. Apolinara, biskupa i mu-čenika, koji je svoj život predao u ruke Isusa Krista, jedinog pra-vog Učitelja, razmišljamo o tome kako u ovom našem vremenu biti kršćanin? Kako živjeti u skladu s evanđeljem, te kako vjeru prenositi djeci, tj. budućem naraštaju? Kao kad je ono Isus u evanđelju govorio o sebi kao kruhu života, te je mnoštvo odstu-pilo od njega, nisu ga više htjeli slijediti, tako i danas ima mno-go kršćana koji govore o Božjim zapovijedima: „Tvrda je to be-sjeda! Tko je može slušati?” i odlaze od njega povodeći se za lakšim i privlačnijim besjedama, za onim što je ugodnije uhu čuti i tijelu podnositi. Istodobno, srećom, i danas ima onih koji drukčije misle i drukčije govore, onih koji su se svrstali u redove dvanaestorice i koji s Petrom na Kristovo pitanje: „Kanite li i vi otići?” spremno odgovaraju: „Gospodine, kome da idemo? Ti imaš riječi života vječnoga!”

Suvremeno je društvo na različitim područjima prožeto du-bokim promjenama kojima je sve teže upravljati i nadzirati ih. Spomenimo samo neke promjene koje su nam dobro

poznate: globalizacija; sve veća složenost i pluralizam društva; složen svijet medija; promjene u obitelji; znanstveni i tehnološki razvoj; međunarodni gospodarski poredak, itd. Njima valja pri-brojiti kulturalne promjene koje označavaju naše vrijeme i pove-zane su sa zahtjevima modernizma, postmodernizma i medijal-nog društva. Podsjećamo na sljedeće: sekularizacija, migracije, prevlast znanstvene racionalnosti, demokracija, ljudska prava, ši-renje slabog identiteta i pripadanja, promjene vrijednosti...

Europa je angažirana u potrazi za vlastitim identitetom, vlastitim korijenima, vlastitim projektom budućega ostvarenja. Nalazimo se pred velikim i dubokim dvojbama načina razmi-šljanja i djelovanja koje Europi otvaraju nova temeljna pitanja glede budućnosti: s kakvom ćemo koncepcijom čovjeka suočiti s toliko problematičnom budućnosti? Brojna iskustva i zahtjevi koji zadiru u dostojanstvo ljudske osobe ozbiljno prijete slici čovjeka (kloniranje, eutanazija, pobačaj …), napušta se cjeloku-pna moralna povijest čovječanstva. Taj širi društveno-kulturni i politički kontekst snažno utječe i na svijet mladih, na njihove vrijednosti, želje, probleme. Mnogi problemi s kojima se suoča-vaju učitelji u školskome okružju u velikoj su mjeri tek simpto-mi složenijih promjena koje se događaju u suvremenom svijetu.

Kriza odgojnih ustanovaTradicionalne ustanove odgoja i obrazovanja, kao što su

obitelj, škola i Crkva, imaju sve manje stvarnoga utjecaja na dje-cu i mlade. Nalazimo se pred posebnim slučajem opće krize, procesa odgojne socijalizacije općenito. Kod odraslih primjeću-jemo veliku prazninu odgojne odlučnosti i djelotvornosti. Me-hanizmi prenošenja vrednota u tradicionalnim odgojnim po-sredništvima gube svoju rječitost i učinkovitost. Sve veću važnost i utjecaj imaju kultura pojedine sredine i sredstva druš-tvene komunikacije. Virtualni svijet, od televizije, računala do „pametnih” telefona, vrlo učinkovito daje gotove stavove, odlu-ke, vrijednosti, sudove. Na taj način čovjeka otuđuju od njega samoga. Nikome u pedagogiji, politici ili školi nije dovoljno ja-sno kakve sve posljedice sadržaja koja djeca redovito prate na internetu (nasilje, pornografija, igrice, „bigbrotherovska” vrije-đanja ljudskoga razuma i dobrog ukusa …) proizlaze u odnosu na razvoj pojedinca.

Mogu li se takve negativne posljedice prešutjeti ili je potreb-no neodgodivo poduzeti barem osnovne mjere za zaštitu djece i mladeži, kao što se čini u većini razvijenih zemalja? Postoje brojni „odgojitelji” koji pokušavaju utjecati na mlade. Sve donedavno bile su temeljne tri odgojne ustanove: obitelj, škola, župa. Te tri ustanove koristile su se zajedničkim jezikom jer su imale zajed-ničke vrijednosti: posljedično tomu, mlada osoba mogla je imati jasno usmjerenje u organiziranju vlastitoga života. Danas su se te ustanove umnožile i nisu jedinstvene u vrijednostima koje pro-miču škola, sportsko društvo, internet, društvo subotnje večeri,

NAŠI ZVONI ■ 4

OPĆINA

S pravom postajemo zabrinuti za turizam i njegovu budućnost

Piše Robert Anton KRALJIĆ, općinski načelnik

Poštovani stanovnici Općine Malinska-Dubašnica,turistička sezona u pravom je smislu riječi započela pot-kraj mjeseca lipnja zajedno s vrućinama, odnosno tempe-

raturama koje su iznosile više od 30 0C, no očito je da usprkos svim pokušajima produženja sezone, nakon ovogodišnjega ki-šovitog svibnja, vremenske (ne)prilike znatno utječu na posjeće-nost i popunjenost turističkih kapaciteta.

Građevinski radovi na sustavu odvodnje na području Sv. Vida-Miholjica i u Maršićima nisu se odvijali prema planu. Stanovnici i iznajmljivači s pravom su negodovali, a mi u Opći-ni pokušavali smo na sve moguće načine intenzivirati radove, iako, zapravo, nismo s izvođačima ni u kakvom poslovnom od-nosu, već je to Komunalno društvo Ponikve voda d. o. o. Takvo neugodno stanje spašeno je na način da su izvođači s područja Porta – Vantačići, prebačeni na područje Sv. Vida-Miholjica. Nadalje, zbog nedostatka građevnog materijala veliki je dio ma-terijala dopremljen čak iz Slovenije, kako bi se za 100. obljetni-cu Župe sv. Vid završila glavnina radova. Puno je gora situacija što se toga tiče u gradu Krku, te općinama Punat, Dobrinj i Omišalj, ali to nas nimalo ne tješi. Treba spomenuti da su još stari Rimljani gradili sustave odvodnje, a kod nas će oni, naža-lost, u ovim naseljima zaživjeti tek u 21. stoljeću. U svakom slu-čaju stanovnici Sv. Vida-Miholjica zaslužuju veliku ispriku, i

narednih barem 50 godina trebali bi biti mirni što se tiče susta-va fekalne odvodnje. Osobno mislim da su nam dolazak krčkog biskupa Ivice Petanjka i Matko Jelavić najviše pomogli da je na Vidovu, 15. lipnja, prilikom proslave većina radova završena.

Kultura lijepog ponašanja je na sve nižim razinama

Mnogo je opravdanih primjedaba na privatne radove, bu-šenje, štemanje, brušenje i sl. koji su vrlo bučni, no općinski ko-munalni redari su nemoćni jer je Zakonom o gradnji propisano da se zabranjuju samo zemljani radovi i radovi na izgradnji konstrukcije građevine, a svi ostali, dakle instalaterski radovi koji su zapravo najbučniji, mogu se izvoditi. Budući da je turi-zam glavna gospodarska grana, a na našem području i egzisten-cijalna, postavlja se pitanje da li ovakvim propisima režemo gra-nu na kojoj sjedimo? Kada još tome pridodamo vjerojatni dolazak LNG terminala s upitnim učinkom na turizam ovoga kraja, kao i poteze pojedinaca koji nasipavaju plaže oko podne-va bez dogovora s nadležnima u Općini, kao da je to „Divlji Zapad”, a ne puno kupalište na kojem se upravo u tom času odmara čak i predsjednik Hrvatskog sabora, pa još ako njima dodamo one bučne i nekulturne vlasnike ili korisnike objekata koji „rastežu” harmonike, glasno navijaju glazbu i hihoću se u sitnim noćnim satima, kao da su sami na nekoj livadi a ne u naselju, gdje se prvi susjed ujutro mora rano ustati kako bi sa-vjesno i produktivno odradio svoje radno vrijeme, s pravom po-

■ Uređeni dio šetnice na Rovi

NAŠI ZVONI ■ 5

OPĆINA

stajemo zabrinuti za turizam i njegovu budućnost. Istodobno i za kulturu lijepog ponašanja jer vidjeti, primjerice, ljude u krat-kim hlačama u crkvi ili u institucijama, šetnju kroz središte mjesta i „šopingiranje” u kupaćim kostimima, kašljanje u desnu ruku kojom se rukujemo ili uslužujemo itd., postalo je često vidljivo i uobičajeno. Prije svega trebali bismo krenuti od pre-mise da ne smijemo nikome svojim postupcima smetati, no netko će na to reći „druga su vrimena”, s čime bih se i mogao složiti, no bonton je ostao isti, pa ipak kultura lijepog ponašanja je na sve nižim razinama. 

Višestruki radoviMnoštvo je projekata u tijeku, a završeni su sljedeći radovi.

Sagrađena je oborinska odvodnja u blizini lučice Rova, kao i dio obalnog puta; planirani radovi do sezone na sustavu fekalne od-vodnje dovršeni su, te se njihov nastavak očekuje najesen; obav-ljeni su radovi na proširenju vodovodne mreže u naselju Ljutići i parku Rupa; asfaltiran je i dio ceste u naselju Ljutići; dovršeni su radovi na crkvici u Sv. Antonu. Radovi na izgradnji ceste Markat – Kvarnerska obustavljeni su zbog turističke sezone. Sagrađena je prva faza parkirališta Rova te je proširena i asfalti-rana cesta uz hotel Riva gdje je sagrađen i novi nogostup. Pro-širena je cesta u naselju Strilčići – Grba. Vodovod i kanalizacija riješeni su u Ulici V. Nazora, dok je oborinska odvodnja sagra-đena na području Markat – Jaz. U Zagrebačkoj ulici dovršena je izgradnja oborinske odvodnje kao i u dijelu Ulice Novina.

Pred dovršetkom je i Dom udruga namijenjen radu civil-nog društva, točnije udruga, posebice onih brojnijeg članstva. Proširenje javne rasvjete provodi se sukladno programu. Postav-ljena su dva nova sanitarna čvora na kupalištima Rupa i Mae-stral. Sanirane su oštećene sprave na dječjim igralištima. Protiv-no volji Općine da se u ovom godišnjem dobu izvode radovi na dionici županijske ceste Bogovići – Milčetići, ŽUC je ipak brzo sanirao tu dionicu, koja je sada izgledom i funkcionalnošću puno kvalitetnija prometnica.

Novi hotel s pet zvjezdicaU Malinskoj je sagrađen i s radom započeo novi hotel

Riva, s pet zvjezdica. To je još jedan u nizu lijepih obiteljskih hotela koji turizam našega kraja drže ukorak s potrebama trži-šta, ali i ostalim otočnim općinama. Nije potrebno spominjati kakav je objekt donedavno postojao na mjestu novosagrađenog hotela, te kakvi objekti još postoje duž obale. Što se tiče Halu-dova, osim pismene komunikacije, nema nikakvih pomaka, sto-ga će se Općinskom vijeću uskoro predložiti ukidanje Detalj-nog plana uređenja Haludova uz izradu sveopćega prostornog plana Općine Malinska-Dubašnica.

Ljeto bogato događanjimaBrojne će se manifestacije održati ovoga ljeta, a program

svih događanja možete pogledati na oglasnim panoima, na stra-nicama Turističke zajednice ili u ovom broju lista. Jedno od na-ših najzvučnijih estradnih imena, Toni Cetinski, gostovat će ove godine na Malinskarskim noćima, a sve će biti osmišljeno na malo drugačiji način. Tijekom ljeta održat će se i regata tradi-cijskih plovila, a početkom jeseni obilježit će se i 110 godina organiziranog turizma u Malinskoj. 

Svim stanovnicima, turistima i posjetiteljima želim sretan blagdan sv. Apolinara zaštitnika Župe Dubašnica, ujedno i Dan Općine Malinska-Dubašnica.

■ Okončani su radovi u Sv. Vidu.

■ Postavljen je novi sanitarni čvor i proširena cesta uz novi hotel.

NAŠI ZVONI ■ 6

OPĆINA

Spomendan sv. Vida ove je godine proslavljen vrlo svečanoSvetac mučenik sa Sicilije, koji je živio u 3. stoljeću, vjerni-

cima je danas izvor nade, zahvalnosti i duhovnog buđenja, a tragačima njegova puta ostavio je vrijednosti svojega

kratkoga svetačkog života. Bilo je nekoliko važnih razloga da ovaj dan u Sv. Vidu bude poseban: obilježena je 100. obljetnica Župe sveti Vid (1918. – 2018.), sv. misom koju je predvodio bi-skup krčki, Ivica Petanjak i zatim je predstavljena knjiga dr. Antona Bozanića Miholjice i Sveti Vid – Od najstarijih vreme-na do danas. Svetovičanima, njihovim gostima i hodočasnicima bio je to dan bogat duhovnim porukama, kulturnim sadržajima i zabavom, koja je uz Matka Jelavića i Grupu Insula, na mjesnoj Placi, trajala do kasno u noć.

U Svetom Vidu-Miholjice, 15. lipnja

■ Zabava uz Matka Jelavića i Grupu Insula trajala je do kasno u noć.

Uz oca biskupa, misi je koncelebrirao veći broj svećenika Krčke biskupije s otoka Krka te rektor Bogoslovije u Ljubljani. Njihov je dolazak u procesiji, u župnu crkvu sv. Mihovila, naja-vila svirka sopela s notom Pjevajmo braćo kršćani te članovi KUU Dubašnica u narodnim nošnjama. Na taj se način na oto-ku Krku obilježavaju najveće i najvažnije svečanosti. Svi koji su aktivno sudjelovali u misnom slavlju dali su najbolje od sebe, pjevači crkvenog zbora, čitači i ministranti. Radost i ponos nije skrivao u svojoj pozdravnoj riječi ni mjesni župnik, Ivan Turčić. Otac biskup, u nadahnutoj se propovijedi spomenuo sv. Vida mučenika, povezujući njegov život s današnjim trenutkom. Onaj koji iskazuje povjerenje u Boga i predaje mu svoj život, osjeća

i rizik koji ga prati, no s druge se strane osjeća sigurnim. Pozvao nas je biskup da procijenimo vlastitu snagu povjerenja i zahval-nosti za Božji put jer su to velike tajne ispunjenoga života – za-ključio je.

Poslije sv. mise predstavljena je knjiga, monografija doc. dr. sc. Antona Bozanića Miholjice i Sv. Vid – Od najstarijih vremena

NAŠI ZVONI ■ 7

OPĆINA

do danas. O ovom vrijednom izdanju govorili su uva-ženi predstavljači: načelnik Općine Malinska-Du-bašnica Robert Anton Kraljić, recenzenti prof. dr. sc. Marija Turk, rođena Svetovičanka i počasna građan-ka naše Općine, povjesničar doc. dr. sc. Tomislav Ga-lović, u ime nakladnika, Glose d. o. o. Ksenija Čulina i autor dr. Anton Bozanić. Kroz program je vodila Ivana Dubrović.

Kao neumorni proučavatelj i vrsni poznavatelj po-vijesti otoka Krka, autor vodi čitatelje kroz vrijeme i prostor. Knjiga svjedoči o minulim vremenima u kojima su povijesna gibanja mijenjala ovaj prostor. Knjiga je podijeljena u pet tematskih cjelina, od položaja mjesta, stare jezgre Miholjica, nekadašnjih sela koje je stanov-ništvo napuštalo i selilo se u Sv. Vid. Knjiga donosi cr-kvene i administrativne te političke i gospodarske odred-nice u prošlosti. Autor je posebnu pozornost posvetio crkvenoj povijesti te čvrstoj isprepletenosti crkvenog i duhovnog. Zasluženo mjesto u knjizi dobili su novi po-daci o arheološkim nalazima s područja lokaliteta Cicki-ni, rekla je, među ostalim, Marija Turk.

Pisana jasnim i lijepim rečenicama, prateći su-stavne misli povijesnog trajanja i ne opterećujući sa-držaj pozivnim bilješkama, knjiga o Sv. Vidu bit će zasigurno ono što je njezin autor na predstavljanju i zaželio; da bude čitanka u našim domovima i obite-ljima.

Milena ŽIC Snimio Milovan KIRINČIĆ ■

■ Članovi Folklorne sekcije Kulturno-umjetničke udruge Dubašnica svojim su nastupom ispred crkve uveličali slavlje.

IZ RECENZIJA KNJIGE

…Monografija Miholjice i Sveti Vid – Od najstarijih vremena do danas au-tora Antona Bozanića, neumorna proučavatelja i vrsna poznavatelja povijesti otoka Krka, vodi čitatelje kroz vrijeme i prostor. Knjiga svjedoči o minulim vremenima u kojima su povijesna gibanja mijenjala ovaj prostor. Knjiga je podijeljena u pet tematskih cjelina. U prvom se poglavlju govori o položaju, o staroj jezgri Miholjica, o nekadašnjim selima i zaseocima koje je stanovništvo napuštalo i selilo se u Sv. Vid. Drugo poglavlje govori o povijesnim mijenama od najstarijih vremena do danas. Prezentiraju se bit-ne značajke prostora od crkvenog i administrativnog uređenja do političkih i gospodarskih mijena. Autor je posebnu pozornost posvetio crkvenoj po-vijesti. Knjiga svjedoči o čvrstoj povezanosti i isprepletenosti duhovnog i kulturnog, crkvenog i mjesnog. Crkva je bila nositeljica duhovnih vrijed-nosti i pismenosti, oblikovateljica i čuvarica kulturnog identiteta. Knjiga povezuje povijesno, crkveno, kulturno, duhovno i materijalno naslijeđe sa suvremenim stanjem, demografskim kretanjima, administrativnim ustro-jem, infrastrukturnim i funkcionalnim transformacijama u prostoru.

Autor je u knjizi sintetizirao dosadašnje spoznaje o ovome prostoru i upotpunio novim spoznajama. Zasluženo mjesto dobili su dostupni novi podaci o arheološkim nalazima s područja lokaliteta Cickini.

Knjiga je bogato grafički opremljena i jamačno će tekstom i slikama pronaći put do čitatelja…

prof. dr. sc. Marija TURK

■ ■ ■

…Povijesni i sadašnji prostor Miholjica, Svetog Vida i pripadajućih sela/zaselaka na otoku Krku vješto se te znalački promatra i predstavlja u ovoj monografiji doc. dr. sc. Antona Bozanića, župnika i dekana omišaljskog, istaknutog stručnjaka za modernu i suvremenu povijest. Od najstarijih vre-mena do danas prošla su stoljeća i stoljeća povijesti kroz ovaj krčki kraj koji u sebi baštini i jednu od najranijih prisutnosti ispovijedanja kršćanske vjere – lokalitet zvan Cickini (možda se u tome krije upravo hipokoristik od imena Lucija). U povijesnim izvorima Miholjice se određuju kao selo u kunfin od Omišlja, a što je ono logički i bilo dugo vremena dok nije, sple-tom nepogodnih okolnosti, došlo – kao i u slučaju stare Dubašnice – do migracije stanovništva.

No, danas je situacija potpuno drugačija pa se vrijedi na ovome mjestu prisjetiti „proročanskih“ riječi slavista i etnografa Ive Jelenovića (1898 – 1981) iz 1938. u dokumentarnom filmu Krk, najveći i najnapučeniji otok Jadranskog mora: „Sveti Vid – postat će danas-sutra sastavni dio Malin-ske…”. I to je postao! Povijesnu epizodu i povijesni put Od Miholjica do Sv. Vida, kako uostalom glasi naslov važne knjige prof. dr. sc. Marije Jakomi-nić-Turk i prof. dr. sc. Hrvoja Turka (1937 – 2004) iz 1990. godine, sublimira na najbolji mogući način današnja župna crkva sv. Mihovila ar-kanđela, koja – iako se nalazi u Sv. Vidu – zadržava stari titular svjesno nas podsjećajući na svoje ishodište.

Monografija pak Miholjice i Sveti Vid – Od najstarijih vremena do da-nas – osim povijesnog pregleda donosi vrijedne podatke o začetcima ovoga prostora i njegove crkvene organizacije, o zbivanjima tijekom i nakon Dru-goga svjetskog rata te iznimno zanimljiva svjedočanstva o našim iseljenicima u Sjedinjenim Američkim Državama. U njoj se daje i mjero-davna ocjena istaknutih pojedinaca koji su – poglavito intelektualno i duhovno – zadužili ovaj kraj. Svatko tko posegne za ovom knjigom bit će obogaćen riječju i slikom o jednom malom, ali značajnom prostoru otoka Krka i njegovim stanovnicima…

doc. dr. sc. Tomislav GALOVIĆ

NAŠI ZVONI ■ 8

OPĆINA

Osnovni je cilj projekta – povećati turističku infrastrukturu

Općina Malinska-Dubašnica u EU projektu ARCA ADRIATICA

■ Partneri okupljeni u projektu ARCA ADRIATICA

Glavni je cilj projekta razviti zajednički turistički proizvod, temeljen na načelima društvene i ekološke održivosti, koji isto-dobno valorizira, čuva, štiti i promiče bogatu pomorsku baštinu pograničnog područja. Projekt će maksimalno zaštititi postoje-ću materijalnu i nematerijalnu pomorsku baštinu i sustavno je iskoristiti brojnim mjerama kako bi se razvio i zaživio zajednič-ki turistički proizvod.

Za Općinu Malinska-Dubašnica osnovni su ciljevi projek-ta povećati turističku infrastrukturu osnutkom stalnoga inter-pretacijskog centra, svojevrsnog muzeja koji će svojim posta-vom, maritimnim radionicama i izložbama oživjeti turistički proizvod, okupiti i educirati lokalno stanovništvo, turiste i po-sjetitelje. Obnova dviju tradicionalnih barki također je jedan od ciljeva projekta. Također i povećanje broja trajno zaštićenih ar-tefakata pomorske nematerijalne i materijalne baštine izradom baze pomorske baštine, povećanjem broja educirane djece i po-sjetitelja o pomorskim zanatima i vještinama, te prepoznava-njem cijeloga obalnog područja kao turističkog odredišta. Pro-jekt traje od 1. siječnja 2019. do 30. lipnja 2021. godine.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 3.168.790 eura (23,5 milijuna kuna), od kojeg iznosa 85 posto sufinancira Europska komisija, točnije Europski fond za regionalni razvoj. Općina Malinska-Dubašnica, jedan od projektnih partnera, sufinanci-rana je u iznosu od 318.414,25 eura.

I. D. ■

U Centru za kulturu općine Tkon na otoku Pašmanu, 17. i 18. lipnja održan je dvodnevni koordinacijski sastanak partnera okupljenih u projektu ARCA ADRIATICA

koji se provodi u okviru Programa prekogranične i teritorijalne suradnje Interreg V-A Italija-Hrvatska. Iz Općine Malinska-Dubašnica na radnom sastanku sudjelovali su općinski načelnik Robert Anton Kraljić, voditeljica projekta Ivana Dubrović, op-ćinski vijećnik Nikola Jurić i vanjska suradnica Kristina Pavec.

ARCA ADRIATICA (Protection, promotion and touri-stic valorization of Adriatic maritime heritage) okuplja 10 par-tnera iz Italije i Hrvatske, uključujući i Općinu Malinska-Du-bašnica. Primorsko-goranska županija ima status vodećeg partnera, a ostali projektni partneri su: Turistička zajednica Kvarnera, Eko-muzej Kuća o batani, Općina Tkon, Općina Malinska-Dubašnica, Općina Cervia (Italija), Općina Cesena-tico (Italija), IAMB (Italija), Grad San Benedetto del Tronto (Italija), Sveučilište Ca’Foscari Venecija (Italija).

NAŠI ZVONI ■ 9

OPĆINA

Zelene su površine zrcalo mjesta

Na proslavi 850 godina Općine GrosshabersdorfOd 28. do 30. lipnja naša je prijateljska Općina Gro-

sshabersdorf iz njemačke pokrajine Bayern prosla-vila 850 godina od prvoga spomena njezina imena

u povijesnim dokumentima. Bila je to za tu Općinu velika obljetnica jer imati dokument iz 1169. godine u kojem se spominje mala varošica blizu tada velikih gradova Nürnber-ga, Fürtha i Ansbacha i koja se razvijala neprekidno do da-nas, vrijedno je divljenja. Stoga smo im se i mi u manjoj delegaciji – koju su činili vijećnici Vijeća Općine Malinska-Dubašnica, Marina Radović i Nikola Jurić, općinska služ-benica Silvija Turčić i načelnik Robert Anton Kraljić – pri-družili u svečanosti koju su organizirali u nedjelju, 30. lip-nja, zajedničkom svetom misom evangeličkog pastora i ka-toličkog župnika te bogatim kulturno-umjetničkim progra-mom i objedom s uzvanicima. Tom su prigodom proglasili i dodijelili titulu počasnog građanina Grosshabersdorfa dr. Dietrichu Sommerschuhu, za posebne zasluge u dugogo-dišnjem radu u više općinskih udruga, radu za opće dobro, te začetka međunarodne suradnje s Francuzima prije 40-ak godina. Tada je to bila veoma značajna gesta uspostave pri-jateljstva i zbližavanja dviju velikih europskih nacija na te-melju Schumanove deklaracije.

Naša im je delegacija poklonila prigodni poklon, po-sebno izrađenu bukaletu i posađenu sadnicu domaće masli-ne – simbola mira. Poručio sam im da će možda zbog kli-matskih promjena za desetak godina i u Bavarskoj rasti

masline, jer je tih dana dnevna tempe-ratura iznosila 36 0C, a noćna 22 0C, što je prilično neobično za to područje. Zaželjeli smo im daljnji pros-peritet, demografski rast koji i njih kao naciju muči, te na-stavak prijateljstva i suradnje koje već go-dinama gajimo za-jedno s Francuzima i Poljacima.

R. A. KRALJIĆ ■

Od 28. do 30. lipnja Komunalno društvo Dubašnica

■ Prigodna pozivnica Općine Grosshabersdorf

■ Novo vozilo svojim gabaritima i obilježjima najviše odgovara zahtjevima komunalnog društva

Djelatnici Komunalnog društva Dubašnica d. o. o. tije-kom cijele godine daju svoj maksimum, ne samo u odr-žavanju i uređivanju javnih površina, nego i u trajnom

podizanju standarda uređenja i izgleda javnih površina naše op-ćine. Vodimo se mišlju da je potrebno zimi i ljeti uređivati i održavati našu sredinu čistom i urednom, ponajprije radi stal-nih stanovnika i njihove kvalitete života. Ali ipak, ljetni su mje-seci „gospodarski” najznačajniji, turizam se odvija ljeti; time je i pritisak na komunalnu infrastrukturu i javne površine (rivu, plaže, parkove,...) najveći upravo u ljetnim mjesecima.

Od travnja smo preuzeli djelatnost čišćenja (pometanja) cesta i javnih površina što su do sada obavljali djelatnici GPP Mikić. Zato, da bismo ovu sezonu dočekali spremni u uređeni-joj i čišćoj općini te da se razina uređenja i čistoće održi svih ljetnih mjeseci na ponos stalnih stanovnika i na užitak naših gostiju, morali smo zaposliti dodatnu radnu snagu i povećati kapacitete komunalnog društva. Nabavili smo novo vozilo Pia-ggio porter koje svojim gabaritima i obilježjima najviše odgova-ra našim zahtjevima, i za sada se pokazalo više nego zadovolja-vajuće. Nabavili smo i nove električne puhalice pa je i razina buke tijekom čišćenja znatno niža, a učinkovitost veća. Rezulta-ti čišćenja strojem za čišćenje cesta nabavljenim prošle godine, novim vozilom i novim puhalicama, već su vidljivi. Naše je mi-šljenje da su središte Malinske, ali i ostali dijelovi općine, čišći nego lani te ćemo ustrajati u tome da tako i ostane.

Zelene površine, parkovi i nasadi zrcalo su mjesta i njegove kulture, a Malinska je oduvijek poznata po svojim uređenim parkovima. Uz redovito održavanje zelenih površina, svake go-dine širimo zonu zelenih površina. Tako smo i ove godine radi uređenja i oplemenjivanja zelenih površina posadili 10 stabala, 468 zimzelenih, listopadnih i sredozemnih grmova, 1322 ljetni-ce i 210 trajnica. U sadnji stabala, ljetnica i trajnica pomogla su nam u nekoliko navrata djeca iz vrtića i osnovne škole te im zahvaljujemo. Završetkom ljetnih vrućina nastavljamo sadnjom i uređenjem zelenih površina pa će navedene brojke do kraja godine biti znatno veće.

Ivan PETRŠORIĆ ■

TURIZAM

Predsezonske aktivnostiDobri rezultati dolaze zaslugom, ali prije svega i kvalitet-

nom pripremom. Tako je i ove godine turistička sezona započela akcijom prodaje ljetnica i čišćenjem podmorja

u suradnji s Rukometnim klubom Njivice, lokalnim sportskim klubovima i stanovnicima, te nekolicinom dobrih ljudi koji su subotnje prijepodne odvojili za dobrobit cijele zajednice.

Uz tradicionalne predsezonske ribarske večeri – Fischerfe-stove, u dva dana, 17. i 18. svibnja, održan je i 15. po redu Me-đunarodni motosusret. Dosadašnji organizatori, MK Griffons iz Krka od prošle su godine postali dio MC Fluminense Riders Rijeka, priznatoga međunarodnog motokluba. U suradnji s Udrugom Svjetionik iz Rijeke, koja se bavi edukacijsko-rehabi-litacijskim radom s djecom i mladima s poteškoćama u razvoju,

Turistička zajednica općine Malinska-Dubašnica

skupljali su se dobrovoljni prilozi, pa je manifestacija imala i humanitarno obilježje.

U subotu, 18. svibnja, izložbom Nadzirana blagost pop-arta, umjetnice Petre Lidie Ševeljević otvorena je ljetna sezona izlo-žaba u Galeriji sv. Nikole.

Svibanj smo ispratili u rokerskom tonu i 10. po redu mani-festacijom Rock na moru (Rock am Meer). U godini obljetnica, uz ostale austrijske i hrvatske sastave, za pravi rokerski spektakl pobrinuli su se starosjedioci hrvatskog rocka – Hladno pivo i Psihomodo pop.

Prvi dan ljeta, 21. lipnja, koji se smatra i međunarodnim danom glazbe, obilježili smo nastupima Glazbenog društva Spinčići iz Kastva u suradnji s Prvim riječkim mažoretkinjama, a pridružili su nam se i gosti iz Slovenije, Glazbena škola iz Kočevja. Svojim nastupima, sve grupe su pokazale kako glazba zaista nema granica, pa su se tako uz tradicionalne kompozicije mogle čuti i obrade poznatih hrvatskih i stranih evergreen hito-va zabavne glazbe.

Nastupom Ivane Mišić i Zrinke Ivanić Cikojević u Samo-stanu sv. Marije Magdalene u Portu i organizacijom drugog po redu Malinska Beer festa – festivala piva u Malinskoj, u punoj snazi otvorili smo vrata gotovo svakodnevnih ljetnih manifesta-cija koje će obogaćivati turističku ponudu u ovoj važnoj godini za naš turizam.

O ostalim događanjima – Mićoj regati, Sensi, međunarod-nom plesnom natjecanju, itd, možete čitati u posebnim članci-ma ovoga broja Naših zvona.

Daniel MANZONI ■ ■ Nastup Hladnog piva

■ Prve riječke mažoretkinje & Glazbeno društvo Spinčići

■ Nastup učenika Glazbene škole iz Kočevja

NAŠI ZVONI ■ 11

Postavljene su ploče kulturnih znamenitosti

■ Snimio Luka TABAKO

Slavlje Sense nastavljeno je u večernjim satima pučkom feštom na malinskarskoj rivi koja je započela nastupima fol-klornih skupina Šarišan iz Prešova – kao poklon slovačke žu-panije Prešovski kraj – i KUD-a Mate Balote iz Raklja (Istra), a potom i zabavnom glazbom Grupe Point. Tom pri-godom nudili su se specijaliteti od domaćega ovčjeg sira lo-kalnih ugostitelja, koje su mogli degustirati lokalni stanovnici i gosti.

I ove su se godine Sensi te Fešti od sira odazvali naši prija-telji iz bratimljenih općina i s nama uživali u crkvenom obredu, te bogatoj kulturnoj i gastronomskoj manifestaciji.

I. D. ■

Sensa

U znaku obilježavanja 110 godina organiziranog turizma u Malinskoj, dovršen je idejni proces označavanja kulturno-povijesnih znamenitosti na području Općine Malinska-Dubašnica započet 2016. godine. To su vrijedni spomenici bogate

sakralne baštine ovog kraja, ali i ostale važne povijesne lokacije iz života lokalnog stanov-ništva.

Na području općine postavljene su ploče istovjetnog dizajna na 17 lokacija, a na svakoj se nalazi kratak tekst na hrvatskom i engleskom jeziku o građevini / lokaciji, te prikladna ilustracija koje je izradio naš sumještanin Robert Linardić. Ploče imaju i QR kodove za svaku jezičnu inačicu koji će sve zainteresirane putem mobilnih telefona odvesti na novu mrežnu stranicu Turističke zajednice općine Malinska-Dubašnica koja bi trebala biti u potpunoj funkciji do 13. rujna, dana obilježavanja obljetnice turističke povijesti Malinske. Na mrežnoj stranici moći će se saznati i nešto više, ali i putem karte pogledati sve ostale obilježene znamenitosti s pripadajućim geolokacijama.

Osim u jačanju turističke ponude, ovaj projekt ima edukativnu vrijednost jer na inter-netu do danas ne postoje informacije za većinu obilježenih znamenitosti i zanimljivosti iz našega područja. Stoga ovim putem ujedno zahvaljujemo svim suradnicima koji su dali svoj doprinos u ostvarenju projekta.

U planu je naknadno dodati još nekoliko lokacija koje nisu obuhvaćene u prvoj fazi te stvoriti tematske pješačke i biciklističke staze, sve u cilju stvaranja dodatne turističke vri-jednosti, produljenja sezone, te otkrivanja skrivenih kulturnih i povijesnih ljepota našeg kraja.

Daniel MANZONI ■

Vjerska svetkovina Kristova Uzašašća slavi se 40 dana na-kon Uskrsa, a označava završetak Isusova ukazivanja apo-stolima. Taj se blagdan zove i Spasovo jer je ovim činom

Isus dovršio svoje poslanje na Zemlji i uzašao na nebo. U Malin-skoj je uvriježen naziv Sensa, koja je ove godine obilježena potkraj mjeseca svibnja nizom običaja. Započelo je misnim slavljem u župnoj crkvi sv. Apolinara u Bogovićima, nakon kojeg je pred cr-kvom održano tradicionalno natjecanje „Teć za sir”. To je običaj kojim mladići iz lokalnih mjesta pokazuju svoje trkačke sposob-nosti šprintom na dvjestotinjak metara u parovima, nakon kojega svi natjecatelji dobivaju prigodnu nagradu – sir.

NAŠI ZVONI ■ 12

VIJESTI

Najaktivnija sekcija bila je Kreativna radionicaDolaskom proljeća sve sekcije Kulturno-umjetničke

udruge Dubašnica zdušnije su prionule radu i probama pripremajući se za natjecanja i nastupe.

Najmlađe članice Ritmičke sekcije nastupile su 11. svibnja na Croatia Danceu u Tower centru Rijeka i s dvije koreografije osvojile dva prva mjesta. Uslijedilo je natjecanje Island Dance Competition na domaćem terenu u dvorani u Bogovićima, 8. i 9. lipnja. Od prijavljenih sedam koreografija, djevojke su osvojile dva prva mjesta, jedno drugo i jedno treće mjesto u svojim na-tjecateljskim kategorijama. Potrebno je istaknuti da je upravo za ovo osvojeno treće mjesto u kategoriji „modern”, koreografiju pripremila članica Ritmičke sekcije Laura Kraljić.

Kulturno-umjetnička udruga Dubašnica

Folklorna sekcija je najzaposlenijaFolklorna sekcija s početkom turističke sezone naša je

„najzaposlenija” sekcija. Međutim, prije početka turističke sezo-ne članovi Folklorne sekcije, zajedno sa sopcima, odlučili su se okušati i u adrenalinskim sportovima. Oni su 26. travnja otpu-tovali u Glavani park pokraj Barbana u Istri i iskušali svoju hra-brost na stazama iznad zemlje 2, 6, pa čak i 10 metara, 11-me-tarskoj ljuljačci i zip lineu. Neki su bili dovoljno hrabri, a neki su se osjećali hrabrima neovisno o godinama. Uglavnom, smije-ha nije nedostajalo te smo jedan dan uskršnjih praznika proveli u zabavi i veselju. Tijekom mjeseca travnja i svibnja jednom tjedno dubašljanski tanac predstavljali su gostima hotela Malin

i Blue waves. Uveličali su i slavlje Sense te proslavu obilježavanja 100 godina župe u Sv. Vidu.

U Baški je održan 65. Festival folklora otoka Krka na ko-jem su se u dvodnevnom programu, 8. i 9. lipnja, okupili pred-stavnici svih otočnih folklornih skupina. U subotu, prvog dana Festivala, nastupila je starija folklorna skupina (srednjoškolci), a u nedjelju mlađa (polaznici osnovne škole). Između dva tan-ca, u subotu su dubašljanski kanat s pjesmom Napisat ću jime tvoje zakantali po staru Vera Butković, Marija Cerović i Ivan Šabalja.

Mješoviti zbor je u Župi sv. Nikole u Barbanu, 31. ožujka, sudjelovao u misnom slavlju „kantajuć mašu” na starom crkve-noslavenskom jeziku. Nakon misnog slavlja župljanima Barba-na predstavila se i najstarija folklorna skupina dubašljanskim tancom i sopnjom naših sopela. Nakon toga nastavilo se s dru-ženjem u njihovoj vjeronaučnoj dvorani uz pjesme kvarnerskog i istarskog izričaja. Dio članova zbora uveličao je slavlje Antonje u Sv. Antonu, a očekuju ih nastupi u povodu obilježavanja Poli-narove i Magdalenjine.

Završna priredbaNajaktivnija sekcija bila je naša Kreativna radionica. Na-

kon uskršnjih aktivnosti, izrađivali su radove, a cilj im je bio ko-

■ Najmlađe članice Ritmičke sekcije na natjecanju u Tower centru Rijeka

■ Posjet Glavani parku

■ Nastup mlađe skupine na Festivalu folklora otoka Krka

NAŠI ZVONI ■ 13

VIJESTI

ristiti otpadni materijal u likovnom izražavanju. Koristili su plastične boce, papirnate role, drvene kašetice i napravili zani-mljive radove na temu proljeća i ljeta. Voditeljica je s djecom posjetila Konjički klub u Njivicama. Za oproštaj od ove radne godine, zajedno s roditeljima posjetili su adrenalinski park u Crikvenici. Svoj rad predstavili su na završnoj priredbi Kultur-no-umjetničke udruge Dubašnica, 2. lipnja, na trgu u Malin-skoj, kada su s dječjim likovnim radovima ukrasili pozornicu. Osim likovnog stvaralaštva, djeca iz Kreativne radionice poka-zala su da vole pjevati i plesati.

Završnu priredbu Kulturno-umjetničke udruge svojim na-stupom otvorila je najmlađa folklorna skupina sa svojim naj-mlađim članovima koji su se ove školske godine tek upisali u Folklornu sekciju te im je ovo bio istodobno prvi javni nastup. Izmjenjivali su se zatim na pozornici članovi Kreativne radioni-ce i polaznice Ritmičke sekcije. Kroz program nas je vodila uči-teljica Ivona Dundović-Ljutić. Iako je kiša prekinula našu pri-redbu, zahvaljujući snalažljivosti i domišljatosti voditelja Udruge i njezinih volontera, priredbu smo na radost djece, koja

Održana je Skupština Kulturno-umjetničke udruge Dubašnica

Izborna Skupština Kulturno-umjetničke udruge Du-bašnica održana je 13. svibnja u prostorijama Općine Malinska-Dubašnica. Nakon izbora radnih tijela, iza-

brani su novi čelnici: predsjednica Udruge Doris Šabalja, dopredsjednica Daniela Štefanić, tajnica Ljubica Depope i likvidatorica Udruge Olivera Bogović.

Voditeljice Folklorne sekcije iznijele su problem rad-ne discipline na probama, neozbiljnost pojedinih članova prigodom dolaska na zakazane nastupe te neodgovorno ponašanje roditelja. Zatražile su zamjenu na mjestu vodi-telja Folklorne sekcije početkom sljedeće školske godine.

D. Š. ■

su svoj trud i rad tijekom protekle školske godine htjela pred-staviti svojim roditeljima i bližnjima, priveli kraju u zgradi Op-ćine Malinska-Dubašnica. Kao gosti i glazbena pratnja nastu-pili su glazbenici Danijel Kuhar i Vilibald Kovač te im ovim putem zahvaljujemo i nadamo se daljnjoj suradnji.

Svim voditeljima naših sekcija, roditeljima i donatorima hvala na trudu, podršci i potpori, uz želju da vam ljeto bude ve-selo, raspjevano i rasplesano kao i naše sekcije.

Lj. BULJAT i D. ŠABALJA ■

■ Djeca Kreativne radionice u adrenalinskom parku u Crikvenici

■ Nastup zbora u crkvi sv. Nikole u Barbanu

■ Neki od radova Kreativne radionice

VIJESTI

NAŠI ZVONI ■ 14

Putovima pape Franje

Hodočašće u Skoplje

Početkom mjeseca svibnja vjernici Župe sv. Apolinara iz Bogovića i nekolicina župljana susjednih župa hodočastili su u Sjevernu Makedoniju, točnije u Skoplje, kako bi su-

djelovali na misi koju je predvodio papa Franjo na Trgu Make-donija, u sklopu programa svojega apostolskog pohoda toj drža-vi.

Povod za susret s papom Franjom potekao je od župnika katoličke crkve Uzvišenja svetog Križa iz Niša, vlč. Marka Tro-šta, koji se prošle godine oduševio pjevanjem crkvenog zbora naše Župe prigodom boravka u našoj sredini. Saznavši za po-hod pape Franje Republici Sjevernoj Makedoniji, pozvao je naš zbor da zajedno s makedonskim horom pjeva staroslavenske pjesme tijekom euharistijskog slavlja na Trgu Makedonija. Ta-kav jedinstveni događaj i organizaciju puta predvodio je župnik Župe sv. Apolinara, vlč. Marin Dašek, koji je za 50 župljana or-ganizirao smještaj u hotelu Ideo Lux u Nišu i trodnevni pro-gram, od 6. do 8. svibnja.

U pratnji vlč. Marina Dašeka, vlč. Marinka Barbiša i op-ćinskog načelnika Roberta Antona Kraljića, u rane jutarnje sate, uz molitvu smo krenuli iz Malinske prema Nišu. Autobus je is-punilo skladno višeglasno pjevanje crkvenog zbora i članova Kulturno-umjetničke udruge Dubašnica, kojemu su se pridru-žili i hodočasnici.

Oko 17 sati stigli smo u Niš gdje nas je velikodušno doče-kao vlč. Trošt, pokazao nam crkvu Uzvišenja svetog Križa, bo-gato ugostio, te organizirao obilazak Niša s vodičem, nakon čega smo prisustvovali sv. misi. Župa u Nišu prostorno je velika, zauzima gotovo čitavu južnu Srbiju – od Aleksinca do granica sa Sjevernom Makedonijom, Kosovom i Bugarskom. Broji oko 700 vjernika raspršenih na ovom velikom području.

Sljedeći smo dan, oko tri sata ujutro, krenuli put Skoplja kako bismo do 6 sati prešli makedonsku granicu i ušli u Sko-plje, koje se u 7 sati zatvorilo zbog euharistijskog slavlja. Papa Franjo je u jutarnjim satima doputovao zrakoplovom iz Sofije u Skoplje, glavni grad Sjeverne Makedonije, drugo odredište svo-jega 28. apostolskog putovanja. Geslo Papina pohoda Makedo-niji je „Ne boj se, malo stado” u kojemu se krije činjenica brojča-no male zajednice katoličkih vjernika u toj zemlji (oko jedan posto), ali i trajno pouzdanje u Božju ljubav.

Euharistijsko je slavlje započelo u 11 sati na Trgu Make-donija, gdje smo uz hodočasnike iz susjednih krajeva i zemalja imali priliku slušati staroslavenske pjesme makedonskog hora kojemu su se pridružili članovi crkvenog zbora naše Župe i Kulturno-umjetničke udruge Dubašnica.

Nakon mise dan smo iskoristili za razgledavanje grada uz stručnog vodiča, čuli o povijesti i znamenitostima Skoplja, osobi-to o Majci Tereziji, u čiju je čast kao rođenoj Skopljanki, sagra-đen Memorijalni centar, te se puni doživljaja vratili u hotel u Niš.

Posljednji smo dan krenuli iz Niša prema Beogradu gdje smo se zaustavili na objedu, imali audijenciju kod beogradskog nadbiskupa Stanislava Hočevara, prošetali kroz glavnu Knez Mihailovu ulicu do Kalemegdana. Posjetili smo i drugu najveću pravoslavnu crkvu u Europi, hram sv. Save, te nakon toga nasta-vili put prema kući.

Na putovanju se osjetila posebna Božja prisutnost i blago-slov Svetog Oca. Uz molitvu i crkveno zajedništvo koje nam je pružilo ovo hodočašće, te vrijednu priliku susreta s makedon-skim krajem, narodom i kulturom, vratili smo se bogatiji za izvanredno iskustvo.

I. D. ■

■ Hodočasnici na Trgu Makedonija u Skoplju

NAŠI ZVONI ■ 15

VIJESTI

Predstavljena je knjiga „Legenda o Mariji Magdaleni iz glagoljskoga Žgombićeva zbornika”

U Zagrebu

Odjel za hrvatsko glagoljaštvo Mati-ce hrvatske i Društvo prijatelja glagoljice su 14. prosinca 2018. u

velikoj dvorani Matice hrvatske u Zagrebu svečano predstavili knjigu „Legenda o Ma-riji Magdaleni iz glagoljskoga Žgombićeva zbornika”.

Zbornik je nastao u 16. st. u Mošćenica-ma (Istra), a 1882. godine ga je u Samostanu sv. Marije Magdalene u Portu pronašao Ivan Milčetić (1853. – 1921.) povjesničar umjet-nosti, filolog, folklorist i dijalektolog rodom iz Dubašnice. On je Zbornik nazvao po Ben-ku Žgombiću, tadašnjem gvardijanu franje-vačkoga Samostana u Portu koji mu je ovaj Zbornik i darovao. Danas se Zbornik čuva u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu.

Knjigu „Legenda o Mariji Magdaleni” pripremila je akademkinja Anica Nazor, fi-lologinja i paleokroatistica, jedna od naj-značajnijih istraživača hrvatskoga glagoljaš-tva. Tekstovi su iz spomenutoga glagoljičnog Žgombićeva zbornika, značajnog izvora za istraživanje hrvatske srednjovje-kovne književnosti i jezika. U knjizi su u cjelini objavljeni faksi-mili stranica legende o Mariji Magdaleni koje je u latinicu transkribirala akademkinja Anica Nazor.

Legendu je oslikala slikarica Vjera Reiser koja se u našoj sredini već predstavila izložbom u Samostanu sv. Marije Mag-dalene u Portu na Magdalenjino 2014. godine. I tada je došao do izražaja njezin omiljeni motiv: pri-zori iz života po-znate biblijske „gr-ješnice, pokajnice i pokornice” Marije Magalene.

Knjigu je ure-dio Zlatko Reber-njak u sklopu knjiž-nog niza „Riječju i slikom”. Izdali su je 2016. godine ITG d. o. o. za izdavačku i grafičku djelatnost iz Zagreba i Privatna umjet nička gimnazi-ja s pravom javnosti iz Zagreba.

Predstavljanje knjige „Legenda o Mariji Magdaleni iz gla-goljskoga Žgombićeva zbornika” vodila je prof. dr. sc. Slavica Do-dig, članica rukovodstva Odjela za hrvatsko glagoljaštvo Matice hrvatske, koja je ujedno i predstavila Mariju Magdalenu kao bi-blijski lik. U ime suorganizatora Društva prijatelja glagoljice iz Zagreba nazočne je pozdravio njegov predsjednik prof. dr. sc. Darko Žubrinić. Pročelnica Odjela za hrvatsko glagoljaštvo Matice hrvatske Biserka Draganić dojmljivo je pročitala ulo-mak iz „Legende o Mariji Magdaleni”.

Knjigu „Legenda o Mariji Magdaleni iz glagoljskoga Žgom-bićeva zbornika” predstavili su prof. dr. sc. Mateo Žagar s Odsje-ka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i dr. sc. Vesna Badurina Stipčević iz Staroslavenskog instituta. O svom radu na knjizi govorila je akademkinja Anica Nazor, a li-kovni aspekt knjige predstavio je likovni kritičar Stanko Špolja-rić. O nadahnuću legendom govorila je slikarica Vjera Reiser čiji je gost bio pjesnik Enes Kišević koji je ovom prigodom pro-čitao svoju pjesmu posvećenu našem velikom istraživaču glago-ljice akademiku Branku Fučiću.

Početak i kraj ove svečanosti uljepšali su mezzosopranisti-ca Kristina Repar i pijanist Dubravko Ćepulić Polgar skladba-ma F. Schuberta i V. Novaka.

Dunja MAJNARIĆ-RADOŠEVIĆ ■

■ Karakteristična duplerica knjige: lijevo je glagoljični tekst Žgombićeva zbornika, a desno njegova transkripcija na latinicu.

NAŠI ZVONI ■ 16

VIJESTI

U Krku je predstavljena knjiga Alana Žica Tako su govorili Dalmatinci i Boduli – Burbur se vraća kući

U Malinskoj je održano 3. Međunarodno natjecanje u plesu

Početkom mjeseca lipnja, kod Scena zidine, predstavljena je druga knjiga Tako su govorili Dalmatinci i Boduli – Burbur se vraća kući autora, Alana Žica, o Krčaninu Antoniju Udini

Burburu, zadnjem govorniku veljotskog (dalmatskog) jezika koji se govorio na ovim područjima prije nego što je hrvatski jezik, odnosno kod nas čakavsko narječje postalo prevladavajuće.

Osim autora Alana Žica, riječkog novinara i turističkog vodiča, na predstavljanju su sudjelovali Maja Parentić, ravnate-ljica Centra za kulturu Grada Krka (nakladnika knjige), te Kri-stjan Šinkec, slovenski lingvist. Knjigu je sufinancirala, među ostalima, i Općina Malinska-Dubašnica.

Burbur je stekao slavu izvan naših granica, koriste ga kao primjer kako bi trebalo voditi brigu o jeziku ili dijalektu da ne izumre, pa je poznat u nekim pokrajinama Španjolske (napose Galicije), te u zemljama Južne Amerike. U vrlo zanimljivoj ra-spravi pred tridesetak okupljenih, spomenuti trio, osobito Šin-kec i Žic (jer je Maja Parentić bila u ulozi moderatorice), ra-spravljao je o veljotskom i dalmatskom jeziku i o teorijama podrijetla tog jezika za koji se točno zna datum i godina kad je izumro. Dogodilo se to nakon tragične smrti Antonija Udine Burbura koji je 10. srpnja 1898. godine poginuo prilikom ek-splozije mine korištene za građevinske radove na području Kimpi u blizini grada Krka. Taj se datum računa za dan „smrti” ovog jezika.

Glazbeni dio predstavljanja obogatio je zbor Lavanda iz Novigrada pod ravnanjem Branislava Ostojića koji je čak izveo pjesmu na veljotskom pod nazivom In kol munćal (Na tom brije-gu). Na kraju programa, na nagovor Alana Žica, obratila se jed-na od čuvarica bašćanske cakavice, Romina Fantov, koja je objasnila kako se u Baški bore za očuvanjem njihova dijalekta pomoću dijalektnih radionica u organizaciji KUD-a Šoto iz Baške. Ivan DERMIČEK ■

■ Sudionici predstavljanja: Alan Žic, Maja Parentić i Kristjan Šinkec (Snimio Milovan KIRINČIĆ)

Od 7. do 9. lipnja

NAŠI ZVONI ■ 17

VIJESTI

Malinska je tri dana, od 7. do 9. lipnja, bila plesno središte u Hrvatskoj zahvaljujući 3. Međunarodnom natjecanju u plesu – Island Dance Competition – Summer Editionu, na kojem je plesalo dvije tisuće plesa-

ča iz Hrvatske i susjednih zemalja. Iz godine u godinu rastemo organizacijski i naš trud prepoznaje veliki broj klubova koji su se prijavili i sudjelovali na ovom natjecanju. Osim plesnih radionica organiziranih za natjecatelje prvoga dana, i seminara za polaganje ispita za nove suce WADF Federacije, plesalo se puna dva dana. U regularnim dijelovima nakon svake plesne i dobne kategorije proglašeni su najbolji.

U gala večeri – best of the best, bilo je 20 točaka raznih kategorija koje su se ponovno morale predstaviti žiriju sastavljenom od pet sudaca.

Kozmetički salon Linda iz Malinske darovao je tri bogate nagrade za naše natjecateljice – Seniorke 2, koje još uvijek plešu u godinama kad već plešu i njiho-va djeca. Trudimo se biti još bolji i time pridonijeti našim radom lokalnoj zajedni-ci za povećanje dolazaka gostiju u predsezoni. Da smo na tragu tome, dokazuje veliki broj iznajmljivača koji su nam zahvalili jer su kod njih boravili plesači.

Ove smo godine ušli u WADF Svjetsku federaciju te u CID Internacio-nalno plesno vijeće koje je zaštićeno UNESCO-m. Kandidiramo se i za WADF Svjetski kup 2020.

Nemamo vremena za odmor, započeli smo s pripremama za sljedeći pro-jekt, 2. i 3. studenog – 6rd Island Dance Competition – Winter Edition.

Želimo zahvaliti Općini Malinska-Dubašnica i Turističkoj zajednici op-ćine Malinska-Dubašnica koji su nam dali podršku i prepoznali naš dugogo-dišnji rad. Nadam se da ćemo za buduće projekte dobiti još veću potporu.

Mira GRUBINA ■

Sabina Barbiš predstavila Malinsku u sklopu programa Tandem Cultural Capitals

T andem  Cultural Capitals  je pro-gram suradnje koji povezuje eu-ropske djelatnike iz područja kul-

ture, nudeći im platformu za umrežavanje na zajedničkim projektima, pružanjem stručne i financijske pomoći. Namijenjen je djelatnicima u kulturi i njihovim organi-zacijama koje se nalaze u sedam bivših ili budućih gradova s titulom Europske prije-stolnice kulture. Sudionici jednog grada EPK istražuju i razvijaju suradnju sa sudi-onicima iz drugog grada EPK te na taj na-čin zajedničkim trudom vlastitom gradu dodaju europsku dimenziju.

Arhitektica Sabina Barbiš, predstav-nica Malinske u okviru EPK Rijeka 2020., sudjelovala je na prvoj konferenciji u Rijeci od 11. do 13. lipnja te stvorila Tandem s gradom Kaunas (Litva). Tije-kom rujna posjetit će svoje partnere u Litvi, potom će oni posjetiti Malinsku, a u studenom će se svi predstavnici sedam gradova ponovno susresti u Leeuwardenu, u Nizozemskoj.

M. K. ■

■ Sudionici prve konferencije, održane u Rijeci od 11. do 13. lipnja

NAŠI ZVONI ■ 18

VIJESTI

Podignuti svijest o važnosti zdrave prehrane i načina života

Vikend dobrog piva i zabave2. Malinska Beer fest

Kraj mjeseca lipnja obilježilo je drugo izdanje manifestacije Malinska Beer fest. Riječ je o manifestaciji koja se drugu godinu zaredom

održava na trgu u Malinskoj u suorganizaciji s prvim malinskarskim pubom – King’s Caffeom. S obzirom na to da je manifestacija prethodne godine dobila po-zitivne kritike posjetitelja, ove je godine festival pro-duljen na dva dana. Također, cijela je organizacija znatno unaprijeđena, što se osjetilo i u broju posjeti-telja. Uz šest pivovara i više od 15 vrsta craft piva, te uživajući u originalnoj gastronomskoj ponudi, posje-titelji su imali prilike zaigrati i neku od pivskih igara.

Izabrani izvođači raznih stilova glazbe pobrinuli su se za dobru atmosferu ove dvodnevne „fešte od piva”.

Da se uvijek isplati promovirati izvorno i lokal-no, ukazuje i spoznaja da su sve zalihe Apolinara, pr-voga malinskarskog piva, rasprodane već na početku druge večeri.

S obzirom na veliki potencijal rasta ove manifesta-cije, postoji mogućnost da se dogodine uključe i ostali gospodarski subjekti radi širenja ove vesele gastronom-ske priče, koja zasigurno može pridonijeti povećanju broja noćenja početkom glavne turističke sezone.

D. MANZONI ■

U Malinskoj je održan 25. svibnja Food Revolution Day 2019 – Kongres zdravlja

■ Ovogodišnji Malinska Beer fest bio je odlično posjećen.

Malinska je 25. svibnja bila domaćin Kongresa zdravlja – Food Fevolution Daya, kojem je cilj podizati svijest o važnosti zdrave prehrane i načina života. Aktivnosti

su se odvijale u Velikoj vijećnici Općine i na glavnom trgu. U Velikoj vijećnici su poznati nutricionisti, sportaši i psi-

holozi održali 11 predavanja na tu temu. Istodobno je na glav-nom malinskarskom trgu održan Healty Street Food Festival ko-jom prigodom su otočni ugostitelji pripremali krčku tjesteninu, mediteraneo burger od tune ili sabljarke, veganski burger, falafel salatu, salatu s mesnim okruglicama, tortilje s piletinom i mo-trom, sirove torte i kolače, krčki veganski sladoled bez šećera i glutena, osvježavajuće voćne sokove i ostale poslastice.

Na trgu je održan i Sajam zdrave hrane te prezentacija vježbi sportskih klubova i fitnes trenera, mjerenje tlaka, šećera u krvi, postotka masti i mišića u tijelu. Taj su zadatak obavili dje- ■ Salata s goveđim okruglicama i tortilje s piletinom i motrom

■ Snimio Andrej HROMIN

NAŠI ZVONI ■ 19

VIJESTI

Yasna Skorup Krneta – Histria poeticaGotovo mjesec dana trajala je u Galeriji sv. Nikole u

Malinskoj izložba Yasne Skorup Krneta, čiji je naziv bio Sanjive misli – Histria poetica. Poznata i

cijenjena hrvatska umjetnica iz Opatije, uspješno je ostva-rila brojne razine svojega likovnog stvaranja. Sve je nedav-no okrunila velikim retrospektivnim izložbama u riječkim galerijama Kortil i Juraj Klović, u prigodi 50. obljetnice stvaranja.

Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje su joj profesori bili Parać, Peić, Hegedušić, Kulmer… Njezin višegodišnji intelektualni i umjetnički angažman obuhvaća slikarstvo, asemblaže, instalacije, objekte, razne umjetničke projekte. Dugo je živjela u Švi-carskoj, dugo u osami istarskoj, u nekoj vrsti meditativne izolacije. Tijekom boravka u Istri, približila se sebi, počela je tražiti svoj preokret i stvorila je jedinstvene istarske ci-kluse. Uspjela je donijeti nebo i zemljanu prašinu koja oku Anteja daje uvijek novu snagu. Njezin jasan i sređen crtež te određenost izričaja stoje pred brojnim slikarskim suvre-menicima kao posebna emocija. Stvara neobične vizije s posebnim sluhom za sintezu. Prikazuje snovitu Istru kao sanjivu ženu, s imaginarnim kućama, viticama loze, sim-bolima Istre... Bojom donosi svježinu nevinog, neoskvr-njenog prostora. Njezin zlaćani zemljani poetizam djeluje kao čežnja za izgubljenim djetinjstvom, predstavljeno dječjim instinktom i deskriptivnom punoćom.

Malinskari i gosti izvanredno su prihvatili ovu veliku izložbu što je potvrdila brojnost posjetitelja u Galeriji.

M. ŽIC ■

Izložba sezone 2019. u Galeriji sv. Nikole

■ Izložene slike Yasne Skorup Krneta u Galeriji sv. Nikole

latnici Doma zdravlja Primorsko-goranske županije i Međuna-rodne udruge studenata medicine. U večernjim satima posjeti-telji su plesali uz Dellboys bend.

Food Revolution Day 2019 – Kongres zdravlja, omogućili su: Udruga Termen, Turistička zajednica općine Malinska-Du-bašnica, Općina Malinska-Dubašnica, Dom zdravlja Primor-sko-goranske županije, Međunarodna udruga studenata medi-cine, Gelati d’Oro, Enzita.hr, Tvornica zdrave hrane, Veli’s, Uberi ovo, Frajona, Taxi Barbiš, Arriva, King’s Caffe, Bistro Bukarica, Mariolina, Kavana Beleca te medijski pokrovitelji Radio Otok Krk i Portal Otok Krk.

Udruga Termen, u sklopu koje Sabina Barbiš organizira ovaj događaj, uključena je u programski pravac 27 susjedstava, RI2020 – Europska prijestolnica kulture, te je Food Revolution Otok Krk time postao dio službenog programa EPK Rijeka 2020. 

Pozivamo sve zainteresirane ugostitelje, sportaše, proizvo-đače zdrave hrane te stručnjake nutricionizma, medicine i psi-hologije da nam se jave ukoliko se žele pridružiti programu Eu-ropske prijestolnice kulture od 21. do 24. svibnja 2020. u sklopu Food Revolution Daya – Kongresa zdravlja 2020.

(Pratite nas na Facebooku: facebook.com/FoodRevolutionOtokKrk)

Sabina BARBIŠ ■

■ Sportaši Karate kluba Krk

■ Laura Ljubić i Katarina Spicijarić, volonterke štanda tvrtke Veli’s

■ Snimio Antonio BARJAKTARIĆ

■ Snimio Petar TRINAJSTIĆ

NAŠI ZVONI ■ 20

PROŠLOST

Čovjek divna razboraSrednjovjekovna Legenda aurea i sv. Apolinar

U priručniku Red mise i vlastita slavlja Krčke biskupije (2006.) koje je priredio mons. Ivan Milovčić, a uvode u slavlja napisao mons. Franjo Velčić, o sv. Apolinaru

piše: „Sv. Apolinar bio je prvi biskup Ravenne. Živio je sredi-nom II. stoljeća. Sv. Petar Krizolog (425. – 451.), i on ravenski biskup, donosi podatak da je Apolinar kao prvi biskup Rave-nne dugo djelovao u svojoj Crkvi, trpeći za nju duge i učestale nevolje. Premda nije umro nasilnom smrću, ipak je njegova smrt posljedica rana zadobivenih na mučenju te ga stoga sma-tra pravim mučenikom, štoviše, jedinim pravim mučenikom ravenske Crkve. Također spominje da je njegovo tijelo sahra-njeno među njegovim vjernicima, tj. u crkvi u kojoj se oku-pljaju. Prema jednoj Passio sancti Apollinaris, Apolinar je bio iz Antiohije, a sv. Petar ga je poslao propovijedati u Ravennu. Iz Ravenne je protjeran, a pri povratku je opet mučen i umire od ranjavanja 23. srpnja. Stara crkva sv. Apolinara u Dubašnici (sada na starom groblju) ima svoje početke u XII. stoljeću, ali je zbog nezdravog zraka napuštena, a štovanje je preneseno u novu župnu crkvu u Bogovićima.”

Legende i čudesa o sv. Apolinaru kazuju kako pomoću sv. križa ozdravljuje slijepca, istjeruje zlo iz opsjednutih te oživ-ljava kćer jednoga rimskog časnika i dr. Kada je bio zatočen u tamnici, hranu mu je donosio anđeo, a vjera mu je bila toliko jaka da se jednom prilikom kad je morao ući u poganski Apo-lonov hram prinijeti žrtvu, hram odjednom sam od sebe uru-šio.

Jak u krepostima U glasovitoj srednjovjekovnoj zbirci hagiografskih tek-

stova Legenda aurea („Zlatna legenda”) ili Legenda sanctorum („Legenda svetaca”), nazivana također Lombardica historia („Lombardska povijest”) nalaze se životopis i čuda sv. Apoli-nara. Ta je zbirka – ili štiva o svecima – pisana na latinskom jeziku između 1252. i 1265. godine, a skupio ju je i priredio na temelju starijih tekstova talijanski hagiograf, dominikanac Ja-kov Varaginski ili Voraginski, rođen u Genovi oko 1228., gdje je i preminuo 1298. godine. Bio je dominikanski provincijal Lombardije i nadbiskup Genove, a u 19. je stoljeću proglašen blaženim. Zlatna legenda bila je jedna od najčitanijih knjiga u srednjem vijeku i prevođena na mnoge europske jezike.

Ovdje u hrvatskom prijevodu fra Stjepana Pavića donosi-mo dio „O svetome Apolinaru” iz hrvatskog izdanja knjige: J. de Voragine, Zlatna legenda ili štiva o svecima, sv. II., Demetra, Zagreb, 2015., str. 31-33.

Tu se prvo tumači da je „Apolinar dobio ime po riječi pollens, što znači jak, i ares, što znači krepost, što hoće reći: jak u krepostima. Ili mu ime dolazi od apollo, što znači divan, i naris, što znači razbor, dakle čovjek divna razbora. Ili pak od a, što znači bez, zatim polluo, što znači prljati, i ares, to će reći: krepo-stan bez mrlje mana.”

Nakon toga slijedi opsežan opis čuda sv. Apolinara: Apolinara, svoga učenika, apostol Pavao je poslao u Ravenu,

gdje ozdravi tribunovu ženu, pa krsti nju s mužem i njihovom kućom. To bi javljeno sucu, koji Apolinara odmah dozva k sebi, pa ga odvedoše u Jupiterov hram da prinese žrtvu. Kad reče pogan-skim svećenicima kako je bolje da se zlato i srebro prineseno kumi-rima (kipovima koji se štuju kao božanstvo, tj. idolima, op. T. G.) razdijeli siromasima nego da ovako visi pred nečistim dusi-ma, odmah ga uhitiše, išibaše i ostaviše polumrtva, ali ga učenici uzeše te se šest mjeseci oporavljao u kući neke udovice. Odane dođe u grad Classe da ozdravi nekog plemića njemaka (= nijem čovjek, mutavac, op. T. G.). Kad uđe u kuću, jedna djevojka opsjednuta od nečistoga duha povika govoreći: „Odlazi odavde, slugo Božji! Učinit ću da te sputanih nogu izbace iz grada.” Apolinar ukori ne-čista duha i istjera ga iz nje. Kad je nad njemakom zazvao ime Gospodnje i on ozdravi, uzvjerova više od petsto ljudi. Pogani ga išibaše i zabraniše mu da spominje Isusa, no on ležeći na tlu vika-še da je Isus pravi Bog. Onda mu narediše da bosonog stoji na tr-nju, ali kad je i dalje vrlo postojano navješćivao Krista, izbaciše ga iz grada. U to je vrijeme patricij Ruf, vojni zapovjednik Ra-vene, imao bolesnu kćer pa pozva Apolinara da je ozdravi, no ona umrije čim je on ušao u kuću. Ruf mu reče: „Kamo sreće da nisi ušao u moju kuću! Jer veliki su se bogovi rasrdili i nisu htjeli ozdraviti moju kćer. A što bi joj ti mogao učiniti?” Apolinar će mu: „Ne boj se, samo mi se zakuni kako djevojci, ako ozdravi, nećeš braniti da slijedi svoga Stvoritelja.” Otac se zakle.

Veoma časni biskupKad se Apolinar pomoli, djevojka ustade pa ispovijedajući Kri-

stovo ime s majkom i velikim mnoštvom primi krštenje i ostade dje-vica. Kad to ču, car napisa upravitelju grada ili da Apolinara natje-ra da žrtvuje ili da ga pošalje u progonstvo. Kako nije htio prinijeti žrtvu, upravitelj naredi da ga išibaju i rastegnu na konja pa muče. A kad je najpostojanije navješćivao Gospodina, zapovjedi da mu svježe rane polijevaju kipućom vodom; u takvu ga je stanju kanio poslati u progonstvo, okovavši ga u teške lance. Gledajući toliku ne-milosrdnost, kršćani se raspališe protiv pogana i nasrnuše na njih te ubiše više od dvjesto njihovih ljudi. Kad to vidje, upravitelj se sakri, a Apolinara baci u veoma tijesnu tamnicu, potom ga okovana ukrca na lađu i s još trojicom klerika njegovih sljedbenika, posla u progon-stvo. Samo s dvojicom klerika i dvojicom vojnika u oluji umače opa-snosti, pa te vojnike krsti. Kad se potom vrati u Ravenu, pogani ga uhvatiše i odvedoše u Apolonov hram; ugledavši kip toga božanstva, prokle ga i on se odmah sruši. Vidjevši to, svećenici ga odvedoše sun-cu Tauru; kad mu ozdravi slijepa sina, taj sudac uzvjerova i četiri ga godine zadrža kao gosta na svome imanju. A kad ga poslije sve-ćenici tužiše Vespazijanu, car zapovjedi da tko god uvrijedi bogove „ima ili dati zadovoljštinu ili biti protjeran iz grada; ne priliči da mi osvećujemo bogove, nego se oni sami mogu osvetiti svojim nepri-jateljima ako se srde”. Kad ne htjede žrtvovati, patricij ga Demo-

NAŠI ZVONI ■ 21

PROŠLOST

Kako je izgledala stara crkva sv. Mihovila arkanđela u Miholjicama?

sten predade satniku kršćaninu; na njegovu molbu Apolinar ode u četvrt gubavaca da se zbog bijesa pogana ondje sakrije, no pogani su ga našli i nasmrt istukli. Ondje je još sedam dana živio i tješio uče-nike; potom predade duh, a kršćani ga uz počasti ondje pokopaše, u vrijeme cara Vespazijana, koji poče vladati oko godine Gospodnje sedamdesete...

Najzad, na kraju teksta o sv. Apolinaru iz Zlatne legende navode se riječi sv. Ambrozija (337./339. – 397.), milanskoga biskupa, koji Apolinara naziva mučenikom i „veoma časnim

biskupom”. Posebno ističe da je često „bio bičevan i šiban i nevjernici su njegovo već staračko tijelo izlagali strašnim mu-kama. No da se vjernici ne bi bojali zbog njegovih muka, sna-gom imena Isusa Krista nakon muka je činio čuda dostojna apostola: uskrisio je mrtvu djevojku, jasan vid vratio slijepima, njemaku je vratio moć govora, opsjednutu je djevojku oslobo-dio od đavla, ozdravio gubavca, ozdravio jednom kužnom bo-lesniku tijelo koje se raspadalo i razorio kip kumira skupa s hramom”.

Tomislav GALOVIĆ ■

Crkva sv. Mihovila arkanđela, koja datira iz kasnoga srednjeg vijeka, bila je središnji sakralni prostor Mi-holjica i okolnih sela/zaselaka, te se prvotno nalazila u

sastavu omišaljske župe kao područna, odnosno kasnije kao kuratna crkva. No, to je selo zbog malaričnosti terena na kome se smjestilo, što je doduše bio slučaj i drugdje po otoku (najbolji je ovom prigodom primjer za usporedbu stara Du-bašnica), u drugoj polovini 19. stoljeća potpuno izumrlo. Sta-novništvo se odselilo na susjedne, prikladnije i za život ugod-nije prostore. A to je u ovom slučaju poglavito bilo selo Sv. Vid koje je imalo svoju staru kapelu sv. Vida. Tako u drugoj polo-vini 19. stoljeća Miholjci na novom području grade novu cr-kvu sv. Mihovila arkanđela u selu Sv. Vid. Tu je crkvu, sagra-đenu 1890. godine, posvetio 15. lipnja 1895. krčki biskup An-drija Marija Šterk. Tako povijesni put od Miholjica do Sv. Vida na najbolji mogući način pamti današnja župna crkva sv. Mihovila arkanđela, koja – iako se nalazi u Sv. Vidu – zadr-žava stari titular svjesno nas podsjećajući na svoje ishodište, pre-ko kapelanije, potom kuracije do konačno župe 1918. godine.

No, kako je prvotno izgledala stara crkva u Miholjicama, tj. njezin tlocrt, vidljivo je na katastarskom planu iz 1821. go-dine, odnosno na tzv. Franciskanskom katastru u kojem je do-nesena izmjera otoka Krka (to je zasebna katastarska općina Miholjice, izvorno: Micoglizze). Taj tlocrt odgovara pisanim podatcima koji su sačuvani o ovoj crkvi u župnom arhivu. Sada je na tome mjestu samo mala grobljanska kapela koja leži na dijelu prostora koji je nekoć bio dio svetišta stare cr-kve. Naime, biskupskim dekretom stara je crkva porušena 1888. godine.

S druge pak strane kapela sv. Vida u Sv. Vidu dokumenti-rana je frankopanskom darovnicom od 5. lipnja 1451. godine. Tada je krčki knez Ivan VII. ml. Frankopan/Frankapan daro-vao kapelu sv. Vida i njezine nekretnine seoskom starješini Le-sičiću. Nažalost, spletom nepovoljnih okolnosti danas ne ras-polažemo izvornikom ove, za lokalnu povijest, važne isprave. Za vrijeme gradnje nove crkve sv. Mihovila u Sv. Vidu upravo je ova kapela služila za bogoslužje cijeloga miholjskog prostora, kao što je svojedobno u Sv. Antonu istoimena crkva obavljala istu funkciju za vrijeme gradnje nove župne crkve sv. Apolinara u Bogovićima.

Tomislav GALOVIĆ ■ ■ Sv. Vid, kapela sv. Vida (označeno križem i zaokruženo)

■ Miholjice, crkva sv. Mihovila ark. (označeno križem)

NAŠI ZVONI ■ 22

NA SJEĆANJE

Dana 25. travnja premi-nuo je Josip Joža Ćuk, vrhunski strijelac i tre-

ner, počasni stanovnik Općine Malinska-Dubašnica. Posljednji ispraćaj održan je 29. travnja na zagrebačkom krematoriju na kojem su se od barba Ćuka opro-stili rodbina, prijatelji, strijelci i streljački djelatnici. Prigodnim riječima zahvalili su mu se pred-stavnici Općine Malinska-Du-bašnica, Hrvatskoga streljačkog saveza i Športskoga streljačkog kluba Dub.

Josip Ćuk rođen je 19. ožujka 1936. godine u Hruševcu, Općina Donja Stubica, u Hrvatskom zagorju. Kao aktivan natjecatelj bio je 23 puta prvak Hrvatske, 17 puta prvak Jugo-slavije u različitim disciplinama, te član reprezentacije Hrvat-ske i Jugoslavije 78 puta. Njegovi rezultati koje je ostvarivao kao strijelac, nedosanjani su san mnogim sportašima. Naslovi i medalje sa svjetskih i europskih prvenstava te Mediteran-skih igara svrstavaju ga među „odabrane” sportaše.

Gotovo polovinu života naš Joža je proživio u Malinskoj. Kada se 1976. godine odlučio odseliti iz Zagreba zajedno sa suprugom Vilmom, mnogi su taj čin gledali sa čuđenjem. Ipak, Joža je imao viziju koju je htio provesti upravo u Malin-skoj. Vrlo brzo je bio prihvaćen u novom okruženju te se

Josip Ćuk (1936. – 2019.)uključio u malinskarske sportske aktivnosti. Već 1978. godine, s još nekolicinom prijatelja, formirao je Streljački klub Dub. Kao i svaki početak, ni ovaj nije bio lak, pogotovo u sredini koja nije poznavala vrhunski sport. A upravo je to barba Ćuk htio stvoriti, vrhunske strijelce i strijelce na „duge staze”.

Nakon nekoliko godina napornog rada, počeli su stizati prvi rezultati. A njih je uistinu, u 40 godina streljaštva u Malin-skoj, bilo jako puno. Pravo je čudo kako je jedno malo mjesto, poput Malinske, dalo veliki broj reprezentativaca bivše i sadaš-nje države, a o sportašima koji su osvajali medalje na državnim natjecanjima da i ne govorimo. Najistaknutiji „plodovi” škole barba Ćuka zasigurno su braća Vignjević, Ivo Malešić, Nelica Kulenović, braća Šakić, Andrej Krstinić, Adriano Pavletić…

Do danas su strijelci Duba nastupali više od 300 puta za reprezentaciju, osvojili svjetske, europske i balkanske medalje, nebrojeno puta bili na pobjedničkim postoljima raznih me-đunarodnih i domaćih natjecanja, sve zahvaljujući jednom čovjeku – Josipu Ćuku, njegovom entuzijazmu, predanosti radu i sportu koji je volio.

Uz veliku potporu svoje Vilme, naše tete Čuče, nije bilo dana da nije pomislio na streljaštvo. Ni najveći problemi nisu mu predstavljali prepreke u ostvarenju sportskog i životnog cilja. Svojom karizmom, ljubavlju i entuzijazmom prema stre-ljaštvu, te činjenicom da je sportu uvijek davao više nego što je primao, Josip Joža Ćuk zadužio je naš klub, hrvatsko stre-ljaštvo, ali i stanovnike Malinske.

Barba Ćuk, hvala na svemu!Strijelci i streljački djelatnici ŠSK Dub ■

Vjenčani, rođeni i umrliOd 30. ožujka do 30. lipnja 2019.

VJENČANI U OPĆINI MALINSKA-DUBAŠNICAEmilija Vrkljan i Zdenko StevanovićKatarina Kopljar i Dragan JakusMilica Jurković i Damir IlijićNikolina Tadić i Aleksandar ŽuvićJasmina Amidžić i Dinko GrgurićDoris Bralić i Toni KomadinaNina Stjepanović i Ran GavrielyAnamarija Rimay i Branislav BjelobabaAnamaria Augustinović i Branislav DevrnjaInes Hrnčiar i Ivica Filipić

ROĐENI (U RIJECI) I UPISANI U MATIČNIM KNJIGAMADavid Tarade, sin Dragane i Matije iz Sv. Vida-MiholjicaManuela Cvelić, kći Antonele i Aleksandra iz MilovčićaMaja Ćaćić, kći Vedrane i Zorana iz Sv. Vida-MiholjicaNea Hajdarević, kći Tajane i Predraga iz Sv. Vida-MiholjicaNiko Žic, sin Tamare i Matije iz VantačićaAnastasija Florence Berto, kći Klare i Joshue iz Malinske

UMRLI NA PODRUČJU OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA I/ILI POKOPANI NA GROBLJIMA U OPĆINI MALINSKA-DUBAŠNICAIvan Žuvić – Malinska – Malinska/Staro grobljeJosef Mayer – Malinska – Austrija*Dragan Vojnović – Milčetići – Glina*Nikola Fanuko –Malinska – Dobrinj*Luka Martinović – Malinska – Malinska/Novo grobljeMihovil Kosić – Malinska – Vrh*Mile Magdić – Sv. Vid-Miholjice – Karlovac*Ivanka Đorđević – Malinska – Niš/Srbija*Makra Szilveszter Jánosne – Vantačići – Peć/Mađarska*Mihovil Radić – Krk – Malinska/Novo grobljeDamir Valentić – Rijeka – Malinska/Novo grobljeAntica Dujmović – Rijeka – Malinska/Staro grobljeVladimir Njavro – Bakar – Malinska/Novo grobljeZlata Krvaica – Zagreb – Malinska/Novo groblje Zita Kunac – Milohnići – Malinska/Novo grobljeSavica Purić – Rijeka – Sv. Vid-Miholjice* osobe preminule u Malinskoj (u domovima za stare i nemoćne, turisti, i sl.) – pokopane izvan Općine Malinska-DubašnicaIzvor: Evidencija Matičnog ureda Malinska i grobne evidencije

NAŠI ZVONI ■ 23

ŠKOLA

Srednjoškolke Ivana Milčetić, Ana Milčetić i Elena Lukić među najboljima u Hrvatskoj

U natjecanju Ponos domovine

Hvala vam, drage naše majkeUčiteljice od 1. do 4. razreda organizirale su 7. svibnja u

predvorju škole priredbu za Majčin dan. Učenici su na poseban način mislili na svoje majke spremajući se za

Majčin dan. U školskom hodniku postavljen je prigodni pano s likovnim radovima. Učenice četvrtoga razreda Nina Šimić i Mi-haela Turk vodile su cijelu priredbu. Sudjelovao je i Mali školski zbor s pjesmom Svaki dan je Majčin dan te pjesmom Zaljubljena čiji su tekst napisale učenice 4. razreda Lucija Bajčić i Lucija Dundović, a glazbu učitelj Glazbene kulture Davor Burlović. Zbor je izveo i pjesmu Mama, hvala ti. Učenici recitatorske grupe uvježbali su recitacije za naše majke. Dramska grupa predstavila nam se izvedbom igrokaza Odlikaši, a plesna skupina je sve na-zočne razveselila taktovima pjesme Ja sam za ples. Literarni ura-dak učenice 5. razreda Sare Cvrtila pročitali su mali recitatori.

Priredbu smo u najveselijem ozračju priveli kraju sa zahval-nošću majkama za bezuvjetnu ljubav. One su uvijek uz nas da

Gimnazijalke Ivana Milčetić, Ana Milčetić i Elena Lukić osma su generacija učenika Srednje škole Hrvatski kralj Zvonimir iz Krka koja pod mentorstvom profeso-

rice Gordije Marijan sudjeluje na natjecanju Ponos domovine. To je srednjoškolsko natjecanje edukativno-sportskog obilježja usmjereno k jačanju domoljublja i afirmaciji pozitivnih društve-nih vrijednosti. Srednjoškolci sudjeluju u provjeri znanja o Do-movinskom ratu, nacionalnoj povijesti, općoj kulturi o Hrvat-skoj, zemljopisu, ekologiji, religiji, moralu i etici te energetskoj učinkovitosti. Sastavni dio projekta je i sportsko natjecanje ko-jim se jača sportski duh i osjećaj zajedništva tročlanih ekipa. Znanje iz povijesti prvo se provjerava u dva kruga putem inter-neta, uporabom sustava Loomen na CARNet programskoj platformi. Nakon toga, najbolji od najboljih stječu pravo formi-rati tročlane ekipe i sudjelovati na međužupanijskim poluzavrš-nicama. Nakon šest regionalnih poluzavršnica, 12 najboljih eki-pa iz Hrvatske sudjeluje na trodnevnoj završnici državne razine natjecanja na Hrvatskom vojnom učilištu „Dr. Franjo Tuđman” u Zagrebu.

Natjecanje se odvija pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva obrane RH, CARNeta, Hrvatskoga olimpijskog odbora te pod visokim pokrovitelj-stvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kita-rović.

Natjecanje Ponos domovine predstavljeno je ove godine u emisiji Hrvatske radiotelevizije „Veterani mira” kao primjer projekta koji promiče znanje i ljubav prema domovini, pozitiv-ne društvene vrijednosti i znanje o Domovinskom ratu među mladima.

Ana, Ivana i Elena nastavile su pobjednički niz uspjeha Srednje škole Hrvatski kralj Zvonimir te su pod imenom ekipe Krčke kneginje sudjelovale na državnoj razini natjecanja na HVU „Dr. Franjo Tuđman” od 4. do 6. travnja. Osvojile su 8. mjesto i plasirale se medu najbolje u Republici Hrvatskoj. Dostojno su predstavile otok Krk, Srednju školu Hrvatski kralj Zvonimir i Primorsko-goransku županiju, a kao prave Duba-šljanke i Općinu Malinska-Dubašnica.

Zahvaljujemo Općini Malinska-Dubašnica i Športskom streljačkom klubu Dub Malinska na ukazanoj podršci.

Gordija MARIJAN ■

nam u nježnosti zagrljaja pruže utjehu i daruju novu radost. Hva-la vam, drage naše majke, za sve!

Jasenka ZNAOR (Snimila Simona ŠAMANIĆ) ■

■ Elena Lukić, Ana Milčetić i Ivana Milčetić

Osnovna škola Malinska-Dubašnica

ŠKOLA

NAŠI ZVONI ■ 24

Ekološka grupa nižih razreda nositelj je projekta Hrast medunacZa naše mlade ekologe i učiteljicu Anu Mariju Šviderski-

Jurinjak ova je školska godina bila iznimno zanimljiva i bogata lijepim ekopričama u kojima su s radošću sudje-

lovali. Ekološka grupa nižih razreda Osnovne škole Malinska-Du-

bašnica nositelj je projekta Hrast medunac – Dub (Quercus pubes-cens), a koordinatorica projekta je učiteljica Ana Marija Švider-ski-Jurinjak, voditeljica Ekološke grupe koju čine vrijedni mali ekolozi: Mara Bogović, Helena Tadejević, Julija Tadejević, Vero-nika Barbiš, Nina Latinović, Erona Bajramaj i Fran Hržić. Učite-ljica Ana Marija osmislila je ovaj projekt, a svoju kreativnost i entuzijazam uspjela je prenijeti na male ekologe koji su odušev-ljeno prihvatili aktivnosti. Projekt otkriva da je hrast medunac (Quercus pubescens) najzastupljenija vrsta hrasta na našim otoci-ma, u Istri i u priobalju. Stoga postoji potreba da ga učenici bolje upoznaju kako bi ga mogli prepoznati i razlikovati od ostalih biljnih vrsta i hrastova na našem području. I naša općina nosi na-ziv Malinska-Dubašnica te svoje ime zahvaljuje upravo lokalnom nazivu za hrast medunac. U prošlosti je taj hrast imao važnu ulo-gu u životu lokalnog stanovništva i nastanku naselja Malinska.

Tijekom provedbe bogatog sadržaja ovoga ekološkog pro-jekta, učenici su doznali o vrsti hrasta – meduncu, njegovo po-vijesno i današnje značenje za lokalno stanovništvo; uočavali su stabla hrasta medunca u okolici škole i promatrali ih tijekom izmjene godišnjih doba; uočavali promjene na njemu te vodili dnevnik promatranja. Opisivali su idealne uvjete za rast me-dunca te štetnike koji ga napadaju; promatrali različite faze u klijanju, nicanju i rastu; posjetili lokalitet najstarijeg medunca u Županiji; izrađivali prigodne suvenire od različitih dijelova me-dunca. Time su značajno pridonijeli očuvanju kulturnog identi-teta Dubašnice i suradnji s lokalnom zajednicom.

U sklopu nagrađenog ekoprojekta polaznici Ekološke gru-pe izrađivali su lijepe, kreativne suvenire od lišća i plodova hra-sta medunca. Kreativnu radionicu osmislila je i vodila učiteljica Ana Marija Šviderski-Jurinjak. Mali ekolozi skupili su suho li-šće i plodove duba te vrijedno prionuli izradi kreativnih deko-racija. Njihove lijepe radove stvorila je njihova dječja mašta i ljepota zlatnih plodova hrasta medunca.

I ove se godine našom školskom kuhinjom širio miris ka-dulje. Ekolozi su nastavili s tradicijom pripreme ukusnoga siru-pa od kadulje. Naravno, prije uživanja u ovom slasnom, osvježa-vajućem mirisnom soku, prethodio je vrijedan rad u radionici koju je osmislila i vodila učiteljica Ana Marija. Mjerili su litre, kilograme i grame, kušali, miješali, dodavali, cijedili,…i pripre-mili litre odličnoga sirupa.

Vrijedni ljubitelji prirode godinu su zaokružili jednim lije-pim projektom – sadnjom mladih stabala murve i mendule oko Kuće dubašljanske baštine u Bogovićima. Mladi ekolozi vrijed-no su prionuli poslu pod budnim okom ekipe iz Komunalnog poduzeća Dubašnica s Tonijem Kraljićem na čelu. Marljivim rukama ekologa, u sadnji voćaka pridružio se i Robert Anton Kraljić, načelnik Općine Malinska-Dubašnica. Murva i men-dula zanimljive su voćke, starinske i pomalo zaboravljene. Zato ideja učiteljice Ane Marije da naše najmlađe upozna upravo s ovim prekrasnim stablima i tako udahne novi život voćkama koje su od davnina rasle u dvorištima kamenih kuća naših sta-rih, zaslužuje velike pohvale.

Alenka ŽUŽIĆ Snimio Toni KRALJIĆ ■

■ Ispod najveceg hrasta medunca

■ Posadili smo murvu i mendulu ispred Kuće dubašljanske baštine u Bogovićima.

NAŠI ZVONI ■ 25

ŠKOLA

Obilježen je Dan škole

Put pod nogeDolaskom toplijih dana sve smo češće izbivali iz škole i

polazili na zaslužene izlete u različite krajeve Lijepe Naše. Prošli smo Istru, Dalmaciju i Hrvatsko zagorje.

Posjetili smo nacionalne parkove i važne spomenike kulture, sa-znali mnogo o bogatoj povijesti naše zemlje i putem uočavali prirodne raznolikosti. Zabavljali smo se i učili te kući stizali puni dojmova i uzbudljivih iskustava. Više od riječi govore sto-tine snimljenih fotografija s naših putovanja.

Simona ŠAMANIĆ ■

Svečano obilježavanje Dana škole ove je godine održano 14. svibnja. Slavlje je započelo u sportskoj dvorani u kojoj su dijelić svojega repertoara pokazale naše vrijedne gimnasti-

čarke, a potom su na teren istrčali nogometaši, učenici 8. a i 8. b razreda. Revijalna utakmica bila je vrlo uzbudljiva te je završila izjednačenim rezultatom, dok su pobjednicima Školske nogo-metne lige, nekoliko dana ranije u finalu, postali učenici 8. a ra-zreda u čijim je redovima bio i najbolji strijelac Denis Latinović.

Kulturno-umjetnički program otvorio je Veliki zbor s izved-bom himne nakon čega su prisutne pozdravili ravnateljica Ne-deljka Turčić i načelnik Robert Anton Kraljić. Kao što su vodite-lji Matija Badurina i Karolina Kraljić istaknuli, priredba je bila u znaku predstavljanja brojnih učeničkih talenata. Zbor se predsta-vio pjesmom Jadranski kraj u kojoj su solističke dionice imale Lu-cija Žužić i Mia Žužić te Marko Gajzler i Jakov Babić. Čast za-tvaranja programa pripala je zboru i pjesmi Ostvari svoje snove u kojoj su solistice bile Lucija Gajzler i Laura Kraljić. Plesne točke izvele su Larisa Džebić i Laura Gauš te najmlađe sudionice pro-grama, Marija Bogović i Lana Bogović, čiju je koreografiju osmi-slila učenica 6. a razreda Tarja Potnar.

Svoje umijeće na klaviru pokazala je Mia Lukić sviraju-ći Etidu  te Mia Žužić sa skladbom Ptica pjevica. Učenice 5. a razreda Nina Bogović, Sara Cvrtila, Lorena Kosić, Gloria Ro-šić, Lucija Žužić i Mia Žužić izvele su recital Moja mat kojim se Sara Cvrtila natjecala na LiDraNu. Svoj autorski rad pred-stavio je i Dominik Mešić koji je izveo recital Krku mome. Uz

■ 4. razredi u Zagrebu

■ 7. razredi u Ninu

■ 3. razredi u Puli

recital koji je napisao i izveo, njegovo je djelo i kratka priča Čo-vjek iz predgrađa koju je Dramska skupina odlučila dramatizirati. Članovi Dramske skupine: Valentina Dujmović, Lucija Gajzler, Laura Gauš, Matija Juroš, Lucija Linardić, Pavla Matković, Dominik Mešić, Tarja Potnar, Iva Staničić, Filip Šplehar, Petra Turčić i Lara Vrgoč maestralno su utjelovili osebujne likove. Marin Cvrtila, Adnan Husić, Patrik Šplehar i Luka Šušnjar svoj su zadatak postavljanja scene odradili vrlo profesionalno.

Uz brojne umjetničke talente naši su učenici ove godine marljivo brusili i svoje znanje te su na brojnim predmetnim na-tjecanjima ostvarili iznimne rezultate. Posebno su istaknuti učenici i mentori koji su na županijskoj razini natjecanja ostva-rili 1., 2. ili 3. mjesto.

Hvala svima onima koji su na bilo koji način sudjelovali u ostvarenju programa.

Simona ŠAMANIĆ ■

Drugo mjesto u Hrvatskoj

Strijelci Duba nastupili su na prvenstvima Županije i države za osnovne škole, predstavljajući Osnovnu školu Malinska-Dubašnica. Nakon osvojenog naslo-

va na Županijskom prvenstvu, Mario Braut, Patrik Šplehar i Kristian Kobrehel nastupili su potkraj svibnja na držav-nom prvenstvu u Zagrebu. U konkurenciji 16 najboljih školskih momčadi Hrvatske strijelci iz Malinske osvojili su izvrsno drugo mjesto, poslije Bjelovara. N. V. ■

Strijelci na prvenstvu osnovnih škola

NAŠI ZVONI ■ 26

ŠKOLA/VRTIĆ

Prvi u sportskim igrama, treći u kvizuU srijedu, 5. lipnja, naši su četvrtaši bili u Malom Lošinju

gdje su sudjelovali na ekonatjecanju, 17. Susretu četvr-taša osnovnih škola četiriju kvarnerskih otoka: Lošinja,

Cresa, Krka i Raba. Kao i svake godine, susret je organiziralo Društvo Naša djeca Mali Lošinj u suradnji s Udrugom Put iz Labina i županijskim aktivom učitelja razredne nastave.

Naše su učenike za natjecanje pripremale učiteljice Anita Čemeljić Karabaić i Iva Spiciarich, a u Malom Lošinju pridru-žile su im se ravnateljica Nedeljka Turčić i pedagoginja Andrea Lukajić. Naša je ekipa osvojila prvo mjesto u sportskim igrama i treće mjesto u kvizu znanja. 

Alenka ŽUŽIĆ ■

Lijepa suradnja s roditeljimaDjeca iz Područnog vrtića Malinska, koja su u godini

pred polazak u školu, posjetila su ovoga proljeća trsat-sku gradinu te potom u Hrvatskom kulturnom domu

na Sušaku pogledali predstavu Čarobnjak iz Oza radi upoznava-nja zavičaja putem legende. Majka M. Frka Milotić vodila je trsatskom gradinom.

U sklopu Tjedna otvorenih vrata, ostvarena je suradnja s roditeljima koji su dolazili čitati djeci u jutarnjim satima. Bili su to J. Klemenčić, I. D. Ljutić, M. F. Milotić, M. Košić i K. Cvelić. U vrtiću je gostovalo kazalište Lutonjica s predstavom Vuk koji je ispao iz knjige.

U svibnju su skupine Leptirići i Medvjedići posjetile Vrb-nik u sklopu projekta Legende našeg kraja. Obišli smo starograd-

Učenici 4. razreda na ekonatjecanju

■ Četvrtaši s učiteljicama u Malom Lošinju

Dječji vrtić Katarina Frankopan, Područni vrtić Malinska

sku jezgru s djecom Dječjeg vrtića Vrbnik i tražili Maliće, vile, Kuginu kuću, Mala vrata i Vela vrata te najužu ulicu na svijetu.

U suradnji s Turističkom zajednicom općine Malinska-Dubašnica u akciji uređenja šetnice, djeca su sadila cvijeće.

Oproštajno druženje djece u godini pred polazak u školu, održano je na ranču Moj prijatelj u Njivicama uz pjesmu, igru i jahanje.

Martina BOGOVIĆ ■

■ Djeca na trsatskoj gradini

■ Oproštajno druženje na ranču Moj prijatelj u Njivicama

■ Djeca su uz šetnicu sadila cvijeće.

NAŠI ZVONI ■ 27

HUMORESKA

Simptomi napretka Našeg sela

Zora se poput prosca starog kova šuljala nebeskim svodom koji se nadvio nad našu prosperitetnu Općinu u neprekid-nom razvoju i kao da je htjela iznenaditi službeni seoski

alarm i prvog pijetla u Našem selu – Koka III. Da se razumijemo, zora ga je htjela iznenaditi, a ne Općina, da ne biste odmah u star-tu nešto krivo pomislili… Uglavnom, polako se približavala, vidje-la je Koka III. kako na ogradi čeka tu pobjedu svjetla nad tminom. U nekom blažem stanju kokošjeg sljepila, nastavila je zora puziti, polako poput nekog pitona obavila je nebo, stiskala je Koka III. taman kad je ovaj osjetio zoru… Kad ju je sa svojim nepogrešivim instinktom nanjušio, uhvatio njezinu srž, pa slijedom toga da is-puni svoj bitak, svoju dužnost i svoje poslanje u selu, Koko III. je u svoje tanko ali moćno grlo udahnuo svježi zrak koji je mirisao na fazu između proljeća i ljeta. Udahnuo je i pokušao oformiti svoju jutarnju riku. I taman kad je bio spreman izreći, kao mnoga jutra prije toga, svoje gromoglasno „ku-ku-kuku-riku”, čuli su se zvu-kovi bagera, rovokopača i sličnih radnih strojeva. Umjesto „ku-ku-kuku-riku” čulo se „brm-brm-kop-kop-postavi-tamo-taj-sema-for-di-je-lopata-brm-brm”. Malo je reći da je Koko III. bio šoki-ran. Buka nije prošla nezamijećeno od prvih ranoranioca.

Rožice moje– Prišli su mili moj, lej ih već ruču od ranog jutra. Brmbaju i

delaju i delaju… – bacila je pogled kroz prozor službena supruga Neslužbenog poglavara našeg Sela, gđa Franka, glasno negodujući prizorom koji ju je dočekao: tri rovokopača, dva bagera, jedan žuti stroj kockastog oblika koji ništa drugo nije radio nego se sumanu-to tresao uz nelagodni zvuk koji bi onomatopejski zvučao kao „bam-bam”.

– Franka, ma rožice moja, to ti je napredak ča vidiš! To ti je kako bi rekal onaj naš Mirko…

– Znan ča ćeš mi već reć, to je „cijena napretka održivog ra-zvoja”... Samo mi reci ki će stavit robu vanka na ovakovu prašinu ča ovi delaju! Ne moreš više nikamo ni pasivat aš će sve raskopat’ i razrovat’.

– Ma rožice moja, nemoj tendit za to, ako Hrvatska oskudi-jeva u ničemo, to šiguro ni asfalt. Asfalta jimamo za izvoz! – po-mirljivo će Neslužbeni poglavar našeg Sela s vrlo dvojbenim učin-kom smirivanja stupnja uzrujanosti njegove službene supruge.

Problem je bio taj što se kopanjem nastavilo i sljedeći dan, Koko III. praktički nije ni izlazio iz kokošinjca, uhvatila ga je teška depresija jer nije mogao raditi svoj posao kako treba. Tko će nad-glasati sve one bagere i miješalice s cementom?! Nitko, a osjećaj beskorisnosti stišće poput utega od jedne tone. Upravo to je priti-snulo misli mrzovoljnog Koka III. pa je, u bezizlaznosti situacije, ali i u neopravdanom strahu od seoskog mesara Nede Poštara, od-lučio potražiti privremenu prekvalifikaciju kao kokoš nesilica. Nai-me, moderno radno tržište traži trajno ulaganje u sebe, u spremno-sti da svako radno mjesto bude dokinuto zbog zastarjelosti. Tako je to danas, danas jesi, a sutra ti je bolje da ti netko drugi nije…

– Mili moj, pa koliko oni ovo misle kopat’ ovdi? Ča je ovo? Pari se kako da kopaju tunel do Kine da bi nam Kinezi lakše mogl prit zi investicijami.

– Rožice moja, zumbuliću moj, potrpi još malo. Ko želimo napredak, moramo se malo i žrtvovati.

– Dobro lipi moj, ma ja ne znan koliko ću se još moći ovako žrtvovati da pravo rečen. Sušimo robu u dnevnom boravku, aš je prašina tako vela da ne moreš sve do osam zvečer poć vanka malo se prošetat’.

– Ma to ti je malo prašine, niš ti to ni! – tješio je Neslužbeni poglavar našeg Sela svoju suprugu.

– Nemoj me zafrkavati! Ona munjena Marijica re po ovce svako jutro i svaku večer zi onu doktorsku masku priko nosa!

– Pasat će kopanja i svima će nan biti lipo…

Cvitu moj najlipšiKopanje nije tako brzo prošlo, došao je neki rok, ali se malo

preskočio, i sve je to loše padalo na pijetla zvanog Koko III. Nije više kukurikao ni za ekipu, a kamoli za selo. Gusta se prašina nad-vila nad Selom smještenim na marginama jedne prosperitetne op-ćine u neprekidnom razvoju. Naviknulo se stanovništvo na te uvjete za život jer nije to sad neki Černobil da bi život stao, pa je tako Marijica prestala biti munjena i svi su izlazili sa svojom ki-rurškom maskom na licu. Plašilo je to malo turiste koji bi tamo zalutali što bi djelovalo kao krasni obrazac za našu turističku po-nudu. I činilo se da je dosta ljudi prihvatilo suživot s bagerima i rovokopačima. Osim, ah, osim Franke.

– Mili, pa dobro ča je ovo normalno? Lej još vavik se kopa! Nikad se ni u ovo vrime ovako kopalo! – gledala je kroz prljav prozor Franka taj već joj dosadan ples radnih strojeva.

– Cijena…– Nemoj mi više govorit „cijena napretka” aš ću te! – Cvitu moj najlipši, kad prašina projde vidit ćeš napredak,

govorin ti – zagrlio je svoju ženu Neslužbeni poglavar Sela, ali se i u njemu osjetio nemir pa je pomislio: Tribat će sazvat „Krizni sto-žer” ako ovo potraje!

I potrajalo je još tjedan dana. Neslužbeni je poglavar bio bli-zu slanja poruke u posebnoj WhatsApp grupi zvanoj „Krizni sto-žer”. Srećom tu je još jednom na vidjelo došla njegova državnička priroda koja krasi samo prave vođe kad je pravilno odlučio da nije potrebno još dizati alarm. Puno je toga bilo na riziku, pogotovo njegov zdrav razum jer je jedino Franki smetalo to kopanje. Niko-me drugome. – Dobro, osim tom petehu ki više ne kukuriče, za-ključio je ovaj veliki državnik lokalnog kova.

Nema više privremenog semaforaZora se poput prosca starog kova šuljala nebeskim svodom

koji se nadvio nad našu prosperitetnu Općinu u neprekidnom ra-zvoju i kao da je htjela iznenaditi službeni seoski alarm i prvog pijetla u Našem selu – Koka III. Da se razumijemo, zora ga je htjela iznenaditi, a ne Općina, da ne biste odmah u startu nešto krivo pomislili… Uglavnom, polako se približavala, vidjela je Koka III. kako na ogradi čeka tu pobjedu svjetla nad tminom. U nekom blažem stanju kokošjeg sljepila, nastavila je zora puziti, polako po-put nekog pitona obavila je nebo, stiskala je Koka III. i taman kad je ovaj osjetio zoru…

– KU-KU-KUKU-RIKU! – kukuriknuo je Koko III. Svi su se to jutro iznenadili pohitavši iz svojih kuća. Nije se

čuo zvonki zvuk onoga kockastoga žutog stroja koji se stalno tre-sao, nije se čulo grabljenje rovokopača, nije se čuo pritisak kočnica velikih kamiona, nije se čulo kopanje, nije se čulo zatrpavanje… Mala Luce brisala je oči zbog čistog zraka i pokazala svojem tati Osipu kako više nema privremenog semafora… Digla se prašina, pučani jednog sela na marginama prosperitetne Općine odbacili su kirurške maske! Ispred njih kočio se prizor raskopanog sela. Brazde i mali rovovi, kao da je neka ratna zona u pitanju. Koko III. je gledajući taj prizor pomislio – Lip neki napredak!

Ivan DERMIČEK ■

NAŠI ZVONI ■ 28

SPORT

Matija Kosić prvak Županije

Početkom mjeseca travnja u Opatiji je odr-žano Prvenstvo Primorsko-goranske žu-panije u gađanju standardnim oružjem.

Juniori Duba doslovno su pomeli konkurenciju osvojivši prva tri mjesta pojedinačno. Matija Kosić okitio se naslovom prvaka Županije s iz-vrsna 599,3 kruga, Patrik Šplehar je ostvario 582,9 i Kristian Kobrehel 571,9 krugova. Osim navedene trojke, na Prvenstvu su nastupili i Mario Braut koji je osvojio 9. mjesto s pogođe-nim 559,1 krugom te Vili Kršanac koji je bio 12. s 534,6 krugova. U momčadskoj konkuren-ciji, Dub je u sastavu Matija Kosić, Patrik Šple-har i Mario Braut također osvojio uvjerljivi na-slov s 1734,1 krugom. Na Prvenstvu je nastupi-la i juniorka, Martina Milčetić, koja je pogodila 582,7 krugova, osvojivši 6. mjesto pojedinačno.

N. VUČETIĆ ■

Kristian Kobrehel treći

Posebno priznanje Dubu za 40 godina rada

Na proglašenju najboljih sportaša otoka Krka za 2018. godinu, odr-žanom u Puntu, Dub je osvojio tri naslova. Najboljim momčadima proglašene su muška seniorska momčad te muška momčad do 18

godina. Andrej Krstinić je rekordni 11. put proglašen najboljim sportašem otoka Krka. Na istoj svečanosti Športski streljački klub Dub dobio je po-sebno priznanje u povodu 40 godina rada.

Nediljko VUČETIĆ ■

Streljaštvo

■ Brončani kadeti na Prvenstvu Hrvatske u gađanju standardnim oružjem, slijeva nadesno, Mario Braut, Kristian Kobrehel, Patrik Šplehar i trener Dean Vignjević

■ S proglašenja najboljih sportaša otoka Krka za 2018. godinu

Ukratko iz rada Športskoga streljačkog kluba Dub

Potkraj mjeseca travnja u Velikom Trgovišću održano je jako kadetsko natjecanje na kojem je nastupilo 75 stri-jelaca. Natjecanje je poslužilo kao svojevrsna provjera

forme za nastup na Prvenstvu Hrvatske. Generalna proba je uspjela te su strijelci Duba, u sastavu Kristian Kobrehel, Ma-rio Braut i Patrik Šplehar, osvojili prvo mjesto u momčadskoj konkurenciji, dok je Patrik Šplehar pogodio rezultat vrijedan srebrne medalje.

■ ■ ■Nakon natjecanja u dvoranama, započela je sezona na otvo-

renome u gađanju samostrelom. Najveća uzdanica Duba, Andrej Krstinić, započeo je sezonu na vrlo visokoj razini te je na prvom natjecanju održanom u Dubravi u dva dana osvojio dvije norme za nastup na Prvenstvu svijeta koje će se u kolovozu održati u Rusiji. Andrej je na tom natjecanju osvojio drugo mjesto te na-stup na Svjetskom prvenstvu ne bi trebao doći u pitanje.

N. VUČETIĆ ■

Prvenstvo Hrvatske u gađanju standardnim oružjem – kadeti

Početkom mjeseca svibnja u Čakovcu je održano Prven-stvo Hrvatske u gađanju standardnim oružjem u konku-renciji kadeta. Mladi strijelci Duba osvojili su dvije me-

dalje. Veliki uspjeh u pojedinačnoj konkurenciji ostvario je Kri-stian Kobrehel koji se u finalu probio s 5. na 3. mjesto ostvarivši najveći pojedinačni uspjeh u dosadašnjoj karijeri. Dub je imao i drugog predstavnika u finalnom gađanju. Patrik Šplehar je ta-kođer gađao izvrsno te je osvojio osmu poziciju. Na Prvenstvu je nastupio i Mario Braut koji je osvojio pojedinačno 41. mje-sto. Ta je trojka u momčadskoj konkurenciji ostvarila izvrstan uspjeh vrativši se u Malinsku s još jednom brončanom meda-ljom.

N. V. ■

NAŠI ZVONI ■ 29

SPORT

Mića regata za klase Optimist i Laser

Mladi jedriličari sudjelovali u čišćenju mora

Iskusni pedagog Zdravko Furlan još je jednom organizirao hvalevrijednu ak-ciju čišćenja obale od uvale Sv. Martin do Zaharije. Rukovodstvo i radnici KD Dubašnica podržali su tu dobro organiziranu akciju čišćenja obalnog

pojasa. Mlađi članovi uz pomoć starijih članova kluba skupljali su 15. lipnja sme-će (naplavine), odvajali ih u vreće, prebacivali na čamce i odvezli u Porat. Na taj se način skupio veliki broj vreća čime su dali svoj doprinos ekološkoj brizi o či-stoći mora, uvala i plažica. Poruka je s ove akcije jasna: Volimo jedriti i nismo za-boravili da su more i obala naš resurs od kojega živimo.

Zdenko CEROVIĆ ■

U Malinskoj je 25. i 26. svibnja održana

■ Bijela jedra Miće regate

U sportskoj povijesti Malinske i Dubašnice pamtimo sjajne re-zultate naših sportaša, među kojima valja spomenuti prije ostalih Petra Radića, viceprvaka Kraljevine Jugoslavije 1939.

godine u jedrenju klase L5. U novijoj povijesti imali smo svjetske i europske prvake u više sportova: u streljaštvu – braća Vignjević, Ša-kić i drugi; u kickboxingu – sestre Ana i Ela Znaor, zatim brojne stolnotenisače, tenisače, ribolovce, košarkaše itd. Sve su to uspjesi entuzijasta i vrijednih zanesenjaka u sport i rekreaciju, zaslužnih lju-di naše sredine koji su ostavili duboki trag u našoj svijesti, kulturi i životu. Međutim, valja reći da sportska tradicija i sportski duh potiču i današnje naraštaje na sport.

Među njima su članovi i vrijedni aktivisti Jedriličarskog kluba Malinska, koji su 25. i 26. svibnja ostvarili zapaženi uspjeh, organizi-ravši regatu pod nazivom Mića regata, za klase Optimist i Laser. To je prva regata koju su vlastitim snagama u svojem petnaestogodiš-njom postojanju organizirali članovi JK Malinska: vlastiti su bili tre-neri i suci. Regata se bodovala po kalendaru Hrvatskoga jedriličar-skog saveza kao kategorizacijska regata, što znači se bodovi s regate pribrajaju startnoj listi za te klase na razini cijele Hrvatske.

Na Malom mulu 25. svibnja okupilo se 49 natjecatelja iz sljede-ćih jedriličarskih klubova: Val Crikvenica, Plav Krk, 3. maj Rijeka, Rabac, Galeb Kostrena, Punat, Sv. Nikola Zagreb, Opatija, Vihor Baška, Jadro Selce i Malinska.

U organizaciji je sudjelovala većina članova Jedriličarskog kluba Malinska, ali posebno su se istaknuli mlađi članovi. Svi oni imaju li-cence Hrvatskoga jedriličarskog saveza: trener Vid Kraljić, Katarina Kraljić te suci Andrej Boris Majcen i Nikola Kraljić. Doživjeli smo da možemo vlastitim snagama organizirati veoma zahtjevne regate, bez pomoći sa strane. Dokazalo se na djelu, kako s dobrim radom seniora kluba dolaze i sportski rezultati mladih natjecatelja.

Sudionici regate natjecali su se u klasama Optimist i Laser 4,7 za djevojčice i dječake. Iz Jedriličarskog kluba Malinska nastupili su Toni Karabaić i Antonio Škarpa u klasi Optimist te Daniel Lončar i Gal Kraljić u klasi Laser 4,7. Od njih je najbolji rezultat postigao Gal Kraljić koji je zauzeo drugo mjesto u klasi Laser 4,7 – dječaci.

Ovaj hvalevrijedan uspjeh organizatora i natjecatelja, poticaj je za daljnji rad posebno mladih članova JK Malinska. Rezultati su znak zahvale svima onima koji su u proteklih 15 godina pomagali u radu kluba; posebno treba istaknuti načelnike i djelatnike Općine Malin-ska-Dubašnica, direktora i radnike Komunalnog društva Dubašnica, i sve direktore Turističke zajednice općine Malinska-Dubašnika.

Potaknut ovom uspješno održanom regatom, klub nastavlja da-lje raditi. Tako je zahvaljujući marljivom radu Zdravka Furlana, Vida Kraljića i Katarine Kraljić, započela 17. lipnja škola jedrenja, te pri-preme za tradicionalnu 21. Regatu Krstaša koja se ove godine orga-nizira 18. i 19. kolovoza.

Zdenko CEROVIĆ ■

SPORT

Ana Znaor Milohnić prva, Ela Znaor druga Sestre Ana i Ela Znaor ove su godine bile uspješne na tur-

nirima Svjetskoga kickboxing kupa. Ana je osvojila zlato, srebro i broncu, a Ela dva srebra i dvije bronce. Nastupile

su u travnju u Austriji (Innsbruck) gdje je bilo 2223 natjecatelja iz 39 država. U svibnju su bile u Mađarskoj (Budimpešta) gdje je sudjelovao 3131 natjecatelj iz 39 država, a u lipnju su se bori-le u Italiji (Rimini) među 2760 natjecatelja iz 42 države.

Ana je nastupila samo u light contactu među seniorkama do 70 kilograma. Natjecateljska forma joj je rasla, startala je u Mađarskoj s trećim mjestom, nastavila u Mađarskoj sa srebrom, a u Italiji je stigla do svojeg 29. zlata na Svjetskom kupu.

Ela je među juniorkama do 65 kilograma nastupala u light contactu (LC) i point fightingu (PF). U Austriji je osvojila sre-bro (LC) i broncu (PF), u Mađarskoj srebro (LC), a u Italiji broncu (LC). Naše natjecateljice su na turnirima pratili treneri Branko Fibinger iz Rijeke i Predrag Znaor iz Malinske.

Ana je početkom godine bila proglašena najboljom natje-cateljicom seniorkom Hrvatskoga kickboxing saveza pa zahva-ljujući ovim uspjesima na svjetskim kupovima očekuje uvrštenje u sastav hrvatske kickboxing reprezentacije koja će u listopadu nastupiti na Svjetskom prvenstvu u Sarajevu.

Ela je 6. travnja u Kostreni postala državna juniorska prva-kinja u light contactu do 65 kilograma pa je već uvrštena u hr-vatsku juniorsku reprezentaciju i potkraj mjeseca kolovoza na-stupit će na Europskom prvenstvu u Mađarskoj.

P. Z. ■

Svjetski kickboxing kup

Ana Znaor Milohnić i Ela Znaor najbolje sportašice otoka Krka u 2018. godini

Sestre Ana i Ela Znaor ponovile su prošlogodišnji uspjeh te su ponovno proglašene najboljim sportaši-cama otoka Krka. Svečanost proglašenja i dodjela

priznanja održana je 9. svibnja u Puntu. Ela je najbolja ju-niorka (u uzrastu od 14 do 18 godina), a Ana je najbolja seniorka.

P. Z. ■

Mladi Malinskari položili za pojasoveIako se u zadnje vrijeme vezano uz kickboxing spomi-

nju samo uspjesi sestara Znaor, treba znati da u Kic-kboxing klubu Malinska redovito vježba još 20-ak

mladih članova koji se marljivo pripremaju za svoje prve borbe.

Svaki sport ima specifičnosti, a borilački sport je po-seban po međusobnom kontaktu sudionika. U kickboxing natjecanju moguće su ozljede i zato sportaš mora biti iznimno pripremljen, tjelesno, taktički, tehnički i psiho-loški. Stoga su pripreme za sudjelovanje na turnirima vrlo naporne i dugotrajne. Do prvih javnih nastupa vježbaču je prosječno potrebno dvije godine treninga tijekom kojih, među ostalim, svladavaju borilačka znanja i polažu tzv. is-pite za pojasove.

Do ovog su ljeta ispite za bijeli pojas položili: sestre Nikolina i Lorena Kosić, Leonora Meštrović i Sandi Ma-jetić.

Višu razinu znanja su položenim žutim pojasom po-kazali: sestre Viktorija i Rebeka Šudić, Klara Kirinčić, Nora Crnčić, Stella Novak, Mia Manestar, Paola Ivana Medved, Jelena Dundović, Leona Petrović i Jakob Daič.

Neki od njih su vrlo blizu polaganja za narančasti po-jas i to će sigurno ostvarili u sljedećim mjesecima.

Trener Predrag Znaor također polaže nadu u naj-mlađe koji tek trebaju pokazati svoja osnovna znanja, a to su Ivo Kirinčić, Fran Petrović, Kristian Burazer i Luka Meštrović.

P. Z. ■

Kickboxing klub Malinska

■ Ana Znaor Milohnić (lijevo) i Ela Znaor

NAŠI ZVONI ■ 31

SRPANJ20. 7. Malinska, župna crkva sv. Apolinara u Bogovićima, trg u Malinskoj i sportsko igralište u Bogovićima, cjelodnevno događanjePOLINAROVAObilježavanje Dana Općine Malinska-Dubašnica; sveta misa u Bogovićima; natjecanje u udičarenju s obale i modna revija u Malinskoj. Zaplešite uz klapu KAMPANEL i grupu MAURO STARAJ & LA BANDA22. 7. Porat, cjelodnevno događanjeMAGDALENJINA, obilježavanje Dana sv. Marije Magdalene uz prigodni program i nastup grupe VENUS23. 7. Malinska, perilo ( Jaz), 21 satJazz On Jaz: VEDRAN RUŽIĆ trio – SPIRITUAL MARKET – jazz-koncert uz produkciju filma u središtu Malinske24. 7. Porat, Samostan sv. Marije Magdalene, 21 sat DINIS CORDERIO MEIRINHOS (gitara), koncert klasične glazbe u atriju Samostana25. – 27. 7. MALINSKARSKE NOĆI25. – 26. 7.Malinska, riva, 20 satiTradicionalna manifestacija koja spaja tradiciju, lokalnu gastronomiju i zabavu u najveći ljetni događaj. Zaplešite uz grupu TRIO BAJS, klape KAMIK & INTRIGA, grupe FORTUNAL & NENO BELAN & FIUMENS i mnoge druge27. 7. Malinska, lukobran, 21 satTONI CETINSKI LIVE & grupa XFINITY, koncert29. 7. Malinska, trg, 21 satKONCERT KLAPE VOKALISTI SALONE, glazbeni program

KOLOVOZ1. 8. Porat, trg, 21 satVEČER FOLKLORA – KUD PUNAT, tradicionalne pjesme i plesovi Hrvatske2. 8. Malinska, trg, 21 satOMAĐIJAJ ME, iluzionistička predstava za cijelu obitelj5. 8. Porat, riva, 20 satiOBILJEŽAVANJE DANA POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI TE DANA HRVATSKIH BRANITELJA, fešta uz predstavu, prigodni gastronomski i zabavni program

6. 8. Malinska, trg, 21 satVEČER FOLKLORA – KUD PUNAT, tradicionalne pjesme i plesovi Hrvatske7. 8. Malinska, perilo ( Jaz), 21 satJazz On Jaz: JEZVA QUINTET – jazz-koncert u središtu Malinske8. 8. Porat, Samostan sv. Marije Magdalene, 21 sat DUO BALYK – NATAŠA BALYK (domra) & VLADIMIR BALYK (harmonika) – koncert klasične glazbe u atriju Samostana10. 8. Malinska, Galerija sv. Nikole, 21 satMIRISI BOJA, otvorenje izložbe slika umjetnice Narcise Adalgise Škopac12. 8. Malinska, trg, 21 satKLAPA TRAMUNTANA & KUU DUBAŠNICA, glazbeni program i nastup lokalne folklorne skupine12. – 14. 8. Malinska, ispred Ureda TZO Malinska-Dubašnica, 21 sat TURNIR U ŠAHU NA OTVORENOM – Prvenstvo u uličnom šahu s velikim figurama u organizaciji ŠK Goranka15. 8. Malinska, trg, 21 satBOHEMIAN RHAPSODY, plesni show grupe „Flame”16. 8. Malinska, trg, 21 satMALI SAJAM CIRKUSA – predstave i interaktivne radionice za djecu17. – 18. 8. Malinska, akvatorij i riva, cjelodnevno događanje 21. KUP DUBAŠNICEDvodnevna regata krstaša, revijalna regata tradicijskih plovila i jedriličarska fešta17. 8. Ples pod zvijezdama – smotra tradicijskih barki u plovidbi popraćena svjetlosnim efektima i glazbom. Zaplešite uz klapu RIŠPET i grupu SPEEN19. 8. Malinska, trg, 21 satDANCING STARS AT SEA, nastup latino plesova u izvedbi plesne grupe „Dansel”20. 8. Malinska, trg, 21 satVEČER FOLKLORA – KUD PUNAT, tradicionalne pjesme i plesovi Hrvatske22. 8. Porat, Samostan sv. Marije Magdalene, 21 sat LOLA RAMIREZ (violončelo) & ANTONIO PERSAK (gitara), koncert klasične glazbe u atriju Samostana

23. 8. Malinska, trg, 20 satiBACK TO THE PAST – MALINSKATradicionalna ribarska fešta po uzoru na one iz prošlosti gdje će zabave biti za svakoga, a nastupaju bendovi Udruge LP Rock iz Rijeke24. 8. Malinska, plaža Maestral, 11 satiPlivački maraton 26. 8. Malinska, trg, 21 satKLAPA „KAŠTADI” & KUU DUBAŠNICA, glazbeni program i nastup lokalne folklorne skupine27. 8. Malinska, perilo ( Jaz), 21 satJazz On Jaz: INT JAZZ TRIO – jazz-koncert u središtu Malinske29. 8. Porat, riva, 21 satVEČER FOLKLORA – KUD PUNAT, tradicionalne pjesme i plesovi Hrvatske31. 8. Malinska, trg, 21 satSIM SALA BIM, iluzionistička predstava za cijelu obitelj

RUJAN4. 9. Porat, Samostan sv. Marije Magdalene, 20 sati KATJA MARKOTIĆ (mezzosopran) & SAŠA DEJANOVIĆ (gitara), koncert klasične glazbe u atriju Samostana5. – 7. 9. Malinska, razne lokacijeALL THAT JAZZ art festivalTrodnevni festival glazbe i likovne umjetnosti u organizaciji Udruge Termen i lokalnih ugostitelja; interaktivna predavanja na temu jazz-glazbe; videoprojekcije na otvorenom13. 9. Malinska, rivaOBILJEŽAVANJE 110 GODINA ORGANIZIRANOG TURIZMATZO Malinska-Dubašnica ove godine slavi 110 godina organiziranog turizma i na kraju ljetne sezone priprema pravu feštu za sve stanovnike Općine i njezine goste uz nastup grupe POINT & 4 TENORA25. 9. Malinska, riva, 18 satiFISCHERFEST, ribarska fešta uz nastup folklora i zabavni program28. 9. Malinska, trg, pješačke i biciklističke rute, hotel Malin, 11 satiLIDL MALINska Run – utrka za sve uzraste uz veliki GOODBYE SUMMER partyMalinska je ove godine domaćin serijala utrke RUN CROATIA, a nakon utrke slijedi veliki party na plaži hotela Malin, uz DJ ANNIE WHO & COLONIA

Program događanja TZO Malinska-Dubašnica 20. 7. – 1. 10.

Više je informacija dostupno na www.visitmalinska.com. Organizator zadržava pravo izmjene programa.

Kickboxing klub Malinska

(4)Kamicici z DubašniceKamicici z DubašnicePiše Anton BOGOVIĆ JUROV

Pozoveni ste na gosti

Za blagdan pridite u nas u gosti, z fameju. Čuda ljudi i danas bruntula da se teško živi. Jistina je da niki ljudi teško vežu kraj z krajen zi šoldi, ma, na sriću više ni

one prave siromašćine, kakovu i danaska dobro pamete stari ljudi Dubašnice.

Danaska Dubašljani lahko najdu uzrok za delat feštu u fameju: rojendani, jimendani, crikveni i državni blagdani, fe-šta za poć u školu ali na velike škole, dobro obavljen posal, al bilo ča drugo. Lahko je delat feštu kad je obilo svega za jist, od onoga ča se doma zgoji i nabere, a i za kupit je svega, a šold se, ol z oka, ol z boka, skljepa, i bude fešta. Peče se jančić al prašćić na ražanj, ako je pomalin vrime bude na gradele svake šorte mesa al ribe. I čripnju se čuda dupera za parićat dobroga jist, od mora i kraja. Za pit je svega, ma se sve, pak tako i vino, mora kupit. Da se danas potrga grozje z svih trsi ki rastu u Dubašnicu ne bi se napunilo pet badnji!

Na feštu more bit i čuda ljudi, kako jedan mali pir. U svaku kuću je stoli, katrid i piteri, žlic i piruni i ognji i svega ča rabi. Od ničesa ni kareštija! Dobro je da je tako, i neka bude tako, samo da ne bude „gora objist od nevolje”.

U one vrimena kad je skoro u svaku fameju bilo jist samo ono ča se je doma priškrbilo, aš kupovalo se ni niš, u te vrimena fešte u fameju ni moglo bit.

Škrbnost je zapovid življenja, a i najmanja rasipnost je veliki grih

Istešo su ljudi, makar i retko, ma vavik jimili potribu da se najdu za stolon da delaju feštu z onin ča su jimili i na na-čin kako su umili. Kad se nima, onda je, beseda „nimamo” misal svakoga i svagda. Škrbnost je zapovid življenja, a i naj-manja rasipnost je veliki grih.

Za blagdan plovanije, Polnarovu, i za blagdani svetih ki se svetkuju u dubašljanske crikve i kapele: Majku Božju Kar-melsku, Andrinju, Mandalenjinu, Rokovu, Antonju, Jivanju, Pavlovu, i u novije vrime Mikulju, ljudi ki se mej sobu trataju zovu jedni drugih zovu na gosti. Ma nemigo da su to prvo bile velike kumpanije kako ča su danaska! Recmo, zvali su se braća i sestre mej sobu z žene i muži, a ako je u fameju ka se zove bilo čuda dice, onda se je lipo reklo: „Pridite na gosti na obed ti brate i kunjada i neka pridu dvoje dice.” Ako je fame-ja ka zove na gosti bila velika moglo se je zvat i samo jedno-ga, al sva sila dva gosta. Užalo se je jimit jedni gosti na obed, a drugi na vičeru.

Mesto kadi su se ljudi najgušće najdevali je crikva. Prvo maše bi se bili našli i poganali o življenju, škrbi, o posli i delu. Po maši su pozoveni gosti šli doma k onin ki su jih zvali. Do-kle su se ženske pojidale okolo parićivanja jist muški bi kol bukaletice z vinon ćakulali o svemu i svačemu.

Za jist se je kuhala juha od kokoše, a ako je rabilo čuda mesa, se je mogal za juhu ubit i kakov pulastar. Pod trinog je bilo žeravke i nato se je u padelu peklo meso, obično janjčić ča se je doma zgojil, i kumpir. Za takovi veliki obedi su bile i tri pijatance, tako da se je u drugu padelu kuhal žvacet, a na ko-mošta je visil veći brunac va koga su se kuhale šurlice ali maka-runi. Na štajon bi se bilo parićalo zelene salate al bi se delala salata od pomidori i kukumari. U letnji miseci, kad je bilo sira, užalo je bit i slatkoga, obično presnac, a po zimi kroštuli. Za gosti bi se bilo kalalo pijati i terine z police pak se je ž njih jilo.

Vrimena su se prominile. Bolje nan je…Nikako do polovice dvajsetoga vika su obično fameje jile

z jene zdele. Pilo se je samo vodu, bevandu i vino, a za dicu je moglo bit i mlika za pit.

Za stolon je bilo pogovora o življenju, škrbi i intradi. Ljudi su ljudski više puti i ćakule delali u ove prilike, i fraji su se spominjali, i tuje brige brižile.

Ni bilo blagdana i gosti bez kanta i tarankanja. U kuću se je na već mestih i dvojkinje zasoplo, svin na radost. Moralo se je poć na luzar, a po luzaru je bil tanac. Na placu u Bogović, Sveti Anton i Porat, al na ravnicu krajen Svetoga Ivana i na Šabaljevo gumno pud Oštrobradić, i u Salabjanku u Milovčić.

Dešeno, da ne zabimo reć, vavik su se na gosti zvali oni spod drugoga zvona.

Od nikih starih ljudi smo čuli reć: „Uh, gosti, pusti gosti! Ki poji tuju kokošicu svoju veže za nožicu!”

Hvala Bogu, danas ni tako, neka nikad više i ne bude. Rado jidemo na gosti, a i zovemo svojih. Kanta na tanko i de-belo, tarankanja i dvojkinj deboto nigdir, a svake vrsti škatulic ke sopu svakomu po njegovomu guštu i volji svagdir. Morda bi se moglo reć i preveć. Vrimena su se prominile. Bolje nan je...