1 1 -projekti gradevina -2014

FGAG - STUDIJ ARHITEKTURE ELEMENTI ZGRADA 4

IVAN VULIĆ DIA LIST 1

FAKULTET GRAðEVINARSTVA, ARHITEKTURE I GEODEZIJE U SPLITU LJETNI SEMESTAR AKADEMSKE GODINE 2013/2014 NASTAVNI PREDMET - ELEMENTI ZGRADA 4

TEMA PREDAVANJA - PROJEKTI GRAðEVINA ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- REDNI BROJ PREDAVANJA / BROJ NASTAVNIH SATI 2/1 2 NS



VRSTE PROJEKTNE DOKUMENTACIJE u pravilu su odreñene predmetom koji obrañuju i Zakonom (Zakon o gradnji I Zakon o prostornom ureñenju NN 153/13).

1. Prostorni planovi (urbanistički planovi ili projekti) - obrañuju šire prostorne cjeline (od države do općine)

2. Projekti grañevina - obrañuju pojedinačne grañevine (ili sklop grañevina, „složene grañevine“) - grañevina je grañenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih grañevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrañenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao grañenjem - složena grañevina je sklop više meñusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih grañevina - zgrada je zatvorena i/ili natkrivena grañevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinačna grañevina unutar sustava infrastrukturne grañevine

1. PROSTORNI PLANOVI (Urbanistički planovi) Zakon o prostornom ureñenju (NN153/13)

Prostorno planiranje kao interdisciplinarna djelatnost je institucionalni i tehnički oblik za upravljanje prostorom. Dokumentima prostornog ureñenja odreñuje se svrhovita organizacija, korištenje i namjena prostora te mjerila i smjernice za ureñenje i zaštitu prostora države, županija, (Grada Zagreba, velikih gradova), gradova i općina. (1) Prostorni planovi imaju snagu i pravnu prirodu podzakonskog propisa. (2) Na prostornim planovima, njihovim nacrtima i planskim rješenjima ne mogu se stjecati autorska prava.

Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske je temeljni državni dokument za usmjerenje razvoja u prostoru. Strategiju donosi Hrvatski sabor.



Razine izrade i donošenja Prostornim planovima se u svrhu ostvarivanja ciljeva prostornog ureñenja, sukladno s načelima prostornog ureñenja ureñuje svrhovita organizacija, korištenje i namjena prostora te uvjeti za ureñenje, unaprjeñenje i zaštitu prostora Države, županija, gradova i općina.

(1) Prostorni planovi donose se na državnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini.

(2) Prostorni planovi državne razine su:

- Državni plan prostornog razvoja,

- prostorni plan nacionalnog parka,

- prostorni plan parka prirode i

- drugi prostorni plan područja posebnih obilježja čija je obveza donošenja propisana Državnim planom prostornog razvoja i urbanistički plan ureñenja izdvojenog grañevinskog područja izvan naselja za gospodarsku i/ili javnu namjenu državnog značaja (u daljnjem tekstu: urbanistički plan ureñenja državnog značaja).

(3) Prostorni planovi područne (regionalne) razine su:

- prostorni plan županije,

- Prostorni plan Grada Zagreba i

- urbanistički plan ureñenja izdvojenog grañevinskog područja izvan naselja za gospodarsku i/ili javnu namjenu županijskog značaja (u daljnjem tekstu: urbanistički plan ureñenja županijskog značaja).



(4) Prostorni planovi lokalne razine su:

- prostorni plan ureñenja grada,

- prostorni plan ureñenja općine,

(Prostorni plan ureñenja grada, odnosno općine donosi se obvezno za područje grada, odnosno općine.)

- generalni urbanistički plan i

(Generalni urbanistički plan donosi se za neizgrañeno grañevinsko područje naselja i izdvojeno grañevinsko područje izvan naselja središnjeg naselja velikog grada.)

- urbanistički plan ureñenja, osim urbanističkog plana ureñenja iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.

(Urbanistički plan ureñenja donosi se obvezno za neureñene dijelove grañevinskog područja i za izgrañene dijelove tih područja planiranih za urbanu preobrazbu ili urbanu sanaciju.) Sadržaj prostornih planova (1) Prostorni plan obvezno sadrži tekstualni dio (odredbe za provedbu prostornog plana) i grafički dio. (2) Odredbe za provedbu prostornog plana sadrže u obliku pravne norme odvojeno odredbe kojima se propisuju uvjeti provedbe zahvata u prostoru od smjernica za izradu prostornih planova užih područja u slučajevima propisanim ovim Zakonom i od mjera za urbanu sanaciju, ako su takve mjere potrebne. (3) Grafički dio prostornog plana sastoji se od kartografskih prikaza na koje upućuju odredbe za provedbu prostornog plana. Usklañenost prostornih planova (1) Prostorni plan mora biti u skladu s Zakonom o prostornom ureñenju i propisima donesenim na temelju Zakona. (2) Prostorni plan niže razine mora biti usklañen s prostornim planom više razine. Prostorni planovi moraju biti dostupni na uvid javnosti u tijeku njihove izrade, donošenja i važenja.



Nositelj izrade prostornog plana državne razine je Ministarstvo, prostornog plana područne (regionalne) razine stručno upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba, a prostornog plana lokalne razine stručno upravno tijelo jedinice lokalne samouprave.

Iniciranje izrade prostornog plana Izradu prostornog plana lokalne razine, kao i njegovih izmjena i dopuna može inicirati svatko.

Odluku o izradi prostornog plana državne razine donosi Vlada na prijedlog Ministarstva po prethodno pribavljenom mišljenju sukladno posebnim zakonima kojima se ureñuje zaštita okoliša i prirode. Odluku o izradi prostornog plana područne (regionalne), odnosno lokalne samouprave donosi predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne), odnosno lokalne samouprave po prethodno pribavljenom mišljenju sukladno posebnim zakonima kojima se ureñuje zaštita okoliša i prirode. Odluka o izradi prostornog plana objavljuje se u »Narodnim novinama«, odnosno u službenom glasilu jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave koja je tu odluku donijela.

Obveza provedbe javne rasprave O prijedlogu prostornog plana provodi se javna rasprava u kojoj može sudjelovati svatko. Prije donošenja prostornog plana županije, odnosno Grada Zagreba, Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba, prostornog plana ureñenja grada, odnosno općine unutar ZOP-a i urbanističkog plana ureñenja koji je dijelom ili cijelim obuhvatom u pojasu od 1000 m od obalne crte, mora se pribaviti suglasnost Ministarstva u pogledu usklañenosti s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju Zakona o prostornom ureñenju.



Nadležnost za donošenje prostornih planova (1) - Državni plan prostornog razvoja, - prostorni plan nacionalnog parka, - prostorni plan parka prirode i - prostorni plan područja posebnih obilježja čija je obveza donošenja propisana Državnim planom prostornog razvoja donosi Hrvatski sabor. (2) Urbanistički plan ureñenja državnog značaja donosi Vlada. (3) Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba i urbanistički plan ureñenja županijskog značaja donosi županijska skupština, odnosno skupština Grada Zagreba. (4) Prostorni plan ureñenja grada, odnosno općine donosi gradsko vijeće, odnosno općinsko vijeće. (5) Generalni urbanistički plan donosi skupština Grada Zagreba, odnosno gradsko vijeće. (6) Urbanistički plan ureñenja donosi skupština Grada Zagreba, gradsko vijeće, odnosno općinsko vijeće.



2. PROJEKTI GRAðEVINE

Projekt grañevine je skup, tekstualnih, računskih i grafičkih priloga, kojim pojedina struka u okviru svojih profesionalnih ovlasti definira rješenje zgrade ili dijela zgrade.

Projekti se dijele obzirom na:

- osnovnu namjenu, - struke koje ih izrañuju, - predmet projektiranja i - obzirom na razinu razrañenosti.

Obzirom na osnovnu namjenu projekti se dijele:

- projekte koji utvrñuju postojeće stanje (snimak postojećeg stanja – snimak izvedene zgrade),

- projekte koji definiraju izgradnju novih i/ili rekonstrukciju postojećih zgrada (projekt novogradnje i/ili rekonstrukcije),

- projekte koji utvrñuju način uklanjanja zgrada (projekt uklanjanja zgrade)



Podjela obzirom na struke koje izrañuju projekte: - arhitektonske projekte koje projektiraju ovlašteni arhitekti - grañevinske projekte koje projektiraju ovlašteni inženjeri grañevinarstva - elektrotehničke projekte koje projektiraju ovlašteni inženjeri elektrike - strojarske projekte koje projektiraju ovlašteni inženjeri strojarstva

U izradi projekata po potrebi sudjeluju i stručnjaci iz drugih struka (npr. pri izradi tehnoloških projekata).

Obzirom na predmet projektiranja projekte dijelimo na: - projekte arhitekture - projekte konstrukcije - projekte hidro instalacija - projekte elektrotehničkih instalacija - projekte ventilacije - projekte termo instalacija - projekte instalacija plinova



Faze u razvoju projekta

- projektni program - idejno rješenje

- idejni projekt

- glavni projekt

- izvedbeni projekt

- projekt uklanjanja grañevine

- tipski projekt

- projekt izvedenog stanja - snimak izvedenog stanja – legalizacija ili rekonstrukcija

- projekt uklanjanja grañevine (ili njezinog dijela) - ponudbena dokumentacija - tender dokumentacija



Projektni program Projektni program predstavlja pripremu za projektiranje, bavi se radnjama koje prethode projektiranju. Program sagledava:

− namjenu i sadržaj zgrade

− urbanističke uvjete i definira način realizacije (nadležni urbanistički plan i njegove odredbe, postupak-lokacijska dozvola, grañevinska dozvola (potvrda..., rješenje...), uporabna dozvola),

− kopije katastarskih planova, geodetske snimke (PGP), snimke postojećeg stanja, geomehanička istraživanja, stanje komunalne infrastrukture...

− nadležne zakone i drugu regulativu (zakoni, pravilnici i drugi propisi koji reguliraju kako izgradnju tako i djelatnosti koje će se unutar zgrade odvijati)

− sagledavanje projektne dokumentacije koja je neophodna (optimalna) za realizaciju projekta.

Želje i potrebe investitora se "prevode na jezik projektantske struke".

Idejno rješenje (M 1:200-500) Idejnim rješenjem grañevine definiraju se njezini bitni funkcionalni, konstruktivni i oblikovni elementi u mjeri koja omogućava jasno isčitavanje osnovne projektantske zamisli. Idejno rješenje služi za interni dogovor meñu izrañivačima projekta, te za prvu provjeru projekta kod investitora, i kod nadležnih službi državne uprave. U praksi se najčešće radi samo arhitektonsko idejno rješenje, osobito ako zahvat u prostoru nije odviše složen. Budući da idejno rješenje definira bitne elemente objekta, ta faza arhitektonskog projekta redovito se traži na arhitektonskim i arhitektonsko-urbanističkim natječajima. Usredotočenost na suštinske elemente, daje formu koja je pogodna za stručnu ocjenu vrijednosti projekta i rješenja zadatka.



Idejni projekt služi za dobivanje lokacijske dozvole. Sukladno svojoj namjeni idejni projekt, prezentira koncepciju svih tehničkih, funkcionalnih i oblikovnih rješenja, te definira odnos zgrade s prostorom u kojem se zgrada gradi. Idejni projekt mora sadržavati podatke koji se odnose na propisana urbanistička pravila : - namjena zgrade (specifikacija funkcionalnih ili tehnoloških cjelina) - veličina zgrade (izgrañena površina, ukupna površina, volumen, katnost, iskaz propisanih parametara) - kapacitet zgrade (broj stambenih jedinica, smještajni kapacitet, tehnološki kapaciteti i sl.) - položaj zgrade u odnosu na susjedne grañevine, katastarske meñe i prometnice - oblikovanje zgrade - oblikovanje vanjskih prostora oko zgrade (krajobrazno ureñenje parcele) - način priključenja zgrade na komunalna infrastrukturu (vodovod i kanalizacija, plin, elektroenergetska mreža, telekomunikacijska infrastruktura, promet i sl.) - utjecaj zgrade na okolinu, koji proizlazi iz namjene, funkcije ili specifičnih karakteristika.



IDEJNI PROJEKT

TLOCRT 1:200



PRESJEK M 1:200



Glavni projekt služi za dobivanje grañevinske dozvole

Glavni projekt čini skup meñusobno usklañenih projekata kojima se daje tehničko rješenje grañevine i dokazuje ispunjavanje temeljnih zahtjeva za grañevinu i ostalih zahtjeva propisanih zakonima i propisima. Glavni projekt mora sadržavati tehnička rješenja, kojima se dokazuje da su zadovoljeni

temeljni zahtjevi za grañevinu: 1. mehanička otpornost i stabilnost 2. sigurnost u slučaju požara 3. higijena, zdravlje i okoliš 4. sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe 5. zaštita od buke 6. gospodarenje energijom i očuvanje topline 7. održiva uporaba prirodnih izvora.



GLAVNI projekt TLOCRT 1:100



PRESJEK M 1:100



Izvedbeni projekt služi za grañenje i nadzor grañenja. Težište izvedbenog projekta je na detaljima za izvoñenje, koji predstavljaju razradu tehničkih rješenja i propisanih pravila iz glavnog projekta. Izvedbeni projekt mora biti usklañen sa glavnim projektom.

TLOCRT 1:50



PRESJEK M 1:50



PROČELJE 1:100



Projekt izvedenog stanja (1:50, 1:20. 1:5…) služi za dobivanje uporabne dozvole, ako je tijekom izgradnje došlo do odstupanja u odnosu na izvedbeni projekt. Projekti izvedenog stanja sadrže sve izmjene u skladu s izvedenim radovima. Sve izmjene, koje mogu utjecati na bitne zahtjeve za grañevinu, potrebno je posebno elaborirati i dokazati njihovu ispravnost, te ishoditi dopunu „dozvole“.

Snimak izvedenog stanja (1:100) služi za dobivanje rješenja o izvedenom stanju (legalizacija).

Snimak postojeće grañevine (1:100, 1:50, 1:20. 1:5…) služi kao podloga za projekte rekonstrukcije i projekte uklanjanja. Snimka postojećeg stanja sadrži grafičke i tekstualne podatke, kojima se utvrñuju bitnih zahtjevi, koji su uvjet za rekonstrukciju ili uklanjanje.

Projekt uklanjanja zgrade služi za dobivanje dozvola za uklanjanje zgrada ili njezinog dijela. Projekt definira način i tehniku uklanjanja zgrade i odgovarajuće mjere zaštite. Projekt uklanjanja zgrada sadrži: - snimak postojećeg stanja i - tehnički opis načina uklanjanja, - načina zbrinjavanja materijala i otpada,



- iskaz površina i volumena postojeće zgrade. - način sanacije okoliša Po potrebi sadrži statički ili druge proračune bitne za tehnologiju rušenja, projekt zaštite susjednih zgrada ili vlasništva, koje bi procesom uklanjanja moglo biti na bilo koji način ugroženo ili oštećeno.

Tender dokumentacija Generalno, "tender" je dokumentacija koja precizira što se i pod kojim tehničkim uvjetima treba izvesti. Čine ga: Idejna rješenja, izvadci iz projekta i slično, u toj mjeri da se da omogući sagledavanje veličine zahvata i osnovne opće karakteristike objekta. Težište je na popisu i opisu radova sa tehničkim specifikacija i programon kontrole kvalitete sa tendecijom da popis i opis bude sveobuhvatan SUDIONICI U GRADNJI 1. investitor 2. projektant 3. izvoñač 4. nadzorni inženjer 5. revident.



Forma projekta Projekt može biti izrañen na papiru ili elektronskom mediju. Projekt izrañen na papiru uvezuje se u knjige formata A4. Projektna dokumentacija se uvezuje na način koji sprečava naknadne izmjene. Projekt izrañen na elektronskom mediju, mora biti zaštićen od naknadnih izmjena.

Sadržaj projekta - struktura

- opći - tehnički dio

OPĆI DIO PROJEKTA Opći dio projekta predstavljaju opći prilozi i dokumenti, koji daju cjelovitu informaciju o investitoru i zgradi, sudionicima u izradi projektne dokumentacije, uvjetima i rješenjima na temelju kojih se projekt izrañuje, tj. sadrži podatke o:

- investitoru, - zgradi, - projektnom uredu koji je izradio projekt, - vrsti i fazi projekta i - projektantu.

Opći dio projekta predstavljaju i sadržaji i popisi, koji dokumentaciju čine preglednom.



Sadržaj općeg dijela projekta Prilozi obavezni u svim projektima su : - naslovna stranica - sadržaj projekta Prilozi obavezni samo u odreñenim / nekim projektima su: - popis sastavnih dijelova projektne dokumentacije (kad dokumentacija sadrži više vrsta projekata) - uvjeti na temelju kojih je pojedini projekt izrañen - izjava glavnog projektanta o usklañenosti projekata - preslika izvoda iz katastarskog plana - izjava projektanta da je projekt usklañen s dokumentom prostornog ureñenja prilaže se u projekt - ugovor o poslovnoj suradnji, kad ovlašteni projektant nije uposlenik projektnog ureda, koji je projekt izradio, - kopija teksta konačne lokacijske dozvole prilaže se samo u vodećem projektu, ako je izdana. Pored propisanih obaveznih priloga, može sadržavati i druge priloge, koji doprinose lakšem snalaženju u projektu.

Naslovna stranica (naslovnica) Naslovna stranica mora sadržavati: - naziv i adresu projektnog ureda (podaci za komuniciranje) - naziv i adresu investitora - naziv zgrade (po potrebi sa naznakom zahvata - rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja) - mjesto izgradnje (adresa i/ili broj k.č. ako adresa ne postoji) - vrstu projekta (projekt arhitekture, konstrukcije i sl.), po potrebi sa naznakom rednog broja knjige, - fazu projekta (idejni projekt, glavni projekt, izvedbeni projekt, projekt izvedenih stanja, snimak ….) - zajedničku oznaku projekta (ZOP), osobito je korisna kod zgrada istog kompleksa / složene grañevine (oznaku odreñuje glavni projektant i ista je za sve projekte u sklopu jedne projektne dokumentacije). - broj projekta pojedine struke (tehnički dnevnik) - ime autora projekta, ako je bitna zaštita autorskog prava.



- ime, potpis i pečat glavnog projektanta (potpis u originalu) - ime potpis i pečat projektanta (potpis u originalu) - ime potpis i pečat odgovorne osobe u projektnom uredu u kojem je izrañen projekt (u originalu) - mjesto i datum izrade projekta

TEHNIČKI DIO PROJEKTA Tehnički dio projekta sadrži:

- tekstualne, - računske i - grafičke priloge, koji prikazuju tehnička rješenja zgrade.

Tehnički opis sadrži podatke relevantne za tehničko rješenje pojedine faze projektiranja. Tehnički opis sadrži: - opis postojećeg stanja podrazumijeva opis lokacije te opis grañevina na lokaciji, ako takove postoje i ako su predviñene za uklanjanje ili rekonstrukciju. - programske postavke prikazuju namjeravani zahvat na nivou konceptualnih postavki ili na razini projektnog programa - obrazloženje lokacije podrazumijeva obrazloženje položaja zgrade na parceli, rješenje prometa (kolni i pješački prilazi i parkirališta), rješenje pristupačnosti, rješenje ureñenja vanjskih prostora. - obrazloženje funkcionalnog rješenja, podrazumijeva opis namjene, osnovne dispozicije sadržaja, kapaciteta, opis tehnološkog rješenja (po potrebi). - obrazloženje oblikovanja - obrazloženje konstrukcije - opis materijala i obrada na nivou koncepta i oblikovanja - koncepcija prirodnog osvjetljenja i provjetravanja - koncepcija zaštite od sunca, toplinske zaštite i zaštite od buke i vibracija - koncepcije zaštite od požara



- koncepcije zaštite na radu, ako zgrada sadržava radne prostore - opis opreme, ako je oprema predstavlja bitan element funkcije zgrade - popis predviñenih instalacija s osnovnim karakteristikama - iskaz posebnih zakona, pravilnika i normi, samo za zgrade sa specifičnom funkcijom koju tretiraju posebni zakoni i pravilnici (objekti odgoja i obrazovanja, zdravstveni objekti, turistički, ugostiteljski i druge zgrade čiji su elementi odreñeni odgovarajućom regulativom). Računski dijelovi

- proračuni i iskazi, ovisno o vrsti projekta, sadrže odgovarajuće podatke, kojima se dokazuje zadovoljavanje propisanih uvjeta. - iskaz površina i volumena obuhvaća: površinu parcele, izgrañenu površinu parcele, iskaz neto i bruto površina i bruto volumena zgrade. - iskaz urbanističkih pokazatelja, podrazumijeva prikaz odnosa provedbenih odredbi odgovarajućeg urbanističkog plana i postignutih veličina u projektu (namjena zone, veličina parcele, izgrañenost i iskorištenost parcele, udaljenosti od prometnica, udaljenost od meña parcele, visina i katnost, broj parkirališnih mjesta, iskaz vanjskih površina).

Tehničke specifikacije propisuju: - materijale, grañevinske proizvode i elemente te sklopove i opremu - način obrade, tehnologiju izvedbe i ugradnje - uvjete za kontrolu i dokazivanje kvalitete. - vijek uporabe zgrade i uvjete za njezino održavanje, Grafički prilozi Nacrti se izrañuju po pravilima tehničkog crtanja i ovisno o fazi projekta prikazuju odgovarajuću razinu grafičkih podataka.

- provjeru usklañenosti s prostorno planskom dokumentacijom, - koje su bitne za sagledavanje namjene i funkcije, te



- oblikovanja. Sastavnica na nacrtima Svaki list nacrta mora sadržavati sastavnicu sa sljedećim podacima: - Oznaka / naziv (logotip) pravne osobe ili projektanta, koji je nacrt izradio. - Ime i prezime glavnog projektanta - Ime i prezime ovlaštenog projektanta, potpis i žig. - Naziv / podatke o investitoru - Naziv zgrade i lokaciju / adresu zgrade - Faza projekta - Naziv / sadržaj nacrta - Broj projekta, zajedničku oznaku projekta - Mjerilo ili mjerila (ukoliko je nacrt izrañen u više mjerila) - Datum izrade projekta (d,m,g ili samo m,g) Veličina i položaj sastavnice moraju biti takvi, da je sastavnica vidljiva nakon slaganja nacrta na A4 format. Preporučljivo je da sastavnice svih struka iste projektne dokumentacije budu jednoobrazne. Nacrti mogu imati i druge oznake, koje doprinose lakšem snalaženju i razumijevanju nacrta. (Naglašen / izdvojen naziv nacrta i mjerilo, shemu povezivanja nacrta i sl.) Nacrti koji su izrañeni na podlozi koju je izradio drugi projektant (geodetska podloga za rad arhitekta, arhitektonska podloga za rad drugih struka i sl.) moraju na primjerenom mjestu imati odgovarajuću oznaku s podacima o projektantu podloge, iz koje je vidljivo tko je i kada podlogu izradio.

Glavni arhitektonski projekt za ishoñenje grañevinske dozvole Zakon o gradnji (NN 153/13)



(1) Glavni projekt je skup meñusobno usklañenih projekata kojima se daje tehničko rješenje grañevine i dokazuje ispunjavanje

temeljnih zahtjeva za grañevinu te drugih propisanih i odreñenih zahtjeva i uvjeta.

(1) Glavni projekt ovisno o vrsti grañevine, odnosno radova sadrži: 1. arhitektonski projekt 2. grañevinski projekt 3. elektrotehnički projekt 4. strojarski projekt. 5. geodetski projekt Na temelju geodetskog projekta koji je sastavni dio glavnog projekta koji je sastavni dio grañevinske dozvole meñusobno se usklañuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi, ako je to potrebno, te se provodi formiranje grañevne čestice u katastru, iskolčenje grañevine i evidentiranje grañevine u katastru, bez izrade dodatnih snimaka i elaborata te izdavanja potvrda, propisanih posebnim propisima koji ureñuju državnu izmjeru i katastar.

(2) Izradi glavnog projekta, odnosno pojedinih projekata koje sadrži, ovisno o vrsti grañevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno, prethodi izrada: 1. krajobraznog elaborata



2. geomehaničkog elaborata 3. prometnog elaborata 4. elaborata tehničko-tehnološkog rješenja 5. elaborata zaštite od požara 6. elaborata zaštite na radu 7. elaborata zaštite od buke 8. konzervatorskog elaborata 9. drugog potrebnog elaborata.

Izvedbeni arhitektonski projekt



Osnovno mjerilo: M 1:50 (1) Izvedbenim projektom razrañuje se tehničko rješenje dano glavnim projektom. (2) Izvedbeni projekt mora biti izrañen u skladu s glavnim projektom. (3) Izvedbeni projekt se izrañuje za grañenje grañevina 1. Skupine, te u slučaju u kojem su to investitor i projektant ugovorili ugovorom o izradi glavnog projekta ili kada su to investitor i izvoñač ugovorili ugovorom o grañenju.

(1. skupina – grañevine planirane Državnim planom prostornog razvoja) Nacrti izvedbenog projekta se sastoje od tlocrta, presjeka, pročelja, detalja i shema.

Projekt izvedenog stanja



Projekt izvedenog stanja izrañuje se u slučaju izmjena u arhitektonskim rješenjima, radi dokazivanja zadovoljavanja bitnih zahtjeva za zgradu. Projekt izvedenog stanja je izvedbeni projekt dopunjen i usklañen prema stvarno izvedenim radovima. Projekt izvedenog stanja ovjerava izvoditelj radova i projektant. Projekt izvedenog stanja identičan je po generalnom sadržaju i formi izvedbenom projektu.

Arhitektonski snimak postojeće grañevine Tehnički dijelovi u arhitektonskom snimku postojećeg stanja: - opis lokacije: adresa lokacije, katastarske oznake čestica i površina parcele, opis granice parcele, opis konfiguracije terena, tla i vegetacija, druga prirodna obilježja, lokaciju i gabarite zgrade /zgrada na parceli, okolnu izgradnju, pješačke i kolne pristupe, promet u mirovanju, stanje javne infrastrukture. - opis grañevine: namjenu objekta, osnovne pokazatelje o kapacitetima, funkcionalnu organizaciju i oblikovanje, tlocrtne gabarite i katnost, generalnu dispoziciju sadržaja, opis nosive konstrukcije, opis podova, zidova, stropova, otvora, krovova, kratki opis instalacija i povezivanja na komunalnu infrastrukturu. - iskaz površina i volumena : površinu parcele, izgrañenu površinu parcele te iskaz bruto površina i bruto volumena zgrade po važećoj normi HRN ISO 9836. Pokazatelji o zgradi trebaju biti iskazani u skladu namjeravanim zahvatom. - Pored obaveznih dijelova, arhitektonski snimak može imati i druge priloge, kao što su karakteristični detalji, foto dokumentacija i sl.

- Nacrti u sklopu arhitektonske snimke su: geodetska podloga i osnovni nacrti u mjerilu primjerenom veličini zgrade ili zahvata (mjerila 1:100 i 1:50). Nacrti moraju biti kotirani.

- Na situaciji moraju biti kotirani gabariti zgrade, udaljenost zgrade od svih meña ili drugih grañevina i glavne visinske kote (glavne kote terena, pristupa / ulaza i poda prizemlja).



- Na tlocrtima moraju biti kotirani konstruktivni elementi (nosivi zidovi, otvori u nosivim zidovima, stupovi, konstruktivni rasponi) i veličine svih prostorija.

- Presjeci moraju sadržavati glavne visinske podatke (visinske kote terena i svih etaža, meñukatnih konstrukcija, vijenaca, sljemena, nadozida i sl,)

Prema prirodi namjeravanog zahvata, zahvaćeni dio zgrade treba detaljno kotirati. Nacrti zgrada, koji su zaštićeni kao kulturni spomenici, izrañuju se u skladu sa pravilima konzervatorske struke ovisno o stupnju zaštite.

2. PROJEKTI INSTALACIJA Instalacije od našeg interesa su:

Hidrotehničke instalacije u zgradama predstavljaju: - vodoopskrbu sanitarnom ili tehničkom vodom - odvodnju fekalnih, tehnoloških i drugih otpadnih voda, što uključuje i tretman i obradu istih prije ispuštanja u javnu mrežu ili drugi recipijent - odvodnju oborinskih voda s tretmanom zauljenih ili na drugi način onečišćenih voda - spremnike pitke, tehničke ili otpadne vode

Elektrotehničke instalacije u zgradama predstavljaju: - Elektroinstalacije jake struje (energetika, rasvjeta, priključci / napajanje)



- Elektroinstalacije slabe struje (DTK dovod, telefonija, informatika, RTV instalacija, ozvučenje, detekcija plina, daljinsko očitavanje brojila, i ostale slabostrujne instalacije) - Elektromotorni pogoni, automatika i upravljanje ureñajima i opremom - Elektroinstalacija zaštite od munje (gromobran) i uzemljenja - Elektroinstalacija dojave požara - Elektroinstalacije tehničke zaštite (video nadzor, kontrola pristupa, protuprovala) - Elektroinstalacije tehničkih i tehnoloških procesa u zgradarstvu Zastupljenost navedenih elektro tehničkih instalacija ovisi o vrsti i veličini zgrade, odnosno o važećim propisima kojima se za pojedine vrste zgrada neke od instalacija propisuju.

Strojarske instalacije u zgradama predstavljaju: - grijanje, hlañenje, ventilacija i klimatizaciju sa svim pratećim postrojenjima (kotlovnice, toplinske stanice, skladišta goriva, dimovodne instalacije, toplinske pumpe, kogeneracijska i trigeneracijska postrojenja, banke leda, rekuperacije topline i sl.) - unutarnje instalacije prirodnog i/ili ukapljenog naftnog plina (UNP), - instalacije i skladišta ostalih tehničkih plinova potrebnih za ispunjavanje namjene grañevine (bolnice, umjetna klizališta - bazenska tehnika - postrojenja i ureñaje za vertikalni i horizontalni transport ljudi i opreme (liftovi, pokretna stubišta, transportne trake, kazališna oprema i sl.); - protupožarnu zaštitu (stabilne instalacije) uključivo ureñaje za osiguranje tlaka, - projekt ugradnje strojarske ili procesne opreme

4. GEODETSKI PROJEKTI (1) Sastavni dio glavnog projekta za grañevinsku dozvolu za grañenje grañevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola, a kojom

se odreñuje formiranje grañevne čestice i/ili smještaj jedne ili više grañevina na grañevnoj čestici je i geodetski projekt.



(2) Geodetski projekt iz stavka 1. ovoga članka izrañuje se i ovjerava na isti način te ima isti sadržaj i značenje kao i geodetski projekt koji je sastavni dio

lokacijske dozvole prema posebnim propisima kojima se ureñuje prostorno ureñenje.

(3) Geodetskim projektom prikazuje se smještaj jedne ili više grañevina na grañevnoj čestici te oblik i veličina grañevne čestice čije se formiranje

odreñuje grañevinskom dozvolom.

(4) Geodetski projekt izrañuje se kao fizički zasebni dio glavnog projekta.

(5) Na temelju geodetskog projekta koji je sastavni dio glavnog projekta koji je sastavni dio grañevinske dozvole

- meñusobno se usklañuje stanje u katastru,

- zemljišnoj knjizi i naravi, ako je to potrebno,

- te se provodi formiranje grañevne čestice u katastru,

- iskolčenje grañevine i

- evidentiranje grañevine u katastru, bez izrade dodatnih snimaka i elaborata te izdavanja potvrda, propisanih

posebnim propisima koji ureñuju državnu izmjeru i katastar.

− katastar – "preris ili kopija katastarskog plana" − geodetske podloge za projektiranje – topografsko - katastarska podloga

− elaborat usklañenja (stanje na terenu, katastar, zemljišnik..)

− parcelacijski elaborat (formiranje grañevinske četice - parcele)

- iskolčenje grañevine (odreñuje položaj grañevine)

− elaborat geodetskih mjerenja pri izgradnji objekta − geodetska snimak izgrañene grañevine (evidentira položaj grañevine)

POJMOVNIK ZAKON O GRADNJI (NN153/13)



(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

1. energetsko svojstvo zgrade je izračunata ili izmjerena količina energije potrebna za zadovoljavanje potreba za energijom prilikom karakteristične

uporabe zgrade, a koja meñu ostalim uključuje energiju koja se koristi za grijanje, hlañenje, ventilaciju, pripremu tople vode i osvjetljenje

2. gradilište je zemljište i/ili grañevina, uključivo i privremeno zauzete površine, na kojima se izvodi grañenje ili radovi potrebni za primjenu

odgovarajuće tehnologije grañenja i zaštitu

3. gradnja je projektiranje i grañenje grañevina te stručni nadzor grañenja

4. grañenje je izvedba grañevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja grañevnih proizvoda, opreme ili

postrojenja) kojima se gradi nova grañevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća grañevina

5. grañevina je grañenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih grañevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrañenim

postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao grañenjem

6. iskolčenje grañevine je geodetski prijenos tlocrta vanjskog obrisa, odnosno osi grañevine koja će se graditi, na teren unutar grañevne čestice, odnosno

obuhvata zahvata u prostoru koji izvodi ovlašteni inženjer geodezije sukladno posebnom propisu

7. javnopravna tijela su tijela državne uprave, druga državna tijela, upravni odjeli, odnosno službe velikih gradova, Grada Zagreba i županija nadležni za

obavljanje poslova iz odreñenih upravnih područja te pravne osobe koje imaju javne ovlasti, odreñeni posebnim zakonima, koji utvrñivanjem posebnih

uvjeta, odnosno potvrñivanjem projekta na način propisan ovim Zakonom sudjeluju u gradnji grañevina

8. katastar je katastar zemljišta, odnosno katastar nekretnina prema posebnom zakonu koji ureñuje državnu izmjeru i katastar nekretnina

9. kotao je sklop tijela kotla i plamenika namijenjen prijenosu topline koja se oslobaña izgaranjem u vodu

10. ministar je čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove graditeljstva

11. Ministarstvo je središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove graditeljstva

12. održavanje grañevine je izvedba grañevinskih i drugih radova na postojećoj grañevini radi očuvanja temeljnih zahtjeva za grañevinu tijekom njezina

trajanja, kojima se ne mijenja usklañenost grañevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrañena

13. oprema su pojedinačni ureñaji, strojevi, procesne instalacije i drugi proizvodi od kojih se sastoji postrojenje ili su samostalno ugrañeni u grañevinu

radi tehnološkog ili drugog procesa kojemu je namijenjena grañevina



14. postojeća grañevina je grañevina izgrañena na temelju grañevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga grañevina koja je prema ovom

ili posebnom zakonu s njom izjednačena

15. posebni uvjeti su uvjeti za grañenje koje u slučaju propisanom posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvrñuje na način

propisan ovim Zakonom, odnosno posebnim zakonom kojim se ureñuje prostorno ureñenje, osim uvjeta koji se utvrñuju u postupku procjene utjecaja na

okoliš i u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu

16. potvrda glavnog projekta je potvrda da je glavni projekt izrañen u skladu s posebnim propisima i/ili posebnim uvjetima koju izdaje javnopravno tijelo

u slučajevima propisanim posebnim zakonom na način propisan ovim Zakonom

17. postrojenje je skup svrhovito povezane opreme za obavljanje tehnološkog ili drugog procesa kojemu je namijenjena grañevina

18. pripremni radovi su grañenje privremenih grañevina i izvedba drugih radova radi organizacije i ureñenje gradilišta, te omogućavanja primjene

odgovarajuće tehnologije grañenja

19. rekonstrukcija grañevine je izvedba grañevinskih i drugih radova na postojećoj grañevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu

grañevinu ili kojima se mijenja usklañenost te grañevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrañena (dograñivanje, nadograñivanje, uklanjanje

vanjskog dijela grañevine, izvoñenje radova radi promjene namjene grañevine ili tehnološkog procesa i sl.), odnosno izvedba grañevinskih i drugih radova

na ruševini postojeće grañevine u svrhu njezine obnove

20. složena grañevina je sklop više meñusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih grañevina

21. sustav za klimatizaciju je sklop kojim se djeluje na temperaturu, vlažnost i kvalitetu zraka te ostvaruje prisilna izmjena zraka u prostoriji u svrhu

postizanja mikro-higijenskih uvjeta i odgovarajućeg stupnja ugodnosti prostora

22. ugradnja je izvedba grañevinskih i drugih radova kojim se povezuju grañevni proizvodi, instalacije ili postrojenja tako da postaju sastavni dio

grañevine i ne mogu se bez uklanjanja ili bez utjecaja na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za grañevinu odvojiti od grañevine

23. uklanjanje grañevine ili njezina dijela je izvedba radova razgradnje grañevine ili njezina dijela s mjesta na kojem se nalazi, uključivo i gospodarenje

zatečenim otpadom u grañevini i na grañevnoj čestici, te grañevnog materijala i grañevnog otpada nastalog razgradnjom grañevine sukladno propisima

koji ureñuju gospodarenje otpadom, te dovoñenje grañevne čestice, odnosno zemljišta na kojemu se nalazila grañevina u uredno stanje

24. ukupna korisna površina zgrade je ukupna neto podna površina zgrade koja odgovara namjeni uporabe zgrade, a koja se računa prema točki 5.1.7.

HRN EN ISO 9836:2011

25. upravno tijelo je upravni odjel, odnosno služba velikog grada, Grada Zagreba, odnosno županije nadležna za obavljanje upravnih poslova graditeljstva



26. uvjeti priključenja su posebni uvjeti kojima se odreñuje mogućnost i uvjeti priključenja grañevine na infrastrukturu

27. zgrada je zatvorena i/ili natkrivena grañevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra

pojedinačna grañevina unutar sustava infrastrukturne grañevine

28. zgrada javne namjene je zgrada ili dio zgrade koju koristi tijelo javne vlasti za obavljanje svojih poslova, zgrada ili dio zgrade za stanovanje zajednice

te zgrada ili dio zgrade koja nije stambena u kojoj boravi više ljudi ili u kojoj se pruža usluga većem broju ljudi.

(2) Pojmovi uporabljeni u ovom Zakonu imaju značenje odreñeno posebnim zakonom kojim se ureñuje područje prostornoga ureñenja te drugim

posebnim zakonom, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

(3) Izrazi koji u ovom Zakonu imaju rodno značenje koriste se neutralno i odnose se na muške i ženske osobe.

Razvrstavanje grañevina

Članak 4.

(1) Grañevine se s obzirom na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom prema ovome Zakonu razvrstavaju u pet skupina, od zahtjevnijih prema manje

zahtjevnima, kako slijedi:

1. skupina – grañevine planirane Državnim planom prostornog razvoja

2. skupina – grañevine za koje se prema posebnim propisima posebni uvjeti utvrñuju u postupku procjene utjecaja na okoliš i u postupku ocjene

prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu

3. skupina – grañevine za koje se utvrñuju posebni uvjeti

4. skupina – grañevine za koje se utvrñuju uvjeti priključenja, a ne utvrñuju se drugi posebni uvjeti

5. skupina – grañevine koje nisu razvrstane u 1., 2., 3. ili 4. skupinu.

(2) U slučaju ispunjavanja više uvjeta iz stavka 1. ovoga članka ili sumnje, pri utvrñivanju skupine za odreñenu grañevinu primjenjuje se zahtjevnija

skupina.

ZAKON

O PROSTORNOM UREðENJU NN153/13)



Pojmovi

Članak 3.

(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovoga Zakona, imaju sljedeće značenje:

1. etapno grañenje je grañenje pojedinih grañevina od kojih se sastoji složena grañevina odreñenih lokacijskom dozvolom, a za koje se grañevine izdaju

posebne grañevinske dozvole

2. fazno grañenje je grañenje grañevine po njezinim dijelovima odreñenim lokacijskom dozvolom, a za koje se dijelove izdaju posebne grañevinske

dozvole

3. grañevinska (bruto) površina zgrade je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova (etaža) zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) odreñenih prema

vanjskim mjerama obodnih zidova s oblogama u koje se ne uračunava površina dijela potkrovlja i zadnje etaže svijetle visine manje od 2,00 m te se ne

uračunava površina loña, vanjskih stubišta, balkona, terasa, prolaza i drugih otvorenih dijelova zgrade

4. grañevna čestica je u načelu jedna katastarska čestica čiji je oblik, smještaj u prostoru i veličina u skladu s prostornim planom te koja ima pristup na

prometnu površinu sukladan prostornom planu, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije

5. grañevine javne i društvene namjene su grañevine namijenjene obavljanju djelatnosti u području društvenih djelatnosti (odgoja, obrazovanja, prosvjete,

znanosti, kulture, sporta, zdravstva i socijalne skrbi), radu državnih tijela i organizacija, tijela i organizacija lokalne i područne (regionalne) samouprave,

pravnih osoba s javnim ovlastima i udruga grañana i vjerskih zajednica

6. grañevinsko zemljište je zemljište koje je izgrañeno, ureñeno ili prostornim planom namijenjeno za grañenje grañevina ili ureñenje površina javne

namjene

7. grañevinsko područje je područje odreñeno prostornim planom na kojemu je izgrañeno naselje i područje planirano za ureñenje, razvoj i proširenje

naselja, a sastoji se od grañevinskog područja naselja, izdvojenog dijela grañevinskog područja naselja i izdvojenog grañevinskog područja izvan naselja

8. infrastruktura su komunalne, prometne, energetske, vodne, pomorske, komunikacijske, elektroničke komunikacijske i druge grañevine namijenjene

gospodarenju s drugim vrstama stvorenih i prirodnih dobara

9. izdvojeno grañevinsko područje izvan naselja je područje odreñeno prostornim planom kao prostorna cjelina izvan grañevinskog područja naselja

planirana za sve namjene, osim za stambenu

10. izdvojeni dio grañevinskog područja naselja je odvojeni dio postojećega grañevinskog područja istog naselja nastao djelovanjem tradicijskih,

prostornih i funkcionalnih utjecaja, odreñen prostornim planom



11. izgrañeni dio grañevinskog područja je područje odreñeno prostornim planom koje je izgrañeno

12. javnopravna tijela su tijela državne uprave, druga državna tijela, upravni odjeli, odnosno službe velikih gradova, Grada Zagreba i županija nadležni za

obavljanje poslova iz odreñenih upravnih područja, pravne osobe koje imaju javne ovlasti te druge osobe, odreñene posebnim zakonima, koja davanjem

zahtjeva i mišljenja u postupku izrade i donošenja prostornih planova i/ili utvrñivanjem posebnih uvjeta, odnosno potvrñivanjem idejnog projekta na način

propisan ovim Zakonom sudjeluju u sustavu prostornog ureñenja

13. katastar je katastar zemljišta, odnosno katastar nekretnina

14. katastarski ured je područni ured za katastar Državne geodetske uprave, odnosno Gradski ured za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba

15. komunalna infrastruktura su grañevine namijenjene opskrbi pitkom vodom, odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda, održavanju čistoće naselja,

sakupljanju i obradi komunalnog otpada, te ulična rasvjeta, tržnice na malo, groblja, krematoriji i površine javne namjene u naselju

16. lokacijski uvjeti su kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu zahvata u prostoru koji se na temelju prostornog plana i posebnih propisa

odreñuju lokacijskom dozvolom ili grañevinskom dozvolom

17. ministar je čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove prostornog ureñenja

18. Ministarstvo je središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove prostornog ureñenja

19. namjena prostora, površina, zemljišta, odnosno grañevina je planirani sustav korištenja prostora, površina, zemljišta, odnosno uporabe grañevina,

odreñena, odnosno propisana prostornim planom

20. neizgrañeni dio grañevinskog područja je područje odreñeno prostornim planom planirano za daljnji razvoj

21. neureñeni dio grañevinskog područja je neizgrañeni dio grañevinskog područja odreñen prostornim planom na kojemu nije izgrañena planirana

osnovna infrastruktura

22. osnovna infrastruktura je prometna površina preko koje se osigurava pristup do grañevne čestice, odnosno zgrade, javno parkiralište, grañevine za

odvodnju otpadnih voda i niskonaponska elektroenergetska mreža

23. obalna crta je crta plimnog vala na obali

24. obuhvat prostornog plana je prostorna ili administrativno odreñena cjelina za koju se donosi ili je donesen prostorni plan

25. prostorno planiranje kao interdisciplinarna djelatnost je institucionalni i tehnički oblik za upravljanje prostornom dimenzijom održivosti, kojom se na

temelju procjene razvojnih mogućnosti u okviru zadržavanja osobnosti prostora, zahtjeva zaštite prostora, te očuvanja kakvoće okoliša i prirode, odreñuje



namjena prostora/površina, uvjeti za razvoj djelatnosti i infrastrukture te njihov razmještaj u prostoru, uvjeti za urbanu preobrazbu i urbanu sanaciju

izgrañenih područja te uvjeti za ostvarivanje planiranih zahvata u prostoru

26. posebni uvjeti su uvjeti za provedbu zahvata u prostoru koje u slučaju propisanom posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo

utvrñuje na način propisan ovim Zakonom, osim uvjeta koji se utvrñuju u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš i u postupku ocjene prihvatljivosti

zahvata za ekološku mrežu

27. površina javne namjene je svaka površina čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne ceste, nerazvrstane ceste, ulice,

biciklističke staze, pješačke staze i prolazi, trgovi, tržnice, igrališta, parkirališta, groblja, parkovne i zelene površine u naselju, rekreacijske površine i sl.)

28. prometna površina je površina javne namjene, površina u vlasništvu vlasnika grañevne čestice ili površina na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza

u svrhu pristupa do grañevne čestice

29. prostor je sastav fizičkih sklopova na površini te ispod i iznad zemlje i mora, do kojih dopiru ili mogu doprijeti utjecaji djelovanja ljudi

30. prostorni standardi su skup uvjeta zaštite, ureñenja i korištenja prostora koji se primjenjuju u izradi prostornih planova

31. prostorni planovi su Državni plan prostornog razvoja, prostorni planovi područja posebnih obilježja, urbanistički plan ureñenja državnog značaja,

prostorni plan županije, Prostorni plan Grada Zagreba, urbanistički plan ureñenja županijskog značaja, prostorni plan ureñenja grada, odnosno općine,

generalni urbanistički plan i urbanistički plan ureñenja

32. stručno upravno tijelo je upravni odjel, odnosno služba općine, grada, velikog grada, Grada Zagreba, odnosno županije nadležna za obavljanje stručnih

poslova prostornog ureñenja

33. upravno tijelo je upravni odjel, odnosno služba velikog grada, Grada Zagreba, odnosno županije, nadležna za obavljanje upravnih poslova prostornog

ureñenja

34. urbana preobrazba je skup planskih mjera i uvjeta kojima se bitno mijenjaju obilježja izgrañenog dijela grañevinskog područja promjenom urbane

mreže javnih površina, namjene i oblikovanja grañevina, i/ili rasporeda, oblika i veličine grañevnih čestica

35. urbana sanacija je skup planskih mjera i uvjeta kojima se poboljšava karakter izgrañenog dijela grañevinskog područja i urbane mreže javnih površina

devastiranih nezakonitim grañenjem

36. veliki grad je veliki grad i grad u kojem je sjedište županije odreñeni prema posebnom zakonu



37. vrsnoća izgrañenog prostora je opći interes koji se osigurava provedbom dokumenta »Arhitektonske politike Republike Hrvatske 2013.-2020.,

ApolitikA, Nacionalne smjernice za vrsnoću i kulturu grañenja«, prilikom izrade prostornih planova i projekata na temelju ovoga Zakona i posebnog

zakona kojim se ureñuje grañenje

38. zahvat u prostoru je svako grañenje grañevine, rekonstrukcija postojeće grañevine i svako drugo privremeno ili trajno djelovanje ljudi u prostoru kojim

se ureñuje ili mijenja stanje u prostoru

39. zahtjevi za izradu prostornog plana su prijedlozi, podaci, planske smjernice, propisani dokumenti i drugi akti s kojima javnopravna tijela prema

posebnom propisu sudjeluju u izradi prostornog plana ili koji se prema tim propisima koriste u postupku izrade plana.

(2) Pojmovi uporabljeni u ovom Zakonu imaju značenje odreñeno posebnim zakonom kojim se ureñuje područje gradnje te drugim posebnim zakonom

koji su od utjecaja na prostorno ureñenje, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

(3) Izrazi koji u ovom Zakonu imaju rodno značenje koriste se neutralno i odnose se na muške i ženske osobe.

1 1 -projekti gradevina -2014

Documents