1. vježba

18
FAKULTET STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTE U MOSTARU Asistent: Ana Knezović, mag.rač. Nastavnik: Prof.dr.sc. Sven Gotovac Arhitektura i organizacija digitalnog računala

Upload: ivan-juric

Post on 22-Jun-2015

34 views

Category:

Documents


2 download

DESCRIPTION

mhfj

TRANSCRIPT

Page 1: 1. vježba

FAKULTET STROJARSTVA I RAČUNARSTVA

SVEUČILIŠTE U MOSTARU

Asistent: Ana Knezović, mag.rač.

Nastavnik: Prof.dr.sc. Sven Gotovac

Arhitektura i organizacija digitalnog računala

Page 2: 1. vježba

Arhitektura računala

• Arhitektura računala je znanost (vještina?) oblikovanja računala radi ostvarivanja korisnikova zahtjeva.

To se postiže primjenom niza tehnika, postupaka i zahvata u svim hijerarhijskim razinama računala.

• Kao rezultat primjene postupaka, tehnika i zahvata u različitim

hijerarhijskim razinama, u skladu s modelom računala, nastao je širok spektar različitih računala koja se razlikuju po svojoj organizaciji i povezanosti sklopovskih komponenata, organizaciji programske opreme i namjeni – jednom riječju razlikuju se u arhitekturi.

Page 3: 1. vježba

ENIAC http://ftp.arl.mil/ftp/historic-computers/jpeg/eniac1.jpg

Page 4: 1. vježba

Von Neumannov model računala

Page 5: 1. vježba

Von Neumannov model računala – osnovne značajke

• Instrukcije svedene na numerički kod – podaci i instrukcije pohranjuju se na jednak način u istoj jedinici – memoriji

• Računalo – stroj za računanje mora imati jedinicu za izvršavanje

osnovnih aritmetičkih operacija – aritmetičku jedinicu • Jedinica koja “razumije” i tumači instrukcije te upravlja slijedom

izvođenja operacija – upravljačka jedinica • Računalo mora imati mogućnost komunikacije s vanjskim

svijetom (korisnikom, procesom, drugim računalom); jedinica koja mu to omogućava – ulazno-izlazna jedinica

Page 6: 1. vježba

Funkcijski model von Neumannova računala

Page 7: 1. vježba

Hijerarhijski model arhitekture računala

Page 8: 1. vježba

Mooreov zakon

• Gordon Moore, suosnivač Intela • 1965. uočava trend – dupliranje broja tranzistora po kvadratnom inču

svakih godinu dana (4 godine nakon izuma); danas – svakih dvije godine

Page 9: 1. vježba

Porodice procesora

Page 10: 1. vježba

Sabirnice

Page 11: 1. vježba

Vrste sabirnica

• Dijelovi računala su povezani pomoću posebne skupine vodiča koji se nazivaju sabirnicama (engl. Bus)

• Sabirnice su redovito izvedene kao vodiči na površini tiskane pločice, a izvedene su i na priključnice (konektore) unutar računala kako bi se mogli priključiti dodatni sklopovi.

• S obzirom na vrstu informacija koje prenose postoje tri osnovne vrste sabirnica:

Sabirnica podataka (engl. Data Bus)

– je skup vodiča za prijenos električnih signala koji predočuju podatke.

– Broj tih vodiča redovito odgovara količini bita koju odjednom može obraditi CPU. Tako, npr. 32-bitna računala redovito imaju sabirnicu podataka koja se sastoji od 32 vodiča.

Adresna sabirnica (engl. Address Bus)

– je skup vodiča za prijenos električnih signala koji predočuju adrese, a njihov broj ovisi o građi računala (npr. 20 linija).

Nadzorno-upravljačka sabirnica (engl. Control Bus)

– je skup vodiča za prijenos električnih signala koji predočuju nadzorne i upravljačke signale, a njihov broj i funkcija pojedinog vodiča razlikuje se od računala do računala.

Page 12: 1. vježba

Vrste sabirnica

Page 13: 1. vježba

Vrste sabirnica

• Širina podatkovne sabirnice podataka (npr. 32 bita, 64 bita) utječe na količinu podataka koja se u jednom memorijskom ciklusu može prenijeti preko podatkovne sabirnice. Ukoliko je širina podatkovne sabirnice npr. 32-bita onda je u jednom

memorijskom ciklusu moguće preko podatkovne sabirnice prenijeti 32 bita podataka (4B).

Ukoliko je širina podatkovne sabirnice npr. 64-bita onda je u jednom memorijskom ciklusu moguće preko podatkovne sabirnice prenijeti 64 bita podataka (8B).

• Širina adresne sabirnice podataka (npr. 32 bita, 36 bita) utječe na veličinu izravno adresirljivog memorijskog prostora.

Ukoliko je širina adresne sabirnice npr. 32-bita onda je moguće izravno adresirati 232 memorijskih lokacija. Ukoliko je veličina jedne memorijske lokacije 8 bita (1B), onda možemo reći da je ukupna količina izravno adresirljivog memorijskog prostora 232 B, odnosno 4 GB.

Ukoliko je širina adresne sabirnice npr. 36-bita onda je moguće izravno adresirati 236 memorijskih lokacija. Ukoliko je veličina jedne memorijske lokacije 8 bita (1B), onda možemo reći da je ukupna količina izravno adresirljivog memorijskog prostora 236 B, odnosno 64 GB.

Page 14: 1. vježba

Ciklus izvođenja operacije (čitanje podataka iz memorije)

Procesor (CPU)

Upravljačka sabirnica

(upravljački signali)

Memorija U/I

uređaji

Registri

ALU

Upravljačka

jedinica

Adresna sabirnica

(adresa mem.lokacije)

Podatkovna sabirnica

(podatak iz memorije)

Page 15: 1. vježba

Ciklus izvođenja operacije (zapisivanje podataka u memoriju)

Procesor (CPU)

Upravljačka sabirnica

(upravljački signali)

Memorija U/I

uređaji

Registri

ALU

Upravljačka

jedinica

Adresna sabirnica

(adresa mem.lokacije)

Podatkovna sabirnica

(podatak u memoriju)

Page 16: 1. vježba

Glavni dijelovi procesora ...

Page 17: 1. vježba

Hijerarhijska organizacija memorije

– Prema konvencijama brza memorija se naziva primarna memorija,

diskovi se nazivaju sekundarna, a magnetske trake tercijarna memorija.

Page 18: 1. vježba

Pitanja?