7/13/2019 11 VITAMINI

1/98

7/13/2019 11 VITAMINI

2/98

Prvi put je pojam vitaminskog djelovanja

upotrebio Ajkman (1897. god.), a Kazimir Funk1911 god. uvodi termin "vitamine'. Vitamini suprirodna organska jedinjenja koja su u malim

koliinama neophodna za rast, normalnofunkcionisanje organizma i odravanje zdravljaovjeka. Ova jedinjenja se sintetiu u

animalnom i biljnom tkivu.

ovjek ima sposobnost samo djeliminetransformacije jedinjenja tipa provitamina injihovo prevoenje u vitamine. Zbog toga jeovjek gotovo potpuno zavisan od unosavitamina putem hrane.

7/13/2019 11 VITAMINI

3/98

Po svojoj hemijskoj prirodi, vitamini semeusobno razlikuju. Vitamin C (askorbinskakiselina) je jedinjenje eerne prirode, vitamin A

je diterpen, vitamin D ima steroidnu strukturu, avitamin K predstavlja spoj naftohinona i filil-alkohola.

Fizike osobine vitamina su uslovljene njihovomhemijskom strukturom i opet se znaajno,meusobno, razlikuju. Jedno od najznaajnijihosobina je rastvorljivost i na osnovu toga supodeljeni u liposolubilne i hidrosolubilnevitamine.

7/13/2019 11 VITAMINI

4/98

U normalnim stanjima, vitamini neophodni za

fizioloke funkcije organizima, obezbjeujuse iz hrane. Dnevne potrebe su definisane

kroz "preporuene dnevne potrebe za

vitaminima". Nedovoljno unoenje iiskoriavanje vitamina iz hrane, uzrokujenjihov deficit u organizmu i pojavu raznih

oboljenja, hipovitaminoza (skorbut, beri-beri, pelagra itd.).

7/13/2019 11 VITAMINI

5/98

Za njihovo lijeenje se koriste poveane koliine

vitamina u doziranim farmaceutskim oblicima;pomonim ljekovitim sredstvima se smatrajupreparati koji ne sadre vie od 1.5 puta oddnevne preporuene potrebe vitamina, alijekovi sadre znaajno vee koliine vitamina.

Povean unos vitamina, takoe, moe daizazove poremeaje u organizmu to semanifestuje odreenim oboljenjima(hipervitaminozama). Hipervitaminoze su

naroito este u sluaju vitamina koji serastvaraju u mastima, jer dolazi do njihovogdeponovanja u masnom tkivu i naknadnog

otputanja.

7/13/2019 11 VITAMINI

6/98

7/13/2019 11 VITAMINI

7/98

Dodavanje razliitih oblika vitamina A u hrani

poveava imunitet organizma kod razli

itihlaboratorijskih ivotinja, pa i kod ovjeka. Ovo

se postie tako, to se poveava aktivnost

antitijela (priemu se tee prihvata ipresaivanje koe). Dodavanjem vitamina A

se poveava i produkcija leukocita.

7/13/2019 11 VITAMINI

8/98

Vitamin A je relativno termostabilan u sredinibez kiseonika i moe izdrati zagrijavanje od 60,

100 do 120C.Meutim, na vazduhu se pri povienim

temperaturama (oko 60C) brzo razgrauje,

naroito u kiseloj sredini.Raspadanje vitamina A pospjeuje i suneva

svetlost.

Vitamin A

7/13/2019 11 VITAMINI

9/98

Vitamin A se nalazi u ribljem ulju, mesu,teleoj digerici, jajima, mlijeku i mlijenimproizvodima kao i drugim namirnicama

ivotinjskog porijekla.

U povru se vitamin A nalazi kao provitamin

u obliku-karotena, utih pigmenataprisutnih u mrkvi, krompiru, pinatu,

lubenici, paradajzu i raznom vou i povru(prije svega u zelenom i utom). To jepigment koji mnogim biljnim proizvodimadaje utu ili crvenu boju.

7/13/2019 11 VITAMINI

10/98

Avitaminoza

Gubitak nonog vida je kod ljudi i

eksperimentalnih ivotinja rani znak deficitavitamina A.

Najkarakteristiniji predznaci A-avitaminozesu upala ronjae oka i epitela kanala, to semanifestuje zatvaranjem i suenjem oka -kseroftalmija (od grkih rei heros, to znaisuh i rei ophtalmos - oko).

7/13/2019 11 VITAMINI

11/98

Hipervitaminoza

Obzirom da se vitamin A deponuje u jetri,moe doi kako do akutne tako i do hronineintoksikacije (trovanja) zbog unoenja

prekomjernih koliina vitamina A u duemvremenskom periodu.

7/13/2019 11 VITAMINI

12/98

Ukoliko se ovaj vitamin unosi u veim

koli

inama u toku trudno

e, moe izazvatiporemeaje kod novoroeneta. Kod djecemoe izazvati bolesti kostiju, kao i hronine

poremeaje bubrega.

Ova pojava je uoena kod unoenja koliine

od 40 000 i vie IJ (internacionalnih jedinica)

dnevno. Stoga nije preporuljivo enama utrudnoi da uzimaju bilo kakve vitaminske

preparate, dok se prethodno ne konsultuju sa

svojim ljekarom.

7/13/2019 11 VITAMINI

13/98

7/13/2019 11 VITAMINI

14/98

Vitamine B skupine organizam ne moesintetizirati, pa ih je potrebno unositisvakodnevno, jer su pojedinano i zajednoodgovorni za brojne odgovorne zadatke uorganizmu.

7/13/2019 11 VITAMINI

15/98

Kompleks vitamina B je zbirka od osam u voditopivih vitamina (B1, B2, B3, B6, folna

kiselina, B12, pantotenska kiselina i biotin)koji se u prirodi nalaze zajedno. Svaki od njihima odreene zadatke, a zajednika im jeodgovornost stvaranje energije izugljikohidrata, bjelanevina i masti.

Vitamini B skupine djeluju zajedno u svrhupoboljanja metabolizma, imunolokog i

ivanog sustava, uvaju kou i miie, potiurast i podjelu stanica te imaju mnoge drugepozitivne uinke na zdravlje organizma.

7/13/2019 11 VITAMINI

16/98

Organizam ih ne moe sintetizirati, pa ih je

potrebno unositi svakodnevno. Nedostatakjednog ili vie od njih negativno djeluje na

metabolizam, a naposljetku i na zdravlje.

Savremen nain obrade namirnica znatnonaruava njihovu ravnoteu i odgovoran je za

mnoge degenerativne pojave. Najbolji prirodni

izvor kompleksa B vitamina je pivski kvasac. Iako se uravnoteenom prehranom koja

ukljuuje svakodnevno konzumiranje voa,

povra i itarica organizmu mogu osiguratidovoljne koliine vitamina B skupine, za

odreene tegobe mogu se koristiti i nadomjesci.

7/13/2019 11 VITAMINI

17/98

Suplementacija vitaminima B skupine koristi sekod nespecifinih konih bolesti, neurolokih

bolesti ili nekih pojava koje mogu upuivati nanedostatak zbog nedovoljnog unosa hranom, a

to su npr. lomljivi nokti i ispadanje kose.

Vitamini B1, B6 i B12 indicirani su kod bolestiivanog sustava. Nacional Academy of Science(NAS) preporuuje odraslima iznad 50-e godine

ivota uzimanje dodataka vitamina B ilikonzumaciju namirnica obogaenih timvitaminima.

7/13/2019 11 VITAMINI

18/98

Vitamini B skupine topivi su u vodi tako da seprevisok unos uglavnom izluuje mokraom,ali to ne prua sigurnost kod uzimanjaprevisokih doza.

Mogue nuspojave kod visokog unosa su giht,

visoka razina eera u krvi, koni problemi.Predoziranje moe dovesti do sranihproblema i problema s jetrom. Prilikom

koritenja lijekova svakako je, prijeuzimanja dodataka, zbog mogue interakcijes nekim sastojcima lijekova nunakonzultacija s lijenikom.

7/13/2019 11 VITAMINI

19/98

Specifine preporuke za svaki vitamina Bskupine ovise o dobi, spolu i drugimfaktorima (kao to su trudnoa i dojenje).Poveane koliine preporuuju se najeekod trudnoe i dojenja, crijevnih bolesti,malapsorpcijskog sindroma, gastritisa,dugotrajnog stresa i infekcija, alkoholizma,te starijim osobama.

7/13/2019 11 VITAMINI

20/98

Posebno je vaan za funkciju srca ikardiovaskularnog sustava, mozga i ivanogsustava, jer sudjeluje u prijenosu ivanihimpulsa kroz organizam. Tiamin poboljavacirkulaciju, potreban je za miini tonus

crijeva, eluca i srca, titi od depresije,stresa i anksioznosti.Vitamin B1 predstavlja energiju za mozak te

utjee na kognitivne aktivnosti mozga.Ispitivanja na kolarcima pokazuju dadodatne koliine vitamina B1 mogu poveatisposobnosti kod djece s tekoama u uenjudo 25%.

7/13/2019 11 VITAMINI

21/98

Djeluje i kao antioksidans, titi organizam odnegativnih uinka starenja, konzumiranjaalkohola i puenja. Moe poboljatitoleranciju na glukozu kod dijabetiara.Koncentracija vitamina B1 znatno je nia kodosoba koje pate od glaukoma nego kodzdravog oka.

7/13/2019 11 VITAMINI

22/98

Nedostatak B1 moe uzrokovati oticanje i

greve u nogama, miinu slabost, umor,

psihoze te oteenja ivaca. Zbog deficita

tiamina glukoza se u sredinjem ivanom

sustavu iskoritava 50-60% manje.

Bogati izvori vitamina B1 su jetra, srce,

bubrezi, jaja, zeleno lisnato povre, orasi,

mahunarke, bobiasto vo

e, peni

ne klice.Nalazi se i u veini neobraenih itarica.

7/13/2019 11 VITAMINI

23/98

Vie od 50% tiamina u sirovoj hrani bit euniteno kuhanjem. Bioloku vrijednost

tiamina mogu umanjiti i enzimi u hrani npr.tiaminaza (sirova riba i koljke) ili tzv. anti-tiaminazni faktori iz kave i aja.

Resorpciju vitamina B1 smanjuje i nedostatakfolata. I prehranom bogatom eerom,rafiniranim itaricama i obraenim branom

organizam izlaemo riziku nedostatkavitamina B1. Potrebe su poveane kodsportaa, u trudnoi i tijekom dojenja, te ustarosti (vitamini se sporije metaboliziraju).

7/13/2019 11 VITAMINI

24/98

Zalihe vitamina B u organizmu moraju biti

uravnoteene, jer su neka ispitivanja pokazala

da u protivnom moe doi do slabljenja

imunolokog sustava. Neobino visoka doza

folne kiseline i vitamina B12 naena je kod

djece sklone tipinim bolestima imunolokog

sustava. Pritom se terapija vitaminom B1

pokazala korisnom.

7/13/2019 11 VITAMINI

25/98

Riboflavin sudjeluje u stvaranju energije izugljikohidrata, masti i proteina. Potreban jeza formiranje crvenih krvnih stanica idisanje, proizvodnju antitijela, zareguliranje ljudskog rasta i reprodukcije.Bitan je za zdravu kou, nokte, rast kose iope dobro zdravlje, ukljuujui i reguliranjeaktivnosti titnjae. Sudjeluje u konverzijitriptofana u niacin.

7/13/2019 11 VITAMINI

26/98

Jedna studija istraila je utjecaj vitamina B2na uestalost i intenzitet napada migrenekod 23 osobe u dobi od 20-65 godina starosti.Svaki sudionik dobivao je 400 mg riboflavinana dan tijekom tri mjeseca. Vodio se dnevniknapadaja, trajanje i intenzitet glavobolje.Broj migrena smanjio se za pola, isto tako itrajanje, ali je intenzitet glavobolje ostaonepromijenjen. Ispitanici su tijekom terapijeriboflavinom uzimali manje lijekova, pa seB2 smatra uinkovitom terapijom zaprevenciju migrene.

7/13/2019 11 VITAMINI

27/98

Niacin sudjeluje u sintezi ivanog sustava istanica koe, funkciji probavnog sustava i

ivaca. Organizam ga moe sintetizirati iztriptofana ako ima dovoljno eljeza,vitamina B2 i B6.

Niacin je iznimno vaan za dobivanjeenergije iz glukoze, jer se iskoritava uglikolitikom ili u fosfoglukonatnom putu

razgradnje glukoze. Znai, ako nema niacina,stanice ostaju bez energije. Bitan je i zasintezu hormona kortizona, tiroksina iinzulina.

7/13/2019 11 VITAMINI

28/98

Najei simptomi deficita niacina javljaju sena koi, probavnom i ivanom sustavu.Nedostatak nikotinske kiseline dovodi dopelagre. To je bolest u kojoj dolazi dopromjena na koi koja je izloenija svjetlu(ljutenje, svrbe), na mukoznoj sluznici, uprobavnom traktu (dijareja) te u sredinjemivanom sustavu (demencija). Javlja seesto kod osoba ija je prehrana siromanaproteinima, a to su najee kroninialkoholiari.

7/13/2019 11 VITAMINI

29/98

Izvori niacina su mlijeni proizvodi, jaja, perad,

mahunarke i oraasti proizvodi.

Kao terapija se koristi kod bolesti krvoilnog

sustava i migrene. Niacin ima povoljan uinakna krvne ile, omoguuje bolji protok krvi u svim

dijelovima tijela.

Dobri rezultati pokazali su se i kod lijeenjavisoke razine LDL kolesterola i triglicerida, te

niske razine HDL kolestrola. Meutim, kod takvih

terapija potreban je nadzor lijenika, jer visokedoze niacina povezane su s oteenjima jetre i

povienom razinom homocisteina u krvi, to je

pak povezano s poveanim rizikom od sranihbolesti.

7/13/2019 11 VITAMINI

30/98

Vitamin B3 igra vanu ulogu u formacijikoenzima nikotinamid adenin dinukleotida(NAD) koji predstavlja supstrat za enzimukljuen u obnovu oteene molekule DNA.Prema provedenim ispitivanjima poveanunos niacina prehranom moe zatititi DNAod oteenja kod ljudi izloenihionizirajuem zraenju, npr. pilota. (BritishJournal of Nutrition)

7/13/2019 11 VITAMINI

31/98

Pantotenska kiselina je jedan od rijetkihvitamina B skupine koji nije osjetljiv napovienu temperaturu.

Sastavni je dio koenzima A koji sudjeluje u

brojnim enzimatskim reakcijama, a osobitoje vaan u poetnim procesima Krebsovogciklusa kada se iz glukoze stvara energija.

Naziva se jo i antistresnim vitaminom, jerzajedno s vitaminom C osigurava pravilnufunkciju nadbubrene lijezde.

7/13/2019 11 VITAMINI

32/98

Pri normalnoj prehrani ne dolazi dohipovitaminoze, jer je taj vitamin vrlorasprostranjen u prirodi.

Bogati izvori su meso, mahunarke, jaja, voei povre. Unosom u tijelo dolazi u sastavkoenzima A, pa se moe nai u svimorganima. Zato je bitan imbenik u izmjenitvari i odranju tjelesne mase.

Komercijalno je dostupna kao dekspantenol(u kremama i mastima) za lijeenje suhekoe, pelenskog osipa, ekcema, uboda...

7/13/2019 11 VITAMINI

33/98

Vitamin B6 vjerojatno je najvaniji iz teskupine u vidu imunoloke podrke.

Nekoliko studija ukazuje na smanjenufunkciju imunolokih stanica kod niske razinetog vitamina.

Piridoksin, piridoksal i piridoksamin u jetriprelaze u piridoksal fosfat i piridoksaminfosfat.

Osnovna mu je funkcija metabolizamamnokiselina to omoguuje njihovu sintezu iapsorpciju, a sudjeluje i u sintezi eritrocita,

antitijela i odravanju imunolokog sustava.

7/13/2019 11 VITAMINI

34/98

Kofaktor je pri transaminaciji, reakciji koja je

vana kada neku aminokiselinu treba

sintetizirati iz neproteinskih metabolita, pa supotrebe za piridoksinom vee kada se hranom

unose vee koliine proteina. ,Pomae pravilnoj funkciji mozga, jer sudjeluje

u prijenosu signala s jedne ivane stanice nadrugu.

Vitamin B6 sudjeluje i u prevoenju triptofana

u niacin. Takvo stvaranje niacina primjer jeendogene sinteze vitamina (dva su primjeraendogenog stvaranja vitamina: ovog

navedenog te sinteza vitamina D3 podutjecajem UV zraenja).

7/13/2019 11 VITAMINI

35/98

Piridoksina ima u biljnom i ivotinjskomtkivu, osobito u jetri i bubrezima, zatim

suhom vou, bananama, pinatu, u kvascu,ribi, soji, jajima, mlijeku... Moe se rei da

ga ima posvuda.

Nedostatak vitamina B6 vrlo je rijedak.Javlja se kod primjene nekih lijekova, ilivezano za nedostatak nekih drugih vitamina

B-kompleksa. Manjak se javlja i kod prehranebogate aditivima, osobito glutamata. Znatnose unitava preradom namirnica.

7/13/2019 11 VITAMINI

36/98

Vitamin B6 pokazao je pozitivne uinke kodreumatoidnog artritisa smanjenjem razine

upalnih spojeva.U jednoj studiji jedna je grupa pacijenata

svakodnevno uzimala samo folnu kiselinu, a

druga kombinaciju folne kiseline i vitaminaB6 u visokoj dozi (100 mg) tijekom 12tjedana. Znaajno smanjenje interleukina-6

(IL-6) i TNF-alfa primijeeno je samo u grupipacijenata s reumatoidnim artritisom koji suprimali vitamin B6 uz folnu kiselinu.

7/13/2019 11 VITAMINI

37/98

Folna kiselina vana je za odravanje fizikogi mentalnog zdravlja. Njezina razina ovisi o

vanjskim izvorima, a u uskoj je vezi svitaminima B12 i B6. Otkrivena je 1941.godine u liu pinata. Iako nije antioksidans,

utjee na antioksidativni kapacitetantioksidansa.Najvanija uloga folne kiseline je sinteza

DNK, a ne i RNK, poemu se razlikuje odB12, te stvaranje crvenih krvnih stnica.

Osobito je vana tijekom perioda ubrzanogdijeljenja stanica i rasta, a to je definitivnoperiod djetinjstva i trudnoe.

7/13/2019 11 VITAMINI

38/98

Glavni prehrambeni izvori su prije svega

zeleno lisnato povre, a zatim mahunarke,

citrusi, integralne itarice i meso.

Postoji izravna veza izmeu folata i bolesti

srca, jer folna kiselina zajedno s B6 i B12,

pomae tijelu u eliminaciji homocisteina iz

krvi, odnosno pretvorbi homocisteina u

metionin ili cistein.

7/13/2019 11 VITAMINI

39/98

Folna kiselina utjee i na bolju modanucirkulaciju. Jedna je studija pokazala daljudi s niskim razinama folne kiseline, zarazliku od osoba s odgovarajuim razinama,imaju suenje vratnih ila.

Potreban je oprez kod uzimanja folnekiseline. Koliina ne bi smijela biti vea od1000 mg zbog interakcije s vitaminom B12 iopasnosti od smanjena njegovekoncentracije. To je osobito vano u starijojdobi kada je razina vitamina B12 smanjena.

7/13/2019 11 VITAMINI

40/98

Brojne su metabolike funkcije vitamina B12. Kaoi folna kiselina prijeko je potreban sastojak

prehrane.

Koenzim je u sintezi DNA i RNA. Vitamin B12vaan je za odravanje funkcije mijelinskih

ovojnica ivaca, staninu mitozu, te sudjeluje u

procesu sinteze proteina.

Jedini je vitamin koji sintetiziraju iskljuivo

mikroorganizmi (hidroksikobalamin je oblik

vitamina B12 koji proizvode bakterije, a zatimpromijenjen u cijanokobalamin). Za razliku od

ostalih vitamina B skupine, nije naen u povru,

iako ga mogu sintetizirati bakterije na korijenjubiljaka.

7/13/2019 11 VITAMINI

41/98

Izvori vitamina B12 su plodovi mora, riba,umanjak, mlijeko i sirevi. Kuhanjem seminimalno gubi.

Iako je njegov nedostatak rijedak, esto sejavlja kod vegetarijanaca koji ne kozumirajuribu ni mlijene proizvode.

Njegove su priuve u organizmu velike, pa se

pri nedovoljnom unosu hranom simptomimanjka oituju nakon 10-tak godina.

7/13/2019 11 VITAMINI

42/98

Vegetarijanci i vegani imaju snienukoncentraciju vitamina B12 u serumu (tokolerira s razinom homocisteina u plazmi) iomega-3 masnih kiselina u membranamafosfolipida, to poveava rizik od razvoja

ateroskleroze i svih posljedica koje onadonosi. Stoga se predlae, naroito veganima,povean unos tih nutrijenata.

Vitamin B12 esto se koristi u dodacimaprehrani, u kombinaciji s drugim vitaminima Bskupine.

7/13/2019 11 VITAMINI

43/98

Biotin je vaan sastavni dio enzima u tijelu, abitan je za metabolike funkcije

glukoneogenezu, lipogenezu i biosintezumasnih kiselina.Hipovitaminoza nije poznata, jer se biotin

stvara u crijevima pod utjecajem crijevneflore. Samo u sluajevima tekog oteenja

crijevne flore moe doi do razvojanedostatka biotina. On se oituje krozdermatitis, bolove u miiima, anoreksiju,blagu anemiju.

7/13/2019 11 VITAMINI

44/98

Postoje neki dokazi da se gubitak kose moesmanjiti peroralnim uzimanjem kombinacijebiotina i cinka.

Kombinacija biotina i kroma smanjuje razinueera u krvi kod dijabetesa tipa 2 koji seslabo kontrolira lijekovima

7/13/2019 11 VITAMINI

45/98

Tablica Dnevni unos vitamina i minerala namijenjen zdravim odraslim osobama

7/13/2019 11 VITAMINI

46/98

Najvei

doputenidnevni unos

Preporueni

dnevni unos

B1 (tiamin) 4 mg 1,1 mg

B2 (riboflavin) 4 mg 1,4 mgB3 (niacin) 35 mg 16 mg

B6 (piridoksin) 6 mg 1,4 mg

Folna kiselina 600 g 200 gB12(cijanokobala

min)

9 g 2,5 g

Pantotenskakiselina

15 mg 6 mg

Biotin 100 g 50 g

Faex medicinalis

7/13/2019 11 VITAMINI

47/98

Medicinski kvasacSaccharomyces cerevisiae Meyen

Saccharomycetaceae

Osim kvasca ni jedna prirodna sirovina ne upotrebljava se uterapiji. U terapiji se upotrebljavaju vitamini dobivenisintetskim, polusintetskim ili biosintetskim putem.

Proizvodi se od kvasca koji se dobiva vrenjem piva: svjea

meka masa se najprije oslobodi gor

ine i o

isti pa zatim suina temperaturi do najvie 30C.

7/13/2019 11 VITAMINI

48/98

7/13/2019 11 VITAMINI

49/98

Jo se krajem 18. vijeka znalo, da se uplodovima citrusovih biljaka, spinatu, vou,

kao i u aju od ipka nalazi supstanca, kojaspreava nastajanje bolesti skorbut.

Britanski ljekari su oko 1750. godine pokazali

da davanjem odreene vrste limuna, koja jebila bogata vitaminom C jednoj grupi mornarai uporeivali ih sa drugom grupom, koja usvojoj ishrani nije koristila ovaj izvor vitaminaC. Grupa mornara koja nije upotrebljavalalimun, pri dugim plovidbama je dobilasimptome skorbuta, dok je druga grupa

mornara ostala zdrava.

7/13/2019 11 VITAMINI

50/98

7/13/2019 11 VITAMINI

51/98

Aktivnost vitamina C se uglavnom unitava

termikom obradom hrane, naroito kada

postoje tragovi metala, kao to je bakar, ali jezato otporan na zamrzavanje.

Vitamin C je vjerovatno jedan odnajnestabilnijih meu vitaminima rastvornim u

vodi.

U prirodi postoji samo L- oblik askorbinske idehidroaskorbinske kiseline.

7/13/2019 11 VITAMINI

52/98

Bioloka uloga askorbinske kiseline se vezuje za

uee u oksido-redukcionim procesima,

koagulaciji krvi, regeneraciji tkiva, graenjusteroidnih hormona, pretvaranju folne u

tetrafolnu kiselinu i aktivaciji mnogih enzima.

7/13/2019 11 VITAMINI

53/98

Jedna od veoma vanih uloga vitamina C je i

njegova antioksidativna aktivnost.

Ovaj vitamin vezuje slobodne radikale i time

moe da odigra znaajnu ulogu u prevenciji

raznih tekih oboljenja.

Postoje podaci, da vitamin C spreava rast

elija leukemije kod ljudi. Meutim, vitamin C

ima ulogu samo u prevenciji od dobijanjatumora, ali kada se tumor ve razvio, njegova

uloga postaje zanemarljiva.

7/13/2019 11 VITAMINI

54/98

Organizam ovjeka nije sposoban da samsintetizuje vitamin C, tako da se ovaj vitamin

u organizam unosi iskljuivo namirnicamabiljnog porijekla, prije svega putem svjeegvoa i povra.

Najbolji izvori vitamina C su citronsko voe

(limun, pomoranda), bobiasto vo

e (crnaribizla), ipak, paradajz, nekuhan kupus,

zelena paprika (prije svega dio oko peteljke)

i zeleno voe.

7/13/2019 11 VITAMINI

55/98

Usljed nedostatka vitamina C javlja se bolestpod nazivom skorbut. Skorbut se javlja kod

ljudi, koji dugo vremena u svojoj ishani nisuuzimali svjee voe i povre. Ova se bolestodlikuje optom slabou, rastrojstvom

kardiovaskularnog sistema i slabom graenjukrvi (sporije zarastanje rana), krvarenjem

desni i koa postaje grublja.

7/13/2019 11 VITAMINI

56/98

Toksini efekti vitamina C nisu esti, meutim,

potencijalne komplikacije dugotrajnog

predoziranja obuhvataju stvaranje oksalatnihkamenaca, giht i tetno dejstvo askorbata na

biotransformaciju ili apsorpciju drugih

vitamina. (npr. vitamin B12). Ovi poremeajise ne javljaju kod svih ljudi, koji uzimaju vee

koliine vitamina C, ve samo kod nekih.

Osobe koje imaju giht, i razne bolesti bubregane bi trebalo da unose vee koliine vitamina

C bez prethodnih konsultacija sa svojim

ljekarom.

7/13/2019 11 VITAMINI

57/98

Unoenje veih koliina vitamina C moe daizazove i pogrene rezultate kod raznih

laboratorijskih testova, zato to ovaj vitaminesto reaguje sa reagensima.

Unoenje prevelikih doza ovog vitamina nijepotrebno, poto organizam uglavnom odbacuje

sav taj viak, a i vitamin C je antagonist bakru(tj. ukoliko ima dosta vitamina C - bakar seslabo usvaja).

7/13/2019 11 VITAMINI

58/98

Vitamin C se lako apsorbuje u crijevima, te sezbog toga deficit ovog nutrijenta pripisuje

njegovom neadekvatnom unosu sa hranom.

Ovaj vitamin se u organizmuovjeka moepretvoriti u oksalat, koji se izluuje mokraom.

Meutim, kalcijumova so askorbinske kiseline,

koja lako nastaje iz oksalata, je potpunonerastvorna u vodi, te moe graditi bubrene

kamence.

7/13/2019 11 VITAMINI

59/98

Askorbinska kiselina prisutna je u tkivima svih

ivotinja i viih biljaka. Ljudi, majmuni, morske

svinje i neki drugi kimenjaci ovaj vitamin nesintetizuju i stoga ga moraju unositi hranom.

Meutim, veina drugih ivotinja i vjerovatno,sve biljke mogu da sintetizuju ovaj vitamin izglukoze.

Mikroorganizmi ne sadre ovaj vitamin, ali i

nemaju potrebu za njim.

7/13/2019 11 VITAMINI

60/98

7/13/2019 11 VITAMINI

61/98

Iako je svojevremeno vitamin D smatran vitaminomu pravom smislu rei, vitamin D3 (holekalciferol) sedanas smatra hormonom koji je tijesno povezan sa

regulacijom kalcijuma i fosfora.

Svoj naziv je ovaj vitamin dobio poetkom 20.

godina prolog vijeka, oznaavajui aktivnukomponentu koja se nalazi u jetri bakalara, a kojamoe da sprijei rahitis, bolest koja jekarakteristina po poremeaju u okotavanju,poremeaju usvajanja kalcijuma, optoj slabostiorganizma i deformaciji kostiju.

7/13/2019 11 VITAMINI

62/98

7/13/2019 11 VITAMINI

63/98

Oblici vitamina D, koji se pojavljuju u prirodi

su ergokalciferol (vitamin D2) i holekalciferol

(vitamin D3).

Ovi vitamini su relativno stabilni na visokim

temperaturama, ali se brzo razgrauju pod

dejstvom oksidacionih sredstava i mineralnih

kiselina.

7/13/2019 11 VITAMINI

64/98

Najrasprostranjeniji oblik ovog vitamina jevitamin D3 ili holekalciferol. On se obinostvara u koi ovjeka i ivotinja pod dejstvom

suneve radijacije ili ultraljubiastog zraenja.Kod biljaka se vitamini D stvaraju odprovitamina ergosterola. Ozraivanjeergosterola dovodi do stvaranja ergokalciferola(vitamin D2), dok se kod ivotinja ozraivanjemkoe stvara holekalciferol (vitamin D3) izprekursora 7-dehidroholesterola.

Ergokalciferol i holekalciferol imaju jednakubioloku vrijednost vitamina D.

7/13/2019 11 VITAMINI

65/98

Utvreno je, da vitamin D omoguava

usvajanje kalcijuma i fosfora u tankom

crijevu. Vitamin D pojaava ponovo usvajanjefosfora u bubrezima. On pojaava

zadravanje kalcijuma u kotanom tkivu.

Utvreno je, da se kod ivotinja, koje hranomunose nedovoljnu koliinu kalcijuma ili malo

fosfora, rahitis razvija bre.

7/13/2019 11 VITAMINI

66/98

Veoma malo ima prirodnih izvora vitamina D.Tu prije svega spadaju "masne" ribe, ribljeulje, jetra i umance jajeta.

Vitamin D2 se esto dodaje hrani kao dodatak.

Prirodna hrana sadri uglavnom malo vitaminaD. Gotov vitamin D u ishrani dolazi uglavnomiz ribljeg ulja ili ozraenih prirodnih izvora.

Preparati vitamina D u komercijalnoj praksi suproizvodi u kojima je ozraen ergosterol(prekurskor vitamina D) iz kvasca.

Sadraj vitamina D u nekim

prehrambenim proizvodima

7/13/2019 11 VITAMINI

67/98

prehrambenim proizvodima

NamirnicaSadraj vitamina D

(g / 100 g namirnice)

Ulje jetrino skunbrije 150 000Jetra bakalara 5 000 - 10 000

Jaje - umance (kokoje) 8,0

Lucerka - suva 5,44

Sir - masni 2,5 - 5,0Peurke - bele 2,0 - 6,3

ampinjoni 2,0 - 6,3

Jetra - govea 2,5

Jaje - celo (kokoje) 1,3 - 5Maslac 1,34

Jetra - telea 0,53

Mleko - kravlje 0,1

Jetra - jagnjea 1,34

7/13/2019 11 VITAMINI

68/98

Pri nedostatku vitamina D moe doi do

bolesti, poznate pod imenom rahitis. Tada

dolazi do poremeaja metabolizma kalcijuma ifosfora u procesu graenja kostiju, to dovodi

do smanjenja ovih elemenata, kao i relativnog

poveanja koliine organske supstance.Usled tih promijena smanjuje se vrstinakostiju, dolazi do njihovog razmekavanja,

naruava se vrstina miia i miinog tkiva.

7/13/2019 11 VITAMINI

69/98

Apsorpcija vitamina D, kao i svih vitaminarastvornih u mastima vezana je za

metabolizam i apsorpciju masti. Zbog toga,pri naruavanju izdvajanja ui i funkcijepankreasa, vitaminska aktivnost slabi.

Glavne biohemijske nenormalnosti prideficitu vitamina D su hipokalciemija ihipofosfatemija.

7/13/2019 11 VITAMINI

70/98

Pri upotrebi veih doza vitamina D moe doi dointoksifikacije (trovanja) ovim vitaminom. Tom

prilikom dolazi do hiperkalcijemije (visok nivokalcijuma u krvi), to se ogleda u stvaranju mekihkostiju. Simptomi hiperkalcijemije su anoreksija(gubitak apetita), munina, povraanje, tvrda

stolica, dijareja, zamor, pospanost, ed, bolovi uoima, svrab koe, nagon za mokrenjem, taloenjekalcijuma po zidovima krvnih sudova, jetri,pluima, bubrezima i elucu. Ukoliko ovaj viakvitamina D potraje due u organizmu nastaju visokkrvni pritisak, poremeaj bubrega i koma.

Kod djece moe doi do prijevremenog

okotavanja i skraivanja rasta.

7/13/2019 11 VITAMINI

71/98

7/13/2019 11 VITAMINI

72/98

Pod takvim nazivom se uslovno objedinjujegrupa nezasienih masnih kiselina, kao to su

linolna, linolenska i arahidonska, koje nemogu da se sintetizuju u tkivima organizma.

Linolna kiselina je bezbojna tenost na sobnoj

temperaturi. Oznaava se kao 18:2. Linolna

7/13/2019 11 VITAMINI

73/98

temperaturi. Oznaava se kao 18:2. Linolna

kiselina pripada jednoj od dve familijeesencijalnih masnih kiselina koji ljudi i ivotinje

moraju da unose putem hrane.

Linoleinska kiselina je ogransko jedinjenje

naeno u mnogim biljnim uljima. Njena struktura

se naziva all-cis-9,12,15-oktadekatrienoinska

kiselina. Oznaava se i sa 18:3. Ona je izomer

gama-linoleinske kiseline, polinezasiene n-6

(omega-6) masne kiseline.

Arahidonska kiselina je polinezasiena omega-6

masna kiselina. Oznaava se sa 20:4 (5, 8, 10 i

14). Ona je pandan zasi

ene arahidinske kiselinenaene u ulju kikirikija.

7/13/2019 11 VITAMINI

74/98

Biohemijska funkcija vitamina F nije jo upotpunosti poznata, ali se zna, da nezasiene

masne kiseline odravaju rezerve vitamina A iomoguavaju njegovo delovanje.

Za ouvanje bioloke aktivnosti nezamjenljivihpolienskih masnih kiselina (vitamina F)potreban je vitamin E.

Nezasiene masne kiseline su neophodne za:

7/13/2019 11 VITAMINI

75/98

o rast i regeneraciju konog epitela,

o sintezu vanih regulatora, kao to su

prostaglandini i leukotrieni,o smanjenje nivoa holesterola u krvi.

Nezasiene masne kiseline se apsorbuju utankom crevu i kao ostale masne kiseline setransportuju u sastavu hilomikrona. U tkivimaorganizma se upotrebljavaju za graenje vanih

lipida, koji ulaze u sastav biolokih membrana.

Nezasiene masne kiseline spreavaju taloenjeholesterola u arterijama.

7/13/2019 11 VITAMINI

76/98

Izvori vitamina F

Izvor vitamina F su biljna ulja, penineklice, semenke od lana, suncokreta, soje ikikirikija, zatim orasi, badem i avokado.

7/13/2019 11 VITAMINI

77/98

Avitaminoza

Nedostatak ovog vitamina, se kod oveka

gotovo i ne osea. Meutim, kod ivotinjanedostatak ovog vitamina moe dovesti doneplodnosti.

Osim toga mogu se na koi pojaviti akne iekcem.

Hipervitaminoza

Viak vitamina F kod oveka je veoma retka

pojava i nije opisan.

7/13/2019 11 VITAMINI

78/98

o Preporuene dnevne koliineDnevne potrebe odraslog ovjeka iznose 5 do 10

grama.

Vitamin F doprinosi zdravlju koe i kose, a prua iizvestan stepen zatite protiv tetnog djelovanja

X-zraka.

Vitamin F potpomae rast, opte dobro stanjeoveka, utie na aktivnost lijezda, ini dakalcijum bude dostupniji elijama, suzbijaoboljenje srca, pomae u smanjivanju tjelesnemase.

7/13/2019 11 VITAMINI

79/98

7/13/2019 11 VITAMINI

80/98

Naziv folna kiselina potie od latinske rije

ifolium, to u prevodu znai list. Folna kiselina je

prvi put izolovana iz pinata, a zatim i iz jetre.Ovaj vitamin je veoma rasprostranjen u biolokim

sistemima.

Godine 1935. primeen je nedostatak nekog

nutrijenta kod majmuna. Danas je poznato da jeto oboljenje nastalo usljed nedostatka folnekiseline. Faktoru koji je izazivao ovu bolest dat jenaziv vitamin M. Kasnije je slina bolest

primjeena kod pilia i ovjeka, a sam naziv folnakiselina dali su Mitchell, Snell i Williams, koji su jeizolovali iz pinata.

7/13/2019 11 VITAMINI

81/98

Vitamin B9 se slabo rastvara u hladnoj vodi i

etanolu, ali se zato veoma dobro rastvara u

vreloj vodi.

Vitamin B9

se lako razgrauje pod dejstvom

suneve svetlosti, pri preradi hrane (naroito

prokuhavanje), toplotom i dejstvom estrogena.

7/13/2019 11 VITAMINI

82/98

7/13/2019 11 VITAMINI

83/98

Vitamin B9 se u tkivima pretvara u

tetrahidofolnu kiselinu (THFK, FH4), koja se

moe nazvati koenzimom.

Ovaj vitamin uestvuje u biosintezi azotnih

baza, nukleinskih kiselina (samim tim i u

sintezi DNK), kreatina, metionina, u gra

enjuaminokiseline serin i slino.

Studije, koje su se vrile nakon 1970. godine,

pokazale su, da prekancerozne elije mogubiti zatiene ukoliko se vitamin B9 konzumira

u veim koliinama.

7/13/2019 11 VITAMINI

84/98

Vitamin B9 ima ulogu (zajedno sa vitaminom

B12) u zatiti od pojave raznih tumora, prijesvega tumora plua.

Vitamin B9je potreban i za stvaranje crvenih

krvnih zrnaca, a ima vanu ulogu i u prevencijiod uroenih defekata.

U organizmu ovjeka i ivotinja vitamin B9 sedeponuje u jetri, a iz organizma se izdvaja

mokraom.

7/13/2019 11 VITAMINI

85/98

Vitamin B9 se u znatnim koliinama nalazi u

viim biljkama i mikroorganizmima, listovima

biljaka, prije svega u tamno zelenom liubiljaka (vitamin B9je prvi put pronaen ba u

listovima pinata), integralnoj penici, crnom

raanom branu, pivskom kvascu, jetri,umancu, pasulju, pomorandi, argarepi,

kajsiji, bundevi, avokadu i raznom drugom

povru i vou. Od proizvoda ivotinjskogporijekla najbogatije su jetra i miii srca.

Namirnica Sadraj vitamina B9(g / 100 g namirnice)Kvasac 1470Jetra - govea 200 - 294Spana 48 - 115

7/13/2019 11 VITAMINI

86/98

Bubrezi 45Perun 38,4Brano - penino 35Graak - zeleni 12 - 35

Kupus 15 - 30Vinja 6 - 30Hleb - raani 16 - 23Krompir 8 - 20

Sir 8 - 19Kruka 1,8 - 16Cvekla 10 - 15argarepa 7 - 15Paradajz 3 - 15

Mleko 11Jaje 3,8 - 8Pirina 5,9Malina 5,1

Groe 4,4Paprika 2,1 - 2,0

7/13/2019 11 VITAMINI

87/98

Avitaminoza vitaminom B9 moe nastati usljedneuravnoteene ishrane. Alkoholiari supotencijalni kandidati za nedostatak ovogvitamina.

Deficit se moe javiti i kod ena u trudnoi,starijih osoba, kod osoba koje su na

niskokalorinoj dijeti, kod osoba sa srpastomanemijom ili drugim poremeajima krvi, kodnedostatka vitamina B12, kod osoba koje imajuprobleme sa slabom apsorpcijom kod osoba kojekoriste razne lijekove (kao to su na primjerlijekovi na bazi fenolbarbitola, primidona ioralna kontraceptivna sredstva).

7/13/2019 11 VITAMINI

88/98

HipervitaminozaVitamin B9 je toksian u prevelikim dozama i

moe izazvati ozbiljne neuroloke probleme.

Vitamin B9 ima vanu ulogu i u tretmanima kod

t l ih

j K d d

7/13/2019 11 VITAMINI

89/98

mentalnih poreme aja. Kod djece uprepubertetskom dobu dodavanje ovog vitaminamoe u odreenoj meri poveati koeficient

inteligencije. Kod starije dece to nije primjeeno.

Vitamin B9 ima ulogu i u tretmanima ateroskleroze

(suenja arterija). Kurt Oster je pokazao da davanjepacijentima do 80 miligrama vitamina B9 dnevno

moe spreiti srani udar.

Vitamin B9 poboljava luenje mlijeka kod ena,zatim titi od crijevnih parazita i trovanja hranom.Doprinosi zdravijem izgledu koe, a djeluje i kaoanelgetik za ublaavanje bolova.

7/13/2019 11 VITAMINI

90/98

7/13/2019 11 VITAMINI

91/98

Vitamin K je prvi otkrio H. Dam u Danskoj priispitivanju metabolizma holesterola kod piliahranjenih hranom siromanom mau.

Dam je tada primetio krvarenja koe i miia,koja su esto bila povezana sa spreavanjemzgruavanja krvi. On je ve tada izrazio

miljenje, da se tu verovatno radi o bolestiusled nedostatka vitamina.

7/13/2019 11 VITAMINI

92/98

Vitamin K1

Vitamin K2

Vitamin K3

Pri izuavanju vitamina K, utvreno je, da je po

hemijskoj strukturi slian naftohinonu. Postoje

d l blik it i i t it i K1

7/13/2019 11 VITAMINI

93/98

dva glavna oblika ovog vitamina i to vitamin K1

(filohinon, fitomenadion, fitonadion) i K2

(menahinon).

Vitamin K1je uljasta tenost, koja kljua na 20C.

Vrlo je osjetljiv na svijetlost i brzo se razgrauje

pod dejstvom ultraljubiastog zra

enja.

Vitamin K2je kristalna supstanca, koja se topi na

temperaturi od 50 do 52C.

Kasnije je vjetaki sintetisan i vitamin K3(menadion, kanon, kapaksin, tilokinon), kao i K4 iK5.

Bioloki je najaktivniji vitamin K1. Biohemijska

f k ij it i l d h i

7/13/2019 11 VITAMINI

94/98

funkcija ovog vitamina se ogleda u mehanizmukoagulacije krvi. Utvreno je naime, da je vitaminK neophodan za normalno graenje proteina plazme

krvi - protrombina, koji se javlja kao neaktivanprekursor trombina. Trombin pretvara fibrinogenkrvi u fibrin, stvarajui ugruak. U ovom procesu suneophodni i joni kalcijuma.

Vitamin K je potreban za odravanje normalnihkoncentracija faktora koagulacije krvi II, VII, IX, i X,koji se svi sintetiu u jetri. Svi ovi faktori se u jetrisintetiu u neaktivnoj formi, i njihovo pretvaranje uaktivnu formu zavisi od vitamina K.

7/13/2019 11 VITAMINI

95/98

Vitamina K1 ima dosta u biljnim uljima (prijesvega afranovo, sojino), zelenom lisnatom

povru, lucerki, ribljem ulju, morskimalgama, umanjcu i u mekinjama odpeninog brana. Hrana koja sadri

bakteriju iz roda Lactobacillus, kao to sujogurt i kefir su dobri izvori ovog vitamina,obzirom da ove bakterije same proizvode

vitamin K.

Avitaminoza

Sadraj ovog vitamina kao i vitamina E ubi i i di i h t il i

7/13/2019 11 VITAMINI

96/98

Sadraj ovog vitamina, kao i vitamina E uobinim proizvodima ishrane znatno prevazilaziminimalne dnevne potrebe i zbog toga je

nedostatak ovog vitamina pri normalnoj ishranikrajnje rijedak. Osim toga, vitamin Ksintetizuju i mikroorganizmi u debelom crijevu.

Kod novoroenadi postoji fiziolokahipovitaminoza pa se u porodilitima daje K1

neposredno posle poroaja.

Pri nedostatku vitamina K u organizmuivotinja dolazi do pada protrombina u krvi atime i poremeaja koagulacije.

7/13/2019 11 VITAMINI

97/98

Hipervitaminoza

Ukoliko se unose prevelike koliine ovog

vitamina (preko 500 mikrograma dnevno)mogu se javiti neke alergijske reakcije, kaoto su osip po koi, svrab i crvenilo koe.Mogu da se jave i problemi sa jetrom, ali oninisu ba uobiajeni.

Postoji potencijalna toksinost velikih doza

vitamina K, koji moe da izazove hemolizukod novoroenadi i da pogorahiperbilirubinemiju.

7/13/2019 11 VITAMINI

98/98

Vitamin K se posebno koristi u dijeti ili se unosina drugi nain u organizam u sluajevima kada

je dolo do gubitka vee koli

ine krvi (kao naprimer prije i poslije operacije). Meutim, poto

je ovaj vitamin nerastvorljiv u vodi, onda je injegova upotreba u klinikama bila ograniena,

sve dok 1943. godine Paladin nije sintetizovaonovi preparat vitamina K - vikasol koji jerastvoran u vodi.

Vana terapeutska primena vitamina K je i kaoantidot protiv 4-hidroksikumarinskih lekova.