1. uvodno predavanje + povijesno naslijeđe gospodarstva hrvatske
DESCRIPTION
.TRANSCRIPT
1
NACIONALNA EKONOMIJA
Uvodno predavanje
Prof.dr.sc. Branko Blažević
2
O kolegiju:� Naziv kolegija: NACIONALNA EKONOMIJA� Kôd kolegija: DST0901
Dr.sc.Branko Blažević, redoviti profesor u trajnom zvanju
� ECTS bodovi: 5,5 � Vrsta kolegija: obvezatan� Godina: 2012/13. Semestar: prvi Sveučilišnog
diplomskog studija
3
Literatura: Predavanja
osnovna-1. Grupa autora, redaktor i urednik Vladimir Čavrak,-“GOSPODARSTVO HRVATSKE”, Politička
kultura, Zagreb, 2011., (348 str.) 1. kolokvij: Uvodno predavanje; Poglavlje 1.,(15-32; + predavanje); Poglavlje 2. i 3. (32-66 + predavanje); poglavlje 4.,(67.-87. + predavanje); Poglavlje 5., (88.-107) + predavanja); 2. kolokvij: Poglavlje 6., (108.-125.) + predavanja, Poglavlje 7. (126.-145.)+ predavanja; Poglavlje 8.9.10. i 11.(146.-225.) + predavanja, Poglavlje 12. (226.-270.) + predavanja , Poglavlje 13. i 14. (str. 271-320.)+predavanja, Poglavlje 15 (321-342)+predavanja
2. Branko Blažević – “Turizam u gospodarskom sustavu” Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija, 2001., poglavlje 5. (325-366); poglavlje 7. (str. 401-419); poglavlje 11. ( 505-520).
dopunska:
� Ivo Družić, Jakov Sirotković, “Uvod u hrvatsko gospodarstvo”Ekonomski fakultet-Zagreb, 2002.,(542 str.)
� Mate Babić - Makroekonomija, Mate d.o.o. 13. izdanje, 2003., poglavlja 13.; str. 539- 566.
4
Cilj predmeta:� Proširiti teorijsku bazu i primijeniti makroekonomske
zakonitosti na primjeru gospodarstva Hrvatske� Kroz aplikativni pristup obraditi gospodarske resurse
i ključne segmente ekonomske politike RH.� Naglasak će biti na razvoju i važnosti turizma, u
ostvarivanju ukupnih učinaka na nacionalno gospodarstvo.
5
Tematske jedinice (sadržaj predmeta):
1. Uvodno predavanje- Povijesno naslijeđe hrvatskog gospodarstva
2. Dugoročne karakteristike hrvatskog gospodarstva (Hrvatski gospodarski razvoj; privatizacija)
3. Demografski i proizvodni resursi nacionalne ekonomije4. Strukturne promijene suvremenog hrvatskog gospodarstva (s
osvrtom na turističku potrošnju)5. Fiskalna politika i javni dug6. Monetarna politika u Hrvatskoj7. Zaposlenost, nezaposlenost i plaće8. Industrija, poljoprivreda, turizam i trgovina9. Socijalna infrastruktura; Razvoj i tehnologija; energetski
sektor10. Regionalna politika i regionalne nejednakosti u Hrvatskoj
6
Očekivani ishod učenja:� Pravilno tumačiti i interpretirati temeljne makroekonomske
agregate na primjeru hrvatskog gospodarstva.� Objasniti povezanost i razlike između ključnih makroekonomskih
pojmova na primjeru hrvatskog gospodarstva.� Objasniti i interpretirati pojam fiskalne, monetarne i
vanjskotrgovinske politike na primjeru hrvatskog gospodarstva.� Analizirati i obrazložiti gospodarsku strukturu Republike
Hrvatske s posebnim naglaskom na djelatnosti koje su povezane s turističkim gospodarstvom i turističkom potrošnjom.
� Tumačiti i interpretirati sadržaj ekonomske politike i politike stabilizacije na primjeru hrvatskog gospodarstva.
� Primijeniti zakonitosti teorija privrednog razvoja na gospodarstvo Republike Hrvatske s osrtvom na regionalni razvoj
7
Termini nastave:UTORAK:
grupa 2 12,00 – 15,00 sati
grupa 115,00 – 18,00 sati
8
Termini kolokvija:
� Kolokvij + esej iz tematskih jedinica 1-5.20.11. 2012.
� Kolokvij + esej iz tematskih jedinica 5-10.15.01.2013.
9
Termini predavanja, seminara i aktivnosti:REDOVITI STUDENTI:
� 02.10.2012. – uvodno-prvo predavanje
� 09.10.2012. – 2.predavanje
� 16.10.2012. – 3.predavanje
� 23.10.2012. – 4. predavanje
� 30.10.2012. – 5.predavanje
� 06.11.2012. – 6.predavanje
� 13.11. 2012.- SEMINARSKE PREZENTACIJE
� 20.11. 2012.- 1. KOLOKVIJ; ESEJ; SEMINARI
� 1.kolokvij – ispitna literatura do 107 str.
10
Termini predavanja, seminara i aktivnosti:
� 27.11.2012. – 7.predavanje
� 04.12.2012.- 8. predavanje
� 11.12.2012. – 9.predavanje
� 18.12.2012. – 10.predavanje
� 08.01. 2013.- SEMINARSKE PREZENTACIJE
� 15.01. 2013.- 2. KOLOKVIJ; ESEJ; SEMINARI
� 2.kolokvij – ispitna literatura (od 108-342 str.)
11
Termini predavanja, seminara i aktivnosti:IZVANREDNI STUDENTI-ZABOK� 12.10. 2012. Tematska jedinica: 1., 2., 3., 4.
� 09.11. 2012. Tematska jedinica; 5., 6., 7., 8.
� 30.11. 2012. I. KOLOKVIJ (1.-5.) + ESEJ
+ predavanja tematska jedinica: 9. i 10.
� 21.12.2012. II. KOLOKVIJ (6.-10), + ESEJ + SEMINARSKI RADOVI
12
Termini predavanja, seminara i aktivnosti:IZVANREDNI STUDENTI-OPATIJA� 20.10. 2012. Tematska jedinica: 1., 2., 3., 4.
� 17.11. 2012. Tematska jedinica; 5., 6., 7., 8.
� 08.12. 2012. I. KOLOKVIJ (1.-5.) + ESEJ
+ predavanja tematska jedinica: 9. i 10.
� 12..01.2013. II. KOLOKVIJ (6. -10), + ESEJ + SEMINARSKI RADOVI
13
Ocjenjivanje studenata prema ECTS sustavu
� Što se ocjenjuje?
- Pohađanje nastave 2%
- Aktivnost na nastavi:
Seminarski rad 5+5 10%
2 eseja 4+6 10%
- Kolokvij I., i II., 48%
------------------------------------------------------------
Ukupni % uspjeha tijekom nastave 70%
- Završni ispit 30%
14
O KOLEGIJU: KONZULTACIJE
Kabinet za konzultacije: Fakultet 1.kat kabinet 106
Konzultacije za studente:
Prof.dr.sc.B.BlaževićPonedjeljak 9,30-11,30Utorak 9,30-11,30
Doc.dr.sc.A.JelušićPonedjeljak 10-12Utorak 9-11
Dr.sc.Elena RudanPonedjeljak 15-17Utorak 10-12
15
O KOLEGIJU
ECTS bodovi: 5,5Vrsta kolegija: OBVEZNIGodina: 2012/13Semestar: TREĆI (zimski)
16
CILJ PREDMETA:
� Cilj predmeta je studentima na jednostavan i sustavan način objasniti temeljne elemente makroekonomije, te uzročno-posljedičnu povezanost između mikroekonomije i makroekonomije.
� Poseban naglasak je na razumijevanju makroekonomskih politika, koje determiniraju gospodarske aktivnosti stanovništva, privatnog i javnog sektora.
� Naglasak je i na razumijevanju ponašanja gospodarstva, determiniranju uzroka nastajanja temeljnih makroekonomskih problema, te vrednovanju učinaka makroekonomske politike.
17
SEMINARSKI SATI I RADOVI
Svi studenti su obavezni napisati i izlagati seminarski rad.
Teme za seminarski rad biti će dodijeljene svakom studentui objavljene na Lumensu na stranicama kolegija do12.10.2012.
Raspored održavanja seminara i podjela studenata biti ćetakođer objavljena na Lumensu.
18
Uvod u ekonomiku narodnog gospodarstva PODJELA EKONOMIJE
� OPĆA (MAKROEKONOMIJA)� EKONOMIJA PRIVREDNIH SUBJEKATA
(MIKROEKONOMIJA)
� EKONOMIKA NARODNOG GOSPODARSTVA=MAKROEKONOMIJA=MAKROEKONOMSKA TEORIJA=MAKROEKONOMSKAANALIZA
10/5
19
Veza teorijske ekonomije i kolegija
Nacionalno gospodarstvo (1)
� Uloga teorijske ekonomije u “Bolonjskom procesu” ?� Pretvaraju li se ek. fakulteti u više poslovne škole?� Ne može postojati poslovna ekonomija ako nema teorijske
ekonomije� Treba afirmirati teorijske predmete: Makroekonomija;
Mikroekonomija; Osnove ekonomije; Ekonomika narodnog gospodarstva; Ekonomske teorije.
� Indoktrinacija neoliberalnim konceptom danas - prije marxizmom
20
Veza teorijske ekonomije i kolegija Nacionalno gospodarstvo (2)
� Istraživanje teorijskih osnova i praktične politike
� Gospodarenje imovinom = pribavljanje sredstava za život, borba protiv gladi, hladnoće, bolesti i drugih zala
� Ekonomija sredstava – najstarija čovjekova vještina- postaje znanstveno područje /1776./
21
PRENOŠENJE MAKROEKONOMIJE U POLITIKU(1)
� J.M. Keynes- Treba li se i može li se vlada miješati u ekonomiju?
Keynesijanska ekonomija-pokazuje put izlaska iz depresija
� Monetarizam- razvio se tokom 60. – -obećava rješavanje inflacije
� Neoklasične škole mišljenja - ne vjeruju u savršeno tržište
22
PRENOŠENJE MAKROEKONOMIJE U POLITIKU(2)
� Teorija racionalnih očekivanja/Robert Lukas, Tomas Sargent/-pojedinci postupaju racionalno kada djeluju u svom interesu
� Ekonomija ponude- razvija se 80.- tih g. obećava smanjenje poreza i povećanje štednje i investicija
� 1917-1980. tih godina 1/3 svijeta su zahvatile Marxove doktrine
� 1990. tih godina ponovno otkrivanje tržišta /Samuelson/ (neoliberalan koncept)
23
� Povijest moderne makroekonomije počine Keynesom 1936. g.
� Keynesove zasluge za IS-LM model Johna Hicksa i Alvina Hansena 1930.-tih i 1940.-tih godina
� Razdoblje 1940,. do 1970. je zlatno razdoblje makroekonomije (teorija osobne potrošnje –Modigliani; teorija investicija i teorija potražnje za novcem- James Tobin; teorija rasta- Robert Solow; makroekonometrijski modeli- L. Klein)
� 1960. tih godina javljaju se monetaristi (MiltonFridman) i suprostavljaju se Keynesijancima
� 1970- tih godina makroekonija doživljava krizu –pojava stagflacije- kritika Roberta Lucasa i racionalna očekivanja
� Najnovija zbivanja (neoklasičari; neokeynesijanci, teoretičari novog rasta)
24
Zajednička uvjerenja� U kratkom roku- pomaci u agregatnoj potražnji
utječu na proizvodnju
� U srednjem roku proizvodnja se vraća svojoj prirodnoj razini (prirodna stopa nezaposlenosti)
� U dugom roku akumulacija kapitala i stopa tehnološkog napretka određuju stupanj razvoja proizvodnje
25
VEZA POLITIČKE DEMOKRACIJE I TRŽIŠTA
- sloboda proizvođača- sloboda potrošača- sloboda radnika
INTEGRALNO TRŽIŠTE� Uzajamno djelovanje dva tržišta
- tržište roba i usluga - tržište faktora proizvodnje
10/8
26
VEZA TRŽIŠTA I POLITIČKIH PARTIJA
� Rad – naglašen socijalni segment na štetu efikasnosti kapitala /produktivnosti kapitala/
� Kapital- naglašena efikasnost kapitala na štetu socijale i rada
� Optimalan /stabilan/ odnos rada i kapitala10/10
27
ŠTO KAŽU SOCIOLOZI?
� Ljudsko društvo pretvara se u tržišno društvo� Što je to roba?
-proizvod samo za tržište-sirovina je roba /priroda je roba/-ljudski rad je roba (čovjek je roba proizvedena za tržište)PORUKA SOCIOLOGA: treba ponovo otkriti
ljudsko društvo10/9
28
Globalna populacija
500 1000 1500 2000
Godine
Populacijaumilijardama
123456789
10
0,51650
1,231850
2,51950
4,01975
5,01987
6,01999
10,02050
29
RAST POTROŠNJE (1)- Porast svjetske populacije 1,4% g. ..
- Porast potrošnje po stanovniku 2,9% g.
- Stopa prirasta broja vozila 4 puta je veća od stope prirasta stanovništva
- Proizvodnja kemikalija udvostručava se svakih 7 do 8 godina
30
RAST POTROŠNJE (2)- Svjetska trgovina narasla je za 60% samo u zadnjoj
dekadi- Na najbogatijih 20% stanovnika otpada 86% svjetske
osobne potrošnje- Na najsiromašnijih 20% stanovništva otpada 1,3%
svjetske osobne potrošnje- Troškovi reklame rastu brže od rasta prihoda i
prirasta stanovništva /435 mlrd godišnje/
31
Što se mijenja u 21. stoljeću?
- 20.stoljeće- oslonac globalnog razvoja je nafta, a rast se vidi kao jedini put ka prosperitetu
- Zadnjih 20 godina potrošeno je više nafte nego u prethodnih 120 godina
- Globalne rezerve: 2,1 tril. barela
32
BRIC
� Novi liderski četverolist- engl- kratica za Brazil; Rusuja; Indija; Cina
� Iz temelja mijenja geopolitičke odnose u svijetu globalnog biznisa- najpoletnije ekonomije svijeta
� Unutar sebe krajnje nepovezana skupina i premrežena nerješivim ideološkim i teritorijalnim sporovima
� Svojom eruptivnom industrijom i novim izvoznim poletom presudno utječe na stvaranje novog multipolarnog svijeta.
33
BRIC� Trgovanje strateškim sirovinama, kovinama i
energijom
� Sofisticiranijom industrijskom opremom
� Najviše stope rasta izvoza (ali i uvoza ali ne za domaću potrošnju) u prvom polugodištu 2010. g.
- Rusija +43%
- Kina i Japan +41%
- Indija +32%
- Brazil +29%
34
Potrošnja resursa u 2050. g.�
20% 40% 60% 80% 100%
Postotak populacije sa zapadnim standardom
Potrebni resursi
Potrebni resursi danas
U 2050.10 milijardi ljudi
3% godišnji rast
Bez ekon. rasta
35
Ekonomski rast (1)
� Što je to rast iskazan kao porast “GDP-a”?!
� Da li je rast sam po sebi pozitivan indikator?!
� Da li je rast jamstvo da će Vam biti bolje?!
� Da li možemo očekivati stalni rast?!
� Što je to održivi razvoj?
36
Ekonomski rast (2)
� Rast je kvantitativni porast na fizičkom iznosu dok je razvoj kvalitativno poboljšanje širokih potencijala.
Održivi razvoj je razvoj bez fizičkog rasta. Rast (količina) ima granice a razvoj (kvaliteta) nema granica, jer je moguće uvijek iznova definirati kvalitetu.
37
Provokacija za razmišljanje
� Ako prihvatimo da je održivi razvoj, razvoj bez fizičkog rasta i da je usmjeren na samodostatnost i kvalitetu življenja, tada nam upuštanje u tržišno nadmetanje po sadašnjim (neoliberalnim) pravilima nije potrebno.
38
S kojim se temeljnim pitanjima danas susreću makroekonomisti?
� Svjetska ekonomska kriza� Odnos ekonomskih snaga SAD, Europa i Kina� Proizvodnja (output)� Nezaposlenost (unemployment)� Inflacija (inflation)� Rast (growth)
39
Tablica 1-1 Svjetska proizvodnja od 2000 god.
40
Karakteristike makroekonomske krize (1)
� Cijene na tržištu stanovanja u SAD-u, koje su se udvostručile od 2000 g., počele su padati tijekom 2007 g.
� Hipotekarni krediti koji su se tijekom 2000-tih godina davali bez dovoljno garancija doveli su do nemogućnosti vraćanja kredita.
� Pad cijena na tržištu stanovanja doveo je do toga da su krediti prelazili tržištnu vrijednost nekretnina i to se daljnje negativno odrazilo na pad osobne potrošnje iukupne proizvodnje.
41
(2)� Banke koje su dale hipotekarne kredite grupirale su i
“prepakirale” kredite u novi oblik sigurnosnih papira i prodale ih drugim bankama i investitorima. Postavilo se pitanje realne ocijene vrijednosti na tržištu vrijednosnih papira.
� Došla je do izražaja komplektnost vrijednosti vrijednosnih papira i kvaliteta sredstava (imovine) te su se banke sve teže međusobno zaduživale.
� 15.rujna 2008.godine glavna banka Lehman Brothers, je bankrotirala i dovela u krizu cijeli bankaraski i financijski sector.
42
Grafikon 1-1 Kretanje cijena dionica u SAD, EURO zoni i zemljama u razvoju 2007–2010
4343
GLOBALIZACIJA - TEORIJSKI OKVIR
• Svijet novog tisućljeća oblikuju globalizacija, liberalizacija i tehnološki razvoj
• Globalizacija dovodi do stvaranja:
• trgovačkih blokova
• globalnih tvrtki
• globalne ekonomije
• REGIONALIZACIJA KAO MAKROPOJAVA
• GLOBALIZACIJA KAO MIKROPOJAVA
4444
� DOBA GLOBALIZACIJE – je dovelo do povećanja razlika između siromašnih i nerazvijenih, te bogatih i razvijenih
� PROBLEM GLOBALIZACIJE – izrazito nejednake mogućnosti svih svjetskih subjekata, država, naroda, pojedinca da ravnopravno odlučuju
� PREDNOSTI GLOBALIZACIJE nisu dobro raspoređene!
� U BUDUĆNOSTI CILJ ne bi trebao biti manje globalizacije, nego globalizacija koja će biti bolja.
4545
Ubrzanje svjetskog gospodarskog razvoja – posljedica globalizacije
� Svijet se u drugoj polovici 20.stoljeća razvijao brže nego ikada u svojoj povijesti.
� Svjetski proizvod se u razdoblju 1950-1980.povećao 4 puta: godišnja stopa rasta od 3,9% u odnosu na 0,9% godišnje u razdoblju 1820-1870.
� Proces globalizacije koji je započeo u Europi još krajem 19.stoljeća dobio je iznimni polet u drugoj polovici 20.stoljeća.
46
Neoliberalizam/globalizacija(korporacijska globalizacija)
� Dominirajući razvojni model koji se provodi pod okriljem međunarodnih institucija WTO, MMF, WB
� Tržišni fundamentalizam- nespojiv sa bilo kakvom strategijom razvoja jer ¨tržište zna najbolje¨
� Laisser faire- je u povijesti uvijek izazvao razočaranje, usporavanje rasta i velike gubitke ( financijska kriza u SAD-u)
47
Opće negativne karakteristike korporacijske globalizacije
� Prelijevanje bogatstva od siromašnih država ka bogatim i od siromašnih ljudi ka bogatima
� Nemilosrdno trošenje prirodnih resursa
- ugrožavaju se budući naraštaji
- podriva se demokracija
-karakterizirana dominacijom, eksploatacijom, represijom i korupcijom
- omalovažavanje čovjeka i prirode
48
Rezultat neoliberalnog razvojnog koncepta- Globalizacija-WTO model efekti u USA (1)� Radnička plaća – 1973. – 19,18 $/h
1997. - 19,24 $/h� Plaća top menadžera / pl. radnika:
1980. 42: 1 1999. 475:1
� Radna godina Amerikanaca 184 sata je duža nego prije 30 godina, a roditelji s djecom provode 40% vremena manje.
� Najbogatijih 1% ima više novca nego 95% najsiromašnijihAmerikanaca
� Osobno bogatstvo Billa Gatesa jednako je “bogatstvu”106.000.000 najsiromašnijih Amerikanaca
� U američkim je zatvorima bilo 1973. g. 350.000 zatvorenika, a početkom 2000. g. Više od 2.000.000
49
Rezultat neoliberalnog razvojnog koncepta- Globalizacija-WTO model efekti u USA (2)� Oko 8.000 milijardi $ skriveno je u “of-shore”
poreskim rajevima diljem svijeta. Najbogatiji žanju plodove globalizacije, a ne plaćaju za uzgredne štete!
� Da se taj novac oporezuje po najmanjoj stopi od 3,5% , dobilo bi se 280 milijardi $ svake godine, što je 165 puta više nego što je ukupni budžet UN-a za sve razvojne programe u svijetu.
� Među prvih 100 ekonomskih entiteta svijeta 51% su korporacije a samo 49% su države.
� (WTO, MMF, WB grade institucionalne preduvjete za daljnji rast utjecaja korporacija.
50
Rezultat neoliberalnog razvojnog koncepta- Globalizacija-WTO model EFKTI U HRVATSKOJ
� Bez posla 350.000 ljudi
� Na minimalnom osobnom dohotku 400.000 ljudi
� Neredovito plaće prima 90.000 ljudi
� Od socijalne pomoći živi 100.000 ljudi
� Prosječnoj obitelji potrebne su dvije plaće za “normalan”život
� Starost penzionera ispod 60. godina.
51
Aktualna kriza svjetskih financija(1)
� Velike poslovne banke ignorirajući rizike i upozorenja, desetljećima posuđuju stotine milijardi eura prezaduženim europskim državama poput Grčke,
� Europski političari troše u posljednje dvije godine više os 1.000 milijardi eura (bilijun) poreznih obveznika s obrazloženjem da će spriječiti bankrot Grčke, Portugala, Irske i Španjolske, a tako i propast zajedničke europske valute.
52
Aktualna kriza svjetskih financija(2)� Najveći strani kreditori Grčke bile su njemačke banke� One posjeduju krajem 2010. g. više od 22,7 milijardi eura
grčkih državnih obveznica, a sa plasmanom u Portugal, Irsku i Italiju, zbroj prelazi 100 milijardi eura.
� Zato Grčka ne smije bankrotirati, jer bi to donijelo goleme gubitke njemačkim bankama.
� 1% najbogatijih kućanstava u SAD-u posjeduje 60% svih bankovnih depozita i investicija stanovništva. (Distribucija bogatstva u Europi je pet puta ravnomjernija), to znači da je najveći dio rizičnih plasmana banaka u posrnulim EU državama bio u vlasništvu uskog dijela populacije ( do 10% )
� Taj bankrot je spriječen novcem svih građana kada su sanirani gubici banaka.
53
Aktualna kriza svjetskih financija(3)� Pristupilo se sanaciji banaka državnim novcem iz
proračuna, ili preko EU centralne banke koja je kupovala goleme količine obveznica posrnulih država.
� Te obveznice se u budućnosti realno mogu pokazati nenaplativima, što će na kraju platiti građani država članica EU zone.
� Posrnule države moraju rezati svoju potrošnju, što vodi te ekonomije u depresiju iz koje se neće godinama izvući.
54
Uloga Kine u svjetskoj krizi (1)� Kina je najveći svjetski kreditor � Ima najveće devizne rezerve na svijetu-3.200
milijardi dolara.� SAD je dužan Kini 1.200 milijardi dolara a EU 500
milijardi eura.� Kina kupuje talijanske, a pretpostavlja se i državne
obveznice Grčke, Portugala i Španjolske.� Kina se rukovodi strateškim interesima
55
Uloga Kine u svjetskoj krizi (2)
� EU je iza SAD-a drugo najveće kinesko tržište, i Kini nije u interesu da to tržište ima velike gospodarske poteškoće.
� Recesija u EU i SAD-a bi imala teške posljedice po Kinu.
� Kina želi smanjiti ovisnost o američkom dolaru i želi okončati ulogu dolara kao svjetske valute i stvoriti multipolarni sustav s tri valute (dolar, euro, yuan, a kasnije osnovati nadnacionalnu svjetsku valutu temeljenu na vrijednosti zlata i drugih strateških proizvoda.
� Kina želi ulagati i investirati u realnu ekonomiju EU i SAD-a
56
Trend globalizacije� Stavovi autora:
- Kraj ovog milenija ujedno je i kraj nacionalnih ekonomija
- Nacionalne ekonomije će i dalje činiti temelj svjetskog gospodarstva u novim uvjetima (Pravila “slobodnog tržišta” ne mogu biti važnija od nacionalnog /lokalnog/ interesa).
57
Što kažu filozofi?� “Univerzalni historicizam ima čudan ahistoirijski okus”
Fridric Jamenson
(Slavoj Žižek-Druga smrt neoliberalizma, str.37.)
Riječ je o vječnoj sadašnjosti. Potrebno se je suočiti s teškim pitanjem povijesnog karaktera kao ideološkog oblika “postmodernog” globalnog kapitalizma.
Dali je sada globalni liberalno-demokratski kapitalizam kraj povijesti, kao što je to bilo buržoasko društvo ili socijalizam za branitelje koji su željeli prikazati te odnose i ta društva kao prirodna, a to znači kao vječna.
58
POVIJESNO NASLIJEĐEGOSPODARSTVA HRVATSKE
59
KRATKA KRONOLOGIJA� 1460. g. – Zagreb ima 4 500 stanovnika� 1820. g. – Hrvatska ima 1.823.000 stanovnika i nalazi se u
Austriji� 1868.g. – sklapanje ugovora sa Ugarskom, Hrvatska i
Slavonija dospijevaju u ugarski dio monarhije (Dalmacija i Istra su u austrijskom dijelu).
� 1848.g.-poljoprivreda je bila feudalna a seljaci su kmetovi na zemlji.
� Hrvatska je podijeljena u dva dijela –Banska Hrvatska i Vojna krajina
� 1850. – Bach i njegov apsolutizam guše sve što nije austrijsko� 1871. ukida se Vojna krajina i uklapa se u Hrvatsku. /Ban
Jelačić/
60
Pojava etničkog čišćenja� 1683. poražena je turska vojska kod Beča� 1680. – Slavonija ima 240.000 stanovnika
- 130.000 Muslimana- 110.000 Kaura /Kršćana/
Turci su spalili 70.000 kršćana i ostaje 42.000 Hrvata� 1687. – oslobođen je Osijek i austrijska vojska tjera
Turke� 1698.- Slavonija ima samo 42.000 Hrvata , ali su zato
Muslimani etnički očišćeni.
61
Agrarno stanovništvo� Agrarna ekonomija bila je naturalna privreda� Viškovi su bili samo stočarski proizvodi� U 19. st. Hrvatska poljoprivreda orijentira se prema
potrebama metropole /Beč/� 1820.g.- 90% poljoprivredno stanovništvo� 1921. g. – 72%� 1971.g. 15%� 1991. g. 14%� 2001. g. 13%
/Amerika - 2%Indija - 72%/
62
� Hrvatska je bila u Austriji zaostalo agrarno područje:� 90% stanovništva je poljoprivredno� 80% stanovništva je nepismeno� Zaposleno je 3% stanovništva� 1873 DO 1895. –VELIKA KRIZA EUROPSKE
POLJOPRIVREDE� 1872-tona žita košta 25 funti� 1895- tona žita košta 5 funti� Iseljavanje stanovništva
63
� 15% Hrvata seli 1910.g.
� Pojava filoksere
� Prosječna obitelj na selu ima 8 članova
� Posjed je mali- 7-8 ha
64
Revolucija u transportu
� Druga polovica 19. st.- željeznice
� 1862- Zidani most- Sisak
� 1873. – Južne željeznice do Karlovca
� 1868. – Mađari grade prugu Budimpešta-Koprivnica-Zagreb-Karlovac
� 1876.- Karlovac- Rijeka /Matulji/
65
EKONOMSKI POLOŽAJ HRVATSKE U EX. YU� 1948-1981. – prosječna god. Stopa rasta DP = 6%� Rast industrijske proizvodnje iznosi 8,2%� Rast poljoprivredne proizvodnje 2,5% godišnje� DP je ukupno povećan 7 puta, industrijska
proizvodnja skoro 13 puta, a poljoprivredna se udvostručila.
66
� 1947- 1986. – godišnji rast u %
- primarni sektor 2,3%
- sekundarni sektor 6,2%
- tercijarni sektor 6,9%
� Prosječna god. stopa rasta industrijske proizvodnje iznosi čak 8,2%.
� Rast investicija bio je brži od rasta DP
� OSA su porasla gotovo 8 puta
� Zaposlenost raste više od tri puta
67
� Nakon 1970. nekontrolirano raste dug a investicije su ekstenzivne i neefikasne
� Nivo razvoja Hrvatske povećan je od 1955.- 1989. blizu 4,5 puta, a 3,8 puta po stanovniku
� Radilo se u suštini o sustavu zaštitnih cijena za najmanje produktivne i favoriziranje investicija za najmanje razvijena područja.
� To je bila brana normalnom funkcioniranju tržišta, a i vodilo je smanjenju produktivnosti u odnosu na svjetsku privredu.
68
70. te i 80. te godine 20.st.� 1973. god. prva naftna kriza
� Yugoslavija počinje novi investicijski val, naglo zaduživanje pod nepovoljnim uvjetima.
� Zajmovi se javljaju kao privremeno pokriće deficita platne bilance
� Krediti su stvorili obavezu prema inozemstvu za budući period
� Sličnosti sa sadašnjim stanjem gospodarstva RH
69
� Zaduženost ex. Yu- u mil. US$
1965.- 1 243
1970.- 2 350
1976. - 7 928
1979. – 14 952
1981. - 20 168 /uvz robe 10 674 + financ. Krediti 7 860/
1983.- 20 501
1988.- 20 220
70
� Tek iza 1980. god. vodi se ekstremno restriktivna politika koja:
- vodi velikom padu investicija
- padu ukupne potrošnje
To vodi kriznim poremećajima sa katastrofalnim posljedicama
� Osnovni odnosi uspostavljeni su politikom primarne raspodjele i preraspodijele dohotka
71
Prosječni god. porast stanovništva1971.-1981.
� Ex. Yu 0.89
� Kosovo 2,41
� Hrvatska 0,39
72
Položaj Hrvatske u ex. YU1953.- 1989.� Ukupan položaj se pogoršava i to: /ex.Yu =100/
1953. 1989. Razlika- stanovništvo 23,2 % 19,8% - 3,4- Zaposlenost 27,2% 23,5% -3,7- DP 26,7% 25,5% -1,1- DP industrije 29,2% 21,9% - 7,3
73
Promjena udjela stanovništva HrvatskeEx.Yu = 100
� 1921. 27,32% /Kosovo 3%/
� 1931. 26,07%
� 1948. 23,86%
� 1953. 23,17%
� 1961. 22,43%
� 1971. 21,57%
� 1981. 20,52%
� 1991. 19,77% /Kosovo 8,18%/