»MLADO KLASJE« ŠKOLSKI LISTOSNOVNE ŠKOLE »DOBRIŠA CESARIĆ« OSIJEK

VELJAČA 2011.GODINA XXXVII

BROJ 37

ISSN 1332-6201

Poslije školskog zvona

str. 6

Prebrojavam mačke u prolazu

str. 39

Čuvarice slavonske

tradicijestr. 12

Mlado klasje ׀ 2

Broj 37 god. XXXVII.veljača 2011.

Mlado KlasjeŠkolski list Osnovne škole»Dobriša Cesarić«, Osijek

ISSN 1332-6201

Izdavač:

OŠ »Dobriša Cesarić«

Za izdavača:

Andrija Vučković, ravnatelj škole

Adresa:

Mlado KlasjeNeretvanska 10, 31000 Osijektel./fax.: 031/272-938E-mail: os-d.cesaric@os.tel.hr

Uredništvo lista:

Maja Batorek, 8.b; Lucija Horvat, 8.b; Helena Horvat, 8.b; Matko Juriša, 8.b; Iris Koščević,

ć, 6.a; Mia Csicska, 7.c; Iva Kurtović, 7.a; Lucija Firi, 6.a

Glavne urednice:

Mirta Pauzar, 8.bMarti na Lučić, 8.b

Zamjenica glavnih urednica:

Odgovorna urednica i lektorica:

Jagoda Koščević, prof.

Fotografi je: novinari

Naslovnica: tamburaši Tamburaškog orkestra »Batorek« i članice folklorne skupine škole Dobriša Cesarić

FOTO: Lada Ilić - Puharić

Grafi čka priprema i kompjutorska obrada: »Sitograf«, d.o.o

UVODNIK

Bok, bok, bok!Evo nas i ove godine! Kao i prethodnih, jako smo se potrudili kako bi časopis bio što zanimljiviji i zabavniji. Trudili smo se više no ikad, što ćete zacijelo vidjeti ti je-kom čitanja. Ustvari, rastrčali smo se na sve strane. Sve teme birali smo spontano, neke su se same nametale. Po-prati đaje u školi i izvan nje. Putovali

ti radost i ljubav s kojom je časopis zapravo i nastao. Isprati li smo svoje nastavnice u mirovinu. Predstavili smo svoje najbolje glazbenike i sporta-še, razgovarali s ljudima raznih profi la zanimanja, poprati li

če. Upoznali smo dječaka koji ide u školu u Londonu i porazgovarali s njim. Obišli smo Osijek

turno uzdizali u razgovoru s autorima – kiparima. Kao i svake godine predstavili smo neka zanimanja. Donosi-mo razgovor s lektorom i drugima. U školi se čitalo na veliko i nastao je čitav projekt o tome, pa pročitajte ponešto. Pitali smo osmaše kamo će poslije osnov-ne. Obišli smo i koncerte. Imamo potrebu zahvaliti se našem ravnatelju Andriji Vučkoviću na punoj

čći u pra-

vom trenutku. Mislimo da u časopisu ima ponešto za svakoga i nadamo se da će vam se svidjeti . Barem djelomično

čitanju!

Uredništvo lista

Sigurnije i ljepše u školi 3Tebi kojoj je srce bilo na dlanu, Tebi, draga naša Đurđice 4Poslije školskog zvona 6Radom i molitvom do ozdravljenja 8Obnovljen školski orkestar Duge 11Čuvarice slavonske tradicije 12Kao da su doma 14Nema proslave bez tamburaša 15Šareni lampioni 166 X GMH ORY DQ MH � Q D� VX VUH W X � ± � 0 UH å H � ã NROD� EH ] � Q DVLOMD 17Otvoreni za komunikaciju i učenje 18Zajedno u molitvi 19Vrhunske sportašice među nama 200 DMD� L� % DUW X O� GLå X � SX EOLNX � Q D� Q RJ H 22Projekt: Čarobne kamenice 24Anketa 25Čarobne kamenice pod krošnjama 26Projekt poticanja čitanja 272 GUå DQ � NY L] 28LiDraNo – nagrada za trud 30Venecija grad na vodi 31ä LY RW � L] � GUX J H � SH UVSH NW LY H 34Prvo cjepivo u školi 37Cjepivo za sedmaše 38Prebrojavam mačke u prolazu 39U prolazu 41Povjesničari i geografi na djelu 45Kamo poslije osnovne 46Budimpeštu treba vidjeti 47Ovdje Radio – Mačkamama 50Sve je super, sve O.K. ili... 51Dočekujemo ih s osmijehom 52Reklame, reklame svuda oko nas 530 Rå H � MH GDQ � Y LF " 54Susret u GISKU – Biti dogradonačelnik 55Incredible India 56Moj put u Egipat 57Biti vozačica tramvaja 58Plešem kao navijačica 60. UDW NH � Q RJ H � ODå L 611 H ] DERUDY DQ � GRå LY OMDM 63Vrlo, vrlo zadovoljni učenici 66Sudjelovali smo... 68Kreativni likovnjaci 69Tko je lektor 70U kazni sam 71Poštovanje i poslušnost prema Mr. i Miss. 72Sveti Nikola – čokoladica svima 75Strip 76

6 $ ' 5 ç $ -

Mlado klasje 3 ׀ Lpg & CNG magazin 3 ׀

P Najprije je izrađena projektna dokumentacija

Zamijenjeni su stari prozori

Vedra lica majstora usklađena su s bojom pločica

Ništa bez mješalice

OBNOVA ZGRADE OŠ »DOBRIŠA CESARIĆ«

Ugradili smo PVC-

č…

Sigurnije i ljepše u školiPočetak školske godine dočekao nas je s ra-dovima u školi. Uoči početka školske godine bilo je govora da bi nastava mogla biti odgo-đena zbog radova u školi. Međuti m, odluka ravnatelja Andrije Vučkovića i Učiteljskoga vijeća bila je da nastava krene bez odgode, ali sa skraćenim sati ma kako bi majstori od podneva ušli u školu i napravili što više posla. Kako smo doznali više je osnovnih škola na području grada Osijeka obuhvaćeno projek-tom obnove zbog dotrajalosti zgrada i starih instalacija koje su vapile za obnovom. Spre-mačice su svakodnevno intenzivno čisti le što

ti li smo se An-driji Vučkoviću, ravnatelju škole, s pitanjem: - Što se sve promijenilo u našoj školi?

- Obnovili smo četi ri toaleta, dva na katu i dva u prizemlju. Stavili smo nove vodovodne instalacije te električne instalacije i odvode. Zamijenili smo pločice, vrata i štokove. Ta-kođer smo promijenili sanitarije. U učionici likovne kulture promijenili smo rasvjetu i stavili pločice na zidove te zamijenili umiva-onike. Brusili smo parkete u četi ri učionice i

dio zgrade te u kuhinju i blagovaonicu. Stavili

jenili smo instalacije u starom dijelu škole te promijenili rasvjetu u cijeloj školskoj zgradi. I konačno, oličili smo trinaest učionica.

Naručitelj je bio grad Osijek, a projektant M-ING Osijek. Izvođač je bio ZITEX d.o.o. Donji Miholjac. S radovima smo počeli 19. kolovoza 2010., a završili nakon četrdeset radnih dana.

Martina Lučić, VIII.bFOTO: J.Koščević

Mlado klasje 3 ׀

Lpg & CNG magazin ׀ Mlado klasje4 ׀ 4

Kada je pred kraj školske

ću (čiju

ć

ćivali da ćemo joj već u

ć

riječima…

OPROSTILI SMO SE OD IZNENADA PREMINULE - DRAGE KOLEGICE ĐURĐICE BOSANAC

Tebi kojoj je srce bilo na dlanu, Tebi, draga naša Đurđice

u

sr

I

pi

O

lju

lik

Mlado klasje ׀ 4

(srpanj, 2010.)

U trenutcima poput ovih, kada postav-ljamo bezbrojna pitanja znajući da na njih ne ćemo dobiti odgovore, skame-njeni vlasti tom nemoći da vrijeme vra-ti mo unazad, shvaćamo koliko je dra-

ovaj dan pripada – za jučer više ne po-stojimo, za sutra još nismo rođeni.

čovjekov koji nestaje pred bljeskom neponovljivosti . Samo jed-nom i …nikada više, draga naša Đurđi-ce.

Koliko pogleda Boga u ovome trenutku pita – zašto? Koliko srca bez glasa moli da se vrijeme vrati jer nam nisi uspjela podariti mnogo svojih osmijeha, mno-ge tople riječi, pregršt svoje dobrote…

Teško je opraštati se s TOBOM. Kako pronaćosjećaji i najljepše niti– PRIJATELJE jer ti si prije svega bila naš prijatelj, čovjek u svom značenju te ri-ječi.

Rijetki su oni koji uspiju pronaći put do svačijega srca, sretnici su oni koji pro-nađu mjesto u srcima drugih, a TI si upravo bila jedna od njih pronalazeći mjesto u srcima mnogih…

ti se uč ti , gos-podariti njima, a onda te iznenade, otr-gnu ti što ti je drago, rane te…

Mi smo ranjeni jer je oti šla dobra prija-teljica i omiljena učiteljica.

Slušali smo te i gledali nasmijanu, ve-dru, veselu, opti misti čnu, nepokole-bljivu i dosljednu u ostvarivanju svo-jih ciljeva. A bilo ih je puno… Sve si ih dosezala svojom upornošću, voljom,

pozivu koji si odabrala srcem.

Mnoge si male velike ljude dovela do

bav i strpljenje, osluškujućlje, razumijevajući njihove poteškoće, prepoznavajući u svakome od njih do-brotu i ljepotu.

Mlado klasje 5 ׀

Koliko je mališana otkrivalo ljepote engleskoga jezika pod tvojim bud-nim okom od davne 1987., godine u Osnovnoj školi »Čeminac« do prošlih i sadašnjih generacija naše škole. Danas su tvoji učenici ljudi koji uspravno koračstazama noseći u sebi i dio TEBE.

Bezbrojne su generacije mladih učitelja u TEBI pronašle uzor oda-ne i strpljive učiteljice od koje se imalo što naučiti : pravednost, isti -

noljubivost, dosljednost i čovjeko-ljublje.

Učila si nas voljeti ti njegovu svaku sekundu koja neza-ustavljivo prolazi. Svojim si pona-šanjem u svakome trenutku poka-

kojima su osmjesi i dobrota koju di-

mi, tvoji kolege, učitelji i učiteljice Osnovne škole »Dobriša Cesarić« još dugo ćemo gledati TVOJ lik u učionici odgajajući mladost u koju si

toliko vjerovala, još dugo ćemo su-sretati TVOJU sjenu na hodnicima škole u koju si utkala sebe gradeći bolji svijet. A dobar svijet čine samo dobri ljudi. TI si upravo bila takva: bila si prijateljica, učiteljica, oaza kojoj su se učenici vraćali i nakon završetka svoga školovanja. Svi mi koji smo TOBOM okovali dušu, za-tečeni smo trenutkom, trenutkom

ne upozorava, niti daje objašnjenja. Često nepredvidiv i surov i ostavlja nas bez riječi.

U takvome trenutku kada riječi nemaju značenje, a osjećaji guše vapaje bez odgovora, shvaćamo koliko je dragocjena svaka mrvica onoga što smo imali.

Prijateljice naša, draga naša Đur-đice, tamo gdje ti odlaziš caruju zlatne pti ce ljudskih snova, a nama ostaje utjeha da smo te poznavali i sjećanje na sve lijepe zajedničke trenutke.

U ime svih učenika i uposlenika Osnovne škole »Dobriša Cesarić« hvala Ti što si nam ih nesebično da-rivala.

Počivaj u miru!

U ime svih učenika, učitelja i upo-slenika Biserka Vajlandić

Mlado klasje 5 ׀

Na izvanučioničnoj nastavi početkom

prošle školske godine – Āurđica – druga desno

Āurđica druga lijevo

Foto: Šk. album

Mlado klasje ׀ 6

Kako Vam je u mirovini? Jeste li se navikli?

- U mirovi-ni mi je lijepo, jer se odmaram i sama biram što ću raditi . Planiram svoj ras-pored. Na mirovinu sam se dosta brzo navikla, mislila sam da će biti

ć: - Nikad ljepše! Planiram sve sama,

jer mi je bilo i vrijeme. Navikla sam se

se o unuku.

Nedostaju li Vam učenici i školsko zvono?

- Nedostaju, jer sam voljela svoj posao i djecu. Puno godina sam radila i čudno je da nitko ne priča i ne smije se.

ć: - Naravno, no kako sam unaprijed o tome razmišlja-la, navikavala sam se polako da neće biti ti i dječjih nepodobšti -na.

Mjerite li vrijeme i dalje po škol-skoj satnici?

Ne mjerim, navi-kla sam na svoje vrijeme i raspored.

ć: - Pa, iako više ne radim u školi, budim se u isto vri-jeme i počinjem s radnim danom u kućanstvu.

Jeste li cijeli radni vijek proveli u našoj školi?

- Ne, godinu dana sam radila i u drugim školama - u OŠ »Sara Berti ć« i OŠ »Nikola Demonja«.

ć: - Prvih 13 go-

novcu u OŠ »Moše Pijade«, a nakon toga u našoj školi.

Koji vam je događaj ostao u sjeća-

- Najljepši događaj bio je, svakako, projekt o Wolfgangu Amadeusu Mozzartu, ali bilo ih je

ODLAZAKU:! 3,5ø%. 5 MIROVINU

Poslije školskog zvonaPočetkom školske godine Biserka Hum, nastavnica hrvatskoga jezika i povijesti, i

ć, nastavnica tjelesne i zdravstvene kulture, pozdravile su se s uč čiteljice prava su legenda škole i trebalo je vremena naviknuti se biti u školi bez njih. - Gdje su, kako su, što rade – pitali smo ih…

Biserka Hum s� SULJ RG RP � RE LOMHè DY DQ MD� � � � � RE OMHW Q LFH� w NROH

1 DG D� ) UDQ FLw ND� . Q Hè HY Lćs� Y ULMHG Q R� MH� E LOMHè LOD� w SRUW VNH� X VSMHKH� VY RMLK� X čenika

Mlado klasje ׀ 6

Nastavnica Biserka Hum s učenicima za Dan kravate

đaja se ne sje-ćam.

ć: - Bilo je puno lijepih događaja... Svi projekti , ek-skurzije, izleti , uspjesi djece na natje-canjima, oproštaji s osmašima znaju-ć

Mlado klasje 7 ׀

Što vam se najsmješnije dogodilo radu s učenicima?

- Odgovori u pisa-nim provjerama znali su me dobro nasmijati , kao npr: u 6. razredu kada sam na postavljeno pitanje: »Kako je završila bitka na Krbavskom polju?«, dobila odgovor: »Krvavo.« Ili u 5. ra-

to vrijeme?« uslijedio je odgovor: »U prijateljstvu.« Ima toga još…

ć: - Bilo ih je puno, trenutno se ne mogu sjeti ti .

Koje se generacije sjećate kao najbolje?

- Sve generacije su mi bile odlične, ne bih niti jednu po-sebno izdvojila.

ć: - Svaka je bila posebna na svoj način, ali eto gene-racija 1999./ 2000. se istakla.

Koje osobine posebno cijenite kod učenika?

Iskrenost, kultur-no ponašanje, sposobnosti , trud, rad

čitelja.

ć: - Prije svega, iskrenost, pošti vanje drugih, marlji-vost, ustrajnost...

Kakav bi učitelj trebao biti na te-melju vašeg dugog iskustva u radu s učenicima?

Učitelj bi prije svega trebao voljeti svoj posao, a osim toga trebao bi biti i strpljiv, slu-šati , pomoći i osjeti ti kada je učeniku pomoć potrebna.

ć: - Učitelj bi trebao znati prenijetivati osobnost učenika, trebao bi biti pravedan i realan, spreman pomoći, iskreno dijeliti ljubav s njima.

Je li isti na da su djeca prije bila bolja, pristojnija?

- Isti na je. Prije su

vala učitelje, ali su i roditelji imali više vremena za djecu.

ć: - Da, nisu imali mogućnosti vidjeti i naučiti loše po-našanje kao što to mogu vidjeti da-nas putem medija.

Biste li preporučili mladima na-stavničko zvanje? Zašto?

- Bih, ali onima koji bi bili svjesni što znači biti učitelj, a to je voljeti i razumjeti djecu, te biti spreman pomoći im.

ć: - Naravno! Dje-ca su prekrasna, izvor su znanja, nei-skvarena su. Poziv je predivan, samo ga treba znati ti na nivou.

Što biste poručili učenicima, a što roditeljima?

- Učenicima da čitelje, slušaju

ponašaju, ne samo u školi, nego bilo gdje da se nalaze, a roditeljima da odgajaju svoju djecu i da provode što više slobodnoga vremena sa svojom djecom.

ć: - Učenicima

znanja u školi, a roditeljima da vole svoju djecu i da im vjeruju, ali da ih i

provjeravaju. Djeca vole roditelje koji su iskreni, pravedni i nadasve da su im prijatelji kad im to zatreba.

I konačno, imate li sada vremena za sebe?

Da, moja kću Zagrebu, a tamo ima puno divnih predstava na repertoaru što mi je jako drago jer to stvarno volim, tako

ći ih.

ć: - Da, ali imala sam i prije. Naravno, sada više. Ne odustajem od učenja, tako da sva-kodnevno čre znanja. Također sam uključena u udrugu proti v ovisnosti , tzv. »Udrugu glazbena škola«, te u Caritasu.

Nakon što smo intervjuirali naše dvi-je bivše nastavnice, zajedno smo se prisjeti li svih lijepih trenutaka dok su nam predavale i svega što su nas naučile. Bilo ih je zadovoljstvo opet vidjeti i čuti i nadamo se da smo im ostali u lijepom sjećanju. Iako nam više ne predaju, ti jekom kratkog raz-govora naučile su nas nešto: da s pri-stojnim ponašanjem, trudom i radom

ti ći, te da budemo

to ipak cijeni.Maja Batorek, VIII.bLucija Horvat,VIII.b

Mlado klasje 7 ׀

6 Y H� X � ] Q DNX � NUHW DQ MD� L� W MHORY MHè E H� � Q DVW DY Q LFD� 1 DG D� G HVQ R� ,VSUDW LOL� VP R� L� G UX J H� NROHJ LFH� X � P LURY LQ X

Mlado klasje ׀ 8

RADOM I MOLITVOM

DO OZDRAVLJENJAča. Tako i započinju

svoj dan, klanjanjem i molitvom u kapelici, nakon ustajanja u pet sati…

će je. Ono čega nema, toga nema…

Mlado klasje ׀ 8

Na ulazu u komunu

UKOMUNICENACOLO

Mlado klasje 9 ׀

Rano buđenje nije početak dana

to buđenje povezano s putova-njem, dobiva drugi značaj. Makar se to zvalo terenska nastava. U ponedje-ljak 18. rujna 2010. godine u 7.30 sati učenici osmih razreda OŠ »Dobriša Cesarić« s razrednicama krenuli su za Šarengrad, točnije u komunu Ce-nacolo.

Cenacolo je kršćanska zajednica za

sti ma te koji se pokušavaju spasiti i izliječiti od ovisnosti . Zajednicu je osnovala časna sestra Elvira Petrozzi. Prva kuća osnovana je u Italiji. U Hr-

sedam za muškarce.

Putujući prema Šarengradu prošli smo kroz Vukovar i shvati li značenje simbola patnje hrvatskoga naroda u Domovinskome ratu. I danas grad

sebna priča koju se ne spominje usputno, njega ćemo na proljeće po-sjeti ti na cijeli dan, a onda pisati .

Put do Cenacola nije dugo trajao. Po dolasku u samu kuću dočekala su nas dvojica bivših ovisnika. Pojeli smo svoj doručak, a oni su nas ponudili hladnom vodom u blagovaonici koja je bila slabo rasvijetljena, čini mi se da nije imala prozora. Unutrašnjost je djelovala krajnje skromno, ali uredno i čisto.

Svjedočanstvo bivših ovisnikaNašim učče, koje su ih dovele tu gdje su sada, ispričali su Robert, Danko i Dario. Ono što je zajedničko njihovim priča-ma bila je potreba za isti canjem, ula-zak u loše društvo, slaba komunikaci-ja s roditeljima. Počeli su nagovorima ti pa: »Ne budi luzer«, »hajde samo jednom! Probaj!« Njima se isprva to svidjelo. Htjeli su još i još. Za to sve treba imati novaca te su krali od ro-ditelja. Udaljili su se od njih. Povukli su se u sebe, a za čudo, u početku su bili dobri učenici preko tjedna, dok bi

ču. Njihovo svjedočenje nas je dirnulo. Ispred sebe imali smo sasvim druge osobe koje je bilo teško povezati s njihovom prošlošću. Rječiti su, zra-če mirom. Ne ponašaju se kao da su manje vrijedni. Sada su jači, spremni započeti četka, iako su neke posljedice neizbrisive. Izlije-čenost je oko 80 posto, neusporedi-

Snagu nalaze u molitvi

Osmaši su pozorno slušali W X è Q D� VY MHG Rčanstva

U radionici dečki izrađuju suvenire

Mlado klasje 9 ׀

vo je veći postotak od medicinskoga izlječenja. »U zajednici nam se vra-ća dostojanstvo, mi postajemo novi

ti druge ravno u oči«, u uvodu nam je rekao bivši ovisnik Danko, koji je najprije pušio travu, zati m prešao na ecstasy da bi na kraju završio na heroinu.

Robertu je 25 godina. U zajednicu je došao prije godinu dana. Rekao je da je sve počelo kad se njegov brat, koji je šest godina stariji, počeo drogirati . Već je u petom razredu počeo koristi -ti »lake« droge, a kasnije je to prešlo u pravu ovisnost. Svaki dan je uzimao neke droge. Onda su to svi već vi-

Mlado klasje ׀ 10

djeli pa je prestao. Ponovo je počeo nešto kasnije, no samo vikendom. Pokušao je uzimati manje i miješati s alkoholom, no ni to mu nije bilo do-voljno. Više nije imao nikakve izvore novaca i nije mogao tako nastaviti te je prestao. U prvih tjedan dana kada je prestao, bolovi su bili strašni. Nije mogao spavati , no i to je prošlo i sada samo hoće ostati u zajednici i nikad više ne početi uzimati bilo kakve dro-

njegov problem što nije komunicirao sa svojom obitelji. Starija sestra mu je bila odlična učenica te oko njega nije bilo puno lošeg utjecaja, no kada je došao u srednju školu upao je u loše društvo. Dugo se drogirao dok kao i Robert nije ostao bez novaca. Počeo se baviti sportom i maknuo se od tog društva, no nije mu uspjelo. Kada se opet sve vrati lo na staro, odlučio je prijavitidva tjedna traume zbog apsti nen-cijske krize. Nije spavao od bolova.

Odluč ti te patnje te da će prestati drogirati se. Po povratku iz vojske počeo je raditi s ocem te je tako došao do novaca. U prvo vrijeme nije razmišljao o dro-gi, no novci koje je imao nisu mu dali mira i odlučio je kupiti barem malo te je tako nastavio. Nije hti o prestati jer je znao kakvi ga bolovi čekaju. S dru-ge strane nije imao dovoljno novaca da bi nastavio. Tada je odlučio uklju-čiti se u zajednicu Cenacolo.

Red, rad i molitvaDario nas je upoznao s podjelom poslova unutar zajednice. Isto tako

zajednici imaju štale. U ti m štalama su krave koje oni sami muzu. To se prenosi s jednog na drugog. Uvijek se mijenjaju poslovi. Svaki dan je dosta isplaniran. Buđenje je u pet sati , slije-di molitva pa doručak nakon kojega rade do 12 sati kad je vrijeme ručku. Slobodni su do 13.30 h, pa opet rad. Od 17-18h je krunica i program pje-sme, u 19.30 je večera, razgovor do 21-21.30 kada odlaze na spavanje. Većinu vremena moraju raditi . Nekad gledaju televizor, ali rijetko kako ne bi ljenčarili po cijeli dan. Treba spo-menuti da su neki od njih bili ovisnici o internetu, nesposobni funkcionirati

spas pronašli u radu jer kad si zaoku-pljen poslom, uopće ne razmišljaš o drogi, već su ti misli potpuno skon-centrirane na to što radiš. Uz rad, spas i iscjeljenje pronašli su u molitvi

ča. Tako i započinju svoj dan, klanjanjem i molitvom u kape-lici, nakon ustajanja u pet sati . »Isu-su govorim sve svoje teškoć

trideset trogodišnji Dario iz Nina. S njim je suglasan i Danko iz Rijeke koji smireno dodaje: »Mi ozdravimo ako povjerujemo u Boga«.

ç L Y RW � X � N X ćiKućno je kapelica uređena i nekako zrači toplinom, koju smo svi osjeti li. Ne znamo je li taj prostor bio drugačiji zbog svih izmoljenih molitava i sve muke koju su ispovjedili ovisnici bivši i sadašnji. Dojmila nas se njihova smi-renost i iskrenost. U kapelici dominira iznimno lijepa slika s Isusovim likom koju je naslikao jedan bivši ovisnik, mladić iz Slovačke koji je petnaest dana posti o i slikao za vrijeme svoga boravka. Oltar u kapelici načinili su momci iz Međugorja u čast č.sestri Elviri. Sve ostale prostorije dosta su hladne i bezlične. Naime, staro zda-nje u kojemu borave nekad je bio samostan te je unutrašnjost nekako mračna. Ali zato je dvorište iznimno uredno i lijepo s cvijetnjakom i kipom

povrtnjak i voćnjak na uzvisini. Sam

Sami uzgajaju povrće i voće za vla-sti te potrebe. Imaju i pekarnicu gdje peku kruh, svaki treći dan po šest

magarca, kao kućnog ljubimca. Prave

Višak voća i povrća razmjenjuju s mještanima koji im donose ono čega imaju više. Povremeno razmjenjuju pakete s drugim zajednica pa tako s mora sti gnu naranče, limuni, suhe smokve, masline i dr. Svima je bilo teško zamisliti ti od svojih ruku. A moguće je. Ono čega nema, toga nema. Tako ako nestane kave, onda se kava ne pije. Ili je se članovi odre-

ci popusti u ponašanju. Većini teško

sve se čovjek navikne. U toj zajed-nici nema mjesta za lijenčine i ljude

ći sami sebi.Kako smo doznali kroz razgovor za potpun oporavak potrebno im je tri godine. Stati sti ke pokazuju da je izliječenost u zajednici preko 80%.

Vrata su im otvorena, svaki dan mogu oti ći, no oni biraju ostati i jačati sami

dobro.Mirta Pauzar, VIII.b

FOTO: J.Koščević

5 RE HUW RY D� è LY RW Q D� SULča potakla nas je na razmišljanje

Mlado klasje ׀ 10

Neki su postali VMDMQ L� NX KDULD

UKOMUNICENACOLO

Mlado klasje 11 ׀

Prošle školske godine šest članova škol-skoga benda završilo je osnovnu ško-lu i tako oti šli iz škole. Na njihovo mjesto došla je nova postava. Iz 5.a razreda novi članovi »Duga« postali su: Mislav Petrina, Luka Pekić, Stjepan Ištvanić i Sven Pilgermajer, a iz 5.b: Ira Ilakovac, Dunja Markulak,rena Spreitzer. Staru posta-vu čine: Maja Batorek iz 8.b, Mati ja Bačić i Bartol Lakoti ć iz 6.b.

Pitali smo nastavnika Draguti na Sti vaničevića što misli o novoj po-stavi. Rekao nam je: »Nije mi teško ra-ditisam da će oni napraviti sve što im je zadano, samo im treba dati vremena. Dobro su se uklopili sa zborom, tj. slu-

čet-ka polugodišta. Probe su ponedjeljkom i petkom. Sretan sam što redovno dolaze«.

Posjeti li smo i članove benda. Upitali smo ih koje instrumente sviraju, koliko dugo sviraju, idu li u Glazbenu školu te kako su se osjeća-li na nastupima pred turisti ma iz SAD-a. Ono što svakako treba spomenuti , bend je imao svoj prvi nastup već krajem mjeseca rujna, što govori samo za sebe, ali i kao potvrda velikog

ti vaničevića.

: »Sviram bas gitaru već godinu dana. Ne idem u Glazbenu školu nego na tečaj

IZVANNASTAVNEAKTIVNOSTIUŠKOLI

Mlado klasje 11 ׀

U našoj školi postoji bend koji se zove »Duge«. Njih predvodi i strpljivo obučava Dragutin Stivaničević, nastavnik glazbene kulture, koji svake godine

ćni koncert«. Bend nastupa i pred turističkim grupama iz Amerike, koje dolaze riječnim »cruiserima« te na proputovanju kroz Osijek navrate u posjet školi više puta tijekom godine. Tom prigodom bend nastupa kao pratnja Pjevačkom zboru, koji izvodi pjesme na engleskom jeziku poput: »Somewhere over the rainbow«, »What a wonderful world« i »Donna« kao i mnoge druge.!

u Ars-Novu. Na nastupu sam se osje-ćala uzbuđeno i napeto«.

Ira Ilakovac: »Bubnjeve svi-ram pola godine. Bilo mi je super i uzbudljivo nastupati pred Amerikancima.«.

Dunja Markula: »Svi-ram klavijature i različi-te udaraljke oko godinu dana. Bilo mi je zabavno

na nastupu. Bendu sam se

Glazbenu školu«.

Lorena Spreitzer: »Sviram bas gitaru dvije godine. Idem u Glazbenu

školu Franje Kuhača. Na nastupu mi je bilo zabavno i zanimljivo.

Mati ja Bačić: »Sviram klavijature tri godine. Ne idem u Glazbenu školu nego privatno učim svira-ti . Nastavnik Sti vaničević me odabrao. U početku

sam na nastupima imao tremu, ali nakon nekog

je«.

Bartol Lakoti ć: »Sviram violinu već četi ri godine, a pred Amerikancima pjevam tek od nedavno. Idem u Glazbenu školu Franje Kuhača. Pokojna nastavnica Đurđ čim u bend. Pred Amerikancima sam u početku imao tremu, a ka-snije sam vidio da to nije velika stvar pa sam je savla-dao«.

Glazbu ubrajamo u lijepu umjetnost. Ona uvijek poziti vno utječ ti . Mnogi učenici naše škole, pored redovne nastave, pohađaju i Glazbenu školu kako bi naučili svirati neki instrument. Neki će upisati i Glazbenu akademiju, dok ć ti svirajući za »svoju dušu« u nekom društvu - koje će ih rado slušati .

t- «

ssvoaenv

ga

za

Midti.

sv

e«

toredazđa

Asa

«.

-i

«.

mo viraju,

osjeća-a. Ono

imao na, što velikog

godinu a tečaj

z

Miti

je

Barta pru GlĐurđPredsnije dao«

Obnovljen školski orkestar »Duge«

Mlado klasje ׀ 12

FOLKLORNASKUPINA

U OŠ »DOBRIŠA CESARIĆ« DJELUJE FOLKLORNA SKUPINA

ČUVARICEslavonske tradicijeMlado klasje ׀ 12

Svoje znanje o tradicionalnim plesovima prenosi im učiteljica Maja

Mlado klasje 13 ׀

Učiteljica Maja Farkaš, voditeljica malih folklorašica, dočekala me s ve-likim osmijehom na licu, kao i plesa-čplesnom satu. Međuti m, kada zaple-šu, stvore dojam kao da ih je cijelo kolo.

Evo što nam je rekla voditeljica:

Koliko ima djevojčica u sastavu?

- U sastavu ima sedam djevojčica, uče-nica 4. i 5. razreda.

Koliko često se nalazite?

- Nalazimo se jednom tjedno, pone-djeljkom u 15 sati , u učionici 4.b ra-zreda.

Koliko pjesama ste naučili? Uče li brzo? Jesu li im teški koraci?

- Naučili smo pet plesova i dječjih iga-ra iz cijele Slavonije. Učenice uče brzo

vamo za nastup uz Dan škole pa će biti

č-ku prije nastupa?

- Svaku probu prođemo sve koreogra-fi je tako da pred nastup nema treme.

Najveći uspjesi?

- Nastupali smo više puta ti jekom pr-voga polugodišta, prigodom dolaska Amerikanaca u školu, a sada se pri-premamo za Dan škole gdje ćemo, nadam se, pokazati nešto sasvim novo i drugačije.

Popričala sam malo i s marljivim ple-sačicama.

Imate li neku pjesmu koja vam je po-sebno draga?

Maja Korman – Da, posebno mi je draga pjesma »Mi smo djeca vese-la«. Svaki put kad ju pjevamo i uz nju plešemo, stvori mi se osmijeh na licu. Radosna je, puna sreće.

Karla Mandurićpjesma »Kalendari« jer ima puno kiti -

ca i zahtjevna je, a takve stvari volim. Volim pokazati da mogu puno toga.

Ana Stanković – A ja volim »Aj na ti , odnosno

vikati IJU-JU!

Jesu li vam teški koraci?

Karla – Nisu, zaista sam ih lako na-učila. Idem u Glazbenu školu i imam dosta razvijen ritam pa mi manje-više sve polazi za rukom, iako se, prizna-jem, malo umorim.

Planira li netko od vas nastaviti ple-sati u nekom folkloraškom sastavu izvan škole?

Ana - Ja planiram, u Biserima Slavo-nije. Prijateljica mi je preporučila jer njeguju plesove cijele Hrvatske pa mislim da bih mogla puno toga nau-čiti .

Mirta Pauzar, VIII.bFOTO: Maja FarkašMirta Pauzar, VIII.b

Mlado klasje 13 ׀

Zacijelo su svi primijetili kako folklorašice naše škole zajedno s Tamburaškim orkestrom »Duge« gotovo na svakoj priredbi dobiju najgromoglasniji pljesak. Uz

pjesmu i ples, predvorjem u kojem nastupe šire radost pa publika počne pocupkivati u ritmu, a nerijetko neki i zapjevaju s njima. Posjetila sam ih u ponedjeljak, 10. siječnja 2010. godine u 15 sati da vidim kako se pripremaju za nastupe.

Pripreme za nastup

Mlado klasje ׀ 14

Kako smo doznali od Nataše Vuka-dinovićravka, učboravku od 11-16 h, ovisno o svom rasporedu. Međusobno su dobri pri-

gima. Najčešće pišu domaće zadaće kako bi kod kuće imali više slobod-noga vremena. U 12:30 h odlaze na ručak u školsku blagovaonicu, nakon čega dovršavaju domaće zadaće. Ostalo vrijeme imaju kreati vne radi-onice. Najčešće to budu radionice o nenasilju i radionice koje su vezane za likovnu kulturu i hrvatski jezik. Na upit o učenicima i organizaciji rada u boravku učiteljica Nataša rekla nam je: »Izradili su »Maštograd«, grad od papira. Sastoji se od različiti h dvoraca i drugih građevina. Načinili smo ih od starog papira i kuti jica koje su učeni-cima bile nepotrebne. U Maštogra-du ima i ulica, cesta, parkova, rijeka i vodopada, stvarno su si dali truda. Čvjerojatno za kraj školske godine.

obitelji i djeci te zadovoljava potrebu

003-Poslije zadaće slijedi za-bava

011-Učiteljica Nataša zna moti virati mališane

Foto: Mirta Pauzar, VIII. b

0 2/ $ 5 ø %. )BORAVAKUŠKOLI

za slobodnim vremenom i učenjem

organizira se redovna prehrana dje-ce, akti van i pasivan odmor, rekrea-cija za idividualnu razonodu učenika. Učenici se osamostaljuju za pisanje domaćih zadaća, uče o toleranciji i komunikaciji, a učstručnu pomoć u učenju u raznim ob-

se djeci i obiteljima s ciljem potpu-noga psihofi zičkog razvoja djeteta. Osim pisanja zadaća i učenja, učenici

ju svoje potrebe. Tu se prije svega misli na igru i zajedničcilju što bolje socijalizacije učenika i prevencije neprihvatljivih oblika po-našanja«.

Učenici također razvijaju svoje krea-ti vne sposobnosti kroz likovno, glaz-beno i sportsko područje. Također sudjeluju u terenskoj nastavi, posje-ćuju Dječje kazališta i druge kulturne ustanove. Za lijepa vremena izlaze na školsko dvorište gdje trčzajedničkoj igri.

Mirta Pauzar, VIII.b

Kao G D� V Xdoma»Učenici su poslušni. Kako nemaju nikakvih

boravku, nagrade su najčešće naljepnice i sličice koje učenici skupljaju i međusobno ih razmjenjuju…«

Pnjen je svim učenicima ni-

Koncipiran je kao nastava, ali je specifi čan po tome što ga poha-đaju učenici od prvog do trećeg razreda. Svake godine broj djece

nom boravku ostaje 21 učenik, s ti m da tri učenika dolaze povre-meno.

Mlado klasje 15 ׀

U sastavu orkestru svira šest tamburaša i to: Luka Dukme-nić, 8. razred, Matko Juriša, 8.r., Domagoj Barković, 8.r., Kri-

sti jan Senaši, 8.r., Boris Farkaš, 7.r. i Bru-no Farkaš, koji je završio osnovnu školu, ali se trudi uskladiti svoje školske obveze s našim nastupima. Nema nas puno, ali svakim smo nastupom sve bolji i bolji ili se barem trudimo. Svi tamburaši poha-đaju Tamburašku školu »Batorek«. Isto kao što sviramo pratnje folklorašima u našoj školi tako se i neki od nas trude svirati u Folklornom ansamblu HKUD-a

čar«. U Tamburaškoj školi svi-ramo već petu godinu i jako nam dobro ide. Luka Dukmenić, Domagoj Barković i ja sviramo u Malom orkestru i nadamo se da ćemo ubrzo prijeći u Veliki orek-star. Već smo par puta bili na turnejama diljem Hrvatske, ali i izvan granica do-movine. Neka od ti h putovanje bila su u Italiju, Slovačku, Francusku, a planira se i put u Kanadu. Neka od manjih pu-tovanja bila su gostovanja u Rijeci te u

Tavankutu (Srbija). U Tamburaškoj smo školi podijeljeni u pet skupina: prva, dru-ga, treća godina te mali i veliki orkestar. Skupine koje sudjeluju u folkloru su: C grupa (početnici), B grupa(napredni) i A grupa (najnapredniji). Probe imamo svakim danom osim petkom i nedjeljom. Teško je uskladiti sve školske obveze sa sviranjem, kao i nekim drugim akti vno-sti ma, ali da bismo uspjeli i postali bolji, moramo se truditi . Meni se iskreno jako sviđa sviranje, još mi se više sviđa svira-nje mog instrumenta kojeg sviram, a to je bas, poznati ji kao berda. Mi tamburaši sami smo mogli birati što ćemo svirati , a ja sam izabrao berdu, zbog veličine i nje-nog zvuka. Nadam se da ću kad odrastem osnovati svoj vlasti ti tamburaški bend. A svi vi koji volite tamburašku glazbu ne-mojte razmišljati , nego upišite tambu-rašku školu jer s njom nikada nećete po-griješiti , a usto ćete vidjeti svijeta i nešto naučiti ti bolje od toga?

Matko Juriša, 8.bFOTO: Martina Lučić, 8.b

TAMBURAŠKIORKESTAR»BATOREK«

Nema proslave

bez tamburaša

Kao stvoreni za podizanje atmosfere– Maja, Matko, Domagoj i Kristijan

U našoj školi više od tri godine djeluje Tamburaški orkestar »Batorek« čiji svirači prate folklornu skupinu na svim priredbama i značajnim događanjima u školi.

Mlado klasje 15 ׀

Mlado klasje ׀ 16

Dana 2. prosinca u 13,30 sati u Esseker cen-

učenici svih osječkih osnovnih škola. Tra-

grada Osijeka. Na početku nas je pozdra-vio osječki gradonačelnik Krešimir Bubalo, a zati m dodijelio glavnu nagradu za naju-spješniji lampion i ostale dvije nagrade za

ti jedna od prve tri nagrade nije oti šla u našu školu. Svi koji su sudjelovali, a nisu stupili na prva tri mje-sta, dobili su utješne nagrade -kalendare za 2011. godinu s najljepšim moti vima grada Osijeka. Poslije podjele nagrada, svi sudio-nici počašćeni su sokom i pizzom.

Iris Koščević, 7.a

/ $ 2 ø ! . ! LAMPIONADA

Mlado klasje ׀ 16

Dominik Novaković i Luka Āukić� L] � 9, ,� E � VX G MHORY DOL� VX � Q D� /D P SLRQ DG L

Sve se šarenilo od lampiona

) RW R� � ,Y D� . X UW RY Lć� � 9, ,� D

Mlado klasje 17 ׀

Na Vijeću učenika saznali smo da bi netko 11. studenoga 2010. trebao ići

bez nasilja. Mi smo trebali odabrati tko će ić če-

sam kao predstavnica Vijeća učenika bila u Zagrebu.

Ravnatelj škole Andrija Vučković, pe-dagoginja Lada Ilić-Puharić i ja krenu-li smo rano ujutro, zajedno s jednim dječakom iz OŠ Antuna Mihanovića, njegovim ravnateljem i pedagogi-njom, te s jednom djevojčicom iz Baranje i njezinom majkom. Put je trajao dugo, pogotovo zato što mi djeca i nismo baš pričali jer smo se sti djeli. Mihovil (dječak, moj suput-nik) i ja smo se upoznali pa smo na kraju i pričali.

Kad smo sti gli u Zagreb, u hotel An-tunović, nismo mogli odmah ostaviti torbe i stvari, nego smo morali čekati 14:00 sati . Također smo morali iza-brati na koju ćemo radionicu ići. Bile su tri radionice, jedna u kojoj se rade plakati , druga u kojoj se raspravlja i treća u kojoj se glumi. Ja sam išla u treću radionicu, Forum-teatar. Zove se tako jer publika mora riješiti pro-blem nasilja u predstavi.

Na ručku sam se upoznala s djecom. Društvo je došlo iz cijele Hrvatske. Dalmacija, Zagorje, Slavonija, Istra... Ja sam se najviše sprijateljila s jed-

Ništa bez radionica

Poslije ručka smo se raspakirali te oti šli na svoje radionice. Na našoj ra-dionici nije nedostajalo zabave! Da bi se opusti li i da bi mogli glumiti jed-ni pred drugima, kao »zagrijavanje«

igrali smo igrice poput pokvarenog telefona i sl. Poslije igre, slijedio je posao, koji je također bio zabavan. S obzirom da nas je bilo četrdesetak, podijelili smo se u četi ri manje skupi-ne. Svaka je imala svoju temu. Ja sam bila u onoj skupini koja je imala temu diskriminacije zbog različitosti .

čije odijeva i sluša drugačiju vrstu glazbe od većine pa me drugi nisu prihvaćali.

Nakon radionice išli smo na večeru pa na prezenti ranje svojih radova drugoj djeci.

Drugi dan smo zapravo samo trebali odglumiti naše predstave odraslim ljudima. Oni su bili oduševljeni ti me kako smo realno prikazali svakodnev-

što su druge dvije radionice predsta-vile svoje radove, oti šli smo na zadnje okupljanje - ručak. Sve je to prebrzo prošlo. Dosta dugo sam se pozdrav-

ljala s drugom djecom, znajući da ih ću vidjeti .

Kad smo se vraćali, pedagoginja iz Mihovilove škole i ja nagovorile smo ravnatelje da nas odvezu na Interli-ber. Ipak, kad je Interliber, a ti si u to vrijeme u Zagrebu - naravno, moraš oti ći.

Kupila sam si dvije knjige, od kojih ć jako dugo, a nema

sjednuta – Rujane Jeger) pa sam za-dovoljna Interliberom. Bili smo krat-ko jer smo morali u Osijek, no mogla bih ja na Interliberu ostati cijeli dan. Put do Osijeka protekao je brzo jer sam bila umorna. Ali i susret je pro-tekao prebrzo. Na zamolbu učitelja, odnosno razrednika nekoliko razreda u našoj školi, svoje iskustvo forum teatra prenijela sam i njihovim uče-nicima. Pohvaljujem ih sve, jer su bili odlični.

ć, VI.a

UNICEF

SUDJELOVANJE NA 6 8 6 5 (7 8 � � � 0 5 (ç (�ŠKOLA BEZ NASILJADjeca su zapravo najviše reagirala na našu predstavu, vjerojatno jer se taj oblik nasilja događa svakodnevno

Zanimljivo je bilo raditi u radionicama

) 2 72 � � /D G D� ,OLć� � � 3 X KDULć

Mlado klasje 17 ׀

Mlado klasje ׀ 18

Osarićuključ

raktiđ

četku bile su uključ četi ri škole iz

čile i druge škole iz tibila je da se slič ti projekti rade

ti učitelji i učti ma te

o projekti ti h projekata ti

terakti č či različ

je Lada Ilić-Puharić

Međč

• Nabrojite neke od projekata u ko-jima je naša škola sudjelovala.

- Projekti koje smo radili bili su

ćeg po-licajca u Neretvanskoj ulici, projekt samovjrednovanja rada učitelja i učenika i projekt komposti ranja. Za-dnji projekt koji smo radili proveden je prošle godine s učenicima dodat-

PROJEKTIOS

ŠKOLA U PROJEKTU

IOS

(INTERAKTIVNE OTVORENE

ŠKOLE)

Otvoreni za komunikaciju i učenjene nastave biologije i geografi je. Taj projekt vodile su profesorice Olivera Meter i Ljiljana Marković. Projekt se zvao »Školjke pričaju« osmišljen u suradnji s udrugom Glo-rija Maris koji imaju Muzej školjaka u Tvrđi. Učenici s dodatne nastave oti šli bi u Muzej školjaka gdje bi na-učili nešto osnovno o školjkama da bi onda mogli u situacijama kada u muzej dolaze organizirani posjeti djece s posebnim potrebama po-moći domaćinima u muzeju.

• Koji je cilj ti h projekata?

- Cilj ovakvih projekata je razviti su-radnju između škole i lokalne zajed-nice te različiti h organizacija i udru-ga u lokalnim zajednicama.

• đunarodna konferencija u Tuzli i što se tamo događa?

- Svake druge godine se u Tuzli odr-đunarodna konferencija

»Otvorena škola u zajednici« gdje se skupe predstavnici svih ti h škola

siječnja 2011. Tamo budu organizi-rana različita predavanja i radionice za učenike i učitelje. Na kraju bude svečana podjela priznanja nastav-nicima i školama koji su u protekle dvije godine završili nekakav projekt ili uspješno izvršili nekakvu edukaci-ju. Tako su ove godine iz naše ško-le bile dvije profesorice - Olivera

Meter i Ljiljana Marković, koje su dobile priznanje jer su prije toga tri puta odlazile u Tuzlu na edukaciju o servisnom učenju da bi mogle izvr-šiti projekt »Školjke pričaju«. Tema ovogodišnje Međunarodne konfe-rencije je Učeničke kompetencije u tokovima formalnog i neformal-nog obrazovanja i tu smo sudjelo-vali ravnatelj i ja. Prvog dana sam slušala predavanje »Kompetencije djece za 21. stoljećprofesor dc. Nenad Suzić i sudje-lovala sam u radionicama kojoj je bila tema »Mjesto roditelja u razvo-ju dječjih kompetencija«. Drugog dana sam bila na predavanju Me-todičkih mogućnosti u podršci za dostiučenika za 21. stoljećgosp. Haris Agić s Pedagoškog zavo-da u Tuzli te sudjelovala u radioni-ci »Jačanje dječjih kompetencija u tiTa radionica mi se posebno svidje-la. Bila je vrlo kreati vna i mislim da će mi biti korisna u mom daljnjem radu i razgovoru s učenicima.

• Na Međunarodoj konferenciji u Tuzli bili su i predstavnici neke dru-ge škole, koje?

Iz Osječdjelovalo je sedam-osam škola.

Martina Lučić, VIII.b

Mlado klasje ׀ 18

Mlado klasje 19 ׀

Međunarodno katoličko djelo Papinskog prava Crkva u potrebi (»Kirche in Not«) pokrenulo je projekt »Milijun djece moli zajedno za jedinstvo i mir«. Cilj projekta je zajednička molitva djece za jedinstvo i mir. Planirana zajednič2010. godine u 9,00 sati . Škola »Dobriša Cesarić« uključila se u ovaj projekt te je vjeroučite-ljica č.s. Doroteja Krešić organizirala molitvu s učiteljicama i učenicima razredne nastave. U 9,15 h učenici su se okupili u školskom predvorju i ujedinili se s drugom djecom u molitvi za mir. Molili smo riječima svetog Franje, koji je u svoje vrijeme bio pravi mironosac, s molbom da nas Gospodin učini oruđ ti oko sebe samo ako ga nosimo u srcu.

č.s. Doroteja Krešić

MILIJUNDJECEMOLIZAMIR

Zajedno u molitvi Molili smo kao i djeca

diljem svijeta

) 2 72 � � � /D G D� ,OLć - 3 X KDULć

Mlado klasje 19 ׀

Mlado klasje ׀ 20

PREDSTAVLJAMONAJUSPJEŠNIJE …

Vrhunske spoMlado klasje ׀ 20

• Predstavi ga u tri riječi.

- Naporno, uzbudljivo i zadovoljavaju-će!

• Što te privuklo baš tom sportu?

- Prvo ga je počela trenirati moja sestra

sam biti kao ona, a kako je moj tata pu-cao iz pištolja, potrudio se da uspijem, i u međuvremenu postao trener.

• Kada si počela trenirati ?

Martina Lučić, 8.b - Streljaštvo

- Počela sam trenirati krajem 2007.godine.

• Na čiju inicijati vu?

- Na tati nu, nije mi dao da odusta-nem.

• Koliko često su ti treninzi?

- Svaki dan. Tri puta tjedno imam prave treninge (pucanje iz pištolja), a ostale dane imam

me, jačanje ruke)

• Kako to uspiješ uklopiti u svoje školske obveze?

- Uspijevam, jako dobro i moj uspjeh od 5.0 nešto govori. Imam nastavu prije podne, a treninge poslije podne. Do-bro sam organizirala svoje

vrijeme, a na nastavi se tru-dim biti maksimalno skoncen-

trirana i prati ti jer mi je tako naj-lakše učiti i posti ći dobar rezultat u školi.

• Ostaje li tiprijateljima?

• Bi li preporučila streljaštvo dru-gim učenicima?

- Preporučila bih, ali ne profesio-nalno, jer su priti sak i teret preveli-

ki, ali rekreati vno je odlično.

• Koji je tvoj najveći uspjeh do sada?

natjecanju u malom kalibru, kategorija juniorke. Time sam do-bila V.kategorizaciju od Hrvatskog Olimpijskog saveza.

• Koliko imaš medalja, koja ti je

- Imam četrdesetak medalja, veći-

2008.godine za drugo mjesto, eki-pno.

• Koji su tvoji daljnji planovi i ci-ljevi?

- Dalje idem po motu: Kud puklo da puklo! Ako ovako nastavim, bavit ću se ti me profesionalno, ali svaka-ko ću se prvo posveti ti školovanju.

• Koju osobinu si uspjela razviti za-hvaljujući streljaštvu?

- Strpljenje, smirenost i naučila sam se dobro nositi s porazom!

• Kamo misliš poslije osnovne i kako to planiraš uklopiti sa spor-tom?

- U Matemati čku gimnaziju, zasi-gurno ne će biti lako, ali potrudit ću se uklopiti sve to u školske obveze.

•

- Nemam, jedem što i kad hoću.

• Tko ti ti je trener?

- Tata mi Moj je trener i oslonac u svemu, i hvala mu za to.

• Koje si sve zemlje proputovala?

- Bila sam nedavno u Beogradu na međunarodno natjecanje gdje sam bila šesta od juniorki. Tako-đer, bila sam u Belom Manasti ru i tamo sam bila prva i dobila novča-nu nagradu.

Proputovala sam cijelu Hrvatsku, a 29. siječnja idem u Munchen!

• Što titvu?

- Priti sak je prevelik i člim odustati , a još nisam i nadam se da ne ću. Samu sebe treniram u razvijanju upornosti jer znam da je uz rad ključ uspjeha.

Ovih dana Marti na je postala čla-

Česti tamo!!!

Mlado klasje 21 ׀

• Predstavi ga u tri riječi.

- Red, rad, disciplina, ha, ha.

• Što te privuklo baš tom sportu?

tič

• Koliko često su ti treninzi?

• Kako to uspiješ uklopiti u svoje školske obveze?

đti

č đ ć ti ce.

Ostaje li tiprijateljima s obzirom da si veći dio godine izvan Hrvatske?

ti

• Bi li tenis preporučila drugim uče-nicima?

• Koji je tvoj najveći uspjeh do sada?

č

• Koliko imaš medalja, koja ti je naj-

• Koji su tvoji daljnji planovi i ciljevi?

đti č

ti

• Koju osobinu si uspjela ra-zviti zahvaljujući tenisu?

ti . Č

• Kamo misliš poslije osnovne i kako to planiraš uklopiti sa sportom?

ti

•

ti sve, č

ti

• Tko ti

• Tko ti je trener?

• Koje si sve zemlje proputovala?

- Već

ortašice među nama

Osmi b razred ima tu privilegiju da ga pohađaju dvije učenice kojima je Hrvatski

više nego što su sanjale. Sudeći prema njihovom sadašnjem uspjehu zasigurno ih čeka blistava sportska karijera. Iako nemaju puno slobodnog vremena zbog čestih i napornih treninga, cure su odvojile malo vremena za nas…

Mlado klasje 21 ׀

8-

ojivi i

e

i

r

nu sujući

a Eati . Č

š poklop

� ' ad

eba

s

n

še p

p

an ,

ener

e i

zem

r s

e

račih la

r -

si uspjela ra-i tenisu?

EČ

oslije osnovne i kako piti sa sportom?

aati

prehrane?

a esti sve,č

n i

p

a

, e e sa n ih e.

r?

mlje proputovala?

s

Donna Vekić, 8.b - Tenis

• Gdje trenutno

često dolaziš u Hrvatsku?

č

• Što titenisu?

Mirta Pauzar, VIII.b

Mlado klasje ׀ 22

Popričali smo malo s njima na školskim hodni-cima…

Kada ste se počeli baviti glazbom?

Bartul Lakoti ć, VI.b: č ti ć

Maja Batorek, VIII.b: č ti

Tko je otkrio vaše talente?

Bartul: ć

prihvati

Maja:č ti

Koliko instrumenata sviraš i koji ti

Bartul:

Maja:

Koga slušaš, koja ti ti je uzor?

Bartul: ć

ti

Maja:

Ideš li u Glazbenu školu i koliko dugo?

Bartul: četi

Maja:

Koliko ste puta dosada nastupili?

Bartul:

Maja:

Imaš li tremu i kako se osjećaš na sceni?

Bartul:č č

rati

Maja:

Jeste li ikada pogriješili?

Bartul: ti

Maja:ti

č č

plač

Kako se vidiš u budućnosti ?

Bartul: ti svirati ti

Maja: ti

Kako uspijevaš uskladiti školu i glazbu?

Bartul: đć

Maja:ti

ti navečer.

Bartul:

Maja:

Voliš li više svirati samo za sebe ili za druge?

Bartul i Maja:

Što tvoji prijatelji misle o tvom sviranju?

Bartul: đ

Maja:đ

Jedno teško pitanje - je li tiobitelj?

Bartul:

Maja:ć ti

j W R� SUL MDW H OML � NDè X "

Sviđa li vam se kako svira…

…Bartul?

Maja?

ć

Ima li…

…Bartul za vas vremena?

ti ć

…Maja za vas vremena?

đHelena Horvat, VIII.b

FOTO: Martina Lučić, 8.b

0 D MD � L � % D U W X O � G L è uPREDSTAVLJAMONAJUSPJEŠNIJE …

naši

glazb

enici

Mlado klasje ׀ 22

Mlado klasje 23 ׀

Ne protekne niti jedna školska priredba bez Majinog i Bartulovog nastupa. Maja anđeoski pjeva i svira gotovo sve instrumente, pa bez problema uskoči kao zamjena nekog odsutnog člana orkestra. Kad zapjeva, imate dojam da vas njen glas nosi kroz prostranstvo…Bartul

također ima poseban glas, koji treba čuti. Na sceni je opušten u svom kaubojskom šeširu i s violinom u ruci.

u publiku na nogePraznik za uši

Anđeoski zvuci Majinoga glasa

Maja Batorek

Mlado klasje 23 ׀

Mlado klasje ׀ 24

6. listopada 2010.

Poziv GISKO-a na suradnjuKrijesnici,

7. listopada 2010.

Dogovor s učiteljicama razredne nastave č ć

13. listopada 2010.

Poti canje č čitanje Krijesnici.

čč č

ti tič ti č č

-

čarobne kamenicefi

14. i 15. listopada 2010. u 11 sati

Pismeno, likovno i glazbeno čenika

čč č

čarti ti

ti

ti h, rap sti

fi

19. listopada 2010.

Autorica Jasna Horvat predstavlja roman Krijesnici

- đ- Krijesnika

- č

- č č čar, OŠ ć

ti ti- - - čenič- fi

22. listopada 2010.

Čitajmo pod krošnjama Č

č č

č čč ć

ti ti- č Krijesnika- fi

4. studeni 2010. u 16 sati

Međ

č ćti ti ti č ti

Listopad, studeni 2010.

Čitanje romana Krijesnici Jasne Horvatti

čč

ti ti- č č priprema za kviz,- č

15. studenoga 2010.

Kviz Čarobne kamenice, svečano zatvaranje Mjeseca knjige

- č- č ć- čar- č- ti č

ti ti- č č

ti č- č- č č- - Mladog klasja č

- Studeni 2010.

Čarobne kamenice u Mjesecu knjigeWeb stranica škole - đ

ć

Studeni 2010.

Novinarski članak

č Mladog klasjati ti ti ti č

÷K OLSK A À K NJI úN I CA À / SN OVN E À ù K OLE À ¡ $ OB R I ù A À # E SA R I ć¢ �À / SI J E K÷K OLSK I À K N J I ú N I čA R �À 3 �À , A K SA R

6 R E M E N I K À P R OJ E K T A À ČA R OB N E À K A M E N I CE

PROJEKT: Čarobne kamenice

PROJEKTI

Mlado klasje ׀ 24

Mlado klasje 25 ׀

Davorin Jašćur, 4.a

Krijesnici.

č

č ti ce.

ANKETA: učenici 4.a i 4.b o Projektu Čarobne kamenice

Maja Korman, 4.a

Čarobne kameni-ce odvedite me tamo gdje prijatelj-stvo, sreća i dobrota vlada.

ć ti .

Marija – Lucija Grgić, 4.a

č ti

č čti

Č č-

Lucija Balati nac, 4.a

tić

čč

Andrej Ament, 4.a

č

Antonio Prša, 4.a

Sara Bogdanović, 4.a

č ti

ti če. Ve-ti

Petra Ivanišić, 4.b

Čarobne kamenice

č

Krijesnici

Lorena Grljušić, 4.b

č

Dora Lipovac, 4.b

č

časti

č ti

Iris Matokić,4.b

Čarobne kamenice đ

hč čti čenici-

Karla Mandurić, 4.b

Mlado klasje 25 ׀

Mlado klasje ׀ 26

Čarobne kamenice pod krošnjama

čč ći č č

Čitajmo pod krošnjama.

čć č č

vić ći ti č Čarobne kamenice

č

č čč Krijesnici č č

»Nastavit ćemo čitati sljedeći tjedan!« najavila je školska NQ MLè Q Lčarka.

Učenici četvrtih razreda OŠ »Dobriša Cesarić‡ � � 2 VLMHN� SULGUX è LOL� VX � VH�akciji Hrvatskog čitateljskog društva Čitajmo pod krošnjama. Krijesnike Jasne Horvat prvo su čitali učenici u razredu.

U učionici je čitala i učiteljica Maja Farkaš. vodili smo bilješke pri čLW DQ MX � Q DJ ODV� MHU� ELOMHè LP R � P R J X će odgovore za kviz koji ćH� VH� R GUè DW L� � � � � VW X GHQ R J D� � � � � � �

Čitali smo pod krošnjom. I

učenici. I učiteljice. ,� NQ MLè Q Lčarka.

Mlado klasje ׀ 26

Mlado klasje 27 ׀

Čč č

Svrha č ti čč ti cati čti cati tič čenič

ti ti čće č

ti ti č ćč č č čin

č đđ

čč čenici č ti

č č ć ti

hč č Krijesnici (na-ti ti četi če-

ti đ ć

ća, čč

tiČarobne kamenice odvedite me sada gdje prijatelj-stvo, sreća i dobrota vlada

đ tić ti ti č

đfi đ č

na Međ

đ č

ti ti ca-č č

ničti č

Čć ti ti čć đe-

čti

čar

Projekt poticanja čitanja Čarobne kamenice

Svjetlost i sunčani dan izmamili su nas u školsko dvorište.

Pronašli smo krošnju pod suncem, prvo smo je u krugu pozdravili

obgrlivši je.

Mlado klasje 27 ׀

Mlado klasje ׀ 28

U ćč

č č

č

č

č ćč č

đ čenici.

četi

SUSRET S AUTORICOM KNJIGE »KRIJESNICI«

Djeca vole maštovite priče

čenici č tić ti

č

č

č

đ

č

đć

Lucija Firi, VI.a

Najavljen Kviz Čarobne kamenice R GUè DQ � MH� � � � � VW X GHQ R J D� � � � � � � X � KR OX �naše škole. Nakon čitanja romana Jasne Horvat Krijesnici, znanja o pročitanom romanu pokazali su predstavnici učHQ LND� � � D� L� � � E� UD] UHGD�

Voditelji kvizauspješno su voDomagoj Šajg

( NLSX � � � D� � � Dvadeset đaka savršaka., predstavljaju: Lucija Balatinac, Sara Bogdanović, Katarina Borbaš, Davorin Jašćur i Antonio Prša.

Svi sudionici i posjetitelji kviza GR ELOL� VX � Q D� GDU� EHGè HY H� čije su ilustracije izradili učenici četvrtih razreda tijekom trajanja Projekta Čarobne kamenice.

U OKVIRU PROJEKTA »KRIJESNICI«

2 G U è a

Točnost odgovora potvrđX MH� è LUL� � 8 � ç LULMX � VX � � �učHQ LND� � 1 HY D� . DQ Lè DM� � � � D� L� ' R UD� /L SR Y DF� � � � E� � L�njihove učiteljice Marina Vučemilović i Maja Farkaš.

Mlado klasje ׀ 28

Mlado klasje 29 ׀

( NLSX � � � E� � � Pustolove, čine: Petra Ivanišić, Luka Ivanišić, Ema Kalkan, Lorena Grljušić i Katarina Lončarić.

a Marija Lucija Grgić� � � � D� � L� ' DY LG� 9L GDNR Y Lć� � � � E� �odili kviz znanja, a točQ R VW � R GJ R Y R UD� ELOMHè H� ] DSLVQ Lčari gR � � � � E� � L� . UHw LP LU� 0 LUNR Y Lć� � � � D� �

Na pitanja u kvizu učenici su odgovarali bez poteškoća, dapače pokazali su izvrsno znanje.

Tablica s rezultatima pokazala je da su učHQ LFL� � � E� UD] UHGD� SR ELMHGLOL� V� MHGQ LP �bodom prednosti. Odlučujuća pitanja bila su rezervna pitanja koja su u tajnosti sastavljali učenici.

. Q MLè Q Lčarka je proglasila pobjednike I pozvala sve učenike na kratki domjenak uz sok I keksiće. Za nagradu su svi učenici dobili petice iz hrvatskoga jezikla ,� SUHGOR ] LOL� GD� VH� Q DVW DY LP R � GUX è LW L�uz još jedan kviz znanja. To nas tek čeka!

an kvizć

ćč č

čenici

titi čč

ćč čti č

Lucija Firi, 6.a

Mlado klasje 29 ׀

Mlado klasje ׀ 30

D četi

č

ti le.

đ

načč

đ

čđ

čić

ti la prič č-

ć titi ti ti ć

ti rala ti

red, Sreć čti

ć ć ća da

tiisti

ti

ć ć

č ča-č fi

ti č

ti ti

ćti ti ti

čti

ćti č

ti ti če.

č čer

ć

vati ć ti

tiMartina Lučić, VIII.b

FOTO: J. Koščević

NASMOTRIUŠIBENIKUSvi su listovi dobro prošli jer su bili jako dobri. Najviše mi se svidio jedan list koji uopće nije bio u A-4 formatu, već je bio kvadratnoga oblika. Mislim da je to bio najoriginalniji časopis na LiDraNu, kad govorimo o formi

- nagrada za trud

Mlade osječke VQ DJ H� GUè H� VH�

skupa

Nismo na Havajima…nego u Šibeniku

Mlado klasje ׀ 30

Mlado klasje 31 ׀

VEN

EC

IJA

GRAD NA VODI

ć

čna

' X è GHY D� SDODča

Mlado klasje ׀ 32

S ti

čala

ći čđ đevine.

ćti č

fi

č ti

đ

č

ti

će

ć ti

, ] � W D[ L � EURGD� X � JRQ GROX

č

č čs narančasti

ć ččč

čđ

tič

ti

čti

ti fi ćč

ti č čfi ć č

čđ

tić

ff e

ti

i č ti ć ti ći i

čiti ć ti

titi čč ti

ćč

ti

ćti ć

ti

ti

č ćs četič ti

čti

č ć

ti

9R è Q MD� Q D� NDW DP DUDQ X � 3 ULQ FH� R I � 9H Q LFH

Most uzdisaja Mostić ukrašen cvijećem

PUTOVANJA

Mlado klasje ׀ 32

Mlado klasje 33 ׀ Lpg & CNG magazin 33 ׀

č

* RQ GRORP � � � NDQ DOL P D� NUR] � JUDG

ti tić ti č

ći na ć

ti

čđ

ti č

lač

ć čisti ti ti

tič

ć

ć

č ti

ti ti ti čni

ti ći ti

četi

) R W R � � ç � � ' UDJ LOD

Gondola - simbol Venecije

Mama i ja na Trgu sv. Marka

Mlado klasje 33 ׀

Mlado klasje ׀ 34

HRABRILJUDI

ç L Y R W � L ] � G U X J e

Fascinira njezina hrabrost i vedrina

Mlado klasje ׀ 34

Mlado klasje 35 ׀

• Kako se dogodila nesreća?

ć ći leđ

• Koje su posljedice?

reč đ

ć

ti tič ti . Međ ti

nič

č

ti

č

č ti na

• Usprkos svemu, vrati li ste se radu u školi. Što se promijenilo?

ćti va,

č tić ti

ćti činiti ć

č

ti

đ

đ č

ti

fi nanci-

ćč

titi

• Kako su to primili drugi učenici?

ć

čenici Č

ć

če-

• Kako su reagirala djeca iz Vašeg razreda?

ti čan način.

čče, ispiti

čti

• Je li teško raditi ?

fi č

ćti ti

ćć

• Kako ste se pomirili s činjenicom da ćete ostati vezani uz kolica?

ti

ti ti ti na e ran a tiva sada r red Čes i pril e i de se prav nada- , ti va,

i e prili sada . . Č i

p ć , se nada-

ti ti ci ti

e� S H U VS H N W L Y H

ćDobrila

Maričićć

ć č

ć čć ć

Mlado klasje 35 ׀

Mlado klasje ׀ 36

č

titi ti da neć

ć ti ćneć ti ti

tičati č ti

• Kakva je bila prva reakcija nakon spoznaje?

č Če-ti , a

čti ti

ti .

• Odakle čovjeku snaga?

ti ti č

tić ti č

tič-

ć ći ć ć

č titi ti

• Kakva je vaša svakodnevnica? Što se promijenilo u privatnom i poslov-

đe vre-

ti ćti

ća ć ti

par fiti

ti

ćć ti

• Koliko je to utjecalo na vaše snove i planove?

ti ć ć

ti

• Dobitnica ste Nagrade grada Osije-ka. Pričajte malo o tome.

tič

čč

čđ

ti

čć

sti ti titi

Mirta Pauzar, VIII.bFOTO: B. Pauzar

Mirta s tetom Dobrilom

HRABRILJUDI

Mlado klasje ׀ 36

Mlado klasje 37 ׀

D ti v dift čć

ć čč č

ti čć ti

ZDRAVSTVENASKRBOUČENICIMA

ti . plač ć ti

ZDRAVSTVENASKRBOUČENICIMA

Prvašići strpljivo čekaju svoj red

Prvo cjepivo u školič

č ć đ

č ćč ti

Dift erija sti č ć

č

Tetanus ć čti ti č č ti

ti ti

ti

Polio ili dječja paraliza ti

ti č

Mlado klasje 37 ׀

Mlado klasje ׀ 38

Wć ćti

č ćti ti

ti č

piti ti titi

ti tić ćć

Filip Dunaiti

Ivan Japunčić

ć ti .

Dario Pavić

Iris Koščevićč ti ćina, peče.

Marija Jambrečina

Filip Hude

Krešimir Matošević

ZDRAVSTVENASKRBOUČENICIMA

Cjepivo za

sedmašeDana 30. studenoga 2010. godine

R G U å DQ D� M H � S O X ć Q D� S U R E D�sedmih razreda

Filip strahu gleda u oči

FOTO: Mirta Pauzar, VIII.b

Mlado klasje ׀ 38

Mlado klasje 39 ׀

Prebrojavam mačke u prolazu

simbol našeg naselja, nezamjenjivi kip poznate dame Mačkamame. Mato Tijardović, svjetski poznati kipar, čiji se radovi nalaze po cijelome svijetu, čije je ime zapisano u Enciklopediji umjetnosti te u Guinessovoj knjizi rekorda, napravio ju je s velikom ljubavlju, te je unio sebe u skulpturu. Umjetnik je i sam stanovnik Bosutskoga naselja, u središtu kojeg je kip i postavljen. To umjetničko djelo učenici svakodnevno susreću na putu do škole. U prošlom broju školskog lista pisali smo o slavnoj Paulini Hermann, poznatijoj kao Mačkamama. Tim povodom razgovarali smo s umjetnikom koji je napravio

čijih nogu stoje mačke.

/ čć ti -

ć

č

Od kojeg materijala je napravljena Mačkamama?

- Mač đ

ti

ti

Je li kip iz jednoga komada?

đč

č

Mačkamame?

centi

Je li skulptura nastala po uzoru na fotografi ju Mačkamame, ili je ipak bio umjetnič

fi čć

fić đa.

Koliko dugo ste je radili?

dana.

Kako ste se osjećali dok ste je ra-dili?

ć

ti

ć đani

ćč

Tko je kip naručio i koja mu je ma-terijalna vrijednost?

Ostali smo zatečeni brojnošću umjetnina kipara Tijardovića

U RAZGOVORU S KIPAROM MATOM TIJARDOVIĆEM

RAZGOVORI

Mlado klasje 39 ׀

Mlado klasje ׀ 40

č

neć ć ć

č

čč

ti

3 R VW DMH� NULè Q R J � SX W D� Q D� NR MLP D�trenutno radi

P t

Mlado klasje ׀ 40

č alna ad ne

ć će ni e vi-i e vie

hp č e

ni n i

taje krLè nog puta na kojima trenutno radi

t j k Lè W k ji

lado klasje

čč

Mač đ

Na kojem djelu sada radite?

dana ć četiMirta Pauzar, VIII.b

Jeste li dugo proučMačkamame?

č

Osim što je voljela mačke, po čemu je još poznata dama kojoj je kip posvećen?

ti ć

čti ć

ti na kipu?

ti

Kako je učvršćena za podlogu i ka-kva je podloga?

č ćč đ

č ti .

Objasnite postupak umjetničkog oblikovanja, što sve morate proći?

č

Čime se kip premazuje na kraju?

titi č

ti ćena.

Koja su vam najvećsti gnuća?

ć

đ ćĐ č

đ

Kako se osjećate kada prolazite pored Mačkamame?

Mlado klasje 41 ׀

Krenuvši preko Zrinjevca, prvo su naišle na kip Augusta Cesarca u pri-rodnoj veličini. Većina

Osječana zovu ga jednostavno »Šetač«, jer je zaustavljen u prostoru i vremenu upravo u pozi šetača, s knjigom ispod ruke. Skulpt ura Augusta Ce-sarca, poznati ja kao »Še-tač« nalazi se na spoju Ulice Hrvatske Republi-ke i Trga slobode. Dana 23. lipnja 2010.godine

čano pu-štanje u rad semafora s likom Šetača. Tom prilikom Tea je upozna-la akademskog kipara Stjepana Gračana, autora »Šetača«. Vrlo je smiren i drag čovjek.

AUGUST CESARAC

đen 1893., umro 1941. uvje-reni anti fašist, objavljivao putopise, prevodio Mak-sima Gorkoga, Emila Zolu i pisao za mnoge časo-pise.Glavna su mu knji-

Careva kraljevina, Za novim putem, Bjegunci, Današnja Rusija, Maj-

čka, Zlatni mladić, Tonkina jedina lju-

č-nih ljudi, radnika, seljaka, građanstva i inteligencije u provinciji i u gradovima.

Šetajući našim predivnim gradom, Lucija i Tea uočile su mnogo stanovnika koji su neumorno zurili u njih, stojeći

tko je ovaj? Kako se zove ovaj? Zašto

vlastitim zanimanjem i slabim

znanjem o brončodlučile su proučiti tko su doista bili

na našim ulicama, trgovima, u parkovima. Svoja saznanja podijelit će s vama…

KIPOVIIBISTEGRADAOSIJEKA

U PROLAZU

o Zrinjišle nsarca uini. V

ednoststavljeuprav

om ispgusta

o »Še-poju ubli-anaine pu-oraomna-

para utora iren i

RAC

ođen uvje-jivao Mak-Zolu aso-knji-me,

Zaunci, Maj-Zlatni na lju-su munotom

vot obseljak

encijema.

predivnim gradom, Lucija i nogo stanovnika koji

urili uu jed

ko se iti ovanjem

znanjem o brončanim i eljeznim ljudima, dl č l č k d b l

jevca, a kip u pri-

Većinatavno en u vo u pod Ce-

-

u m ič-ka,

u

o stanovnika koji u njih, stojeći dna drug š

zove ovaj? Zašto vdjm i slabim

odlučile su proučiti tko su doista bili ljudi koji su zaslu ili svoja mjesta na našim ulicama, trgovima, u parkovima. Svoja saznanja podijelit će s vama…

Mlado klasje 41 ׀

Mlado klasje ׀ 42

) 5 $ 1 - 2 � . 5 ( ç 0 $

ti ce hrvatske - između Ka-pucinske ulice i Trga slobode.

Hrvatski violinist i skladatelj. Rođen u Osijeku 1862.god. Zarana je zavolio violinu, instrument koji mu je donio svjetsku slavu. Glazbu je učio najprije u Zagrebu kod Đure Eisenhuta, a po-slije u Beču kod profesora Heizlera. Zati m su zaredale turneje po Europi, na kojima ga je prati la njegova sestra Ana, izvrsna pijanisti ca. U Italiji je imao čast svirati

čudo iz Hrvatske!«. Umro je na turneji u Njemačkoj u dobi od 19 godina, nakon što je obo-lio od upale uha.

PABLO PICASSO

Šetalištu kardinala Franje Šepera, koju Osječnadom. Ovo je jedina skulptura tog slikara u ovom dijelu Europe.

medios Cipriano de la Santí sima Tri-

knuti jih slikara 20. stoljećje bio pokretač i inspirator slikarskih smjerova kao što su kubizam i suge-sti vni ekspresionizam koji predstav-ljaju pravi revolucionarni obrat u mo-dernoj likovnoj umjetnostinapravio preko 6000 slika, skulptura

milijune. Umro je 1973. kada mu je otkazalo srce za vrijeme napada gripe.

Gospođice iz Avignona

Guernica

če

ti m šeširom

Njegov poznati će ne-što učiniti , nađe način, tko neće ništa učiniti , nađe opravdanje«.

0 ,5 2 6 / $ 9 � . 5 / ( ç $

čkoga Doma zdravlja.

1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.),

ma najveći hrvatski pisac 20. stoljeća. NajpoznatiLati novicza, Hrvatski bog Mars, Bala-

Gospoda Glembajevi i mnoga druga.

1987.g. kada je postavljen monumen-

akademske kiparice Marije Ujević. No,

dani kao kazališna smotra i znanstve-no savjetovanje s temati kom iz hrvat-

ti i kazališta.

svake godine početkom prosinca.

ANTE STARČEVIĆ

Skulptura se nalazi na istoimenom, glavnom trgu u Osijeku.

Ante Starčević ć, 23. svibnja 1823. - Zagreb, 28. veljače 1896.), hr-vatski politi čdomovine«.

Mlado klasje ׀ 42

Mlado klasje 43 ׀

HUGO CONRAD VON HÖTZENDORF

če 1869.), slikar i likovni pedagog.

Slikarski se školovao u Beču, formirao se pod utjecajem bečkog »zavičajnog

čnih krajeva, uključujući i fi guralnu štafe-

ti -ti

od najznačajnijih osječkih slikara pej-

bu. Bio je vrlo uspješan i u vođenju slikarske škole.

Osječka Gradska risarska škola otvo-rena je 1800. godine, a vodili su je obrazovani slikari, koji su sa svojim učjeka.

ĆIRO TRUHELKA

Ć če 1865. - Zagreb, 18. rujna 1942.), hr-vatski arheolog i povjesničar umjet-nosti .

ti i arheologiju za-vršio je u Zagrebu. Bio je kustos Stro-ssmayerove galerije u Zagrebu, te kustos i direktor Zemaljskog muzeja

Sarajevu vodio je arheološka istra-

lje) te mnogim drugim lokaliteti ma.

srednjevjekovnim nalazima, o tur-skim ispravama, stećcima, rimskom i srednjevjekovnom novcu, bosančici, a bavio se i albanologijom. Uređivao je časopis Glasnik Zemaljskog muze-ja.

ADOLF WALDINGER

1843. - Osijek, 7. prosinca 1904.), hr-vatski slikar.

Najznačajniji je slikar osječke sredine 19. stoljeć ćne osječke obitelji. Kod osječkog slikara Huge Conrada von Hötzendorfa učio je slikati olovkom i u akvarelu. Od 1862. godine do 1868. pohađao je bečku Akademiju lijepih umjetnosti , a u tom vremenu proputovao je Nje-mačkom, Austrijom i Italijom.

U Osijek se vrati o 1869. i u potonjih 10 godina radi kao profesor na real-noj gimnaziji. To je i vrijeme njegovog slikarskog vrhunca i grafi čke majsto-rije. Nastali likovni opus osigurao mu je karakteristi ku neobičnog portreti -sta Slavonije. Umro je sam i neshva-ćen da bi se tek nakon mnogo godina kasnije prepoznala vrijednost njego-vog slikarstva.

JAGODA TRUHELKA

jek, 5. veljače 1864. - Zagreb, 17. prosinca 1957.), hrvatska pe-

Nakon Ivane Brlić-ć bila je

nica za djecu u prvoj polovici 20. stoljeća. Njeno najpoznati je djelo zove se Zlatni danci. Osnovna ško-la u Donjem gradu nosi njeno ime, kao i

dio grada u samome centru.

PAJO KOLARIĆ

Začetnik hrvatske tamburaške glaz-ć rođen je 17. siječnja

1821. u Osijeku.

ti pravo, ali kako nije imao novca kojim bi plati o studij

je bio veseljak koji je odlično svirao i imao ugodan glas. Njegova lju-bav prema glazbi nagnala ga je da 1847. u Osijeku ustroji Tamburaško društvo sa svojih šest prijatelja. On i njegovo društvo bili su omiljeni u Osijeku, između ostalog, što je svojim pjesmama budio duh ilirizma kod mnogih osječkih

često su pjevane.

Od 1954. g. Osijeku djeluje Slavonsko tamburaško društvo ć, čiji je dugogodišnji dirigent bio Draguti n Sti va-

ničević, naš nastavnik glazbene kulture.

Mlado klasje 43 ׀

Mlado klasje ׀ 44

FRANJO KUHAČFranjo Ksaver Kuhač1911.), etnomuzikolog i glazbeni povjesničar

Za glazbu se počeo zanimati još kao osječki gimnazijalac, proučavajući ć ti , a

glazbeno znanje proširivao je u Leipzigu, Weimaru i Beču. Nakon povrat-ka u Osijek djelovao je kao klavirski pedagog i zborovođa, a 12 godina je putovao po Hrvatskoj i drugim zemljama skupljajući narodno blago. Na području folkloristipopevke« s 1600 napjeva uz klavirsku pratnju, njegov je pionirski rad

ćem hrvatskih napjeva u dijelima Haydna i Beethovena. Okušao se i kao skladatelj kraćih klavirskih i vokalnih djela. Njegovo djelo Ilirski glazbeni-ci je dragocjen dokument o preporodnim skladateljima.

Glavna i najveća ulica u osječkoj Tvrđi nosi njegovo ime, kao i Glazbena škola.

RODA RODA

Alexander Roda Roda, pravim imenom Sandor Friedrich La-

sati ričar, rođen je 1872. u Moravskoj, na području današnje Češke, no zbog ljubavi prema slavonskoj ravnici, kri-votvorio je svoje dokumente i naveo kao mjesto rođenja Zdence, neda-leko Orahovice. U Osijeku je bio na obuci kao topnički kadet tadašnje austrijske vojske. No, vodio je bu-

ć, a zaljubio se u jednu glumicu, te je dobio otpust iz vojske. Tu je počeo zapisivati svoje dogodovšti ne, a prve humoreske objavljuje u osječkom ti -

stvaralaštvom u Beču i Berlinu, inspi-riran Osijekom i Slavonijom.

Umro je u New Yorku 1945.

U Beču jedna ulica nosi njegovo ime, u Berlinu je pločvio, a u Osijeku, kod ulaza u Gradsku i sveučnjegovim poprsjem.

VLADIMIR PRELOG

Njegova bista nalazi se na Rondelu velika-na ispred 3. gimnazije.

1906. - Zürich, 7. siječnja 1998.), hrvat-ski i švicarski kemičar, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju. U rodnom Sarajevu je pohađao pučku školu, a nakon razvoda roditelja 1915. s ocem dolazi u Hrvatsku.

čku školu je završio u Zagrebu, gdje je i počeo pohađati gimnaziju, da bi se u trećem razredu s ocem preselio u Osijek. Dobitnik je Nobelove nagrade za kemiju 1975. za radove na području organskih prirodnih spojeva i stereokemije.

JOSIP JURAJ STROSSMAYER

Njegova bista nalazi se na Rondelu velika-na ispred 3. gimnazije.

če 1815. - Đakovo, 8. svibnja 1905.), bi-skup đakovač1849./1850.), teolog, politi čar, kulturni

znanstvenih i kulturnih insti tucija) i pisac; jedna od najznačajnijih i najutjecajnijih hr-vatskih ličnosti 19. stoljeća.

vo ime, kao i niz insti tucija.

/ $ 9 2 6 / $ 9 � 5 8 ç ,ČKA

Njegova bista nalazi se na Rondelu velikana ispred 3. gimnazije.

čvar, 13. rujna 1887. - Mammern, Švicarska, 26. rujna 1976.) dobitnik je Nobelove nagrade za kemiju, te je prvi dobitnik te nagrade iz Hr-vatske. Nositelj je osam počasnih

četi ri za znanost, dva za medicinu, te po jednog za prirodo-slovne znanosti če iz obitelji obrtnika i poljoprivrednika.

đao je Klasičnu gimnaziju u Osijeku.

ćć

Mlado klasje ׀ 44

Mlado klasje 45 ׀

Povjesničari i geografi na djeluNišta nas nije toliko razveselilo kao kad smo vidjeli stroj kojim su se izrađivali bomboni

ć otvorenih muzeja« skupina geografa i povjesničara uputi la se u Muzej Slavonije i Baranje dana 20. siječnja 2011. godine. U holu su nas doč ć, profeso-rica povijesti ć, profesor geografi je. U Muzej smo se uputi li autobusom, nestrpljivi da što prije sti gnemo. U autobusu su svi s uzbuđenjem pri-čali o Muzeju pitajući se što nas tamo čeka, anti ka ili

čekala nas je Marina Vinaj,

nim povijesnim knjigama, koje nismo uspjeli vidjeti , što nam je dalo povoda za još jedan posjet Tvrđi. Marina Vinaj, inače majka naše učenice Sande, uvela nas je u Muzej te nam ispričala razne zanimljivosti o

smo da Muzej Slavonije postoji veoma dugo, stoga i posjeduje puno povijesnih predmeta koji svjedoče o povijesnom i kulturnom razvoju. Svaki kutak Muzeja ima svoju priča. Iznenadili smo se kada smo čuli da

povijesnog razdoblja, nego čak iz četi

anti ka, odjel srednjega vijeka i moderno doba s odje-ćom koju su nekada nosila osječka gospoda.

Vidjeli smo mnoštvo toga, od mamutovih kosti ju do kuhinje kakvu su prije ljudi imali, stare slike, fotografi je koje su zaustavile vrijeme te razne predmete kojima su se ljudi koristi li kroz povijest. Ništa nas nije toliko ra-zveselilo kao kad smo vidjeli stroj kojim su se izrađivali bomboni. Nije nam se išlo natrag, jer nam se sviđalo u Muzeju, no autobus nas je već čekao. Brzo nam je proletjelo vrijeme u putovanju kroz povijest.

POSJETILI SMO MUZEJ SLAVONIJE I BARANJE

Mlado klasje 45 ׀

Mlado klasje ׀ 46

Nina Zubac, 8.a – Matemati čka gi-mnazija jer mislim da je najbolji te-melj za moje daljnje obrazovanje.

Sanda Vinaj, 8.c čna gimnazija, smjer viši jezičar. Ha-ha, šalim se. Vo-lim jezike, pogotovo strane i vidim se u tom poslu.

Maja Batorek, 8.b – Glazba je moj fi niti vno ono čime se

ti , a pošto je jedina gimna-zija s glazbenim razredom Matema-ti čka, upisat ću nju.

Helena Horvat, 8.b – Matemati čka gimnazija je moj izbor, jako volim ma-temati

ć, 8.bsati Ekonomsku školu jer mislim da je to prava škola za mene. Sigurno neću »upasti « u neku gimnaziju.

Hrvoje Matković, 8.c – Opća gi-mnazija, mislim da je najbolja škola od svih. Također, moj brat se tamo upisao prije dvije godine, jako mu se sviđa pa idem njegovim stopama!

Luka Dukmenić, 8.a – Upisat ću se u Građevinsku školu. Kada sam bio mali, vrlo često sam gledao Gradite-lja Boba, i tad mi se zapravo rodila ljubav prema tome poslu. Imam ve-

ti arhitekt.

Kristi jan Senaši, 8.b – Ugosti teljska škola, oduvijek sam hti o postati ku-harom. i baki u kuhinji, tako da sada neke stvari mogu i sam napraviti .

Marin Stamenković, 8.c

voljno bodova.

Laura Bulaić, 8.c – Opća gimnazija je moj izbor jer nisam sigurna čime se toč titram da mi Općdjednako obrazovanje iz svih predme-ta i daje vremena za konačnu odluku.

Valenti na Vlaičević, 8.c – Upisat ću se u Ugosti teljsku školu jer mi tamo idu obje sestrične. Nikad nisam imala

ti gimnaziju niti mi ocjene to dopuštaju. Mislim da je Ugosti telj-ska prava škola za mene.

Branka Korman, 8.c – Medicinska škola je moj izbor jer volim pomagati ljudima i stvarno sam »luda« za seri-jama o liječnicima koje često gledam na TV-u.

IZBORZANIMANJA

Kamo poslije osnovne

Izbor srednje škole nije nimalo lak zadatak. Posljedice osjeć

čškolu za sebe.

đ

k ić 8

Mlado klasje ׀ 46

Mlado klasje 47 ׀

BUDIMPEŠTU

TREBA VIDJETIć

PUTOVANJA

Dana 6. travnja 2010. godine, mama, tata i ja krenuli smo na put za Budimpeštu, glav-

ni grad Mađarske, koji ima preko 1,7 milijuna stanovnika. Vozili smo se če-ti ri sata. Odmarali smo oči gledajući njihova nepregledno zelena, pšenič-na polja s jedne strane ceste i smeđa

izorana polja s druge strane. Brojali

Smještaj u hotel pa razgled gradaDošli smo ispred »Central hotela 21« i gledali u njega. Bila sam začuđena jer mi je mama rekla da je rezervira-

la nekakav mali, ali dizajnerski hotel koji se tek otvorio; a ispred nas je

je subota i parkirali smo baš ispred hotela, što se tati svidjelo. Slijedili smo putokazne strjelice do 1. kata i došli do ulaza. Ušli smo - i tada se sve promijenilo! Unutrašnjost hotela bila je prekrasna. Dobili smo svoje

Pogled s Budima na Lančani most i hotel »Four seasons«

Mlado klasje 47 ׀

Mlado klasje ׀ 48

dočekali da krenemo u razgledava-nje velegrada. Hodali smo i hodali dok nismo došli do Dunava. Odlučili smo se voziti brodom. Na brodu smo

ti , većinu su čzi) tako da smo mogli istovremeno i gledati i slušati o raznim znameni-tosti ći da smo platinas je ostavio na Margiti nom otoku, velikom otoku na rijeci na kojem ima

fi -jakeri, ali to je za starije. Nakon sat vremena razgledavanja, brod je do-šao po nas. Dok smo se vraćali, po-

ćnim koktelom Duna Bella. Bio je jako fi n i otvorio nam je apeti ti u azijskom restoranu te smo naručili pileti nu u soja umaku. Bilo je već negdje oko 18 sati kad smo došli u Vaci ulicu - to je najpoznati ja »shopping« ulica s mno-go buti ka. Došli smo i do WestEnda - također »shopping« centra, ali bili smo preumorni da u njega uđemo. Dok smo se vraćali prema hotelu, razgledali smo prekrasne palače koje su bile na 5-6 katova jedna do druge i mislili kako su se vlasnici natjecali tko će napraviti ljepšu.

Među znamenitostima – »podravsko jaje«Drugi dan doručkovali smo u hotelu i od recepcionerke saznali za »fa-mily ti cket«. To je obiteljska karta za

vrijedi 48 sati bez obzira na broj vo-ti lo jer smo

se podzemnom vozili barem 15 puta. Bilo mi se strašno spuštati pokretnim stubama 40 metara u zemlju i vozi-ti se ispod korita Dunava. Tog dana

ti jaševu crkvu ti jaš Korvin), Ribarsku utvr-

du i Buda dvorac. Naišli smo baš na smjenu ispred »Bijele kuće«. Bilo je jako smiješno. U dvorcu, gdje je smještena Nacionalna galerija, vidjeli smo slike poznati h mađarskih slikara koji prikazuju razne događaje iz nji-hove povijesti . Oko 16 sati bili smo tako umorni da smo se morali vrati ti u hotel. Odmarali smo se do 18 h i za-ti m oti šli do šetnice na Dunavu, kako

ću. Ne mogu vam opisati kako je bilo lijepo.

ččki most

Buda dvorac u Budimu na Dravi) i oti šli do katedrale. Tata mi je rekao da je ona peta na svijetu po veličini. Stvarno je velika i lijepa. Ispred nje se nalazilo »jaje«koje su obojali tj. naslikali hrvatski slikari na-

četi ri

Vukovaru, Budimpešti i New Yorku.

Vukovaru, a nadam se posjeti ti i New York. Dok smo šetali, naišli smo na luksuzni hotel Four Seasons koji ima velik atrij s prekrasnim kristalnim lu-sterom. Hotel nema zvjezdice, jer je izvan kategorije. Ne sjećam se toč-no kada smo se vrati li u hotel, znam samo da je bilo kasno.

Sljedećeg, trećeg dana, išli smo pri-jepodne u Zoo, koji je dosta udaljen od centra te smo morali presjedati u

Ja pored kipa »Malog princa« uz Dunav

Mlado klasje ׀ 48

Mlado klasje 49 ׀

ti ce« što se kupe u automatu za 100 forinti . Gledala sam kroz prozor tulja-ne kako plivaju. Zoo je golem i tamo smo proveli tri sata.

U 13 sati smo sjeli na tramvaj i mo-stom se vozili preko Dunava. Stvarno je bio sjajan osjećaj gledati sa sredi-ne mosta veliko vodeno prostran-stvo. Čini se kako je Dunav velik kao tri Drave. Vani je bilo sunčano i toplo, dok je u tramvaju bilo ugodno. Bu-dimpeštanski tramvaji imaju klimu. Odlučili smo posjeti ti »Mammuth shopping centar« koji se sastoji od dvije zgrade spojene staklenim mo-stom na trećem katu. Bila mi je zani-mljiva fontana u prizemlju. Sa strane

ti -skao tu dugmad, voda iz fontana sve

ti li u hotel.

Na dan povratka, četvrtoga dana uju-tro, išli smo razgledati sinagogu, prvu u Europi, a drugu u svijetu po veličini. Oko 11 sati krenuli smo kući, pomalo

umorni, ali sretni zbog svega viđe-

ostat će mi u nezaboravnom sjećanju i pitam se koje će biti sljedeće.

' X J RY UDW H� è LUDIH�u ZOO-u bile su vrlo pitome

Ulaz u zgradu Parlamenta

Mlado klasje 49 ׀

Mlado klasje ׀ 50

č

čelo je kao i sve druge ideje. Raz-govor s prijateljima i kolegama. Kao i svaka Internet stranica počelo je iz nekakve zabave. Htjeli smo internet-ski radio za cijelu četvrt, zato smo ga

smo na internetu kako to napraviti … S vremenom su se počeli uključivati i mladi.

č ćti fi

- Internetskih radio postaja nema puno u Hrvatskoj, tek su u Americi razvijeni na nekoj komercijalnoj os-novi. Kod nas u Hrvatskoj ima samo

grebački radio. Taj čovjek isto nema profi t od svog posla. Ovo je više kao hobi. S vremenom smo našli način kako pokriti osnovne troškove kroz marketi ng.

č

čet-nici i koji smo sada vlasnici te fi rme, imamo volontere koji su većinom iz naše četvrti . Oni puštaju glazbu na radiju i imaju radijske emisije. Osno-vali smo i fi rmu na kojoj smo registri-rali tu vrstu djelatnosti .

č ć ti

naša stranica i specifi čna. Tamo ljudi

Stalno je netko on-line i stalno se vode razgovori na tom chatu. Znači

vrlo dobro je prihvaćen. Odnedavno će ispunjavati

novim programima.

č

- Dobro pitanje. Nisam baš siguran kako je do cijele ideje baš došlo. Bila je priča kako ponuditi nešto našoj četvrti . Ovo je nastalo kao još jedan proizvod te skupine entuzijasta u ko-joj sam i ja. Samo smo htjeli ponudi-ti mladima i ostalima u našoj četvrti neki način zabave. Radio Mačkaka-ma radi već godinu dana i to najvi-

sve vrste glazbe, od glazbe za stari-je koja se rijetko čuje na radiju ovih dana, do nekih aktualnih hitova…Mladi koji dolaze puštaju glazbu koju vole, prave svoje emisije. Svatko tko

ći i dogovoriti se s fi čni.

- Iznenadili smo se par puta. Ima-mo jednu slušateljicu iz Indone-zije. Rekla je da ju je privukla do-

javljali s njom. Naravno, tu su još slušatelji iz Australije. Imali smo i

Imamo dosta slušatelja i iz Europe.

- Kod nas je to sve dosta dinamično, ali imamo jednu emisiju koju stalno puštamo, a to je »Zašto volim rock?« našeg Bere iz OK cluba. On kroz tu emisiju priča kako je on odrastao uz rock and roll. Ona se emiti ra po-nedjeljkom u 21 h. Imamo emisiju

»Knjigom o srcu« koju emiti ra Zvonko

knjizi i često imamo kvizove gdje ljudi mogu osvojiti nagrade. Imamo puno nagrada. Dijelimo knjige, pizze, piće…

- Oni su stvorili neku himnu Mačka-mame. Ozbiljno su poradili na tome i jako smo im zahvalni. Izdali su i al-bum koji su nazvali »Mačkamama«. To im je drugi album.

- Imamo i časopis i novi portal. Kroz suradnju s novinarima iz »Osječkog doma«, koji je ugašen, pokrenuli smo dvotjednik »Osijek danas«. Časopis nema crnu kroniku, nema politi čkih prepucavanja. Ovo je časopis za sve. Tu je i horoskop i kuharica. Svatko

ći nešto za sebe. Časopis je na kvalitetnom papiru i jedan je od boljih u Osijeku, a čini mi se i u Hr-vatskoj.

č

ki dan radimo nešto oko časopisa i radija. Nismo ni započeli ovaj posao s nekakvom investi cijom. Sad imamo medijski centar - Osijek danas. On obuhvaća Radio Mačkamamu, naš dvojtednik i portal osijek-danas.com.Na portalu imamo isključivo svoje vi-jesti

ćinom ima-mo muške koji puštaju glazbu. Treba nam malo vedrine.

č ć

INTERNETSKIRADIO

NOVE IDEJE U GRADSKOJ ČETVRTI - INTERNETSKI RADIO

Ovdje Radio-MačkamamaO Mačkamami i njenim brojnim mačkama pisali smo u prošlom broju. Za one koji nisu iz ovog dijela grada podsjetnik - kvart u kojem je smještena škola zove se po ljubiteljici mačaka. Nedavno sam čula himnu Mačkamame s Internetskog radija koji je pokrenut u RY RP � GL MH OX � JUDGD� JGMH � è L Y H � H Q W X ] L MDVW L � RG� JOD] EH Q L ND� �SUH NR� X P MH W Q L ND� � SRGX ] H W Q L K� L Q IRUP DW L čara do sjajnih P ODGL K� OMX GL � NRML � Y ROH � JOD] EX � � � 3 RW DNQ X W L � ] Q DW L è H OMRP �RGJRY RU� VP R� SRW UDè L OL � RG� ç H OMND� 3 DY NRY L ćD� � ] Dčetnika ideje Internetskoga radija.

Mlado klasje ׀ 50

Mlado klasje 51 ׀

PRETJERANA UPORABA ANGLIZMA U HRVATSKOME JEZIKU

tič

č

Kod korištenja Facebooka »lajkamo« statuse, dopisujemo se preko Inboxa ili »tvitamo« na Twitt eru. Kod mobi-

ti media Messaging čku

poštu). Neki izrazi se ne smiju uopće prevoditiweb), Internet, Windowsi, Word, Excell tablice...

ti ca), yesmen, monitoring, mobbing, brand, event, menager, lifestyle...

Neke riječi su u hrvatskome jeziku već

vju, ti ti m, šoping, tram-vaj, diler, vikend, vaterpolo...

Neki svjesni pojedinci kao i jeziko-slovci boje se da se tako nanosi traj-na šteta hrvatskome jeziku, našem materinjem, ali valjda je to cijena glo-balizacije. Nedavno mi je prijateljica prič

ti la engleskim jezikom jednostavno nisu htjeli komu-niciratida im se obrati na francuskom.

Čak i naši djedovi i bake koristi li su tu-đmađarizama... ali danas nešto manje. I njima je sada sve super ili im je u naj-manju ruku O.K.Lijepo je kada se na

koristi ti i sporazumijevati se na istom jeziku, pa bio to i engleski! Ipak, pa-

ćevi sti -đi poštuj, a svojim

se diči!«

Anglizmi su posuđenice i usvo-jenice u hrvatskom jeziku koje potječu iz engleskoga jezika.

Razlog tome su tehnološka dosti gnu-ća i pripadajućriječskog govornog područja, a koja pro-

svijeta. Tada govorimo o internaci-onalizmima. Najveće dosti gnuće u zadnje vrijeme je Internet kod kojega koristiimage, font, monitor, soft ware, lap-top, blog, click, printer...

Najmoćniji mediji su televizija i fi l-movi. Budući da svi mi u školama učimo engleski, a kod kuće gleda-mo fiutjecajem); počinjemo koristi ti izraze

fi

ti

pet, Reality Show Big Brother...

tič đti

Sve je super, sve O.K. ili…

Mlado klasje 51 ׀

Andrea Horvat, 8.b

Mlado klasje ׀ 52

Folklorašice i tamburaši u izvedbi slavonskih tradicionalnih pjesama

AMERIČKI TURISTI U POSJETU ŠKOLI

I ove školske godine ti jekom rujna i listopada više puta posjeti li su nas turisti stari-

Američ ti plo-ve impresivnim brodovima Dunavom te se na proputova-nju zaustavljaju u vukovarskoj luci, odakle idu u turisti čki obi-

toga odlaze u Baranju na ručak u seoske obitelji koje same proizvode zdravo, ekološki uz-gojeno povrće, voće i drugo.

đe, stare gradske jezgre, dolaze u posjet školi gdje im učenici priprema-ju kulturno-zabavni program.

č-ki zbor i školski band »Duge«

ti n Sti vaničević, nastavnik glazbe-ne kulture. Dečki iz Tamburaš-koga orkestra »Batorek« tako-đer uveseljavaju strane turiste koji svaki put ostaju zatečeni dobrim izgovorom engleskoga jezika naših učenika. U pro-gramu sudjeluju i učrazreda sa svojim dramskim točkama, što svaki put izazo-ve buran pljesak. U dramskim izvedbama uspješni su i uče-nici viših razreda. U glazbe-nim solo točkama predstavili su se Maja Batorek, učenica VIII.b razreda te Bartul Lakoti ć, učenik VI.b razreda. Na kraju programa plesale su i pjevale male folklorašice. Učenici su jako zadovoljni jer razgovaraju engleskim jezikom s izvornim govornicima što ih ispunjava ponosom. U organizaciji pro-grama uz nastavnika Dragu-ti na Sti vaničevića, sudjeluju i profesorice Suzana Kolarić i

čević. Ono što je za svaku pohvalu pjesme su na engleskom jeziku koje pjevaju

»Over the rainbow«, iz fi lma Čarobnjak iz Oza.

č ćč ć

Uč

Dočekujemo ih s osmijehom

Mlado klasje ׀ 52

Glavni dio tereta programa pada na leđa nastavnika Stivaničevića, koji radi s osmjehom

Mlado klasje 53 ׀

Kada mi netko spomene reklame, prvo na što po-mislim su one kratke, la-kopamtljive pjesmice koje

sve izgleda divno i krasno. Ljudi su tako savršeni, bez viška kilograma i

ti ća. A kada nisu ta-kvi, uz reklamne proizvode to po-stanu za desetak minuta. I onda se mi »običsami nismo tako savršeni, još gore

ti . Kao da je svaki proizvod namijenjen baš nama. A da bi paket izgledao primamljivije, ponekad dodaju gra-ti s poklon i obvezno pjesmice. Ima stvarno maštoviti h reklama. Treba to i osmisliti ! No, kada bolje razmi-slim, danas i nije tako teško obma-nutipa upakirano u primamljiv proizvod

koji bi nam revolucionarno mogao promijeniti

vas oslobađaju svih timuka oko problemati čnog tena,

đu-ju desetcima godina, dok starija populacija zahvaljujući nekom gelu

koliko god ne volimo kada nam neka glupa reklama prekine omilje-nu seriju ili fi lm, pa toliko dugo traje da zaboravimo što smo gledali, ipak kupujemo te reklamne proizvode proizvode pojačano. Ne samo da ih kupujemo, već i reklamiramo. Recimo adidas...Kupite nove teni-sice koje se svide vašem prijatelju, koji ih na kraju i sam kupi, a onda od njega netko vidi te iste tenisice i pogodite-kupi ih. I tako svi mi rekla-miramo sve i svašta i to – besplat-

čemu ta potreba za preskupim markama, od kojih ćete u današnje vrijeme teško naći origi-

ili Nike trenirke, osjećamo vrjedni-je. Kad bolje razmislim, mora da su prije dok nije postojao TV na kojem se »vrte« sve te silne reklame, svi bili sretniji. Nije bilo one društvene podjele prema imućnosti ili sklono-sti markama.

Svjesno besvjesni ili…

Osim što reklamiramo proizvode, reklamiramo i sami sebe. Omota-

ti u najboljem svjetlu.

bismo se svidjeli drugima i kako bi nas »kupili«. Sigurno se zato i okre-ćemo skupim markama, da bi nas drugi cijenili izvana, tj. našu rekla-mu. Ali zapamti

REKLAME, REKLAME

SVUDA OKO NAS

KADMALOPROMISLIM

Mlado klasje ׀ 54

mogu prodati proizvod jednom, ali ne i osigurati stalnu prodaju istog. Mi zapravo ni ne znamo što se sve skriva iza ti h proizvoda koje kupuje-mo. Najbolji primjer je Mc Donald’s. Taj nama tako drag restorančić, koji je vječito pun ljudi svih uzrasta. Hrana je, ne poričem, predobra. Krumpirići koji se tope u usti ma, Mc Sunday s raznim preljevima, cheesburger i velika coca-cola. Što č ti ?? Evo malo isti fi l-ma »Super Size Me«, Morgan Spur-lock snimio je fi lm o nezdravoj hra-ni iz tog nama tako dragog restora-na. Kako bi imao dobre argumente, mjesec dana je jeo hranu isključivo

iz Mc Donald’s-a. Liječnici koji su prati li njegovo stanje opisali su ga

12 kilograma, kolesterol mu je silno porastao, osjećao se depresivno i tromo i imao još niz drugih zdrav-stvenih tegoba. To je samo jedan mali uvid u to koliko su te reklame zapravo neistipili »original« all star tenisice, koje ste plati li ne manje od 400 kn, da bi se na kraju raspale iznenađujućom brzinom. E ako jeste, znate o čemu pričam! A tek kreme za pomlađiva-

ti glađa neko vrijeme, ali NIKADA se neće pomla-diti . Nitko i ništa, pa čak ni najbolja krema sa silicijevom formulom ne

ti ti vrijeme. Zato presta-nite trošiti novce na takve gluposti i ne pokušavajte biti savršeni kao glumci iz reklama. Bez šminke, ti glumci izgledaju i gore nego što mi-slite. I oni imaju probleme kao i mi.

mršavljenje to ne mogu promije-niti . Nitko nema savršen izgled niti savršenu osobnost. Kosa za koju bi

ča-va. Ali baš ta kovrčava kosa vas čini onim što jeste, daje vam karakter. I s ti m svojim malim nesavršenosti -ma, vi ste savršeni takvi kakvi jeste. I to bez reklamiranog proizvoda.

č ć

Mlado klasje ׀ 54

NesposobnostFata dođe kuć

- Baš si nesposoban! I majka ti je nesposobna!

Čitava obitelj ti je nesposobna! Kada bi bilo natjecanje u nesposobnosti , ti bi osvojio drugo mjesto!

- Misliš prvo?

- Ma drugo, i za to si nesposoban!

☺ ☺ ☺

Dobitak na lotuMujo ulazi u kuću i vič

- Fato, pakiraj se, dobio sam na lotu!

- Super! Da se pakiram za more ili planine?

- Kamo god hoćeš, samo odlazi odav-de!

☺ ☺ ☺

Epitaf na Mujinom grobu»Davno sam umro,

a moji zbog mene

i danas pate,

ja sam prije smrti

podigao kredit,

a oni plaćaju rate«

Skijašica

- I, kako Fata skija?

- K’o grom, svaki put pogodi drugo drvo.

☺ ☺ ☺

ReceptHobotnica na bosanski

ulje, sol i papar

Dok se janje vrtii krumpir ispeći u pećnici.

Kad su hobotnica i krumpir gotovi, hobotnicu baciti mačkama, a krum-

ti s pečenom janjeti nom na toplim tanjurima.

☺ ☺ ☺

Posao u muzejuMujo se zaposli kao vodič u muzeju i nakon dva dana šef ga pozove na

- Nismo baš zadovoljni tvojim radom!

- A što bi vi htjeli? Radim tek tri dana, a većnog Rembrandta.

☺ ☺ ☺

3 X è HYL

ča se.

ći i naleti na Hasu.

Odluče oti ći u kafi ć na jedno piće i ti ujutro.

Kada Mujo konači krene kuć će Fati pozvonitina prag i pozvoni. Fata ljuti to otvori

- Hajmo, momci, još malo, pa smo sti gli…

☺ ☺ ☺

Tablete za jačanje

- Doktore, jeste li mi vi propisali ove tablete za jačanje?

- Ne mogu otvoriti bočicu.

č ć,7.a

0 2 ç (� - (' $ 1 � 9 , & "

Mlado klasje 55 ׀

č

č

Dana 26. studenoga 2010. godi-ne Gradsku i sveučnicu posjeti o je Ivan Vrdoljak,

osječki dogradonačelnik. Gradona-čelnik Krešimir Bubalo zbog puta je bio spriječen doć

ti odgovore na što više pitanja. Evo što nam je rekao...

ti č

liti ci. Ljudi su htjeli doći na gradona-č čaju na dogradonačpokušavao, priznajem, kad nisam bio na funkciji. Ali nije to ništa zločesto,

bolje i više od funkcije koju obavljaš.

Ali sve u svemu, ja sam samo običan čovjek, gradonačelnik također. To što se malo češće pojavljujemo u mediji-ma ne znači da smo bolji od vas. Isti smo kao i svi ostali, vidjet ćete za par godina kada ne budemo na funkciji. Najnormalniji ljudi.

č

znaju. Ona je curica od pet i pol go-dina i u vrti ću nitko ni ne zna tko je, što je… bolje je tako. U početku su se tete iz vrti ća trudile pričati sa mnom i ‘hvaliti se’ da moje dijete ide kod njih u grupu, ali ništa se nije promijenilo.

dalje ga volim i dajem sve od sebe da ga odradim što bolje znam i mogu.

ti č

čelnikom posao je jako čno kao zamjeniku.

On ima jako veliku odgovornost. Mora brinuti o svim školama, o svim vrti ćima, o prometu, kazalištu, kinu, o raznim klubovima... Ma, stvarno o svemu.

ti

SUSRETUGISKO-u

- To stvarno ovisi. Ha-ha, ako je stvar loša, onda ne volim. Nikome nije ugodno rješavati loše stvari, ali što se mora, mora se.

ti tič

stvari gdje ćemo biti jako ‘rigorozni’. Tu surađujemo s policijom, s vašim ravnateljima, profesorima, sa svima. Vijat ćemo sve one ti pove koji šetaju po gradu i prodaju drogu, isto kao da ju konzumiraju. Sigurno neće proći ni jedan tjedan da nešto ne poduzme-mo na tom području.

ti

četku sam govorio mami i tati ću danas na televizoru.«

Svatko se voli vidjeti na TV-u, i vi biste zasigurno, ha,ha,ha.

- Da, jako volim djecu. Među njima se najbolje osjećam. Od svih poslova najviše volim obilaziti škole i vrti će. Vi ste najiskreniji.

ć četi ti

- Ha čuj, morat ćemo. Ali, postoji kul-tura šaranja. Ako netko ima nešto li-jepo nacrtati , a postoji neki stari zid ili stara zgrada, onda je to lijepo, ali onako bezveze šarati i potpisivati se uništavajući pročelja kuća, to ćemo

ti .

č ti

- Volim, ali ne sti gnem. Kada sam išao u školu, najviše sam čitao i ne samo lekti re.

A vi danas ste stalno za računalom na igricama i internetu. Uzmite knjigu i pročitajte, zdravije je.

- Mislim da je u početku bila dobra stvar, a sad je loša. Danas ga koriste loši ljudi koji skupljaju informacije i slike o vama. Malo trebate smanjiti s ti m Facebook-om i imatiprijatelja.

Biti dogradonačelnik

Ugodno je bilo komunicirati s jednim od čelnih ljudi grada

Mlado klasje 55 ׀

Mlado klasje ׀ 56

P rvo što sam pomislila kada su mi rekli da idem u Indi-

time na televiziji i slike luksuznih hote-la)«. Ovo mi je bio prvi put u Indiju, ali isto tako prvi put da sam na turnir išla bez roditelja, sama s trenerom. Sve u svemu veselila sam se putu. Letjeli smo iz Londona za New Delhi, a potom smo trebali letjeti za Chan-

Himalaja), ali let je bio otkazan zbog magle. Umjesto zrakoplovom išli smo automobilom. Kako smo sletjeli u tri ujutro i nisam se baš nešto naspava-

la u avionu, mislila sam da ću barem malo odspavati u automobilu. Među-tije bio nezamisliv i svaku sekundu trubio bi neki automobil, a ceste su bile katastrofa. I tako pet sati . Kada smo konačno došli, išli smo odmah u hotel ostaviti stvari i onda u klub na trening. U hotelu sam se čitav tjedan najbolje rečeno smrzavala. Grijanje nije radilo, a pošto smo blizu Hima-laja, vani je bilo veoma hladno. Sva-

nisi mogao vidjeti pet metara ispred sebe, nekada samo ujutro, a nekad i po cijeli dan. Iz hotela do kluba vozili smo se u ‹autu› na tri kotača i imao si osjećaj da će se svakoga trena ras-pasti . Što se ti če tenisa, tjedan je prošao odlično. U singlu sam izgubila fi nale od Turkinje, a u parovima smo predali fi nale jer je moja partnerica morala ići u Delhi na prijavu za drugi turnir, u nizu od tri turnira.

Očekivala sam više

Sve je izgledalo poprilično siromaš-no, iako je Chandigar jedan od najbo-gati jih gradova u Indiji. Ljudi prljavi, ne baš ljubazni i zure netremice u tebe, dugo ne skidajući pogled. U hotelu je bilo hladno, ali bio je tele-vizor i to s više od stoti nu programa pa mi nije bilo dosadno. Morala sam pisati i ovaj sastavak i dok sam ga pi-sala, laptop me lijepo grijao. I tako

je tjedan prošao i trebali smo ići za Delhi, glavni grad Indije, mjesto u

Zrakoplovi i dalje nisu letjeli zbog magle i trebalo nam je jedno šest sati da dođemo do hotela. Ovaj hotel bio je puno bolji od prošloga, barem nije bilo hladno. Tata je došao iz Osijeka, a trener je trebao ići nazad za London jer je komenti rao Australian Open za Eurosport. Klub je također bio puno bolji i čišći, te sveukupna organizaci-ja. Dakako imam jednu primjedbu i to na suce u stolici koji pod hitno tre-baju naočale jer ne vide. Opet igram

fi nale u singlu, i to sutra. U drugom kolu sam pobijedila Turkinju od koje sam izgubila fi nale prošlog tjedna, a u polufi nalu Ukrajinku od koje smo

sam igrala s još jednom Hrvati com i izgubile smo u četvrtf inalu od Ru-skinje i Ukrajinke. Delhi je jako velik grad, te veoma prljav. Voda iz slavine ne smije se piti , a zubi se peru vodom iz boce. Navečer smo išli u jedan tr-govački centar na večeru. Tamo je sve potpuno drugačije. Čisto,uredno i po europskom standardu. Vrijeme je ovdje bilo potpuno drugačije od prošloga tjedna. Toplo, sunčano i bez magle. A u sljedećem tjednu, u Kalkuti , bit će pakleno vruće, prem-da je mjesec siječanj i moji u Osije-ku popriličje i treći, zadnji turnir u nizu turnira u Indiji. Nakon što sam pobijedila Turkinju u drugom kolu, sljedeći dan izašao je članak u novinama s naslo-

ti ca Donna, buduća svjetska zvijezda.« Članak je bio lijepo napisan i sve to, ali mogli su barem staviti sliku gdje imam norma-lan izraz lica. Ovako, pogledam li sli-ku, počnem se smijati . Nadam se da ć ti još jedan tjedan u ovoj »nevjerojatnoj« Indiji te imati uspje-ha u mečevima koji me očekuju.

ćć

DONNINEPUTOSITNICE

Donna se brzo privikla na indijsku modu

Pogled odozgo na New Delhi

Veličanstveni hram Taj Mahal

Donna dijeli autogram na terenu

Incredible India

ć

Mlado klasje ׀ 56

Mlado klasje 57 ׀

kako je zrak prljav!« Bilo je veoma vruće i sparno, iako je bilo deset sati navečer. Zrak se doimao veoma prljavo i imala sam osjećlim disatihotela bio je jako dug zbog prometa i

automobila na cesti . Kad smo došli u hotel, nešto sam na brzinu pojela i oti šla na spavanje jer sam ujutro već imala trening i morala sam se privi-knuti na ovu vrućinu prije meča. U hotelu sam primijeti la da odnos hr-

i po prvi put neću imati problema s preračunavanjem novaca. Naravno, voda iz slavine ne smije se piti jer ipak smo u Africi. Zato se zubi peru vodom iz boce. Ujutro nas je iz hotela pokupio turnirski prijevoz i odvezao nas do kluba. Od ranog jutra tem-perature su visoke i ono što nije bilo sinoć, bilo je dosta vjetra. Na prvom treningu bilo je veoma teško i morala sam piti vode skoro svakih pet minu-ta. Ono što je bilo veoma zanimljivo način je na koji su čistibi ga prevukli nekakvim bambusom

pa su onda crtali crte bojom. Za ne-koliko dana sve je postalo lakše i sve više sam se privikavala na ovu klimu. Klub je bio jako dobar i zatvoren od očiju javnosti , pošto je bio privatan i samo za članove.

Piramide, Nil, papirus…

Sve izvan kluba bilo je strašno. Ljudi veoma prljavi i poprilično siromaš-ni, koze i ostale domać ti nje po cesti , uglavnom vlada kaos u Kairu, glavnom gradu Egipta. Moram pri-znati da nisam baš ovo očekivala od Egipta pošto sam znala da je turisti č-ka zemlja i očekivala sam da bude više civilizirano. Utješno je bilo što ja nisam došla u Egipat na odmor. Moj prvi mečpobijedila, ali sam već u sljedećem kolu izgubila od Egipćanke u tri teška seta i kako je bilo jako vruće mislila sam da ću se onesvijesti ti od vrućine. Kad je turnir završio, oti šli smo do piramida. Ostala sam šokirana veliči-nom, starošću i kulturom. Kada sam ih upitala gdje su sve stvari koje su bile u piramidama odgovorili su mi da se nalaze u Britanskom muzeju povi-

jesti . U unutrašnjost piramida nismo mogli ući. Vodič nas je potom odveo do jedne trgovine u kojoj su radili sli-ke od papirusa i pokazali su nam kako se to radi. Veoma fascinirajućsu razrezali bambus na tanke koma-diće i dobro ga namočili, te ga onda sušili pod nekim strojem koji je u isto vrijeme i ravnao bambus koji je kasni-je postao papir. I nisu dozvolili da se slika ili snima. Kupila sam jednu sliku Kleopatre. Bilo je puno cjenkanja jer su im početne cijene bile apsurdne. Kao i kod slike, tako se cjenkalo kod većine stvari, kao recimo kod prije-voza taksijem. Cjenkanje je prakti č-no ritual koji trebate prihvati ti . Sam hotel smješten je uz veličanstvenu rijeku Nil. Rijeka je golema. Veoma poznata po krokodilima i piranjama, nije mi bilo svejedno kad bih prošla pored nje. Kako je turnir završio bilo je vrijeme za polazak kući. Ne mogu reći da nisam bila sretna, jer jesam. Ove godine ići ću opet na još jedan

stvo za koje se nadam da će biti bolje od ovoga.

ćć

Donna s kolegicom tenisačicom

Glavno prijevozno sredstvo i zaštitni znak

Veličanstvene piramide ostavljaju

bez daha

DONNINEPUTOSITNICE

sao koju sam imala ka

kako je zrak prljav!« Bilo jvruće i sparno, iako je b

navečer. Zrak se doiprljavo i imala sam os

disati a ope

Moj put u EGIPAT

Sve izvan kluba bilo je strašno. Ljudi veoma prljavi i poprilično siromašni, koze i ostale domaćpriznati da nisam baš ovo očekivala od Egipta pošto sam znala da je turistička zemlja i očekivala sam da bude više civilizirano…

Mlado klasje 57 ׀

Mlado klasje ׀ 58

PREDSTAVLJAMOZANIMANJA

čđa...

Biti vozačica 7 5 $ 0 9 $ - $

- Oko tri godine. Ukazala mi prilika prije tri godine završitilu, a da je bilo ranije, vjerojatno bih ranije i počela.

što radimo po sedam sati u komadu, cijelo vrijeme u prometu. Ipak, cijelo vrijeme moraš biti skoncentriran na to što radiš.

č ti č

- Kad sam počela raditi u fi rmi prije 18 godina, onda sam htjela to raditi i sad se ukazala prilika i eto. Morala sam završitinadovezuje na srednju školu, ali to nije tako teško.

- Volim, da. To mi je zanimljivo jer ima puno kontakta s ljudima, a ja to volim. Svaki dan radim isto, ali svaki dan nije isti i to mi se sviđa.

č

- Dugo nisam imala nezgodu. Imala sam jednu veliku prometnu prije dvi-je godine. Malo je stresno, ali navikla sam. Mora se paziti i onda je sve u redu.

tić

ti ti promet-

veća prometna. Izlaze kontrolori si-gurnosti prometa. Slikaju, piše se iz-vješće i tako…

č

Samo riječi hvale za svoj

posao

Mlado klasje ׀ 58

Mlado klasje 59 ׀ Mlado klasje 59 ׀

- To sam uvijek htjela raditi jer moj otac već trideset godina radi u fi rmi. To mi se oduvijek sviđalo. Volim za-nimljive poslove i poslove s ljudima.

č ti

- Moram obavijesti ti prometnika i zvati pauka ili ako mislim da je negdje u blizini, onda zvonim.

ti

- Ne, ne smije se voziti jer ima jako puno kontrolora, a ukoliko uhvate toga putnika, ja odgovaram jer sam ga pusti đu na zadnja

varam za to.

č

sati voziš u komadu. Cijelo vrijeme si uključen u promet i maksimalno skoncentriran. Ima svakakvih situaci-ja i svakakvih putnika…

ć

- Od dvanaest do pola dva kada idu školarci u školu i iz škole u isto vrije-me.

ti

- Svaki dan je drugačiji jer svaki dan upoznaš nekoga novog. Vidiš neka-kva događanja. Ovaj posao je jako zanimljiv i volim ga, da.

tiđ

ti

- Trebala bih zamoliti ih da izađu, ali ako su malo agresivniji i ako vidim da

su pili, onda se rađe ne miješam.

ti

- Moram ga zamoliti da iza-đe, ali ako neće onda zovem prometnika i policiju, ako je situacija baš takva, nerješiva s moje strane.

ć

- Nekad je malo napornije nego inače i onda budem malo

nervozna, ali to se ne događa če-sto i zato je to jako dobro.

č

- U toj školi moraš imati završenu

onog što si učio u srednjoj školi. Ima više različitinoj školi koji se mogu nadovezati na predmete u srednjoj jer su potrebni za promet i takav posao gdje si stalno s ljudima.

ć

ćam štetu zato što sam ja kriva, a osiguranje plaća po-pravak vozila koje se sudarilo sa mnom. To malo opterećuje jer po-pravci tramvaja nisu jeft ini kao ni re-klame na ti m tramvajima.

ć

- Dogodila se prije malo manje od dvije godine. To mi je bio šok. Doš-la je policija koja je utvrđivala tko je kriv. Iz fi rme su došli i slikali i polici-ja je slikala. Vozač automobila je bio kriv jer mi je oduzeo prednost, a sve se dogodilo u Retf ali.

Ima dobrih ljudi koji vole malo stati i popričati , a najgore mi je kad dođu nekakvi nervozni ljudi ili kad netko pravi probleme u tramvaju.

č

nje s ljudima, defi niti vno da.

će u četi ri i tri-deset, a zadnji tramvaj u dvanaest i trideset. Dnevno vozači maksimalno mogu voziti sedam sati i tako se ras-poredimo po smjenama.

đ

- Svaki dan je drugi tramvaj. Kako se tramvaji vraćaju u postaju, majstor popisuje i dodjeljuje tramvaje drugim vozač ti i o smjeni u kojoj radimo.

ti

- U početku je bilo, ali sam se s vremenom navikla. Sad me više uopće ne smeta.

tič

ti . Od deset sati većinom su muškarci vozači u tramvaju.

č ć

Ka

- Trebako su

su p

nsto

Š o

- U tsrednkateg

Mlado klasje ׀ 60

2005. godine, a svako slovo u imenu označava ime jedne trenerice. To je prva plesna skupina u Osječjazz danceom, bavi i cheerleadingom i pom-pon dancingom te bale-tom. Vjerujem da za neke od ovih plesova niste ni čuli. Nisam ni ja dok nisam došla u klub navijačica koje svojim smjelim plesnim koreografi -jama uljepšavaju početke mnogim utakmicama. Ima mnogo plesnih skupina u Osijeku i okolici, ali mi smo posebni jer se bavimo cheer-

čjem vrti ću. četnici, juniori, kadeti 1, kadeti 2

i seniori, no ponekad se skupine miješaju radi bolje koreografi je i bo-

mislim), a trenira nas trenerica Antonija. Treniramo dva puta tjedno po sat i pol. Treninzi znaju biti naporni i teški kada radimo tehniku i

fi ja, svi se opu-sti mo. Koreografi je nam smišljaju trenerice i svake sezone se rade po dvije-tri. Nastupi su nam obično na nekim utakmicama ili nekim doga-đanjima, a budemo odjevene u neke cheer haljine, kosti me ili hlačice, ovisi koliko nas nastupa. Na natjecanjima posti

ti da sam trenirajući stekla prijateljice s kojima sam sada nerazdvojna i ne mogu zamisliti

MOJHOBI

Plešem kao navijačicaNaravno, ima i opasnih vratolomija, ali se i to s vremenom svlada…

Navijačice su se predstavile sjajnom

NRUHRJ UDILMRP � X � 6 SOLW X

Mlado klasje ׀ 60

secu rujnu trenerice.

oja se osim m te bale-m ni ja dok koreografi -go plesnih mo cheer-jem vrti ću. ti 1, kadeti 2 grafi je i bo-2uta tjedno o tehniku i svi se opu-se rade po ekim doga-e ili hlačice,ne rezulta-spomenuti razdvojna i klub spojio.

s / /sssssss

Mlado klasje 61 ׀

Verbalni znakovi koji mogu upućivati na laganje su: naglašavanje glagola kao npr. nisam«, pretjerano poricanje laganja upotrebom rečenica poput »nemam razloga lagati«, pravljenje pogrješaka u govoru, mucanje, zamuckivanje, zapletanje jezika, upotreba stanki i zvukova »uh«, »hm«, pročišćavanje grla te upotreba poštapalica kao »je l’?«, razumiješ?« i sl.

/ Dè � Vješti na kojom se koristi mo od malih nogu. Već u dobi od tri godine počinjemo razlikovati dobro od lošega.

čeg dobrog, ali ste i dalje lagali. Koliko vam se puta samo dogodilo da ste

đali s ro-diteljima? S prijateljima?

čnoga osoblja.

ć ć čč č ,

Znate onaj osjeć ti -nite priče koje pričate drugima? Stalno se morate brinuti da

č

Rizik da vas otkriju je velik i stalno vas prati nekakav strah. Tada gubite samopouzdanje i ne osjećate se ni malo ugod-

ći isti nu?

•

. U D W N H �Q R JH �O D Î L �čiti češće izbjega-

vamo reći isti nu radi straha od posljedica odnosno kazne ti vnu ocjenu kako ne bismo dobili zabranu

izlaska), kako bi se prikazali u boljem svjetlu tj. da dobijemo

riješili test, iako postoje učenici koji su ga riješili jednako do-bro kao i mi) i kako bismo izbjegli konfl ikte ili neugodnosti s

ća itd.).

ti ti li drugu osobu. Sigurno se ti ti situacije kada ste prijatelju prikrili isti nu da ga

ne povrijedite.

• č ć

- Teško je rećkroz dob. Djeca odrastanjem usvajaju moralna načela tj. po-činju razlikovati isti če o odgovornosti za vlasti -te postupke. Trogodišnjaci već razlikuju maštu od stvarnosti , dok petogodišnjaci uobičajeno koriste laganje u svrhu izbje-

će jedna peti na dvogodišnjaka imati potrebu izrećeste godine te nakon šesnaeste naglo opada.

Odrasli bi, stoga, trebali »nelaganje« imati već usvojeno kao moralno načelo.

»hm«, pročišćavanje grla te upotreba poštapalica kao »je l’?«, razumiješ?« i sl.

upoznale su nas s razlozima

Znate onaj osjećaj kad la etnite priče koje pričate drugisvakom ka ete isto, da se neu ivotu ne traje vječno ppa n

Rizik da vas otkriju je velik Tada gubite samopouzdanjen je li vam pametnije

• Zašto dje

- je različiti razlozi zašvamo reći isssti nu radi strahaprikrijemo negati vnu ocjen

izlaska), kako bi se prirrr kazaliodobravanje i ljubav mriješili test, iako postoje učebro kao i mi) i kako bismo izo jegavanje neu

Djeca ponekad la u kako bimo ete sjeti ti situacije kadane povrijedite.

• > če ćććeeeeeeeeeeeeeeeeeee a

- Teško je reći tko la e višekroz dob. Djeca odrastanjemčinju razlikovati isti nu od late postupke. Trogodišnjaci vdok petogodišnjaci uobičajegavanjnn a ka njavanja.

Wrema jednomće jedna peti nizreći la eeste godine te

Odrasli bi, stogusvojeno kao m

ZAŠTOMITO,! ø%- /

Mlado klasje 61 ׀

Mlado klasje ׀ 62

• ti

- Da. Grizodušje je neugodan osjećaj koji se javlja kada mi-slimo da smo učinili nešto loše tj. iznevjerili osobne mo-ralne potrebe. Taj osjećaj nas upozorava da smo svojim postupkom ili propustom prouzročili štetu ili patnju kod

savjesti je znak da imamo usvojen sustav vrijednostistoje osobe koje nemaju vrijednosne sustave tj. koje kroz odgojne postupke roditelja i utjecaje okoline nisu usvojile

ćaja«. Kod njih govorimo o poremećaju osobnosti čnosti ).

• ti

čaje-nog. Tako se ili doimaju pretjerano uznemireni ili su vrlo zakočeni, kontrolirani.

Razlikujemo verbalne i neverbalne znakove.

Verbalni znakovi koji mogu upućivati na laganje

canje laganja upotrebom rečenica poput »nemam razloga lagati «, pravljenje pogrješaka u govoru, mucanje, zamuc-kivanje, zapletanje jezika, upotreba stanki i zvukova »uh«, »hm«, pročišćavanje grla te upotreba poštapalica kao »je l’?«, »razumiješ?« i sl.

Neverbalni znakovi se očituju kroz ponašanje osobe. Kod osoba koje izbjegavaju reći isti nu primjećuje-mo motorički nemir, vrpoljenje, igranje rukama, dodiriva-nje lica, kose, ušiju, slijeganje ramenima, igranje predme-ti ma, neprikladan osmijeh i duboko disanje.

S druge strane, ti jekom laganja osobe mogu biti vrlo zako-čene i upadljivo mirne.

• ć

čiti kao način komuniciranja, rješavanja ili izbjegavanja sukoba, odnosno izbjegavanja preuzimanja odgovornosti za svoje postupke. U slučaju da

često, čak i oko nebitnih stvari, govorimo o pa-tološkom laganju. Ono ne postoji kao zasebna psihijatrij-ska dijagnoza već je dio psihijatrijskih poremećaja.

čovjek izvuče s više od 95%

– u 76% sluč čena zbog dobrobiti osobe

– u 23% sluč čena zbog dobrobiti osobe ći nekom drugom.

Vlatka Zelić i Maja Buljubašić, mlade dječje psihologinje

Mlado klasje ׀ 62

Mlado klasje 63 ׀ Mlado klasje 63 ׀

KONCERTGUNS’N’ROSESA

1H ] D E R U D Y D Q � G R è LY O MD M

Vjerna R E R è D Y D W H O M L F D � 7 H D

ćč

ćć

Mlado klasje 63 ׀

Mlado klasje ׀ 64

»Ali mama! Što ako Axl iznenadno

kad neću dobiti priliku vidjeti ga...«, bile su moje riječi nakon nijekanja i razloga zašto ne smijem ići na kon-cert. Tu je već malo razmislila. Tata

zato što imamo sličniji ukus što se ti če glazbe). Mama je tvrdila da ne mogu ići jer sam premala za veliki rock koncert i da će biti divljanja i opijanja. Vjerujem da je ona moja re-čenica bila presudna. Naravno, i tata ju je nagovarao. Obećala sam im da ću spremati sobu, ostati odlična u školi, te naravno pod uvjetom, da sam još zaluđena njima i da ih još volim. Spremala sobu naravno nisam, a ovo dvoje je ostalo tako.

Neki prijatelji nisu su vjero-vali, hvala im na tome, no neki su bili podrška, iako mislim da su i oni bili skepti čni, samo mi nisu htjeli slomiti srce. Odrasli su se čudili, tek še-sti razred, a već

ide na rock koncert, a neki su bili oduševljeni što danas ipak ima mla-dih koji ne slušaju današnju glazbu u kojoj jedva da ima jednog pravog instrumenta.

Morala sam sama prikupiti novce za karte i put. Ne potpuno sama, uz po-moć roditelja, ali ipak velik dio sama. To je podrazumijevalo da sve novce koje dobijem stavim u kasicu za Gunse!

Dani su prolazili, a ja sam samo, kao i sva druga djeca razmišljala o 18. lip-nju. Djeci je 18. lipnja predstavljao

zadnji dan škole, a meni? Meni je predstavljao ostvarenje sna.

čele su sumnje u dolazak čalo se, pričalo, ali

koncert je samo bio pomaknut za 24. rujna. Napravi-la sam si i mali kalendarčić. Da, zapravo sam bro-jala dane do tog

f a m o z n o g 24. rujna.

Kad je rujan kucnuo na vrata, kucalo je i moje srce... Sve jače i jače.

Sve te dane bila sam strašno uzbuđe-na, osim dana prije, 23. rujna. Taj če-tvrtak bila sam budna do oko ponoći, ali ne zbog uzbuđenja, jednostavno mi se nije išlo spavati . A defi niti vno sam trebala.

sat vremena sjedili u vlaku, nestrplji-vo čekajuć ti gnemo u Zagreb. Tijekom zadnjih priprema prije polaska na kolodvor, apsolutno me nisu zanimale nikakve stvari osim toga da ponesemo majice s printom benda, karte i moj voljeni lančić koji je svaki dan oko mojeg vrata. Vozeći se do kolodvora, pusti la sam svoju

ti da ćemo tu pjesmu čuti za 20 sati .

Ne mogu reći da sam utonula u san kad je vlak krenuo, zaspala sam na-kon sat vremena, a spavala sam ne-kih pola sata. To mi je bilo dovoljna

votu.

6 X YHQ LUL� ] D� SRè HOMHWL

Kad smo konačno sti gli, samo sam

grad!Sad sam ja očekivala da ćemo se odmah uputi ti u Arenu, a mi oti š-le u Importanne centar, u »šoping«! Imale smo vremena, tek je 12 sati ...

čića bila mi je zanimljiva i brzo je protekla. U Za-grebu ima jako puno ljudi svakakvih subkultura. Vjerojatno mi je zato bilo zanimljivo. Veselila sam se Zoo vrtu. A imala sam se i zašto veseliti . Vidjela

ti nju za koju sam mislila da je nikad neću vidjeti - sporog lorisa! Doslovno sam provela pola sata kod njega, neopisivo je me-den.

ti le smo jednu prijateljicu, ra-zgledale Zagreb, a vidjele smo i novi-

ulicom kojoj sam zaboravila ime, a prošle smo i kraj jednog music sho-pa. Moja mama vjerovatno nije vidje-la, no ja jesam. Guns n› Roses kuti ja! Nisam znala što je u toj kuti ji, no ipak smo ušle unutra i naravno - izašle noseću kutinajnoviji album Chinese Democracy, remen, marama i raznorazne Guns n

rujem da je ona moja re-resudna. Naravno, i tatarao. Obećala sam im da sobu, ostati odlična u

avno pod uvjetom, aluđena njima i da . Spremala sobu m, a ovo dvoje je

i nisu su vjero-m na tome,ili podrška, da su i oni , samo mi nisu ti srce. Odrasli tek še-već

Dani su prolazili, a ja sam sai sva druga djeca razmišljala onju. Djeci je 18. lipnja pred

zadnji dan škole, a menje predstavljao ostvare

Wočele su sumnje učalo se, pr

koncert je sapomaknutrujna.la sam skalendarčzapravo sjala dane

f a m24

KONCERTGUNS’N’ROSESA

Čekajući počekat koncerta pred Arenom

Mlado klasje ׀ 64

Mlado klasje 65 ׀

Roses stvarčice. Kuti ja je koštala 100 kn, ali to samo taj dan jer je to dan koncerta, a inače? Inače preko 500. Uh! Fantasti čno smo prošle!Krenule smo kod rodbine, gdje smo i prenoći-le nakon koncerta. Nakon pričanja sa svom mogućom rodbinom, došao je i taj trenutak kad bi se trebali uputi ti prema Areni.

U prvom redu, 20 m od Gunsa

Došle smo u pola 7, a puštali su nas unutra tek u pola 8. Šetale smo oko Arene i otitoliko da si skrati mo vrijeme. Dam se

ti kako je to vidjeti strašno puno ljudi koji nose iste majice kao vi! Uz jako malo iznimki, svi su nosili Guns n’ Roses

ćaj! Dok smo čekali, skupina od desetak ljudi je

uključujući i mene.

Evo ga! Otvorio se naš ulaz C. Foto-aparat nismo ponijele, u novinama je rečeno da će zašti tari uzimati , ali ih naravno - nisu uzimali. Na mobitelu nismo imale dovoljno mjesta za slike, šteta...

Mama je sjedila pokraj jednog dje-č ča hrvatski, kul-

pokraj kovrčave Splićanke i taman ti bolje,

zamijenila je mjesto sa svojom prija-teljicom, crvenokosom Osječankom!

ti čtribine gore, sve u svemu 15 metara od videozida i 20 metara od Gunsa!

ti on iz rodnog Osijeka bila je fantasti čna! Ljetos sam ih slušala u Tvrđbila strašno oduševljena. Mama mi je rekla da to nije ni deseti na onog što će biti kad dođu Gunsi, pritom misle-ći na light show i ozvučenje. Onda su u 10 startali Kanađani, grupa Danko

ti šla sam na zahod ti jekom zadnje pjesme Danko

ti la, dočeka-lo me urnebesno skandiranje fanova koji vjerno čekaju i viču »Guns n’ Ro-ses«!

E, tu treba razjasniti jednu stvar, svi vi koji ste čitali u novinama kako su Gunsi kasnili - ne vjerujte! Nisu kasni-li! Zapravo jesu, ali ne sat vremena kako je rečeno u svim novinama, već 10 minuta! A dotad su im instrumenti postavljani na pozornicu.

Mi u prvom redu prvi smo ih vidjeli kako dolaze na pozornicu. Bio je mr-kli mrak dok nisu došli, ali mi smo ih vidjeli. Čvidi ga! Eno ga, eno ga! Ajme, to je Axl!!!«. Zapravo i nisam imala osjećaj da je to taj isti čovjek kojeg ja imam na posterima i majicama. I dalje ne-mam osjećaj da sam ga vidjela.

ne čuje, onda kreće malo ti hih tono-va na gitari, onda odjednom presta-je glazba, vidimo crvene zastave s kineskim slovima koje predstavljaju album Chinese Democracy, onda Dj Ashba na gitari odsvira glasan riff pjesme Chinese Democracy, čuje se Axlov krik, a onda show kreće. Odjednom, vatromet, prskalice, re-fl ektori, blještavilo, i najbitnije - Axl!

č»Ajme, mama, što je ovo!?«, a zapra-vo i nisam bila svjesna što se događa.

Pjevala je cijela Arena

be Mine, Sweet Child O’Mine, Live and Let Die uslijedile su pjesme koje je skoro svaka osoba u Areni pjeva-la! U jedno sam bila sigurna, Don’t

osjećaj, stvarno predivan. Bilo je i ne-koliko obrada, Knockin on Heaven’s Door, Another Brick in The Wall, Wholle Lott a Rosie, a Axl je česti tao rođendan svojemu prijatelju i kolegi, gitaristu Bublefootu. Imam osjećaj da Bublefoot to nije očekivao, a da pogotovo nije očekivao da će mu ci-jela Arena otpjevati pjesmicu »Happy birthday«!

ćno, bio je trenutak kad gitarist Dj As-hba dođe nekih desetak metara od nas, a ono sve djevojke iz prvoga reda

čujući i mene) počnu vrištati iz

nam svima, pa nam malo uljepša ne samo cijeli dan, već

no već je došao kraj. Koncert je tra-jao dva sata i 50 minuta, a tako je brzo proletjelo. Na svu sreću, svirali

ti ence i jednu, jedinu i

izvedba u cijelom koncertu. Naran-často-plavi refl ektori osvijetle cijelu pozornicu, oni koji hoće i znaju pje-vaju, a ostali plješću u ritmu, na vr-huncu pjesme počnu nas obasipati

fantastičnom Ashbinom solu! Ajme!

Zadnje riječi koje nam je Axl uputi o ti a! Thank you! You

rooock!!!»

setominutno pljeskanje, a mogli smo ći.

Iako četi ri dana poslije koncerta, od promuklosti nisam mogla normalno pričati , nisam - nit› ć ti to što sam toliko pjevala. Koncert je defi nitivam biti ti li.

i upute se u ovakvu jednu nezaborav-nu avanturu.

ć, 6. ać

Jedna od nezaboravnih slika

Mlado klasje 65 ׀

Mlado klasje ׀ 66

smo jedni drugima mjerili struk…

Učenici 3.a i 3.b razreda sa svojim učiteljicama, Silvanom Stojović i Da-vorkom Budić, sudje-lovali su 6. listopada

2010. godine u pedagoškom projek-ćanje različitosti « Udruge

za promicanje prosvjetne djelatno-sti - NAUK. Radionice u terminu od devet do dvanaest satiu prostranoj Športskoj dvorani »Zri-njevac«. Cilj projekta bio je osvijesti ti bogatstvo u različitosti ma kultura, je-zika, karaktera i osobitosti svih ljudi. U vrlo zabavnim i poučnim radionica-ma u kojima smo radili u skupinama prouč

• razumijevanje i prihvaćanje različi-tosti u svome razredu, školi, okoli-ci i gradu

• pošti vanje različitosti drugih

•

• čnoga i suradničko-ga ponašanja prema drugim uče-nicima

• povezivanje kreati vnosti škole s

grada

• razvijanje međusobnoga povjere-nja te grupnu povezanost.

Stekli smo korisna i lijepa iskustva čenja na veoma, veoma

neobičan i koristan način.

čenike kako im je bilo na

, 3.a – U radionici Vrlo, vrlo otvorena škola bilo mi je jako zabav-

učili nešto novo. Odijevali smo maji-cu jednom rukom, vozili se u invalid-skim kolicima i s povezom na očima nosili smo nosila za bolesnike. Kroz te igre shvati li smo koliko je teško

ti čili smo di-

jelove fotoaparata. Mjerili smo jedni drugima struk. Najbolje od svega bila mi je igra pogađanja likova, gdje smo izvlačili papiriće i morali oponašati lik koji smo izvukli. Za kraj mogu reći da mi je dan proveden u radionici bio is-punjen igrom i zabavom s prijateljica-ma i prijateljima.

, 3.a – Svidjele su mi se sve radionice, a posebno mi se svidjela radi-onica na kojoj smo crtali. Te su radionice vrlo pouč ći puno znanja. Također mi je zabavan rad u skupini za one koji imaju strpljenja i volje.

, 3.a – Na radionicama smo se susreli s preprekama s kojima se svakodnevno susreću osobe s invalidite-tom. Svaka prepreka ostavila je dojam

brinjavajuć ti majicu bez pomoći ruku, voziti se u ko-licima, nositi nosilo zatvorenih očiju. Na

vjerovati u sebe.

, 3.a – Kada smo bili u dvorani Zrinjevac, posebno mi se svidje-lo kad smo jedni drugima mjerili struk. Bilo mi je jako zanimljivo i zabavila sam

se. Vidjela sam mnogo djece iz drugih škola.

Đ ć, 3.a – Rad u skupini mi se jako sviđa i voljela bih da se »Vrlo, vrlo otvorena škola« ponovi barem još neko-liko puta. Meni se osobno sve svidjelo,

u kojoj se razvija mašta. Djeca lete na oblacima u svijet bajki, zamišljaju, a za-ti m crtaju ono što su zamislili. Ne samo što su radionice zabavne i poučne, nego su i korisne za dječji mozak i za razvoj mašte. Kada uđete u svijet mašte igri-cama, zabavi nema kraja, sve je šareno. Bilo je i drugih zabavnih programa kao

ti jela, učenje o foto-aparatu i mnoge druge zabavne radionice-igraonice. A povrh svega, dobili smo ukusno voće u obliku

ti čujem svima

Vrlo, vrzadovoljni u

VRLO,VRLOOTVORENAŠKOLA

Na jednoj od radionica

Mlado klasje ׀ 66

Mlado klasje 67 ׀

rlo učenici

koji imaju vremena i volje za malo za-bave.

- Okupilo se mnogo učeni-ka i iz drugih osječkih škola. Dvorana je

govor, zati

zadrugara, a onda su počele radionice, svaka u trajanju od pola sata, sa stanka-ma za vrijeme kojih smo jeli voće i povrće izrezano veoma maštovito.

– Mi učenici 3. b razreda četi

čnije na parketu, jer smo zbog lošeg vremena završili u dvorani, umjesto u parku),

č če. Sve radionice bile su veoma zanimljive, zabavne i poučne, a voditelji odlični.

Svi se dobro osjećaju

radeći zajedno

Mlado klasje 67 ׀

ć – Na-učili smo puno novoga, najviše kako surađivati i pošti vati različitosti , uza-

ti , biti suradnički

diti se jedni prema drugima. Dobro čili u dru-

gom prostoru, izvan naše učionice. Sve je bilo vrlo, vrlo dobro.

ćć

Mlado klasje ׀ 68

STRELJAŠTVO•

čice su bile vrlo uspješne te osvojile 1. mjesto ekipno.

ć

ŠPORT

Sudjelovali smo…ATLETIKA• Školski športski savez grada Osijeka organizator je natjecanja u atletici za osnovne i srednje škole. Natjecanje je

četkom u 11 sati. Najuspješniji je bio Sven Keglević, učenik 8.a razreda, koji je osvojio 2. mjesto na 400 m, dok je Mirna Matković, učenica 8.c razreda zauzela 3. mjesto na 100 m. Najuspješnijima su uruč ć, prof. Tjelesne i zdravstvene kulture.

• ći Europski tjedan mobilnosti , Školski športski savez grada Osijeka organizirao je 22. rujna 2010. godine na Hipodromu veliko školsko natjecanje u krosu. Tom prigodom djevojčice su se pokazale vrlo uspješnima. Djevojčice su eki-

ć, 4.b

ji.

NOGOMET• ča. Sudje-

lovali su najbolji nogometaši od 5. do 8. razreda. Osvojili su zavidno 3. mjesto.

PLIVANJE• đuškolskom natjecanju u plivanju

Lovre Grljušić, učenik 7. c razreda bio je vrlo uspje-šan i osvojio 2. mjesto prsno.

Lovre Grljušić

- 2. mjesto

plivanje

Petra Ivanišić - 2. mjesto u krosu

Rosinjača - odavanje

počasti i memorijalni

turnir, 3. mjesto

Mlado klasje ׀ 68

Mlado klasje 69 ׀ Mlado klasje 69 ׀

Imate li kreati vnoga dara, malo slobodnoga vremena i puno volje neć ti upišete li se u Likovnjake. Iako je naša skupina mala, uspijemo se zabaviti . Vo-limo ići na Likovnjake jer izra-đujemo zanimljive stvari, kao što su meni posebno dragi mirisni sapunčići, izrađujemo cvjetove od plasti čnih boca, relje-fe na aluminijskoj foliji, sandučić za Valenti no-vo, čizmice za Sv. Nikolu, markere za knjige… Ra-

pun, karton, tempere, razne

ju i drugo. Svi smo vrlo kreati vni i poti čemo jedni druge u maštovito-sti čava nas Lidija Lovrenčić, prof. likovne kulture.

Voljela bih da više djece ide na likovnjake jer bi bilo još zabavnije.

đč ć

Oslikane mirisne kutije

Tko bi rekao da su ovo nekad bile plastične boce

IZVANNASTAVNEAKTIVNOSTI

Likovnjaci na djelu

Kreativni likovnjaci

Mlado klasje ׀ 70

ć

obrati ti pozornost i na slovne po-grješke, odnosno ti pfelere. Rad na tekstu posao je korektora, no posao organiziran to radi lektor. Način na koji obuhvaća pogrješke na razini leksema, odnosno riječi i sintakti čke

č je o rečenici).

- Itekako. Ovaj posao radim već 15 godina.

đ

jima morate prići ozbiljno, a postoje i takozvani lakši tekstovi. Ako imamo temu u rubrici Novosti , npr. o politi ci ili poljoprivredi, tom tekstu prilazimo

ti perfekcionist. Tu mogu proćulice«.

- Trenutačno nas ima sedmero.

ti čti

- Ne, to se ne smije dogoditi . Stvari su postavljene tako da urednik dobi-va tekst od novinara, pregleda ga, tj. napravi redakciju, ako je potrebno.

pročita i vrati ga uredniku. Urednik ga šalje na prijelom, gdje se tekst pri-ređuje za ti sak.

ti

ti la nije posao lektora, nego

čni dio. To podrazumi-jeva ispravljanje slovnih pogrješaka,

ZANIMANJA

godina. - Trenutačno nas ima sedmero. za jezični dio. To podrazumi-jeva ispravljanje slovnih pogrješaka,

ći jedne mjeseč čila sam da je jedna od osoba koja sudjeluje u

ččitanja i pisanja neprekidan je proces i ne

Tko je lektor

Mlado klasje ׀ 70

Mlado klasje 71 ׀

pazimo da nam ne promaknu tu-đice. Kod nas se č

ć»Idem do središta grada.« Neko vri-jeme je bilo jako nezahvalno koristi ti

čuti i na televiziji ako nekome »pro-makne«. Centar ne znači uvijek sre-dište nečega, recimo, imamo »trgo-vinski centar«. Moramo paziti kada je centar »centar«, a kada je »sredi-šte« nečega, npr. mete. To nije toliko

ći. Isto tako postoji nedoumica je li kruh ili hljeb.

tu) kruha. Tu je i ona slavna »daka-vica«. Nije pravilno rećintervju za školski list, morao sam se pripremiti

školski list«.

č

- Ne, oni se nemaju zašto ljuti ti , jer

su pismeni, neće biti problema. Ako su pogriješili, mi smo tu da to ispra-vimo. Mi zapravo njih »pokrivamo« ispravljajući njihove pogrješke. U šali volimo reći - ako je tekst dobar, onda

loš, onda su krivi lektori.

ti č

terneta ne mogu se uopće usporedi-ti . Svi termini došli s internetom, pro-izvod su novih okolnosti . Mi nemamo uvijek odgovarajući termin za odre-đeni pojam koji pokriva engleska ina-

čica te riječi. Recimo »hard disk«. Doslovni prijevod bio bi teški

disk. Korisnici interneta ti taj

jezik, ali to nije hrvatski jezik. Tako je i s velikim dijelom ostalih riječi ve-zanih uz kompjutorsku tehnologiju. Ili ako je riječ o nekoj znanosti koja ima

fi zika, kemija, medicina…

ti

ćtiti

- To su zapravo korektorski znakovi. Korektor je osoba

ANKETA

KAZNA KAO ODGOJNA METODA

U kazni sam Vrlo često od prijatelja u školi čujemo da su u kazni. Pitali smo ih zbog čega su u kazni i kako ona utječe na njih.

Benjamin, 7.c - Najčešće zbog ocje-na, ponašanja i nereda koji ostav-ljam iza sebe. »Fino« utječe, tata mi zabrani računalo i ne smijem van pa budem ljut.

Filip, 7.c – Najčešće sam u kazni zbog ocjena. Budem ljut i nemam što raditi.

David, 6.b – U kazni sam zbog pro-blema koje radim. Loše utječe na mene, osjećam se povrijeđeno.

Tihana, 6.b – U kazni sam zbog ocje-na, osjećDP � VH � NULYR P � L� W X åQ R P �

Zlatko, 6.b – Bio sam u kazni jer sam razbio računalo. Osjećao sam se sret-no, ali sam snosio posljedice.

Anđela, 7.b – Nisam nikad u kazni zato što se trudim ne raditi probleme.

Luka, 7.b – U kazni sam zbog ocjena i zbog tuče s bratom. Ne utječe dobro na mene, još me i brat istuče.

Matej,7.b – Zbog ocjena. Utječe gro-zno na mene. Ne smijem van i uzmu mi računalo pa moram učiti.

Dario, 7.b – Zbog ocjena. Dobro utje-če na mene i trudim se ispraviti ih, no u zadnje vrijeme samo ulazim iz ka-zne u kaznu.

Filip, 7.b – Zbog škole, ocjena, po-našanja… OsjećDP � VH � W X åQ R � L� E X G H �P L� X åD VQ R � G R VDG Q R � � VNR UR � VYD NL� G DQ �sam u kazni i već sam se navikao.

Petra, 5.a – U kazni budem zbog kaš-njenja kući i zbog ocjena, no to nije tako često. Kazna k’o kazna, jednom izađeš iz nje.

Ana, 6.r.- U kazni sam vrlo rijetko. Kada sam u kazni, osjećam se vrlo loše i trudim se biti što bolja da iza-đem iz nje.

Mia, 7.c – Najčešće sam u kazni zbog ocjena ili ponašanja. Sve mi uzmu pa se osjećam loše. Ali, i kazna se jed-nom poništi.

Mia Csicska, 7.c

nemndgamteD

k

o

Tna

- govterneta nti . Svi terizvod su nuvijek odđeni poja

čica tD

- zn

koja ispravlja slovne pogrješke. Lektor

za eventualan propust autora, koji se ti če izbora riječi i konstrukcije rečeni-ca. Korektorski znakovi mogu se naći u enciklopedijama i pravopisima.

ti

ti studij hrvatskoga jezika.

ti

čuvanje jezične norme. Bu-dući da se identi fi ciramo jezikom, to

usavršiti iz jednostavnog razloga, jer se

praviti neku čvrstu konstrukciju unutar koje su sve norme prema kojima mo-ramo govoriti . Velika prednost je što ovaj posao ostavlja više izbora. Uvijek postoji sumnja koliko si dobro lektori-rao i mogućnost da ti je nešto proma-klo. Ili mogućnost da se moglo drukčije učiniti .

Č

- Nemoguće je uspoređivati ta dva po-sla. Razina odgovornosti nije pitanje zanimljivosti , nego je to pitanje odno-sa prema poslu uopće. Mislim osobno da je posao profesora u radu s djecom

č ti

- Rječnik hrvatskoga jezika, Rječnik stranih riječi, Hrvatski pravopis, Razli-kovni rječva, glavnih gradova, regija itd. Tu su i enciklopedije. Svaki mjesec dobivamo č ti mo, prema potre-bi, rječnike engleskoga, njemačkoga jezika, Opći leksikon…

č

komunikacija bila jasnija i donijela više jasnih informacija, onda i jezik mora biti naučen i pravilno korišten. To je pitanje opće i individualne naobrazbe. Neke stvari učonaj koji se zna samo potpisati . Kultura govorenja, čitanja i pisanja neprekidan je proces i ne završava kada završimo školu.

Mlado klasje 71 ׀

Mlado klasje ׀ 72

K ao i svake godine, i ovih zimskih praznika vidjela sam prijatelja Stefana koji je doputovao s obi-

telji iz rodnoga Londona u Osijek, u

naselju. Pričajući o svemu i svačemu više puta smo spomenuli školu. Pri-mijeti la sam velike razlike u obrazo-vanju te sam zamolila č ć da nam ispriča nešto više o toj temi. U razgovoru nam je

pomogla i Stefanova majka Zorica č ć djevojački Fanton, inače

bivša učenica naše škole kojoj su pre-davali neki učitelji koji i danas rade

ć preda-vala joj je Matemati ku, a nastavnik Draguti n Sti vaničević predavao joj je Glazbeni. Ona nam je rado pojasnila

č ćnivoa obrazovanja -

na škola) koja traje sedam godina i počinje u četvrtoj godini djetetova

još sedam godina što obuhvaća naš šesti , sedmi, osmi razred osnovne škole te četi ri godine srednje škole. Trenutno djeca moraju ostati u obra-

sam čula da planiraju donijeti zakon po kojem bi svi morali ostati u školi do osamnaeste), a to je u usporedbi s našim školskim sustavom završen 1. i

STEFAN KOVAČEVIĆ, UČENIK JE 7. RAZREDA »CHACE COMMUNITY SCHOOL« U LONDONU

Poštovanje i poslušnost prema Mr. i Miss.nose kuć

Mlado klasje ׀ 72

Mlado klasje 73 ׀

uč ti ispite koji se zovu GCSE koji se sastoje iz sljedeća

ti ka, čuje Bi-

ologiju, Fiziku i Kemiju) te tri izborna

nički, kuhanje, dizajn itd.), strani jezik i drugo. Ukoliko uč ti

će dvije godine) čiti

i obično izaberu tri do pet predmeta koji se onda detaljno uče i po završet-ku slijede ispite koji se zovu ‘A levels’. Ti ispiti i rezultati tada im omogućuju da se upišu u dio obrazova-nja ili takozvani studij na fakulteti ma.

ti

ti vanja i ocjena, ovdje je malo drugačije nego u Hrvatskoj. Dok ne započnu deseti razred, uče-nici uglavnom imaju opisne ocjene i imaju razne nivoe prema kojima moraju raditi . Za djecu koja su u še-

osnovne škole) očekuje se da dosti -

postoje podnivoi a, b, c). Tako na primjer, ako je dijete dosti glo nivo 4c znači da je na granici sljedećeg, višeg

zbunjujuće). Tako, recimo - Stefan je u Engleskom, Matemati ci i Znanosti dosti gao nivo 5b što je iznad prosje-ka i znači da je malo napredniji od svojih vršnjaka. Sada kada je krenuo u srednju školu on je dobio ‘targets’, znači dani su mu nivoi znanja za koje se očekuje da bi ih trebao dosti ći do kraja školske godine. Ispiti vanja su konstantna, ali imaju više oblika. Fokus nije samo na ispitiispiti obično planirani krajem svakog tromjesečja), nego i na raznim rado-vima i zadaćama koje učenici moraju napraviti ili donijeti . Za svaki rad koji učenik mora napraviti objašnjeni su

ti je rad nivo 4, moraš po-kazatinivo 5, moraš dati i svoje mišljenje, za nivo 6 moraš ispitati temu dalje pomoću knjiga i interneta i doći do

nekog svog zaključka itd. Svi ti nivoi nacionalno su defiječima, ne ovise o nastavniku ili ško-li - tumačenje defi nicije je osobno, ali sama defi nicija dana je od strane Ministarstva obrazovanja). Isto tako je i gradivo koje se mora pokriti u određenoj školskoj godini određeno od strane Ministarstva obrazovanja.

dom dolaze i promjene, tako da sva ta pravila u obrazovanju stalno evolu-

a ponekad i ne).

U odgovorima Stefan govori o učite-ljima ili nastavnicima jer profesor je u Engleskoj jako visoko zvanje koji se dobije nakon završenog doktorata i određenog broja godina rada na aka-demiji te objavljivanja profesionalne literature. Taj naziv je ekskluzivno

či-njenica mislim da bi bila interesantna čitateljima, a to je - kroz osnovno i srednje obrazovanje roditelji samo moraju kupiti torbu i uniformu za

Mlado klasje 73 ׀

6 W HIDQ � . RY Dčević, učenik je »Chace Community School«

Mlado klasje ׀ 74

dan je djeci na korištenje u školi. Knji-ge se nikad ne nose kuć

Učenici mogu koristi ti svoj pribor, ali ukoliko ga nemaju, pribor je dostu-pan u svakoj učionici.

Došao je red i na Stefana… ć

neki predmet zna biti i zanimljiv.

- Škola se zove ‘Chace Community School’ - razred je sedmi, iako je to prva godina kako sam u ovoj školi.

- Imam 14 različiti h predmeta i to ti ka, Engleski, Francuski,

č-ki, Umjetnost i dizajn, Glazbeni, Re-ligijsko obrazovanje, Drama, Tjelesni, Informati ka i kompjutori i predmet koji se zove ‘Learning for Life’, ne znam kako bih to preveo.

- U mom razredu 7HH ima nas 27, ali prosjek je 30.

č

- Nastava počinje u 8.20 i završi u 3 poslije podne.

ć

- Ovdje se u školu kre-će kad se napuni 4.-ta godina, prva godina

ti on’ -

Hrvatskoj ‘predškolski’ - u prvi razred se kreće u 5-oj godini.

- U osnovnoj školi ostane se do šestoga

godina, ovisno o datu-mu rođenja) i potom se kreće u novu školu - ‘Secondary school’ i ra-zredi se nastave sedmi, osmi itd.

ti

- Naše torbe obično nisu teške, iz ško-

Školske knjige se koriste samo u školi i ne nose se kući.

ć

Engleskoga, Matemati ke, Francusko-ga i Znanosti - jedanput tjedno, iz ostalih predmeta dobijemo zadaću samo ponekad.

č

- Ispite obično pišemo pri kraju ‘term’

sečje), ali često moramo napraviti

činjenica o stvarima koje učimo i pre-zentacija isti h itd).

ti

- Mi obično imamo usmeno ispiti va-nje samo iz stranoga jezika, to je u mom slučkoji se uči u školi je Španjolski) i to nam učiteljica unaprijed najavi.

?

- Disciplina ovisi o učitelju/ici. Ako su oni strogi, mi smo uglavnom poslušni

ti ho popričati ili prokomenti rati , ali ako nisu strogi, onda se ponekad do-godi da se neki učenici ustanu i pro-

šeću po uči općenito je mnogo bučnije.

nuta dano je učenicima za promjenu učionice po potrebi.

č

- Sve učitelje zovemo ‘Mr’ i sve učite-ljice zovemo ‘Miss’. Od nas se očeku-

slušnost, iako se to ne događa uvijek.

č

- Da, kazne ovise o nedjelu koje se učći iz učionice ukoliko puno ometaš nastavu, izgubiš slobodno vrijeme ti ćega sata dobijemo 20 minuta pauzu i za ručak dobijemo 50 minuta - u 12.30) ili ti je-kom ručka. Nekada je kazna da mo-raš počisti ti kanti nu ili dvorište nakon ručka, moraš ostati

ti , kada završi), nekad učitelji/ice nazovu ili pošalju pismo roditeljima i svaki put im jave kada ne predamo zadaću.

č ?

- Ne, do devetoga razreda imamo zadane nivoe prema kojima moramo raditi , a od desetoga razreda ocjene

?

- Da, u školu moramo ići u uniformi.

ti ti ?

ti vno-stipisaca, Klub mladih znanstvenika itd.

tiće?

- U školu idem pješice i treba mi oko 20-25 minuta.

- Tri puta tjedno.

č ti?

- U Londonu, jer sam tu odrastao i svi moji prijatelji su tu.

č ćč ć

Mlado klasje ׀ 74

Mlado klasje 75 ׀

FOTO: Martina Lučić, VIII.b

U ulozi svetog Nikole našao se Hrvoje Matković

Sveti Nikola i anđeli razveselili su II.b i učLW HOMLFX � 5 X è LFX

Ima li veće radosti od dijeljenja darova � RVLP � P Rè GD�primanja?)

8 GUX è HQ L� X �

pozitivnoj misiji

Sveti Nikola najviše je razveselio prvašiće

Uz čokoladu se lakše uči

Njihove čizmice su već pune

Ovakav posjet u sred sata uvijek je dobro došao

Ptičica…klik!

Anđeli posao nije bio lak

1 D� SLW DQ MH� W NR� è HOL� čokoladu,

svi znaju odgovorOho-ho,oho-ho…tko nam je to anđeo???

Anđeli znaju i matematičke zadatke

Sveti Nikola – čokoladica svima

Mlado klasje 75 ׀