1.1. Povijest: to, tko, kako, zato

Povijest: to, tko, kako, zato Povijest kao nastavni predmet uite od petog razreda osnovne kole. Moete li odgovoriti na pitanje to je povijest, a to prolost? Jeste li se do sada, u svakodnevnom ivotu, posluili znanjem koje ste stekli uei povijest? Kako?

ISTRAIVAI PROLOSTI: NEKAD I DANAS Prolou smatramo cjelokupnu prolu stvarnost od poetaka razvoja ljudskog roda sve do dananjih dana Povijest je znanost koja se bavi otkrivanjem prouavanjem i tumaenjem prolosti ovjeka od njegova postanka do danasU povijesti, prije pojave sata u srednjemu vijeku, ljudi su mjerili vrijeme prema kretanju Sunca, odnosno prema dobu dana. Stoga, povijesni izvori nam donose, primjerice, u predveerje, prije nego to Sunce zae.

ISTRAIVAI PROLOSTI: NEKAD I DANAS

Istraivanjem prolosti i pisanjem povijesti bave se povjesniari i povjesniarke Oni nam otkrivaju zato se neto dogodilo, kako se dogodilo, u kojim uvjetima, te to to znai u odnosu na vrijeme kada se dogaa, ali i to to znai za na ivot danasLjudi su na razliite nainebiljeili prole dogaaje koje susmatrali vanima za zajednicuu poetku kroz crtee i usmenapripovijedanja, a izumompisma kroz razne oblike zapisa

ISTRAIVAI PROLOSTI: NEKAD I DANAS Nain na koji se povijesni dogaaji opisuju i tumae zovemo historiografija Historiografijom zovemo i ukupnost napisanih povijesnih djela povjesniara kroz povijest Zadatak je povjesniara istraiti i kritiki evaluirati povijesne dokumente i interpretacije prema utemeljenim znanstvenim metodama

U najnovije vrijeme, historiografija se bavi prouavanjem marginalnih drutvenih skupina poput mentalnih bolesnika, ali i povijeu ustanova poput bolnica za mentalne bolesnike i zatvora. Narrenturm u Beu, sagraen 1784., najvjerojatnije je prva graevina u svijetu posebno osmiljena kao bolnica za mentalne bolesnike.

Archiv fr slavische philologie,asopis koji je pokrenuo VatroslavJagi, poznati svjetski slavistsredinom 19. stoljea, namijenjentemama slavistike Povjesniari se bave prouavanjemi istraivanjem povijesnih izvora,razliitih djela koja su nastala uprolosti, izmeu ostaloga i asopisimapoput ovoga

Ocem povijesti u Europi smatramo povjesniara Herodota U svojim Historijama opisao je najvanije dogaaje iz grko-perzijskog rata, a do podataka je dolazio ispitivanjem, putuji i sluajui prie Prvi je upotrijebio naziv historija za istraivanje prolostiISTRAIVAI PROLOSTI: NEKAD I DANASHerodot

Drugi vaan povjesniar iz razdoblja stare Grke bio je Tukidid (460. poslije 400. pr. Krista) Sudjelovao je u Peloponeskom ratu te je opisao dogaaje iz tog rata Stoga u svom djelu Peloponeski rat donosi priu o sukobima grkih polisa, provjeravajui podatke koje je unio u svoje djelo te ih kritiki obrazlae raspravljajui o njimaISTRAIVAI PROLOSTI: NEKAD I DANASTukidid

ISTRAIVAI PROLOSTI: NEKAD I DANAS Tit Livije napisao je opseno djelo Ab urbe condita (Od osnutka grada) Opisao je rimsku povijest veliajui grad Rim od njegovih poetaka sve do suvremenog doba, vladavine Augusta Livijeva je povijest jedan od glavnih izvora za ranu rimsku povijest iznimno je pristrana s mnogim netonim podatcimaTit Livije

ISTRAIVAI PROLOSTI: NEKAD I DANAS Publije Kornelije Tacit, napisao je djela Historiae i Annales (Ljetopise) o rimskoj povijesti Bio je otar kritiar svoga vremena, iako posve pristran u interpretacijama nekih dogaaja iz rimske prolostiPublije Kornelije Tacit

Na poetku srednjega vijeka, Izidor iz Seville napisao je veliku Enciklopediju u 20 knjiga, prvi veliki pokuaj zapisivanja cjelokupnog znanja Kao posebna historiografska vrsta, u srednjem vijeku nastaju kronike koje se bave prolou od postanka svijeta do suvremenog doba, najee se bavei temama iz povijesti kranstva, ivota biskupa i svetaca Povijesni dogaaji u kronikama nastoje se povezati s biblijskom povijeu te objasniti Bojom intervencijomISTRAIVAI PROLOSTI: NEKAD I DANAS

Razdoblje humanizma i renesanse donosi kritiko stajalite prema izvorima i srednjovjekovnim interpretacijama povijesti Prosvjetiteljstvo u 18. stoljeu u potpunosti odbacuje ideju o Bojoj intervenciji Tijekom 19. stoljea historiografija se potpuno odvaja od knjievnosti Struna kritika izvora, traganje za uzrocima i posljedicama povijesnih dogaaja te nastojanje da se pronau zakonitosti povijesnog razvojaISTRAIVAI PROLOSTI: NEKAD I DANAS

ISTRAIVAI PROLOSTI: NEKAD I DANAS Potkraj 20. stoljea u istraivanjima i prezentaciji sve je vanija multiperspektivnost i interdiscipliranost Sudionici povijesnih dogaaja, suvremenici, pa i dananji istraivai razliito vide uzroke i posljedice dogaaja, pa i same dogaaje Danas se postavlja pitanje to su geografska otkria znaila za povijest Europe, a to za amerike Indijance

HRVATSKA HISTORIOGRAFIJA Toma Arhiakon na pisao je u 13. stoljeu djelo Historia Salonitana To je povijest solinsko-splitskih nadbiskupa Pie kritiki o suvremenim dogaajima, ali Historia Salonitana je prije svega crkvena kronika koja otkriva i pristranosti svoga autoraHistoria Salonitana

HRVATSKA HISTORIOGRAFIJA Otac hrvatske historiografije bio je Ivan Lui, Trogiranin Napisao je djelo De regno Dalmatiae et Croatiae libri sex (O kraljevstvu Dalmacije i Hrvatske, est knjiga) Povijest zagrebake crkve do sredine 17. stoljea te politiku povijest Kraljevine Hrvatske do 1564. napisao je zagrebaki kanonik Baltazar Adam Kreli Ivan Kukuljevi Sakcinski pokrenuo je polovicom 19. st. Drutvo za jugoslavensku povjestnicu te asopis Arkiv

HRVATSKA HISTORIOGRAFIJA Najznaajniji povjesniar meuratnoga razdoblja jest Ferdo ii Srednjovjekovnom povijeu Hrvata sedamdesetih godina bavila se Nada Klai U drugoj polovici 20. stoljea Mirjana Gross uvelike je pridonijela sustavnom prouavanju metodologije povijesne znanosti

RAUNANJE VREMENA, POVIJESNA RAZDOBLJA Tijekom povijesti, pa i danas, u razliitim civilizacijama mijenjali su se dogaaji od kojih se broje godine i vrijeme poetka nove godine Povjesniar, ako eli datirati neki povijesni dogaaj, mora poznavati razliite naine raunanja vremena

RAUNANJE VREMENA, POVIJESNA RAZDOBLJA Kronologija je pomona povijesna znanost koja prouava razliite naine raunanja vremena kroz povijest Povjesniari su ljudsku prolost podijelili na velika povijesna razdoblja: prapovijest, stari vijek, srednji vijek, novi vijek i najnovije doba

Ponovimo Uio si povijest u koli ve nekoliko godina. to misli, zato? Moe li navesti primjer multiperspektivnosti u povijesti? Zato isti dogaaj ili povijesnu osobu suvremenici i istraivai vide razliito? Kako ovjek rauna vrijeme? Moemo li smjenu na prijestolju Zapadnoga Rimskog Carstva 476. godine smatrati potpunim krajem gospodarstva, drutva i kulture rimske civilizacije? Na koji se dio svijeta odnosi pojam staroga, srednjega i novoga vijeka?

*