05._kogn_obrada_morf_sloz_reci[1]
DESCRIPTION
Kognitivna obradaTRANSCRIPT
Kognitivna obrada morfološki složenih reči
Kostić, A. (2006). Kognitivna psihologija, str. 279 – 290
Šta je to morfologija?
Disciplina koja postoji u raznim naukama i bavi se izučavanjem oblika u prirodi
Morfologija kao disciplina lingvistike
Morfologija kao disciplina lingvistike/2
Morfologija – disciplina (psiho)lingvistike Predmet: oblici reči, građenje reči, vrste reči Cilj morfologije: - Identifikovati elemente od kojih se sastoje reči- Odrediti funkciju tih elemenata- Formulisati morfološka pravila – skup pravila
kojima je određeno građenje oblika pojedinih reči
Cilj psiholingvistike:
- otkriti način na koji su repezentovane morfološki složene reči
- otkriti način na koji se one obrađuju
Šta su morfološki složene reči?
Morfem – najmanja značenjska jedinica u jeziku, osnovna jedinica morfološke analize
Morfološki složene reči – sačinjene iz više morfema
Dajte primere!
Miš-o-lov-ka; ne-mir; lopt-om; po-žuri-te
Elementi morfološki složenih reči
Elementi morfološki složenih reči
Elementi morfološki složenih reči
Elementi morfološki složenih reči
Elementi morfološki složenih reči
Elementi morfološki složenih reči
Elementi morfološki složenih reči
Elementi morfološki složenih reči
Mini vežba:
U datom tekstu, pronađite morfološki složene reči i izdvojte osnove i afikse
Vreme za rad: 5 minuta
“Nisam htela da mi zakrčuje moj novi nezavisni život svojim starim odbačenim stvarima. Biću ja dobro, govorila sam sebi, preboleću. Upoznaću nekog.”
Modeli obrade morfološki složenih reči
Kako su reprezentovane morfološki složene reči?
Kako se odvija kognitivna obrada morfološki složenih reči?
Model integralnih leksičkih jedinica Manelis i Terp, (70-te godine XX veka) Reči sa afiksima su uskladištene kao
integralne memorijske jedinice Vreme obrade je u funkciji frekvencije oblika
reči. - Po prostornoj metafori: frekventniji oblici
“bliže ulazu” = kraće vreme pretrage- Model aktivacije: frekventniji oblici – viši
početni nivo aktivacije, niži prag pobuđivanja
Model integralnih leksičkih jedinica
Model integralnih leksičkih jedinica U prilog joj govore nalazi: - Jednako vreme obrade reči sa infleksionim
sufiksom i reči sa pseudosufiksom, ukoliko su ujednačene po frekvenciji
SLEPIH – pridev sa sufiksom “ih”
DISTIH – imenica (bez afiksa)
Model integralnih leksičkih jedinica Zaključak prethodnog nalaza: prisustvo
infleksionog sufiksa ne zahteva posebnu obradu
Prethodni nalaz na rečima sa infleksionim sufiksima, ovaj model zatim generalizuje na sve morfološki složene reči
Zaključuje da se obrada reči sa afiksima svodi na leksičku pretragu i da morfološke karakteristike reči nemaju status kognitivne relevantnosti
Teškoće modela integralnih leksičkih jedinica- Pošto afiks nema status posebne mentalne
reprezentacije, model ne može da objasni generisanje oblika novih reči:
- “Glokava kuzdra šteko kudlanuvši bokra, kudarči bokrića”
- “Opulaj mi jednu zatranjenu kuzdru da oruljam sa hlemom, dok se ne ishibam!”
Teškoće modela integralnih leksičkih jedinica Postoje razlike u vremenu odbacivanja
pseudoreči, u zavisnosti od statusa osnove i afiksa
Model dekompozicije Taft i Forster, 70-ih god Morfološki složene reči rastavljaju se na
osnovu i afiks. Sledi pretraga u zasebnim delovima leksikona u
kojima su uskladištene osnove i afiksi Vreme pretrage osnove i afiksa je u funkciji
njihove frekvencije pojavljivanja Ukoliko neki od sastavnih delova nije pronađen,
niz se odbacuje kao pseudoreč Ako su osnova i afiks pronađeni, obavlja se
naknadna provera valjanosti njihove kombinacije (postleksička evaluacija)
Model dekompozicije
Model dekompozicije – nalazi koji idu u prilog Nalazi koji predstavljaju teškoću za model
integralnih leksičkih jedinica Istraživanja u kojima je kontrolisana
frekvencija osnove, a varirana frekvencija sufiksa
Model dekompozicije – nalazi koji idu u prilog Istraživanja u kojima je kontrolisana
frekvencija sufiksa, a varirana frekvencija osnove
Teškoće modela dekompozicije
Model ne može da objasni sve nalaze dobijene u jezicima sa razvijenom inflektivnom morfologijom (npr. srpski jezik)
U ovim istraživanjima (Kostić), nalazi ne ukazuju na to da se pri obradi reči sa infleksionim sufiksom niz razdvaja na osnovu i afiks
Hibridni model – model dvostrukog puta Nalazi o dekomponovanju nestabilni u slučaju
visokofrekventnih reči Bajen, Dikstra i Šrojder: model dvostrukog
puta Istovremena aktivacija dva procesa obrade: - Nivo cele reči (visokofrekventne reči –
dekomponovanje je neekonomično, reprezentovanje u integralnom obliku)
- Nivo konstituenata (niskofrekventne reči – razlaganje na osnovu i afiks)
Uticaj konteksta na obradu morfološki složenih reči
Gramatičko primovanje – uticaj gramatičkog konteksta na obradu reči
- Efekat facilitacije – gramatički kongruentan kontekst- Efekat inhibicije – gramatički nekongruentan kontekst
Gramatička kongruentnost – slaganje po gramatičkom kriterijumu