1

TEHNIČKI OPIS

1. REKONSTRUKCIJA KOLEKTORA K 5.1

2. IZGRADANJA KOLEKTORA K 2, K 8, K 9, K 11

3. PRILOG

2

1. REKONSTRUKCIJA KOLEKTORA K 5.1 1.1 UVODNI DIO Za područje Grada Petrinje izrañen je Idejni projekt odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Idejnim projektom razmatrane su četiri varijante sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Grada Petrinje, a usvojena je Varijanta 2 kojom je predmetno područje podijeljeno na dva odvojena sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda: - Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Grada Petrinje koji obuhvaća grad Petrinju i gravitirajuća naselja Novo Selište i Novu Drenčinu s ureñajem za pročišćavanje otpadnih voda «Petrinja» ( 30 250 ES ) i ispustom pročišćenih voda u rijeku Kupu. Predviñen je kombinirani sustav odvodnje ( mješoviti za grad Petrinju i nepotpuni razdjelni za ostala naselja). - Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda naselja Mošćenica s ureñajem za pročišćavanje otpadnih voda «Mošćenica» ( 4 100 ES ) i ispustom pročišćenih voda u rijeku Kupu. Predviñen je nepotpuni razdjelni sustav odvodnje. Planom izgradnje predmetnog područja predviñena je izgradnja kolektora 7, 8 kao i rekonstrukcija dijela kolektora 5.1. Prema usvojenoj dokumentaciji odvodnja prigradskih naselja Slatina i Češko selo ( Kolektori 7 i 8) biti će rješena nepotpunim razdjelnim sustavom odvodnje uz prihvat sanitarnih fekalnih otpadnih voda, dok će rekonstruirani kolektor 5.1 biti dio mješovitog sustava odvodnje grada Petrinje. 1.2 OPIS KOLEKTORA ODVODNJE Otjecanje i padovi kanala Padovi nivelete se kreću od Jmin = 0,8 %0 kod profila φ 120 cm do Jmin = 3,4 %0 kod profila φ 30 cm, s time da su uvijek zadovoljeni uvjeti minimalnih brzina tečenja vmin = 0,6 m/s. Kod dionica gdje su veće visinske razlike korišteni su optimalni padovi. Trase kanala Trase projektiranih kolektora predmetne kanalizacije biti će položene u slobodnom koridoru postojećih prometnica i puteva. S obzirom da je na većini predmetnih prometnica položena ostala infrastruktura trasa predmetnih kanala primarne kanalizacije položena je u slobodnom koridoru, uz napomenu da se nastojalo polagati trasu u rubnim dijelovima kolnika pojedinih prometnica i puteva. Trasa rekonstruiranog kolektora 5.1 položena je po trasi postojećeg kolektora, budući se na njega spajaju postojeći kanali kanalizacijske mreže koje nije potrebno rekonstruirati. Od postojećih instalacija koje se nalaze u prometnicama potrebno je spomenuti instalaciju vodovoda, podzemnu telefonsku instalaciju, podzemnu elektroinstalaciju, te postojeću plinsku instalaciju pouzeća «Gavrilović». Raspored postojećih instalacija prikazan je u grafičkom dijelu, uz napomenu da su prikazane približne trase koje je potrebno naknadno iskolčiti uz nazočnost nadležnih predstavnika (prema posebnim uvjetima koji su priloženi uz Lokacijsku dozvolu). Ukoliko nije moguće odrediti trase postojećih instalacija na pojedinm mjestima potrebno je izvesti probne iskope (šliceve) u svrhu odreñivanja točnih trasa pojedinih instalacija, te njihove zaštite. Verikalna projekcija trase kanala Prilikom polaganja niveleta predmetnih kolektora posebna pažnja posvećena je činjenici da je projektiranu kanalizaciju mrežu bilo potrebno uklopiti u postojeću i projektiranu kanalizacijsku mrežu nizvodnog sliva odnosno sustava odvodnje grada Petrinje. Osim toga prilikom polaganja niveleta kolektora vodilo se računa da se omogući gravitacijski priključak svih korisnika koji gravitiraju predmetnoj kanalizacijskoj mreži.

3

Križanja kanalizacije sa raznim podzemnim instalacijama i vodovima (HPT, voda, struja, plin itd.), te njihovo osiguranje potrebno je izvesti prema tipskom nacrtu iz betona MB-15 debljine do 30 cm, te uz nazočnost predstavnika nadležnih komunalnih poduzeća i u skladu prema priloženim posebnim uvjetima izgradnje. Materijali za izgradnju kanala i objekata Profili kolektora kanalizacije u okviru ovog projekta iznose od φ 300 mm do φ 1200 mm. U okviru ovog projekta za profile od φ 1200 mm do φ 800 mm ( Kolektor 5.1 ) predviña se ugradnja cijevi od centrifugiranog poliestera ( sukladno DIN 16869; DIN19565 ili OENORM B5161 odnosno odgovarajuća europska norma), krutosti SN 10000 PN 1. Pojedinačna dužina cijevi standardno je 6 m, a na jednom kraju cijevi montirana je poliesterska spojnica s brtvom od EPDM-a. Za profile od φ 300 do φ 500 mm predviña se ugradnja kanalizacijskih korugiranih PEHD cijevi SN 8 kN/m2 prema važećem standardu ( DIN 16961 i EN 19568-100 ISO 9969 HRN EN 1610) te prema statičkom proračunu ATV-A127. Spojeve cijevi izvesti s integriranim elektrospojnicama u naglavku cijevi.Postupak spajanja izvesti korištenjem elektrofuzijskih spojnica integriranih u naglavku cijevi, prema uputama proizvoñača cijevi. Ovisno od vrste cijevi i proizvoñača može se primjeniti način spajanja cijevi s naglavkom i gumenim brtvama. Dužina cijevi iznosi 6,0 m, a pod profilom se podrazumijeva unutarnji promjer cijevi. Za kolektor 5.1 ( rekonstrukcija ), budući je na njega potrebno prespojiti postojeće kanale koji su izvedeni uglavnom od betonskih cijevi , predviña se izgradnja monolitnih revizijskih okana od betona vodonepropusnih svojstava, prema tipskom nacrtu i pripadnom detaljnom opisu faza radova danim troškovnikom. Monolitna okna potrebno je izvesti na mjestima postojećih okana, odnosno postojećih priključaka sekundarnih kanala, te prema situacijskom prikazu i uzdužnom profilu. Kućne priključke kao i priključke slivnika cestovne odvodnje, koji su izvedeni na postojeći kolektor 5.1 potrebno je prilagoditi i prespojiti na novoizgrañeni kolektor. Detaljan opis kolektora odvodnje

Kolektor 5.1

Kolektor 5.1 predstavlja jedan od glavnih kolektora odvodnje otpadnih voda centralnog dijela grada Petrinje ( sliv 5 - Oznake kolektora i sliva preuzete su iz Idejnog projekta) u Ulici Artura Turkulina i Dugoj ulici. Za priključenje Kolektora 8 na sustav odvodnje grada Petrinje,a prema Idejnom projektu odvodnje, neophodna je rekonstrukcija postojećeg kolektora 5.1 u spomenutim ulicama sa spojem na postojeći kolektor 5.1 ( nastavak kolektora) u dužini od L= 1086,06 m i s profilima od Ø120 cm do Ø40 cm. Trasa rekonstruiranog kolektora 5.1 biti će položena po trasi postojećeg kolektora. Prilikom rekonstrukcije predmetnog kolektora potrebno je izvesti prespajanja postojećih sekunradnih kanala u novoizgrañenim revizijskim oknima uz osiguranje vodonepropusnosti novoizvedenih spojeva. Prespajanje postojećih kućnih priključaka i priključaka slivnika cestovne odvodnje na rekonstruirani kolektor potrebno je izvesti prema uputama proizvoñača cijevi, ovisno o materijalu od kojeg je izveden kućni priključak. Točan broj postojećih kućnih priključaka i priključaka cestovne odvodnje nije moguće točno odrediti, te se ovim projektom daje procjena broja postojećih priključaka koje je potrebno prespojiti na rekonstruirani kolektor 5.1. Točan broj izvedenih priključaka odredit će izvoñač uz potvrdu nadzornog inženjera Investitora, te upisom u grañevinski dnevnik. Potrebno je napomenuti da je postojeći kolektor 5.1 u funkciji, te takav mora ostati i za vrijeme izvoñenja radova na rekonstrukciji. Izvoñač radova ovisno o tehnologiji s kojom raspolaže i dinamici izgradnje, u sklopu ureñenja gradilišta mora osigurati funkcioniranje sustava odvodnje u vrijeme izvoñenja radova na rekonstrukciji postojećeg kolektora 5.1.

4

Konfiguracija terena, te odgovarajuće nivelete polaganja kolektora 5.1 (uz mogućnost priključenja na nizvodni postojeći sustav odvodnje grada Petrinje) uvjetovalo je polaganje kolektora s relativno malim nadslojem iznad tjemena cijevi na dionici izmeñu RO 19 ( stac. 1+006,06 km) i RO 21 ( stac. 1+086,06 km). Na spomenutoj dionici kolektora predviña se polaganje kolektora u potpunoj betonskoj oblozi prema normalnom poprečnom profilu koji je prikazan u nastavku, te izgradnjom monolitnih betonskih okana prema nacrtima u prilogu. 1.3 IZVEDBA KANALIZACIJE I OBJEKATA Prilikom izvoñenja radova izgradnji i rekonstrukciji kanalizacijske mreže grada Petrinje posebnu pažnju potrebno je posvetiti kvalitetnoj izvedbi radova. Ugrañeni materijal mora imati sve ateste u pogledu kvalitete, posebno vodonepropusnosti kanala i objekata.

Za osiguranje potpune vodonepropusnosti potrebno je u beton za revizijsko okno stavljati aditive. Zbog zaštite podzemnih voda ne preporuča se upotreba bitumena i sličnih materijala za vanjsku zaštitu objekta od prodora vode. Aditivi koji se dodaju betonu moraju imati ateste kojim se potvrñuje da njihova primjena ne ugrožava podzemne vode.

Radovi na postavljanju cijevi moraju se izvoditi u skladu s uputuma projektanta i proizvoñača cijevi. Posebna pažnja mora se posvetiti načinu zatrpavanju rova ( zatrpavanje u slojevima debljine do 30 cm uz nabijanje do potrebne zbijenosti , te zatrpavanju u zoni iznad i sa strane cijevi korištenjem materijala odgovarajućeg granulometrijskog sastava i lakih nabijača. Prilikom zatrpavanja rova u neposrednoj blizini okna, takoñer je potrebno posvetiti posebnu pažnju načinu zatrpavanja i zbijanja nanesenog materijala na zbijenost od 40 MPa do 15 MPa (ovisno o visini), kako nebi nepravilnom ugradnjom materijala za zatrpavanje moglo doći do znatnih oštećenja okna.

Spoj cijevi i betonskog revizijskog okna mora biti izveden vodonepropusno točno prema nacrtima i uputama proizvoñača cijevi. Spoj postojećih cijevi sekundarnih kanala takoñer je potrebno izvesti vodonepropusno.

Vodonepropusnost betona provjeriti po važećim standardima i normama (B-2).

Osim toga nivelete kanala su usklañene s postojećom i projektiranom kanalizacijskom mrežom što ukazuje na poseban oprez prilikom polaganja nivelete u visinskom pogledu.

Na pojedinim mjestima trasa kanala križa se sa postojećim podzemnim instalacijama. Prilikom iskopa, na tim mjestima neophodna je prisutnost nadležnih organa komunalnih poduzeća kako bi se utvrdio točan položaj postojećih instalacija (na tim mjestima potrebno je obaviti ručni iskop). Prilikom obnove iskolčenja trase i lociranja položaja lomnih točaka, revizijskih okana potrebno je obilježiti sve trase i sva križanja sa postojećim instalacijama kako ne bi došlo do njihovog oštećivanja.

Sve radove na izvedbi kolektora odvodnje i pripadajućih objekata potrebno je izvoditi solidno i savjesno, uz stalnu kontrolu nadzornog inženjera investitora.

Kontrolom je obavezno provjeriti:

− Pad dna kanala i kota dna revizijskih okana − Pravac revizijskih okana na horizontalnim lomovima − Vodonepropusnost cijevi, spojeva, okana (B-2) za betonsko okno, odnosno u skladu s

važećim propisima i standardima HRN EN 1610

Nakon izvedbe radova na izgradnji kolektora, te predmetnih objekata izvoñač radova dužan je gradilište očistiti od navezenog i drugog materijala, ukloniti sve provizorije te sve dovesti u prvobitno stanje. 1.4 PREUZIMANJE GOTOVOG KANALA I OBJEKATA Izvedeni kolektori odvodnje i objekti preuzima se i kontrolira prije zatrpavanja. Minimalna dužina preuzimanja je u pravilu razmak izmeñu dva revizijska okna.

Kontrolu u ime investitora obavezno provodi pravna osoba registrirana za obavljanje poslova nadzora, odnosno nadzorni inženjer kojeg imenuje pravna osoba, a utvrñeno stanje upisuje se u grañevinski dnevnik.

5

Kontrolom se obavezno provjerava: pad kanala, pravac, nivelete, kote dna i poklopaca revizijskih okana, vodonepropusnost objekata (B-2) i spojeva, cijevi, priključaka, kao i veza cijevi u revizijskom oknu.

U slučaju utvrñenih nedostataka ne smije se pristupiti zatrpavanju rova, sve dok nadzorni inženjer ne utvrdi da su nedostaci uklonjeni i to upiše u grañevinski dnevnik.

Kolektori i objekti u upotrebi iziskuju redovito održavanje i kontrolu objekata i ugrañene opreme, te povremena pranja i čišćenja objekata.

1.5 ZAVRŠETAK RADOVA Nakon izvedenih radova na izgradnji kolektora odvodnje ili njihovog dijela, izvoñač je dužan gradilište očistiti i srediti, ukloniti sve provizorne prijelaze, i oštećenja te sve vratiti u prvobitno stanje o svom trošku.

Obračun izvedenih radova provest će se na temelju stvarno izvednih radova i količina upisanih u grañevinsku knjigu sa ucrtanim i upisanim mjerama po investitoru prihvaćenim jediničnim cijenama.

1.6 REGULACIJA PROMETA ZA VRIJEME IZGRADNJE Radove na izgradnji kolektora potrebno je izvoditi etapno. To znači da se pojedinačno izvode pojedine dionice, te nakon njihovog potpunog završetka izvode drugi radovi.

Za vrijeme izvoñenja radova na prometnici, potrebno je, gdje je to moguće, osigurati promet vozila obilaznim putem.

Pješački promet i pristup objektima mora biti osiguran i za vrijeme izvoñenja radova na način kako je uobičajen (izvesti pristupne mostove i rezervirati koridor za odvijanje pješačkog prometa.)

Na prometnicama gdje nije moguće osigurati promet zaobilaznim putem, potrebno je osigurati nesmetani promet, privremenom regulacijom prometa za to predviñenim prometnim znakovima. 1.7 POSEBNI UVJETI IZGRADNJE Za sve radove treba primjenjivati postojeće tehničke propise, grañevinske norme, a upotrebljeni materijal, koji izvoñač dobavlja i ugrañuje, mora odgovarati važećim propisima.

Izvedba radova treba biti prema nacrtima, opisu radova, detaljima i prema pravilima zanata. Eventualna odstupanja treba prethodno dogovoriti s nadzornim inženjerom i projektantom za svaki pojedini slučaj.

Prije početka radova, izvoñač mora kontrolirati sve potrebne mjere za njegov rad i pregledati sve podloge prema kojima će izvoditi radove. Ako ustanovi neke razlike u mjerama, nedostatke ili pogreške u podlogama, dužan je pravovremeno obavijestiti nadzornog inženjera i voditelja projekta i zatražiti rješenja.

Odstupanja mjera izvedenih radova odreñene su prema pravilima zanata, odnosno prema odluci projektanta i nadzorne službe. Sva odstupanja od dogovorenih tolerantnih mjera dužan je otkloniti izvoñač o svom trošku. To vrijedi za sve vrste radova kao što su grañevinski, obrtnički i instalaterski, montažerski projekt opreme i ostale radove.

Eventualne promjene pojedinih projektnih rješenja zbog ekonomičnije izvedbe, izvoñač je dužan svoj prijedlog izraditi o svom trošku a kompletnu izvedbenu dokumentaciju promijenjenog dijela dati na odobrenje nadzornom inženjeru i projektantu.

Svi radovi moraju biti izvedeni solidno prema opisu, izvedbenim i armaturnim nacrtima i statičkom proračunu. Kod radova na adaptacijama naročitu pažnju treba posvetiti sigurnosti konstrukcije koja ostaje, odnosno treba predvidjeti sve mjere zaštite. U slučaju da su potrebni odreñeni radovi koji nisu mogli biti predviñeni troškovnikom i nacrtima izvoñač je dužan tražiti odobrenje za te radove kao i način izvedbe od nadzornog inženjera. Obračun se provodi prema stvarno izvedenom radu. Za novoizvedene radove vrijede svi naprijed navedeni uvjeti.

6

Zemljani radovi

Sav iskop mora se izvesti točno prema nacrtima s potpuno vertikalnim stranama te vodoravnim dnom, ukoliko nacrtima nije drugačije predviñeno.

U jediničnim cijenama uključen je sav rad oko iskopa (ručnog ili strojnog ) i to do bilo koje potrebne dubine. Sa svim potrebnim pomoćnim radovima kao što je niveliranje ili planiranje nabijanje površine, obrubljivanje stranica, osiguranje od urušavanja, postava potrebne ograde, crpljenje i odstranjivanje oborinske i procjedne vode.

Zemljane i betonske radove potrebno je obavljati u vrijeme kada je nivo podzemnih voda ispod dna grañevinske jame, tako da nije potrebno grañevinsku jamu štititi od prodora podzemnih voda.

U slučaju pojave veće količine podzemne vode izvoñač je dužan obavijestiti nadzornog inženjera radi poduzimanja odgovarajućih mjera.

Ako se prilikom iskopa naiñe na zemlju drugog sastava nego što je ispitivanjem terena bilo utvrñeno, izvoñač je dužan o tom odmah obavijestiti nadzornog inženjera i projektanta radi poduzimanja potrebnih mjera, a postojeći sastav upisati u grañevinski dnevnik.

Obračun zemljanih radova provodi se po volumenu stvarno izvedenog iskopa ili nasipa. Odvoz i dovoz materijala obračunava se takoñer po volumenu gotovog iskopa ili nasipa, bez dodatka na rastresitost materijala.

Udaljenost do deponija troškovnikom je data aproksimativno.

Prije početka radova treba odrediti točno mjesto deponije odnosno daljinu prijevoza, jer se naknadno povećanje cijena na račun dužeg prijevoza neće priznati.

Ukoliko doñe do zatrpavanja, urušavanja, odrona ili bilo koje druge štete nepažnjom izvoñača, radi nedovoljnog podupiranja razupiranja ili drugog nedovoljnog osiguranja, izvoñač je dužan iskop dovesti u ispravno stanje odnosno popraviti štetu bez posebne odštete. Betonski radovi O p ć e n i t o

Kod izvedbe betonskih i armirano- betonskih radova izvoñač se mora u svemu pridržavati: − Pravilnika o tehničkim mjerama i uvjetima za beton i arm. beton (Sl.list 51/71.)

− Pravilnika o tehničkim mjerama i uvjetima za projektiranje i izvoñenje betonskih konstrukcija u sredinama izloženim agresivnom djelovanju vode i tla.

− Pravilnika o tehničkim mjerama i uvjetima za spregnute konstrukcije. Za armirano betonske konstrukcije primjenjivat će se čelici slijedećih vrsta i oznaka: 1. Č 0200 mekani betonski čelik Č 0200 V glatki ( Č 24/36) HRN C.B3.021, C.K6.020 2. Č 0500 V čelik glatki ( Č 34/50)

HRN C.BO.500

3. ČBR 40 Visokovrijedni prirodno tvrdi čelik, rebrasti

(ČBR 40-1 i ČBR 40-2)

4. ČBM 50/60 zavarene armaturne mreže od hladno vučene žice. (Oznaka V znači da čelik ima garantiranu zavarljivost) Za cement primjenjivati će se kvaliteta HRN B.D1.010 , B.C1.011 , B.C1.012.

Osim toga izvoñač se mora pridržavati svih tehničkih propisa i standarda sa obaveznom primjenom za čelik, cement i dr.

Oplata mora biti izvedena prema važećem tehničkom propisu u skladu sa obaveznim standardima, a drvo mora pogledu dimenzije i kvalitete odgovarati slijedećim standardima:

7

1. okruglo tehničko drvo HRN D.B1.024 , D.B1.025

2. tesano crnogorično drvo HRN D.B7.02

3. rezano crnogorično drvo HRN D.C1.040 , D.C1.041

Kod izrade betonskih i armirano-betonskih konstrukcija treba se pridržavati nacrta oplate, arm. nacrta, detalja za razne ugradbe, statičkog proračuna te uputa projektanta-konstruktora i nadzornog inženjera.

Tehnologiju izvedbe te eventualno prekide izvesti po uputi konstruktora.

U jediničnim cijenama betonske i armirano-betonske konstrukcije sadržani su svi pripremni radovi kao skele, zaštita betona od niskih temperatura, održavanje vlažnosti za vrijeme vrućina, te izvoñač radova nema pravo na bilo kakve troškove za izvedene radove izvan jediničnih cijena troškovnika.

U pravilu kod armirano-betonskih radova cijene betona, oplate i željeza date su odvojeno, meñutim kod stavaka u troškovniku gdje beton, oplata i željezo nisu zasebno iskazani već su opisom opisani u zajedničkoj stavci, jedinična cijena odnosi se na kompletan rad materijal tj. beton sa oplatom i armaturom.

Pod blanjanom ili glatkom oplatom podrazumijeva se oplata glatkim ravnim pločama ili daskama sa stisnutim sljubnicama da ne doñe do izljeva betona na površini. Površina betona mora imati potpuno jednaku strukturu i boju. Izvoñač je dužan bez posebne naknade nakon skidanja oplate očistiti površinu betona od eventualnih izljeva betona, ostataka premaza oplate i sl.

U svim slučajevima izvoñač je dužan oplatu zaštititi premazima od ljepljenja uz beton.

Ugradbu betona treba izvesti pažljivo uz prethodno polijevanje oplate. U pravilu kod ugradbe beton se zbija vibratorom odnosno pervibratorom ovisno o konstrukciji. Vibriranje provesti do te mjere da ne doñe do segregacije betona.

Betonske i armirano-betonske radove treba izvesti sa što većom točnošću u dimenzijama prema izvedenim nacrtima. Gornja površina betona treba biti ravno zaglañena osim gdje se u stavci traži drugačija obrada.

Količine betonskog željeza u troškovniku date su aproksimativno. Točne količine date su u armaturnim nacrtima.

U cijeni armature podrazumijeva se dobava, doprema, čišćenje od korozije, rezanje, savijanje i montaža.

Betonsko željezo mora biti uredno položeno prema armaturnim nacrtima a betoniranje može započeti tek nakon pregleda i preuzimanja armature od nadzornog inženjera.

8

2. IZGRADANJA KOLEKTORA K 2, K 8, K 9, K 11 2.1 TRASA I NIVELETA KANALIZACIJSKIH KOLEKTORA Predmet ovog projekta je dogradnja kanalizacijske mreže u gradu Petrinji. Dograñenu gravitacijsku kanalizaciju grada Petrinje čine kolektorska mreža koja uključuje kolektore: - Sustav 2 : K.2., K.2.1., K.2.2. - Sustav 8 : K.8. - Sustav 9 : K.9., K.9.1. - Sustav 11 : K.11., K.11.1.

Niveleta:

Kod rješavanja nivelete projektiranih kanalizacijskih cjevovoda pridržavalo se osnovnih principa i uvjeta: • Težilo se da niveleta bude položena tako da se uz što jednostavnije zahvate omogući priključenje

svih potrošača. • Da uzdužni padovi kanala budu formirani tako da osiguraju odvodnju bez mogućnosti stvaranja

taloga ili oštećenja kanala zbog prevelikih brzina protjecanja. • Da se na svim lomovima, čvorištima, kaskadama ili dionicama ne dužim od 70,00 m izvedu

revizijska okna. • Da se u toku eksploatacije troškovi energije, održavanja dovedu na minimum. • Da gornji rub kanalizacijske ili zaštitne cijevi bude na dovoljnoj dubini ispod ureñenog terena u

pogledu statičke i termičke zaštite Sva revizijska okna na trasi kolektora i kolektorskih priključaka predviñena su od PE materijala, osim prvih okana koja se grade prije precrpne stanice i koja su predviñena od armiranog betona. U nastavku teksta u detaljnom opisu, biti će obrañena sva revizijska okna. 2.1.1. Sustav 2. Kolektor K.2., Kolektor K.2.1., Kolektor K.2.2., Kolektor K.2. počinje od novoprojektiranog revizijskog okna O2-1 na postojećem kolektoru u Reljkovićevoj ulici, a završava u oknu O2-8. Položen je Ulicom M. Jandrića. Dužina kolektora iznosi 248,00 m. Kolektor K.2. je cijelom svojom dužinom položen gravitacijski. Na kolektor K.2. priključuju se kolektori K.2.1. (O2-4) i K.2.2. (O2-5). Mjesto i položaj priključnih okana dat je u posebnoj tablici (objekti na trasi kolektora). Kolektori K.2.1. i K.2.2. su dužine 40 i 20 m i cijelom svojom dužinom su položeni gravitacijski. Trasa kolektora K.2., K.2.1., K.2.2. je smještena u trupu Ulice M. Jandrića. Kolektori K.2., K.2.1. i K.2.2. se izvode od PP rebrastih cijevi SN8 DN300. Niveleta projektiranih kolektora K.2., K.2.1. i K.2.2. je riješena i obrañena grafički u uzdužnim profilima koji su dani u sklopu projekta. Nivelete kolektora su slijedeće:

- K.2. je položena u kontinuiranom padu od I=0,25 % cijelom svojom dužinom - K.2.1. je položena u kontinuiranom padu od I=1,19 % cijelom svojom dužinom - K.2.2. je položena u kontinuiranom padu od I=3,93 % cijelom svojom dužinom

Horizontalni lom trase kolektora K.2. je predviñen u oknima O2-4 i O2-5. Maksimalna dubina iskopa iznosi h=2,42 m na oknu O2-4 na kolektoru K.2., a minimalna dubina hmin=1,29 m na oknu O2-8 kolektora K.2. Kolektori K.2., K.2.1. i K.2.2. su isprojektirani sa maksimalnim dopuštenim dubinama nivelete zbog nesmetanog priključenja objekata sa obje strane ulice.

9

2.1.2. Sustav 8. Kolektor K.8. Kolektor K.8. počinje od revizijskog okna PO3 u Ulici B. Rumlera, a završava u oknu O8-5. Položen je u Ulici B. Rumlera. Dužina kolektora iznosi 246,00 m. Kolektor K.8. je cijelom svojom dužinom položen gravitacijski. Trasa kolektora K.8. je smještena u trupu Ulici B. Rumlera. Kolektor K.8. se izvodi od PP rebrastih cijevi SN8 DN300. Niveleta projektiranog kolektora K.8. je riješena i obrañena grafički u uzdužnom profilu koji je dan u sklopu projekta. Niveleta kolektora K.8. je položena u kontinuiranom padu od I=0,25 % cijelom svojom dužinom. Maksimalna dubina iskopa iznosi h=1,77 m na oknu PO3, a minimalna dubina hmin=1,36 m na oknu O8-5. Kolektor K.8. je isprojektiran sa maksimalnom dopuštenom dubinom nivelete zbog nesmetanog priključenja objekata sa obje strane ulice. 2.1.3. Sustav 9. Kolektor K.9., Kolektor K.9.1. Kolektor K.9. počinje od revizijskog okna PO23A na postojećem kolektoru u Ulici M. Biljana, a završava u oknu O9-5. Položen je Ulicom M. Biljana. Dužina kolektora iznosi 165,00 m. Kolektor K.9. je cijelom svojom dužinom položen gravitacijski. Kolektor K.9.1. počinje od revizijskog okna PO23B na postojećem kolektoru u Ulici M. Dujnića, a završava u oknu O9-10. Položen je Ulicom M. Biljana. Dužina kolektora iznosi 174,00 m. Kolektor K.9.1. je cijelom svojom dužinom položen gravitacijski. Trasa kolektora K.9. i K.9.1. je smještena u trupu Ulice M. Biljana. Kolektori K.9. i K.9.1. se izvode od PP rebrastih cijevi SN8 DN300. Niveleta projektiranih kolektora K.9. i K.9.1. je riješena i obrañena grafički u uzdužnim profilima koji su dani u sklopu projekta. Nivelete kolektora su slijedeće:

- K.9. je položena u padu od I=0,50 % do I=0,96 % - K.9.1. je položena u kontinuiranom padu od I=0,50 % cijelom svojom dužinom

Horizontalni lom trase kolektora K.9. je predviñen u oknu O9-1. Maksimalna dubina iskopa iznosi h=2,17 m na oknu PO23B na kolektoru K.9.1., a minimalna dubina hmin=1,42 m na oknu PO23A kolektora K.9. . Kolektori K.9. i K.9.1. su isprojektirani sa maksimalnim dopuštenim dubinama nivelete zbog nesmetanog priključenja objekata sa obje strane ulice. 2.1.4. Sustav 11. Kolektor K.11., Kolektor K.11.1. Kolektor K.11. počinje od revizijskog okna PO7 na postojećem kolektoru, a završava u oknu O11-4. Položen je Ulicom Krste Hegedušića. Dužina kolektora iznosi 169,00 m. Kolektor K.11. je cijelom svojom dužinom položen gravitacijski. Na kolektor K.11. priključuje se kolektor K.11.1. (O11-3). Mjesto i položaj priključnih okana dat je u posebnoj tablici (objekti na trasi kolektora). Kolektor K.11.1. počinje od revizijskog okna O11-3 na kolektoru K.11., a završava u oknu O11-5. Položen je Ulicom Krste Hegedušića. Dužina kolektora iznosi 34,00 m. Kolektor K.11.1. je cijelom svojom dužinom položen gravitacijski. Trasa kolektora K.11. i K.11.1. je smještena u trupu Ulice Krste Hegedušića. Kolektori K.11. i K.11.1. se izvode od PP rebrastih cijevi SN8 DN300. Niveleta projektiranih kolektora K.11. i K.11.1. je riješena i obrañena grafički u uzdužnim profilima koji su dani u sklopu projekta. Nivelete kolektora su slijedeće:

- K.11. je položena u padu od I=0,50 % do I=2,01 % - K.11.1. je položena u kontinuiranom padu od I=0,50 % cijelom svojom dužinom

Horizontalni lom trase kolektora K.11. je predviñen u oknu O11-3. Maksimalna dubina iskopa iznosi h=2,59 m na oknu O11-1 na kolektoru K.11., a minimalna dubina hmin=1,62 m na oknu O11-4 kolektora K.11. . Kolektori K.11. i K.11.1. su isprojektirani sa maksimalnim dopuštenim dubinama nivelete zbog nesmetanog priključenja objekata sa obje strane ulice.

10

2.2 OBJEKTI NA TRASI KOLEKTORA 2.2.1. PE revizijska okna Revizijska okna su tipska, numerirana brojevima i sa svim karakteristikama prikazana u posebnim nacrtima, u troškovniku te prilogu u nastavku. 2.2.2. AB revizijska okna AB revizijsko okno O2-1 ( na postojećem kolektoru u Reljkovićevoj ulici – Sustav 2. ) - svijetlih dimenzija 100x120cm za otpadne vode. Vanjske dimenzije ab. okna su 1,60 x 1,40 m sa ab. zidovima d=20 cm, podna ploča je ujedno i temeljna, debljine d=20 cm. Svi betoni su marke C25/30 sa dodatkom aditiva za vodonepropusnost. U okno dotječu otpadne vode iz novoprojektiranog kolektora K.2. sa južne strane i iz postojećeg kolektora sa istočne strane, te otječu ka zapadu Reljkovićevom ulicom. Kota dna okna je -1,19 m u odnosu na kotu terena ( kota 101,73 m.n.m. ). Okno se nalazi na križanju Reljkovićeve ulice i Ulice M. Jandrića, te je potrebno ugraditi kanalizacijski poklopac za prometno opterećenje (250 KN). Ab. okno je u cijelosti ukopano tako da su ab. zidovi opterećeni zemljanim nasipom. Prema rezultatima geotehničkog elaborata za precrpnu stanicu CS-2 koja se nalazi u blizini okna O2-1, izrañenog od strane poduzeća »BAGODA» d.o.o. Zagreb, karakteristike tla su slijedeće:

- tlo - glina visoke plastičnosti - nivo podzemne vode je – 1,6 m od kote terena uz tlačno dizanje do -0,40 m

- dopušteno opterećenje tla osnovno + dopunsko 271,50 KPa - veličina slijeganja temelja se može očekivati 0,2 cm Izvedba betonskih radova Revizijsko okno mora biti označeno na terenu i iskopano tako da izvedeni dijelovi okna leže na projektiranoj dubini. Armirano-betonsko okno izvodi se u vertikalnom otkopu do visine 1.0 - 1.5 m od dna grañevne jame, a zatim u širokom otkopu s nagibom pokosa 1:1 uz potrebu razupiranja ( posebo uz državnu cestu ). Iskop treba obaviti tako da se ni jedna strana ne optereti materijalom iz iskopa. Radove treba izvoditi za vrijeme nižih razina podzemnih voda. Dno jame mora biti nivelirano. Potom se na dno stavlja posteljica od šljunka i podložnog betona C 12/15 u sloju debljine 10 + 5 cm. Šljunčani sloj je potrebno nabiti mehaničkim sredstvima. Okno se izvodi od armiranog betona C 25/30 sa dodacima za vodonepropusnost. Betoniranje okna izvesti će se u tri faze. Prvo se betonira donja ploča. Betoniranje zidova potrebno je izvesti u jednom ciklusu. Na mjestu spoja dva sloja betona (donja ploča i zidovi) potrebno je izvesti odnosno postaviti limeni prsten. Limena traka, koja je širine 20 cm, biti će, nakon ugradnje betona, a prije njegovog vezivanja, utisnuta do polovine svoje širine u beton, izmeñu armature. Gornji dio tj. slobodni dio trake treba biti čist kako bi se omogućilo kvalitetno prijanjanje sljedećeg sloja betona. U trećoj fazi se betonira gornja ploča okna. Na mjestima prolaska cjevovoda kroz zid okna, pripadajući fazonski komadi s prstenovima se postave u oplatu i ubetoniraju u zidove revizijskog okna na točno odreñenim mjestima. Zatrpavanje revizijskih okana mora biti izvedeno zamjenskim materijalom uz mehaničko nabijanje, navlaženim slojevima debljine 20 – 40 cm. Ureñenje terena i završni slojevi će biti izvedeni sukladno prijedlogu ureñenja novih prometnih i manipulativnih površina. 2.3 IZVEDBA GRAVITACIJSKIH KOLEKTORA Kolektori će biti izvedeni od vodonepropusnih polipropilenskih (PP) korugiranih kanalizacijskih cijevi promjera DN 300, 400, 500 i 600, što označava unutarnji otvor cijevi (DN=ID). U sklopu cijevi nalazi se integrirani ojačani naglavak (SAFECONNEC) i labirint brtva. PP korugirane kanalizacijske cijevi su

11

sukladne s prEN 13476-1 i prEN 13476-3. Cijevi i naglavak su visokog modula elastičnosti i krutosti prstena min. SN 8 sukladno DIN EN ISO 9969. PP cijevi i brtveni elementi kemijski su postojani na sve tvari iz otpadnih voda kao i na tvari iz tla sukladno DIN 1986. Granične temperature polaganja cjevovoda su od -25 do +60 ºC. Općenito o polaganju PP cijevi Sve radove prilikom polaganja obavljali su radnici koji su kvalificirani za polaganje kanalizacijskih cjevovoda. Prilikom polaganja Izvoditelj se treba pridržavati propisa o zaštiti na radu i pravila o redovnom prometu. Zbog svoje fleksibilnosti cijevi se prilagoñavaju neravninama terena ili pomacima tla. Deformacije su prvenstveno na tijelu cijevi a ne na spojnici. Transport i skladištenje cijevi i spojki

PP korugirane kanalizacijske cijevi isporučuju se povezane drvenim okvirima. Prilikom transporta, drveni okviri paleta moraju se postaviti točno jedan iznad drugog i moraju biti osigurani od iskliznuća.

Manipulaciju, transport i skladištenje treba organizirati na način da ne doñe do oštećenja vanjske i unutrašnje površine cijevi. Utovar, transport i istovar cijevi mora se obaviti pažljivo i s prikladnim pomagalima (viljuškarom, dizalicom s pričvršćenom trakom od tkanine i sl.).

Cijevi se ne smiju istovarivati izvrtanjem ili izbacivanjem niti se smiju vući po zemlji ili oštrim predmetima. PP cijevi ne smiju doći u dodir s mineralnim uljima, premazima za drvo, otapalima i si.

Za vrijeme transporta i skladištenja cijevi u palicama moraju ležati po cijeloj dužini.

Kod cijevi unutarnjeg promjera DN/ID 200 do DN/ID 500 mm, najviše 3 palete mogu se skladištiti jedna na drugu. U tom slučaju, drveni okviri paleta moraju biti postavljeni točno jedni na druge.

Nepaletizirane cijevi ne smiju se skladištiti na visinu veću od 1,5 m. Da bi se izbjegla oštećenja, potrebno je cijevi zaštititi i postrance koristeći drvene oplate. Cijevi se slažu jedna na drugu naizmjenično mijenjajući ravan kraj i naglavak cijevi. Rov Rov treba trasirati i iskopati, tako da su svi položeni dijelovi cjevovoda budu na projektiranoj dubini. Na obje strane rova izmeñu ivice rova i zemlje iz iskopa, mora ostati dovoljno širok pojas koji ne smije biti opterećen i čija širina odgovara propisima zaštite. Prilikom rada u rovu potrebno je poštivati uputstva o zaštiti na radu. Dno rova mora biti nivelirano, da u cjevovodu ne bi došlo do pojave zračnih čepova. Potom se na dno stavlja posteljica od pijeska u sloju debljine 10 cm, lagano nabije te izradi produbljenje na mjestima spajanja cjevovoda. Na mjestima gdje je na cjevovodu predviñeno spajanje, ugrañivanje armatura ili fazonskih komada, rov mora biti tako iskopan, da se bez smetnje može izvesti montaža i tlačna proba cjevovoda. Prije polaganja cijevi trasa rova mora biti pregledana od strane nadzornog inženjera te ako je u skladu s projektom može se pristupiti montaži cjevovoda. Ako se konstatiraju odstupanja u dubini, preusko i neravno dno, nedovoljna nosivost tla i slično, zahtijevat će od izvoñača zemljanih radova da ispravi nepravilnosti. Za polaganje PP kanalizacijskih cijevi poželjno je iste položiti u uski rov (sukladno karakterističnom poprečnom profilu rova), jer se u njemu dio gornjeg opterećenja cijevi prenosi na okolno tlo, čime se cijev rasterećuje na vanjsko tlačno opterećenje. Dubina rova Dubina rova je udaljenost izmeñu površine tla i gornjeg dijela cijevi i ista je definirana sukladno standardu EN 1610. Širina rova Širina rova i debljina pješčane posteljice su u funkciji promjera kanalizacijske cijevi. Način polaganja kanalizacijske cijevi sa rasporedom slojeva i svim potrebitim dimenzijama, prikazani su u normalnim poprečnim profilima rova, koji su dani u prilogu - Detalji. Minimalna širina rova odreñena prema formulama kako slijedi:

- za ≤ DN350 B = D+0,5 m

12

- za ≥ DN400 B = 2D

Ovako odreñena širina rova omogućuje potrebno razupiranje rova i radni prostor sa svake strane cijevi. Na mjestima gdje dolaze naglavci (spojnice), potrebno je ostaviti produbljenje u posteljici. Položene cijevi treba zatim, u visini od cca 30 cm iznad tjemena (obloga cijevi) zatrpati pijeskom, pri čemu spojevi moraju ostati otkriveni. Dno rova Treba ga izvesti tako da se kanalizacijskom gravitacijskom cjevovodu osigura jednoliko i neprekidno nalijeganje. Ako je moguće, treba izbjegavati betonsko ili slično dno, jer ovakvi materijali strukturu čine prekrutom. Ne dozvoljava se kanalizacijsku cijev polagati izravno na dno iskopa. Poželjno je na svakoj spojki unaprijed rasporediti okna kako bi ista bila odgovarajuće poduprta te da ispod cjevovoda ne ostane praznog prostora. Istovremeno je potrebno provjeriti nagib cjevovoda. Posteljica Posteljica mora jamčiti jednolikost raspodjele opterećenja duž cijele površine nalijeganja. U normalnim uvjetima polaganja najčešće se koristi pijesak. Materijal mora biti odgovarajuće zbijen, ali u svakom slučaju, debljina podloge mora biti najmanje 10 cm. Cijev mora biti postavljena na odgovarajući nagib izračunat i dan u uzdužnom profilu kanalizacijskog cjevovoda. Polaganje PP kanalizacijskih cijevi

Funkcionalnost i stabilnost PP kanalizacijskih cjevovoda ovise o pravilnom postupku ugradnje. Izvršene radnje kao što je izrada posteljice, spajanje cijevi, bočno zatrpavanje, kao i glavno zatrpavanje, čimbenici su koji osiguravaju funkciju kanalizacijskog sustava u skladu s postavljenim zahtjevima.

Prilikom montaže PP kanalizacijskih cjevovoda valja poštivati smjernice norme HRN EN 1610: Polaganje i

ispitivanje kanalizacijskih cjevovoda i kanala.

Površina na koju se polaže cijev potrebno je da je ravna i bez kamenitih izbočina. To se postiže ureñenjem posteljice koja se sastoji od zbijenog sloja pijeska ili sitnozrnatog šljunka. Zbijenost materijala posteljice potrebno je da iznosi najmanje 95% Proctorove gustoće. Prije polaganja sve se cijevi, a posebno spojna mjesta, trebaju pažljivo pregledati od eventualnih oštećenja.

Betonske posteljice ili betonska omatanja nisu dozvoljena. Ako je betonska oplata potrebna zbog strukturalnih zahtjeva, izmeñu cijevi i betonske oplate se mora ugraditi pjeskovita ili šljunčana posteljica debljine najmanje 100 mm +1/10 DN.

Skraćivanje PP cijevi vrši se ručnom ili električnom pilom s finim zubima na način da rez ima ravan kraj bez nazubljenja. Rez se vrši u udolini izmeñu orebrenja cijevi. Prije spajanja cijevi mora se postaviti brtva u udolinu izmeñu prva dva orebrenja na ravnom kraju cijevi. Spojni elementi se ne smiju kratiti. Spajanje PP kanalizacijskih cijevi

PP cijevi spajaju se pomoću naglavka, odnosno umetanjem ravnog kraja jedne cijevi (s prethodno postavljenom i podmazanom brtvom) u integrirani naglavak druge PP cijevi. Prije spajanja unutrašnja površina krajeva cijevi, naglavaka i brtva moraju se temeljito očistiti. Radi lakšeg spajanja kao sredstvo za podmazivanje brtvi i elemenata na koje brtve dolaze koristi se kalijev sapun. Ulja ili masti se ne smiju upotrebljavati. OEM proizvodi, mineralna ulja i sl. mogu negativno utjecati na trajnost brtvi.

Ovisno o promjeru cijevi, spajanje se može obaviti ručno pomoću specijalnog alata ili se kao poluga može upotrijebiti cijev ili drvena palica. Poluga se upotrebljava uvijek preko ploče ili dovoljno širokog komada drveta i to na način da ne doñe do oštećenja kraja cijevi koji će se uvoditi.

13

Zatrpavanje Nakon spajanja, pristupa se oblaganju cjevovoda. Za zatrpavanje kanala do 30 cm iznad tjemena cijevi upotrebljava se sipki materijal (ručno izvesti zatrpavanje). Prilikom zatrpavanja potrebno je najprije zatrpati bočne strane cijevi do visine cijevi.

Nakon oblaganja cijevi rov se zatrpava. Za zatrpavanje se koristi materijal od iskopa rova, uz prethodno uklanjanje oštrih komada koji mogu probiti oblogu i oštetiti cijev. Završni sloj materijala mora odgovarati okolnom tlu. Vodonepropusnost PP kanalizacijskog cjevovoda Prema postupku ispitivanja detaljno opisanom u EN 1610, krajeve ispitivanog dijela cjevovoda treba zatvoriti pomoću vodonepropusnih poklopaca opremljenih vertikalnim cijevima za postizanje hidrostatskog pritiska. Cjevovod mora biti dobro učvršćen kako bi se izbjeglo pomicanje uslijed hidrostatskog pritiska. Minimalni pritisak od 1 m vode (mjereno od najviše točke cijevi) treba primijeniti na najvišem dijelu rova, dok tlak primijenjen na najniži dio rova ne smije prijeći 5 m stupca vode. Prije svakog novog ispitivanja, sistem treba ostaviti napunjen vodom najmanje jedan sat. Nakon ovog perioda treba utvrditi eventualni gubitak vode, kako bi se, dodajući vodu u pravilnim vremenskim razmacima, održao početni nivo. Gubitak vode nakon 30 minuta od početka ispitivanja ne bi smio premašiti 0,04 l po svakom m2 unutrašnje površine cijevi.

MAKSIMALNI DOZVOLJENI GUBICI: 0,04 l/m2 (T = 30')

Smatra se da je cjevovod zadovoljio test na vodonepropusnost ako nakon prvog punjenja nema daljnjih promjena nivoa. Nakon uspješno provedenog tlačnog ispitivanja i spojna mjesta treba nasuti pijeskom. Potom treba pristupiti zatrpavanju rova do vrha materijalom iz iskopa, uz nabijanje laganim ručnim nabijačima, kako bi se nasuti materijal dobro konsolidirao i tako uspostavilo veće trenje o stjenke rova. 2.4 KRIŽANJA SA INFRASTRUKTUROM 2.4.1. Ceste Križanje sa državnim i županijskim cestama je riješeno hidrauličkim utiskivanjem okomito na os državne ceste. Za istu je dan detalj u poglavlju 19. Po postavljanju PVC zaštitne cijevi izvršit će se uvlačenje radne kanalizacijske cijevi. Minimalna dubina je 1,5 m od nivelete ceste do gornjeg ruba zaštitne cijevi i min 0,80 m od dna cestovnog jarka. Križanja sa lokalnim prometnicama predviñena su prekopavanjem. Prekopane prometnice potrebno je sanirati zatrpavanjem sitnozrnim materijalom 0/24 mm, a hidrauličkim nabijanjem kolničku konstrukciju dovesti u prvobitno stanje. 2.4.2. Melioracijski kanali i vodotoci ( zacijevljeni melioracijski kanali, otvoreni prometni kanali i ostali propusti ) Prolaz kanalizacijskog kolektora ispod propusta, predviñen je prekopavanjem. Na mjestu prijelaza, kolektor je zaštićen zaštitnim PVC proturnim cijevima, prema detalju u poglavlju 19. Crtani dijelovi. Prolaz kanalizacijskog kolektora ispod otvorenih melioracijskih kanala i vodotoka predviñen je prekopavanjem sukladno uvjetima Hrvatskih Voda Zagreb. Na mjestu prijelaza, kolektor je zaštićen zaštitnim PVC proturnim cijevima i ab pločama debljine 15 cm, širine cca. 2,5 m prema detalju u poglavlju 19. Crtani dijelovi. Kolektor br.

Opis križanja Stacionaža Dužina prijelaza

Profil zaštitne PVC cijevi

Način izrade

K.8.

Propust 0+004,66 2,50 m 450 mm x 10 mm

Prekopavanje

14

K.11.

Melioracijski kanal 0+005,46 2,40 m 450 mm x 10 mm i beton. ploča

Prekopavanje

2.4.3. Energetska instalacija – Elektra Sisak Trasa nadzemnih i podzemnih instalacija je ucrtana na situaciji u mjerilu 1 : 1000 sukladno podlogama koje je dostavio vlasnik instalacije. Trasu instalacije obavezno prije izvoñenja kanalizacije označiti vidljivo na terenu. 2.4.4. Energetska instalacija – Prijenosno područje Zagreb Trasa dalekovoda DV 110 kV Pračno-Petrinja i DV 220 kV Mraclin-Prijedor, je ucrtana na situaciji u mjerilu 1 : 1000 sukladno podlogama koje je dostavio vlasnik instalacije. Trasu instalacije obavezno prije izvoñenja kanalizacije označiti vidljivo na terenu. 2.4.5. Telefonske instalacije Trasa instalacija je ucrtana na situacijama sukladno podlogama koje je dostavio vlasnik instalacije. Trasu telefonske instalacije i optičkog kabela potrebno je prije izvoñenja vidno obilježiti na terenu. Križanja i paralelna voñenja kanalizacije sa podzemnim telefonskim instalacijama izvest će se prema uvjetima vlasnika instalacija. Detalj predloženog križanja dat u prilogu. 24.6. Vodovod Križanja i paralelna voñenja kanalizacije sa vodovodom izvest će se prema uvjetima vlasnika instalacije. Detalj prijedloga dan je u prilogu. 2.10. ATESTI Sukladno Zakonu o prostornom ureñenju i gradnji ( NN 76/07 ) nužno je za sve ugrañene materijale pribaviti ateste tijekom grañenja, kao i ateste za djelatnike posebnih aktivnosti (zavarivanje čeličnih cijevi, konstrukcije, PEHD cijevi i dr.).

15

3. PRILOG