1 hrv - croatia · pdf filenekretnine, postrojenja i oprema, koji nalaæe da se viπak...

2 0 0 6

NAKLADNIK Croatia Airlines d.d., Zagreb, Savska cesta 41

www.croatiaairlines.hr

IZVR©NA UREDNICA Ksenija Ælof

POMO∆NICI IZVR©NE UREDNICE Ana ∆ulumoviÊ, Davor JanuπiÊ

DIZAJN Ivana IvankoviÊ PrliÊ, Nenad VujoπeviÊ

FOTOGRAFIJE Damir FabijaniÊ

LEKTURA Mirjana Miholek

PRIJEVOD Lancon d.o.o.

PRIPREMA I TISAK ZRINSKI d.d., »akovec

1 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2 0 0 6

2 0 0 6


IzvjeπÊe Nadzornog odbora

Na temelju Ëlanaka 300c., 300d. i 263. Zakona o trgovaËkim druπtvima i Ëlanka 24. Statuta,Nadzorni odbor podnosi Glavnoj skupπtini Croatia Airlinesa d.d. sljedeÊe

IzvjeπÊe Nadzornog odbora o nadzoru voenja poslova Druπtva u 2006. godini iispitivanju financijskih izvjeπÊa

1. U skladu sa svojim obvezama Nadzorni odbor obavio je nadzor voenja poslova trgovaËkogdruπtva Croatia Airlines d.d. (u daljnjem tekstu: Druπtvo) i utvrdio da Druπtvo posluje u skladusa zakonom, Statutom, drugim aktima Druπtva i odlukama Glavne skupπtine.

2. Tijekom 2006. godine Nadzorni odbor djelovao je u sastavu od trinaest (13) Ëlanova, jer suradnici Druπtva tijekom 2006. godine imenovali svog predstavnika u Nadzorni odbor. SukladnoZakonu o reviziji, Nadzorni odbor je na svojoj 59. sjednici 11. listopada 2006. imenovao revizorskiodbor.

Nadzorni odbor tijekom 2006. godine odræao je tri (3) sjednice i proveo jedno glasovanjetelefaksom, te ga je Uprava izvjeπtavala o svim vaænijim poslovnim dogaajima i tijeku poslova,rentabilnosti poslovanja, prihodima i rashodima, te uopÊe o stanju Druπtva. Uprava je redovitopodnosila Nadzornom odboru tromjeseËna, polugodiπnja i godiπnja pisana izvjeπÊa o poslovanjuna koja Nadzorni odbor nije imao prigovora, te ih je jednoglasno usvajao.

3. Nadzorni odbor u zakonskom roku iz Ëlanka 300c. Zakona o trgovaËkim druπtvima ispitaoje godiπnja financijska izvjeπÊa s miπljenjem revizora koja mu je podnijela uprava Druπtva iutvrdio da su napravljena u skladu sa stanjem u poslovnim knjigama i da prikazuju realno iobjektivno financijski poloæaj i rezultate poslovanja Druπtva za godinu koja je zavrπila 31. prosinca2006. Nadzorni odbor suglasan je s godiπnjim financijskim izvjeπÊem za 2006. godinu imiπljenjem revizora Deloitte & Touche, te su time na temelju Ëlanka 300d. Zakona o trgovaËkimdruπtvima, Uprava i Nadzorni odbor utvrdili godiπnja financijska izvjeπÊa.

4. Nadzorni odbor ispitao je izvjeπÊe Uprave o poslovanju druπtva te je suglasan da se dobitposlovne godine 2006. u iznosu od 31,521.578,58 kuna upotrijebi za pokriÊe gubitaka izprethodnih godina.

5. Nadzorni odbor ispitao je i godiπnje izvjeπÊe Uprave o poslovanju u 2006. godini i utvrdio daje u njemu toËno i objektivno prikazana sadaπnja poslovna situacija i stanje Druπtva. U skladus takvim nalazom Nadzorni odbor prihvatio je izvjeπÊe Uprave o poslovanju u 2006. godini.

6. Na temelju svega navedenog, Nadzorni odbor πalje ovo izvjeπÊe Glavnoj skupπtini sprijedlogom da Glavna skupπtina donese ostale odluke iz svoje nadleænosti u skladu sprijedlozima Uprave i Nadzornog odbora.

U Zagrebu, 31. svibnja 2007.

dr. Miomir Æuæul Predsjednik Nadzornog odbora


»lanovi Nadzornog odbora

dr. Miomir Æuæul Ratimir AndrijaniÊpredsjednik Ëlan

Miroslav KovaËiÊ Marija »aËiÊËlan Ëlan

Bianca MatkoviÊ Boæo JusupËlan Ëlan

Niko RaiÊ Boπko MatkoviÊËlan Ëlan

Zdenko MiËiÊ Josip HorvatËlan Ëlan

Ante NosiÊ Josip GrgecËlan Ëlan

Petar TurkoviÊËlan

Predsjednik Skupπtine druπtva

Boæidar Kalmeta

Uprava

dr. Ivan MiπetiÊglavni direktor

PomoÊnici glavnog direktora

SreÊko ©imunoviÊ Svemir RadmilopomoÊnik glavnog direktora za pomoÊnik glavnog direktora zaupravljanje marketingom i mreæom prodaju

Miljenko RadiÊ Vanja RollerpomoÊnik glavnog direktora za pomoÊnik glavnog direktora zapromet tehniËke poslove

Damir ©prem Josip BiliÊpomoÊnik glavnog direktora za pomoÊnik glavnog direktora zafinancije, raËunovodstvo, kontroling, upravljanje ljudskim potencijalima,obraËun prihoda i investicije pravne poslove, informacijske

tehnologije i infrastrukturu


IZVJE©TAJ UPRAVE

Odgovornost za financijske izvjeπtaje

Sukladno Zakonu o raËunovodstvu Republike Hrvatske (Narodne novine 90/92), Uprava jeduæna pobrinuti se da za svaku financijsku godinu budu sastavljeni financijski izvjeπtaji u skladus Meunarodnim standardima financijskog izvjeπÊivanja (MSFI) koje je objavio Odbor zastandarde financijskog izvjeπtavanja, koji pruæaju istinit i fer pregled stanja u Druπtvu CroatiaAirlines d.d. (Druπtvo) i Croatia Airlines Grupi (Grupa), kao i njegove rezultate poslovanja zanavedeno razdoblje.

Nakon provedbe odgovarajuÊeg istraæivanja, Uprava opravdano oËekuje da Êe Druπtvo udogledno vrijeme raspolagati odgovarajuÊim resursima, te stoga i dalje usvaja naËelo vremenskeneograniËenosti poslovanja pri sastavljanju financijskih izvjeπtaja.

Odgovornosti Uprave pri izradi financijskih izvjeπtaja obuhvaÊaju sljedeÊe:

n odabir i dosljednu primjenu odgovarajuÊih raËunovodstvenih politika

n davanje opravdanih i razboritih prosudbi i procjena

n postupanje u skladu s vaæeÊim raËunovodstvenim standardima, uz objavu i obrazloæenjesvih materijalno znaËajnih odstupanja u financijskim izvjeπtajima i

n sastavljanje financijskih izvjeπtaja pod pretpostavkom vremenske neograniËenosti poslovanja.

Uprava je odgovorna za voenje odgovarajuÊih raËunovodstvenih evidencija, koje u svakomtrenutku s opravdanom toËnoπÊu prikazuju financijski poloæaj Druπtva. Takoer, Uprava jeduæna pobrinuti se da financijski izvjeπtaji budu u skladu sa Zakonom o raËunovodstvu (Narodnenovine 90/92). Osim toga, Uprava je odgovorna za Ëuvanje imovine Druπtva i Grupe, te zapoduzimanje opravdanih koraka za sprjeËavanje i otkrivanje prijevare i drugih nepravilnosti.

Za Upravu i u njezino ime:

dr. Ivan MiπetiÊ

Glavni direktor

Croatia Airlines d.d.

Savska 41

10000 Zagreb

Republika Hrvatska

22. oæujka 2007.


IZVJE©TAJ NEOVISNOG REVIZORA

DioniËarima druπtva Croatia Airlines d.d., Zagreb:

Obavili smo reviziju priloæenih financijskih izvjeπtaja druπtva Croatia Airlinesa d.d., Zagreb (unastavku: Druπtvo) te Croatia Airlinesa d.d., Zagreb i njegovih ovisnih druπtava (u nastavkupod zajedniËkim nazivom Grupa), koji se sastoje od bilance na dan 31. prosinca 2006. godine,raËuna dobiti i gubitka, izvjeπtaja o promjenama u kapitalu i izvjeπtaja o novËanom tijeku zagodinu koja je tada zavrπila, te saæetog prikaza znaËajnih raËunovodstvenih politika i biljeæakauz financijske izvjeπtaje.

Odgovornost Uprave za financijske izvjeπtaje

Sastavljanje te objektivan prikaz financijskih izvjeπtaja u skladu s Meunarodnim standardimafinancijskog izvjeπtavanja potpadaju u djelokrug odgovornosti Uprave, a to obuhvaÊa:ustrojavanje, uspostavljanje i odræavanje internih kontrola koje su relevantne za sastavljanje iobjektivan prikaz financijskih izvjeπtaja bez materijalno znaËajnih pogreπaka u prikazu, bilo kaoposljedica prijevare ili pogreπke, odabir i primjenu odgovarajuÊih raËunovodstvenih politika tedavanje raËunovodstvenih procjena primjerenih danim okolnostima.

Odgovornost revizora

Naπa je odgovornost izraziti neovisno miπljenje o financijskim izvjeπtajima na temelju naπerevizije. Reviziju smo obavili u skladu s Meunarodnim revizijskim standardima. Navedenistandardi nalaæu da postupamo u skladu s etiËkim pravilima te da reviziju planiramo i obavimokako bismo se u razumnoj mjeri uvjerili da financijski izvjeπtaji ne sadræavaju materijalno znaËajnepogreπke u prikazu.

Revizija ukljuËuje primjenu postupaka kojima se prikupljaju revizijski dokazi o iznosima i drugimpodacima objavljenima u financijskim izvjeπtajima. Odabir postupaka ovisi o prosudbi revizora,ukljuËujuÊi i procjenu rizika materijalno znaËajnoga pogreπnog prikaza financijskih izvjeπtaja,bilo kao posljedica prijevare ili pogreπke. U procjenjivanju rizika, revizor procjenjuje internekontrole koje su relevantne za sastavljanje te objektivno prezentiranje financijskih izvjeπtajakako bi odredio revizijske postupke primjerene danim okolnostima, a ne kako bi izrazio miπljenjeo uËinkovitosti internih kontrola. Revizija takoer ukljuËuje i ocjenjivanje primjerenostiraËunovodstvenih politika koje su primijenjene te znaËajnih procjena Uprave, kao i prikazafinancijskih izvjeπtaja u cjelini.

Uvjereni smo da su revizijski dokazi koje smo prikupili dostatni i primjereni kao osnova zaizraæavanje naπeg miπljenja.

Pitanja koja utjeËu na miπljenje

Kako je opisano u biljeπci 6, Druπtvo je viπak nastao revalorizacijom, koji predstavlja razlikuizmeu amortizacije primjenjene na revalorizirani knjigovodstveni iznos sredstva i amortizacijeistog sredstva primijenjene na izvornu nabavnu vrijednost sredstva u iznosu od 24.676 tisuÊakuna, iskazalo u raËunu dobiti i gubitka, πto je u skladu s poreznim zakonima Republike Hrvatske.Ali takav je postupak odstupanje od Meunarodnoga raËunovodstvenog standarda 16Nekretnine, postrojenja i oprema, koji nalaæe da se viπak proizaπao iz revalorizacije prenosiizravno u zadræanu dobit. Tako je zadræana dobit na dan 31. prosinca 2006. godine manjeiskazana, a neto dobit tekuÊe godine viπe iskazana za 24.676 tisuÊa kuna.


Miπljenje

Po naπemu miπljenju, izuzevπi uËinka problematike iznesene u prethodnom odlomku, financijskiizvjeπtaji prikazuju realno i objektivno financijski poloæaj Druπtva i Grupe na dan 31. prosinca2006. godine, rezultate njihova poslovanja, novËane tijekove te promjene glavnice za godinutada zavrπenu sukladno Zakonu o raËunovodstvu Republike Hrvatske i Meunarodnimstandardima financijskog izvjeπtavanja.

DELOITTE d.o.o.

Branislav VrtaËnik, ovlaπteni revizor

Zagreb, 22. oæujka 2007.


KONSOLIDIRANI RA»UN DOBITI I GUBITKA CROATIA AIRLINES Grupe i raËun dobiti i gubitka DruπtvaCroatia Airlines d.d. za godinu koja je zavrπila 31. prosinca 2006.

2006. 2005.

Croatia Airlines Grupa Croatia Airlines Grupa

tisuÊe kuna tisuÊe eura tisuÊe kuna tisuÊe eura

Poslovni prihodi 1.353.759 184.877 1.410.468 190.598

Poslovni rashodi (1.368.598) (186.530) (1.374.727) (185.606)

Financijski prihodi 165.330 16.602 62.655 3.073

Financijski rashodi (118.206) (10.540) (120.113) (10.999)

Gubitak/Dobit prije oporezivanja 32.285 4.409 (21.717) (2.934)

Porez na dobit 166 23 - -

Neto (gubitak)/dobit tekuÊe godine 32.119 4.386 (21.717) (2.934)

2006. 2005.

Croatia Airlines Croatia Airlines


Poslovni prihodi 1.345.166 183.703 1.402.597 189.535

Poslovni rashodi (1.360.765) (185.463) (1.367.926) (184.997)

Financijski prihodi 165.217 16.600 62.406 3.382

Financijski rashodi (118.096) (10.536) (119.853) (10.998)

Gubitak/Dobit prije oporezivanja 31.522 4.305 (22.776) (3.078)

Porez na dobit - - - -

Neto (gubitak)dobit tekuÊe godine 31.522 4.305 (22.776) (3.078)


KONSOLIDIRANA BILANCA CROATIA AIRLINES Grupena dan 31. prosinca 2006.

2006. 2005.

Croatia Airlines Grupa Croatia Airlines Grupa


Aktiva

Potraæivanja za upisani a neuplaÊeni kapital 0 0 0 0

Dugotrajna imovina

Nematerijalna imovina 3.571 484 4.127 553

Materijalna imovina 1.751.826 235.460 1.803.034 242.085

Potraæivanja 50.774 6.913 90.753 12.304

Financijska imovina 135.474 18.441 18.744 2.535

1.941.645 261.298 1.916.658 257.477

Kratkotrajna imovina

Zalihe 24.392 3.294 22.987 3.096

Potraæivanja 70.684 9.624 116.359 15.776

Financijska imovina 6.053 824 9.615 1.304

Novac i novËana sredstva 70.972 9.663 78.479 10.640

172.101 23.404 227.440 30.816

PlaÊeni troπkovi buduÊeg razdoblja i

nedospjela naplata prihoda 20.552 2.798 8.937 1.212

Ukupna aktiva 2.134.297 287.500 2.153.035 289.505

PasivaKapital i rezerve

DioniËka glavnica 989.986 134.782 989.986 134.224

Premije na emitirane dionice - - - -

Revalorizacijska rezerva 217.794 29.652 242.470 32.874

Rezerve 8.408 1.145 60.675 8.227

TeËajne razlike - (3.089) - (2.418)

Preneseni gubici (535.875) (72.957) (512.247) (69.452)

Dobit tekuÊe godine 32.119 4.386 (21.717) (2.935)

712.431 93.919 759.167 100.521

Manjinski interes - - - -

DugoroËna rezerviranja za rizike i troπkove - - - -

DugoroËne obveze 1.111.492 151.325 946.774 128.366

KratkoroËne obveze 272.942 37.160 409.271 55.490

Odgoeno plaÊanje troπkova

i prihodi buduÊeg razdoblja 37.432 5.096 37.822 5.128

Ukupna pasiva 2.134.297 287.500 2.153.035 289.505


BILANCA DRU©TVA CROATIA AIRLINES d.d.na dan 31. prosinca 2006. godine

2006. 2005.

Croatia Airlines Croatia Airlines


Aktiva

Potraæivanja za upisani a neuplaÊeni kapital 0 0 0 0

Dugotrajna imovina

Nematerijalna imovina 2.977 403 3.955 530

Materijalna imovina 1.750.889 235.330 1.801.547 241.882

Potraæivanja 51.808 7.053 92.511 12.543

Financijska imovina 136.458 18.561 18.796 2.535

1.942.132 261.349 1.916.810 257.491

Kratkotrajna imovina

Zalihe 24.392 3.294 22.987 3.096

Potraæivanja 68.124 9.275 113.789 15.428

Financijska imovina 5.972 813 9.493 1.287

Novac i novËana sredstva 68.715 9.355 76.105 10.318

167.203 22.737 222.373 30.129

PlaÊeni troπkovi buduÊeg razdoblja

i nedospjela naplata prihoda 20.388 2.776 8.871 1.203

Ukupna aktiva 2.129.725 286.862 2.148.054 288.823

Pasiva

Kapital i rezerve

DioniËka glavnica 989.976 134.781 989.976 134.223

Premije na emitirane dionice

Revalorizacijska rezerva 217.794 29.651 242.470 32.874

Rezerve 7.827 1.066 60.208 8.164

TeËajne razlike - (3.104) - (2.425)

Preneseni gubici (536.886) (73.095) (514.110) (69.704)

Dobit/Gubitak tekuÊe godine 31.552 4.305 (22.776) (3.078)

710.233 93.604 755.768 100.054

DugoroËna rezerviranja za rizike i troπkove - - - -

DugoroËne obveze 1.111.492 151.324 946.774 128.366

KratkoroËne obveze 271.056 36.903 408.063 55.326

Odgoeno plaÊanje troπkova i prihodi

buduÊeg razdoblja 36.944 5.030 37.449 5.077

Ukupno pasiva 2.129.725 286.862 2.148.054 288.823


BILJE©KE UZ FINANCIJSKE IZVJE©TAJEza godinu koja je zavrπila 31. prosinca 2005.

Saæetak temeljnih raËunovodstvenihpolitika

Financijski izvjeπtaji sastavljeni su u skladu s Meunarodnim standardima financijskogizvjeπÊivanja (MSFI), koje je izdao Odbor za standarde financijskog izvjeπtavanja.

Financijski izvjeπtaji sastavljeni su primjenom naËela povijesnog troπka, izuzevπi zrakoplova irezervnih motora, koji su iskazani u sklopu dugotrajne materijalne imovine u revaloriziranimiznosima. Slijedi prikaz osnovnih prihvaÊenih raËunovodstvenih politika.

a) Priznavanje prihoda

Prihodi od prodaje robe priznaju se umanjeni za poreze na dodanu vrijednost i diskonte nakonisporuke robe i prijenosa rizika i koristi, koji proizlaze iz vlasniπtva nad robom.

b) Prihodi od prodaje putniËkih karata

Prihodi od prodaje putniËkih karata knjiæe se kao prihod u razdoblju obavljanja usluge prijevoza.Vrijednost neiskoriπtenih karata ukljuËena je u kratkoroËne obveze do datuma valjanosti karata,nakon Ëega se knjiæi u prihode.

c) Nagradni program Frequent Flyer

Druπtvo provodi nagradni program Frequent Flyer kojim se Ëlanovi nagrauju na temeljuprijeenih milja. Druπtvo ne knjiæi rezerviranja za marginalne troπkove ostvarenih milja jer smatra,na temelju iskustva, da su oni nematerijalni.

d) Prihodi od kamata

Prihodi od kamata priznaju se po naËelu obraËunanih kamata na temelju podmirenja glavnicenakon dospijeÊa i po efektivnim kamatnim stopama koje su u primjeni.

e) Najmovi

Najmovi se svrstavaju kao financijski najmovi kad se god veÊim dijelom svi rizici i nagradepovezani s vlasniπtvom nad sredstvom prenose na zajmoprimca tijekom trajanja najma. Svidrugi najmovi svrstani su u poslovne najmove.

f) Grupa kao najmodavac

Prihodi od poslovnog najma priznaju se ravnomjerno tijekom trajanja najma.

g) Grupa kao najmoprimac

Imovina koja je predmetom financijskog najma priznaje se kao imovina Grupe po fer vrijednostina datum stjecanja ili, ako je niæe, po sadaπnjoj vrijednosti minimalnih plaÊanja najma.OdgovarajuÊa obveza prema najmodavcu iskazuje se u bilanci kao obveza za financijski najam.Najamnine se rasporeuju izmeu financijskih troπkova i umanjenja obveza za najam kako bise ostvarila konstantna kamatna stopa na preostali iznos obveze. Financijski troπkovi izravnoterete raËun dobiti i gubitka, osim ako se ne mogu izravno pripisati kvalificiranoj imovini, a utome se sluËaju kapitaliziraju u skladu s opÊom politikom Grupe vezanom uz troπkove posudbe(v. u nastavku).

Najamnine koje se plaÊaju u sklopu poslovnih najmova terete raËun dobiti i gubitka ravnomjernotijekom trajanja najma.


h) Strane valute

Transakcije u stranim valutama, izuzevπi kako je opisano u biljeπci 4, preraËunavaju se poteËajevima koji su vaæeÊi na datum transakcije. Na datum bilance monetarna sredstva i obvezeizraæeni u stranoj valuti ponovno se preraËunavaju u domaÊu valutu po teËaju vaæeÊem na tajdatum. Nemonetarna sredstva i obveze iskazani po fer vrijednosti i u stranoj valuti preraËunavajuse u kune na datum procjene fer vrijednosti. Dobici i gubici nastali preraËunavanjem ukljuËujuse u neto dobit, odnosno gubitak razdoblja, izuzevπi teËajnih razlika proizaπlih iz nemonetarnihsredstava i obveza kod kojih se promjene fer vrijednosti priznaju izravno u glavnicu.

i) Troπkovi posudbe

Troπkovi posudbe koji se mogu izravno pripisati stjecanju, izgradnji ili izradi kvalificiranogsredstva, a to je sredstvo koje nuæno zahtijeva znaËajno vrijeme da bi bilo spremno za svojunamjeravanu uporabu ili prodaju, dodaju se troπku navedenog sredstva sve dok sredstvoveÊim dijelom nije spremno za svoju namjeravanu uporabu ili prodaju. Prihodi od ulaganjazaraeni privremenim ulaganjem namjenskih kreditnih sredstava tijekom njihova troπenja zakvalificirano sredstvo oduzimaju se od troπkova posudbe koji se mogu kapitalizirati.

Svi drugi troπkovi posudbe priznaju se u neto dobit ili gubitak razdoblja u kojemu su nastali.

j) Dræavne potpore

Dræavne potpore za naknadu troπkova razvoja priznaju se kao prihod tijekom razdoblja koje jepotrebno da bi se mogle upariti s povezanim troπkovima i odbijaju se prilikom izvjeπtavanjapovezanog troπka.

Dræavne potpore u obliku izravne financijske podrπke Druπtvu bez ikakvih dodatnih povezanihtroπkova priznaju se u raËunu dobiti i gubitka za razdoblje u kojemu su primljene.

k) Oporezivanje

Troπak poreza na dobit zbrojni je iznos tekuÊe porezne obveze i odgoenih poreza.

TekuÊa porezna obveza temelji se na oporezivoj dobiti za godinu. Oporeziva dobit razlikuje seod neto dobiti razdoblja, iskazanoj u raËunu dobiti i gubitka, jer ne ukljuËuje stavke prihoda irashoda koje su oporezive ili neoporezive u drugim godinama, kao i stavke koje nikada nisuoporezive ni odbitne. TekuÊa porezna obveza Ëlanica Grupe izraËunava se primjenom poreznihstopa koje su na snazi, odnosno vaæeÊe na datum bilance.

Odgoeni porez jest iznos za koji se oËekuje da Êe biti plativ, odnosno povrativ na temeljurazlike izmeu knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza u financijskim izvjeπtajima ipripadajuÊe porezne osnovice koja se rabi za izraËunavanje oporezive dobiti i obraËunavametodom bilanËne obveze. Odgoene porezne obveze opÊenito se priznaju za sve oporeziveprivremene razlike, a odgoena porezna imovina priznaje se u onoj mjeri u kojoj je vjerojatnoda Êe biti raspoloæiva oporeziva dobit na temelju koje je moguÊe iskoristiti privremene razlikeπto se odbijaju.

l) Dugotrajna materijalna imovina

Dugotrajna imovina, osim zrakoplova i rezervnih motora, knjiæi se po troπku umanjenom zaispravak vrijednosti i eventualne priznate gubitke od umanjenja vrijednosti.


Izdaci nastali zamjenom veÊih dijelova materijalne imovine radi poveÊanja proizvodnogkapaciteta ili znatnog produljenja njezina vijeka koriπtenja kapitaliziraju se.

Dio nabavne vrijednosti zrakoplova Airbus odnosi se na izdatke za redovite preglede zrakoplova.Ovako dobiveni iznosi amortiziraju se u razdoblju od trenutka kupnje zrakoplova do trenutkanastupa pregleda zrakoplova. Troπkovi buduÊih redovitih pregleda kapitalizirat Êe se u trenutkunastanka troπka i amortizirati tijekom razdoblja do sljedeÊega istovrsnog pregleda.

RotirajuÊi rezervni dijelovi, koji se odnose na odreene tipove zrakoplova, amortiziraju sesukladno njihovu procijenjenom vijeku trajanja.

Pri nabavi odreenih zrakoplova i motora Druπtvo je dobilo odreene koncesije. Ovisno oprirodi koncesija, za njihov iznos smanjena je nabavna vrijednost zrakoplova ili su prihodiodgoeni i knjiæeni u korist raËuna dobitka i gubitka proporcionalno vijeku operativnog trajanjazrakoplova. (v. biljeπku 6 i 29)

U troπak nabave zrakoplova ukljuËena je preostala vrijednost za svaku vrstu zrakoplova.Amortizacija se obraËunava pravocrtnom metodom poËevπi od prvog dana sljedeÊeg mjesecau kojemu je materijalno sredstvo stavljeno u uporabu. Stvari i oprema evidentiraju se kaomaterijalna, odnosno nematerijalna imovina ako im je vijek uporabe dulji od jedne godine, apojedinaËna nabavna cijena veÊa od dvije tisuÊe kuna. Pogonski i poslovni inventar vode sekao imovina bez obzira na njihovu nabavnu vrijednost.

Druπtvo je angaæiralo Hrvatsko druπtvo profesionalnih procjenitelja, koje je na dan 31. prosinca2001. godine obavilo struËnu i neovisnu procjenu vrijednosti zrakoplova i rezervnih motoraprimjenom træiπne metode. UËinci procjene vrijednosti knjiæe se u korist, odnosno na teretrevalorizacijskih priËuva.

Sadaπnja vrijednost rashodovane, prodane ili na drugi naËin otuene materijalne i nematerijalneimovine iskazuje se u sklopu ostalih troπkova, a vrijednost postignuta prilikom prodaje knjiæi seneposredno u korist ostalih prihoda ili ostalih rashoda (dobit/gubitak od prodaje stalne imovine).

Troπkovi zrakoplova ATR 42 amortiziraju se pravocrtnom metodom tijekom razdoblja od 20godina, bez ostatka vrijednosti. Zrakoplovi tipa Airbus amortiziraju se pravocrtno tijekomrazdoblja od 20 godina (izuzevπi rabljenog zrakoplova Airbus 320, koji se amortizira tijekomrazdoblja od 12 godina) nakon ispravka procijenjenog ostatka vrijednosti. Vrijednost 12-godiπnjeg pregleda raËuna se po stopi od 8,33 posto, a 6-godiπnjeg pregleda po stopi od16,67 posto.

Rezervni dijelovi zrakoplova tipa Airbus i ATR 42 iskazuju se po troπku i amortiziraju tijekomoËekivanog vijeka uporabe zrakoplova kojemu pripadaju (20 godina). Oprema za zemaljskeusluge (GSE) i alati iskazani su po nabavnoj vrijednosti i amortiziraju se tijekom 16,6 godina.

Zgrade se amortiziraju tijekom vijeka uporabe koji je procijenjen na 40 godina, a vijek uporabeostale imovine procijenjen je na 4-10 godina.

m) Dugotrajna nematerijalna imovina

Nematerijalna imovina obuhvaÊa software i poËetno se knjiæi po troπku nabave te amortizirapravocrtno tijekom procijenjenoga korisnog vijeka u trajanju od dvije godine.

n) Ulaganja u ovisna i pridruæena druπtva

Ovisna druπtva jesu druπtva u kojima Druπtvo ima kontrolu. Kontrola se ostvaruje ako Druπtvoima moÊ upravljanja financijskim i poslovnim politikama druπtva u kojemu ima svoj udio kakobi ostvarilo koristi iz aktivnosti druπtva. Pridruæeno druπtvo jest druπtvo u kojemu Druπtvo imaznaËajan utjecaj, ali ne i kontrolu, sudjelovanjem u donoπenju odluka o financijskim i poslovnimpolitikama pridruæenog druπtva.


Rezultati, imovina i obveze ovisnih i pridruæenih druπtava u odvojenim financijskim izvjeπtajimaprezentirani su metodom troπka i konsolidirani, a u financijskim su izvjeπtajima Grupe iskazanimetodom udjela.

o) Zalihe

Zalihe su iskazane po troπku ili neto ostvarivoj vrijednosti, ovisno πto je niæe. Troπak obuhvaÊaizravno utroπeni materijal i troπkove izravna rada, kao i neizravne troπkove koji su nastalidovoenjem zaliha na njihovu sadaπnju lokaciju i u sadaπnje stanje. Utroπak navedenih zalihaevidentira se po metodi prosjeËnih ponderiranih cijena. Neto ostvariva vrijednost jest procijenjenaprodajna cijena umanjena za sve procijenjene troπkove dovrπenja i troπkove marketinga, prodajei distribucije.

p) Financijski instrumenti

Financijska imovina i financijske obveze priznaju se u bilanci Grupe kad Grupa postane stranaugovornih odredbi financijskog instrumenta.

Ugovoreni derivativni financijski instrumenti poËetno se priznaju po troπku nabave, a poslije seiskazuju po fer vrijednosti. Na datum sklapanja derivativnog ugovora Grupa svrstava derivativekao:

1) zaπtitu fer vrijednosti priznate imovine ili obveze (zaπtita fer vrijednosti)

2) zaπtitu planirane transakcije ili Ëvrste obveze (zaπtita novËanog tijeka).

Promjene u fer vrijednosti derivativa koji se oznaËavaju i svrstavaju kao zaπtita i koji su vrlouËinkoviti, iskazuju se u raËunu dobiti i gubitka zajedno sa svim promjenama u fer vrijednostiimovine ili obveze, koje su predmetom zaπtite. Dobit ili gubitak od derivativnoga financijskoginstrumenta kojim se koristi kao instrumentom zaπtite priznaje se ovisno o prirodi stavke kojase πtiti.

Derivativi koji nisu instrumenti zaπtite smatraju se instrumentima trgovanja. Politika Grupe sadane dopuπta dræanje derivativnih instrumenata u svrhu trgovanja.

q) Potraæivanja od kupaca

Potraæivanja od kupaca iskazuju se u nominalnom iznosu usklaenom za procijenjenenenadoknadive iznose.

r) Novac i novËana sredstva

U svrhu izvjeπtaja o tijeku novca, novac i novËani ekvivalenti obuhvaÊaju novac u blagajni,sredstva na raËunima kod banaka i depozite oroËene do 90 dana.

s) Ulaganja raspoloæiva za prodaju

Financijska imovina raspoloæiva za prodaju priznaje se na datum trgovanja i poËetno iskazujepo troπku, koji ukljuËuje troπkove transakcije. Rezultati, imovina i obveze povezani s imovinomraspoloæivom za prodaju iskazani su po troπku. Prihodi od ulaganja ukljuËuju se u raËun dobitii gubitka nakon datuma stjecanja i samo do iznosa primitaka ulagaËa na temelju raspodjeleakumulirane neto dobiti druπtva, koje je predmet ulaganja. Ulaganja raspoloæiva za prodajunisu vrednovana po fer vrijednosti.

t) Zajmovi i potraæivanja

Zajmovi i potraæivanja koje je kreirala Grupa iskazani su po amortiziranom troπku umanjenomza iznos rezerviranja za eventualno umanjenje vrijednosti. Povezana vrijednosna usklaenjapriznaju se u raËunu dobiti i gubitka. Fer vrijednost zajmova i potraæivanja koje je kreiralaGrupa pribliæna je njihovim knjigovodstvenim iznosima zbog njihove kratkoroËne prirode, te jestoga Uprava uvjerena da su knjigovodstveni iznosi zajmova i potraæivanja pribliæni njihovim fervrijednostima.


u) DugoroËni krediti

Primljeni dugoroËni krediti knjiæe se u visini primljenih iznosa, umanjenih za troπkove izravnogodobrenja. Financijski troπkovi knjiæe se po obraËunskoj osnovi i pripisuju knjigovodstvenomiznosu instrumenta u onoj mjeri u kojoj su nepodmireni u razdoblju u kojemu su nastali.

v) Obveze prema dobavljaËima

Obveze prema dobavljaËima iskazane su u nominalnom iznosu.

w) Zaπtitna rezerva i rezerva nastala preraËunavanjem

Krediti i financijski najmovi za kupnju zrakoplova denominirani su u stranim valutama te jeDruπtvo izloæeno riziku promjene valutnih teËajeva. Druπtvo je svoje devizne prihode procijeniloi utvrdilo da su oni izrazito uËinkovita zaπtita novËanog tijeka po osnovi otplate glavnice ikamata u stranoj valuti. Sukladno navedenom, Druπtvo nerealiziranu dobit i gubitke proizaπleiz preraËunavanja namjenskih zaduæenja u stranoj valuti iskazuje kao zasebnu komponentuglavnice. Uprava prati uËinkovitost zaπtite redovito tijekom cijelog razdoblja.

Zaπtitne rezerve, koje se odnose na joπ neotplaÊeni dio dugoroËnih financijskih obveza, tretirajuse kao zaπtita samo u iznosu koji se odnosi na plaÊanja πto dospijevaju u roku od tri godine oddana bilance, a teËajne razlike na neotplaÊeni dio glavnice izravno terete rezultat poslovanja.

x) Koriπtenje procjena pri sastavljanju financijskih izvjeπÊa

Sastavljanje financijskih izvjeπÊa u skladu s Meunarodnim standardima financijskogizvjeπtavanja, kako ih je objavio Meunarodni odbor za raËunovodstvene standarde, zahtijevaod uprave da daje procjene i pretpostavke koje utjeËu na iskazane iznose sredstava, obveza,prihoda i rashoda te objavu potencijalnih obveza. Procjene upotrijebljene pri izradi ovihfinancijskih izvjeπÊa odnose se na rezerviranja za potraæivanja.

MoguÊi su dogaaji u buduÊnosti koji Êe uzrokovati promjene u pretpostavkama na temeljukojih su dane procjene, a time i promjene u procjenama. UËinak bilo koje promjene u procjeniiskazat Êe se u financijskim izvjeπtajima kad ga se bude moglo utvrditi.

Financijski izvjeπtaji izraæeniu eurima

Hrvatski zakon dopuπta objavljivanje temeljnih financijskih izvjeπÊa jedino u kunama. Zboguvoenja eura veÊina europskih zrakoplovnih kompanija izvjeπÊuje u eurima, pa je tako u2003. godini Uprava Druπtva donijela odluku o promjeni druge izvjeπtajne valute iz ameriËkogdolara u euro, te su zato navedeni Bilance, RaËuni dobiti i gubitka, Izvjeπtaji o stanju ipromjenama na kapitalu, te Izvjeπtaji o novËanim tijekovima iskazani u eurima. PreraËunavanjeu eure obavljeno je u skladu s relevantnim raËunovodstvenim politikama.

Za izradu priloæenih financijskih izvjeπtaja na dan 31. prosinca 2006. i 2005. godine, Grupa sekoristila kunom kao osnovnom jedinicom iskazivanja poslovnih dogaaja. Sukladno navedenom,financijski izvjeπtaji na dan 31. prosinca 2006. i 2005. godine iskazani su u kunama i preraËunatiu eure na sljedeÊi naËin:

vaæeÊi teËaj na kraju poslovne godine koriπten je za sve pozicije monetarne aktive i pasive.

Dugotrajna materijalna i nematerijalna imovina s pripadajuÊom amortizacijom te zalihe iskazanisu kako slijedi:

- imovina, zalihe: po povijesnom troπku nabave, preraËunatom u eure po teËaju na dan kupnje

- amortizacija: obraËunana na osnovicu utvrenu na prethodno opisan naËin, primjenom navedenih amortizacijskih stopa.

17 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2006

ProsjeËni godiπnji teËaj koriπten je za pozicije RaËuna dobitka i gubitka.

TeËajne razlike nastale preraËunavanjem evidentirane su na teret, odnosno u korist kapitala ufinancijskim izvjeπtajima iskazanima u eurima.

Odobrenje financijskih izvjeπtaja

Financijske izvjeπtaje prihvatila je Uprava Druπtva i odobrila njihovo izdavanje dana 22. oæujka2007. godine.

Potpisali u ime Druπtva dana 22. oæujka 2007. godine:

dr. Ivan MiπetiÊ Damir ©prem

Glavni direktor PomoÊnik glavnog direktora za financije


linije Croatia Airlinesa / Croatia Airlinesê services u suradnji sa stranim zrakoplovnim kompanijama in cooperation with partner airline

Mostar

Warsaw

OSIJEKLYON


»lanice Star Alliancea

Code - share partneri

Partnerstva

Croatia Airlines od 15. prosinca 2004. godine regionalni je Ëlan Star Alliancea, najuglednijezrakoplovne udruge na svijetu. Toga je dana poËeo vrijediti ugovor potpisan 18. studenoga2004. u Frankfurtu o pridruæivanju hrvatske zrakoplovne tvrtke u Regional Membership StarAlliancea.

Prvi let Croatia Airlinesa kao regionalnog Ëlana Star Alliancea bio je na redovitoj domaÊoj linijiPula ∑ Zadar ∑ Zagreb, a prvi meunarodni let iz Skoplja u Zagreb.

Svi zrakoplovi u floti Croatia Airlinesa obiljeæeni su oznakama ove ugledne meunarodne udrugeavioprijevoznika, a zrakoplov Airbus 320, koji je u travnju 2005. godine unajmljen na tri godinei krπten imenom grada ©ibenika, obojen je u boje Star Alliancea.

»lanstvom Croatia Airlinesa u Star Allianceu putnici dobivaju uslugu visoke kvalitete i sukladnustandardima ostalih Ëlanica. Nudi im se viπe odrediπta, povoljnije cijene u cjelokupnoj mreæiodrediπta Star Alliancea, zajedniËki Star Alliance terminali, pojednostavljena je proceduraregistracije (check-ina), skupljanje nagradnih milja frequent flyer programa moguÊe je na letovimabilo koje Ëlanice Star Alliancea kao i mnoge druge pogodnosti.

Udruga Star Alliance osnovana je 1997. godine kao prva istinski globalna zrakoplovna udrugakoja putnicima omoguÊuje pristup odrediπtima u cijelom svijetu i udobna putovanja. »laniceudruge su Air Canada, Air New Zealand, ANA, Asiana Airlines, Austrian, bmi, LOT PolishAirlines, Lufthansa, Scandinavian Airlines, Singapore Airlines, South African Airways, Spanair,Swiss International Air Lines, TAP Portugal, Thai Airways International, United i US Airways.Osim Croatia Airlinesa, regionalni je Ëlan Star Alliancea i slovenski avioprijevoznik Adria Airways,a od prije finski Blue1. Prijevoznici Ëlanovi udruge nude viπe od 16.000 dnevnih letova opsluæujuÊi855 odrediπta u 155 zemalja.


DIREKCIJA I MARKETING

Savska 41,

10000 Zagreb

Tel. (+385-1) 61-60-066

Fax (+385-1) 61-76-845

E-mail: [email protected]

PUTNI»KA PRODAJA

BerislaviÊeva 1,

10000 Zagreb

Fax (+385-1) 61-60-270


ROBNA PRODAJA

Tel. (+385-1) 61-64-573

Fax (+385-1) 61-64-575


POSLOVNICE

AMSTERDAM

WTC, Tower B, Level 4,

Schiphol Boulevard 207,

1118 BH Luchthaven

Tel. (+31-20) 316-42-80

Fax (+31-20) 316-42-81

BE»

WTC Vienna Airport

Objekt/Building 645, Room 116

A-1300 Flughafen Wien

Tel. (+43-1) 7007-361-63

Fax (+43-1) 7007-361-64

A-1300 Flughafen Wien/ZraËna luka

Objekt/Building 645, Room 115

Tel. (+43-1) 7007-359-62, 64

Fax (+43-1) 7007-359-63

BRUXELLES

1930 Zaventem/ZraËna luka

Box 31

Tel. (+32-2) 753-5133,

(+32-2) 753-5132

Fax (+32-2) 753-5130

DUBROVNIK

Brsalje 9, 20000 Dubrovnik

Tel. (+385-20) 41-37-76,

41-37-77

Fax (+385-20) 41-39-93

ZraËna luka

Tel. (+385-20) 773-224

Fax (+385-20) 772-266

FRANKFURT c/o Croatia Airlines

Schillerstrasse 42-44,

60313 Frankfurt

Tel. (+49-69) 92-00-520

Fax (+49-69) 92-00-52-51

LONDON

2 The Lanchesters,

162-164 Fulham Palace Road,

London, W6 9ER

Tel. (+44-208) 563-00-22

0870 4100 310 (UK ONLY)

Fax (+44-208) 563-26-15

ZraËna luka/Airport Heathrow,

Terminal 2, Ground Floor

Tel. (+44-208) 745-46-83,

745-49-37

Fax (+44-208) 754-73-77

MÜNCHEN

ZraËna luka/Flughafen

Franz Josef-Strauss, Terminal 2,

Vervaltungsgebäude Nord

Büro B. 4.1322, Terminal 2

85356 München

Tel. (+49-89) 97-592-730/731

Fax (+49-89) 97-592-736

PARIZ

9, Rue du Faubourg St. Honoré,

75008 Paris

Tel. (+33-1) 42-65-3001

Fax (+33-1) 42-66-4327

PULA

Ulica Carrarina 8, 52100 Pula

Tel. (+385-52) 218-909,

218-943

Fax (+385-52) 211-998

RIJEKA

JelaËiÊev trg br. 5,

51000 Rijeka

Tel. (+385-51) 330-207, 336-757

Fax (+385-51) 335-931

RIM

Viale Shakespeare 47/1, 00144 Roma

Tel. (+39-06) 5421-0021

Fax (+39-06) 5923-792

ZraËna luka/Aeroporto Fiumicino

Palazzino EPUA

Tel. (+39-06) 6501-2057

Fax (+39-06) 6501-2056

SARAJEVO

KranjËeviÊeva ulica 4/1

71000 Sarajevo

Tel. (+387-33) 666-123

Fax (+387-33) 258-600

ZraËna luka Sarajevo, Airport

Tel. (+387-33) 463 158

SKOPLJE

Ul. Dame Gruev 3, 1000 Skopje

Tel. (+389-2) 3115-858,

3238-940

Fax (+389-2) 3114-203

ZraËna luka/Airport

Tel. (+389-2) 3148-390

Fax (+389-2) 2561-850

SPLIT

Obala Hrv. nar. preporoda 9,

21000 Split

Tel. (+385-21) 362-997,

362-055

Fax (+385-21) 362-567

ZraËna luka, Airport

Tel. (+385-21) 203-305,

895-298

Fax (+385-21) 203-125

ZADAR

Poljana Natka Nodila 7,

23000 Zadar

Tel. (+385-23) 250-101

Fax (+385-23) 250-109

ZraËna luka, Airport

Tel. (+385-23) 343-045,

Fax (+385-23) 312-930

ZAGREB

Zrinjevac 17, 10000 Zagreb

Tel. (+385-1) 48-19-633

Fax (+385-1) 48-19-632

ZraËna luka, Airport Zagreb

Tel. (+385-1) 61-64-581/582

Fax (+385-1) 61-64-585

ZÜRICH

Limmatquai 138, 8001 Zürich

Tel. (+41-44) 261-08-40

Fax (+41-44) 261-08-83

AUSTRALIJA

SKY AIR SERVICES (GSA)

7/24 Albert Road,

STH. MELBOURNE

Vic. 3205

Tel. (+61-3) 9699-9355

Fax (+61-3) 9699-9388

NOVI ZELAND

CROATIA TIMES TRAVEL Ltd. (GSA)

182 Lincoln Road,

HENDERSON, AUCKLAND

Tel. (+64-9) 837 9897

Fax (+64-9) 837 9898

JAPAN

DARUMA CORPORATION (GSA)

106 Liberty Hill 3,

3-30-5 YAKUMO,

MEGURO-KU TOKYO 152

Tel. (+81-3) 5701-5651

Fax (+81-3) 5701-5652

(GSA = Glavni prodajni zastupnik)

Odrediπta

u redovnom

prometu

DomaÊi promet

BraË

Dubrovnik

Osijek

Pula

Rijeka

Split

Zadar

Zagreb

Meunarodni promet

Amsterdam

BeË

Bruxelles

Düsseldorf

Frankfurt

Lisabon

London

Lyon

München

Pariz

Rim

Sarajevo

Skoplje

Tel Aviv

Zürich

PRODAJNI ZASTUPNICI

EUROPA

PRAG

Blue Sky Travel s. r. o. (GSA)

Ruæová ul. 15

11000 Praha 1

Tel. (+420-2) 2222-2235

Fax (+420-2) 2222-0237

JUÆNOAFRI»KA REPUBLIKA

TOP HOLIDAYS-BROOKLYN OFFICE

Block C Momentum Office Park

Cnr. Brooklyn Circle & Fehrsen Str.,

Brooklyn

Pretoria 0181

Tel. (+27-12) 346-6869

Fax (+27-12) 346-8292

BLISKI ISTOK/IZRAEL

BIAF AVIATION SERVICES LTD (GSA)

1 Ben Yehuda St. Migdalor

blgd. 5th Floor, Tel Aviv 63802

Tel. (+972 3) 620 0213

Fax (+972 3) 620 8571

SAD

Networld

INC./CROATIA AMERICA (GSA)

300 Lanidex Plaza,

PARSIPPANY NJ 07054

Tel. (+1-973) 884 3401

Fax (+1-973) 428 3929

Toll free 888-462-7628

1 hrv - croatia · pdf filenekretnine, postrojenja i oprema, koji nalaæe da se viπak...

Documents