113

DOXA I SKEPSA

MarijaLamotSrednjakolaKrapina,Krapinamarija.lamot@gmail.com

Neprestanose,veprekodvadesetgodina,pitamkakopredavatifilozofiju?

Filozofijaikaonastavnipredmetikaometodikanastavefilozofijeiziskujenaporfilozofiranja,toznaineprestaniunutranjiangamandakaonastavniciikaoljudipreispitujemosvojeznanjefilozofije,prijenegogaizruimouenicima.Spozicijatakvogpreispitujuegpotenjaslijedinagovornafilozofiju,kakobisesosamnaestogodinjacimakoji(esto)iveuzaboravumiljenja, ivota idrugihovjekupripadaju-ihsposobnosti,ostvariofilozofskidijalog.estopritomeostajemonabespuu(aporija),unedoumicikakodamladimljudimaivotnopribli-imofilozofskepojmoveinatemeljubivihuvidaosvijestimosadanjitrenutak.

Veuuvoduufilozofiju,javljajusetekoepriobjanjavanjupoj-mova,npr.skepsa,akademska,metodikaskepsa.Usamorazumljivo-stisvijetaukojemivimosasvimnjegovimdrutvenim,tehnolokimproduktimakojisesobziromnaugoduotuenaivotaineneupitnima,tekojeukazatinamogunostsumnjekaopoetkadrugaijegnainamiljenjakakav je filozofija. Jednako je tekoodrediti filozofijukaoljubavsprammudrostiilitraganjezaistinom,iliprekoraivipodrujesvakidanjegiskustvapostavitipitanjeonjegovutemelju,imesepri-bliujemopodrujumetafizike,kojajesttemeljnotlonakojemsezbivapovijestfilozofije.

Filozofijaje,gledanosastajalitazdravograzumapoHegeluizokrenutisvijet.Stogaosobitostnaegzapoinjanjazahtijevaprethodnunaznaku.Ovaproistjee izdvostrukogkarakterametafizikogpitanja.Svakometafizikopitanjeprijesvegaobuhvaacjelinumetafizikeproblematike.Onojeuvijekcjelinasama.Shodnotomesvakosemetafizikopitanjemoejedinotakopi-

M.Lamot:Doxaiskepsa METODIKIOGLEDI,18(2011)1,113120

114

tati,dasepitalac,kaotakav,upitanjuvedovodiupitanje.Odatledobivamouputstvo:metafizikosepitanjemorapostavitiucjeliniiizbitnogpoloajapitalakogopstanka.Mipitamo,ovdjeisada,zanas. (M.Heidegger,tojemetafizika?)

Aristoteljeodrediofilozofijukaoznanostistine(epistemetesaletheias)iistinukaosvrhufilozofije(Aristotel,Metafizika).Istinajecje-linaikaotakvaprethodisvakomnaempojedinanommnijenju(doxa).Drugoimezacjelinuistinejestsofiamudrost.ovjekposvojojpri-rodiudizaznanjem,znanjeimasvojusvrhuuistini,cjelinaistinejestmudrost, ovjek jeposvojojprirodibiekojeudizamudrou i izteudnjepoduhvaase filozofiranja (M.Cipra,Metamorfozemetafi-zike).

Istinakaocjelinanijestvarovjeka,aliovjekputemfilozofijepo-sredujeuotkrivanjuistinesame.Upravoistinakaootkrivenostiobjav-ljenostbitkaiznanja(aletheia)javljasenapoetkupovijestifilozofije,umetafizikomuenjufilozofaParmenida.Istinukaoonotosesamootkriva,tojeneskriveno,Parmenidvidikaoonoistoznanjaibitka.Unaem jezikuvidljiva je etimologijska srodnost istoga i istine,priemu semisli istota kao istovjetnost, a ne jednakost. Prisnost uma ibitka,prisnostmiljenjaibivstvovanjaimasvojeiskonskoporijekloutomidentitetu.

ZaParmenidanaravbitka,bivstvenecjelineistinejestjedna,ne-djeljiva,nepromjenljiva,samojsebiista,jedinstvena,alineprazna,ap-straktnaistovjetnostbeztragaivota(Cipra).

Kozmikapravdaomoguujeravnoteusvihbivstvenihmoi,patakoiistotuznanjaibitkakaocjelinuistine.1

Meutim,problemParmenidovefilozofijenijevjenanepromjen-ljivostbitka,vemogunostprivida (doxe)kaoodredbeneiste istinekojomserazdvajajuznanjeibitakiinisedajeuzbitakmogunebi-tak.

Parmenidov privid moemo dvostruko sagledati: gnoseologijskikaomnijenjesmrtnikaiontologijskikaopromjenuikretanjeupriro-di.(Kaopredstavnikkozmolokograzdobljagrkefilozofijenapitanje(kolsko) to jeprirodakozmos,onbiodgovorioprivid (doxa)).Problemprividatakopostajenajteiinajdubljiproblemfilozofije.Mo-emogasagledatiikaoodnosistineilaikojiodreujemiljenjeione-

1 IstotaznanjaibitkanijeistotoiAristotelovateorijaadekvacije,kojakaoistinasudaonologikipostojeedovodiuvezusonimtojest;slaganjemisliistvari.

M.Lamot:Doxa iskepsa METODIKIOGLEDI,18(2011)1,113120

115

moguujemudanabilokojinainiubilokojemsvommomentuizaeiznjegaipostavisevannjega.Odnosistineilaitemeljnijeodnosnakojemfilozofijanastaje,arhefilozofije.

RazotkrivanjeistineilaipretpostavkajeiodreenjafilozofijekaoznanostikojeArnoAnzenbachernavodiusvomudbeniku filozofijekadfilozofijuodreujekaofundamentalnu,univerzalnu,umnu,kriti-ku znanost.Naroito kritika funkcija filozofije u dananjem svijetutrebalabipostatiputokazzarazotkrivanjeiodvajanjeistineilai.

Pretpostavimodajesvela,tadabiitatvrdnjabilalana,prematomeimaistineinijesvela.Pretpostavimodajesveistina,tadabiistinitabilaine-gacijatetvrdnje,naime,danemaistine,prematomesvenemoebitiistina.Ukolikopakpretpostavimodajesveujednoilaiistina,tadaponitavamounaprijedsvakunautvrdnju,patakoiovu.Akopaksvenijenitiistinanitila,ondauopenijenita,aonebitkunemanimiljenjanigovora.(Aristo-tel,Metafizika,1012bid.,1063b30)

Zakljuakjedapostojiistina,alipostojiila.Bivstvujebitak,alibivstvuje iprivid.Alikako jemoguakoegzistencijabitka iprivida,istineilai,kakojemoguemislitinjihovuzajamniodnos?Tojejednoodnajteihfilozofskihpitanja.

Parmenidodgovaraprividneznazaistinu,aliistinaznazapri-vid.Pravanaravprividajedaonprebivaubitkusameistine.ParmenidbivstvenucjelinuvidikaonepromjenljivuinepokretnuSfairu.Onajesvojimsustegnuemotvorilaprostorprividukojiomoguujesmrtnici-madapriroduvideukretanjuipromjenama,neznajuidajeovokreta-njesamookretanjeperiferijejednejedincateiucjelininepromjenljivekuglebitka.Ovoprvorazdvajanjeprirodeodbitka,prisustva(parousia)Sfaireuprirodiiumiljenju,moglobivenaznaitionotoHeideggerrazumijepodzaboravombitka.

Spozicijamiljenja,najviipojamsvijestijestsvijestosebi,ojakaomisleembiu,Sokratovoznanjeneznanja(ispunjenjedelfijskognaloga),Descartesovcogito,Kantovtranscendentalnisubjekt,kaoap-solutni principi, sebe iskljuuju iz bivstvene cjeline i postavljaju sevannje.Timiskljuivanjemnastajeprividrazdvojenostinajaine-ja,nasubjektiobjekt,naduhimateriju,naesencijuiegzistenciju.Kaoslobodnomisleebieovjek imamogunost izbora:da svojimzna-njemsudjelujeuistiniilidabudeiostanebieprividailai.Svojomosobitomsposobnoumiljenjaonrazdvajaznanje ibitak(to jezaParmenidasamoprividnimomentbitka) i takoodreujeneistuistinu

M.Lamot:Doxaiskepsa METODIKIOGLEDI,18(2011)1,113120

116

(istinu zanas), ali isto tako racionalnimuvidom i poistovjeivanjemsbivstvenomcjelinomonmoeotkritiistinukaoistotuznanjaibitka(aletheia).

Parmenidovproblemrazdvojenostibitkaiprividasetijekompovi-jestifilozofijejavljaumnogimfilozofijama.NajpoznatijiParmenidovsljedbenikjezasigurnoPlaton.PlatonuSofistu,ustrancuizElejevidiboga:

Modadoistaitebepratiovakavnekiodmonijihdanasslabeurasprav-ljanjunadzireipobijajerjeonbogzapobijanjesposoban.Nije,Sokrate,stranevoponaanjetakvo,vejeonumjerenijiodonihkojisemarljivobaveprepiranjem.Meniseinidaovajovjeknijenipotobog,alijeboanski.Janaimesvefilozofetakonazivam.(Platon,Sofist,216bc)

Platonboanskunaravovjeka,filozofa,vidiunjegovojsposob-nostipojmovnoguvianja,tojestusvoenjumnotvaistorodnihosje-tilnihpojavanaonojednosvimazajednikokojenemoeproizlazitiizosjetilnogiskustva.Pojmovnouvianjeovjekmoraimatiprijenotosesuoismnoinomosjetilnihpojava,kakobiumnotvumogaopro-nalazitislinostiirazlike,atoproizlaziizpreegzistencijedueusvijetuidejainjenogprisjeanja(anamnesis)natajsvijet.

Akoodistajestto,oemutakomnogogovorimo,onolijepoposebi,onodobroposebiidrugosveodtakveistevrste,imiodistasvetodobivamopu-temosjetilastavljamouodnosprematome,kaopremaneemutoveotprijeimademoisadasamopronalazimokaonaevlastito,paondasvestvaristimeusporeujemo:takoisto,kaotoovojest,moradainaaduabijaeranije,negotosmosemirodili.(Platon,Fedar,76de)

Ulaskomupodrujeosjetilnostiduaostajekaouspiljizatoenausvijetuprivida(doxe),kojionemoguujeistinskuspoznajuideja.

Ideja jestonanuna temeljnapretpostavkakojumiljenjemoraunaprijedpostavitiukolikohoedamumakojapretpostavkauopeimadostatneosno-veuistini.(Cipra,Metamorfozemetafizike)

Jerakobitaksamnijenanainmiljenja,ondamiljenjenemoeoekivati da e, na bilo koji nain, dosegnuti istinubivstva.Bivstvobia,prematome,istogjerodakaoipojmovnabitideja,toseondarazumijekaosudjelovanje,uestvovanje(methexis)pojmovnebitinabivstvubiailikaonazonost,prisutnostbivstvabiaupojmovnojbiti(parousia).Akojeduazbogosjetilnepoudeulausmrtnotijelo,ondaju

M.Lamot:Doxa iskepsa METODIKIOGLEDI,18(2011)1,113120

117

filozofijskaljubav(eros),istinskomspoznajomvjenihinepromjenljivihideja,oslobaaprividaosjetilnostiinatajnainvraabesmrtnosti.

PlatoninjegovuiteljSokratteilisukistinskojspoznajiisvojimdijalozima,izreenimizapisanim,stalisunasuprotprividukojisenijenipokuaoskritiizaistine,veseotvorenoiskazivaokaoprividpri-vid sofistike. Razdvojenost znanja od bivstvene cjeline iskazuje seovdjeuprividunomosakojemnijestalodoopeg,vesamodorelativ-nogvaenja.SofistHipijaveli:

Uspostavljenijeobiaj(zakon)tiraninljudimaiprisiljavaihnamnogestva-riprotivprirode.

Sposobnostsofistajeda,protivnoprirodiiistini,slabijustvarpri-kau jaom. S obzirom da o svakoj stvari postoje dvijemeusobnooprenetvrdnje,istiiskazujednojsituacijimoebitiistinit,audrugojlaan.NatemeljutogaslavnisofistProtagoramogaojeizrei:

ovjek jemjera sviju stvari; onih koje jesu da jesu, a onih koje nisu danisu.

Buduidajeovjekmjerasvijustvari,svaspoznajapostajerelativ-nasobziromnaovjekakojispoznajeinakanajemudrostidaseneisti-naizloprikaukaoistinaidobro,aneonotojesu.Istinakaoaletheianeskrivenost,zaboravljenaje. Stavsofistajedajeistinasvetoseza-miljaigovori.Ondajeistinitistavdaistinenema. Istovremenosvejeistinaila.OvajsofistikiapsurddovrhuncadovodisofistikusumnjuiskazanukodsofistaGorgijetrimatezama:1.Nepostojinita;2.ak,akotogodipostoji,tonijespoznatljivo;3.Akojeispoznatljivo,ondanijepriopivo.Natajnainodbaenajesvakamogunostspoznajeisti-nekaoistoteznanjaibitka.

Antikiskepticizamproizlaziiznemogunostispoznajestvariposebi,odnosnopoprirodi,tojeuvjetovanomnijenjem(doxom)nateme-ljuosjetilneprirodeovjeka.KodfilozofaPironastvarisuneodreeneinesmijusezastupativjerovanjaonjima,veonjimatrebautjeti,bitisuzdraniindiferentanpremasvakojnedoumicioprirodistvari,kakobiseuodnosuspramsvijetasauvaoduevnimir(ataraxia).NjegovnastavljaSekstEmpiriknastojisustavnoodbacitivjerovanjedogmat-skih filozofa da jemogue spoznati stvari kako one zbiljski jesu paitavufilozofijuusmjeravakjednompraktinomcilju,atojeataraxia,nepomuenostimirnoadue.Namjeraskeptikanesastojiseutomedademonstrirajudasunaavjerovanjalana,paaknitodanikadane

M.Lamot:Doxaiskepsa METODIKIOGLEDI,18(2011)1,113120

118

mogubitiopravdana,onielepokazatidamoramoprestatirazmiljatioistinitostiilanostiukolikoelimovoditineuznemirenivot.Suzdr-anjeodsudauvjet jepostizanjaneuznemirenosti.Skepticiodbacujuiistinuiprividsvakomvjerovanjunasuprotstojijednakouvjerljivosuprotnovjerovanje(dogma),npr.opojmukretanjazakojeParmenidtvrdidanepostoji,

skepticitvrdedaononitavienepostoji,negotonepostoji:jerkolikojedopojava,inisedakretanjepostoji,akolikojedofilozofskogargumen-ta/razuma,inisedaononijezbiljsko.(FilipGrgi,SekstEmpirikiantikiskepticizam)

Stogajenajboljerijeitisesvakogvjerovanja.ivotkojinateme-ljutogapredlausastojiseuprihvaanjukonvencija.

Dakle,dreisepojavaivimobezvjerovanjapridravajuisesvakodnev-nogivota,buduidanemoemobitiupotpunostinedjelatni.inisedasesamotopridravanjesvakodnevnogivotasastojiodetiristvari:odvodstvaprirode,odnunostinaihstanja,odtradicijezakonaiobiajaiodpouavanjaumijea.Zahvaljujuivodstvuprirodeprirodnosmosposobnizaopaanjeimiljenje.Zahvaljujuinunostinaihstanjagladnastjerahrani,aepiu.Zahvaljujuitradicijizakonaiobiajaprihvaamo,sastajalitasvakodnev-nogivota,dajepobonostdobra,anepobonostloa.Zahvaljujuipoua-vanjuumijeanismonedjelatniuumijeimakojihselaamo.Svetotvrdimobezvjerovanja.(SekstEmpirik,Obrisipironizma)

Radikalna, akademska,metodika skepsa, kakvu susreemokodAurelijaAugustinaiR.Descartesa,obratjekunutranjemovjeku,kmisleembiu.ZaAugustinakojisumnjaustvariizvansebeionjimasemoevarati,istokaoizaR.Descartesa,postojiizvjesnostsvijesti,svijestosebikaoonomkojisumnjaAkoseivaram,jesam(sienimfallor,sum).

R.DescartesnapoetkuPrvemeditacijepie:

Veprijenizagodinaprimijetiosamkolikosamtogalanogusvojojmlado-stiprihvaaokaoistinitoikakojesumnjivosvetosamposlijetoganatomesagradiotedabihstogamoraojednomuivotusvetoiztemeljapreokrenutiizapoetinanovoizprvihosnova,akobihelioutvrditijedanputnetovrstoitrajnouznanostima.Stogakonanohouozbiljnaislobodnaduhaprokroitipremasveopemprevratumojihdosadanjihmnijenja.

E.Husserl,radikalnuskepsu,istotako,vidikaoradikalnofilozo-fijskosamoosvjetavanje,jedinipravipoetakfilozofiranja.UsvojimKartezijanskimmeditacijamaonpie:

M.Lamot:Doxa iskepsa METODIKIOGLEDI,18(2011)1,113120

119

Filozofija mudrost, jest sasvimosobna stvar onogakoji filozofira.Onatrebapostajatikaonjegovamudrost,kaonjegovosamosteeno,univerzalnonapredujueznanje,zakojeonmoeotpoetkainasvakomekorakupolo-iti rauna izsvojihapsolutnihuvida.Ukolikosamdonioodlukudaivimususrettomcilju,dakleodlukukojamejedinomoedovestidofilozofskogpostajanja, timesamodabraopoetakapsolutnogsiromatva spoznaje.tojeoiglednoutompoetkunajpreejestosvijetenjekakodanaemmetodudaljnjegnapredovanjakojabimogladovestidopravogznanja.KartezijanskemeditacijeneeledaklebitisamoprivatnastvarDescartesa,akamolitekdo-padljivaknjievnaformazajedanprikazprvihfilozofijskihutemeljenja.Onenaprotivocrtavajuprauzornunihmeditacijasvakogzapoinjuegfilozofa,izkojihjedinomoeizrastijednafilozofija.Mi,dakle,zapoinjemonanovo,svatkozasebeiusebi,sodlukomradikalnozapoinjajuihfilozofa,daprijesvegastavimovanigresvadosadvaeauvjerenja,apotomtakoerisvenaeznanosti.

PoetakSumnja?Smijemliuinitiupitnimsveovokolskozna-njefilozofijekojesamuovomizlaganjuizreklaispozicijavlastitogmiljenja,aliibrigezavlastitiopstanak,posumnjati?Utodanastavafi-lozofijenijefilozofija,vesofistika.Utodabivimuvidimaneosmilja-vamoiopravdavamosadanjitrenutak,daivimouodvojenostispramsvegatojest,tojesmo.M.Heideggeruumjetnostividistvarajueouvanjeistine.PjesnikG.Trakl,nemanjefilozofskipromiljenoodF.Nietzschea iliK.Marxa, inemanjeegzistencijalnopotresno, izri-e: Dua je samo stranac na ovoj zemlji.Dua (psihe), kojoj smoodreklinjenametafizikasvojstvaioduzelijojdahivota,svodeijenaempirijskiprovjerljivefiziolokeprocese.Smijemliposumnjatidafilozofijakojanijemetafizika,nijefilozofija,bezobziranaotpormno-gihsuvremenihfilozofijasprammetafizike,oneostajunanjezinutlu.Iliivimouvremenuutnje,poputantikihskeptikasuzdraniodsudakakobismosauvaliduevnimir.Alinismogasauvali!

Mi pitamo, ovdje i sada, za nas, zapoinjemonanovo svatko zasebeiusebi

Filozofijajeudnjazaznanjemistine.Aliistinajeurascjepuono-ga to jest ionoga tomimislimoda jest.Kao istotaznanja ibitka,namajeskrivenainedostupnaistokaoibitaksam.

itava povijest filozofije samo je povijest odvojenosti ovjekakaobiakojeimaspecifinumogunostparticipiranjauistiniionogatoistinajest,unaporufilozofiranjadasetaodvojenostprevlada.NatraguParmenida,M.Heideggerrazumijeistinubiakaoneskrivenost,osvjetljavanjebitka,dok jeono to se tubitkuu tomepojavljujekao

M.Lamot:Doxaiskepsa METODIKIOGLEDI,18(2011)1,113120

120

osvijetljenobie.Neskrivenostiipakpripadaiskrivanje,ukojemsekrijebieucjelini.Istinabitkajestdogaajosvjetljavanjakojinosisveosvijetljenobie.Ali sudbinibitkanaegavremenapripada i tehnikakaoodreenipovijesninainukojemuseotkrivabitak.ovjekneras-polaetimepatakonemoeizbjeizahtjevutehnike.Utehnikipostav,postavljenobiestojispremnozaupotrebu,zanesagledivodjelovanjeiplanovetehnike.Natajnainsvebiepostojisamojokaomaterijalza,nauspjehorijentirano,proizvoenjeiiskoritavanje.

Novovjekafilozofijaiznjedrilajeprirodneznanostikoje,utemelje-neumetodamaprouavanja,priroduobjanjavajusamosaspektanjeneempirijskeprovjerljivosti,utematskireduciranomimetodikiapstrak-tnomoblikumatematikogmodela.

Razlikuizmeuprirodeimodelaegzaktnaprirodnaznanostiskljuujezatotoizmiezahvatunjezinemetode.(Anzenbacher,Filozofija)

Posljedicatakvognainaprouavanja,iunajtjenjojpovezanostistehnikomutehnologiji,djelovanja,jonismoilineelimobitisvjesni.Nedostajenamradikalnesumnje,kritikesvijesti,ilinaprostohrabrostiipotenjadabismoistinigledaliuoiireklitomislimo,prijenegozatobudeprekasno.

Razgovaramsuenicimao sofistici, nalazimo jena svakomko-raku. Beskonanu rasprostrtost ljudi/pojedinaca koji pokuavaju bitimjerasvemu,neuvaavajuinizakonitostilogosaninomosa.Razmi-ljamoprividuSjeamseNietzschea,nijeliprividuopedaivim?kolskisustavodgajaposlunike.Izluujemepomisaodamladiljuditoprihvaaju,jerimseininajlake.Birokratskeinstitucijeinzistirajunaformama,bezobziranaonotosedogaaurealitetu.Utakvojvrstiprividanajlakesegubivlastitomiljenje.

Zamkeodvojenostiukojeupadajumladinebihsadapojedinanonabrajala,prividnisvjetoviiovisnostionjima,nedokuivostonogatojestitosejest.Razorenostdomovailjudi,proizlazilisvetoizParme-nidoveodredbeneisteistine,prisutnostiprividaubitku?

Prisnostupuujenazajednitvo,namoguezajednitvo,naistinskozajednitvo(koinonia tu logu).Jelitofilozofija,kaoonospasonosnousvimopasnostimaputemradikalneskepse,osvijetenomiljenjekaojedinapretpostavkaslobodnogdjelovanjaiivota.