016418_1

Prijedlog programa Poslijediplomskoga doktorskoga studija lingvistike

89

PROGRAMPOSLIJEDIPLOMSKOGA DOKTORSKOGASTUDIJA LINGVISTIKE

1. UVOD

1. 1. Razlozi za pokretanje studija:

a) procjena njegove svrhovitosti s obzirom na potrebe istraivakih djelatnosti u javnom i privatnom sektoru, posebice povezano s znanstveno-istraivakim i tehnologijskim razvojem zemlje i odgovarajuim nacionalnim stratekim prioritetima

Poslijediplomski doktorski studij lingvistike (PDSL) logian je nastavak usavravanja strunjaka s podruja filologije (svih filolokih studijskih grupa, od klasine filologije i orijentalnih filologija do kroatistike i neofilolokih grupa, fonetike te, naravno, opega jezikoslovlja). Budui da se u Sedmom okvirnom programu po prvi put pojavljuju humanistike i drutvene znanosti kao jedan od istraivakih prioriteta, formiranje doktor s podruja lingvistike nudan je preduvjet za ravnopravno ukljuivanje Hrvatske i hrvatskoga jezika u viejezinu situaciju EU, za ouvanje hrvatskoga jezinoga i kulturnoga identiteta te razvitak tehnologija informacijskoga drutva koje u mnogome poivaju i na jezikoslovnim spoznajama. Takav je program u svim svojim dijelovima u potpunosti usklaen s nacionalnim stratekih prioritetima Republike Hrvatske u podruju humanistikih znanosti.

b) utemeljenje na kompetitivnim znanstvenim istraivanjima i kompetencijama potrebnim za razvitak drutva temeljenog na znanju,

Drutvo temeljeno na znanju u Republici Hrvatskoj mora ukljuivati jezikoslovna znanja i jezine kompetencije potrebne u dinaminome mnogojezinome svijetu, kao i razrijeena pitanja hrvatskoga (jezinoga) identiteta u viejezinom okruju u kojem e se RH uskoro nai. Doktori lingvistike najpozvaniji su strunjaci koji tu problematiku mogu sagledavati, opisivati i rjeavati. Konstituiranje informacijskoga drutva u Republici Hrvatskoj nuno e se morati ostvarivati cjelovito i na hrvatskome jeziku, pa se i za to moraju ispitati i osigurati i jezikoslovni uvjeti koje su upravo doktori lingvistike, kao vrhunski strunjaci s podruja filologije, jedini pozvani realizirati. Bez aktivne uloge jezikoslovaca nema ni potpune zatite i sigurnosti graana u skladu s europskom praksom. I u drugim se naprednim sredinama u Europi i svijetu ulau znatna sredstva u jezikoslovna istraivanja i naobrazbu, bez kojih nema ni uspjene suvremene meunarodne komunikacije ni ouvanja vlastita identiteta.

c) uspostavljanje suradnih istraivanja, i na njima temeljenom obrazovanju, izmeu visokih uilita, znanstvenih instituta, privatnog i javnog poslovnog sektora;

Na Poslijediplomskome doktorskome studiju lingvistike osim sveuilinih nastavnika suraivat e i strunjaci iz znanstvenih istraivakih instituta s podruja u kojima jezikoslovne spoznaje igraju vaniju ulogu (sve humanistike i dobar dio drutvenih znanosti). Za sada su kao suradne ustanove predvieni Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Sveuilite u Osijeku, Staroslavenski institut i Institut za antropologiju, a s vremenom e se prema potrebama i mogunostima ukljuivati i druge. U okviru studija mogu se organizirati i obrazovni programi ili zajednika istraivanja u skladu s potrebama kako tijela dravne vlasti, tako i gospodarskih subjekata.

d) usporedivost s programima uglednih inozemnih visokokolskih institucija, posebno onih iz zemalja Europske unije.

Poslijediplomski doktorski studij lingvistike na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu aktualnou, temeljitom pokrivenou podruja i zastupljenou raznih specijaliziranih lingvistikih disciplina i grana, stoji uz bok najboljim doktorskim studijima lingvistike s istaknutijih europskih i amerikih sveuilita. Studij nudi izvrsno obrazovanje u razliitim podrujima jezikoslovne teorije, od poredbene lingvistike, vrlo inovativnoga pristupa hrvatskomu jeziku, fonetike, kognitivne lingvistike, najnovijih jezinih tehnologija i niz drugih koji su na svjetskoj razini.

1. 2. Dosadanja iskustva predlagaa u provoenju poslijediplomskih doktorskih studija i drugih poslijediplomskih studija

Poslijediplomski studij lingvistike provodi se na Filozofskome fakultetu Sveuilita u Zagrebu jo od 1961. godine, a akademske godine 1996/97. pokrenut je novi Poslijediplomski znanstveni studij lingvistike koji su osmislili upravo sadanji predlagai. Studij je imao dvije opcije: dvogodinji studij za stjecanje znanstvenoga stupnja magistra znanosti i trogodinji studij za stjecanje znanstvenoga stupnja doktora znanosti iz podruja lingvistike. Studij je stekao visok ugled, to najbolje dokazuje injenica da ga je od osnivanja 1996. pa do 2006. upisalo pet generacija studenata (ukupno 271 student), od kojih je 82 kandidata steklo znanstveni stupanj magistra ili doktora znanosti, 55 ih je upisano u 3. godinu doktorskoga studija, a zadnja generacija je u IV. semestru studija.

1. 3. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata.

S obzirom na to da je studij usporediv s doktorskim studijima lingvistike na drugim sveuilitima u Hrvatskoj i u inozemstvu, omoguena je velika pokretljivost studenata, i poticat e se gdje god bi se time mogla ojaati jezikoslovna naobrazba studenata u nekome podruju.

1. 4. Mogunost ukljuivanja studija ili njegovog dijela u zajedniki (zdrueni) program s inozemnim sveuilitima (joint study programme).

Mogunost zdruenih studijskih programa sa sukladnim doktorskim studijima u Europi uvijek je otvorena.

1. 5. Ostali elementi i potrebni podatci, prema miljenju predlagaa.

2. OPI DIO

2.1. Naziv studija, te kojem znanstvenom podruju i polju i grana (tj. podrujima i/ili poljima, ako se radi o interdisciplinarnom programu) pripada.

Poslijediplomski doktorski studij lingvistike (PDSL)

Znanstveno podruje: 6. Humanistike znanosti; polje 6.03 filologija; grane: 6.03.01 klasina filologija, 6.03.02 kroatistika, 6.03.03 slavistika, 6.03.04 romanistika, 6.03.05 germanistika, 6.03.06 anglistika, 6.03.07 indologija, 6.03.08 turkologija, 6.03.09 ugrofinistika, 6.03.10 orijentalne i ostale filologije, 6.03.11 fonetika, 6.03.12 ope jezikoslovlje (lingvistika), 6.03.13 poredbeno jezikoslovlje.

2.2. Nositelj studija i suradne ustanove koje sudjeluju u pokretanju i izvoenju doktorskog programa.

Nositelj je Poslijediplomskoga doktorskoga studija lingvistike Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, a u izvoenju sudjeluju sva filoloka usmjerenja odnosno filoloke studijske grupe Filozofskoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu, zajedno s nizom suradnika iz znanstvenih instituta i drugih fakulteta Sveuilita u Zagrebu te sveuilita u zemlji i inozemstvu.

2.3. Institucijska strategija razvoja doktorskih programa.

Poslijediplomski doktorski studij lingvistike uklapa se u opu strategiju razvoja doktorskih studijskih programa Filozofskoga fakulteta.

2.4. Inovativnost doktorskog programa.

interdisciplinarnost,kolaborativnost,partnerstvo s industrijom i poslovnim sektorom u pokretanju i izvoenju doktorskog programa.

Interdisciplinarnost je nuna sastavnica svakoga doktorskoga studijskoga programa u vremenu meusobne upuenosti humanistiih, drutvenih, biomedicinskih, tehnikih i drugih znanosti. U okviru Poslijediplomskoga doktorskoga studija lingvistike povezan je niz grana filologije na jedinstvenome programu, pa je ve i u pretpostavkama vrlo interdisciplinaran. Uz to, osim predmeta koji konstituiraju sr struke, izbornim se predmetima pokriva upravo vrlo iroko miljena primjena jezikoslovnih spoznaja u drugim vie ili manje srodnim podrujima (poevi od teorije knjievnosti, informacijskih i raunalnih znanosti do sociologije, neuroznanosti, komunikologije itd.).

Studenti Poslijediplomskoga doktorskoga studija lingvistike u okviru svojih studijskih zadataka sudjelovat e u suradnji izmeu znanstveno-istraivakih ustanova i na znanstveno-istraivakim te tehnologijskim projektima. U okviru tehnologijskih projekata oekuje se i stanovit oblik partnerstva s industrijom.

2.5. Uvjeti upisa na studij, posebno uvjeti za polaznike koji su stekli ranije kvalifikacije po studijskom sustavu prije 2005. godine.

Na studij se mogu upisati kandidati koji su zavrili jedan od sveuilinih diplomskih filolokih studija i time stekli najmanje 300 ECTS bodova, ili oni kandidati koji su diplomirali etverogodinji sveuilini filoloki studij u studijskome sustavu prije 2005. Uz odobrenje Vijea Poslijediplomskoga doktorskoga studija lingvistike pod posebnim uvjetima mogu se upisati kandidati koji su diplomirali iz drugih podruja.

2.6. Kriteriji i postupci odabira polaznika.

Prosjek ocjena kandidata mora iznositi minimalno 3,5 za kandidate koji su diplomirali filoloke studije, a 4,0 za kandidate koji su diplomu stekli iz ostalih podruja. Za te e se kandidate organizirati kvalifikacijski ispit koji e obuhvatiti opu lingvistiku naobrazbu i poznavanje hrvatskoga jezika. Kandidati e osim toga morati priloiti potvrde o znanju dvaju stranih jezika te dvije preporuke.

2.7. Kompetencije koje student stjee zavretkom studija, mogunosti nastavka znanstveno-istraivakog rada, mogunosti postdoktorskog usavravanja, te mogunosti zapoljavanja u javnom i privatnom sektoru.

Zavren Poslijediplomski doktorski studij lingvistike omoguuje kandidatu ukljuivanje u znanstveno-istraivaki rad na podruju lingvistike u najirem smislu, a posebice za ue podruje koje je odabrao kao svoje usmjerenje. Opelingvistika i teorijska lingvistika znanja omoguuju mu odabir primjerene metodologije i epistemoloke osnove za znanstveno-istraivaki rad, a specifina znanja iz pojedinih usmjerenja upuuju kandidata i u podruja istraivanja relevantna za pojedini jezik ili struku, ili u visokostrune poslove kakve mogu trebati dravna tijela ili gospodarski subjekti. Studij je koncipiran tako da omoguuje individualan pristup svakom kandidatu pa tako osposobljen znanstvenik moe raditi u svakoj znanstvenoj ili znanstveno-nastavnoj ustanovi unutar irokoga podruja filologije, ili u dravnim tijelima i tvrtkama kojima trebaju visokoobrazovani jezini strunjaci, a toga e biti sve vie bude li hrvatsko gospodarstvo konkurentno na meunarodnome tritu. Tijekom takva rada mogue je i postdoktorsko usavravanje kako na domaim tako i na inozemnim sveuilitima. Tako osposobljeni znanstvenici mogu raditi i u javnim i privatnim ustanovama i tvrtkama gdjegod se pojavljuje potreba za strunjacima toga profila (komunikacija s javnou, promidba itd.).

3. OPIS PROGRAMA

3.1. Struktura i organizacija doktorskog programa. Organizacija studija u punom radnom vremenu (full-time) i studija s dijelom radnog vremena (part-time).

Studij je koncipiran tako da traje najmanje 6 semestara, a uz puni angaman moe se zavriti za 4 godine (redoviti studenti, full time) ili za najvie 7 godina (studenti uz rad, part time).

Studij je organiziran oko obveznih temeljnih predmeta (po dva od prvog do treeg i jedan u etvrtom studijskom semestru), te izbornih predmeta i seminara u sva etiri semestra koji se odabiru prema izboru polaznika u dogovoru s mentorom. U petom i estom semestru predvieno je zavravanje dvaju seminarskih radova i pisanje disertacije.

3.2. Popis obveznih i izbornih predmeta i/ili modula s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS- bodova.

Predmet

Sati

ECTS bodova

I. semestar

Obvezni predmeti

FonetikaFonologijaGenerativna fonologija

16

7

Filologija i lingvistika

16

7

Izborni predmeti

2 x 8

2 x 4

Seminari

2 x 8

2 x 4

ukupno:

30

II. s II. semestar

Obvezni predmeti

Morfologija tradicionalnaMorfologija suvremeni pristupi

16

7

Povijest jezikoslovlja I:Antiko jezikoslovlje, grkorimska jezikoslovna predajaIndijska tradicija

16

7

Izborni predmeti

2 x 8

2 x 4

Seminari

2 x 8

2 x 4

Konzultacije

5

ukupno:

30

III. semestar

Obvezni predmeti

Sintaksa tradicionalna

Sintaksa modalnost

Generativna sintaksa

16

7

Povijest jezikoslovlja II:

Teorije jezika 19. st.

Strukturalizam

16

7

Izborni predmeti

16

7

Seminari

2 x 8

2 x 4

Konzultacije

10

ukupno:

30

IV. semestar

Obvezni predmet

Semantika

16

7

Izborni predmeti

4 x 8

4 x 4

Seminari

2 x 8

2 x 4

Konzultacije

10

ukupno:

31

V i VI. semestar

2 seminarska rada

2 x 5

Mentorske konzultacije i disertacija

15 + 20

50

Ukupno

60

Od izbornih predmeta studij predvia sljedee:

Algebarska lingvistika Amerika lingvistikaDijakronijska semantika Dijalektologija Forenzina fonetika Genetsko-tipoloka lingvistika Indijska jezina situacija i standardiziranje novoindijskih jezika Kognitivna lingvistika Kontaktna lingvistika Korpusna lingvistika LeksikografijaLeksikologija Lingvistika antropologija Neurolingvistika Neurolingvistiki aspekti viejezinosti Onomastika Povijesno-poredbena lingvistika na grai baltoslavenskih jezika Pragmalingvistika Raunalna lingvistika Semiotika/semiologija Sociolingvistika Standardizacija hrvatskoga jezikaSuvremene fonoloke teorije

Praktikumi:

Govornitvo u znanostiInformatiki praktikum

3.3. Obvezatne i izborne aktivnosti (sudjelovanje na seminarima, konferencijama, okruglim stolovima i sl.) i kriteriji za njihovo izraavanje u ECTS bodovima.

Aktivno sudjelovanje na seminarima, konferencijama i sl. i/ili objavljeni rad mogu studentu donijeti zamjenske ECTS bodove tj. priznati se umjesto seminarskih radova.

3.4. Opis svakog predmeta i/ili modula u koji ulaze:

okvirni sadraj predmeta i/ili modula,razvijanje opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) za svaki pojedini predmet i/ili modul,oblici provoenja nastave i nain provjere znanja,popis literature potrebne za studij i polaganje ispita,popis literature koja se preporuuje kao dopunska,bodovna vrijednost svakog predmeta odreena u skladu s ECTS-om uz odgovarajue obrazloenje,nain polaganja ispita,nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula.

3.4.1. Obvezni predmeti:

NASTAVNIK (samo ime i prezime):

Ivo kari

NASLOV PREDMETA / MODULA:

Fonetika

VRSTA PREDMETA / MODULA:

Obvezni

ECTS BODOVI:

2

JEZIK:

hrvatski

TRAJANJE:

6

sati

SEMESTAR:

I.

STATUS:

OBLICI PROVOENJA NASTAVE:

predavanja

seminari

vjebe

6 sati

sati

sati

UVJETI:

SADRAJ:

Uz definiciju fonetike te definiciju govora kao njezinoga predmeta utvruju se odnosi govora i jezika (fonetike i lingvistike) na opoj komunikacijskoj shemi. Opisuju se tri tematska kruga fonetike, a u najuem, tj. u lingvistikoj fonetici uspostavljaju se veze izmeu glasova i fonema, izmeu sloga i morfema, izmeu glasa i teksta, izmeu naslijeenih i steenih oblika govornoga ponaanja.

CILJ/KOMPETENCIJE:

Cilj je da se to je mogue tonije shvati ovjeku najblii i za njega optimalni komunikacijski medij - govor te da se prema njemu razumiju i drugi manje naravni oblici komuniciranja. Jezik definiran kao tradicionalni sustav govorljivih znakova moe se potpuno razumjeti samo ako se razumije to je govor. Zato je fonetika potrebna i opoj lingvistici.

NAIN RADA:

predavanja, razgovori, rjeavanje problemskih tema

NAIN POLAGANJA ISPITA I PROVJERE ZNANJA:

pismeni i usmeni

NAIN PRAENJA KVALITETE I USPJENOSTI IZVEDBE PREDMETA:

razgovor, anketa

Obvezatna literatura

kari, I. Fonetika hrvatskoga knjievnog jezika. U: Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga knjievnog jezika : nacrti za gramatiku / Stjepan Babi...[et al.]. Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 1991.

kari, I. Fonetika hrvatskoga jezika (Globus, u tisku).

Malmberg, B.: Fonetika. Sarajevo : Svjetlost : Zavod za udbenike , 1974.

Laver, J.: The Gift of Speech : papers in the analysis of speech and voice. Edinburgh : Edinburgh University Press , 1991.

The Handbook of Phonetic Sciences / edited by W.Hardcastle, John Laver. Oxford ; Cambridge, Mass. : Blackwell Publishers , 1996.

DOPUNSKA LITERATURA:

Malmberg, B.: Manual of phonetics, 2nd ed. Amsterdam : North-Holland Publishing Company , 1968.

Crystal, D.: A dictionary of linguistics & phonetics. 5th ed. Blackwell Publishing , 2003.

Jakobson, R.: Fonetika i fonologija. U: Lingvistika i poetika. Beograd : Nolit , 1966.


Zrinka Jelaska


Fonologija


Obvezni

ECTS BODOVI:

3

JEZIK:

Hrvatski

TRAJANJE:

5

sati

SEMESTAR:

I.

STATUS:


predavanja

seminari

vjebe

5 sati

sati

sati

UVJETI:

SADRAJ:

Ukratko se prikazuje povijesni razvoj teorija fonologije i predstavljaju suvremene fonoloke teorije. Obrauju se teme:

osnovne fonoloke jedinice, odsjene (slogovi, glasovi, glasovna obiljeja) i nadodsjene (naglasci, naglasna obiljeja, intonacija), narav i ustroj fonolokih prikaza,odnos fonologije i fonetike,odnos fonologije i morfologije.

CILJ/KOMPETENCIJE:

Cilj je kolegija upoznati studente s ustrojem i djelovanjem fonoloke sastavnice gramatike tako da ovladaju njezinom metodologijom i mogu i sami opisivati glasovnu strukturu bilo kojeg jezika.

NAIN RADA:

Predavanja


Pismeni


Anketa


Brozovi (1991) Fonologija hrvatskoga jezika, u S. Babi i sur.: Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga knjievnog jezika, Zagreb, HAZU - Globus, 381-452.

Clark, J. i Yallop, C. (1995) An Introduction to Phonetics and Phonology (2. izd.), Oxford, Blackwell

Garde, P. (1993) Naglasak, Zagreb, kolska knjiga.

Kovaec, A. (2001) Ferdinand de Saussure i strukturalizam, u Glovacki-Bernardi, Z. Uvod u lingvistiku, Zagreb, kolska knjiga (75-155).

Jelaska, Z. 2004. Fonoloki opisi hrvatskoga jezika: Glasovi, slogovi, naglasci. Zagreb: Hrvatska sveuilina naklada.

Muljai, . (2972) Opa fonologija i fonologija suvremenoga talijanskog jezika, Zagreb, kolska knjiga


Catford, J.C. (1988) A Practical Introduction to Phonetics, Oxford, Clarendon Press.

Gussenhoven, C. i H. Jacobs. 1998. Understanding Phonology, London: Arnold.

Crystal, D. (1997) A Dictionary of Linguistics and Phonetics (4 izd.), Blackwell Publishers, Oxford.

Bloomfield, L. (1933) Lanugage, New York, V-VIII.

Fischer-Jorgensen. E. (1952) On the definition of phoneme categories on a distributional basis, Acta Linguistica, VII.

Halle, M. (1954) The strategy of phonemics, Word, X.

Hjelmslev, L. (1980) Prolegomena teoriji jezika, Zagreb (p. A. Stama).

Jakobson, R., Fant, C.G.M. i Halle, M. (1952) Preliminaties to speech analysis, Cambridge, Mass., MIT.

Jakobson, R. i Halle, M. (1988) Temelji jezika, Zagreb, Globus (p. I. Martini i A. Stama).

Josipovi, V. 1999. Phonetics and Phonology for Students of English. Zagreb: Targa.

Katii, R. (1963) Danska strukturalistika kola (Glosematika), Suvremena lingvistika, 2, 64-82.

Martinet, A. (1949) Phonology as functional phonetics, London

Martinet, A. (1982) Osnove ope lingvistike, Zagreb (p. A. Kovaec).

Mihaljevi, M. 1991. Generativna i leksika fonologija. Zagreb: kolska knjiga.

kreb, Z. (1963) N.S.Trubetzkoj: Osnovi fonologije, Suvremena lingvistika 2, 26-33.

Trask, R. L (2005) Temeljni lingvistiki pojmovi, Zagreb: kolska knjiga.

Trubezkoy, N. (1939) Grundzuge der Phonologie, TdCLdP, VII.

Turk, M. (1987) Fonologija hrvatskoga jezika (raspodjela fonem), Rijeka i Varadin, Izdavaki centar Rijeka i Tiskara Varadin.

Vinja, V. (1969) Ferdinand de Saussure: Kurs ope lingvistike i socioloka kola, Suvremena lingvistika 2, 3-25.


Milan Mihaljevi


Generativna fonologija


Obvezni

ECTS BODOVI:

2

JEZIK:

Hrvatski

TRAJANJE:

5

sati

SEMESTAR:

I.

STATUS:


predavanja

seminari

vjebe

5 sati

sati

sati

UVJETI:

SADRAJ:

Ukratko se prikazuje teorija klasine generativne fonologije i suvremene viedimenzionalne fonoloke teorije. Obrauju se teme: 1. osnovni zadatci fonologije (odnos strukturalistike i generativne fonologije), 2. primjena fonolokih pravila i odnos fonologije i morfologije (nedostatci klasinog modela generativne fonologije i leksika fonologija i morfologija kao rjeenje problema), 3. narav i ustroj fonolokih prikaza (nedostatci jednodimenzionalnog prikaza klasinog modela, neulanana morfologija, viedimenzionalna fonologija kao rjeenje problema i geometrija obiljeja).

CILJ/KOMPETENCIJE:

Cilj je kolegija upoznati studente s ustrojem i djelovanjem fonoloke sastavnice generativne gramatike tako da ovladaju njezinom metodologijom i mogu i sami opisivati glasovnu strukturu bilo kojeg jezika.

NAIN RADA:

Predavanja


Pismeni


Anketa


Carr, P. 1993. Phonology. London: Macmillan.

Gussenhoven, C. i H. Jacobs. 1998. Understanding Phonology. London: Arnold.

Mihaljevi, M. 1991. Generativna i leksika fonologija. Zagreb: kolska knjiga.

Roca, I. M. 1994. Phonological Theory. London: Routledge.

Spencer, A. 1996. Phonology: Theory and Description. Oxford: Blackwell.


Jelaska, Z. 2004. Fonoloki opisi hrvatskoga jezika : glasovi, slogovi naglasci. Zagreb. Hrvatska sveuilina naklada.

Josipovi, V. 1999. Phonetics and Phonology for Students od English. Zagreb: Targa.

Kenstowicz, M. 1994. Phonology in Generative Grammar. Oxford: Blackwell.


Mislav Jei Radoslav Katii


Lingvistika i filologija


Obvezni

ECTS BODOVI:

7

JEZIK:

Hrvatski

TRAJANJE:

16

sati

SEMESTAR:

I.

STATUS:


predavanja

seminari

vjebe

16 sati

sati

sati

UVJETI:

SADRAJ:

Povijesni odnosi izmeu filozofije, filologije i jezikoslovnih istraivanja. Osnovna podruja i pitanja filologije s jedne i lingvistike s druge strane. Proces utemeljenja filologije i gramatike. Razvoj u Grkoj i Indiji, u srednjovjekovnoj, novovjekovnoj i suvremenoj jezikoslovnoj znanosti. Osamostaljenje jezikoslovlja od filologije u 19. st.: posljedice i perspektive. Uloga filologije u prikupljanju i obradi korpusa za jezikoslovna istraivanja. Uloga filologije u postavljanju semantikih, sintaktikih, morfolokih i fonolokih pitanja i u provjeri jezikoslovnih odgovora na njih. Uloga filologije u postavljanju komparatistikih, jeinopovijesnih i etimolokih pitanja i u provjeri odgovora na njih. Uloga filologije u poimanju knjievnoga i standardnoga jezika, te funkcionalnih stilova jezika. Uloga filologiju u definiranju identiteta jezika, osobito na primjeru hrvatskoga jezika.

CILJ/KOMPETENCIJE:

Navoenje studenata na promiljanje pitanja oko temelja jezikoslovlja. Na ispitivanje temeljnih pojmova poput jezine mijene i razvoja, anomalije i analogije, dijakronije i sinkronije, knjievnoga jezika i prirodnih idioma, jednojezinosti i viejezinosti u kulturnoj povijesti i suvremenosti ovjeanstva. Na postavljanje tih pitanja i primjenu tih pojmova na primjeru hrvatskoga i drugih jezika. Posljedice razliitih odgovora po mogunosti modeliranja jezikoslovnih teorija.

Upuivanje u ire kulturnopovijesne i znanstvene kontekste jezikoslovnih pitanja: filozofske, filoloke, knjievnoznanstvene, kulturnopovijesne i kognitivne. Stjecanje znanja o tim irim kontekstima i njegovo konkretiziranje na primjerima iz klasinih jezika, hrvatskoga i drugih suvremenih jezika.

Pravi je cilj osposobiti studente Poslijediplomskoga doktorskoga studija lingvistike za utemeljeno i kritino postavljanje pitanja u hrvatskoj i drugim filologijama i jezinim istraivanjima, u primjerenim koordinatama znanja, i s mjerilima koja mogu pomoi stvaranju valjanih jezikoslovnih modela za opis i tumaenje jezinih pojava u irem kulturnopovijesnom i znanstvenom kontekstu.

NAIN RADA:

Predavanje, razgovor, rjeavanje problema, pronalaenje relevantne grae i postupka argumentacije, teorijsko modeliranje i znanstvena provjera teorije.


Pismeni i usmeni ispit.


Razgovor, povremene provjere znanje, seminarski radovi, anketa, ispit.


Milivoj repel (1899.), Klasina filologija. Upute u pojedine struke klasine filologije, MH, Zagreb.

R. H. Robins (1967., 41997.), A Short History of Linguistics, Longman, New York.

Radoslav Katii (2. dopunjeno izd. 1992.), Novi jezikoslovni ogledi, kolska knjiga, Zagreb.

Zlatko Vince (1978., 2004.), Putovima hrvatskoga knjievnog jezika. Lingvistiko-kulturnopovijesni prikaz filolokih kola i njihovih izvora, SNL, Zagreb.

Dalibor Brozovi (1970.), Standardni jezik, MH, Zagreb.

Milan Mogu (1993.), Povijest hrvatskoga knjievnog jezika, Nakladni zavod Globus, Zagreb.


Dionizije Traanin (izd. 1995.), Gramatiko umijee, prir. i prev. Dubravko kiljan, Latina et Graeca, Zagreb.

L. D. Reynolds & N. G. Wilson (1968 ., 31991.), Scribes and Scholars. A Guide to the Transmission of Greek and Latin Literature, Clarendon Press, Oxford.

R. R. Bolgar (1954., 1958., 1953., 1963., itd.), The Classical Heritage and Its Beneficiaries, Cambridge University Press.

Miro Kai (1995.), Hrvatski i srpski. Zablude i krivotvorine (uz. sur. Lj. ari), Zavod za lingvistiku FF, Zagreb.

Radoslav Katii (2001.),Kroatistika na slavistikom obzorju. u: Drugi hrvatski slavistiki kongres, Zbornik radova II, Zagre, str. 569-582.

Mislav Jei (1990.), Primjer odnosa izmeu sanskrta i samskrti, u: Suvremena lingvistika 29-30, str. 29-40.

Mislav Jei (1992.), Njeto primjera dovitljivosti Pinijeve pri slovnikome opisu, u: Suvremena lingvistika 34 (2/1992.), str. 103-118.

Mislav Jei (1989.), Raznolikost jezinih ustroja i jezino poimanje svijeta (Herder, Humboldt, Sapir, Whorf), u: Miljenje i rije o bitku u svijetu, Biblioteka Filozofska istraivanja 20, Zagreb, str. 95-122.

Mario Grevi (1997.a), Zato slavistika 19. stoljea nije priznavala postojanje hrvatskoga jezika?, Jezik 45, 1/1997, str. 3-28.

Mario Grevi (1997.b), Karaieva gledita o hrvatskome jeziku u slavistikome okruju, Jezik 45, 2/1997, str. 41-58.

Mario Grevi (1997.c), Die Entstehung der kroatischen Literatursprache, Bhlau, Kln-Weimar-Wien. Mrea: http://www.ids-mannheim.de/prag/sprachvariation/fgvaria/magisterarbeit_grcevic.pdf


Josip Sili


Morfologija tradicionalni pristupi


Obvezni

ECTS BODOVI:

4

JEZIK:

Hrvatski

TRAJANJE:

8

sati

SEMESTAR:

II.

STATUS:


predavanja

seminari

vjebe

8 sati

sati

sati

UVJETI:

SADRAJ:

Morfologija kao lingvistika disciplina. Ustrojstvo morfologije. Jedinice morfologije: morfem, tematem i leksem. Specifinosti ustrojstva izraza i sadraja na planu morfologije. Rjeotvorna i oblikotvorna morfologija. Morfologija i fonologija u suodnosu. Morfonologija. Morfologija i sintaksa u suodnosu. Morfosintaksa. Metode prouavanja morfologije. Morfologija i tipovi jezika. Dijakronijska i sinkronijska morfologija (u dijalektikome suodnosu).

CILJ/KOMPETENCIJE:

Upoznavanje mladih znanstvenika s temeljnim morfolokim pojmovima i teorijama.

NAIN RADA:

predavanje


usmeni ispit


Anketa


S. Babi, D. Brozovi, M. Mogu, S. Pavei, I. kari, S. Teak. Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga knjievnog jezika. Nacrt za gramatiku. Zagreb, 1991.

E. Bari, M. Lonari, D. Mali, S. Pavei, M. Peti, V. Zeevi, M. Znika. Hrvatska gramatika, 3. izdanje. kolska knjiga, Zagreb, 2003.

J. Sili, I. Pranjkovi. Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka uilita (2. izd.) kolska knjiga, Zagreb, 2007.

R. Katii. Jezikoslovni ogledi, Zagreb, 1971.

J. Sili Morfologija hrvatskoga glagola. Tipovi osnova. Rijeki filoloki dani 2, Rijeka, 1998.

J. Sili Ustrojstvo glagolske osnove, Suvremena lingvistika, 31/32. Zagreb 1991.

J. Sili Razine, njihove jedinice i osnova uvodne napomene. Knjievni jezik, 15/1, Sarajevo, 1986.


V.V. Vinogradov. Russkij jazyk (Gramatieskoe uenie o slove). Russkij jazyk, Moskva, 2001.

M. Komarek Zu den Begriffen Morphem Morph Allomorph, Wiener Slavistisches Jahrbuch, 21,

Wien, 1975, 109-116.

J. Derrida. O gramatikologiji. Sarajevo, 1971.

S. Babi. Tvorba rijei u hrvatskom knjievnom jeziku. Zagreb, 1986.

Mluvnice etiny, 2. Tvaroslov. Academia, Praha, 1986.

J.S. Maslov. Vvedenie v jazykoznanie (Grammatika). Vysaja kola, Moskva, 1975, 157-236.

B. N. Golovin. Vvedenie v jazykoznanie (Morfologija jazyka). Vysaja kola, Moskva, 1973, 152-190.


Marko Tadi


Morfologija suvremeni pristupi


Obvezni

ECTS BODOVI:

3

JEZIK:

Hrvatski

TRAJANJE:

8

sati

SEMESTAR:

II.

STATUS:


predavanja

seminari

vjebe

8 sati

sati

sati

UVJETI:

SADRAJ:

Suvremeni pristupi tradicionalnogramatikim pojmovima: promjenljive/nepromjenljive rijei, fleksija/tvorba rijei, osnova/nastavak, vrste afikasa, vrste rijei, paradigma, sandhi promjene, derivacija/kompozicija, odnos fleksije i tvorbe. Suvremenogramatiki pristup: generativna fonologija, leksika fonologija, pravila, primjene pravila, ogranienja, morfotaksa, odnos morfologije i sintakse; pristupi: word & paradigm; item & arrangement i item & proces.

CILJ/KOMPETENCIJE:

Upoznavanje mladih znanstvenika sa suvremenim morfolokim pojmovima i teorijama.

NAIN RADA:

predavanja s pitanjima


pismeni


Anketa, razgovor sa studentima, statistika uspjeha i prolaznosti


Matthews, P. H. (21991) Morphology, Cambridge Univ. Press, Cambridge.

Katamba, F. (1993) Morphology, Macmillan, London.

Haspelmath, M. (2002) Understanding Morphology, Arnold, London.

Mihaljevi, M. (1991) Generativna i leksika fonologija, kolska knjiga, Zagreb.

Spencer, A. (1991) Morphological Theory, Blackwell, Oxford UK-Cambridge MA.

Stump, G. T. (2001) Inflectional Morphology: A Theory of Paradigm Structure, Cambridge University Press, Cambridge.


Carstairs-McCarthy, A. (1992) Current Morphology, Routledge, London-New York

Spencer, A.; Zwicky, A. M. (1998) The Handbook of Morphology, Blackwell, Oxford.

Baerman, M.; Brown, D.; Corbett, G. G. (2005) The SyntaxMorphology Interface: A Study of Syncretism, Cambridge University Press, Cambridge.

Aito, E. (2004) Morphologie drivationnelle et construction de sens, Linguistik Online 19, 2/2004 (http://www.linguistik-online.de/19_04/aito.html)

Lessard, Greg (1996) Introduction la linguistique franaise, poglavlja 4 (La morphologie) i 5 (La morphologie drivationnelle), Queens University at Kingston (http://post.queensu.ca/~lessardg/Cours/215/index.html)

Odabir lanaka s podruja morfologije prema izboru za potrebe vjebi.


Mate Kriman


Povijest jezikoslovlja: Antiko jezikoslovlje, grkorimska jezikoslovna predaja


Obvezni

ECTS BODOVI:

4

JEZIK:

Hrvatski

TRAJANJE:

8

sati

SEMESTAR:

II.

STATUS:


predavanja

seminari

vjebe

8 sati

sati

sati

UVJETI:

SADRAJ:

Pisana grko-rimska jezikoslovna predaja poinje s grkim sofistima u 5. st. pr. Kr. a zavruje s kasnorimskim gramatiarom Priscianom na kraju 5. st. po Kr. Prije toga tisugodinjega vremenskoga raspona traje vrijeme bavljenja jezikom o kojemu nema pisanih potvrda, ali neizravno o njemu svjedoe mitska kazivanja (Homerova pria pisanoj poruci s 'kobnim znacima' i Belerofontu, Herodotova o najstarijemu jeziku na svijetu) te prilagodba fenikoga pisma za grki jezik (prije polovice 8. st. pr. Kr.) i sve znanje o jeziku to ga ona podrazumijeva. Sofistika razmiljanja, za potrebe dialektike, poetike i retorike, o postanju jezika i njegovoj priopajnoj uinkovitosti tijekom 5. st. pr. Kr. takoer nisu izravno posredovana o njima se govori u Platonovim dialozima (Kratil, Teetet, Sofist); u njima je sroena i stoljetna temeljna dvojba je li jezik nastao naravnim putem (phsei fsei) ili po nekoj vrsti drutvenoga dogovora (nmi nmJ odn. thsei qsei), i zapisano poetno nazivlje za gramatiki opis jezika. Dalju su razradbu tih spoznaja i toga nazivlja izveli Aristotel i njegova kola te osobito stoici i aleksandrijski uenjaci. Na teorijskoj se razini s helenizmom zainje takoer stoljetna gr.-rimska rasprava o ulozi analogije (pravilnosti) i anomalije (nepravilnosti) u jeziku a na djelatnoj nakuplja iskustvo jezinoga opisa i proiruje za nj potrebno nazivlje. Stanje jezinih spoznaja obiju tih razina dosegnuto od prilike do konca 2. st. pr. Kr. odraeno je u jezinom priruniku Dionizija Traanina; on je, naime, u tom djelcu usustavio sve reeno iskustvo odluivi se za naslov Grammatik) t)cnh: Gramatika vjetina, za izraz koji se s tim znaenjem inae javlja ve u Platonovu Kratilu. Dalja povijest razvitka grko-rimske jezikoslovne predaje u velikom je dijelu povijest prihvata toga opsegom skromna djelca ali s posljedicama i utjecajima koji su tako rei nedogledni - prvo u okviru grkoga i za grki, a najkasnije od 1. st. po Kr. takoer na latinskom i za latinski jezik, potom u srednjovjekovnim i novijim gramatikama do 18. st., u tragovima sve do danas. Marko Terencije Varon (116.-27. pr. Kr.) zaetnik je rimskoga dijela antine jezikoslovne predaje; u svojem glavnom, tek malim dijelom uuvanom jezikoslovnom djelu De lingua Latina primjenjivao je aleksandrijsko pojmovlje i nazivlje umujui, ponajvie na grai iz starijega latinskoga, o etimologiji, analogiji/anomaliji, tvorbi i promjenama rijei. Na Dionizija se. kao doslovan prijevod ili kao slobodnija preradba, nadovezivala izgubljena Ars Remija Palemona iz 1. st. po Kr., s 8 vrsta rijei, uz prepoznane imenske sklonidbe i glagolne sprezidbe, uz primjere iz onih istih ponajboljih umjetnika rimske rijei iz koji se latinski ui i u dananjim kolama. Po tom palemovskom, a to e rei i dionizijevskom nacrtu i uz dodatak uputa za dobro govorenje i pisanje, u 4. st. po Kr. stvorena je i Donatova Ars grammatica u opirnijoj (Donatus maior) i u 'katekizamskoj' inaici (Donatus minor, u obliku pitanja i odgovora o vrstama rijei). Donatova Ars nije izlazila iz uporabe sljedeih osam stoljea. Uz nju se rabila i velika Priscianova gramatika, Institutiones grammaticae, u 18 knjiga: prvih je 16 razraivalo grau Traaninove gramatike, dok su knj.17.-18. dijelom gotovo doslovan prijevod Sintakse (De constructione) Apolonija Diskola i Ope prozodije Elija Herodiana. Stoga se moe rei da je Priscianovo djelo saetak sveukupne znanstvene predaje o gramatici to ju je grkorimska starna namrla srednjemu vijeku a preko njega i naemu vremenu. Nakon to je u Europi u 11. st., preveden na latinski s arapskoga, opet 'otkriven' Aristotel, Priscijan je posluio kao poticaj i temelj za nastajanje tzv. spekulativne gramatike u 12. te novih uenja o znaenju u 13. i 14. st. (Petar Hispanac, modisti), zatim gramatik pojedinih 'pukih' jezik od renesanse na dalje, opih i 'razumskih' gramatik u doba racionalizma.

CILJ/KOMPETENCIJE:

Polazne ope spoznaje o jezikoslovnim postignuima grko-rimske starne proiriti i utemeljiti to iscrpnijim pregledom i tumaenjem onih grkorimskih zapis u kojima se ta postignua u pojedinim razvojnim razdobljima izravno ili neizravno odraavaju; u okviru raspoloiva vremena uputiti sluae u potrebu odnosno mogunost da se pojmovlju i nazivlju suvremenoga jezikoslovlja naue osobnim uviajem u izvorna ili prevedena grko-rimska vrela prepoznavati daleki korijeni.

NAIN RADA:

nastavniko izlaganje i zajedniko seminarsko ralanjivanje odabranih grko-rimskih zapis


pismeno, nakon odsluanih predavanja i seminara


Anketa


1. Vrela (u izvorniku, prijevodu ili bar prema podatcima u knjievnim pregledima)

1.1 Kritika izdanja izvor

GG 1883 (1965) : G. Uhlig et al, Grammatici Graeci. Leipzig : Teubner 1883. Pretisak Olms, Hildesheim 1965.

GLK 1855-80 (1961) :Grammatici Latini Keil (GLK): Grammatici Latini, ed. H.Keil, I-VIII, 1855-80, pretisak: 1961.

GR 1955: Grammaticae Romanae fragmenta aetatis Caesaerae, coll. A. Mazzarino 1955.

Varro 1965-6 : F. Semi (ed.), Terentius Varro: quae extant . (1965-6)

1.2 Prijevodi izvornik

Kratylos 1976: Platon, Kratylos. Preveo D. tambak, predgovor V. Filipovi, Teka : Zagreb 1976

Traanin 1995 : Dionizije Traanin, Gramatiko umijee. Prir. i preveo D. kiljan. Latina et Graeca : Zagreb 1995.

2. Prirunici

NP 1996 : Der neue Pauly. Enzyklopaedie der Antike. Hg. H. Cancik und H. Schneider, Metzler : Stuttgart-Weimar 1996 ssq.

2.2 Pauly 1979: Der kleine Pauly. Lexikon der Antike auf der Grundlage von Pauly's RE, hg. K. Ziegler et al., Stuttgart 1979.

2.3 LAA 1996: Leksikon antikih autora.(LAA). Prir. D kiljan, Zagreb:Latina et Graeca & Matica hrvatska, 1996.

2.4 OCR : The Oxford Classical Dictionnary (OCR): Third Edition by S. Hornblower and A. Spawforth, OUP Oxford-New York. Osob. natuknice linguistics, ancient; grammar, grammarians greek; dionysius thrax , Apollonius Dyscolus, Varro, M. T., i dr. spominjane u predavanju i drugotnim djelima. Postoji i stalno obnavljano CD-romsko izdanje.

3. Tremeljna, popularna ili u nas lake dostupna djela:

3.1 Arens 1969: H. Arens, Sprachwissenschaft. Der Gang ihrer Entwicklung von der Antike bis zur Gegenwart. Alberverlag Freiburg/Muenchen, 2. Aufl.1969. (str.6-34: dialektiko, logiko i filoloko razmatranje jezika u starih Grka; str.35-61: Srednji vijek.) .

3.2 Dinneen 1967: F. P. Dineen, An Iintroduction to General Linguistics. New York 1967. Pogl. 4.: Razvitak jezine prouke na Zapadu; str.73-123 Stari Grci; pogl. 5: Tradicionalna gramatika, str.126-150: Srednjovjekovna prouka jezika. Modisti. Etimologija,

3.3 Ivi 1970: M. Ivi Pravci u lingvistici, Ljubljana 1970 (i dalja izdanja; str. 12-18: Jezika ispitivanja u antikoj Grkoj; str.21-24 Period od renesanse do kraja 18. veka.

3.4 Pinborg 1975: Jan Pinborg, Classical Antiquity : Greece. U: 'Current Trends in Linguistics', ed. Th.A. Sebeok, Vol 13: Historiography of Linguistics, The Hague- Paris:Mouton 1975, pp.69-126.

3.5 Romeo 1975: Luigi Romeo, Classical Antiquity : Rome. U: 'Current Trends in Linguistics', ed. Th.A. Sebeok, Vol 13: Historiography of Linguistics, The Hague- Paris:Mouton 1975, pp.127-177.

3.6 Bursil 1975: G. Bursill-Hall, The Middle Ages. U: 'Current Trends in Linguistics', ed. Th.A. Sebeok, Vol 13: Historiography of Linguistics, The Hague- Paris:Mouton 1975, pp.170-230.

3.7 Saussure 1927: F. de Saussure, Cours de linguistique gnrale. Publi par Ch. Bally et A. Sechehaye, Paris:Payot, 1972.. Str.13-19: Osvrt na povijest jezikoznanstva.. Hrv. prijevod V. Vinja, Teaj suvremene lingvistike. Predgovor A. Kovaeca, ArtTrezor Naklada, Zagreb 2000.

3.8 Taylor 1987: D. J. Taylor (ed.), The History of Linguistics in Classical Age. 1987.

3.9 Harris-Taylor 1997: Harris, R. & D.J. Taylor (1997) Landmarks in Linguistic Thought I - The Western Tradition from Socrates to Saussure. 2nd ed. London & New York:Routledge 1997.


Studije i lanci u dogovoru s nastavnikom.


Milka Jauk-Pinhak


Povijest jezikoslovlja indijska tradicija


Obvezni

ECTS BODOVI:

3

JEZIK:

Hrvatski

TRAJANJE:

8

sati

SEMESTAR:

II.

STATUS:


predavanja

seminari

vjebe

8 sati

sati

sati

UVJETI:

SADRAJ:

Vedsko jezikoslovlje (vedriga), Pini, Ktzzana, Patajali, Bharthari, naela vejkavane, prakrti i prakrtski gramatiari.

CILJ/KOMPETENCIJE:

Upoznavanje studenata s temeljnim pojmovima i kolama klasine indijske gramatiarske tradicije.

NAIN RADA:

Predavanja


usmeni


Anketa


Scharfe, H. (1977) Grammatical Literature. A History of Indian Literature 5, Fasc. 2. Ed. by J. Gonda. Wiesbaden: Otto Harrassowitz.

Jauk-Pinhak, M. (1967) Staroindijska lingvistika teorija, Suvremena lingvistika 3-4.

Jauk-Pinhak, M. (1972) Prakrtska filologija (Sadraj i problemi), Suvremena lingvistika 5-6.


Studije i lanci u dogovoru s nastavnikom.


Ivo Pranjkovi


Sintaksa tradicionalni pristupi


Obvezni

ECTS BODOVI:

3

JEZIK:

Hrvatski

TRAJANJE:

6

sati

SEMESTAR:

III.

STATUS:


predavanja

seminari

vjebe

6 sati

sati

sati

UVJETI:

SADRAJ:

Osnovni sintaktiki pojmovi. Glavne osobitosti nekih suvremenih sintaktikih teorija (strukturalizam, generativna gramatika, kognitivna lingvistika). Gramatike kategorije i sintaktika razina (kategorije oblika rijei, kategorije vrsta rijei, kategorije mjesta rijei). Sinsemantine rijei na sintaktikoj razini. Ustrojstvo jednostavne reenice (problematizacija pojma subjekta, ustrojstvo predikata, dopune i dodaci). Suprasintaktika razina (ustrojstvo teksta).

CILJ/KOMPETENCIJE:

Cilj je kolegija problematizacija nekih temeljnih teorijskih i metodolokih postulata koji se tiu sintaktike razine, s posebnim naglaskom na odnosu izmeu gramatikih kategorija (oblika rijei i vrsta rijei) i sintaktike razine.

NAIN RADA:

predavanja s nekim elementima seminarskoga rada


pismeno i usmeno


Anketa


Bnting, K.-D. i H. Bergenholz (31995) Enfhrung in die Syntax. Grundbegriffe zum Lesen einer Grammatik, Weinheim: Belz Athenum Verlag

Katii, R. (21991) Sintaksa hrvatskoga knjievnog jezika. Nacrt za gramatiku, Zagreb: HAZU Globus

Pranjkovi, I. (2001) Druga hrvatska skladnja. Sintaktike rasprave, Zagreb: Hrvatska sveuilina naklada

Sili, J. (1984) Od reenice do teksta. Teoretsko-metodoloke pretpostavke nadreeninog jedinstva, Zagreb: Liber


Chomsky, N. (1965) Aspects of the Theory of Syntax, Cambridge, Mass: MIT Press

Tesnire, L. (1959) lments de syntaxe structurale, Paris: Klincksieck

Vinogradov, V. V. (42001) Russkij jazyk (Grammatieskoe uenie o slove), Moskva, Izdatel'stvo Russkij jazyk


Dubravka Sesar


Sintaksa modalnost


Obvezni

ECTS BODOVI:

2

JEZIK:

Hrvatski

TRAJANJE:

5

sati

SEMESTAR:

III.

STATUS:


predavanja

seminari

vjebe

5 sati

sati

sati

UVJETI:

SADRAJ:

U okviru kolegija iz sintakse kao fundamentalne lingvistike discipline dio nastave (4 sata) posveen je modalnosti kao sintaktiko-semantikoj kategoriji u irem smislu (tzv. intencijskoj modalnosti), tipovima modalnosti s obzirom na sadraj iskaza i poziciju kazivaa, kategorizaciji modalnih sredstava gramatikih i leksikih, te njihovoj funkciji u oblikovanju odreenih tipova iskaza, odnosno pojedinih modalnih modela.

CILJ/KOMPETENCIJE:

Cilj prezentacije ovoga sintaktiko-semantikoga segmenta je razlikovanje i definiranje pojedinih sintaktikih razina, meu kojima modalnost predstavlja poseban problem i zahtijeva poseban pristup jer povezuje gramatiku i leksiku sastavnicu reenice s komunikacijsko pragmatikim aspektima iskaza.

NAIN RADA:

Predavanja


Pismeni


Anketa


Lyons, J. (1977): Modality, in: Semantics II, London, str. 787-849

Otzky slovansk syntaxe III (1973), Brno.

Sesar, D. (2001): Modalni modeli u hrvatskom i drugim slavenskim jezicima, Suvremena lingvistika 1-2, br. 51-52, str. 203-218.


Bliov, H., Uhlov, L. (1996): Slovansk vta, Praha.

urovi, . (1956): Modalnos, Bratislava.

Lomtev, T. P. (1971): Sistema modanyh grammatieskih kategorij predloenija, Sesja naukowa Midzynarodowej Komisji Budowy Gramatycznej Jzykw Sowiaskich w Krakowie w dniach 3-5 grudnia 1969, str. 101-111, Wrocaw.

Rytel, D. (1982): Leksykalne rodky wyraania modalnoci w jzyku czeskim i polskim, Wrocaw.

Sesar, D. (1992): O mogunostima kategorizacije partikula u hrvatskom jezinom standardu, Suvremena lingvistika god. 18, br. 34, 1992., str. 251-262.

Sesar, D. (1992-1993): Modalni indikatori emocionalnosti na primjeru eko-hrvatskih sintaktikih usporedbi, Filologija knjiga 20-21, str. 389-401.

Sesar, D. (1996): O deziderativnim iskazima u slavenskim jezicima, Suvremena lingvistika god. 22, br. 41-42, str. 561-569.

Sesar, D. (1997): Novije hrvatske, eke, poljske i ruske sintakse u kontekstu pripadnih gramatiarskih tradicija, Rije god. 3., sv. 2., str. 87-97.


Milan Mihaljevi


Generativna sintaksa


obavezni

ECTS BODOVI:

2

JEZIK:

hrvatski

TRAJANJE:

5

sati

SEMESTAR:

III.

STATUS:


X

predavanja

seminari

vjebe

sati

sati

sati

UVJETI:

SADRAJ:

Kolegij upoznaje studente s osnovnim pojmovima i postupcima generativne gramatike. Teme su: 1. Chomskijanski obrat u jezikoslovlju (prirodoznanstveni pristup jeziku i Galilejevski stil istraivanja; promjena optike i predmeta istraivanja; jezik je postupak, a ne sustav), 2. unutarnja struktura sintaktikih skupina i naini njezina prikazivanja i opisa, 3. transformacijska sastavnica, tj. uloga i nain djelovanja transformacija i naela koja njima upravljaju i 4. funkcionalne kategorije i njihova uloga u derivaciji.

CILJ/KOMPETENCIJE:

Cilj je kolegija upoznati studente s ustrojem prikaznih razina (fonetske i logike forme) i s djelovanjem raunskog sustava koji ih povezuje. Studenti e ne samo stei uvid u to kako pri opisu postupaju generativni gramatiari, ve e se osposobiti da i sami mogu istom metodologijom ralanjivati sintaktiku strukturu sloenih izraza.

NAIN RADA:

Predavanja


Pismeno i usmeno


Anketa

OBVEZATNA LITERATURA:

Adger, D. 2003. Core Syntax: A Minimalist Approach. Oxford: Oxford University

Press.

Chomsky, N. 1995. The Minimalist Program. Cambridge, MA: The MIT Press.

Mihaljevi, M. 1998. Generativna sintaksa i semantika. Zagreb: HFD.

Mihaljevi, M. 2005. Minimalistika sintaksa. Skripta za studente.

Ouhalla, J. 1999. Introducing Transformational Grammar: From Principles and Parameters to Minimalism. London: Edward Arnold Publishers. (2 izdanje)

Radford, A. 2004. Minimalist Syntax: Exploring the Structure of English. Cambridge: Cambridge University Press.


Chomsky, N. 1957. Syntactic Structures. The Hague: Mouton.

Chomsky, N. 1965. Aspects of the Theory of Syntax. Cambridge, MA: The MIT Press.

Chomsky, N. 1972. Studies on Semantics in Generative Grammar. The Hague: Mouton.

Chomsky, N. 1981. Lectures on Government and Binding. Dordrecht: Foris.

Freidin, R. 1992. Foundations of Generative Syntax. Cambridge, MA: The MIT Press.

Haegeman, L. 1994. Introduction to Government & Binding Theory. Oxford: Blackwell.

Jackendoff, R. S. 1972. Semantic Interpretation in Generative Grammar. Cambridge, MA: The MIT Press.

Lasnik, H., J. Uriagereka & C. Boeckx. 2005. A Course in Minimalist Syntax. Oxford:

Blackwell.

Randall, H. 2003. Minimalist Syntax. London: Blackwell.

Smith, N. 1999. Chomsky: Ideas and Ideals. Cambridge: Cambridge University Press.


Zrinjka Glovacki-Bernardi


Povijest jezikoslovlja Teorije jezika u 19. stoljeu (Wilhelm von Humboldt i Georg von der Gabelentz)


Obvezatni

ECTS BODOVI:

3

JEZIK:

Hrvatski

TRAJANJE:

8

sati

SEMESTAR:

III.

STATUS:


predavanja

seminari

vjebe

3 sati

5 sati

sati

UVJETI:

SADRAJ:

Kolegij Teorije jezika u 19. stoljeu Wilhelm von Humboldt i Georg von der Gabelentz informira studente o teitima jezikoslovlja u 19. stoljeu, a posebno o jezinoj teoriji koja je obiljeila i znaajne autore 20. stoljea, jezinoj filozofiji W.v.Humboldta i s druge strane pretee strukturalizma, realtivno nepoznatog ali izuzetno zanimljivog autora, G. v.d. Gabelentza.

CILJ/KOMPETENCIJE:

Studenti osim uvida u faktografiju trebaju svladati samostalnu ralambu izvornih jezikoslovnih tekstova, usustaviti znanje i razviti sposobnost kritikog pristupa izvornim tekstovima.

NAIN RADA:

Predavanje kao izvor faktografskog posredovanja i seminar kao oblik samostalnog rada studenata.

NAIN POLAGANJA ISPITA I PROVJERE ZNANJA

:

Elementi vrednovanja: sudjelovanje u radu seminara, pismena i usmena provjera.


Anketa


W.v. Humboldt, Die sprachphilosophischen Werke, ur. H. Steinthal, Berlin 1883

Prijevodi Humboldtovih djela na razliite europske jezike, dostupni u knjinicama FF i NSK

G.v.d. Gabelentz, Die Sprachwissenschaft, Leipzig 1901. odnosno hrvatski prijevod najvanijih odlomaka pripremljen za studente doktorskog studija

Z. Glovacki-Bernardi i dr., Uvod u lingvistiku, Zagreb 2001.


Mislav Jei, Miljenje i rije o bitku u svijetu filozofsko-filoloki ogledi, Zagreb, 1989.

Ernst Cassirer, Prilozi filozofiji jezika, Zagreb, 2000.

Jochem Hennigfeld, Sprache als Weltansicht, Zeitschrift fr philosophische Forschung, Bd. 30, H.3 (1976), str. 435-451


August Kovaec


Povijest jezikoslovlja strukturalizam


Obvezatni

ECTS BODOVI:

4

JEZIK:

hrvatski

TRAJANJE:

8

sati

SEMESTAR:

III.

STATUS:


predavanja

seminari

vjebe

8 sati

sati

sati

UVJETI:

SADRAJ:

Istie se kako je nastanak strukturalizma bio omoguen prethodnim razvojem lingvistikih metoda (mladogramatiarski poredbenopovijesni pristup), kao I da se njegovi korijeni mogu pratiti na razliitim stranama u Europi (F. de Saussure, J. I. Baudouin de Courtenay) i u Americi (E. Sapir, L. Bloomfield). Iako europske strukturalistike kole i orijentacije (praka fonoloka kola, kopenhagenska glosematika, martinetovski funkcionalizam itd.) meu sobom pokazuju niz razlika, njihova se glavna naela i metode mogu izravno ili posredno izvesti iz Saussureova nauka o jeziku (jezik kao sustav /kojemu je svojstvena struktura/, definicija jezinoga znaka, sinkronija i dijakronija itd.).

CILJ/KOMPETENCIJE:

Upoznati glavne elemente Saussureova nauka na kojima se temelje potonja europska strukturalistika nauavanja, kao i nune razlike prema Saussureu do kojih je u pojedinim kolama dolo. Fonetika i fonologija, glas i fonem; dvostruka artikulacija (ljudskog) jezika; binarizam; morfem /monem/, sintagma, izriaj, primarne i neprimarne funkcije u izriaju (reenici). to je struklturalizam ostavio nerijeenim.

NAIN RADA:

Predavanja


Usmeni


Anketa


Z. Glovacki (priredila): Uvod u lingvistiku, Zagreb, 2001 (poglavlja: A. Kovaec: Ferdinand de Saussure i strukturalizam; M. Mihaljevi: Amerika lingvistika).

Ferdinand de Saussure: Teaj ope lingvistike, Zagreb, 2000 (prijevod V. Vinja).

Andre Martinet: Osnove ope lingvistike, Zagreb, 1982 (prijevod A. Kovaec).

R. Jakobson, C. Fant, M. Halle: Preliminaries to Speech Analysis. The Distinctive Features and their Correlates, Cambridge, Mass., 1952.

. Muljai: Opa fonologija i fonologija suvremenoga talijanskog jezika, Zagreb, 1972.

L. Hjelmslev: Prolegomena teoriji jezika, Zagreb, 1980 (prijevod Ante Stama)

(Saussureova, Martinetova i Hjelmslevljeva knjiga prevedene su s izvornika na niz europskih i izvaneuropskih jezika; knjiga . Muljaia postoji i u talijanskom prijevodu)


E. Coseriu: Sistema, norma y habla, Montevideo, 1952.

G. Helbig: Geschichte deer neueren Sprachwissenschaft, Mnchen, 1976.

R. Jakobson: Principes de phonologie historique, T.C.L.P., 4, Prague, 1931 (pretisnuto i kao dodatak Trubeckojevim Grundzge)

G. C. Lepschy: La Linguistique structurale, Paris, 1968.

J.Lyons: Introduction to Theoretical Lingustics, Cambridge-London-New York-Melbourne, 1977.

A. Martinet: Phonology as Functional Phonetics, Oxford, 1949.

A. Martinet: Syntaxe generale, Paris, 1985.

E. Sapir: Language, an Introduction to the Study of Speech, New York, 1921.

P. Tekavi: Uvod u lingvistiku za studente talijanskog jezika, Zagreb, 1979.

N. Trubeckoj: Izabrannye trudy po filologii (Perevody s raznyh jazykov, ), Moskva, 1987.

A. Matinet: (sous la direction d'): Linguistique. Guide alphabtique, Paris, 1969.

D. Crystal: Dictionary of Linguistics and Phonetics, Oxford Malden/Mass., 1997.

H. Gluck (Hrsg.): Metzler Lexikon Sprache, Stuttgart Weimar, 1993.


Milena ic-Fuchs


Semantika


Obvezni

ECTS BODOVI:

7

JEZIK:

hrvatski

TRAJANJE:

16

sati

SEMESTAR:

STATUS:


predavanja

seminari

vjebe

16 sati

sati

sati

UVJETI:

poloen ispit iz kolegija Povijest jezikoslovlja strukturalizam)

SADRAJ:

Semantika je dugi niz godina bila zapostavljeni dio lingvistikih istraivanja. Danas meutim se u okviru svjetskih trendova u lingvistici smatra jednim od najpropulzivnijih podruja. Semantika biljei dugu povijest (od vremena grkih filozofa nadalje), i mnogi termini iz prvih zabiljeenih ovjekovih promiljanja znaenja aktualni su i u dananje vrijeme. Meutim, upravo je propulzivnost ovog podruja lingvistike u novije vrijeme donijela mnoge nove teorijske postavke, koje na drugaiji nain rasvjetljavaju pa i one najstarije termine kao to su primjerice sinonimija, antonimija, polisemija te metafora i metonimija.

U sadraju ovoga kolegija stoga e posebna pozornost biti posveena najranijim promiljanjima znaenjskih pojavnosti, zatim tradicionalnom europskom strukturalizmu, ali i najnovijim objanjenjima koja dolaze iz kognitivne lingvistike.

Kolegij je podijeljen u tri glavna dijela: semantika pojedinanog leksema, odnosi leksema na paradigmatskoj razini te odnos semantike i sintakse.

U okviru tih poglavlja obradit e se temeljni tradicionalni pojmovi kao to su homonimija, sinonimija, polisemija i antonimija, a pritom e se posebna pozornost posvetiti tradicionalnom poimanju navedenih pojmova, ali i onim vrlo suvremenim vienjima. Jednako tako e se analizom tradicionalnih, ali i suvremenih pristupa, rasvjetljavati odnosi leksema na paradigmatskoj razini i posebno upuivati na znaenjske isprepletenosti leksema te njihove sloene znaenjske odnose. Na sintagmatskoj razini cilj je upoznati studente s tzv. gramatikim znaenjem, to jest meusobnom znaenjskom djelovanju pojedinih reeninih dijelova.

Studenti e se takoer upoznati s najnovijim pristupima metafori i metonimiji, koji se odnose i na znaenjske pojavnosti pojedinanih leksema, ali isto tako igraju veoma vanu ulogu u tzv. gramatikom znaenju.

Svim gore navedenim temama pristupat e se s gledita razliitih teorijskih postavki jer cilj je ovoga kolegija upoznati studente s razliitim mogunostima interpretacije znaenjskih pojavnosti.

CILJ/KOMPETENCIJE:

Cilj je ovoga kolegija upoznati studente s razliitim nainima promiljanja znaenjskih pojavnosti, koje nalazimo na svim razinama lingvistike analize. Dakle, cilj je pokazati kako se jedna te ista znaenjska pojavnost moe rasvijetliti s razliitih teorijskih gledita. Ovakvim pristupom elimo ne samo upoznati studente s mnogoslojnou znaenjskih pojavnosti koje nalazimo u jeziku, ve im jednako tako pokazati da se tim pojavnostima moe pristupati na razliite naine.

Kako su znaenjske pojavnosti dio svih takozvanih razina jezine analize, cilj je ovoga kolegija ukazati studentima na vanost zahvaanja u znaenje bez obzira o kojoj se jezinoj jedinici radilo u njihovim buduim istraivanjima.

NAIN RADA:

predavanja, konzultacije sa studentima, pisanje seminarskih radova


usmeni ispit


anketa, ispit, razgovori, seminarski radovi


Lyons, J. (1977) Semantics, Vol I/II, Cambridge University Press.

Ullman, S. (1962) Semantics: an Introduction to the Science of Meaning. Basil Blackwell & Matt Ltd.

Opaska: studenti e dobiti dodatni popis literature, i to na svim svjetskim jezicima, a popis se sastoji od preko 60 jedinica. Lyonsova knjiga Semantics (1977) prevedena je na etiri europska jezika.


Baldinger, K. (1980) Semantic Theory Towards a Modern Semantics, Basic Blackwell, Oxford.

Cruse, D.A. (1986) Lexical Semantics, Cambridge University Press.

Frawely, W. (1992) Linguistic Semantics, Lawrence Erlbaum Associates Publishers.

Handke, J. (1995) The Structure of the Lexicon, Human versus Machine, Mouton de Gruyter.

Lehrer, A. (1974) Semantic Fields and Lexical Structure. London: North Holland.

Nida, E. A. (1975) Componential Analysis of Meaning An Introduction to Semantic Structures. The Hague: Mouton.

Pustejovsky, J. (1993) Semantics and the Lexicon. Kluwer Academic Publishers.

Wierzbicka, A. (1985) Lexicography and Conceptual Analysis. Ann Arbor, Karoma Publishers.

3.4.2. Izborni predmeti:


Bulcs Lszl


Algebarska lingvistika (Slovnoraunsko jezikoslovlje)


Izborni

ECTS BODOVI:

4

JEZIK:

Hrvatski

TRAJANJE:

8

sati

SEMESTAR:

STATUS:


predavanja

seminari

vjebe

8 sati

sati

sati

UVJETI:

SADRAJ:

Mislovlje Mislovno ne (NOT) Mislovno i (AND) Mislovno ili (OR) Mislovno niti (NOR) Iskljuno ili (XOR) Pogodba (IF) Suprotna pogodba (NOT IF) Dvopogodba (EQ) Suprotno i (NAND). Suprotna protupogodba Protupogodba Mislovne etvorine Mislovni prikaz krinice Preoblike Opis

Skupovi Ureene dvojke Pojam odnosa Jednakost skupova Prijesjek skupova Ujedinba skupova Ujedinba lanova skupa Razlika skupova Dopuna skupa Podskup skupa Prazni skup Umnoak skupova Skup podskupa Rastav skupa Pojam ureenice Pojam spiska

Sustavi Obvijest Koliina obvijesti Opidba Postupnik Upravljanje Preslikavanje Meustruni prikazi Sklopna algebra Dvostanjac Brojni sustavi Odbirci Nanizni propisi Konani stroj Potisni stroj Turingov stroj

CILJ/KOMPETENCIJE:

Upoznavanje polaznika s temeljnim pojmovima algebarske lingvistike.

NAIN RADA:

Predavanje tumaenjem uruaka na ploi


Pismena i usmena provjera


Anketa


Informacijske znanosti i znanje ur. Slavko Tkalac , Miroslav Tuman Zagreb : Zavod za informacijske studije, 1990.

Jaglom, I. M. Ungewnliche Algebra. Moskau : Verlag Mir, 1976.

Obrada jezika i prikaz znanja ur. Slavko Tkalac, Miroslav Tuman. Zagreb : Zavod za informacijske studije, 1993.

Lipschutz, Seymour. Schaum's outline of theory and problems of essential computer mathematics. New York : McGraw-Hill, 1982.

Radi, Mirko. Matematika za peti razred osnovne kole : Prirunik za nastavnike. Zagreb : kolska knjiga, 1977.

odan, Milan. Automatizacija logikim sklopovima. Zagreb : kolska knjiga, 1973.


Giloi, Wolfgang, Liebig, Hans. Logischer Entwurf digitaler Systeme. Berlin : Springer-Verlag, 1973.

Partee, Barbara Hall et al. Mathematical methods in linguistics. Dordrecht: Kluwer, 1990.

Manna, Zohar ; Waldinger, Richard. The logical basis for computer programming. Reading, Massachusetts : Addison-Wesley, 1984.


Milena ic-Fuchs


Amerika lingvistika


Izbornii

ECTS BODOVI:

4

JEZIK:

hrvatski

TRAJANJE:

8

sati

SEMESTAR:

STATUS:


predavanja

seminari

vjebe

8 sati

sati

sati

UVJETI:

SADRAJ:

Kad se govori o Amerikoj lingvistici nije rije o zemljopisnom poimanju lingvistikih istraivanja, ve je rije o tradiciji koja se na razliite naine ogleda u teorijskim postavkama izniklim na amerikom tlu u posljednjih stotinu dvadeset godina. Poeci Amerike lingvistike povezani su s imenima Powella, Boasa i Sapira, znanstvenika koji su utrli put sagledavanju jezika u okviru kulturolokih pojavnosti i psiholokih zadanosti ovjeka. Njihovom zaslugom zapoeta je tradicija terenskih istraivanja jezika amerikih Indijanaca i tradicija biljeenja usmenih tekstova zanimljivih ne samo lingvistiki, ve i kulturoloki. Upravo su ovi poeci lingvistikih istraivanja na amerikome tlu, poeci s jakom kulturolokom i psiholokom tradicijom, kao reakciju izazvali tzv. ameriki strukturalizam (Bloomfield) te potom pojavu transformacijsko-generativne gramatike (Chomsky). Dakle, ameriku tradiciju obiljeavaju lingvistika istraivanja s izraenom kulturolokom podlogom i formalni pristupi jeziku, ija je znaajka upravo izostavljanje kulture i psiholokih svojstava ovjeka. Pojava kognitivne lingvistike u zadnjih dvadeset godina u mnogoemu nastavak je samih poetaka amerike lingvistike, tonije obnovu zanimanja za utjecaj kulture i psiholokih zakonitosti koje se ogledaju u jezicima.

CILJ/KOMPETENCIJE:

Cilj je ovog kolegija upoznati studente s osnovnim znaajkama poetaka Amerike lingvistike, i to kroz radove Franza Boasa i Edwarda Sapira. Naime, djela navedenih velikana Amerike lingvistike zanimljiva su s teorijskoga gledita, ali isto tako otvaraju pogled u strukture jezika amerikih Indijanaca, koje se znatno razlikuju od struktura na koje smo navikli u indoeuropskim jezicima. Nadalje, cilj je ovog kolegija upoznati studente s amerikim strukturalizmom, oblikom strukturalizma koji se u mnogim znaajkama razlikuje od onoga europskoga. Upravo je rigidnost amerikoga strukturalizma i njegova usmjerenost na fonologiju i morfologiju dovela do transformacijsko-generativne gramatike i cijelog niza teorijskih vienja sintaktike strukture, koja se primarno vezuju uz radove Noama Chomskog. Povrat na same poetke, to jest na vienje jezika iz kulturoloke i psiholoke perspektive predstavlja pojava kognitivne lingvistike na amerikome tlu u posljednjih dvadeset godina.

NAIN RADA:



usmeni ispit




Bloomfield, L. (1933) Language. London: George Allen & Unwin Ltd.

Filipovi, R. (1966) Bloomfield i amerika lingvistika Suvremena lingvistika 2, Sveuilite u Zagrebu.

Sapir, E. (1921) Language. An Introduction to the Study of Speech. New York & London: Harcourt, Brace, Jovanovich.

ic Fuchs, M. (1991) Jezici amerikih Indijanaca i jezina istraivanja. Knjievna smotra 23, 81-82, str. 25-30.


Boas, F. (1911) Handbook of American Indian Languages. Bulletin 40, Bureau of American Ethnology, Parts 1 & 2, Washington.

Bright, W. (1984) American Indian Linguistics and Literature. Mouton Publishers.

Carroll, J.B. (ed.) (1956) Language, Thought, and Reality: Selected Writings of Benjamin Lee Whorf. Cambridge, Mass.: Technology Press of Massachusetts Institute of Technology.

Chafe, W.L. (ed.) (1976) American Indian Languages and American Linguistics, Papers of the 2nd Golden Anniversary Symposium of the Lingusitic Society of America, Lisse The Peter de Ridder Press.

Kinkade, D., K. Hale & O. Werner (eds.) (1975) Linguistics and Anthropology, Lisse, The Peter de Ridder Press.


Ida Raffaelli


Dijakronijska semantika


izborni

ECTS BODOVI:

4

JEZIK:

hrvatski

TRAJANJE:

8

sati

SEMESTAR:

STATUS:


predavanja

seminari

vjebe

6 sati

2 sati

sati

UVJETI:

SADRAJ:

Ovim se predmetom studente eli ponajprije upoznati s temeljnim teorijskim promiljanjima o odnosu sinkronije i dijakronije openito s obzirom na razliita lingvistika razdoblja i pravce te s temeljnim pojmovima i naelima dijakronijske semantike od predstrukturalizma (Bral, Meillet), strukturalizma (Saussure, Jakobson) do kognitivne lingvistike (Geeraerts, Blank). Poseban e naglasak biti na suvremenijim pristupima dijakronijskoj semantici prema kojima se dijakronijskom analizom semantikih struktura eli rasvijetliti odnos izmeu strukturalne stabilnosti leksikih kategorija i njihova dinamikoga ustroja to omoguava definiranje i opis vrsta semantikih promjena kao i obrazaca jezinoga ponaanja koji utjeu na njihov ustroj kroz vremenski presjek. Time se naglaava da u semantikim strukturama ne postoji vrsta crta koja razgraniuje sinkroniju od dijakronije, ve se one promatraju kao jedinstveni strukturalni kontinuum. Takvim se modelom opisa otvara mogunost cjelovitom uvidu u ustroj leksikih kategorija na temelju ega bi trebalo odrediti dosege dijakronijske semantike u rekonstrukciji semantikih, ali i konceptualnih struktura, tj. enciklopedijskih podataka. U okviru takova tumaenja dijakronijske semantike poseban e osvrt biti na opisu polisemije kao sinkronijskog odraza dijakronijskih promjena te naelima funkcioniranja leksikih kategorija u odnosu na ostale lekseme semantikoga sustava (sinonimija, semantika polja, itd.) u dijakronijskom presjeku. Vanost je dijakronijske semantike u injenici da njezini rezultati mogu upotpuniti i rasvijetliti neke sinkronijske vidove odnosa unutar jezinoga sustava kao npr. u leksikologiji, frazeologiji, itd.

CILJ/KOMPETENCIJE:

Cilj je ovoga predmeta upoznati studente s temeljnim teorijsko-metodolokim okvirima kojima se u dijakronijskom presjeku pristupa semantikim strukturama: a) definiranje i opis mehanizama semantikih promjena te b) mogunosti i dosezi eventualnoj rekonstrukciji semantikih struktura. Time bi se studente osposobilo da samostalno pristupe ovom vidu lingvistikoga opisa kako teorijski tako i praktino.

NAIN RADA:

Rad u okviru ovog predmeta zamiljen je djelomice kao predavanje, a djelomice kao samostalan rad (razgovor i diskusija) studenata na temelju pripremljenih teorijskih tekstova i primjena steenih znanja na analizu konkretne jezine grae.


Izrada seminarskoga rada


Anketa


Blank, A. i Koch, P. (1999) Historical Semantics and Cognition, Mouton de Gruyter, Berlin, New York

Eckard, R. i dr. (2003) Words in Time Diachronic Semantics from Different Points of View, Mouton de Gruyter

Geeraerts, D. (1997) Diachronic Prototype Semantics - A Contribution to Historical Lexicology, Clarendon Press, Oxford

Raffaelli, I. (2000) Neki vidovi kognitivne semantike u rekonstrukciji semantikih struktura Suvremena lingvistika 49-50, (125-142)

Raffaelli, I. (2004) Polisemija pridjeva: sprega sintaktikih i semantikih struktura, Filologija 44, (105-128)

Ullmann, S. (1983) Semantics- An Introduction to the Science of Meaning, Basil Blackwell, Oxford


Prema dogovoru sa studentima s obzirom na podruje interesa ili s obzirom na leksiku grau jezika koji bi se opisivao.


Dora Maek


Dijalektologija


izborni

ECTS BODOVI:

4

JEZIK:

hrvatski

TRAJANJE:

8

sati

SEMESTAR:

STATUS:


predavanja

seminari

vjebe

8 sati

sati

sati

UVJETI:

SADRAJ:

Pregled razvoja dijalektologije:Teoretski modeli (Dijalekatska geografija, Strukturalna dijalektologija,Urbana dijalektologija,Teorija varijabilnosti,Geolingvistika, metodologija (upitnici, dijalekatski atlas,intervju) nazivlje(izoglose, varijable, dijalekatski dijasustav, mijeani dijalekti i sl.)

CILJ/KOMPETENCIJE:

Stjecanje teoretske i praktine podloge za razumijevanje jezinih varijeteta i eventualna vlastita istrivanja na tom podruju.

NAIN RADA:

Predavanja uz prikaz praktinih primjera iz razliitih jezika.


pismeni ispit


Anketa


Bailey, C.J.(1973) Variation and Linguistic Theory, Center for Applied Linguistics, Washington

Fasold R. (1984) The Sociolinguistics of Society, Oxford, Blackwell

Grassi, Sobrero, Tolman (2003) Introduzione alla dialettologia italiana

Kuznecov (1973) Russkaja dialektologija

Labov, W. (1972) Language in the Inner City, University of Pennsylvania Press

Lffler, H. (1974) Probleme der Dialektologie: eine Einfhrung

Marzys, Z. (1998) La Variation et la norme: essais de dialectologie galloromane

ojat, A. (1979) Standardni jezik i dijalekt u urbanim sredinama. Zavod za jezik IFF, knjiga 4.5, Zagreb

tolc, J. (1994) Slovenska dialektologia, Veda Bydavatelstvo Slovenskej akademie, vied, Bratislava

Trudgill (1974) Sociolinguistic: An Introduction. Penguin

Trudgill, P. J.K. Chambers (1980) Dialectology, Cambridge U.P.


Avanesov, R.I. i dr. (1973.) Lingvogeografija, dijalektologija i istorija jazyka

Hymes, D. (1971) Pidginisation and Creolisation of Languages, Cambridge University Press

McIntosh, A. (1952) An Introduction to a Survey of Scottish Dialects, Nelson

Milroy, L. (1980) Language and social Networks. Blackwell

Weinreich, U. (1954) Is a structural dialectology possible? Word 10:388-400 i u Fishman ed. (1968) Readings in the Sociology of Language, Mouton.


Gordana Varoanec-kari


Forenzina fonetika


izborni

ECTS BODOVI:

4

JEZIK:

hrvatski

TRAJANJE:

8

sati

SEMESTAR:

STATUS:


predavanja

seminari

vjebe

4 sati

4 sati

sati

UVJETI:

SADRAJ:

Upoznat e se temeljni postupci slunog prepoznavanja govornika uobiajeni u forenzinoj fonetici, primjerice AP SPID protokol prema kojemu se meu parovima glasova procjenjuje slinost/razliitost govornika u percepcijskim parametrima tona, kvalitete glasa, fonacijskih vrsta, intenziteta, dijalekta, artikulacije, prozodije i ostalog. Pri ralambi segmentalnih i suprasegmentalnih imbenika govora rabit e se vaei IPA znakovi. Teorijski i na zvunim primjerima odredit e se osobine vokalnog timbra, osobine modalne, hrapave, umne, kripave, aptave fonacijske vrste; u dimenziji dijalekta regionalnost, mogui strani dijalekti i ideolekt govornika; kod artikulacije izgovor samoglasnika, suglasnika, pogrean izgovor artikulacijski poremeaji itd; u dimenziji prozodije odredit e se brzina govora, prekidi govora. U dimenziji ostaloga praktino e odreivati mogui poremeaji glatkoe govora, govorni poremeaji. Percepcijske usporedbe odreivat e se na primjerima govornika kojima je materinski jezik hrvatski, kojima hrvatski nije materinski i prema interesu polaznika na nekim stranim jezicima. Zvuni primjeri u procesu teorijskog i praktinog usvajanja postupka bit e snimke u nadziranim uvjetima te stvarni sluajevi. Nadalje, upoznat e se tehniki akustiki postupci koji se rabe u prepoznavanju govornika kao to su programi analize glasa i govora: AS (LTASS: dugotrajni prosjeni spektar govora), Praat program (mjerenje srednje f0, perturbacija fundamentalne frekvencije, HNR itd.; akustiko-statistiki postupci utvrivanja razliitosti (sddd indeks) i slinosti izmeu glasova (R indeks slinosti) na temelju dugotrajnog prosjenog spektra.

CILJ/KOMPETENCIJE:

Oekuje se da e studenti nauiti postupak procjene parova glasova u forenzinoj fonetici i to u neutralnom govoru u kontroliranim uvjetima, na razliitom govornom uzorku, u slobodnom govoru u razliitim govornim uvjetima glasnoe, okogovornih situacija, filtriranim snimkama govora. Nadalje e se osposobiti da znaju utvrditi slinost i razliitost glasova na temelju akustikih postupaka.

NAIN RADA:

U prvome dijelu studenti e se na 4 sata predavanja upoznati s glavnim postupcima i etikom forenzine fonetike, a u 4 sata seminara primijenit e se praktian rad prepoznavanja govornika. Studenti e se prethodno konzultirati s nastavnikom, a izlaganje i provedba postupaka prepoznavanja bit e u suradnji s nastavnikom.


Ispit se sastoji iz pismenog dijela provjere teorijskog znanja i usmenoga dijela na kojem e se procijeniti uspjenost njihova seminarskog rada. Dobit e tone upute to moraju pripremiti u teorijskom dijelu, a seminar e pripremati uz mentorstvo nastavnika. Koliina predvienog rada na seminaru bit e dogovorna s obzirom na interes pojedinog studenta.


Poticat e se razgovor o tematskim jedinicama, a nakon svaka dva sata anketno e se procijeniti pripremljenost nastavnika, pristup gradivu, zanimljivost, praktino znanje. Za vrijeme seminarskog dijela uz nastavnika e studenti procjenjivati i pripremu kolega koji e biti odreeni za aktivno sudjelovanje.


Handbook of the International Phonetic Association. (1999). Cambridge: Cambridge University Press.

Hollien, H. (2002). Forensic Voice Identification. San Diego: Academic Press.

Nolan, F. (1997). Speaker Recognition and Forensic Phonetics. U: Hardcastle, W.J. i Laver, J. (Eds.) The Handbook of Phonetic Sciences. Oxford: Blackwell Handbooks in Linguistics, 5). pp. 744-767.

Rose, Ph. (2002). Forensic Speaker Identification. New York: Taylor & Francis.

Varoanec-kari, G. (2005). Timbar. Zagreb: FF press. (Poglavlja: Nazivlje o glasovoj kvaliteti, 13-17; Odreivanje normalnoga glasa, 27-29; Slojevi glasa, Parajezini sloj glasa, Izvanjezini sloj glasa, 30-38; Timbar boja glasa kvaliteta glasa, 38-64; Fonetska podjela postavljanja i oznaivanje glasove kvalitete, 109-114, 119-177.

Boersma i Weenink. Praat http://www.praat.org


Crystal, D. (2003). A Dictionary of Linguistics & Phonetics. Blackwell Publishing.

Harmegnies, B. (1985). Language Features in the Long-Term Average Spectrum. Revue de Phonetique Apllique, 73-74-75: 69-79.

Harmegnies, B. (1995). Contribution la Caractrisation Acoustique des Sigmatismes tude de deux Indices Acoustico-Statistiques. U: Braun, A. i J. P. Kster (Eds.) Studies in Forensic Phonetics. Trier: WVT Wissenschaftlicher Verlag Trier, pp. 56-66.

Hollien, H. (1990). The Acoustic of Crime The New Science of Forensic Phonetics. New York and London: Plenum Press.

McMenamin, G. (2002). Forensic Linguistics: Advances in Forensic Stylistics. Boca Raton and New York: CRC Press.

Olson, J. (2004). Forensic Linguistics: An introduction to Language, Crime and the Law. London New York: Continuum.

Tanner, D., Tanner, M. E. (2004). Forensic Aspects of Speech Patterns: Voice Prints, Speaker Profiling, Lie and Intoxication Detection. Tucson AZ: Lawyers and Judges Publishing Company, Inc.

Varoanec-kari, G. (2004). Prepoznavanje govornika prema protokolu slune procjene u forenzinoj fonetici. U: Istraivanja govora. Zagreb: Odsjek za fonetiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Odjel za fonetiku HFD-a, str. 107-108.

Varoanec-kari, G., Biani, J. (2004). Akustiki parametri u forenzinoj fonetici. U: Istraivanja govora, Zagreb: Odsjek za fonetiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Odjel za fonetiku HFD-a, str. 109-110.

asopis: Forensic Linguistics: The International Journal of Speech, Language and the Law. Iz toga asopisa dodatna literatura bit e odreena unazad zadnjih deset godina, primjerice:

Foulkes, P. i Barron, A. (2000). Telephone speaker recognition amongst members of a close social network. 7, 2: 180-198.

Harrison, P. (2001). GSM interference cancellation for forensic audio: A report on work in progress, 8, 2: 9-23.

Knzel, H.J. (2001). Beware of the 'telephone effect': The influence of telephone transmission on the measurement of formant frequencies, 8, 1: 80-99.

Knzel, H.J. (2002). Rejoinder to Francis Nolan's the 'telephone effect' on formants': A response, 9, 1: 83-86.

Nolan, F. (2002). The 'telephone effect' on formants: a response, 9, 1: 74-82.

Joaquim Llisterri: Forensic Phonetics Bibliographyhttp://liceu.uab.es/~joaquim/phonetics/fon_forens/Bib_fon_forens.html (30.03.2006)


Ranko Matasovi


Genetsko-tipoloka lingvistika


izborni

ECTS BODOVI:

4

JEZIK:

hrvatski

TRAJANJE:

8

sati

SEMESTAR:

STATUS:


predavanja

seminari

vjebe

8 sati

sati

sati

UVJETI:

SADRAJ:

Kolegij je zamiljen kao niz predavanja na kojima e se studenti upoznati s osnovnim metodama i rezultatima poredbene lingvistike; razmatrat e se tipoloki, genetski i kontaktni pristup jezinoj klasifikaciji, te univerzalna svojstva i obiljeja ljudskoga jezika, otkrivena poredbenim prouavanjem jezika najrazliitijih porodica, area i tipova. Naglasak e biti na posljedicama koje ta univerzalna svojstva jezine univerzalije imaju za nae razumijevanje strukture ljudskoga uma.

Teme:

Genetska klasifikacija jezika: pojam jezine porodice, dokaz genetske srodnosti; dijakronijske univerzalije (prema Greenbergu i Campbellu).Problemi genetske supklasifikacije jezika; genetska raznolikost jezika svijeta; korelacije izmeu genetike raznolikosti populacija i rasprostranjenosti jezinih porodica i natporodica (prema Cavalli-Sforzi); problem kontaktnih jezika (prema Holmu i Mhlhuseru)Kontaktna klasifikacija jezika; pojam jezine aree; pojam makroaree (prema Nicholsovoj)Tipoloka klasifikacija jezika; pojam jezinog tipa; korelacije meu jezinim strukturamaProblem usporedivosti jezinih obiljeja; definicija pojmova subjekt i objekt u jezicima svijetaGreenbergova sintaktika tipologija Klimovljeva kontenzivna tipologijaTipologija jezine kategorizacije (sustavi kategorije roda i imenskih klasifikatora)Teorija jezine raznolikosti (Nichols, Matasovi)

CILJ/KOMPETENCIJE:

Cilj je kolegija upoznati studente s osnovnim pojmovima genetsko-tipoloke lingvistike, kako bi oni samostalno mogli pristupiti kritikom samostalnom prouavanju iz tipologije, genetske i arealne lingvistike, te samostalno primijenjivati metode genetsko-tipoloke lingvistike na jezike kojima se bave.

NAIN RADA:

Predavanja ex cathedra, no na kraju svakoga predavanja polaznici mogu postavljati pitanja i diskutirati o obraivanim temama.


Pismeni ispit sa zadatcima objektivnog tipa ili seminarski rad.


Anketiranje polaznika


B. Comrie: Language Universals and Linguistic Typology, Oxford: Blackwells 1995.

R. Matasovi: Uvod u poredbenu lingvistiku (u tisku), Zagreb: Matica hrvatska 2001.

J. Nichols: Linguistic Diversity in Space and Time, Chicago: The University of Chicago Press 1992.

T. Shopen, ed. Linguistic Typology and Syntactic Description, Cambridge: CUP 1985.


R. Matasovi, Jezina raznolikost svijeta, Algoritam, Zagreb 2005.

R. M. W. Dixon, The Rise and Fall of Languages, CUP, Cambridge 1997.


Milena ic-Fuchs


Kognitivna lingvistika


izborni

ECTS BODOVI:

4

JEZIK:

hrvatski

TRAJANJE:

8

sati

SEMESTAR:

STATUS:


predavanja

seminari

vjebe

8 sati

sati

sati

UVJETI:

SADRAJ:

Sve vanije mjesto koje danas kognitivna lingvistika ima u lingvistici i u srodnim znanostima, proizlazi poglavito iz injenice da je rije o teorijskim postavkama koje se ne oslanjaju samo na opisivanja i/ili objanjavanju jezinih struktura, ve obuhvaaju spoznaje iz psihologije, antropologije, umjetne inteligencije itd. Naime, jezine se pojavnosti sagledavaju i analiziraju u njihovoj jezinoj, kulturnoj i psiholokoj sveukupnosti. Jezine su strukture viene kao dio procesa konceptualizacije svijeta govornik odreene jezine zajednice. Stoga je znaenje temelj iz kojeg se onda s jedne strane povezuje i nadograuje morfologija i sintaksa, a s druge se uvid u znaenjske pojavnosti temelji na kulturnim odrednicama i psiholokim zakonitostima ovjekova konceptualnog ustrojstva.

CILJ/KOMPETENCIJE:

Cilj je ovoga kolegija upoznati studente s razvojem i spoznajama koje donosi kognitivna lingvistika, kako u okviru lingvistike same, tako i u okviru kognitivne znanosti.

Posebna pozornost bit e posveena u okviru kolegija novom poimanju kategorije koje donosi kognitivna lingvistika, i to kako kategorija leksikih jedinica tako i onih gramatikih. U okviru novog poimanja kategorije, obradit e se temeljni termini kognitivne lingvistike, a to su: prototip, shema i domena. Dakle, kroz temeljne pojmove studenti e dobiti uvid u temeljne postavke kognitivne semantike i kognitivne gramatike.

NAIN RADA:



usmeni ispit




Lakoff, G. (1987) Women, Fire and Dangerous Things, What Categories Reveal about the Mind. Chicago: The University of Chicago Press.

Langacker, R.W. (1987) Foundations of Cognitive Grammar: Theoretical Prerequisites. Stanford University Press.

ic Fuchs, M. (1991) Znanje o jeziku i znanje o svijetu. Biblioteka SOL. Zagreb: Filozofski fakultet.


Egli, Pause, Schwarze, Stechow & Wienald (eds.) (1995) Lexical Knowledge and Organization of Language. John Benjamins Publishing Company.

Fauconnier, G. (1999) Mappings in Thought and Language. Cambridge: Cambridge University Press.

Langacker, R.W. (1991) Concept, Image and Symbol, The Cognitive Basis of Grammar. Mouton de Gruyter.

Langacker, R.W. (1991) Foundations of Cognitive Grammar: Descriptive Application. Stanford University Press.

Langacker, R.W. (2000) Grammar and Conceptualization (Cognitive Linguistics Research). Berlin/New York: Mouton de Gruyter.

Taylor, J.R. (1995) Linguistic Categorization. Prototypes in Lingustic Theory. Oxford: Clarendon Press.

Taylor, J.R. (2002) Cognitive Grammar. Oxford: Oxford University Press.

Wierzbicka, A. (1992) Semantics, Culture and Cognition. Oxford University Press.


Vesna Muhvi-Dimanovski


Kontaktna lingvistika


izborni

ECTS BODOVI:

4

JEZIK:

Hrvatski

TRAJANJE:

8

sati

SEMESTAR:

STATUS:


predavanja

seminari

vjebe

8 sati

sati

sati

UVJETI:

SADRAJ:

Jezini su kontakti oduvijek bili u fokusu interesa sve od vremena kad su filolozi postali svjesni injenice da nema jezika u kojemu ne postoje strani elementi te da jezici utjeu jedni na druge na razliitim razinama. Strukturalistiki pristup u analizi jezinih dodira s vremenom se mijenja pa u svojemu razvoju kontaktna lingvistika sve vie favorizira sloenije metode i postupke koji su uvelike povezani s raznim drugim podrujima kao to su sociolingvistika, antropologija, etnologija itd. Sve je to nuno kako bi se dobio to jasniji i precizniji uvid u brojne fenomene koji se prouavaju unutar ove discipline. Zahvaljujui takvome pristupu mogue je dobiti mnogo vie podataka o tome na koji nain dolazi do transfera leksikih (ali i drugih) elemenata iz jednoga jezika u drugi, na koji se nain oni prilagoavaju domaemu fonolokom, morfolokom i tvorbenome sustavu, ali jednako tako i saznati vie o tome tko, kako i zato posuuje neku rije. U posljednjih se dvadesetak i vie godina kontaktna lingvistika sve vie okree prema fenomenu konflikta koji je, prema nekim teorijama, prisutan u skoro svakome jezinome kontaktu, dakako ne uvijek s jednakim intenzitetom. Jezini se konflikt moe istraivati u odnosima izmeu standarda i dijalekta, manjinskoga i veinskoga jezika, urbanih i ruralnih idioma itd. U okviru predmeta obradit e se najvanije pojave vezane uz kontaktnu lingvistiku a to su: mijeani jezici, jezino posuivanje, dvojezinost, prebacivanje kodova, puristiki stavovi u jeziku, otvorenost jezika prema stranim utjecajima, neologija, prevedenice, viejezinost, manjinski jezici, jezini sukob.

CILJ/KOMPETENCIJE:

Cilj je upoznati studente s razliitim teorijskim pristupima jezinim kontaktima/konfliktima te na konkretnim primjerima pokazati na koji se nain oni mogu primijeniti na stanovite jezine situacije (bilo u hrvatskome ili irem europskome konktekstu).

NAIN RADA:

Predavanja na kojima studenti u nekim segmentima aktivno sudjeluju u diskusiji.


Pismeni isp

016418_1

Documents