1. u · web viewiako je turizam u italiji vrlo razvijen što pokazuje i činjenica da je italija...
TRANSCRIPT
Valentin Mrkša
STATISTIČKA ANALIZA RAZVOJA TURIZMA
DRŽAVA SREDOZEMLJA U RAZDOBLJU OD 2010. DO
2018. GODINE
ZAVRŠNI RAD
Sveučilište u Zagrebu
Ekonomski fakultet - Zagreb
Kolegij: Uvod u gospodarsku statistiku
Mentor: doc. dr. sc. Berislav Žmuk
Broj indeksa autora: 0067514099
Zagreb, rujan, 2020
Sadržaj
1. UVOD....................................................................................................................................1
1.1. PREDMET I CILJ RADA......................................................................................................11.2. SADRŽAJ I STRUKTURA RADA..........................................................................................21.3. IZVORI PODATAKA I METODE ISTRAŽIVANJA...................................................................3
2. RAZVOJ TURIZMA...........................................................................................................5
2.1. POJAM TURIZMA..............................................................................................................52.2. POVIJESNI RAZVOJ TURIZMA............................................................................................72.3. TURIZAM MODERNOG DOBA............................................................................................7
3. RAZVOJ TURIZMA HRVATSKE I SREDOZEMLJA..................................................9
3.1. POVIJESNI RAZVOJ TURIZMA U HRVATSKOJ....................................................................93.2. TRENUTNO STANJE TURIZMA U HRVATSKOJ.................................................................103.3. POVIJESNI RAZVOJ TURIZMA U SREDOZEMLJU..............................................................12
4. STATISTIČKA ANALIZA RAZVOJA TURIZMA PO DRŽAVAMA U RAZDOBLJU OD 2010.-2018. GODINE.............................................................................10
4.1. STATISTIČKE METODE I POJMOVI...................................................................................174.2. STATISTIČKA ANALIZA RAZVOJA TURIZMA HRVATSKE.................................................204.3. STATISTIČKA ANALIZA RAZVOJA TURIZMA ITALIJE......................................................254.4. STATISTIČKA ANALIZA RAZVOJA TURIZMA FRANCUSKE...............................................294.5. STATISTIČKA ANALIZA RAZVOJA TURIZMA ŠPANJOLSKE..............................................324.6. STATISTIČKA ANALIZA RAZVOJA TURIZMA TURSKE.....................................................344.7. STATISTIČKA ANALIZA RAZVOJA TURIZMA GRČKE.......................................................364.8. STATISTIČKA ANALIZA RAZVOJA TURIZMA EGIPTA......................................................394.9. STATISTIČKA ANALIZA RAZVOJA TURIZMA TUNISA......................................................424.10. STATISTIČKA ANALIZA RAZVOJA TURIZMA MAROKA.................................................424.11. STATISTIČKA ANALIZA RAZVOJA TURIZMA CRNE GORE.............................................454.12. STATISTIČKA ANALIZA RAZVOJA TURIZMA ALBANIJE................................................47
5. KOMPARATIVNA ANALIZA DRŽAVA SREDOZEMLJA.......................................49
6. ZAKLJUČAK.....................................................................................................................54
LITERATURA.......................................................................................................................56
POPIS TABLICA...................................................................................................................57
POPIS ILUSTRACIJA..........................................................................................................58
0
1. UVOD
1.1. Predmet i cilj rada
Kada se govori o razvoju turizma jedne države, teško je neku pojavu interpretirati isključivo
kvalitativnim podacima dočarati o kakvom intenzitetu razvoja je riječ, te ga usporediti za
razvojem neke druge države. Razvoj turizma u modernom dobu najčešće se promatra kroz
prizmu kvantitativnih, odnosno numeričkih podataka koji prikazuju vrijednost nekih varijabli
poput broja dolazaka turista, broja noćenja turista, ukupne devizne prihode i slično, u
određenom razdoblju, najčešće godini. Ipak, isključivo kvantitativni podaci promatrani iz
različitih perspektiva mogu rezultirati različitim interpretacijama, stoga je potrebno istražiti
pozadinu dobivenih podataka te uz njih kvalitativnim podacima objasniti što je utjecalo
pozitivno ili negativno na ukupne brojke odnosno razvoj turizma, kako bismo dobili uvid u
stvarne uzroke promjena.
Može se zaključiti da je turizam, kao i općenito ekonomija, vrlo zanimljiv predmet
promatranja statistike te su međusobno povezani. Teško je zamisliti turizam bez ikakvih
brojčanih podataka koji govore o promjenama i razvoju na kraju godine, kao što je
neizostavno kvalitativnim podacima objasniti brojke dobivene različitim statističkim
metodama. S obzirom na blisku povezanost turizma i statistike, ovaj rad objedinjuje znanje i
stručnu literaturu iz oba područja.
Predmet rada je razvoj država Sredozemlja u razoblju od 2010. do 2018. godine. Cilj rada je
upotrebom statističkih metoda i poznatih kvalitativnih podataka, te usporedbom istih sa
drugim državama Sredozemlja, doći do odgovora na neka pitanja ili probleme koja se nameću
kada se govori o turizmu. Primjerice, podatak da se prihodi od turizma približavaju iznosu od
jedne petine ukupnog godišnjeg bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) Hrvatske zabrinjava
mnoge stručnjake, jer nam taj podatak govori da se hrvatsko gospodarstvo previše oslanja na
turizam. Kako bi se došlo do saznanja je li udio turizma u BDP-u Hrvatske iznimno visok ili
je uobičajen u okviru Sredozemlja i država sa sličnim karakteristikama turizma, potrebno je
istražiti koliki je udio turizma u BDP-u kod ostalih zemalja Sredozemlja. Korištenjem
dostupnih statističkih podataka o turizmu poput dolazaka stranih turista po državama, te
1
korištenjem statističkih metoda i izračuna, u ovom radu pobliže je analiziran razvoj država
Sredozemlja u razdoblju od 2010.-2018. godine, te se dolazi do odgovora na pitanje koje su
države Sredozemlja u tom periodu najviše napredovale u turizmu.
1.2. Sadržaj i struktura rada
Ovaj završni rad sastavljen je od šest poglavlja. Prvo poglavlje je uvod u rad, upoznavanje sa
tematikom, predmetom istraživanja i ciljevima rada. Objašnjene su metode prikupljanja
podataka i izvori podataka, zatim sadržaj i struktura rada.
Nakon uvoda, u drugom poglavlju objašnjen je pojam turizma te je sažeto prikazan povijesni
razvoj turizma. Poseban osvrt je napravljen i na tzv. masovni turizam čiji je povijesni razvoj
također prikazan u radu. Dok je u drugom poglavlju promatran razvoj turizma općenito u
svijetu, u trećem poglavlju fokus je stavljen na razvoj turizma u Hrvatskoj te u zemljama
Sredozemlja.
Četvrto poglavlje sastoji se od analize izabranih varijabli razvoja turizma u državama
Sredozemlja za svaku promatranu državu zasebno. Države koje su dio analize su redom;
Hrvatska, Italija, Francuska, Španjolska, Turska, Grčka, Egipat, Tunis, Maroko, Crna Gora i
Albanija. Statistička analiza obuhvaća podatke pojedinih država poput dolazaka stranih
turista na godišnjoj razini, njihovu promjenu na godišnjoj razini, prosječnu stopu rasta
prethodno navedenih i sličnih varijabli odnosno pokazatelja razvoja turizma.
U petom poglavlju provodi se komparativna analiza turističkih pokazatelja među zemljama
Sredozemlja. Stvarnost nam govori da se Hrvatska ne može uspoređivati sa brojkama velikih
država razvijene ekonomije poput Italije i Francuske, pa se zasebno dobiveni rezultati za
svaku državu uspoređuju sa rezultatima država podjednakih karakteristika ili obilježja.
Podaci o varijablama država Sredozemlja zajedno su uvrštene u tablice popraćene
empirističkim objašnjenjima pojava, te se uspoređuju države u skladu s turističkim i
gospodarski potencijalom, ali i veličinom države odnosno ekonomije. Naglasak je na udjelu
turizma u BDP-u.
2
U posljednjem, šestom poglavlju iznose se najvažniji zaključci rada.
1.3. Izvori podataka i metode istraživanja
Ovaj završni rad je napravljen na temelju prikupljanja i analize sekundarnih izvora podataka.
Sekundarni izvori podataka dostupni su u znanstvenoj i stručnoj literaturi vezanoj uz turizam.
Statistički podaci dostupni su u statističkim publikacijama i na internetskim stranicama, te su
za njih korišteni izvori poput Državnog zavoda za statistiku (DZS), Svjetske Banke (World
Bank), Svjetske Turističke Organizacije (UNWTO), Međunarodnog Monetarnog Fonda
(IMF) i drugi izvori poput godišnjih izvještaja o brojkama u turizmu pojedinih država. Podaci
o turizmu za 2018. godinu dostupni su za većinu država, stoga se ta godina u većini primjera
koristi kao zadnja godina u promatranom razdoblju.
Metode istraživanja koje su korištene prilikom izrade rada:
1. Metoda indukcije – indukcija podrazumijeva zaključivanje od pojedinačnih slučajeva
prema općim zakonitostima. Metoda indukcije je sistematska i dosljedna primjena
induktivnog načina zaključivanja u kojem se na temelju pojedinačnih ili posebnih činjenica
dolazi do općih zaključaka.1
2. Metoda dedukcije – dedukcija je zaključivanje od općeg k pojedinačnom. Metoda
dedukcije za razliku od induktivne metode, polazi od određenih općih stavova i najčešće se
sastoji u utvrđivanju kako ono, što vrijedi uopće, vrijedi i u jednom određenom posebnom
slučaju.2
3. Metoda analize – analiza je traženje veze, uzroka i posljedice te izvođenje zaključka
pomoću rastavljanja cjelovitoga na sastavne elemente 3
4. Metoda sinteze – sinteza je postupak u kojem se jednostavnije misaone tvorevine ili
pojedinačni dijelovi spajanjem povezuju u složenije misaone tvorevine, odnosno u cjelinu. 4
1 Čendo Metzinger, T., Toth, M.: Metodologija istraživačkog rada za stručne studije, Veleučilište Velika Gorica, Velika Gorica, 2020., str. 12.2 Žugaj, M., Dumičić, K., Dušak, V.: Temelji znanstvenoistraživačkog rada: metodologija i metodika, Varaždin: Sveučilište u Zagrebu, Fakultet organizacije i informatike, 2006., str. 85.3 Ibid., str. 504 Ibid., str. 56.
3
5. Metoda generalizacije – generalizacija znači podvrgavanje pojedinačnog općenitom,
uopćavanje, stvaranje više općenitih zaključaka. Podrazumijeva pronalaženje određenih
značajki na većem broju slučajeva, situacija ili pojava.5
6. Metoda specijalizacije – specijalizacija predstavlja misaoni prijelaz od spoznaje općih
odredbi predmeta (pojmovi, zakoni) k spoznaji njihovih posebnih i individualnih odredbi.
Specijalizacijom se dolazi do vrlo specifičnih zaključaka. 6
7. Metoda apstrakcije – apstrakcija je postupak koji se temelji na analizi i predstavlja
izdvajanje pojedinih značajki i svojstva od ostalih.7
8. Metoda konkretizacije – Konkretizacija postupak kojim se nešto što je opće determinira
posebnim odredbama.8
9. Metoda deskripcije – Deskripcija kao znanstvena metoda podrazumijeva postupak
opisivanja pojava i predmeta kao i njihovih veza i odnosa, ali bez znanstvenog objašnjavanja
i tumačenja.9
10. Metoda komparacije – komparativna metoda predstavlja postupak uspoređivanja istih ili
sličnih činjenica, pojava, predmeta i utvrđivanja njihovih sličnosti i razlika.10
11. Statističke metode – Statističke metode primjenjuju se u svim znanstvenim disciplinama i
područjima znanosti. Njezina uloga se ogleda u opisivanju, ali i u uzročno posljedičnom
objašnjavanju istraživanih pojava. Važnost statističke metode proizlazi i iz činjenice da se
jedino pomoću statističke metode mogu na relativno egzaktan način saznati opća određenost,
pravilnosti i zakonitosti masovnih pojava.11 „Statistika je zapravo koristan alat u baratanju
podacima i rijetko koji znanstvenik može danas provoditi istraživanja bez korištenja statistike
ili barem razumijevanja statističkih termina. Valja napomenuti kako statistički postupci ne
daju bezgrešne rezultate. Statistika počiva na zakonima vjerojatnosti i stoga daje „dobru
prognozu“, „dobru aproksimaciju“ realnog stanja temeljenog na prikupljenim podacima.
Stoga se u korištenju statistike nalaže oprez i sugerira dobro upoznavanje s njenim temeljima
5 Čendo Metzinger, T., Toth, M.: Metodologija istraživačkog rada za stručne studije, Veleučilište Velika Gorica, Velika Gorica, 2020., str. 12. 6 Ibid.7 Ibid.8 Ibid.9 Ibid.10 Ibid.11 Zelenika, R.: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela, Rijeka: Ekonomski fakultet, 2000., str. 342.
4
kako bismo znali kritički evaluirati i s oprezom donositi zaključke na temelju dobivenih
statističkih pokazatelja.“ Statističkim metodama se na temelju obilježja manjeg broja entiteta
neke skupine (uzorka) zaključuje o zakonitostima i pravilnostima cijele skupine
(populacije).12
12 Čendo Metzinger, T., Toth, M.: Metodologija istraživačkog rada za stručne studije, Veleučilište Velika Gorica, Velika Gorica, 2020., str. 14.
5
2. RAZVOJ TURIZMA
2.1. Pojam turizma
Kako bi se shvatila veličina i značenje turizma kao suvremene pojave, nužno je spoznati
uzroke koji su uvjetovali pojavu i razvoj turizma. Na taj način dolazi se do središta pojave
turizma i glavnog razloga njegovog nastanka, a to središte je čovjek, koji pod određenim
okolnostima i uvjetima postaje turist. Čovjekovo kretanje izaziva društvenu pojavu koja
dobiva naziv turizam. Pojavom turizma pojavljuju se i dva bitna obilježja, a to su putovanje i
zadovoljavanje rekreacijskih i drugih potreba turista. Navedenim obilježjima turizam nije
definiran u cijelosti, ali ona daju temelj za definiranje turizma sa društvenog stajališta. Tim
obilježjima treba pridodati i druga koja su vezana uz masovnost i gospodarsku funkciju
turizma. Turisti putuju u određena odredišta odnosno destinacije u kojima nastaje privremena
koncentracija turista, koji svojom aktivnošću i potrošnjom u tom odredištu utječu na ljude,
stvari i gospodarstvo sredine u kojoj se nalaze. Na tim mjestima gotovo sve funkcije
prilagođene su turizmu, odnosno turistima. Takve aktivnosti koje su koncentrirane u
turističkom odredištu čine turističko gospodarstvo. Definicija turizma koju su predstavili W.
Hunziker i K. Krapf 1942. godine, prihvaćena i dopunjena AIEST-om (Međunarodna udruga
stručnjaka za znanstveni turizam) 1954. godine, najjasnije definira turizam sljedećom
definicijom: „Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka
posjetitelja nekog mjesta ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim
boravkom nije povezana nikakva njihova privredna djelatnost.“13
„Turizam je skup aktivnosti, usluga i industrija koje pružaju iskustvo putovanja koje
uključuje prijevoz, smještaj, ugostiteljske objekte, trgovine, zabavne i druge sadržaje za
pojedince ili grupe koje putuju izvan kuće.“14
13Pirjevec, B.: Ekonomska obilježja turizma, Golden marketing, Zagreb, 1998., str. 19.14Definition of Tourism (UNWTO Definition of Tourism) / What Is Tourism ?, dostupno na: http://www.tugberkugurlu.com/archive/definintion-of-tourism-unwto-definition-of-tourism-what-is-tourism, pristupljeno: 27.07.2020.
6
„Turizam je privremeno premještanje ljudi na odredišta izvan njihovih uobičajenih mjesta
rada i boravka, aktivnosti poduzete tijekom njihovog boravka u tim odredištima, i objekti
stvoreni kako bi zadovoljili njihove potrebe.“15
„Turizam je dinamična i konkurentna industrija koja zahtijeva sposobnost da se stalno
prilagođava promjenjivim potrebama i željama kupaca, budući da su zadovoljstvo, sigurnost i
užitak kupca u fokusu turističke djelatnosti.“16
Navedene definicije imaju naglašeni statistički karakter kojemu je cilj statističko praćenje
posjetitelja, odnosno turista. Kako bi se pobliže shvatilo značenje turizma, nužno je ukazati
na njegovu važnost, složenost i podjelu. Na nastanak i razvoj turizma kroz njegovu povijest
utjecala su dva bitna čimbenika: slobodno vrijeme i raspoloživa financijska sredstva.
Slobodno vrijeme je vrijeme koje čovjeku preostaje nakon što podmiri vlastite egzistencijalne
potrebe. Raspoloživa financijska sredstva čine količinu novca koja preostaje čovjeku nakon
što je podmirio svoje osnovne potrebe.
Prema Komitetu statističkih eksperata Lige naroda 1937. godine pod pojmom inozemnog
turista smatra se: „svaka osoba koja putuje u zemlju gdje nema svojega prebivališta, i to u
trajanju od najmanje 24 sata“.17 Prema toj definiciji, osobe koje borave u zemlji kraće od 24
sata ne smatraju se turistima. Na međunarodnoj konferenciji o putovanjima i turizmu, koja je
održana 1963. godine u Rimu, novim pojmom posjetitelja obuhvaćeni su i turisti i izletnici,
kojima je glavni razlog putovanja odmor, posao i obiteljski razlozi odnosno posjećivanje
obitelji i rodbine. Razvojem turizma nastala je potreba daljnjeg pojašnjavanja njegovih
pojmova. Na skupu statističara koji je održan u Kanadi (Ottawa) 1991. godine, iznesene su
nove definicije koje olakšavaju prikupljanja i analiziranja podataka u turizmu. Tako je
između ostalog, za pobliže definiranje pojma posjetitelja donesena definicija kojom se
posjetitelj određuje kao: "osoba koja putuje u mjesto izvan uobičajene sredine u trajanju od
15Heritage tourism & museum management, dostupno na: https://www.academia.edu/4189058/HERITAGE_TOURISM_and_MUSEUM_MANAGEMENT_LESSON_2_TOURISM_HERITAGE_and_HERITAGE_TOURISM_1st_PART, pristupljeno: 27.07.2020.16What is tourism?, dostupno na: https://www.go2hr.ca/getting-know-bcs-tourism-industry/what-is-tourism, pristupljeno: 27.04.2020.17 Weber, S., Mikačić, V.: Osnove turizma, Školska knjiga, Zagreb, 1994., str. 13.
7
najviše 12 mjeseci, a glavni razlog putovanja ne smije biti obavljanje plaćene djelatnosti u
mjestu koje se posjećuje".18
2.2. Povijesni razvoj turizma i turizam modernog doba
Putovanje je prisutno u svim etapama društvenog razvoja. Čimbenici i uvjeti koji, kao i
danas, vode ka pojavi turizma, postojali su i u ranijim etapama društvenog razvoja, ali se
pojava turizma drugačije nazivala, a bila je uvjetovana proizvodnim i društvenim okvirima i
odnosima koji su karakteristični za pojedine etape društvenog razvoja. Tijekom razdoblja
koje je okarakterizirano odnosima u kojima su vlasnici sredstava proizvodnje raspolagali
velikim dijelom proizvodnje, oni su činili većinu turista, a bili su gotovo neznatna manjina u
društvu. Razvoj turizma tijekom takvog razdoblja i društvenog odnosa predstavlja etapu
tuzima privilegiranih klasa. Suprotno navedenoj, postoji etapa suvremenog razvoja turizma u
kojoj postoje dva sustava, kapitalizam i socijalizam. U toj etapi najveći broj turista čine oni
koji su svojim radom ostvarili financijska sredstva za turistička putovanja, a istovremeno su
ostvarili i slobodno vrijeme kojim mogu raspolagati te koristiti u svrhu putovanja. Temeljem
iznesenog može se uočiti da se razvoj turizma može podijeliti na etapu turizma privilegiranih
klasa i etapu suvremenog turizma, a obje etape mogu se još podijeliti na različita razdoblja.19
Razvoj masovnog turizma kakav je dosegnut danas započinje i vezan je i dalje uz razvoj
prijevoznih sredstava koja omogućavaju masovan prijevoz. Iako je pojava masovnog turizma
uzrokovana i drugim faktorima (slobodno vrijeme i višak novca kod velikog broja ljudi),
jasno je da bez odgovarajućeg razvoja prijevoznih sredstava do toga razvoja ne bi došlo.
Razvoj turizma može se stoga promatrati kao funkcija razvoja prijevoza odnosno prometa.
Pojedina razvojna razdoblja turizma slijede razvoj prijevoznih sredstava, a cjelokupan se
dosadašnji razvoj turizma može promatrati kao niz razvojnih pragova na kojima je došlo do
značajnih globalnih promjena na turističkom i prometnom tržištu.20
Prvi razvojni prag masovnog turizma počinje sredinom 19. stoljeća istodobno s razvojem
željeznice na parni pogon, odnosno izgradnjom mreže željezničkih pruga (najprije u Europi, a
18 Ružić, P.: Ruralni turizam, Institut za poljoprivredu i turizam Poreč, Pula, 2009., str. 6.19 Ibid., str. 1.20 Horak, S.: Turizam i promet, Zagrebačka škola za menadžment, Zagreb, 2007., str. 71.-72.
8
nešto poslije i u Sjevernoj Americi). Željeznica je omogućila prometnu dostupnost obalnih
područja većem broju ljudi pod prihvatljivim uvjetima, a time i turistički razvoj tih područja.
Drugi razvojni prag pojavljuje se sredinom 20. stoljeća kada proizvodnja osobnih automobila
dobiva zamah i pojeftinjuje te automobil postaje dostupan širokim slojevima pučanstva u
industrijski razvijenim zemljama. To je i razdoblje pojave većih prava radnika, godišnjih
odmora i rasta blagostanja, pa odmor izvan mjesta stanovanja postaje dostupan sve većem
broju ljudi. To razdoblje označava pojavu pravoga masovnog turizma. Grade se i veliki
turistički kapaciteti i nove ceste, a turizam postaje sve važnija gospodarska aktivnost.
Značajnije korištenje osobnih vozila u svakodnevnom životu, pa tako i za turistička
putovanja, započinje zapravo s počecima masovne proizvodnje osobnih automobila, koju je
obilježio Henry Ford proizvodnjom svoga čuvenog modela T, i to novim načinom
proizvodnje na traci čime je osigurao značajni pad cijena automobila.
Treći razvojni prag turizma vremenski se može smjestiti u šezdesete godine 20. stoljeća, a
uzrokovan je razvojem civilnog zrakoplovstva, čime se još više proširuje turističko tržište, jer
praktički cijeli svijet postaje dostupan u razmjerno prihvatljivom vremenu i uz prihvatljivu
cijenu. Tako je zračni prijevoz omogućio razvoj dalekih destinacija (u odnosu na glavna
svjetska emitivna tržišta), a razvoj turizma je pak utjecao na razvoj zračnog prijevoza i
potaknuo uvođenje čarter-letova, odnosno razvoj čarter kompanija u osamdesetim godinama
prošloga stoljeća.
Četvrti razvojni prag masovnog turizma čini masovna upotreba telekomunikacija kao vrste
prometa, te informatičkih sustava u području informacija i rezervacija u prometu i turizmu.
Ta je razvojna faza započela osamdesetih godina 20. stoljeća, a danas je dosegnula ogromne
razmjere posebice zbog dostupnosti interneta koji je razvojem računalne tehnologije postao
dostupan gotovo svakome u razvijenim, ali i manje razvijenim zemljama svijeta. U ovoj
razvojnoj fazi se još uvijek nalazimo jer širenje uporabe novih komunikacijskih tehnologija
ne jenjava. „Informacije o turističkim destinacijama, mogućnosti dolaska, cijenama raznih
turističkih usluga i sl. koje su dostupne na lak način, i to iz vlastitog doma putem globalne
9
mreže potiču želju za putovanjem, a mogućnost jednostavne rezervacije prijevoza i smještaja
s osobnog računala čini odluku o putovanju još lakšom“21
U knjizi Turizam i promet autora Siniše Horaka spominju se još peti i šesti razvojni pragovi
koji se dotiču svemirskih turističkih putovanja, i razvoja virtualne stvarnosti kao potencijalne
zamjene za turistička putovanja, no ti razvojni pragovi nisu za sada dosegli razinu masovnosti
kojom bi se mogli svrstati pod razvojne pragove masovnog turizma.
21 Horak, S.: Turizam i promet, Zagrebačka škola za menadžment, Zagreb, 2007., str. 72.-76.
10
3. RAZVOJ TURIZMA HRVATSKE I SREDOZEMLJA
3.1. Povijesni razvoj turizma u Hrvatskoj
Prvi turistički objekt u Hrvatskoj koji se smatra prvim hrvatskim hotelom je Villa Angiolina
koja je sagrađena u Opatiji 1844. godine.22 Godine 1868. na otoku Hvaru osnovano je
higijensko društvo, a ova se godina smatra godinom početka organiziranog turizma na otoku.
Hotel Kvarner otvoren je u Opatiji 1884., Hotel Therapia 1894. u Crikvenici, a Hotel Imperial
1896. u Dubrovniku. Već 1914. Opatija je zabilježila preko pola milijuna noćenja, a turisti su
u gradu prosječno proveli 20 dana.
Socijalne dobrobiti turizma postupno su se počele prepoznavati pa je uvedeno zakonodavstvo
u turizmu i ugostiteljstvu. Hotelske kapacitete vremena između dva svjetska rata uglavnom su
posjedovali stranci, a 80% stranog prometa činili su turisti iz Čehoslovačke, Mađarske,
Austrije, Njemačke, Italije i Velike Britanije.
Godine 1926. prvi je put zabilježeno preko milijun noćenja, a 1929. Hrvatsku je posjetilo više
stranih gostiju nego lokalnih turista (52% u odnosu na 48%). Uredba o poboljšanju turizma i
Uredba o proglašenju turističkih područja donesene su 1936. godine. Rekordna turistička
sezona u ovom razdoblju bila je 1938. godine kada je 399.608 turista ostvarilo 2.719.939
noćenja.
Značajan razvoj turizma u Hrvatskoj započeo je 1952. godine, ali iako je sveukupni broj
turista rastao, Hrvatska je zaostajala za konkurencijom u smislu profita, a kvaliteta usluga se
smanjila. Nakon Drugog svjetskog rata Hrvatska je bila savezni sastav SFR Jugoslavije, pa je
ukupna turistička ponuda ocijenjena kao nepovoljna prema kriterijima "vrijednost za novac".
Obrazovani ljudi napuštali su zemlju zbog bolje plaćenih poslova u inozemstvu, a pod takvim
se uvjetima razvijaju mali privatni iznajmljivači, a hrvatska obala postaje odredište za
masovni turizam, što je bilo posebno vidljivo u 1980-ima. Širenje izgradnje turističkih
kapaciteta trajalo je do 1975. godine, sa stopom rasta od 11,4% za osnovne kapacitete i 9,7%
za dopunske kapacitete. U tom je razdoblju izgrađeno 69% osnovnih i 72% komplementarnih
22 Najstariji turistički objekt u Hrvatskoj, dostupno na: https://povijest.hr/drustvo/gradjevine/najstariji-turisticki-objekt-u-hrvatskoj-je-villa-angiolina/, pristupljeno: 27.07.2020.
11
kapaciteta koje je Hrvatska ponudila na turističkom tržištu 1990. godine. Ukupno 68,2
milijuna noćenja zabilježeno je 1986. godine, dok je 1987. bilo 10,5 milijuna turista, što
predstavlja najveći broj noćenja i posjetitelja do neovisnosti Hrvatske od SFR Jugoslavije
1990. godine. U tom je razdoblju Hrvatska činila oko 75% stranog turističkog prihoda
Jugoslavije.
„Pad turističkog prometa počeo je u drugoj polovici 1980-ih godina kulminirao je u vrijeme
vojne agresije na Hrvatsku. Gubici turističkog prometa tijekom osam ratnih i poratnih godina
procjenjuju se na 325 milijuna neostvarenih noćenja, odnosno na 13 milijardi USD.“23
Tijekom hrvatskog rata za neovisnost (1991. - 1995.) turizam je u Istri stagnirao, dok je u
većem dijelu Dalmacije i područjima zahvaćenim ratom drastično propao. Između 1990. i
1995. broj dolazaka turista bio je manji za čak 69,3 posto, dok je broj noćenja pao za 75
posto, tako da je taj broj bio blizu onima zabilježenim u 1960-ima.24
Nakon rata, turizam se počeo oporavljati i 1996. godine došlo je do blagog porasta u odnosu
na sezonu 1994. godine. Postupno su se vraćali strani turisti. S povratkom turista, interes
stranih ulagača za Hrvatsku neprestano raste, uvođenjem stranog kapitala povećava se uloga
destinacijskog menadžmenta i marketinški napori za promociju Hrvatske kao cjeline i
jedinstvene destinacije. Povećanje dolazaka i noćenja turista također je donijelo velike
prihode što je povećalo njihov udio u BDP-u zemlje, tako da je porastao sa 7,2 posto u 1995.
na 17 posto u 2002.
3.2. Trenutno stanje turizma u Hrvatskoj
Od 2000. godine, broj noćenja turista kontinuirano raste (pad je zabilježen tek 2008. zbog
globalne financijske krize). Rekordna turistička sezona s najboljim rezultatima u povijesti
Hrvatske zabilježena je u 2018. godini, kada je Hrvatsku posjetilo 18,66 milijuna turista koji
su ostvarili 89.651.000 noćenja. Iste godine prihodi od turizma u Hrvatskoj iznosili su 9,5
milijardi eura.25
23 Mikačić, V.: Turizam Hrvatske – stanje i perspektive, Hrvatski geografski glasnik, vol. 60, 1998., str. 15.24 Vukonić, B.: Povijest hrvatskog turizma, Prometej, Zagreb, 2005., str. 191.25 MINT, https://www.htz.hr/sites/default/files/2019-09/HTZ%20TUB%20HR_%202018.pdf pristupljeno: 29.07.2020.
12
Turizam je u Hrvatskoj jedna od najbitnijih gospodarskih grana. Nakon više od dvadeset
godina gotovo kontinuiranog rasta dolazaka i noćenja turista, ukupni prihodi od turizma
narasli su do te mjere da čine 19,6%26 u ukupnom godišnjem BDP-u Hrvatske.
Hrvatski turizam karakterizira značajna sezonalnost. U samo u dva mjeseca u godini, srpnju i
kolovozu, u Hrvatskoj se ostvari otprilike 60% od ukupnog broja noćenja cijele godine.
Izražen sezonalnost hrvatskog turizma još je uočljivija ako se usporedi taj pokazatelj (udio
srpnja i kolovoza u turističkim noćenjima na razini cijele godine) s drugim mediteranskim
državama, među kojima Hrvatska ima najveći udio, pa je, prema tom pokazatelju,
najizloženija rizicima sezonalnosti.27
Osim izražene sezonalnosti, u hrvatskom turizmu prisutna je i prostorna koncentriranost. U
samo tri županije, Istarskoj, Primorsko-goranskoj i Splitsko-dalmatinskoj bilježi se oko dvije
trećine ukupno ostvarenih noćenja u Hrvatskoj na razini cijele godine, a čak 95% ukupnog
broja noćenja na godišnjoj razini ostvari se u sedam primorskih županija, odnosno u samo
trećini hrvatskih županija, što ukazuje na veliku prostornu koncentriranost. Prema izračunima
Hrvatske Gospodarske Komore (HGK) procjenjuje se da se u srpnju pod utjecajem noćenja
turista znatno povećao broj stanovnika u primorskim županijama, pri čemu se najviše ističe
Istarska županija s porastom broja stanovnika od 119% u srpnju u odnosu na razdoblje izvan
sezone. Slijede Zadarska županija sa 63% rasta, Šibensko-kninska s 57%, Dubrovačko-
neretvanska 52%, Primorsko-goranska 51% i Splitsko-dalmatinska sa 39%.28
Osim intenzivnog oglašavanja, koje je sigurno dovelo do porasta interesa za Hrvatsku u
proteklom desetljeću, promjena strukture turista prema zemlji podrijetla, uz dodavanje novih
turista, rezultat je uvođenja niskobudžetnih aviokompanija (Ryanair, Easyjet) i razni oblici
jeftinijeg smještaja za turiste niže kupovne moći. S druge strane, s razvojem krstarenja u
nekim destinacijama, posebno Dubrovnikom, te otvaranjem marina i proširenjem njihovih
kapaciteta, Hrvatsku svake godine posjećuje sve veći broj turista s većom kupovnom moći. U
26 HTZ, https://www.htz.hr/sites/default/files/2019-09/HTZ%20TUB%20HR_%202018.pdf pristupljeno: 29.07.2020.27HGK,https://hrturizam.hr/hgk-uz-izrazenu-sezonalnost-u-hrvatskom-turizmu-prisutna-je-i-prostorna-ogranicenost/ pristupljeno: 30.07.2020.28 Ibidem.
13
pogledu načina putovanja ljudi, individualni aranžmani (64,9%) i dalje prevladavaju, a samo
trećina stiže u sklopu organiziranog paketa. U prosjeku turisti borave 5 dana, duže ljeti, a
kraće u ostalim godišnjim dobima.29
3.3. Povijesni razvoj turizma u Sredozemlju
U većini knjiga o povijesti turizma autori se slažu da oko vodeće uloge Sredozemlja kao
prvog područja odnosno destinacije masovnog turizma. Danas, Sredozemlje obuhvaća 22
države, čija je zajednička karakteristika da graniče sa Mare Nostrum [(lat.: naše more), izraz
kojim su Rimljani nazivali Sredozemno more].30 Države koje se smatraju Sredozemnim
državama su: Albanija, Alžir, Bosna i Hercegovina, Cipar, Crna Gora, Egipat, Francuska,
Gibraltar, Grčka, Hrvatska, Italija, Izrael, Libanon, Libija, Malta, Maroko, Monako, Sirija,
Slovenija, Španjolska, Tunis i Turska.
Početkom 1880-ih godina, nijedan grad u Sredozemlju nije imao milijun stanovnika. Istanbul,
tada glavni grad Osmanskog Carstva bio je najbliži sa 875.000 stanovnika, a slijedili su ga
Napulj (475.000), Madrid (400.000), Lisabon (300.000), Rim (275.000) i Barcelona
(250.000). Nešto više od stoljeća kasnije, četrnaest gradova Sredozemlja broji preko milijun
stanovnika, a 2002. godine regiju je posjetilo 228 milijuna turista, što je tada činilo trećinu
ukupnog svjetskog turizma. Iste godine, u državama koje graniče s obalom Sredozemnog
mora, preko 4.500 km2 pokriveno je turističkim smještajnim kapacitetima i popratnom
infrastrukturom. Navedeni podaci govore o iznimno brzom razvoju Sredozemlja u relativno
kratkom razdoblju od pedesetak godina, počevši od turističkog booma koji je počeo 1950-
ih.31
Inicijalno, gradovi su se povećavali šireći se i pripajajući već postojeće jezgre nastale
početkom dvadesetog stoljeća kao posljedica industrijskog razvoja. Tijekom rekonstrukcije
Europe po završetku Drugog svjetskog rata, porast dohotka stanovništva Europe, masovna 29 TOURISM, dostupno na: http://croatia.eu/index.php?view=article&id=34&lang=2, pristupljeno: 01.08.2020.30 Segreto, L., Manera, C., Pohl, M.: Europe at the Seaside: The Economic History of Mass Tourism in the Mediterranean, Berghahn books, New York, 2009., str. 2.31Apostolopoulos, Y., Loukissas, P., Lentidou, L.: Mediterranean tourism. Facets in Socioeconomic Development and Cultural Change, Routledge, London, 2001., str. 26.
14
upotreba individualnih prijevoznih sredstava i društvena organizacija rada (plaćeni godišnji
odmor i više vremena za razonodu) transformirali su način odmora u novu aktivnost, kao i
pokretanje nove vrste urbanizacije.
Nova obalna i područja unutrašnjosti naseljavana su domaćom migracijom usporedno s
jačanjem industrije u europskim gospodarstvima. U početku, to je vodilo do raštrkanih
stambenih zgrada, vikendica, ponekih turističkih ili hotelskih kompleksa. Kroz godine,
gustoća tih mjesta postajala je sve veća, formirajući turističke resorte, posebice uzduž obale.
Takav proces, koji je prvi put uočen krajem 19. stoljeća u Liguriji (Riviera), Provansi, a
pogotovo na Azurnoj obali, ubrzao je 1950-ih, kada se masovni turizam prvi put pojavio na
katalonskoj obali (Costa Brava), kasnije u Grčkoj i Balearima (Mallorca), a zatim nastavio
duž španjolske obale Sredozemlja, jadranskim dijelom Italije, te konačno dijelovima sjeverne
Afrike (Maroko, Tunis)32
Sredozemlje je od početka masovnog turizma vodeća turistička destinacija. Prema podacima
iz 2002, prihodi od turizma u Sredozemlju iznosili su 134 milijarde USD, što je činilo 28%
ukupne turističke potrošnje. Velik dio ekonomskih aktivnosti regije Sredozemlja temelji se na
turističkim uslugama, što rezultira tome da je turistička potrošnja oko 3.7% iznosa BDP-a tih
država.
Od tradicionalnih „sunce i pijesak“ destinacija (Španjolska, Turska, Tunis), do država s
visokim kulturološkim nasljeđima (Grčka, Italija, Francuska), obala Sredozemlja najčešće se
posjećuju zbog odmora i razonode, iako postoje i drugi motivi, poput zdravstvenog turizma i
poslovnog turizma, koji potiču diverzifikaciju destinacije i veći spektar klijenata.
Europljani su najčešći posjetitelji Sredozemlja, čineći čak devet desetina turista, za njima
zaostaju turisti s Američkog kontinenta sa nešto manje od 5% posjetitelja. Značajan porast
bilježi se prateći promjene kod turista sa Bliskog Istoka i jugoistoka Azije, čiji se udio
udvostručio u razdoblju od 1987. – 2002. U istom razdoblju, u okviru ukupnog svjetskog
turističkog kretanja, Sredozemlje je zabilježilo porast od 76% ukupnog broja turističkih 32Williams, A.M., Shaw G.: Tourism and Economic Development: Western European Experiences, Belhaven, London, 1991., str. 29.
15
dolazaka (sa 130 milijuna na 228 milijuna). Istovremeno, broj turista na globalnoj razini
porastao je za 95%, pa se tako udio turista koji su posjetili Sredozemlje naspram ukupnog
broja turista u svijetu smanjio sa 36% na 32%. U kontekstu spomenutog rasta broja turista od
95% u periodu od 1987.-2002. vrijedi napomenuti kako se pri odabiru Sredozemlja kao
turističke destinacije broj Europljana i Amerikanaca povećao za 37% i 22%, dok su porasti
kod turista sa Bliskog Istoka i jugoistoka Azije iznosili 136% i 115%, što je bila jasna
naznaka postojanja tržišta novih kupaca.33
Europljani kao dominantan dio tržišta Sredozemlja pri odabiru destinacije tradicionalno
biraju između Francuske, Španjolske i Italije. Te tri države se smatraju predvodnicima
razvoja turizma na ovom području, no u razdoblju od 1987.-2002. njihov udio u ukupnom
broju dolazaka europskih turista u Sredozemlju pao je sa 77% na 74%. Taj pad može se
pripisati činjenici da su u tradicionalnim destinacijama investicije, odnosno broj novih
turističkih kreveta imao je sporiji rast nego države u razvoju. Od ukupnog porasta od 1.8
milijun novih kreveta u Sredozemlju, što je rast od 37%, u predvodnicima Francuskoj,
Španjolskoj i Italiji porast je bio 22%, dok je u ostalim državama Sredozemlja porast novih
kreveta u razdoblju od 1987.-2002. godine iznosio čak 81%. Može se zaključiti kako je veća
stopa investicija u turizam u ostalim državama pridonijela povećanju udjela u tržištu.
Masovni turizam dobio je na važnosti iz makroekonomske perspektive. 1987. ukupna
turistička potrošnja iznosila je 2.2% ukupnog svjetskog BDP-a, a 2002. 3.7% što je porast od
67%. 1987. samo sedam država Sredozemlja imala je nivo turističke potrošnje od 5% udjela u
BDP-u, a 2002. već je dvanaest država prešlo 5% udjela u BDP-u. Najdramatičniji porast
udjela turističke potrošnje u BDP-u zabilježile su Hrvatska, Albanija, Alžir, Bosna i
Hercegovina i Sirija. Za usporedbu, Francuska, Španjolska i Italija imaju puno umjereniji
rast. 34
33 Segreto, L., Manera, C., Pohl, M.: Europe at the Seaside: The Economic History of Mass Tourism in the Mediterranean, Berghahn books, New York, 2009., str. 4-5.34 Sinclair, M.T., Stabler M.: The Economics of Tourism, Routledge, London and New York, 1997., str. 45.
16
Turizam je esencijalna ekonomska aktivnost u svim državama s obalom na Sredozemlju. Na
raskršću triju kontinenta, zemlje Sredozemlja 2007. godine privukle su 30% svjetskog
inozemnog turizma, odnosno 275 milijuna stranih posjetitelja.35
Danas je područje Sredozemnog mora – najvećeg europskog poluzatvorenog mora –
okruženo je s 22 države, koje zajedno dijele obalu dugu oko 46 000 kilometara. Na tom
području živi 480 milijuna ljudi na tri različita kontinenta: Africi, Aziji i Europi. Sredozemno
more jedno od najprometnijih ruta brodskog prometa, čineći čak jednu trećinu ukupnog
godišnjeg broja brodova koji radi trgovine prelaze more.36
2015. godine prosječni dohodak po glavi stanovnika u južnim i istočnim državama
Sredozemlja bio je 2.5 puta manji nego prosječni dohodak u Sredozemnim državama
članicama Europske Unije. Stopa rasta BDP-a u južnim i istočnim državama Sredozemlja je
puno veća nego u EU članicama. Ipak, ako uzmemo u obzir da je u tim državama stopa rasta
populacije također vrlo visoka, jasno je kako prvotni podatak o velikoj stopi rasta BDP-a ne
znači da istodobno raste i prosječni dohodak po glavi stanovnika.
Udio BDP-a Sredozemlja u ukupnom BDP-u svijeta ima opadajući trend: 1990. iznosio je
13.5%, 2010. 11.5%, da bi već 2015. ta brojka pala na 9.7%. Za to vrijeme, udio populacije
Sredozemlja u ukupnoj populaciji svijeta ostaje konstantan, otprilike 7%. Danas, približno
75% stanovnika Sredozemlja nalazi se u samo pet država: Egiptu (98,42 milijuna), Turskoj
(82,32), Francuskoj (66,97), Italiji (60,42) i Španjolskoj (46,80). Populacija država
Sredozemlja koncentrirana je uz obalu, uz koju živi više od trećine ukupnog broja stanovnika,
na samo 12% površine koju čine administrativna područja smještena uz obalu. Populacija
obalnih regija narasla je sa 100 milijuna 1980. na 150 milijuna u 2005. 37
Sredozemlje je od pojave masovnog turizma do danas u samom vrhu najpopularnijih
turističkih regija u svijetu, 2018. godine Sredozemlje je ostvarilo približno 400 milijuna 35 UNEP/MAP-Plan Bleu: State of the Environment and Development in the Mediterranean, UNEP/MAP-Plan Bleu, Athens, 2009, str. 13.36 European Environment Agency: Mediterranean Sea region briefing – The European environment -state and outlook, 2015. dostupno na: https://www.eea.europa.eu/soer/2015/countries/mediterranean, pristupljeno: 03.08.2020.37 United Nations Environment Programme – Mediterranean 2017 Quality Status Report: Population and Development https://www.medqsr.org/population-and-development
17
stranih dolazaka naspram 1,442 milijarde dolazaka u cijelome svijetu u 2018. godini, što
znači da Sredozemlje ima udio od oko 27% u ukupnim dolascima stranih turista. Čak četiri
od šest najposjećenijih država svijeta 2018. godine pripadaju Sredozemlju. Vodeća država u
svijetu po broju stranih dolazaka turista je Francuska (89,4 milijuna), slijedi ju Španjolska sa
82,8 milijuna, na trećem i četvrtom mjestu su Sjedinjene Američke Države (79,6) i Kina
(62,9). Na petom mjestu je Italija sa 62,1 milijunom, a šesta je Turska sa 45,8 milijuna
dolazaka stranih turista u 2018. godini.38
S obzirom na brojnost država, u ovom radu i analizi nisu obuhvaćene sve države
Sredozemlja. Jedan od kriterija odabira država čiji se razvoj turizma analizira je broj dolazaka
stranih turista koji ima značajan udio u ukupnom broju dolazaka stranih turista u
Sredozemlju, stoga su analizirane sve države koje su u razdoblju od 2010.-2018. godine u
prosjeku ostvarivale više od pet milijuna stranih turista. Francuska, Španjolska i Italija su
neizostavne za promatranje zbog brojeva dolazaka stranih turista koji ih smještaju u prvih pet
najposjećenijih država u svijetu. Turska, Grčka i Hrvatska su nakon prethodno spomenutih
država dominantne u ostvarivanju dolazaka stranih turista na Sredozemlju, a Egipat, Maroko i
Tunis su tri najposjećenije afričke države pa su također zanimljive za analizirati. Od država
koje su ostvarivale u prosjeku manje od pet milijuna dolazaka stranih turista, analizom su
obuhvaćene Albanija i Crna Gora, koje su ostvarile visoke stope rasta broja dolazaka stranih
turista u razdoblju od 2010.-2018. godine. Albanija i Crna Gora su zanimljive za promatranje,
osim zbog brzog razvoja u tom periodu, i zbog nekih drugih varijabli poput udjela turizma u
BDP-u, te omjera broja dolazaka stranih turista prema broju stanovnika države.
Preostale države Sredozemlja nisu obuhvaćene prema nekim kriterijima. Za pojedine države,
posebice one na Bliskom istoku koje su u tom razdoblju bile u ratnom stanju nema dostupnih
podataka o turizmu, ili ostvaruju male brojke. Države poput Bosne i Hercegovine i Slovenije
tek su neznatnim dijelom svojeg područja na Sredozemnom moru pa samim time nemaju
velik utjecaj na cjelokupni turizam Sredozemlja. Monaco i Gibraltar su također ostvarivali
brojke koje nisu od velikog značaja, a Cipar i Malta kao otočne države su specifične i previše
38 Podaci o broju dolazaka stranih turista dostupni su na web stranici The World Bank: https://data.worldbank.org/indicator/ST.INT.ARVL?end=2018&locations=IT-ES-FR-TR&name_desc=true&start=2010&view=chart
18
se razlikuju od ostalih država Sredozemlja, i također nisu ostvarivale brojke koje bi bile
zanimljive za analizirati.
19
4. STATISTIČKA ANALIZA RAZVOJA TURIZMA PO DRŽAVAMA U RAZDOBLJU OD 2010.-2018. GODINE
U ovom poglavlju statistički se analizira razvoj turizma odabranih država Sredozemlja
pojedinačno u razdoblju od 2010.-2018. godine. Pri analizi dostupnih podataka o broju
dolazaka stranih turista po državama, u radu se statističkim izračunima dolazi do novih,
izvedenih podataka poput pokazatelja dinamike vremenskih nizova. Dobiveni podaci
prikazani su u tablicama i grafovima te popratnim objašnjenjima koja se odnose na dobivene
rezultate. Za svaku promatranu državu analizirane su varijable vremenskih nizova koje su
zanimljive za promatranje kod svake pojedine države, pa se tako varijable i pokazatelji
dinamike vremenskih nizova razlikuju od države do države koju se promatra.
4.1. Statističke metode i pojmovi
U ovom poglavlju, prije početka statističke analize određenih varijabli po državama,
definirani su pojmovi vezani uz statistiku. Uz objašnjenje pokazatelja koji se koriste u radu,
navedene su i formule pomoću kojih su ti pokazatelji izračunati.
Statistika je znanost o metodama pomoću kojih analiziramo pojave koje nas okružuju, na
način da uz pomoć grafičkih prikaza i izračunatih pokazatelja otkrivamo njihove strukture,
karakteristike i zakonitosti tijekom pojedinih vremenskih intervala te njihove uzročno-
posljedične veze. „Statistika je posebna znanstvena disciplina koja u svrhu realizacije
postavljenih ciljeva istraživanja na organiziran način prikuplja, odabire, grupira, prezentira i
vrši analizu informacija ili podataka, te interpretira rezultate provedene analize.“ 39
Statistika se kao znanstvena disciplina može podijeliti na deskriptivnu i inferencijalnu
statistiku. Kada se govori o metodama deskriptivne statistike, zaključci koje one predstavljaju
donose se na temelju podataka cijele populacije. Deskriptivna statistika obuhvaća postupke
uređivanja, grupiranja, grafičkog prikazivanja, tabeliranja, i izračunavanja različitih
39 Zelenika, R.: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela, Rijeka: Ekonomski fakultet, 2000., str. 341.
20
statističko-analitičkih veličina. Ona se temelji na potpunom obuhvatu statističkog skupa.
Kada se govori o metodama inferencijalne statistike, zaključci o populaciji koje one donose
su temeljeni na dijelu jedinica statističkog skupa, odnosno temeljem podataka izabranih u
uzorak. Inferencijalna statistika se temelji na teoriji vjerojatnosti i proučava metode kojima se
pomoću dijela informacija, odnosno uzorka, donose zaključci o cjelini, odnosno populaciji.40
U ovome radu fokus je na metodama deskriptivne statistike.
Predmet proučavanja statističkim metodama u ovom radu su statistički skupovi. Statistički
skup potrebno je definirati pojmovno, prostorno i vremenski. Pojmovna definicija statističkih
skupova koji se proučavaju u radu su ponajprije brojevi dolazaka stranih turista po državama.
Prostorna definicija promatranih statističkih skupova su države Sredozemlja. Vremenski
okvir statističkog skupa je razdoblje od 2010.-2018. godine. Kao što je ranije spomenuto,
deskriptivna statistika obuhvaća statistički skup u potpunosti te donosi zaključke na temelju
podataka cijele populacije, za razliku od inferencijalne statistike koja na temelju uzorka
(dijela populacije) donosi zaključke o populaciji.
U četvrtom poglavlju statističkim metodama izračunavaju se pokazatelji dinamike
vremenskih nizova. „Vremenski niz je kronološki uređen niz vrijednosti promatrane pojave,
odnosno varijable. Čine ga kronološki uređene vrijednosti varijable y1, y2, ..., yt, ..., yn
mjerene po intervalima vremena ili vremenskim točkama. Sukladno tome vremenski niz
može biti trenutačni i intervalni. Intervalni niz nastaje promatranjem pojave nad određenim
vremenskim intervalima (godina, kvartal, mjesec, tjedan i sl.), odnosno zbrajanjem
vrijednosti pojave po vremenskim intervalima. Ima svojstvo kumulativnosti, što znači da se
vrijednosti niza mogu postupno zbrajati, a članovi kumulativnog niza imaju smisleno
značenje. Intervalni vremenski nizovi prikazuju se površinskim i linijskim grafikonima.
Trenutačni vremenski niz nastaje promatranjem pojave u odabranom trenutku (stanje
sredinom godine, stanje krajem mjeseca sl.) i predočuje stanje pojave u određenom
vremenskom trenutku. Za razliku od intervalnog niza, trenutačni niz nema svojstvo
kumulativnosti. Trenutačni nizovi prikazuju se samo linijskim grafikonima.“41 Pri analizi
podataka vremenskih nizova u četvrtom i petom poglavlju, vremenski nizovi su intervalni
40 Radman-Funarić, M.: Uvod u gospodarsku statistiku, Veleučilište u Požegi, Požega, 2018., str. 1.41 Čižmešija, M., Kurnoga, N.: Uvod u gospodarsku statistiku: Priručnik, Element, Zagreb, 2015., str. 213.
21
vremenski nizovi i koriste se za izračunavanje pokazatelja dinamike vremenskih nizova poput
pojedinačne stope promjene, prosječne stope promjene, koeficijenta dinamike, indeksa itd.
4.2. Pokazatelji dinamike vremenskih nizova
Pokazateljima dinamike vremenskog niza opisuju se promjene razine pojava u vremenu.
Pokazatelji dinamike vremenskih nizova promjene prema mjernoj jedinici u kojoj su izražene
dijele se na apsolutne i relativne. Prema razdoblju za koje se utvrđuju mogu biti pojedinačne
ili prosječne promjene, a prema razdoblju s kojim se uspoređuju, promjene pokazatelja
dinamike vremenskih nizova mogu biti u odnosu na bazno razdoblje ili promjene razine
pojave u uzastopnim razdobljima.
Indeksi vremenskog niza iskazuju odnos stanja jedne pojave ili skupine pojava u različitim
razdobljima ili vremenskim točkama. Ako se promatra razvoj jedne pojave u vremenu,
primijenit će se individualni indeksi (bazni i verižni), a ako se promatra razvoj skupine
pojava, primijenit će se skupni indeksi (skupni indeksi; cijena, količina i vrijednosti). U ovom
radu računat će se individualni indeksi.
Baznim indeksima (It) iskazuju se promjene pojave u vremenu u odnosu prema odabranom
baznom razdoblju ili nekoj odabranoj veličini (primjerice prosječnoj vrijednosti).
Izračunavaju se tako da se svaki član vremenskog niza podijeli s vrijednosti baznog
razdoblja, odnosno odabranom veličinom i pomnoži sa sto. Bazni indeksi pokazuju koliko
jedinica pojave u promatranom razdoblju dolazi na sto jedinica pojave u baznom razdoblju,
odnosno baznoj veličini. Vrijednosti indeksa mogu biti manje, jednake ili veće od 100.
Vrijednost indeksa manja od 100 ukazuje na smanjenje pojave, a vrijednost indeksa veća od
100 na porast pojave u odnosu na bazno razdoblje. 42
I t=y t
yb∗100
It – bazni indeks
42 Čižmešija, M., Kurnoga, N.: Uvod u gospodarsku statistiku, Priručnik, Element, Zagreb, 2015. str. 224-225.
22
yb – vrijednost pojave u baznom razdoblju
yt – vrijednost pojave u razdoblju za koje računamo vrijednost baznog indeksa
Verižnim indeksima (Vt) iskazuju se promjene pojave u vremenu u uzastopnim razdobljima.
Izračunavaju se tako da se svaki član vremenskog niza podijeli s vrijednosti prethodnog
razdoblja i pomnoži sa 100. Verižni indeksi pokazuju koliko jedinica pojave u promatranom
razdoblju dolazi na sto jedinica pojave u prethodnom razdoblju. Također kao i kod baznih
indeksa, vrijednosti verižnih indeksa mogu biti manje, jednake ili veće od 100. Vrijednost
indeksa manja od 100 ukazuje na smanjenje pojave, a vrijednost indeksa veća od 100 na
porast pojave u odnosu na prethodno razdoblje.43
V t=y t
y t−1∗100 ,t=2,3 ,…,n
Vt – verižni indeks
yt – vrijednost pojave u razdoblju za koje računamo vrijednost verižnog indeksa
yt-1 – vrijednost pojave u razdoblju koje prethodi razdoblju traženog verižnog indeksa
Preračunavanje indeksa na stalnoj bazi u verižne:
V t=I t
I t−1∗100 , t=2,3 ,… , n
Preračunavanje verižnih indeksa u indekse na stalnoj bazi:
v t=y t
y t−1=
I t
It−1
I t=I t−1∗v t
Prosječna stopa promjene (s) izračunava se pomoću geometrijske sredine. Geometrijska
sredina se računa na osnovi samo prve i posljednje vrijednosti niza, stoga je uputno
prognozirati pomoću geometrijske sredine samo ako pojava u vremenu nema veliku 43 Ibid., str. 233.
23
varijabilnost.44 Vidljivo je u nastavku rada na grafikonima 1 i 2 da samo verižni indeksi
zadovoljavaju taj kriterij pošto nemaju veliku varijabilnost kao bazni indeksi kroz razdoblje
od više godina. U radu se prosječne stope promjena računaju pomoću indeksa s
promjenjivom bazom, odnosno verižnih indeksa jer daju vjerodostojniji prikaz razvoja
turizma jedne države.
s= (G−1 )∗100 , G=n−1√ y n
y1
s=(n−1√ yn
y1−1)∗100
s – prosječna stopa promjene
G – geometrijska sredina
Pojedinačne stope promjene pojave u uzastopnim razdobljima (st) – relativno izražene
označavaju za koliko se u postocima promjenila vrijednost promatrane varijable u odnosu na
prethodno razdoblje. Pojedinačna stopa promjene može biti jednaka nuli, manja ili veća od
nule.
st=V t−100 t=1 , 2,…,n (st=y t− y t−1
y t−1∗100)
st – pojedinačna stopa promjene
Pojedinačne stope promjene pojave u odnosu na bazno razdoblje (st¿¿ – označavaju za
koliko se u tekućem razdoblju promjenila vrijednost promatrane varijabe u odnosu na bazno
razdoblje
st¿=
y t− yb
yb∗100
st¿ – pojedinačne stope promjene pojave u odnosu na bazno razdoblje
44 Čižmešija, M., Kurnoga, N.: Uvod u gospodarsku statistiku, Priručnik, Element, Zagreb, 2015., str. 222.
24
Koeficijent dinamike (vt) – kvocijent ili omjer tekuće i prethodne vrijednosti. Pomaže i kod
izračunavanja verižnih indeksa pomoću poznatih vrijednosti indeksa na stalnoj bazi.
Koeficijent dinamike je uvijek pozitivan broj. Ako je koeficijent dinamike veći od jedan,
ukazuje na povećanje pojave u odnosu na prethodno razdoblje, a ako je manji od jedan,
ukazuje na smanjenje pojave.
v t=y t
y t−1=
I t
It−1
v t – koeficijent dinamike
Pokazatelji koji se najčešće koriste u radu kod država sa stabilnim rastom odnosno
promjenama u razdoblju od 2010.-2018. godine su verižni indeksi i prosječna stopa
promjene. Verižni indeksi daju najbolji uvid u razvoj promjene Promjene izražene baznim
indeksima koriste se kod država koje su imale relativno velik raspon promjena (pozitivnih i
negativnih) u tom periodu s ciljem da se istakne potencijal budućeg rasta ili povratka
vrijednosti na razinu iz prethodnih godina. Također se bazni indeks s baznom godinom 2010.
koristi kako bi se prikazala pojedinačna stopa promjene pojave u odnosu na bazno razdoblje.
Varijabla koja je korištena pri analizi svih obuhvaćenih država je broj dolazaka stranih turista
po godinama u razdoblju od 2010.-2018. godine. Broja dolazaka stranih turista je odabrana
varijabla jer njezino smanjenje ili povećanje uzrokuje upravno razmjerne promjene ostalih
varijabli koje ukazuju na razvoj turizma pojedine države, poput broja noćenja, ukupne
potrošnje turista, udjela turizma u BDP-u i slično. Kao izvor podataka o dolascima stranih
turista po državama, korišteni su podaci sa internet stranice Svjetske Banke (The World
Bank), čiji su izvori podataka objave Svjetske Turističke Organizacije (UNWTO), te godišnje
objave i publikacije turističkih podataka pojedinih država.
4.3. Statistička analiza razvoja turizma Hrvatske
25
Hrvatska je država u kojoj je 2018. godine živjelo 4,09 milijuna stanovnika. Smještena na
jugoistoku Europe i ima površinu od 56.594 km2. Turizam u Hrvatskoj je jedna od najbitnijih
gospodarskih djelatnosti koja iz godine u godinu ostvaruje povećanje broja dolazaka i
noćenja turista. Obalom je smještena uz Jadransko more, koje je dio Sredozemnog mora.
Hrvatska svoj turistički razvoj temelji na bogatstvu prirodnih i povijesno-kulturnih resursa i
blizini emitivnih tržišta. Intenzivnije se priključila međunarodnim turističkim kretanjima
sredinom 1960-ih godina, postavši tada srednje razvijena turistička zemlja europskog
Sredozemlja. Pad turističkog prometa započeo je drugom polovicom 1980-ih godina
početkom vojne agresije na Hrvatsku. Izostanak turističkog prometa tijekom osam ratnih i
poratnih godina procjenjuje se gubitkom 325 milijuna neostvarenih noćenja, odnosno 13
milijardi američkih dolara.45
Iako se rast, razvoj ili napredak pojedine djelatnosti obično shvaća kao pozitivan tijek
događaja, u nekim slučajevima kada se gospodarstvo previše oslanja na pojedinu djelatnost,
dolazi do rizika da cjelokupno gospodarstvo države upadne u krizu ukoliko djelatnost na koju
se oslanja počinje bilježiti negativan trend. Prevelika izloženost ovisnosti o turizmu može se
iskazati udjelom prihoda od turizma u ukupnom BDP-u države.
Turizam Hrvatske je iznimno prostorno koncentriran, sa čak 95% ukupnog godišnjeg broja
noćenja zabilježenih u sedam primorskih županija. Osim prostorne koncentriranosti, još jedan
problem je izražena sezonalnost, što pokazuje podatak da se čak 60% ukupnog broja noćenja
turista u Hrvatskoj odvija u samo dva mjeseca, srpnju i kolovozu.
Tablica 1: Broj dolazaka domaćih i stranih turista u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2010.-2018. godine i stope promjena izračunate primjenom baznog indeksa
45 Mikačić, V. : Turizam Hrvatske - stanje i perspektive, Hrvatski geografski glasnik, vol. 60., br. 1., 1998., str. 14-16.
26
Godina Broj dolazaka46 Bazni indeksi Stope promjena u odnosu
na bazno razdoblje
2010. 10.405.191 100,00 -
2011. 11.211.033 107,74 7,74%
2012. 11.598.993 111,47 11,47%
2013. 12.232.961 117,57 17,57%
2014. 12.914.399 124,11 24,11%
2015. 14.175.484 136,23 36,23%
2016. 15.463.160 148,61 48,61%
2017. 17.430.580 167,52 67,52%
2018. 18.666.580 179,39 79,39%
Izvor: autor prema podacima Državnog Zavoda za Statistiku47
Tablica 1 prikazuje ukupan broj dolazaka turista u Republiku Hrvatsku u razdoblju od 2010.-
2018. godine, njihove promjene izražene baznim indeksima sa baznom 2010. godinom, te
stope promjena u odnosu na baznu 2010. godinu. Broj dolazaka stranih i domaćih turista
2018. godine u Republici Hrvatskoj je bio za 79,39% veći u odnosu na broj dolazaka turista u
2010. godini. Ukupan broj dolazaka turista u 2011. godini bio je za 7,74% veći nego u baznoj
i prethodnoj 2010. godini. Stope promjene u odnosu na bazno razdoblje znatno se razlikuju
na početku i na kraju promatranog razdoblja, što dokazuje i činjenica da je 2018. godine
stopa promjene u odnosu na baznu 2010. godinu bila preko deset puta veća nego stopa
promjene 2011. godine u odnosu na baznu godinu.
Grafikon 1: Bazni indeksi dolazaka turista u Hrvatsku u razdoblju od 2010.-2018., bazno
razdoblje 2010. godina
46 Državni Zavod za Statistiku, https://www.dzs.hr/PXWeb/Table.aspx?layout=tableViewLayout1&px_tableid=BS_T11.px&px_path=Turizam__Dolasci%20i%20no%c4%87enja%20turista%20u%20komerecijalnim%20smje%c5%a1tajnim%20objektima&px_language=hr&px_db=Turizam&rxid=c7ec7155-0309-4d6f-b983-a548911da98547 Ibid.
27
2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.100
110
120
130
140
150
160
170
180
190
200
100107.74
111.47117.57
124.11
136.23
148.61
167.52
179.39
Godine
Izvor: autor
Grafikon 1 je grafikon jednostavnih stupaca i pomoću baznih indeksa prikazuje razvoj pojave
u vremenu, odnosno razvoj broja dolazaka turista u Hrvatskoj u razdoblju od 2010.-2018.
godine. Može se zaključiti da je broj dolazaka turista u Hrvatskoj u tom razdoblju imao
stabilan rast koji je svake godine bio sve veći u odnosu na baznu 2010. godinu.
Tablica 2: Broj dolazaka turista na godišnjoj razini u Republici Hrvatskoj u razdoblju od
2010.-2018. i njihove stope promjena izračunate primjenom verižnih indeksa
Godina Broj dolazaka48 Verižni indeksi Stopa promjene u
uzastopnim
razdobljima
2010. 10.405.191 - -
2011. 11.211.033 107,74 7,74%
2012. 11.598.993 103,46 3,46%
2013. 12.232.961 105,47 5,47%
2014. 12.914.399 105,57 5,57%48 Državni Zavod za Statistiku, https://www.dzs.hr/PXWeb/Table.aspx?layout=tableViewLayout1&px_tableid=BS_T11.px&px_path=Turizam__Dolasci%20i%20no%c4%87enja%20turista%20u%20komerecijalnim%20smje%c5%a1tajnim%20objektima&px_language=hr&px_db=Turizam&rxid=86aeb04f-6d01-459d-abaf-dc18d557d24b
28
2015. 14.175.484 109,76 9,76%
2016. 15.463.160 109,08 9,08%
2017. 17.430.580 111,27 11,27%
2018. 18.666.580 107,09 7,09%
Izvor: autor prema podacima Državnog Zavoda za Statistiku
Tablica 2 prikazuje broj dolazaka turista u Republici Hrvarskoj u razdobju od 2010.-2018.
godine, njihove promjene izražene verižnim indeksima te stope promjene u uzastopnim
razdobljima. Kao i kod baznih indeksa, sve promjene izražene verižnim indeksima su
pozitivne, no razlika je u tome što verižni indeksi nemaju u svakoj godini veću vrijednost od
one u prethodnoj godini kao što je to slučaj kod baznih indeksa u tablici 1.
Najveća stopa promjene u uzastopnim razdobljima ostvarena je 2017. godine, kada je broj
dolazaka turista porastao za 11.27% u odnosu na prethodnu 2016. godinu. Najmanja stopa
promjene je zabilježena u 2012. godini, tada je broj dolazaka turista bio veći za 3,46% nego
prethodne 2011. godine.
Grafikon 2: Verižni indeksi dolazaka turista u Hrvatskoj u razdoblju od 2010.-2018.
2011./2010.
2012./2011.
2013./2012.
2014./2013.
2015./2014.
2016./2015.
2017./2016.
2018./2017.
100
102
104
106
108
110
112
114
116
118
120
107.74
103.46
105.47 105.57
109.76 109.08
111.27
107.09
Izvor: autor
29
Grafikon 2 je površinski grafikon jednostavnih stupaca i prikazuje promjene broja dolazaka
turista u Republici Hrvatskoj u razodblju od 2010.-2018. godine izražene verižnim
indeksima. Može se primjetiti po visini stupaca da se vrijednosti promjena kod baznih i
verižnih indeksa znatno razlikuju. Kod primjene obje vrste individualnih indeksa, u svim
godinama u promatranom razdoblju, Hrvatska je ostvarivala pozitivne promjene što dokazuju
vrijednosti indeksa koje su iznad 100. Prosječna stopa promjene dolazaka turista u Hrvatskoj
u razdoblju od 2010.-2018. godine iznosi 7,58%, što znači da se u tom razdoblju broj
dolazaka turista povećavao godišnje u prosjeku za 7,58% u odnosu na prethodnu godinu.
Ubrzano povećanje broja dolazaka turista odrazio se i na udio turističke potrošnje u BDP-u
Hrvatske, koji je 2017. iznosio oko 19,75%. Uzme li se u obzir broj dolazaka stranih turista u
Hrvatskoj 2018. godine koji je iznosio 16.645.000 i podijeli sa brojem stanovnika Hrvatske u
istoj godini koji je iznosio 4.087.843, rezultat je omjer od 4,07 dolazaka stranih turista na
svakog stanovnika Hrvatske. Prema dostupnim podacima o stranim posjetiteljima te broju
stanovnika države, niti jedna država od preko milijun stanovnika nema veći omjer dolazaka
stranih turista po stanovniku države domaćina nego Hrvatska. Sve države koje imaju veći
omjer su otočne države s malim brojem stanovnika, odnosno manjim od milijun.
4.4. Statistička analiza razvoja turizma Italije
Italija je država na jugu Europe s površinom od 301.338km2 u kojoj je 2018. godine živjelo
60,42 milijuna stanovnika. Smještena je na Apeninskom poluotoku i ima dva uvjerljivo
najveća otoka u Sredozemnom moru, Siciliju i Sardiniju. Italija ima izlaz na čak četiri mora
koja su dio Sredozemlja; Tirensko, Jonsko, Jadransko i Ligursko more. Turizam Italije je
visoko razvijen, što govore i brojke od 61.57 milijuna stranih posjetitelja u 2018. godini, što
ju čini petom najposjećenijom državom svijeta, iza Francuske, Španjolske, SAD-a i Kine.
Glavni grad Rim, 2018. godine zabilježio je 9,53 milijuna posjetitelja, što ga stavlja na peto
mjesto najposjećenijih gradova na svijetu te godine.
Iako je turizam u Italiji vrlo razvijen što pokazuje i činjenica da je Italija peta najposjećenija
država svijeta, udio turističke potrošnje u BDP-u Italije iznosi 2,26%, što ga u usporedbi s
30
udjelom turizma u BDP-u Hrvatske koji iznosi 19,75% čini prividno vrlo niskim. Također,
zbog broja stanovnika Italije koji iznosi nešto manje od broja dolazaka stranih turista u
njihovu zemlju, omjer dolazaka prema broju stanovnika iznosi 1,02:1.
Tablica 3: Broj dolazaka stranih turista u Italiji u razdoblju od 2010.-2018. godine uz bazne
indekse, verižne indekse i koeficijent dinamike
Godina Broj dolazaka49 Verižni
indeksi
Koeficijent
dinamike
Bazni indeksi
(2010.=100)
2010. 43.626 000 - - 100,00
2011. 46.119 000 105,71 1,0571 105,71
2012. 46.360 000 100,53 1,0053 106,27
2013. 47.704 000 102,90 1,0290 109,35
2014. 48.576 000 101,83 1,0183 111,35
2015. 50.732 000 104,44 1,0444 116,29
2016. 52.372 000 103,24 1,0324 120,05
2017. 58.253 000 111,23 1,1123 133,53
2018. 61.567 000 105,69 1,0569 141,13
Izvor: autor prema podacima The World Bank
U tablici 3 prikazani su u vremenskom nizu brojevi dolazaka stranih turista u Italiju, bazni i
verižni indeksi te koeficijent dinamike. Prema baznom indeksu iz 2018. godine može se
zaključiti da se broj dolazaka stranih turista u Italiji povećao za 41,13% u odnosu na 2010.
godinu. Kao i kod primjera Hrvatske, Italija ima pozitivne vrijednosti baznih i verižnih
indeksa u svakoj godini. Iako je najveći porast u jednoj uzastopnoj godini kod Italije iznosio
11,23% što je približno najvećem porastu dolazaka u Hrvatskoj (11,27%) u istom razdoblju,
stopa promjene u odnosu na bazno razdoblje u zadnjoj godini promatranog razdoblja je u
Italiji iznosila 41,13%, što je gotovo dvostruko manje od porasta kojeg je Hrvatska ostvarila u
istom razdoblju (79,39%). Time je istaknuta važnost prikazivanja verižnih i baznih indeksa
koji daju drugačiju perspektivu i uvid u promjene vrijednosti u određenom razdoblju.
49 The World Bank, https://data.worldbank.org/indicator/ST.INT.ARVL?locations=IT
31
Grafikon 3: Bazni i verižni indeksi dolazaka stranih turista u Italiju
2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.100
105
110
115
120
125
130
135
140
145
Izrada: autor
Grafikon 3 je površinski grafikon s dvostrukim stupcima, pokazuje usporedbu indeksa na
stalnoj bazi i verižnih indeksa u razdoblju od 2010.-2018. godine. Stupci su smješteni jedan
pored drugog za svako odgovarajuće razdoblje, te razlika u visini između stupaca u svakom
razdoblju predstavlja razliku iznosa baznih i verižnih indeksa.
Grafikon 4: Koeficijent dinamike dolazaka stranih turista u Italiju
2011./2010.
2012./2011.
2013./2012.
2014./2013.
2015./2014.
2016./2015.
2017./2016.
2018./2017.
0.940.960.98
11.021.041.061.08
1.11.121.14
1.0571
1.0053
1,02901.0183
1.04441.0324
1.1123
1.0569
Izvor: autor
Grafikon 4 prikazuje koeficijente dinamike jednostavnim stupcima. Koeficijent dinamike
sličan je verižnim indeksima, a razlika se sastoji u bazi koja je kod koeficijenta dinamike 1, a
32
kod verižnih indeksa 100. Dakle, koeficijent dinamike, ukoliko je poznat verižni indeks,
dobivamo tako da verižni indeks dijelimo sa sto.
4.5. Statistička analiza razvoja turizma Francuske
Francuska je država na sjeverozapadu Europe u kojoj je 2018. godine živjelo 66,97 milijuna
stanovnika. Površinom od ukupno 635.775 km2 od čega je 85% površine ili 543.974km2 u
Europi, a ostatak su prekomorska područja koja su naslijeđe iz doba kolonizacije. Povijesno i
kulturološki spada u jedne od najbitnijih nacija Zapadnog svijeta, a danas osim što je jedna od
vodećih država svijeta u industrijskom i poljoprivrednom sektoru, Francuska već godinama
bilježi najviše stranih turističkih dolazaka na svijetu.
2018. godine zabilježila je 89,3 milijuna dolazaka stranih turista, što ju čini najposjećenijom
državom u svijetu. Glavni grad Pariz je 2018. godine zabilježio 16,84 milijuna stranih
posjetitelja i po tome je drugi najposjećeniji grad na svijetu.50 89,3 milijuna kojih je ostvarila
Francuska u usporedbi sa ukupnim brojem dolazaka stranih turista u cijelom svijetu u 2018.
godini, čini udio od 6,19% dolazaka stranih turista u ukupnom svjetskom broju. Francuska
ima gotovo dvostruko više dolazaka stranih turista od šeste najpopularnije turističke države
na svijetu, Turske.
Unatoč tome što je Francuska vodeća turistička destinacija u svijetu, njezina prosječna stopa
promjene dolazaka stranih turista u razdoblju od 2010.-2018. godine iznosila je 1,96%, po
čemu je pri dnu ljestvice u okviru država Sredozemlja. Udio turizma u BDP-u 2017. godine
iznosio je 2,34%, po čemu je također pri dnu ljestvice, zajedno s Italijom u obje promatrane
varijable. Omjer dolazaka stranih turista prema broju stanovnika iznosio je 1,33:1 u 2018.
godini.
Grafikon 5: Broj dolazaka stranih turista u Francuskoj u razdoblju od 2010.-2018. godine u milijunima
50 Statista, https://www.statista.com/statistics/487572/leading-european-city-destinations/
33
2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.70
75
80
85
90
95
76.65
80.581.98
83.64 83.7 84.4582.68
86.76
89.32
(milijuna)
Izrada: autor prema podacima The World Bank51
Grafikon 5 je linijski grafikon koji prikazuje broj dolazaka stranih turista u Francuskoj u
razdoblju od 2010.-2018. godine, odnosno jasno pokazuje da je kroz razdoblje trend dolazaka
stranih turista pozitivan. Iznimka je 2016. godina kada je zabilježen pad broja dolazaka
stranih turista u odnosu na prethodnu godinu za 2,10%. Pad je posljedica terorističkog napada
u Parizu 2015. godine gdje je stradalo 130 ljudi, no pad je djelomično uzrokovalo i loše
vrijeme, u drugom kvartalu zabilježeno je čak 50 kišnih dana više nego što ih bude u prosjeku
u tom razdoblju, tako da se pad ne može u potpunosti pripisati terorizmu.
Tablica 4: Broj dolazaka stranih turista u Francuskoj u razdoblju od 2010.-2018. godine
Godina Broj dolazaka52 Verižni indeks Pojedinačne stope
promjene
2010. 76.647.000 - -
2011. 80.499.000 105,03 5,03%
2012. 81.980.000 101,84 1,84%
2013. 83.634.000 102,02 2,02%
2014. 83.701.000 100.08 0.08%
51 The World Bank, https://data.worldbank.org/indicator/ST.INT.ARVL?locations=FR52 The World Bank: https://data.worldbank.org/indicator/ST.INT.ARVL?locations=FR
34
2015. 84.452.000 100,90 0,90%
2016. 82.682.000 97,90 -2,10%
2017. 86.758.000 104,93 4,93%
2018. 89.322.000 102,96 2,96%
Izvor: autor prema podacima The World Bank
Tablica 4 prikazuje broj dolazaka stranih turista u Francuskoj u razdoblju od 2010.-2018.
godine, njihove promjene izražene verižnim indeksima te stopama promjena u uzastopnim
razdobljima. Osim spomenutog pada broja dolazaka stranih turista u 2016. godini, u ostalim
godinama zabilježeni su blagi porasti koji su samo u 2011. godini bili veći od pet posto,
točnije 5,03%.
Grafikon 6: Pojedinačne stope promjena broja dolazaka turista u Francuskoj u uzastopnim
razdobljima u razdoblju od 2010.-2018. godine
2011./2010.
2012./2011.
2013./2012.
2014./2013.
2015./2014.
2016./2015.
2017./2016.
2018./2017.
-3.00%
-2.00%
-1.00%
0.00%
1.00%
2.00%
3.00%
4.00%
5.00%
6.00%5.03%
1.84% 2.02%
0.08%
0.90%
-2,10%
4.93%
2.96%
Izvor: autor
Grafikon 6 prikazuje pojedinačne stope promjena u uzastopnim razdobljima. Može se uočiti
kako broj dolazaka stranih turista u Francuskoj u razdoblju od 2010.-2018. godine nije imao
nagle promjene, već stabilan rast s izuzetkom 2016. godine. Francuska je najposjećenija
država svijeta već desetljećima pa nije bio potreban nagli porast broja dolazaka kako bi
postala vodeća turistička destinacija.
35
4.6. Statistička analiza razvoja turizma Španjolske
Španjolska je država na jugozapadu Europe u kojoj je 2018. živjelo 46,80 milijuna ljudi. S
površinom od oko 505.000 km2 četvrta je najveća država u Europi. Kopnom se nalazi na
Pirenejskom poluotoku, ima izlaz na Atlantski ocean gdje ima arhipelag Kanarske otoke, a u
Sredozemnom moru drugi arhipelag Balearske otoke. Ukupna dužina obale iznosi 4.964km
od čega 3.535km uz Sredozemno more. Španjolska je sa 82,77 milijuna dolazaka stranih
turista 2018. druga najposjećenija država svijeta, iza Francuske. Glavni grad Madrid, 2018.
godine imao je 7,14 milijuna dolazaka stranih turista, a drugi najveći grad Barcelona koja je
na obali Sredozemlja iste godine 6,73 milijuna čime su se ta dva grada smjestila na sedmo i
osmo mjesto najposjećenijih gradova na svijetu u 2018. godini.
Tablica 5: Broj dolazaka stranih turista u Španjolskoj u razdoblju od 2010.-2018. godine
Godina Broj dolazaka53 Verižni indeksi Bazni indeksi
(2015.=100)
2010. 52.677.000 - 77,27
2011. 56.177.000 106,64 82,40
2012. 57.464.000 102,29 84,29
2013. 60.675.000 105,59 88,99
2014. 64.939.000 107,03 95,26
2015. 68.175.000 104,98 100,00
2016. 75.315.000 110,47 110,48
2017. 81.869.000 108,70 120,09
2018. 82.773.000 101,10 121,41
Izvor: autor prema podacima The World Bank
Tablica broj 5 prikazuje broj dolazaka stranih turista u Španjolskoj u razdoblju od 2010.-
2018. godine, verižne indekse i bazne indekse sa stalnom baznom 2015. godinom. Verižni
indeksi prikazuju pozitivne promjene u svakom razdoblju, a najveći porast je zabilježen u
53 The World Bank: https://data.worldbank.org/indicator/ST.INT.ARVL?locations=ES
36
2016. godini kada je bilo 10,47% više dolazaka stranih turista nego u prethodnoj 2015.
godini. Godine 2017. u Španjolskoj je turistička potrošnja iznosila 67,96 milijardi američkih
dolara (USD), čime je bila druga država u svijetu po turističkoj potrošnji, ispred Francuske, a
iza Sjedinjenih Američkih Država u kojima je turistička potrošnja 2017. godine iznosila
210,75 milijardi USD. Zanimljivo je da je Španjolska imala gotovo 5 milijuna više stranih
turističkih dolazaka od SAD-a, a tri puta manje prihode od turizma.
Grafikon 7: Bazni indeksi s novom bazom (2015.) preračunatom iz bazne godine 2010.
2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.70
80
90
100
110
120
130
77.2782.4
84.2988.99
95.26
100
110.48
120.09 121.41
Izvor: autor
Na površinskom grafikonu 7 jednostavnih stupaca prikazani su bazni indeksi sa baznom
2015. godinom. Crvenom bojom označena su razdoblja u kojima bazni indeks ima manju
vrijednost od 100, odnosno negativnu promjenu u usporedbi s baznom godinom. Zelenom
bojom označena su razdoblja u kojima je vrijednost baznog indeksa pozitivna odnosno veća
od 100. Vidljivo je da je u svakom razdoblju vrijednost indeksa veća nego u prethodnom, što
37
znači da bi bazni indeksi sa baznom godinom 2010. imali sve vrijednosti pozitivne odnosno
iznad 100.
4.7. Statistička analiza razvoja turizma Turske
Turska je euroazijska država smještena na jugoistoku Europe i jugozapadnom dijelu Azije, u
kojoj je 2018. živjelo 82,32 milijuna stanovnika. Ima površinu od preko 783.000 km2, a samo
oko 3,03% površine Turske pripada Europi. Godine 2018, Turska je zabilježila 45,77
milijuna dolazaka stranih turista, pa je tom brojkom dosegnula šesto mjesto na popisu
najposjećenijih država svijeta. Iste godine, Istanbul, najmnogoljudniji grad Tuske koji je
malim dijelom u Europi ostvario je 12,12 milijuna dolazaka stranih turista, dok je Antalya
koja se u cijelosti nalazi u Europi, ostvarila 10,73 milijuna stranih posjetitelja. Time su
Istanbul treći, a Antalyja četvrti grad po posjećenosti u svijetu 2018. godine.54 Usporede li se
brojevi dolazaka u Istanbul i Antalyju sa ukupnim brojem dolazaka stranih turista u Turskoj,
dobiva se podatak da ta dva grada imaju udio od 50% ukupnog broja dolazaka stranih turista
u državi.
Tablica 6: Broj dolazaka stranih turista u Turskoj u razdoblju od 2010.-2018. godine
Godina Broj dolazaka55 Verižni indeksi Stope promjene u
uzastopnim razdobljima
2010. 31.364.000 - -
2011. 34.654.000 110,49 10,49%
2012. 35.698.000 103,01 3,01%
2013. 37.795.000 105,87 5,87%
2014. 39.811.000 105,33 5,33%
2015. 39.478.000 99,16 -0,84%
2016. 30.289.000 76,72 -23,28%
2017. 37.601.000 124,14 24,14%
2018. 45.768.000 121,72 21,72%
Izvor: autor prema podacima The World Bank
54 Statista, https://www.statista.com/statistics/487572/leading-european-city-destinations/55 The World Bank: https://data.worldbank.org/indicator/ST.INT.ARVL?locations=TR
38
Za razliku od ostalih vodećih turističkih destinacija Sredozemlja koje su u razdoblju od
2010.-2018. godine imale prilično stabilan rast dolazaka stranih turista iz godine u godinu,
Turska je u tom periodu, preciznije od 2015. do 2018. imala nagle pozitivne i negativne
promjene. Kao što je prikazano u tablici 6, od 2010.-2014. godine vidljiv je rast dolazaka
stranih turista karakterističan za vodeće destinacije Sredozemlja. Stagnacija u 2015. i
opadanje broja dolazaka stranih turista od 23,28% u 2016. godini posljedica su čak 400
terorističkih napada koji su se dogodili 2015. Glavno turističko tržište Turske, europski turisti
koji inače čine oko 50% dolazaka, 2016. godine dolazili su u 30% manjem broju. Zbog
političkih razloga, sankcije su nametnute još jednom bitnom emitivnom tržištu Rusiji56, pa se
može zaključiti da su to uzroci pada posjećenosti Turskoj 2016. godine. Nakon što se
situacija oko terorizma smirila, 2018. godine zabilježen je porast od čak 51,10% u odnosu na
2016. godinu.
Grafikon 8: Pojedinačne stope promjena dolazaka stranih turista u Turskoj u uzastopnim
razdobljima od 2010.-2018. godine
2011./2010.
2012./2011.
2013./2012.
2014./2013.
2015./2014.
2016./2015.
2017./2016.
2018./2017.
-30.00%
-20.00%
-10.00%
0.00%
10.00%
20.00%
30.00%
10.49%
3.01%5.87% 5.33%
24.14%21.72%
-0,84%
-23.28%
Izvor: autor
56 International Monetary Fund, https://www.imf.org/en/News/Articles/2017/02/21/NA230217Turkeys-Economy-Hit-By-Declining-Tourism
39
Na površinskom grafikonu 9 jednostavnih stupaca prikazane su pojedinačne stope promjene
dolazaka stranih turista u uzastopnim razdobljima u Turskoj u razdoblju od 2010.-2018.
godine. Unatoč razočaravajućoj 2016. godini u kojoj je zabilježen pad od 23.28% dolazaka, u
razdoblju od 2010.-2018. godine Turska je ostvarila pozitivnu prosječnu stopu promjene od
4,84%, zahvaljujući brzom oporavku odnosno velikim stopama porasta od 24,14% i 21,72%
u 2017. i 2018. godini.
4.8. Statistička analiza razvoja turizma Grčke
Grčka je država na jugoistoku Europe u kojoj živi 10,73 milijuna stanovnika prema popisu iz
2018. godine. Jedna je od najstarijih država svijeta i ima iznimno bogato kulturno naslijeđe,
koji je jedan od bitnih faktora privlačnosti turističke potražnje. Istočno od Grčke nalazi se
Jonsko more, sa zapadne strane Egejsko more, a sa južne strane ima izlaz na Kretsko i
Sredozemno more. Grčka ima između 1.200 i 6.000 otoka, ovisno o kriteriju veličine
uzimanoj pri mjerenju. Dužina kopnene granice iznosi nešto više od 1.200 kilometara, a zbog
vrlo razvedene obale ukupna dužina obale Grčke iznosi čak 13.676 kilometara, po čemu je
treća u Europi iza Norveške i Grenlanda i jedanaesta na svijetu. Turizam je u Grčkoj jedan od
stubova ekonomije pa je tako 2017. doprinosio bruto dodanoj vrijednosti sa 6,8% udjela, a
2018. je bio zaslužan za 10%57 od ukupnog broja zaposlenih u državi. Glavni grad je Atena u
kojoj živi oko 3,15 milijuna ljudi, jedan je od najstarijih radova na svijetu i kulturno središte,
sa preko 3.400 godina postojanja.
Tablica 7: Broj dolazaka stranih turista u Grčkoj u razdoblju od 2010.-2018. godine
Godina Broj dolazaka58 Verižni indeksi Stope promjene Bazni indeksi
(2012.=100)
2010. 15.007.000 - - 96,71
2011. 16.427.000 109,46 9,46% 105,86
2012. 15.518.000 94,47 -5,53% 100,00
2013. 17.920.000 115,48 15,48% 115,48
57 OECD, https://www.oecd-ilibrary.org/58 The World Bank, https://data.worldbank.org/indicator/ST.INT.ARVL?locations=GR
40
2014. 22.033.000 122,95 22,95% 141,98
2015. 23.599.000 107,11 7,11% 152,08
2016. 24.799.000 105,85 5,85% 159,81
2017. 27.194.000 109,66 9,66% 175,24
2018. 30.123.000 110,77 10,77% 194,12
Izvor: autor prema podacima The World Bank
Tablica 7 prikazuje broj dolazaka stranih turista u Grčkoj u razdoblju od 2010.-2018. godine,
te verižne indekse i indekse sa stalnom baznom godinom 2012. Zanimljivo je da broj
dolazaka stranih turista raste takvom brzinom, da je za samo šest godina, ako se uspoređuje
2018. godina sa baznom 2012., porastao za 94.12%. U tih šest godina prosječna stopa
promjene iznosila je 11,69% u pozitivnom smjeru. Uzme li se 2010. godina kao bazna, bazni
indeks iz 2018. godine iznosi 200,73. Dakle, broj dolazaka stranih turista u Grčkoj povećao
se za 100,73% u razdoblju od 2010.-2018. godine, što je najveći porast u postocima u tom
razdoblju među državama Sredozemlja koje su bilježile preko 5 milijuna dolazaka.
Grafikon 9: Verižni indeks i bazni indeks (2012.) dolazaka stranih turista u Grčkoj u
razdoblju od 2010.-2018. godine
2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.90
110
130
150
170
190
210
96.71
105.86100
115.48
141.98
152.08159.81
175.24
194.12
109.46
94.47
115.48122.95
107.11 105.85 109.66 110.77
Verižni indeksi Bazni indeksi (2012.=100)
Izvor: autor
41
Površinski grafikon 9 dvostrukih stupaca pokazuje stabilan rast izražen verižnim indeksima, a
indeksima sa stalnom baznom 2012. godinom izražen je nagli porast broja dolazaka stranih
turista koji se do 2018. povećao za 94,12% u odnosu na baznu godinu. Prosječna stopa
promjene dolazaka srtanih turista u Grčkoj u razdoblju od 2010.-2018. godine iznosila je
9,10%.
Grafikon 10: Pojedinačne stope promjene dolazaka stranih turista u Grčkoj
-10.00%
-5.00%
0.00%
5.00%
10.00%
15.00%
20.00%
25.00%
9.46%
-5,53%
15.48%
22.95%
7.11% 5.85%
9.66% 10.77%
Izvor: autor
Osim Atene i njezine iznimne privlačnosti turističkoj potražnji, mnogobrojni otoci i
razvedena obala privlači turiste i u druge 'periferije', administrativne jedinice Grčke, kojih
ima trinaest. U 2018. godini, četiri periferije bilježile su više od pet milijuna dolazaka iz
inozemstva, a još dvije periferije ostvarile su 3,16 i 1,93 milijuna dolazaka. Preostalih sedam
periferija imale su između 300-800 tisuća dolazaka iz inozemstva.
4.9. Statistička analiza razvoja turizma Egipta
Egipat je jedna od najstarijih civilizacija svijeta. Nalazi se na sjeveroistoku Afrike između
Crvenog i Sredozemnog mora, i u njoj je prema popisu iz 2018. živjelo 99,38 milijuna ljudi.
42
Glavni grad Cairo je megagrad (više od 10 milijuna stanovnika) i najmnogoljudniji je grad u
Africi, smješten uz rijeku Nil koja se ulijeva u Sredozemno more. Cairo je postao popularan
kao turističko odredište još u 19. stoljeću zbog piramida koje se nalaze na rubu pustinje.
Egipat ima površinu od 1.001.450 km2 gdje prevladava pustinjska klima, osim u uskom
obalnom pojasu i na sjeveru gdje prevladava sredozemna klima. Dolina i delta Nila
zauzimaju oko 3.5% površine Egipta, no u tom području živi gotovo cjelokupno
stanovništvo. Alexandria, drugi grad po veličini u Egiptu ima oko 5 milijuna stanovnika i
najveći je grad smješten uz obalu Sredozemlja, ispred Tel Aviva, Algiersa, Atene i Rima.
Tablica 8: Broj dolazaka stranih turista u Egiptu u razdoblju od 2010.-2018. godine sa indeksima i pojedinačnim stopama promjene
Godina Broj dolazaka59 Verižni indeksi Stope promjene Bazni indeksi
(2010.=100)
2010. 14.051.000 - - 100,00
2011. 9.497.000 67,60 -32,40% 67,60
2012. 11.196.000 117,89 17,89% 79,68
2013. 9.174.000 81,94 -18,06% 65,29
2014. 9.628.000 104,95 4,95% 68,52
2015. 9.139.000 94,92 -5,08% 65,04
2016. 5.258.000 57,53 -42,47% 37,42
2017. 8.157.000 155,14 55,14% 58,05
2018. 11.196.000 137,26 37,26% 79,68
Izvor: autor prema podacima The World Bank
Pojedinačne stope promjene pojave u uzastopnim razdobljima prikazane u tablici 8 prikazuju
iznimno visoku razinu fluktuacije u broju dolazaka stranih turista u Egipat u razdoblju od
2010.-2018. godine. Objašnjenje se može pronaći, slično kao i kod primjera Turske, u
nesigurnoj društveno-političkoj situaciji države popraćenoj terorističkim napadima u
turističkim središtima i mnogim prosvjedima protiv vlade koja je zanemarila neke bitne
društvene probleme i okrenula se investiranju u turizam, što je izazvalo nezadovoljstvo i
59 The World Bank, https://data.worldbank.org/indicator/ST.INT.ARVL?locations=EG
43
potaknulo napade u turističkim središtima. Ishod događaja je negativan trend dolazaka stranih
turista u Egipat, što potvrđuje i činjenica da je 2010. godine bilo gotovo 3 milijuna više
dolazaka nego u 2018, a poražavajuć podatak za egipatski turizam daje broj dolazaka iz 2016.
koji je bio 62,58% manji nego 2010. godine. Unatoč negativnim događajima, čini se kako je
turizam Egipta u oporavku, a optimizam daju stope promjene iz 2017. i 2018. koje iznose
visokih 55,14% i 37,26% u odnosu na prethodna razdoblja, što je rezultat snižavanja cijena u
turističkim odredištima kako bi se privukli turisti nakon nepovoljne situacije.
Grafikon 11: Pojedinačne stope promjene dolazaka stranih turista u Egiptu u razdoblju od
2010.-2018. godine
2011./2010.
2012./2011.
2013./2012.
2014./2013.
2015./2014.
2016./2015.
2017./2016.
2018./2017.
-60.00%
-40.00%
-20.00%
0.00%
20.00%
40.00%
60.00%
80.00%
17.89%
4.95%
55.14%
37.26%
-32.40%
-18.06%
-5.08%
-42.47%
Izvor: autor prema podacima The World Bank
Grafikon 11 prikazuje pojedinačne stope promjene u uzastopnim razdobljima s intenzitetom
promjena kakve nisu zabilježene u ostalim državama Sredozemlja u istom periodu. Ako se
izuzme Egipat, najveće pozitivne stope promjene u uzastopnim razodbljima bilježile su
Albanija s povećanjem od 27,83% 2012. godine, Turska +24,14% 2017. i +21,72% 2018,
Grčka +22.95% 2014 itd. Najveća negativna stopa promjene dogodila se u Turskoj sa padom
od 23,28% stranih dolazaka turista u 2016. Egipat je u obje kategorije imao najveće
promjene, s povećanjima od 55,14% i 37,26% u 2017. i 2018, i padovima od 42,47% 2016. i
32,40% 2011. godine, pa se može zaključiti da je Egipat imao najturbulentniji period turizma
od svih država Sredozemlja.
44
Grafikon 12: Verižni i bazni indeksi dolazaka stranih turista u Egiptu
2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.
30
50
70
90
110
130
150
170
Izvor: autor
Na grafikonu 12 prikazani su bazni i verižni indeksi u razdoblju od 2010.-2018. godine.
Uočljivo je da su verižni indeksi veći nego bazni indeksi, što je obrnuto od slučaja drugih
država Sredozemlja, gdje su bazni indeksi s baznom godinom na početku razdoblja u pravilu
veći od verižnih indeksa iz istih razdoblja. Također, Egipat jedini od promatranih država u
Sredozemlju ima negativan bazni indeks u svakom idućem razdoblju u odnosu na baznu
2010. godinu. Na primjeru turizma Egipta može se reći kako, za razliku od ostalih država,
primjena baznih indeksa ima više smisla nego verižnih, s obzirom na to da bazna 2010.
godina pokazuje potencijal turizma kakvog je Egipat tada imao ali je pod utjecajem okolnosti
neostvaren godinama nakon. Godina 2010. može služiti kao mjerilo za buduće godine, i tek
kada se nadmaši broj dolazaka iz 2010. nastat će nova bazna godina koja će davati realan
prikaz promjene i rasta, odnosno razvoja turizma u Egiptu. Prosječna stopa promjene
dolazaka stranih turista u Egiptu u razdoblju od 2010.-2018. godine iznosila je -2,80%.
4.10. Statistička analiza razvoja turizma Tunisa
45
Tunis je država na sjeveru Afrike. Graniči na jugoistoku s Libijom, a na zapadu i jugozapadu
s Alžirom. Na sjeveru i istoku ima obalu duljine 1.148 kilometara uz Sredozemno more.
Tunis ima površinu od 163.610 km2, i 11,57 milijuna stanovnika prema podacima iz 2018.
godine. Glavni grad države Tunis ima isto ime, dakle Tunis je glavni grad koji se nalazi na
obali Sredozemnog mora imao je 638.845 stanovnika prema popisu iz 2014. godine. Tunis je
sa 8,3 milijuna posjetitelja 2018. bio četvrta najposjećenija afrička država. Ako uzmemo u
obzir omjer dolazaka turista prema broju stanovnika države domaćina, Tunis bez
konkurencije ima najbolji omjer sa 0,71 dolaskom stranih turista na jednog stanovnika, po
čemu bi među europskim državama imao uvjerljivo najgori omjer.
Tablica 9: Broj dolazaka stranih turista u Tunisu razdoblju od 2010.-2018. godine
Godina Broj dolazaka60 Verižni indeksi Bazni indeksi
(2015.=100)
2010. 7.828.000 - 146,07
2011. 5.746.000 73,40 107,22
2012. 6.999.000 121,81 130,60
2013. 7.352.000 105,04 137,19
2014. 7.163.000 97,43 133,66
2015. 5.359.000 74,82 100,00
2016. 5.724.000 106,81 106,81
2017. 7.052.000 123,20 131,59
2018. 8.299.000 117,68 154,86
Izvor: autor prema podacima The World Bank
Na tablici 9 prikazani su brojevi dolazaka stranih turista u Tunisu u razdoblju od 2010.-2018.
godine. Verižni indeksi ukazuju na prilično velike promjene u oba smjera, pa su pozitivne i
negativne promjene u tom vremenskom nizu imale po dva razdoblja sa stopama promjena od
preko 20%. Slično kao kod primjera Egipta, nestabilna situacija u državi odrazila se osjetno
na razvoj turizma. Prvi veći pad, 26,60% u 2011. godini posljedica je Revolucije u Tunisu
koja je počela krajem 2010. a nastavila se početkom iduće godine. Drugi veći pad zabilježen
60 The World Bank, https://data.worldbank.org/indicator/ST.INT.ARVL?locations=TN
46
je u 2015. godini od 25,18%, nakon terorističkih napada u nacionalnom muzeju grada Tunisa
i turističkom rezortu u Sousseu. Nakon spomenutih padova, već iduću ili drugu godinu
kasnije broj dolazaka se povećavao stopom od preko 20%, dakle vraćao se na prijašnju
razinu.
Broj dolazaka stranih turista koji je Tunis ostvario u 2010. godini nadmašen je tek 2018.
godine, dakle jasno je kako su samo dva kraća perioda nestabilnosti u osam godina utjecali na
stagnaciju razvoja turizma u cijelom tom razdoblju. Nada i optimizam po pitanju budućih
dolazaka može se potkrijepiti podatkom da je od 2015. godine broj dolazaka porastao za
54,86% u iduće tri godine.
Grafikon 13: Pojedinačne stope promjene dolazaka stranih turista u Tunisu
2011./2010.
2012./2011.
2013./2012.
2014./2013.
2015./2014.
2016./2015.
2017./2016.
2018./2017.
-30.00%
-20.00%
-10.00%
0.00%
10.00%
20.00%
30.00%
21.81%
5.04%6.81%
23.20%
17.68%
-26.60%
-2.57%
-25.18%
Izvor: autor
Grafikon 13 prikazuje pojedinačne stope promjene dolazaka stranih turista u uzastopnim
razdobljima u Tunisu u periodu od 2010.-2018. godine. Može se uočiti kako su godišnje
promjene bile velike u oba smjera, sa po dva razdoblja pozitivnih i negativnih promjena od
preko 20%, slično kao i kod Egipta, iako promjene nisu bile toliko visokog intenziteta.
4.11. Statistička analiza razvoja turizma Maroka
47
Maroko je država na sjeverozapadu Afrike, na obali Atlantskog oceana i Sredozemnog mora.
Graniči s Alžirom na istoku i Zapadnom Saharom na jugu. Svojom površinom zauzima
446.550 km2, a prema podacima iz 2018, u Maroku je živjelo 35,58 milijuna ljudi. Glavni
grad je Rabat, a najveći grad Casablanca. Sa 12,29 milijuna dolazaka stranih turista u 2018.
godini, Maroko je vodeća država Afrike po broju stranih posjetitelja, ispred Egipta (11,20
milijuna), Južnoafričke Republike (10,48) i Tunisa (8,30). Maroko je jedna od politički
najstabilnijih država na sjeveru Afrike, što se sigurno odrazilo i na razvoj turizma i stabilne
pozitivne promjene dolazaka stranih turista.
Tablica 10: Broj dolazaka stranih turista u Maroku razdoblju od 2010.-2018. godine, verižni i
bazni indeksi
Godina Broj dolazaka61 Verižni indeksi Bazni indeksi
(2010.=100)
2010. 9.288.000 - 100
2011. 9.342.000 100,58 100,58
2012. 9.375.000 100,35 100,94
2013. 10.046.000 107,16 108,16
2014. 10.283.000 102,36 110,71
2015. 10.177.000 98,97 109,57
2016. 10.332.000 101,52 111,13
2017. 11.349.000 109,84 122,19
2018. 12.289.000 108,28 132,31
Izvor: autor prema podacima The World Bank
Maroko u razdoblju od 2010.-2018. godine nije imao impresivan rast broja dolazaka stranih
turista poput nekih europskih država Sredozemlja, kao što se može primjetiti u tablici 10.
Ipak, ako se uspoređuje s afričkim državama, posebice sredozemnim poput Egipta, Tunisa,
Alžira i Libije, Maroko ima stabilan rast dolazaka stranih turista za razliku od spomenutih
konkurenatskih država koje su osjetile posljedice terorizma na turizam.
61 The World Bank, https://data.worldbank.org/indicator/ST.INT.ARVL?locations=MA
48
Grafikon 14: Pojedinačne stope promjene dolazaka stranih turista u Maroku u uzastopnim
razdobljima
2011./2010.
2012./2011.
2013./2012.
2014./2013.
2015./2014.
2016./2015.
2017./2016.
2018./2017.
-2.00%
0.00%
2.00%
4.00%
6.00%
8.00%
10.00%
12.00%
0.58% 0.35%
7.16%
2.36%
-1,03%
1.52%
9.84%
8.28%
Izvor: autor
Na grafikonu 14 prikazane su pojedinačne stope promjene dolazaka stranih turista u Maroku
u razdoblju od 2010.-2018. godine. Stabilan razvoj turizma kakav je imao Maroko u ovom
periodu imala je rijetko koja afrička država, a stope promjene nisu prelazile ni u jednoj godini
10%. Može se čak reći da pojedinačne stope promjena nalikuju stopama promjena kakve su
zabilježene u najrazvijenijim Sredozemnim i svjetskim turističkim državama poput
Francuske, Italije i Španjolske koje su također imale stope promjena u uzastopnim
razdobljima sličnog raspona kao Maroko.
4.12. Statistička analiza razvoja turizma Crne Gore
Crna Gora je država na jugoistoku Europe. Ima površinu od 13.812 km2, a na jugoistoku
države ima obalu dugu 293 kilometara uz Jadransko more. Prema podacima iz 2018. godine,
Crna Gora imala je 622.137 stanovnika. Glavni grad Podgorica imala je 2018. procijenjeni
broj stanovnika od oko 200 tisuća. Turizam je vitalan dio ekonomije Crne Gore, što pokazuju
49
brojevi dolazaka stranih turista koji su veliki za tako relativno malu državu. Omjer dolazaka
stranih turista u Crnoj Gori 2018. godine i broj stanovništva Crne Gore iste godine je 3,34:1,
što znači da na svakog stanovnika Crne Gore dolaze 3,34 stranih turista, što potvrđuje
važnost turizma. Od ukupno 24 općine koliko ih ima Crna Gora, u šest primorskih općina
2017. godine ostvareno je 95% od ukupnog broja noćenja, dok je preostalih 5% ostvareno u
Podgorici i drugih 17 općina na kopnenom dijelu.
Tablica 11: Broj dolazaka stranih turista u Crnoj Gori u razdoblju od 2010.-2018. godine
Godina Broj dolazaka62 Verižni indeksi Bazni indeksi
(2010.=100)
2010. 1.088.000 - 100,00
2011. 1.201.000 110,39 110,39
2012. 1.264.000 105,25 116,18
2013. 1.324.000 104,75 121,69
2014. 1.350.000 101,96 124,08
2015. 1.560.000 115,56 143,38
2016. 1.662.000 106,54 152,76
2017. 1.877.000 112,94 172,52
2018. 2.077.000 110,66 190,90
Izvor: autor prema podacima The World Bank
Na tablici 11 vidljiv je konstantan godišnji rast broja dolazaka stranih turista u Crnoj Gori u
razdoblju od 2010.-2018. godine. Ako se usporedi broj na kraju razdoblja sa brojem na
početku razdoblja, po baznom indeksu iz 2018. godine može se zaključiti da je Crna Gora
zabilježila rast od 90,90%, što je jedna od najvećih stopa rasta dolazaka na Sredozemlju u
tom periodu. S obzirom na broj stanovništva od 622 tisuće u 2018. godini i broj dolazaka
stranih turista od preko 2 milijuna, Crna Gora ima omjer dolazaka stranih turista naprema
broju stanovništva od 3,34:1, po čemu je na Sredozemlju iza Malte i Hrvatske, a uz Hrvatsku
jedna od kopnenih država koje imaju najveći omjer tih varijabli u svijetu.
62 The World Bank, https://data.worldbank.org/indicator/ST.INT.ARVL?locations=ME
50
Grafikon 15: Verižni i bazni indeksi broja dolazaka stranih turista u Crnoj Gori
2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.100110120130140150160170180190200
Verižni indeksi Bazni indeksi (2010.=100) Izvo
r: autor
Na grafikonu 15 prikazani su verižni indeksi i bazni indeksi sa baznom 2010. godinom. U čak
četiri razdoblja zabilježen je porast od preko 10% u odnosu na prethodnu godinu. Može se
zaključiti da je Crna Gora imala vrlo zadovoljavajuće brojke s obzirom na veličinu države i
brojnost stanovništva. Kao i kod Hrvatske, takav brzi porast u broju dolazaka turista odrazio
se i na udio turizma u BDP-u Crne Gore, koji je među državama Sredozemlja najviši sa čak
21,42%. Prosječna stopa promjene dolazaka stranih turista u razdoblju od 2010.-2018. godine
u Crnoj Gori iznosila je 8,42%.
4.13. Statistička analiza razvoja turizma Albanije
Albanija je država na jugoistoku Europe u kojoj je prema popisu iz 2018. godine živjelo 2,87
milijuna ljudi. Smještena je između Jadranskog i Jonskog mora, i ima površinu od 28.748
km2. Glavni grad Albanije je Tirana, koja ima nešto manje od 900.000 stanovnika i nalazi se
30 kilometara od Jadranskog mora. Turizam u Albaniji se razvija velikom brzinom, 2007.
državu je posjetilo 1,06 milijuna stranih turista, a jedanaest godina kasnije, 2018. čak
peterostruko više dolazaka stranih turista, 5,34 milijuna.
51
Tablica 12: Broj dolazaka stranih turista u Albaniji, verižni indeksi i stope promjena u
uzastopnima razdobljima te bazni indeksi
Godina Broj dolazaka63 Verižni indeksi Stope promjene Bazni indeksi
(2010.=100)
2010. 2.191.000 - - 100,00
2011. 2.469.000 112,69 12,69% 112,69
2012. 3.156.000 127,83 27,83% 144,04
2013. 2.857.000 90,53 -9,47% 130,40
2014. 3.341.000 116,94 16,94% 152,49
2015. 3.784.000 113,26 13,26% 172,71
2016. 4.070.000 107,58 7,58% 185,76
2017. 4.643.000 114,08 14,08% 211,91
2018. 5.340.000 115,01 15,01% 243,72
Izvor: autor prema podacima The World Bank
Tablica 12 prikazuje broj dolazaka stranih turista u Albaniji u razdoblju od 2010.-2018.
godine, verižne indekse i stope promjena te bazne indekse sa baznom godinom 2010. Može
se primijetiti kako bazni indeks u 2018. godini iznosi 243,72, što znači da je broj dolazaka
stranih turista 2018. godine bio 143,72% veći nego u baznoj 2010. godini. Albanija je time
zabilježila najveći porast izražen u postocima od svih država Sredozemlja u razdoblju od
2010.-2018. godine. Jedine dvije države koje su u tom razdoblju udvostručile broj stranih
dolazaka turista su Grčka (100,73%) i Slovenija (115,96%). Time je Albanija postala sedma
europska država koja je ostvarila više od pet milijuna dolazaka stranih turista. Do sada su
preko 5 milijuna dolazaka od europskih država ostvarivale Francuska, Španjolska, Italija,
Turska, Grčka i Hrvatska.
63 The World Bank, https://data.worldbank.org/indicator/ST.INT.ARVL?locations=AL
52
Grafikon 16: Pojedinačne stope promjene dolazaka stranih turista u Albaniji
2011./2010.
2012./2011.
2013./2012.
2014./2013.
2015./2014.
2016./2015.
2017./2016.
2018./2017.
-15.00%
-10.00%
-5.00%
0.00%
5.00%
10.00%
15.00%
20.00%
25.00%
30.00%
12.69%
27.83%
-9,47%
16.94%
13.26%
7.58%
14.08% 15.01%
Izvor: autor
Albanija, kao što se vidi na grafikonu 16, zabilježila je šest od osam razdoblja s
dvoznamenkastim stopama rasta u periodu od 2010.-2018, godine, po čemu je također vodeća
država u okviru Sredozemlja, a slijedi Slovenija sa pet pozitivnih dvoznamenkastih stopa
rasta. Samo je u 2013. godini zabilježena negativna pojedinačna stopa promjene u
uzastopnom razdoblju. Albanija je u razdoblju od 2010.-2018. godine zabilježila najveću
prosječnu stopu promjene dolazaka stranih turista među državama Sredozemlja od 11,78%.
Albanija u okviru Sredozemlja ima treći najveći udio turizma u BDP-u od 14,81%, iza Crne
Gore i Hrvatske.
53
5. KOMPARATIVNA ANALIZA DRŽAVA SREDOZEMLJA
U ovom poglavlju koriste se prethodno spomenuti statistički podaci poput broja dolazaka u
2010. i 2018. godini kako bi se došlo do saznanja koje države su imale najveću prosječnu
stopu promjene u tom periodu. Također, u tablicama su poredane države prema podacima
poput BDP-a i udjela turističke potrošnje u BDP-u, te omjeru dolazaka turista naspram broja
stanovnika, od države koja ima najveću vrijednost do one sa najmanjom, s ciljem otkrivanja
odgovora na pitanje kolika je ovisnost o turizmu u državama Sredozemlja, odnosno kod kojih
država je ona najveća. Komparativna analiza sastoji se od analize relevantnih sredozemnih
država s razvijenim turizmom, dakle izuzete su države koje su u proteklom desetljeću u
ratnom stanju (Libija, Sirija, Libanon) za koje nisu dostupni potpuni podaci o turizmu, i
države poput Monaca, Gibraltara i Bosne i Hercegovine koji imaju ispod milijun posjetitelja i
tek su zanemarivo malom površinom dio Sredozemnog mora.
Grafikon 17: Udio dolazaka stranih turista najposjećenijih država Sredozemlja u ukupnom
broju dolazaka stranih turista na Sredozemlju 2018. godine
23.14%
21.44%
15.95%
11.86%
27.60%
Sales
FrancuskaŠpanjolskaItalijaTurskaOstali
Izvor: autor
Grafikon 17 prikazuje dolaske stranih turista u vodećim državama kao udio u ukupnom broju
dolazaka stranih turista na Sredozemlju 2018. godine. Francuska, Španjolska, Italija i Turska
54
zajedno su imale 72,40% broja dolazaka stranih turista od ukupnog broja dolazaka turista u
Sredozemlju te godine.
Grafikon 18: Udio dolazaka stranih turista u preostalim državama Sredozemlja u ukupnombroju dolazaka stranih turista na Sredozemlju 2018. godine 1Error: Reference source not
found 1Error: Reference source not found
7.80%
4.31%
3.18%
2.90%
2.15%
1.38%
5.89%
GrčkaHrvatskaMarokoEgipatTunisAlbanijaOstali
Izvor: autor
Kao što je u prethodnom grafikonu 17 prikazano, izuzevši četiri najposjećenije države
Sredozemlja, preostale države čine udio od 27,60% ukupnog broja dolazaka stranih turista u
Sredozemlju 2018. godine. Na grafikonu 18 prikazano je šest država koje su ostvarile preko 5
milijuna dolazaka stranih turista, bez spomenute 'velike četvorke'. Može se reći da su države
sa grafikona 18 međusobni konkurenti u privlačenju turističke potražnje. Teško je po veličini
države, broju stanovnika i broju dolazaka stranih turista usporediti neku od ovih država sa
Francuskom, Španjolskom i Italijom. Turska se može također smatrati konkurentom ovim
državama u privlačenju stranih turista s obzirom na razine cijena u turističkim središtima, ali
je veličinom i brojem stanovništva daleko ispred ovih država. Isto se može reći i za Egipat,
no činjenica je da su države navedene u grafikonu 18 alternativni, odnosno cijenovno
prihvatljiviji izbor turističke destinacije potražnji koja ima ograničen budžet te pokušava
55
izbjeći skupe destinacije poput Francuske, Španjolske i Italije, pa su samim time međusobni
konkurenti.
Tablica 13: Prosječna stopa promjene dolazaka stranih turista u državama Sredozemlja u
razdoblju od 2010.-2018. godine
Država Broj dolazaka (2010.)64
Broj dolazaka (2018.)65
Prosječna stopa promjene
Albanija 2.191.000 5.340.000 11,78%Slovenija 2.049.000 4.425.000 10,10%Grčka 15.007.000 30.123.000 9,10%Malta 1.339.000 2.599.000 8,64%Crna Gora 1.088.000 2.077.000 8,42%Hrvatska 9.111.000 16.645.000 7,82%Cipar 2.173.000 3.939.000 7,72%Španjolska 52.677.000 82.773.000 5,81%Izrael 2.803.000 4.121.000 4,94%Turska 31.364.000 45.768.000 4,84%Italija 43.626.000 61.567.000 4,40%Maroko 9.288.000 12.289.000 3,56%Alžir 2.070.000 2.657.000 3,17%Francuska 76.467.000 89.322.000 1,96%Tunis 7.828.000 8.299.000 0,73%Egipat 14.051.000 11.196.000 -2,80%
Izvor: autor
Na tablici 13 prikazana je prosječna stopa promjene dolazaka stranih turista u državama
Sredozemlja u razdoblju od 2010.-2018. godine. Države su poredane od onih s najvećom
prosječnom stopom promjene do država s najmanjom prosječnom stopom promjene. Može se
uočiti kako najveće stope promjene (pojedinačne i prosječne) imaju relativno male države i
države u razvoju. Visoko razvijene turističke države poput Francuske, Španjolske i Italije
imaju umjerenu prosječnu stopu povećanja dolazaka turista, a najniže prosječne stope
povećanja imaju afričke države, dok jedino Egipat ima negativnu prosječnu stopu promjene
od promatranih država. Samo Albanija, Slovenija i Grčka su broj dolazaka stranih turista iz
2010. udvostručile na kraju perioda 2018. Najveću promjenu izraženu apsolutno od 2010.-64 The World Bank, https://data.worldbank.org/indicator/ST.INT.ARVL65 Ibid.
56
2018. ima Španjolska, koja je na kraju razdoblja imala 30 milijuna dolazaka više nego na
početku.
Tablica 14: Udio turističke potrošnje u ukupnom BDP-u državama Sredozemlja
Država Turistička potrošnja66 (2017, mil $)
BDP (2017, mlrd $)67 Udio turizma u BDP-u
Crna Gora 1.041 4.86 21,42%Hrvatska 10.924 55.32 19,75%Albanija 1.929 13.02 14,81%Cipar 3.128 22.64 14,05%Malta 1.723 12.75 13,51%Grčka 16.528 203.59 8,12%Maroko 7.417 109.71 6,76%Slovenija 2.750 48.56 5,66%Španjolska 67.964 1 313 5,18%Egipat 7.775 235.37 3,30%Tunis 1.299 39.80 3,26%Turska 22.478 852.68 2,64%Francuska 60.681 2 595 2,34%Italija 44.233 1 962 2,26%Izrael 6.821 353.25 1,93%
Izvor: autor
Tablica 14 prikazuje države Sredozemlja poredane po udjelu turizma u BDP-u izračunatom
prema turističkoj potrošnji. U turističku potrošnju spadaju sve potrošačke aktivnosti
inozemnih turista i prijevoz putnika u državi domaćinu za kojeg se računa udio potrošnje u
BDP-u. Crna Gora i Hrvatska prema ovim izračunima imaju uvjerljivo najveći udio turizma u
BDP-u, a slijede ih Albanija, Cipar i Malta koji također imaju dvoznamenkasti udio turizma u
BDP-u. Slično kao i kod prosječne stope promjene dolazaka stranih turista, Francuska, Italija
i Španjolska su u doljnjem dijelu tablice, sa prilično malim udjelom turizma u BDP-u. Iako bi
se možda očekivalo da vodeće turističke država svijeta imaju i najviši udio turizma u BDP-u,
to nije slučaj jer te države imaju i velik broj stanovnika te vrlo razvijene gospodarske
djelatnosti koje nisu povezane s turizmom.
66 UNWTO, https://www.e-unwto.org/doi/pdf/10.18111/978928441987667 The World Bank, https://data.worldbank.org/indicator/NY.GDP.MKTP.CD
57
Kao što je na početku rada spomenuto, jedan od ciljeva je bio istražiti ima li Hrvatska najveći
udio turizma u BDP-u i kakav je u usporedbi s udjelima drugih država. Činjenica je da
razvijene države u kojima je i turizam na visokom stupnju razvijenosti i spadaju u sam
svjetski vrh po broju dolazaka, poput Francuske, Španjolske, Italije, čak i Turske imaju 2-5%
udio turizma u BDP-a. Francuska koja ima najviše turističkih dolazaka na svijetu ima samo
2,34% udio turizma u BDP-u. Cipar i Malta, otočne države koje su ograničene resursima i od
kojih je očekivano da imaju najviši udio turizma u BDP-u imaju 13.50-14%, manje samo od
Crne Gore (21,42%), Hrvatske (19,75%) i Albanije (14,81%).
Razvijenost turizma sama po sebi nije negativna stvar, ali imati viši udio turizma u BDP-u od
malih otočnih država kojima je turizam najbitnija gospodarska grana može značiti da su
ostale gospodarske grane zapostavljene ili nedovoljno razvijene. Hrvatska ne bi trebala
zapostaviti turizam da bi se razvijale druge gospodarske grane, već bi trebala preusmjeriti
investicije prema specifičnim oblicima turizma koji imaju potencijal za razvijanje. Naravno,
uz to bi trebalo uzeti u obzir i problem prenapučenosti obale u ljetnim mjesecima, i činjenicu
da se 95% noćenja u Hrvatskoj ostvaruje u sedam primorskih županija, većinom za vrijeme
ljetne sezone. Zdravstveni turizam, ekoturizam, sportski turizam (ekstremni i rekreativni),
eno-gastronomski i još mnogi drugi specifični oblici turizma imaju velik potencijal u
Hrvatskoj, pogotovo u koninentalnom dijelu u kojem nedostaje turističke potražnje.
Tablica 15: Omjer broja stanovnika države domaćina i broja dolazaka turista
Država Broj stanovnika(2018.)68
Broj dolazaka turista(2018.)69
Omjer stanovnika/turista
Malta 484.630 2.599.000 1:5,36Hrvatska 4.087.843 16.645.000 1:4,07Crna Gora 622.227 2.077.000 1:3,34Cipar 1.189.265 3.939.000 1:3,12Grčka 10.732.882 30.123.000 1:2,81Slovenija 2.073.894 4.425.000 1:2,13Albanija 2.866.376 5.340.000 1:1,86Španjolska 46.797.754 82.773.000 1:1,77Francuska 66.965.912 89.322.000 1:1,33
68 The World Bank, https://data.worldbank.org/69 Ibid.
58
Italija 60.421.760 61.567.000 1:1,02Tunis 11.565.204 8.299.000 1:0,72Turska 82.319.724 45.768.000 1:0,56Izrael 8.882.800 4.121.000 1:0,46Maroko 36.029.138 12.289.000 1:0,34Egipat 98.423.595 11.196.000 1:0,11Alžir 42.228.429 2.657.000 1:0,06
Izvor: autor
Na tablici 15 koja prikazuje koliko na jednog stanovnika države dolazi stranih turista u istu
državu u 2018. godini, Malta je prva sa 5,36 dolazaka stranih turista po stanovniku, a slijede
Hrvatska, Crna Gora i Cipar. Vrijedi spomenuti da samo otočne države u okviru cijelog
svijeta imaju veći omjer dolazaka stranih turista po stanovniku nego Hrvatska, među kojima
je i Malta.
Grafikon 19: Broj dolazaka stranih turista po stanovniku
Malta
Hrvatsk
a
Crna G
oraCipar
Grčka
Slove
nija
Albanija
Špan
jolska
Francuska Ita
lija0
1
2
3
4
5
65.36
4.07
3.34 3.122.81
2.131.86 1.77
1.331.02
Izvor: autor
Grafički prikaz 20 prikazuje broj stranih posjetitelja u 2018. godini po glavi stanovnika
posjećene države. Prikazane su samo države koje imaju pozitivan omjer u korist dolazaka
turista, a manje od jednog dolaska turista po stanovniku imale su Turska, Izrael, Egipat,
Tunis, Maroko i Alžir. Od država s pozitivnim omjerom, Italija, Francuska i Španjolska su na
59
začelju, ipak zahvaljujući i brojnosti njihovog stanovništva. Malta, Hrvatska, Crna Gora i
Cipar su države relativno malog broja stanovništva ali i površine, tako da na svakog
stanovnika dolazi po nekoliko turista svake godine, što znači da je turizam prilično razvijen u
tim državama i kao što je ranije prikazano, čini znatan udio u BDP-u.
6. ZAKLJUČAK
U ekonomski visoko razvijenim državama poput Francuske, Španjolske i Italije koje su
predvodnici svjetskog turizma po broju dolazaka turista i mnogim drugim varijablama koje
upućuju na razvijenost turizma, stopa rasta broja dolazaka i omjer broja dolazaka stranih
turista po glavi stanovnika nisu niti približno visoki kao kod država u razvoju i općenito
državama slabijeg standarda. Najbolji primjeri su Crna Gora i Hrvatska čiji udjeli turizma u
BDP-u čine 21,42% i 19,75%, u usporedbi sa Francuskom i Italijom čiji turizam ima udio u
BDP-u 2,34% i 2,26%. Francuska, Španjolska i Italija, tri od četiri najposjećenije države u
svijetu 2018. godine imaju relativno nizak udio turizma u BDP-u jer imaju razvijene mnoge
druge gospodarske grane u svim sektorima koje pridonose povećanju BDP-a, stoga nisu
ovisne o turizmu. Hrvatska i Crna Gora imaju iznimno pozitivne brojke u turizmu za
relativno male države, ali činjenica da se u obje države 95% noćenja ostvari u samo trećini,
odnosno četvrtini županija govori o tome da je kapacitet njihovog turizma još uvijek
neispunjen i ima u budućnosti perspektivu za ostvariti brojke koje bi ih u relativnom prikazu
turističkih varijabli smjestilo u sam svjetski vrh turizma. Ipak, zabrinjavajući udio turizma u
BDP-u upućuje na to da se u iznenadnim slučajevima, poput 2020. godine kada je cijeli svijet
zbog pojave globalne pandemije osjetio znatne gubitke, gdje je posebno stradao turizam.
Prema podacima Hrvatske Turističke zajednice, u razdoblju od siječnja do srpnja 2020.
godine ostvareno je 35,6% sveukupnih (stranih i domaćih) dolazaka u usporedbi s 2019.
godinom, a ostvareno je 46,2% noćenja.70 Dana 28.8.2020. Hrvatska Narodna Banka objavila
je da je BDP u drugom kvartalu pao 15,1%. Iako su i druge gospodarske grane osjetile
gubitke, ipak nisu u tolikoj mjeri kao što je turizam. 70 HTZ, https://www.htz.hr/sites/default/files/2020-08/Informacija%20o%20statistickim%20pokazateljima%20-%20srpanj%202020.pdf
60
Države u razvoju poput Hrvatske, Crne Gore i Albanije čiji se turizam razvija brzom stopom
trebale bi investicije usmjeriti i u ostale sektore izvan uslužnog, jer 2020. godina je pokazala
da je budućnost oko turizma neizvjesna i da ovisnost o turizmu može imati negativne
posljedice na BDP u kriznim situacijama. Od 2010. do 2018. godine države u razvoju na
Sredozemlju ostvarile su visoke pozitivne stope rasta dolazaka i noćenja turista. Ne postoji
više potreba da se privlači što veći broj turista u obalna područja koja su u sezonskim
mjesecima prenapučena, već treba usmjeriti napore u razvoj specifičnih oblika turizma poput
zdravstvenog, sportskog, ekoturizma i sl. koji imaju potencijal za razvoj u konitnentalnim
dijelovima država i otvaraju nova tržišta turističke potražnje. U obalnim područjima treba
postepeno podići kvalitetu usluge i cijenu, kako bi se smanjila masovnost turizma i popratni
štetni utjecaji a istovremeno zadržala količina turističke potrošnje.
LITERATURAStručne knjige
1. Čaval J.: Statističke metode, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 1981.2. Čižmešija, M., Kurnoga, N.: Uvod u gospodarsku statistiku: Priručnik, Element, Zagreb, 2015.3. Horak, S.: Turizam i promet, Zagrebačka škola za menadžment, Zagreb, 2007.
61
4. Mikačić, V. : Turizam Hrvatske - stanje i perspektive, Hrvatski geografski glasnik, vol. 60., br. 1., 1998.
5. Pirjevec, B.: Ekonomska obilježja turizma, Golden marketing, Zagreb, 1998.6. Ružić, P.: Ruralni turizam, Institut za poljoprivredu i turizam Poreč, Pula, 2009.7. Segreto, L., Manera, C., Pohl, M.: Europe at the Seaside: The Economic History of Mass Tourism
in the Mediterranean, Berghahn books, New York, 2009.8. Sinclair, M.T., Stabler M.: The Economics of Tourism, Routledge, London and New York, 1997.9. Šošić, I., Serdar, V.: Uvod u statistiku, Školska knjiga, Zagreb, 2002.10. Vukonić, B.: Povijest hrvatskog turizma, Prometej, Zagreb, 2005.11. Weber, S., Mikačić, V.: Osnove turizma, Školska knjiga, Zagreb, 1994.12. Zelenika, R.: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela, Rijeka: Ekonomski
fakultet, 2000.13. Apostolopoulos, Y., Loukissas, P., Lentidou, L.: Mediterranean tourism. Facets in Socioeconomic
Development and Cultural Change, Routledge, London, 2001.14. Williams, A.M., Shaw G.: Tourism and Economic Development: Western European Experiences,
Belhaven, London, 1991.15. Žugaj, M., Dumičić, K., Dušak, V.: Temelji znanstvenoistraživačkog rada: metodologija i
metodika, Varaždin: Sveučilište u Zagrebu, Fakultet organizacije i informatike, 2006.16. Čendo Metzinger, T., Toth, M.: Metodologija istraživačkog rada za stručne studije, Veleučilište
Velika Gorica, Velika Gorica, 2020.17. Radman-Funarić, M.: Uvod u gospodarsku statistiku, Veleučilište u Požegi, Požega, 2018.
Internet stranice
1. Definition of Tourism (UNWTO Definition of Tourism) / What Is Tourism ?, dostupno na: http://www.tugberkugurlu.com/archive/definintion-of-tourism-unwto-definition-of-tourism-what-is-tourism
2. Državni Zavod za Statistiku, https://www.dzs.hr/3. Environment Programme – Mediterranean 2017 Quality Status Report: Population and Development
https://www.medqsr.org/population-and-development4. European Environment Agency: Mediterranean Sea region briefing – The European environment -
state and outlook, 2015. dostupno na: https://www.eea.europa.eu/soer/2015/countries/mediterranean, 5. Heritage tourism & museum management, dostupno na:
https://www.academia.edu/4189058/HERITAGE_TOURISM_and_MUSEUM_MANAGEMENT_LESSON_2_TOURISM_HERITAGE_and_HERITAGE_TOURISM_1st_PART
6. HGK, https://hrturizam.hr/hgk-uz-izrazenu-sezonalnost-u-hrvatskom-turizmu-prisutna-je-i-prostorna-ogranicenost/
7. Hrvatska Turistička Zajednica, https://www.htz.hr/sites/default/files/2019-09/HTZ%20TUB%20HR_%202018.pdf
8. International Monetary Fund, https://www.imf.org/en/News/Articles/2017/02/21/NA230217Turkeys-Economy-Hit-By-Declining-Tourism
9. MINT: https://www.htz.hr/sites/default/files/2019-09/HTZ%20TUB%20HR_%202018.pdf10. Najstariji turistički objekt u Hrvatskoj, dostupno na: https://povijest.hr/drustvo/gradjevine/najstariji-
turisticki-objekt-u-hrvatskoj-je-villa-angiolina/11. OECD, https://www.oecd-ilibrary.org/12. Statista, https://www.statista.com/13. The World Bank: https://data.worldbank.org/14. TOURISM, dostupno na: http://croatia.eu/index.php?view=article&id=34&lang=2, United Nations 15. UNEP/MAP-Plan Bleu: State of the Environment and Development in the
Mediterranean, UNEP/MAP-Plan Bleu, Athens, 2009.16. UNWTO, https://www.e-unwto.org/doi/pdf/10.18111/9789284419876
62
POPIS TABLICA
Tablica 1: Broj dolazaka domaćih i stranih turista u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2010.-2018. godine i stope promjena izračunate primjenom baznog indeksa.........................21
Tablica 2: Broj dolazaka turista na godišnjoj razini u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2010.-2018. i njihove stope promjena izračunate primjenom verižnih indeksa......................23
Tablica 3: Broj dolazaka stranih turista u Italiji u razdoblju od 2010.-2018. godine uz bazne indekse, verižne indekse i koeficijent dinamike.....................................................................26
Tablica 4: Broj dolazaka stranih turista u Francuskoj u razdoblju od 2010.-2018. godine.....30
Tablica 5: Broj dolazaka stranih turista u Španjolskoj u razdoblju od 2010.-2018. godine....32
Tablica 6: Broj dolazaka stranih turista u Turskoj u razdoblju od 2010.-2018. godine...........34
Tablica 7: Broj dolazaka stranih turista u Grčkoj u razdoblju od 2010.-2018. godine............36
Tablica 8: Broj dolazaka stranih turista u Egiptu u razdoblju od 2010.-2018. godine sa indeksima i pojedinačnim stopama promjene..........................................................................39
Tablica 9: Broj dolazaka stranih turista u Tunisu razdoblju od 2010.-2018. godine...............42
Tablica 10: Broj dolazaka stranih turista u Maroku razdoblju od 2010.-2018. godine...........44
Tablica 11: Broj dolazaka stranih turista u Crnoj Gori u razdoblju od 2010.-2018. godine....46
Tablica 12: Broj dolazaka stranih turista u Albaniji u razdoblju od 2010.-2018. godine........47
Tablica 13: Prosječna stopa promjene dolazaka stranih turista u državama Sredozemlja u razdoblju od 2010.-2018. godine.............................................................................................50
Tablica 14: Udio turističke potrošnje u ukupnom BDP-u državama Sredozemlja..................51
Tablica 15: Omjer broja stanovnika države domaćina i broja dolazaka turista.......................52
63
POPIS ILUSTRACIJA
Grafikon 1: Indeksi na stalnoj bazi u razdoblju od 2010.-2018. sa baznom godinom 2010....28
Grafikon 2: Verižni indeksi dolazaka turista u Hrvatskoj u razdoblju od 2010.-2018............29
Grafikon 3: Bazni i verižni indeksi dolazaka stranih turista u Italiju......................................32
Grafikon 4: Koeficijent dinamike dolazaka stranih turista u Italiju.........................................33
Grafikon 5: Broj dolazaka stranih turista u Francuskoj u razdoblju od 2010.-2018. godine u milijunima................................................................................................................................34
Grafikon 6: Pojedinačne stope promjena broja dolazaka turista u Francuskoj u uzastopnim razdobljima u razdoblju od 2010.-2018. godine......................................................................36
Grafikon 7: Bazni indeksi s novom bazom (2015.) preračunatom iz bazne godine 2010.......38
Grafikon 8: Pojedinačne stope promjena dolazaka stranih turista u Turskoj u uzastopnim razdobljima od 2010.-2018. godine.........................................................................................40
Grafikon 9: Verižni indeks i bazni indeks (2012.) dolazaka stranih turista u Grčkoj u razdoblju od 2010.-2018. godine.............................................................................................42
Grafikon 10: Pojedinačne stope promjene dolazaka stranih turista u Grčkoj..........................43
Grafikon 11: Pojedinačne stope promjene dolazaka stranih turista u Egiptu u razdoblju od 2010.-2018. godine...................................................................................................................45
Grafikon 12: Verižni i bazni indeksi dolazaka stranih turista u Egiptu...................................46
Grafikon 13: Pojedinačne stope promjene dolazaka stranih turista u Tunisu..........................48
Grafikon 14: Pojedinačne stope promjene dolazaka stranih turista u Maroku........................50
Grafikon 15: Verižni i bazni indeksi broja dolazaka stranih turista u Crnoj GoriIzvor: autor 52
Grafikon 16: Pojedinačne stope promjene dolazaka stranih turista u Albaniji........................54
Grafikon 17: Udio dolazaka stranih turista po državama u ukupnom broju dolazaka na Sredozemlju 2018. godine........................................................................................................55Grafikon 18: Udio dolazaka stranih turista u preostalim državama Sredozemlja u ukupnom broju dolazaka stranih turista na Sredozemlju 2018. godine...................................................56Grafikon 19: Broj dolazaka stranih turista po stanovniku.......................................................60
64