Zašto vaš grad želi učestvovati u takmičenju za Evropsku prijestonicu kulture?Godine 2024. navršit će se 555 godina od kada se grad Mostar prvi put spominje pod ovim imenom. Ime je dobio po mostu i mostarima, čuvarima mostova (most=bridge, mostar=bridge keeper). Najznačajniji simbol grada je Stari most, koji već stotinama godina spaja dvije gradske obale i premoštava Neretvu, koja protječe njegovim središtem. U ratnom vihoru devedesetih godina prošloga stoljeća, bio je srušen ne samo Stari most, nego i ostalih šest mostarskih mostova. Svi su oni nakon rata obnovljeni i Neretva ponovo višekratno premoštena. Iako su mostovi obnovljeni, a ratne linije razdvajanja ukinute, mentalne barijere kod mnogih građana Mostara još uvijek nisu premoštene. Iako statut grada iz 2004. godine definira Mostar kao jedinstvenu gradsku cjelinu i iako je od tada administrativno ujedinjen, posljedice ratnih podjela i dalje su vidljive i prisutne na mnogim nivoima funkcioniranja grada. Odbor za svjetsku baštinu, predlažući Stari most i staro gradsko jezgro za upis na UNESCO-vu listu kulturne baštine 2005. godine, prepoznao je potencijal pomirenja koji donosi obnova mosta: „…sa 'renesansom' Starog mosta, simbolična snaga i značenje grada Mostara – kao izuzetnog i univerzalnog simbola suživota zajednice različitog kulturnog, etničkog i religijskog porijekla – učvršćena je i ojačana." Iako smo do sada obnovili svih sedam u ratu porušenih mostarskih mostova, pred nama je još uvijek nedovršeni proces izgradnje onog najvažnijeg - osmog - mosta koji povezuje i spaja građane i gradske strukture, mosta koji premoštava naše društvene, etničke, kulturne i političke razlike, te ih natkriljuje zajedničkim gradskim identitetom. Stoga, slogan naše kandidature za evropsku prijestonicu kulture je: „Sve se može premostiti“. Ovaj slogan izraz je našeg dubokog uvjerenja ali i snažne odlučnosti da sebi i drugima na vlastitom primjeru pokažemo kako se „sve može premostiti“, nadvladati, nadići, pa i duboke ratne traume i podjele. Kada su u pitanju podijeljeni gradovi, smatramo kako je najbolji način njihove integracije izgradnja zajedničke kulturne infrastrukture koja je dovoljno snažna i složena da može prihvatiti i nositi sve bitne kulturne specifičnosti interkulturnoga grada. Sigurni smo da se spomenuta kulturna infrastruktura može izgraditi kroz titulu evropske prijestonice kulture, te da takvu priliku ne smijemo i nećemo propustiti. Premda je Mostar poznat i kao grad zamrznute demokratije, u kojem je posljednji saziv gradskog vijeća raspušten 2012. godine, i koji već šest godina funkcionira bez zakonodavnog tijela, ni takva situacija nije mogla da zaustavi kulturne i društvene procese koji su se spontano otvorili i pokrenuli u gradu. Oni se prije svega ogledaju u pojačanoj interakciji mladih i kreativnih ljudi, otvaranju kulturnih institucija prema građanima, zajedničkim, ranije nezamislivim, koprodukcijama kulturnih institucija i u porastu broja kulturnih programa i inicijativa. U politički disfunkcionalnom društvu, počeli smo da razvijamo modele povezivanja nezavisne kulturne scene s institucionalnom kulturom, te nove modele institucionalne kulturne saradnje, premoštavajući etničke barijere i političke podjele. Mostar više nego ikad prije ima potrebu da ponovo postane grad ugodnog i skladnog življenja. Taj njegov specifični, višestoljetni sklad njegova je autentičnost. Mostar, grad-mozaik, prožet je orijentalnim, mediteranskim i srednjoevropskim identitetima i interkulturalnost se u njemu oduvijek isticala kao glavna karakteristika. Pomoću nove društvene i kulturne infrastrukture koju ćemo izgraditi kroz proces i titulu evropske prijestonice kulture, premostit ćemo naše unutrašnje podjele te ratom podijeljen, fragmentiran i disfunkcionalan grad kulturom pretvoriti u mozaično složenu ali integriranu i funkcionalnu društvenu i urbanu cjelinu. Titula evropske prijestonice kulture tako će postati snažna alatka za društvenu transformaciju i integraciju, te ubrzanu reurbanizaciju Mostara i njegovih građana. Sam proces kandidature grada za EPK ujedinio je mostarsku političku i kulturnu scenu kao nijedan do sada, dobivši jednoglasnu podršku 11 političkih partija koje djeluju na području grada, svih gradskih institucija kulture i cjelokupne nezavisne kulturne scene. Mi, gradska uprava i predstavnici kulturne scene i građana, ujedinjeni u Forum Mostar 2024, u namjeri da vratimo Mostar na kulturnu mapu Evrope i razvijamo ga u pravcu otvorenog, interkulturalnog, vibrantnog i pametnog Grada, snažno podržavamo kandidaturu našega grada za EPK i u tituli EPK vidimo svoju milenijsku priliku ne samo

za integraciju i reurbanizaciju grada i građana, nego i za kvantni skok u novi, evropski Mostar. Naš uspjeh će biti primjer cijeloj Evropi kako se - ako imamo jasnu viziju i hrabrost da viziju pokušamo da pretvorimo u stvarnost - sve naše unutrašnje razlike i specifičnosti mogu premostiti i ugraditi u zajednički evropski okvir i identitet. Da li vaš grad planira uključiti svoju okolinu? Pojasnite izbor. Grad Mostar oduvijek je bio putno sjecište i kulturni, obrazovni, zdravstveni, ekonomski i politički centar Hercegovine. Posljednji sukobi etnički su podijelili i administrativno decentralizirali Hercegovinu u tri kantona i region istočne Republike Srpske. Mostar je glavni grad Hercegovačko-neretvanskog kantona, jedinog višenacionalnog kantona u Hercegovini, u kojem su zastupljeni većinski Bošnjaci i Hrvati, te manjinski Srbi. Omeđen je monoetničkim teritorijama, sa zapada i sjeverozapada kantonima sa hrvatskom većinom, sa sjevera kantonom s bošnjačkom većinom, a na istoku teritorijom Republike Srpske s većinskim srpskim stanovništvom.U jedinstvenoj regiji Hercegovine, u kojoj zajednički baštinimo prirodne i kulturne resurse, neporecivo smo upućeni jedni na druge. Pored toga što ćemo poticati kvalitetniju saradnju i veću mobilnost unutar kantona kojeg je Mostar glavni grad, namjeravamo kroz kulturu premostiti i administrativne i etničke barijere u Hercegovini. Ono što karakterizira Hercegovinu je i susret mediteranskog načina života sa kontinentalnim, kao i obilje voda i rijeka jadranskog sliva. Stoga smo se povezali s gradovima starih mostova, Livnom, Trebinjem, te Konjicom, kao rubnim tačkama hercegovačkog regiona, u cilju uvezivanja pokidanih veza i iscrtavanja novih kulturnih transverzala. Tako uvezana Hercegovina dalje će lakše sarađivati na polju kulture sa našim najvećim gradovima, Sarajevom i Banja Lukom.Želimo da promoviramo kulturu kao mostogradnju prekinutih prirodnih žila kucavica, nasilno i nelogično presječenih administrativnim i političkim odlukama.

Ukratko opišite općeniti kulturni profil vašeg grada.U Mostaru djeluje 14 ustanova kulture: Arhiv Hercegovine, Narodna knjižnica HNŽ, Biblioteka-dječji odjel, muzej Hercegovine, Simfonijski orkestar, Muzički centar Pavarotti, Narodno pozorište, Hrvatsko narodno kazalište, Lutkarsko kazalište, Pozorište lutaka, Centar za kulturu, Hrvatski dom herceg Stjepan Kosača, Dom kulture Blagaj i Kulturni centar Potoci.Sve navedene ustanove se finansiraju iz budžeta Grada Mostara, osim Arhiva Hercegovine i Narodne knjižnice HNŽ, kojima je osnivač HNK, koji ih u potpunosti finansira, te Hrvatskog narodnog kazališta i Narodnog pozorišta, u kojima Grad Mostar i HNK imaju podijeljena osnivačka prava i finansiranje. Bibliotečka djelatnost se odvija u tri objekta dobro pozicionirana u gradu, a jedan od objekata je namijenjen isključivo mlađem uzrastu, od predškolskog do srednjoškolskog.Muzej Hercegovine ima 3 zbirke, arheološku, etnografsku i književnu. Djeluje u četiri objekta smještena u zoni Starog mosta: centralni objekat se arheologijom i etnografijom, muzej Stari most, posvećen izgradnji i obnovi mosta, Interpretacijski muzej MUM, spomen-kuća Alekse Šantića, jednog od najznačajnijih mostarskih pjesnika.Muzička djelatnost se odvija kroz djelovanje Simfonijskog orkestra i Muzičkog centra Pavarotti, koji u svom sastavu, pored radionica muzičke terapije, ima i studio za snimanje, te projekat Rock škole. Ova djelatnost je upotpunjena postojanjem dvije muzičke škole I. i II. stepena, te studija muzike na Sveučilištu u Mostaru.Mostar ima četiri teatarske kuće, dva lutkarska i dva dramska pozorišta. Svako pozorište ima svoju scenu, sa 536 sjedećih mjesta u dramskim i 310 mjesta u lutkarskim pozorištima. U ovoj djelatnosti uposlena je 71 osoba.Četiri kulturna centra su vrlo dobro pozicionirana u gradskom prostoru, dva u središtu grada i dva u rubnim područjima na sjeveru i jugu. Prigradski centri za kulturu su namijenjeni zadovoljenju

kulturnih potreba tih dijelova grada, od edukacije, folklora, društvenih igara, do narodnih zabava. Centar za kulturu, smješten uz sami Stari grad, okružen parkom stećaka s područja Hercegovine, ima galerijsku, plesnu, prezentacijsku djelatnost, lokalnu radijsku stanicu, kao i Hrvatski dom HSK, čija je galerija organizirana kao zasebna jedinica unutar centra, sa vlastitom kolekcijom i redovnom izlagačkom djelatnošću. Na istoj lokaciji se nalazi i manji galerijski prostor koji koristi Društvo hrvatskih likovnih umjetnika u Federaciji BiH.Ove institucije godišnje realiziraju oko 570 programa, ne uključujući redovne aktivnosti arhiva, muzeja i biblioteka.Najveći broj spomenutih ustanova je nastao 50-ih godina XX stoljeća i razvijao se do rata 1992-95. godine. Nakon 1995. godine, izgrađeni su objekti Muzičkog centra Pavarotti, Centra za kulturu, Hrvatskog narodnog kazališta, biblioteke, Lutkarskog kazališta, muzeja Stari most i Interpretacijskog muzeja MUM. U Mostaru djeluju i dvije javne visokoškolske ustanove, s Likovnom akademijom i studijem muzike, kao i dvije privatne, koje skupa broje 14.000 studenata.Omladinska kulturna scena je organizirana kroz udruženja Omladinski kulturni centar Abrašević, koji se finansira kroz projekte, te Studio za izvedbene umjetnosti, koji se finansira iz gradskog budžeta.U gradu djeluju 33 kulturna društva namijenjena tradicijskoj, plesnoj, muzičkoj, književnoj, likovnoj i arhitektonskoj djelatnosti, te tri strukovna udruženja - historičara umjetnosti, likovnih umjetnika i književnika, koja su regionalnog karaktera. Nacionalna kulturna društva Hrvata/Matica hrvatska i Napredak/, Bošnjaka/Preporod/, Srba/Prosvjeta/ su važan faktor u opštoj kulturnoj slici grada, kao i postojanje Francuskog i Turskog kulturnog centra te Američkog kutka.Najznačajnije manifestacije su regionalni Teatarski festival komedije Mostarska liska, međunarodni Mostar Blues&Rock Festival, regionalne Šantićeve večeri poezije i Šantićev festival djece pjesnika, međunarodni festival Mostarsko proljeće - Dani matice hrvatske, međunarodni festival Mostarsko ljeto, međunarodni Street Art Festival, regionalni književni festival Poligon, regionalni Mostar Summer Fest, regionalni Dani filma. Neke od ovih manifestacija imaju tradiciju trajanja i 40-ak godina, dok Street Art Festival traje sedam godina.

Pojasnite koncept programa koji bi bio pokrenut ako grad bude proglašen evropskom prijestonicom kulture.Slogan naše kandidature za evropsku prijestonicu kulture je „Sve je premostivo“. Ovaj slogan je izraz našeg dubokog ubjeđenja ali i snažne odlučnosti da sebi i drugima na vlastitom primjeru pokažemo kako se „sve može premostiti“, nadvladati, nadići - pa i duboke ratne traume i podjele. Ovaj optimistični i motivirajući slogan je na više nivoa povezan sa Mostarom i situacijom u kojoj se naš grad nalazi: Sve je preMOSTivo – MOST je u imenu grada (MOSTar); dvije gradske obale povezuje sedam mostova. Sve je PREMOSTIVO – PREMOŠTAVANJE je ključni pojam cijele kandidature. Premoštavanje kao nadvladavanje i nadilaženje, kao povezivanje, kao spajanje razdvojenog, kao umrežavanje u više dimenzija:

- Prostornoj - interno: dijelovi grada (kvartovi i gradski blokovi) unutar sebe i s drugim dijelovima grada; lijeva obala s desnom obalom rijeke; eksterno: grad s regionom Hercegovina; grad sa Evropom i svijetom (gradovi nosioci titule EPK, gradovi-prijatelji Mostara, gradovi u kojima živi mostarska dijaspora…)

- Vremenskoj - most prema prošlosti, tradiciji, nasljeđu; most prema željenoj budućnosti- Psihološkoj - premoštavanje emocionalnih i mentalnih barijera među građanima kao

pojedincima- Društvenoj - premoštavanje razlika i rascjepa među narodima, identitetskim zajednicama i

grupama

Osnovni elemenat premoštavanja pri tom jeste kultura u najširem smislu, odnosno, kulturna infrastruktura sastavljena od projekata, procesa, programa i sadržaja koje realiziraju kako kulturne institucije, tako i pojedinci i nezavisna kulturna scena. Sastavni dijelovi i elementi te kulturne infrastrukture su, naravno, publika i svi građani Mostara.SVE je premostivo – kao parafraza narodne izreke „sve se može, kad se hoće“, naš slogan naglašava voluntarističku dimenziju kao preduvjet svake uspješne akcije i zrači zaraznim optimizmom koji inspirira i motivira sve učesnike procesa.Koncept premoštavanja i povezivanja provlači se kroz glavne tematske odrednice naših programa u sklopu titule EPK: reurbanizacija, migracije, multi/inter-kulturalnost i kreativne inovacije, a one su prevedene u četiri naziva programskih linija koje simboliziraju četiri nivoa premoštavanja i komunikacije:

- međusobnog odnosa građana i njihovog odnosa prema gradu kao zajedničkoj identitetskoj odrednici - Reurbanizacija / Urbana sinapsa;

- grada s onima koji su se u njega doseljavali kao i s onima koji su iz njega odselili – Migracije / Mostar u koferu;

- grada s hercegovačkim regionom; Mostar kao Hercegovina u malom; interkulturalni Mostar u multikulturnoj Hercegovini – Multi/Inter-kulturalnost / Svjetlost Hercegovine; i

- grada sa savremenošću i željenom budućnošću – Kreativne inovacije / Kvantni skok.

1. Doprinos dugoročnoj kulturnoj strategiji1.1. Kulturna strategija za grad kandidat koja obuhvata inicijativu i planove za podupiranje kulturnih aktivnosti i nakon godine titule postoji već prilikom njegove prijaveGrad Mostar jedan je od dva bosanskohercegovačka grada koji imaju strategiju kulturnog razvoja. Njena izrada zasniva se na svim raspoloživim razvojnim dokumentima BiH. Strategija integriranog razvoja Grada Mostara 2017-2026 je u skladu sa strategijama i politikama viših nivoa vlasti i dokumentima međunarodnih institucija, nužnih za njeno formuliranje i opredjeljenja.Na Strategiju integriranog razvoja Grada Mostara 2017-2026 naslanja se Strategija kulturnog razvoja Grada Mostara 2018-2026 – Premoštavanje razdvojenosti (Bridging over).Strategija kulturnog razvoja Grada Mostara 2018-2026 – Premoštavanje, zasnovana je na anketi među građanima Mostara koji su kazali da Grad nema dovoljno kulturnih događaja, posebno za mlade uzrasta 18-25 godina. Na temelju niza diskusija, on-line ankete i diskusija na radionicama, građani Mostara utvrdili su sljedeću viziju razvoja: Mostar će do 2026. godine biti kulturno vibrantan, prosperitetan i prestižan grad za življenje, djelovanje i posjećivanje. Viziju su građani pretvorili u sljedeće ciljeve njenog ostvarenja:

1. Jačati kulturu u javnom prostoru2. Poticati inovativan razvoj kulture3. Jačati prepoznatljivost kulture

Vrijednosti na kojima su utemeljeni vizija i ciljevi čine 3P: poštivanje, pristup i partnerstvo. Radi se o poštivanju multikulturalnosti, demokratizaciji kulture (osiguranju pristupa kulturnim dobrima stanovništvu grada) i partnerstvu javnog, privatnog i civilnog sektora u proizvodnji i potrošnji kulturnih dobara.Ključni faktori uspjeha Strategije su: efikasnost javnih institucija, podrška građana, obrazovanje građana, ulaganja u kulturu i kolegijalnost umjetnika.

1.2. Planovi za jačanje kapaciteta kulturnih i kreativnih sektora, uključujući razvoj dugoročnih veza između kulturnog, privrednog i društvenog sektora grada kandidata

Mostar ima bogatu kulturnu raznolikost, što je odličan osnov za razvoj kreativnih djelatnosti, jer multikulturalizam potiče kreativnost.

Polazeći od tog gledišta, želimo razvijati kreativan i inovativan grad koji će biti privlačan talentima Mostara tako da ostanu u svom gradu, a drugima da dođu živjeti i raditi u Mostaru i u njemu razvijati svoj talenat. Posebno želimo postati vodeća snaga BiH u poticanju inovativnosti i kreativnosti kod djece i mladih kroz razvoj estetskih predmeta, preduzetništva i inovatorstva na svim nivoima obrazovanja.

Nizom kulturnih i kreativnih projekata želimo građanima približiti pojam 'promjene' kao temelja za izgradnju zdrave društvene zajednice. Grad će u tom smislu postati vibrantna sredina, poželjna i dostupna za istraživanje i duhovni rast.

Razvijat će se saradnja kreativnog sektora s mostarskim univerzitetima i sektorom IT u Mostaru koji se ubrzano razvija, te uz učešće građana osmišljavati i realizirati projekti koje vode razvoju digitalnog i inkluzivnog grada, grada znanja.

Tabela 1: Programi i projekti jačanja inovativnog razvoja kulture u Mostaru u periodu 2018-2026. godine; Mostar, 2018. godine

Aktivnost Akcija Program Projekti

Podržati prenos najmodernijih znanja, proizvodnje kulturnih dobara i razvijati infrastrukturu za njenu proizvodnju

- Organizirati konferencije i izložbe te osnovati centar savremene produkcije

- Organizirati radionice i slične forme radi provođenja evaluacije, benčmarkinga, promocije dobrih praksi i povećanja kompetentnosti

- Inicirati uvođenje odgovarajućih studija na univerzitetima i programa u srednjim školama

Prenos savremenih praksi

1. Konferencija savremenih umjetničkih i kustoskih praksi

2. Centar savremene produkcije3. Festival arhitekture s ljetnom

školom4. Transhumanistic Odyssey on

the River Neretva – izložba digitalnih kolaža

5. Monument in visit6. Savremena likovnost7. Štreka, kulturno-sportski

centar8. Nama-Muzej Hercegovine

Podržati prenos inovativne teatarske umjetnosti

- Unaprijediti saradnju s inostranim umjetničkim i kulturnim zajednicama, naročito s onima iz dijaspore

- Organizirati gostovanje

Gostujući teatarski festivali

9. Specijalno izdanje festivala MESS u Mostaru

10.Specijalno izdanje Dani Matice hrvatske - Mostarsko proljeće

11.Evropski teatarski most – novi međunarodni festival

12. San evropske noći/Balkan

renomiranih teatara, naročito 2024. god.

- Razviti sistem mentorstva

express-međunarodna teatarska koprodukcija

13.Grad je čovjek a čovjek je drama-pozorišni serijal

Jačati inovatorstvo i klasterizetništvo kreativnog sektora

- Jačati digitalizaciju kreativnog sektora

- Povećati stepen kompetentnosti umjetnika i operatora kulture

- Osigurati dodatnu potporu umjetnicima koji stvaraju sadržaje i proizvode iznadprosječnog kvaliteta

Createch

14.ReConnect - uvezivanje mostarskih umjetnika

15.Festival inovacija Obale budućnosti

16.Hologramski most17.Festival svjetla18.Zeleni grad19.Mostarska ljetna škola

kulturnog menadžmenta

U sklopu planova razvoja dugoročnih veza između kulturnog, privrednog i društvenog sektora, posebnu pažnju pridajemo uspostavi i razvoju Centra mostarstva.

Anketa među proizvođačima kulturnih i kreativnih dobara Mostara pokazuje da gotovi svi (preciznije, 94% njih) bezrezervno podržavaju ideju osnivanja centra za kulturne i kreativne industrije.1

Imajući u vidu rezultate ankete među građanima, koju je proveo Grad Mostar za potrebe izrade Strategije kulturnog razvoja 2018-20262, prema kojoj su tradicionalni skokovi sa Staroga mosta i Red Bull skokovi, koji se organiziraju u Mostaru već 4 godine, „najvažniji pojedinačni turistički resurs na području HNŽ/K“, nametnula se ideja o centru kulturnih i kreativnih djelatnosti na temu mostarstva.

Centar mostarstva namjeravamo realizirati kao projekat javno-privatnog partnerstva, pri čemu će grad pripremiti studiju izvedivosti na osnovu koje će se privatnim partnerima pružiti prilika za uključenje u projekat.

U cilju jačanja kapaciteta kulturnih i kreativnih sektora nužno je ojačati upravljanje kulturom Grada, razviti njegovu kulturnu i preduzetničku infrastrukturu, te razviti finansijske mehanizme za podršku proizvodnji kulturnih dobara.

Tabela 2: Programi i akcije jačanja upravljanja kulturom GradaR. br. Program Akcije

1. Uspostava mehanizama boljeg upravljanja

Osnovati grupu kulturnog liderstva Grada Podržati rad Foruma 24 Ojačati kapacitete Gradske uprave za održivo upravljanje

1 Za potrebe Projekta HIVES (High – Level Innovation for a Value – Driven Exploitation of a Joint S3 in the Adriatic Area) iz programa Jadranske prekogranične saradnje 2007-2013. iz sklopa Evropske strategije za Jadransko-jonski region (EUSAIR), Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru (2016.) proveo je tokom oktobra i novembra 2016. istraživanje o modelima osnivanja Centra kulturnih i kreativnih industrija (CKKI). 2 Upitnik se nalazi na stranici http/www.mostar2024.ba

kulturom Grada

kulturom Grada Unaprijediti sistem odabira, realizacije, monitoringa i evaluacije

projekata kulture Razviti sistem istraživanja potreba građana i zaposlenih u

kulturno-kreativnim sektorima

2.Jačanje kulturno-preduzetničke infrastrukture

Povećati prostorne kapacitete za razvoj i prezentaciju kulturnog i kreativnog stvaralaštva

Stvoriti radne prostore koje si umjetnici i mikro umjetničke organizacije mogu priuštiti, kako bi se razvio umjetnički i kreativni rad u Gradu jednako važan kao onaj koji se razvija kroz projekte koji koriste cigle i malter

Razviti centre i inkubatore umjetničkih, kulturnih i kreativnih djelatnosti u mnogim zapuštenim gradskim objektima

Razviti kreativnu tvornicu talenata

3.Jačanje organizacija kulturnog sektora

Razviti sistem mentorstva uspostavom snažne saradnje kulturnih ustanova s udruženjima, umjetnicima i umjetničkim organizacijama

Privlačiti i zadržati umjetnike u Gradu Ojačati kulturnu saradnju i umrežavanje Osigurati dodatnu potporu umjetnicima koji stvaraju sadržaje i

proizvode iznadprosječnog kvaliteta Jačati međusektorsku i unutarsektorsku saradnju radi sinergije u

stvaranju različitih kulturno-turističkih proizvoda

4.

Razvoj finansijskih mehanizma za podršku proizvodnji kulturnih dobara

Razviti dopunske mehanizme finansiranja kreativnih i kulturnih djelatnosti (osnovati fondaciju)

Razviti partnerstvo privatnog i javnog sektora po principu da će javni sektor osiguravati objekte i infrastrukturne priključke, a privatni sektor kapital i dr.

Osigurati podršku za start-upove u kreativnim tvornicama i izvan njih putem osiguranja paketa podrške (prostorije, savjet, kapital i sl.).

1.3. Kako se akcija evropska prijestonica kulture uklapa u ovu strategiju?Kandidatura Grada Mostara za evropsku prijestonicu kulture je utkana u Strategiju kulturnog razvoja Grada Mostara 2018-2026 – Premoštavanje.Strategija obuhvata cjelokupni period relevantan za evropsku prijestonicu kulture 2024: počevši od toga da obuhvata razdoblje pripremnih radnji za nominaciju, preko razmatranja evropskih vrijednosti i izbor onih najrelevantnijih za stanovništvo grada Mostara, pa do dizajniranja projekata od značaja za kulturni razvoj grada koji su i u funkciji realiziranja aktivnosti u godinama poslije izbora evropske prijestonice kulture 2024. god.Strategije obuhvata dvije evropske vrijednosti: (i) poštivanje i razvoj suživota u multikulturnom društvu (premoštavanje razlika, što je moto Strategije) i (ii) mostarstvo kao graditeljski, tehnološki, transportni, socijalni, ekonomski i kulturni fenomen vidljiv na lokalnom, regionalnom, evropskom i globalnom nivou.

Mostarstvo vidimo kao fenomen koji ćemo razvijati na lokalnom, regionalnom, evropskom i globalnom nivou, a koji se manifestira izgradnjom socijalnih mostova i socijalnom kohezijom na osnovi zajedničke proizvodnje i potrošnje kulturnih i kreativnih dobara.

Mostarstvo na lokalnom nivou znači uspostavljanje mostova između lokalnih zajednica (preciznije, 43 mjesne zajednice, grupirane u šest gradskih područja) i etno-nacionalnih skupina (bošnjačkih, hrvatskih, srpskih i ostalih) Mostara i tim putem postizanja veće socijalne kohezije grada.

Mostarstvo na regionalnom nivou vidimo s jedne strane kao povezivanje kultura i kulturnih događaja regiona Hercegovine s jedne i Zapadnog Balkana s druge strane. Festival humora Mostarska liska je već postojeća manifestacija ovog pristupa.

Mostarstvo na evropskom i globalnom nivou vidimo kao ekonomski, turistički, obrazovni, tehnološki, socijalni, zabavni itd. aspekt vezan za djelovanje centra mostarstva.

1.4. Predviđeni dugoročni kulturni, društveni i privredni učinak, uključujući urbani razvoj, koji bi na grad kandidat imala titula.Višestruki su i dugoročni učinci koje bi titula imala na Grad. Najprije želimo istaknuti spontano i neformalno djelovanje građana Mostara. S tim u vezi ističemo formiranje i djelovanje Foruma 2024, neformalnog tijela iz civilnog sektora koje uglavnom okuplja umjetnike i kreativce Mostara, na čiju inicijativu se Grad i uključio u aktivnosti kandidature i koji je aktuelni savjetodavac Grada u procesu kandidature. Nadalje valja istaknuti nevladinu organizaciju Studio za izvedbene umjetnosti, koja je tehnički nosilac procesa kandidature. Grad želi poduprijeti daljnji razvoj ovih inicijativa i tijela, pa će ih, ako osvoji titulu, poduprijeti projektima javno-privatnog partnerstva i njihove članove uključiti u tijela koja Grad planira da osnuje i razvija u slučaju dobivanja titule.Dobivanje titule će nesumnjivo doprinijeti povećanju proizvodnje kulturnih dobara i povećanju njihovog kvaliteta i daljnjem razvoju kulturnog i kreativnog sektora Grada. Time će Grad postati dugoročna kulturna prijestonica BiH i važan kulturni i umjetnički centar jugoistočne Evrope.Dobivanje titule uvelike bi olakšalo stvaranje ambijenta za realizaciju niza projekata u oblasti proizvodnje i potrošnje kreativnih dobara, počevši od formiranja kreativnog distrikta pa do osnivanja centara savremene produkcije u sada zapuštenim i nefunkcionalnim objektima koji bi poslužili kao prostorna sidra za ekonomski sadržaj (formiranju klastera i lanaca vrijednosti proizvodnje kreativnih dobara), koji bi ne samo omogućio stvaranje i djelovanje mnogih novoosnovanih mikro i malih preduzeća, nego i privlačenje građana, posjetilaca i turista.Jedan od ciljeva Strategije kulturnog razvoja Mostara je jačanje umjetnosti u javnom prostoru. U sklopu realizacije tog cilja obnovit će se određeni javni prostori i dodat će im se određeni umjetnički sadržaji koji će omogućiti direktnu i najširu komunikaciju umjetnika i građana.

1.5. Planovi za praćenje i evaluaciju utjecaja titule na grad kandidat te za objavljivanje rezultata evaluacije.Grad Mostar planira provoditi internu i eksternu evaluaciju utjecaja titule. Za eksternu evaluaciju Grad će imati eksternog evaluatora i eksterno savjetodavno tijelo.

Eksterno savjetodavno tijelo će biti sastavljeno od predstavnika istraživačkih timova gradova evropskih prijestonica kulture s prostora jugoistočne Evrope (Maribor, Rijeka, Novi Sad, Elefsina, Temišvar i Plovdiv). Ovo tijelo će pružati podršku Gradu Mostaru te internom i eksternom evaluatoru.

Eksterni evaluator će biti sačinjen od eksternih eksperata koji će ocjenjivati ostvarivanje vizije, ciljeva i projekata Strategije i projekata od značaja za titulu. Eksterni evaluator će biti odabran na osnovu javnog tendera, nacrti njegovih izvještaja će biti objavljivani na internetskoj stranici Grada Mostara, kritički će ih procjenjivati građani Mostara i druge zainteresirane strane i u konačnom obliku će biti objavljivani kao posebna izdanja.

Interni evaluator će biti sastavljen od predstavnika Grada Mostara, Foruma 24 i drugih tijela (predstavnici četiriju univerziteta koji djeluju u Mostaru), te nezavisnih eksperata.

Timovi za evaluaciju će pratiti proces provedbe u skladu s projektom kandidature, strategijom kulture i akcionim planovima. Proces će uključivati različite parametre evaluacije. S jedne strane ocjenjivat će se kvalitet programa, učinak na kvalitet života, aktivno učestvovanje građana i odgovaranje na njihove potrebe, dok će se s druge strane mjeriti opipljiviji učinci u vidu rasta investicija, prihoda, povećanom broju produkcija, partnerstava, osposobljavanja i educiranja stručnog kadra, broju međusektorskih partnerstava i sl. Posebno će se evaluirati učinak titule na političku klimu i društvenu transformaciju/koheziju, nadilaženje (posljedica) podijeljenosti i otklanjanje negativnog imidža. Mogući pozitivni učinci na podijeljen grad mogu biti predmet interesa mnogih, podijeljenih gradova i same Evrope, te će se evaluirati s posebnom pažnjom. Rezultati ove evaluacije mogu biti posebno predstavljeni na međunarodnoj konferenciji, javnoj prezentaciji, online, te u posebnim publikacijama.

2. Kulturni i umjetnički sadržaj

2.1. Jasna i skladna umjetnička vizija i strategija kulturnog programa

Most, integracija i svjetlost su riječi koje najbolje sažimaju viziju programa Mostar 2024. Izgradnja veza u društvenom tkivu Mostara koje nedostaju, premoštavanje i povezivanje kulturom će izgraditi zdraviju, novu i u svakom smislu integriranu zajednicu.Vrijedi se sjetiti da je grad nastao od mosta, koji mu je dao i ime. Na vječitom raskršću puteva, putnika, kultura i civilizacija, Mostar je razvijao svoju autohtonu kulturu upravo premoštavajući različitosti. Savremena umjetnička vizija govori o repliciranju postupaka tog premoštavanja. Umjetnički i kulturni proizvod koji nastaje u radionici Mostara služi njegovim građanima – kao oruđe integracije i napretka zajednice; no, također, služi i mnogo šire, cijeloj Evropi kao primjer i putokaz za nadilaženje podijeljenosti. Mostar to radi u koncentričnim krugovima, povezujući razdijeljeni grad unutar sebe, rascjepkanu Hercegovinu, povezuje se sa iseljenim Mostarom i Evropom, s jasnim pogledom u budućnost. Mostar tako postaje evropski epicentar za povezivanje na prostornom, vremenskom i društvenom planu gdje se isprepleću prošlost i budućnost, tradicija, tehnologija i savremena umjetnost. Svijest o etičkom, iskustvo znanja, te znanje kao estetsko iskustvo i „most“ koji ih povezuje će biti nit vodilja umjetničke vizije. Kako je Mostar prepoznat kao grad svjetlosti, svjetlost kao tema utkana je u umjetničke programe putem odgovarajućih medija.

Pojedinačne programske linije međusobno su povezane i proističu jedna iz druge:

- „Urbana sinapsa“ kreće od bijelih mrlja na stvarnoj i simboličkoj mapi grada, te, ispunjavajući ih umjetničkim djelovanjima, funkcionira kao vezivno tkivo mikrozajednica.

- No, budući da je nemoguće previdjeti razlog i razmjere degradacije grada – nastale u ratu 90-ih godina prošlog stoljeća, s posljedicama koje nikad do kraja nisu otklonjene – nemoguće je među bijelim mrljama ne uočiti i veliki dio gradskog stanovništva koji je emigrirao, odnoseći sa sobom mnogo elemenata fine i neponovljive urbane strukture, kao što je nemoguće ne uočiti i prekinutu nit gradske memorije. Stoga druga programska linija – „Mostar u koferu“ – radi na rasvjetljavanju skrivene gradske memorije i sa emigrantima, ili, kako se obično naziva, dijasporom iz Mostara. Neophodno je ispričati intimne priče koje su emigranti odnijeli sa sobom, afirmirati stvaralaštvo iseljenih mostarskih umjetnika u cilju jačanja veza s dijasporom, čije djelovanje je već sastavni dio evropskog kulturnog kruga.

- Teško je spoznati puni značaj i smisao Mostara bez konteksta Hercegovine. Tema „Svjetlost Hercegovine“ želi rasvijetliti različitosti i sličnosti materijalne i nematerijalne baštine etničkih i vjerskih skupina na prostoru Hercegovine, afirmirati i umjetnički tematizirati ogromno bogatstvo grada i regiona, prepoznatljivog po svjetlosti. Uspostavljanjem zajedničkih projekata s drugim gradovima u regionu, proširuje se „uži zavičaj“, inspiracije i teme kulturnog stvaralaštva i društveno uvezuje cijeli region bez obzira na političku rascjepkanost.

- Konačno – četvrta programska linija – „Kvantni skok“ – donosi ideju o onome što bi trebalo biti ishodište jedne evropske kulturne prijestonice 2024: beskompromisno propitivanje savremenih umjetničkih jezika, izvjesno premoštavanje svih historijskih kašnjenja i nedostataka do kojih je došlo i dolazi u kulturnoj historiji našeg grada i zemlje. Unatoč tome što je pozicija kulture u našim prilikama ponekad anakrona, programom EPK ćemo napraviti taj „kvantni skok“, koji teži da prije svega mlade, buduće konzumente kulture, kao i buduće umjetnike, senzibilizira za ono što je najsavremeniji umjetnički izraz u likovnoj umjetnosti, teatru, plesu, digitalnim umjetnostima i mnogobrojnim novim i hibridnim umjetničkim formama.

Program Mostar 2024 sastoji se od programa jačanja kapaciteta i četiri programske linije koje predstavljaju simboličke mostove koji povezuju ljude u prostoru i vremenu.

VJEŽBANJE/WORKOUT

Svjesni smo da se tom povezivanju moramo učiti, stoga će se od trenutka dobivanja kandidature do godine titule raditi na jačanju kapaciteta. To je dakako i jedan od strateških ciljeva Mostara, da grad stvori snažnu kulturnu scenu koja će se moći nositi sa izazovima evropske prijestonice kulture ali i ići ukorak sa evropskim kulturnim praksama. Startamo na dobrim temeljima FENOMENa i Foruma 2024, koji su po prvi put nakon mnogo godina okupili oko istog stola kulturne radnike, umjetnike, građane s obje strane mosta i gradsku administraciju. Kako bismo mnogobrojne zajedničke programe pripremili za 2024. godinu, naš program ćemo započeti "Vježbanjem" – programom jačanja kapaciteta koji će učesnicima institucionalne i nezavisne scene pomoći da steknu nova znanja i iskustva na poljima kulturnog menadžmenta, produkcije, razvoja publike, kulturnih politika... Ovaj program će objediniti i resurse oba javna univerziteta kao ključnih partnera edukativnih programa, na taj način ujediniti znanje kroz organiziranje konferencija, ljetnih škola i specijaliziranih programa s ciljem jačanja jedinstvenog kulturnog sektora Mostara, te spremno dočekati izazove evropske prijestonice kulture, sa imperativom razvijanja znanja nakon godine titule.

Mostarska ljetna škola kulturnog menadžmenta od 2020. do 2024. provodit će edukaciju iz područja kulturni i projektni menadžment, evropski kulturni projekti, strateški menadžment u kulturi, festivalski menadžment, evropske kulturne politike, razvoj publike, kulturne industrije, evropske prijestonice kulture, finansijski menadžment evropskih projekata, menadžment destinacija pod zaštitom UNESCO-a, kulturni turizam, marketing kulturnih institucija, digitalizacija – skupno finansiranje (crowdfunding) i novi poslovni modeli, kulturno nasljeđe i učestvovanje građana. Ostatak godine škola će djelovati kao savjetodavno, konsultantsko tijelo za razvoj pojedinih projekata. (Nosilac: Desk Kreativna Evropa BiH, partneri: Sveučilište u Mostaru, Univerzitet „Džemal Bijedić” u Mostaru)

Konferencija gradova svjetske baštine Mostar 2022 – Regionalni ured za južnu Evropu i Mediteran

OWHC (Organization of World Heritage Cities - Organizacija gradova svjetske baštine) je međunarodna neprofitna nevladina organizacija, stvorena kako bi pomogla gradovima članicama da prilagode i poboljšaju svoje metode upravljanja kulturnom baštinom u odnosu na specifične zahtjeve upisa na UNESCO-vu listu svjetske kulturne baštine. Grad Mostar pripada regionalnom uredu OWHC-a sa sjedištem u Cordobi.

Ono što smo naslijedili želimo i moramo unaprijediti i ostaviti generacijama koje dolaze, te ih naučiti da je snaga kulturnog identiteta karika koja nas veže za budućnost.

Mostar planira organizaciju Regionalne konferencije OWHC-a za 2022. godinu, a također se želi kandidirati za održavanje Kongresa OWHC-a 2023. godine. Zaštita kulturne baštine i njen kontekst u razvojnoj slici grada je strateška odrednica i stalni izazov na koji Mostar želi odgovoriti stručno i kvalitetno.

Grad Mostar aktivno učestvuje na konferencijama OWHC-a i već je bio domaćin jedne Regionalne konferencije OWHC-a 2012. godine.

Cilj nam je ovakvim programima podržati promociju, prepoznavanje i razvoj kulturne baštine, ali i stvaranje korelacije kulturne baštine sa ostalim razvojnim granama privrede, posebno turizma. Ekonomsko korištenje baštine treba voditi u pravcu njene održivosti.

Organizacija ovakvih događaja će dodatno pomoći razvoju ljudskih resursa u svim nabrojanim područjima, a posebno u oblasti zaštite, prezentacije i promocije kulturno-historijske i spomeničke baštine Mostara i regiona. U tom procesu se oslanjamo na već poznate pojedince iz našeg Regionalnog ureda OWHC-a.

(Nosioci: Grad Mostar, OWHC - Regionalni ured u Cordobi, Društvo historičara umjetnosti Hercegovine, agencija „Stari grad“, Muzej Hercegovine)

Konferencija savremenih umjetničkih i kustoskih praksi ima za cilj jačanje kapaciteta institucija i nezavisne scene na području savremene umjetničke prakse. Prva međunarodna konferencija savremenih umjetničkih i kustoskih praksi će se održati 2021. godine, a svake godine će okupljati stručnjake iz evropskih institucija i NVO-a koji će kroz ciljane tematske radionice, diskusije i predavanja osnažiti lokalne kulturne aktere i prenijeti vrijedna znanja s područja produkcije kulturnih događaja. (Nosilac: Grad Mostar, partneri: kulturne institucije iz Mostara, regije i Evrope, umjetničke organizacije i platforme)

Centar savremene produkcije je platforma za promišljanje i generiranje novih ideja i vrijednosti i poticanje razvoja kreativnih i kulturnih industrija. CSP je mjesto novih praksi, učenja i razmjene, društvenog i umjetničkog istraživanja i eksperimentiranja koje ističe umjetnost kao vještinu socijalnog kontakta. Naglasak će se staviti na nove, (ne)verbalne, plesne i savremene teatarske prakse, fotografiju i film, video-art, instalacije, site-specific radove, umjetničke rezidencije, kolaborativne i interdisciplinarne projekte, zatim tematske, svjetlosne instalacije, te značajne savremene umjetnike i umjetničke grupe. Ova platforma učesnika mostarske kulturne scene će biti mjesto prenošenja znanja.

(Nosilac: Grad Mostar, partneri: galerija Kraljice Katarine Kosača Mostar, udruženje ADA-Centar za arhitekturu, dijalog i umjetnost Mostar, Udruženje za afirmaciju arhitekture, kulture prostora i vizualnih umjetnosti FORA Mostar, Galerija VIRUS Mostar; Omladinski kulturni centar Abrašević Mostar, udruženja likovnih umjetnika i historičara umjetnosti)

Kroz ove programe će se educirati dvjestotinjak producenata, kustosa, kulturnih menadžera i ostalih aktivnih učesnika kulturne scene Mostara i regiona koji će spremno dočekati 2024. godinu.

MOST NA DAR

Ceremonija otvaranja referirat će se na kraj Goetheovog Fausta, čija duhovna lutanja i moral bivaju spašeni osvijetljenim anđelima koji se uzdižu u nebo, obasipaju Fausta laticama ruža i izvode ga iz ponora.

Otvorenje će biti u proljeće, kada je Mostar prožet mirisima. Svi učesnici programa ali i posjetioci će biti obučeni u bijelo kao simbol čistoće i novog rađanja grada, što će osloboditi novu energiju i biti preduvjet nove memorije. Grad će biti obučen u bijelo svijetlo, osvijetljen posebnim reflektorima sa svih brda koja okružuju Mostar. Novi pogled na grad će učitati i novu memoriju. Želimo da pokažemo kako smo kao društvo prošli katarzu i zapravo obredno svjedočiti da smo spremni za novi grad pun mirisa, svjetlosti, čistoće i dobre energije.

Svjetlost koju trenutno vidimo već je prošlost, u isto vrijeme, svjetlost je i fluid koji se najbrže kreće u budućnost, poput ljudske ideje.

Dan otvaranja će biti pun svjetla, trajat će 24 sata, doslovno ćemo odagnati noć iz Mostara. Grad, smješten u kotlini, sa okolnih panorama će izgledati kao živi pulsirajući organizam. Svjetlost koja dominira gradom 24 sata simbolizira i 2024. godinu u kojoj želimo Mostar – evropsku prijestonicu kulture. To je ujedno i prelomna tačka rođenja Mostara budućnosti.

Most koji nam danas nedostaje, most među ljudima, most pomirenja i zajedništva, izgradit ćemo simbolički; spajanjem Starog mosta, najvrjednijeg spomenika kojeg imamo, i interaktivne instalacije savremenih umjetnika. Dovodeći u suodnos arhitektonsko remek-djelo iz XVI stoljeća i savremenu umjetničku instalaciju, uz interakciju publike, povezat ćemo naizgled nespojivo i iskoračiti u postmodernu. Ovim činom ćemo simbolično izbrisati granicu podjele i iz Mostara poslati poruku Bridgeablinga; uz aktivno učešće građana, programom kojem je cilj da poveže grad, region i Evropu. U tom trenutku, svi mostovi u Mostaru i Hercegovini će zasvijetliti nekim novim svjetlima. Svih sedam mostarskih mostova bljesnut će pod novim osvjetljenjem, a mostovi Hercegovine (u Livnu, Konjicu i Trebinju – projekat u nastavku programa) upalit će se u isto vrijeme i na taj način obilježiti titulu ravnopravno s Mostarom. Na isti način, prijestonicu ćemo zatvoriti izgradnjom novog mosta koji će simbolički predstavljati cjelogodišnju akciju povezivanja. Radi se o hologramskom mostu koji će se projicirati na mjestu gdje je u vrijeme austro-ugarske uprave planirana gradnja mosta princa Rudolfa, koja nikad nije započeta zbog izbijanja Prvog svjetskog rata. Projekcija će se realizirati kombinacijom postojećih nacrta nikad izgrađenog mosta, a hologram će biti dopunjen video dokumentacijom sačinjenom za EPK od 2018. do 2024. godine. Ovim činom želimo pokazati da se grad može povezati/premostiti bez obzira na ratove koji su nam uskratili mostove ili ih pretvorili u mjesta razdora.

BUDUĆNOST LEŽI NA 4 „MOSTA“

Ovako ih gradimo:

Kroz 4 programske linije ćemo povezati Mostar na društvenom, prostornom i vremenskom planu sa samim sobom, sa regijom, sa Evropom i sa budućnošću. Putovat ćemo u prošlost, popravljati konekcije, osvijetliti mostove prema Evropi, otvoriti vrata budućnosti. Na kraju, svima ćemo dati primjer da je sve premostivo, bez obzira na političke, etničke i vjerske razlike.

2.1.1. URBANA SINAPSA

Mostar stoljećima živi na rijeci i njenim obalama. Korito rijeke Neretve krasi Mostar, a u isto vrijeme dijeli Mostar na dvije obale. U ratu koji je trajao od 1992. do 1995. godine, grad je podijeljen na bošnjačku lijevu i hrvatsku desnu stranu. Ta fizička podjela utjecala je da se Mostar podijeli društveno, etnički, kulturno i na svakom drugom nivou. Prekinuta je nit i kontinuitet jednog grada, njegovog prostora, društva i narativa. Odlaskom velikog broja građana u ratu, ostale su nepopunjene praznine, a nastali novi prostori kretanja i komunikacije. Niz razrušenih objekata podsjeća na podjele koje su godinama iscrtavale neke nove fizičke i mentalne mape građana. Mentalne podjele su i danas žive i vidljive i reflektiraju se u generacijama mladih Mostaraca odraslih bez međusobnog kontakta.

Želimo to promijeniti!

Mostar je, uz Atinu, grad s najvećim brojem sunčanih dana u Evropi, što uvelike određuje način života i navike Mostaraca u javnom prostoru.

Interakcija čovjeka i prostora dodatno se stvara angažmanom prostora u oblasti kulture. To u mostarskom društvu ima posebnu važnost, jer takav angažman prostora i interakcije briše linije, prepreke i pomaže proces revitalizacije društvenih veza pokidanih ratom.

Javni prostor kao jedinica društvenog uređenja postaje mjesto susreta, razmjene kreativne energije i stvaranja novih vrijednosti Mostara.

Po definiciji, sinapsa predstavlja mjesto komunikacije dva neurona. Interpretirana u urbanom kontekstu, sinapsa je mjesto interakcije prostora, čovjeka i društva. U tom smislu, Urbana sinapsa postaje mjesto komunikacije na više nivoa, pa joj definiramo prostornu, društvenu i vremensku dimenziju. Na prvom nivou, to je regeneracija postojećeg urbanog tkiva kojem će novi koncepti omogućiti prostorni kontinuitet. Prostori doživljene fizičke regeneracije postaju sinapse koje na drugom nivou koheziono djeluju na društvo. Tako revitalizirana prostorna i društvena dimenzija omogućava proživljavanje i nadogradnju memorije mjesta i stvaranja novog narativa u savremenom kontekstu grada.

Sinapse

Kulturno-sportski centar ŠTREKA Štreka predstavlja jednu novu sinapsu/tačku u centralnoj zoni i premoštava nedostatak kulturne i sportske infrastrukture i sadržaja. Modernog i multifunkcionalnog dizajna, Štreka će ugostiti kulturne, sportske i obrazovne sadržaje, a bit će dostupna i licima sa invaliditetom i umanjenim sposobnostima. Prostor će koristiti 19 srednjih škola, 24 osnovne škole i 4 univerziteta, 12 ustanova kulture, tridesetak kulturnih udruženja građana, te naravno sportski klubovi. U Štreki će se otvoriti novi prostor za izvedbene djelatnosti poput plesa, kao i savremene produkcije na polju vizuelnih i digitalnih umjetnosti. Štreka svoj naziv duguje kolokvijalnom nazivu za prugu, uskotračnicu kojom je do 1966. godine prolazio popularni voz Ćiro, kada je željeznički saobraćaj prešao na novi kolosijek. Ćiro je

jedan od rijetkih izraza koji se održao u gradskom slengu kao sinonim za sporost i sigurnost, decenijama je povezivao Hercegovinu sa Evropom, kakvim se čini i naš put integracije u evropsku zajednicu. Izgradnja sportske dvorane započeta je još prije rata ali nikad nije završena, a novim je projektom potpuno osavremenjena. Objekat je u fazi izgradnje, te će kulturni segment pod nazivom Centar za savremenu produkciju sadržavati ateljee, plesnu dvoranu i multifunkcionalni prostor, prvenstveno za izlagačku djelatnost. To će biti mjesto novih praksi, učenja i razmjene, mjesto društvenog i umjetničkog eksperimentiranja i istraživanja koje će se baviti produkcijom, poticati razvoj kreativnih i kulturnih industrija i kulturne klastere (CREATECH).

(Nosilac projekta: Grad Mostar, partner: Sportski savez Grada Mostara i kulturne ustanove, strukovna umjetnička udruženja)

Muzičke bašteOvim programom želimo animirati i muzičare i publiku donoseći klasičnu muziku u javne prostore grada, i time premostiti predrasude da je ona rezervirana samo za uski krug ljudi s muzičkim obrazovanjem. Na mostarskim otvorenim pozornicama, trgovima, u baštama, parkovima, redovno će se čuti zvuci klasične muzike, koji će oplemeniti javne prostore i građanima omogućiti nove percepcije muzičkog stvaralaštva. Ispred obnovljene Muzičke škole, učenici će redovno imati časove na otvorenom, na trgu Musala, koji će, sa svoja tri arhitektonska spomenika iz austro-ugarskog razdoblja, biti revitaliziran kao važna kulturna sinapsa grada.

(Nosilac: Studij muzičke umjetnosti FPMOZ-a Sveučilišta u Mostaru, partneri: muzičke škole, MC Pavarotti, Simfonijski orkestar, amaterski horovi, orkestri, pojedinci)

Spomenici Dva su najprepoznatljivija i najznačajnija spomenika kulture u Mostaru danas. Jedan je čuveni Stari most, remek-djelo osmanlijske mostogradnje iz 1566. godine, upisan na UNESCO-vu listu kulturnih dobara univerzalnog značaja kao spomenik pomirenja, tolerancije i suživota. Drugi je Partizansko spomen-groblje, remek-djelo memorijalne arhitekture XX stoljeća, ostvarenje velikog jugoslovenskog arhitekte Bogdana Bogdanovića, koji ga je smatrao svojim najznačajnijim djelom, nazivajući  ga replikom grada, njegovim idealnim dijagramom. Oba spomenika u ratu su devastirana. Partizansko spomen-obilježje je od 2006. godine spomenik kulturne baštine Bosne i Hercegovine. I jedan i drugi spomenik imaju svoje priče i kontroverze vezane uz njih. Slika rušenja Starog mosta je obišla svijet, a zanemarivanje Partizanskog groblja simptomatično je za ovdašnji odnos prema prošlosti. Dva umjetnika-renomirana reditelja, ispričat će i interpretirati, svaki na svoj način, priče o ova dva spomenika i tako propitati kolektivni odnos prema historiji i šta taj odnos govori o nama danas.

(Nosioci: Narodno pozorište Mostar, partneri: Hrvatsko narodno kazalište Mostar, jedan teatar iz regiona i jedan iz Evrope)

Gastro-prijestonica / Gastro CapitalMobilna gastro-prijestonica je svojevrsni restoran na točkovima koji na svakom događanju predstavlja jednu naciju/kulturu/zemlju kroz hranu i kulturni program na različitim javnim lokacijama u gradu i šire. Zajednička priprema i konzumacija hrane, osim zadovoljstva, pruža i neposredan doživljaj različitih kultura i tradicija. Naši krajevi su posebno poznati po izuzetnoj druželjubivosti (conviviality) i nesebičnom gostoprimstvu (hospitality) i te ovdašnje vrijednosti želimo utkati u ovaj poduhvat. U

našoj mobilnoj gastro-prijestonici ćemo pripremati jela različitih zemalja i kultura, s posebnim naglaskom na gastronomske tradicije manjinskih nacionalnih grupa u Mostaru (romska, češka, mađarska, poljska, turska i dr.), kao i stranih građana nastanjenih u Mostaru, te ih uz prigodan kulturni program (muzika, ples, ručni rad, izložba, projekcija) podijeliti sa građanima i posjetiocima. Također ćemo pozvati druge gradove nosioce titule EPK da svoju kulturu i gastronomiju predstave u našoj prijestonici. Povezat ćemo se sa Ugostiteljskom školom iz Derryja/Londonderryja i ugostiteljskim školama u Mostaru, kako bismo učenicima pružili priliku za praktičan rad, razmjenu i usavršavanje. Također, kroz saradnju sa Kućom na pola puta, pružit ćemo priliku štićenicima zainteresiranim za ugostiteljstvo da steknu prva radna iskustva koja će im omogućiti bolje snalaženje na tržištu rada i izvjesniju tranziciju u svijet odraslih, samostalnih osoba. Mjesta na kojima će se gastro-prijestonica zaustavljati će postati mjesta druženja, dijeljenja ukusnih zalogaja i priča, ali i mjesta učenja o drugim kulturama. (Nosilac: Omladinski kulturni centar Abrašević Mostar, partneri: udruženje Poligon Mostar, srednje ugostiteljske škole Mostar, ugostiteljska škola Derry/Londonderry - Sjeverna Irska, udruženja nacionalnih manjina, Our kids Mostar-Kuća na pola puta)

Kvartovska liga – liga društvenih igara U namjeri da se podsjetimo na „komšiluk“ (NB: način višestoljetnog interkulturalnog življenja stanovnika u Mostaru) i na to kako se u Mostaru ranije živjelo i socijaliziralo, organizirat ćemo niz kvartovskih događaja i Ligu društvenih igara. U ligi će se takmičiti generacijski mješoviti timovi u aktivnostima zaboravljenih dječjih igara na otvorenom te sadašnjih igara u virtuelnom prostoru. Kroz ovaj program ćemo premoštavati međugeneracijski jaz te poboljšati informatičku pismenost starijih i socijalnu interakciju mladih Mostaraca.

(Nosilac: Studio za izvedbene umjetnosti Mostar, partneri: mjesne zajednice, gradska udruženja i neformalna udruženja građana)

Mediteranska kuća Predrag Matvejević Projektom „Mediteranska kuća Predrag Matvejević“ (autor Mediteranskog brevijara), smještanjem njegovog legata u porodičnu kuću, Mostar dobiva vrijedan kulturni sadržaj jednako privlačan kulturnim i obrazovnim radnicima, studentima i turistima. Smještena na Bulevaru, bivšoj liniji podjele, Mediteranska kuća, osim što je hommage jednom od najvećih intelektualaca naših prostora i Evrope, uglednom filozofu i književniku koji je predavao na univerzitetima „Sorbonne" i „La Sapienza", obrazovanom u Mostaru, bit će mjesto književnih rezidencija, mjesto susreta mladih, saradnje autora i prezentacije kreatora i događaja, te će predstavljati važnu sinapsu u novoj kulturnoj zoni grada. (Nosilac projekta: Grad Mostar, partneri: porodica Matvejević, kulturne institucije, La Sapienza Roma, La Sorbonne Paris, pojedinci i udruženja)

Share Mostar – urbana igraGlavna ideja ovog projekta jeste obračunati se sa idejom o podjeli Mostara, na Mostarcima svojstven način, samoironijom i liskalukom (NB: mostarska kultura humora, otud potječe i ime teatarskog festivala komedije). Stoga smo ga nazvali „Podijelimo Mostar“, aludirajući na lokalne podjele. Umjesto na uobičajena dva, mi ćemo grad podijeliti na onoliko dijelova koliko je stanovnika grada, tj. 105.797 dijelova, tako da svaki stanovnik dobije „svoj Mostar.“ Na višednevnom javnom događaju, u gradskom prostoru će biti postavljena slagalica od 105.797 dijelova sačinjenih od slike grada, gdje će građani moći doći i uzeti „svoj“ dio. Mostarci u dijaspori i u odsustvu mogu također dobiti „svoj“ dio.

Građani koji su uzeli dio slagalice trebaju napisati svoju viziju i vratiti je u sliku grada. Oni to mogu uraditi na određenim punktovima, poštom, u digitalnom ili pisanom obliku. Od prikupljenih dijelova sklopit ćemo različite vizije u sliku današnjeg Mostara. Sve vizije ćemo skupiti na jednu digitalnu platformu, kako bi bile dostupne svima koji žele saznati kako Mostar vide njegovi građani i kakav grad žele. (Nosilac: Grad Mostar, partneri: obrazovne institucije, Sportski savez, ustanove i udruženja u Mostaru, udruženja u dijaspori)

Mislim grad

Ova ambijentalna predstava se događa na nekoliko lokacija u gradu, a kombinira vanjske i unutrašnje prostore u „pozorište stanica“ u kojem je glavni lik sam Grad. U rediteljskoj poetici pozorišnog i filmskog reditelja Bobe Jelčića, Mostarca sa zagrebačkom adresom, autora uspješnog filma Obrana i zaštita, čija se radnja odvija u Mostaru, Mislim Grad je putovanje kroz urbane tačke Mostara koje publici nudi jedan specifičan teatarski doživljaj. Prostor je u ovakvom konceptu inkluzivna pozornica na kojoj je tanka linija između dokumentarnog i fikcije. Jednako je važno uspostaviti relaciju s prošlošću i sa sadašnjošću, odnosno sinhronizirati svijet sjećanja s trenutnim stanjem. Zbog specifičnih lokacija neizbježno je da prostor kreira publiku – putnici namjernici, prolaznici, turisti – svi oni mogu postati učesnici ovog projekta. Izbor lokacija je širok – od velikih javnih prostora, trgova, ulica, bulevara, do intimnih sobica u koje može ući tek nekoliko gledalaca.

(Nosilac: Hrvatsko narodno kazalište, partneri: Narodno pozorište Mostar, Lutkarsko kazalište Mostar, Pozorište lutaka Mostar)

Festival arhitekture

Festival arhitekture okuplja renomirane i inovativne arhitekte i urbaniste iz Evrope, studente, institucije i zainteresiranu javnost. Cilj je predstaviti nova postignuća i trendove u arhitekturi i urbanom planiranju i uključiti studente (u Mostaru djeluju dva građevinska fakulteta i jedan arhitektonsko-urbanistički), učenike i građane u tematiziranje aktuelne urbanističke slike Mostara. Festival arhitekture je svoje prvo izdanje imao 2017. godine, a 2024. će se organizirati posebno izdanje posvećeno evropskim prijestonicama kulture. Festival organizira i Ljetnu školu arhitekture na kojoj studenti, između ostalog, dizajniraju javne i privremene kulturne prostore, kao što su paviljoni, štandovi i dr. Kako bi pitanje zajedničkog prostora i njegove izgradnje približili najmlađima, za djecu i mlade će se održati niz interaktivnih radionica i izložbi, a izradit ćemo i multimedijalnu slikovnicu Arhitektura i umjetnost u slici i riječi (partneri: Alisa Teletovic Colorscapes, Emily Gunzburger Makas, University of Charlotte, Spark Mostar). Ova publikacija za djecu predškolskog i školskog uzrasta ima za cilj otkriti šta čini značajna arhitektonska i umjetnička djela na teritoriji Evrope, od starih civilizacija do danas. Izradit će se i digitalna aplikacija u vidu igrokaza i kviza putem koje će djeca moći provjeriti usvojeno znanje.

(Nosilac: ADA-Centar za arhitekturu, dijalog i umjetnost Mostar, partneri: Hrvatski dom herceg Stjepan Kosača Mostar, evropske arhitektonske organizacije i studiji arhitekture)Urbani kod Urbani kod usmjeren je na povratak javnih površina građanima s ciljem dotjerivanja postojećih prostora i njihovog otvaranja za socijalni kontakt, odmor i interakciju. Sa građanima ćemo, osluškujući njihove potrebe, osmisliti kvalitetan i zanimljiv vizuelni sadržaj javnog prostora, kao što su npr. klupe

za sjedenje, štandovi za bicikla, paneli za plakate, površine za skateboard, kante za otpatke, autobusna stajališta i dr. Prostor koji su kreirali i građani rezultirat će odgovornijim odnosom prema zajedničkom javnom prostoru, te će zasigurno biti osmišljen za ugodnije i intenzivnije korištenje, čime će se gradu vratiti nekadašnji običaj, izgubljen modernim životom i poslijeratnim neredom, a to je zajedničko provođenje vremena vani, u „komšiluku", a na prikladnim tačkama će biti stvoreni prostori za okupljanja i kulturne događaje na nivou naselja, ulice, dvorišta. Poseban dio ćemo posvetiti zelenilu koje je nekad krasilo grad. Na području cijelog grada, a posebno u centralnoj zoni, timovi umjetnika, agronoma i građana će pokrenuti društvene bašte, eko parkove, zelene krovove i druge projekte koji imaju za cilj zaštitu životne sredine i poticanje građana na društvenu angažiranost. Kroz kružnu, inovacijsku Platformu Green Design će se promovirati zeleni, elastičan, otporan grad sutrašnjice i inovacije u održivom razvoju. Centar za Green Design je u saradnji s gradom osigurao inicijalni prostor u južnoj gradskoj zoni, što će stvoriti dodatnu društvenu i kulturnu dinamiku u južnom, rubnom dijelu grada. Platforma je mjesto gdje se pojam „zeleni grad“ istražuje, razvija, primjenjuje i komunicira sa stanovnicima, studentima, posjetiocima i industrijom. Najmlađi stanovnici grada se educiraju kroz program ReciklirajMo! u saradnji s mostarskim vaspitnim i kulturnim institucijama.

(Nosilac: Grad Mostar, partneri: Udruženje za afirmaciju arhitekture, kulture prostora i vizuelnih umjetnosti FORA Mostar, galerija Virus Mostar, ADA-Centar za arhitekturu, umjetnost i dijalog Mostar, Centar za Green Design, Studio za izvedbene umjetnosti)

2.1.2. MOSTAR U KOFERU

Ova programska linija želi rasvijetliti skrivenu prošlost grada i ojačati veze Mostara sa svojom dijasporom. Bavit ćemo se memorijom grada, ljudima koji su ga stvarali, a potpuno su zaboravljeni iz raznih razloga, bavit ćemo se ranjivim Mostarom i njegovom djecom rasutom po svijetu. Brojni su ljudi u prošlosti došli u Mostar na rad ili u službu, donoseći sa sobom nova znanja i kulture, dok su drugi odlazili i odnosili Mostar u nove sredine. Bilo da su u njega dolazili ili iz njega odlazili, obilježavao ih je kofer s tajnama i važnim uspomenama. Kroz ovu programsku liniju otvaramo prašnjave kofere s tavana i zavirujemo u skrivenu, ponekad zabranjenu prošlost, reinterpretiramo postojeće teme.Suočeni s rušenjima kroz historiju, različitim periodima razvoja grada i s nemogućnošću obnove svih objekata i baštine, povlačimo se u predio nematerijalne prošlosti i njenih tragova koje želimo sačuvati danas.Prema neslužbenim procjenama, početkom devedesetih godina prošloga stoljeća, bježeći od rata 1992-1995. godine, trajno se iselilo više od 20% stanovnika Mostara, a samo u posljednjih 5 godina, zemlju je napustilo preko 180.000 lica, pretežno mladih. Iseljeni Mostarci su dobro integrirani u nova okruženja ali su zadržali osjećaj pripadnosti gradu. Posebnu grupu među njima čine oni koji su se u novim sredinama etablirali u umjetničkom i kulturnom smislu. Oni su ambasadori Mostara u gradovima u kojima žive. Mostarska dijaspora predstavlja svojevrsni “rezervoar” zanimljivih iskustava, znanja i kontakata.

U vremenu globalizacije i društvenih mreža, sve veća cirkulacija ljudi donosi mnogo više mogućnosti za iskorištavanje potencijala migracija i njihovo stavljanje u funkciju razvoja. U prvom redu, jačat ćemo povoljni ambijent za naše umjetnike u svijetu koji su uvijek voljni predstaviti se Mostaru, promovirati nas i zajedno s nama podržati razvoj grada u sferi kulture. U cilju dvosmjerne saradnje, koristeći njihove kontakte i utjecaj koji imaju u sredinama u kojima žive, osigurat ćemo mostarskim umjetnicima i institucijama uspostavljanje saradnje sa sličnim institucijama u evropskim državama.

Koferi

Muzej uspomenaMuzej uspomena omogućava svim Mostarcima da s drugima podijele svoje uspomene, ali i da vide priče ostalih. Dijeleći jedni s drugima sve naše identitete i priče, brišemo granice između onih koji su ovdje i onih koji su otišli. Svakom stanovniku Mostara će biti omogućeno da bude kustos vlastite izložbe o nekom dijelu svoga života za koji je posebno emotivno vezan, a koji ima određenu vrijednost za širu zajednicu. To je, primjerice, sjećanje na neke davne Bajrame, Božiće, kupanje na Neretvi, mostarske bašte, djetinjstvo, anegdote, tradicionalnu mostarsku kuhinju, itd. popraćeno fotografijama i sl. Muzej uspomena će biti otvoren za sve one koji žele donijeti svoje predmete koji ih vežu za neka prošla vremena u Mostaru (fotografije, pisma, heklani milje, pjesma iz spomenara, ulaznica sa utakmice ili koncerta, šoljica iz starog servisa za kafu…). Tako će nostalgični Mostarci moći ostaviti prošlost u Muzeju i krenuti u budućnost. Muzej uspomena će imati svoju digitalnu platformu na internetu, kao i svoju fizičku postavku u okviru novog Muzeja Hercegovine u zgradi Nama. Tu će obični ljudi moći ostaviti svoje predmete za koje su posebno vezani ili koje smatraju posebno značajnima. Posjetioci muzeja uspomena fizički i posjetioci internetske web platforme će imati priliku istinski upoznati Mostar, njegove ljude, temperament, sjećanja i sve njegove identitete.

(Nosilac: Grad Mostar, partneri: kulturne institucije, udruženja građana u gradu i dijaspori)

Talking cities, invisible storiesProjekat ima za cilj da istraži mostarsku vezu s Evropom i njen utjecaj na grad, te način na koji je mostarska kultura putovala u evropske zemlje migracijom svojih građana. Fokusira se na interakciju lokalnih i evropskih jezika i kultura tako što povezuje sadašnje građane grada sa sugrađanima u dijaspori. Njihova iskustva će biti polazišna tačka evropskim umjetnicima koji će istražiti aktuelne teme poput multikulturalizma i interkulturalizma, migracija, granica, identiteta, kao i osjećaj pripadnosti iz različitih perspektiva. Umjetnici će kreirati niz multidisciplinarnih i višejezičnih projekata i performansa na različitim lokacijama u Mostaru 2024. godine.

(Nosilac: ADA-Centar za arhitekturu, umjetnost i dijalog Mostar, partneri: Mala Cherga Theatre, UK; Alisa Teletovic Colorscapes Australija/BiH, duo Kocka Neba, Bohemian Collective (Fr/Bugarska), Abu Jafar, Bangladeš/UK, Paper Smokers Italija/London, Samouprava Sarajevo)

Most of Sevdah

Sevdah je jedan od najznačajnijih bosanskohercegovačkih kulturnih izvoznih proizvoda kojim se ova zemlja u najboljem svjetlu predstavlja svjetskoj publici. Često ga nazivaju i fadom Balkana. Mostar je u prošlosti, kao i danas, prepun muzičara koji se bave sevdahom, a grupa Mostar Sevdah Reunion poznata je širom Evrope. Projektom Most of Sevdah želimo u Mostar dovesti vrhunske etno muzičare iz cijele Evrope koji će, boraveći na rezidenciji u Mostaru imati priliku upoznati se sa ovom specifičnom muzikom, te, inspirirani njome, stvarati nove etno hibride koji će spojiti Mostar i Evropu kroz muziku. Godine 2024. će se održati veliki etno festival koji će okupiti brojne muzičare koji njeguju svoju kulturu kroz muziku. Također, kroz programe koji će trajati cijelu godinu titule prijestonice, promoviramo Mostar kao epicentar i pozornicu sevdaha izvođenog na autentičnim prostorima sevdaha (staro gradsko jezgro) i na novim lokacijama, sa originalnim i novim narativima i aranžmanima.

Nosilac: Muzički centar Pavarotti Mostar, Porto Etno festival Rijeka)

Nevidljiva prošlost Mostara

Projekat se bavi obilježavanjem historije Mostara koja je na prvi pogled neuhvatljiva i velikoj većini građana najčešće nepoznata, a zauvijek je obilježila duh ovoga grada. Mapirat ćemo i istaknuti nevidljivu prošlost kroz vidljiva obilježja objekata i ljudi koji su utjecali na razvoj grada. U okviru projekta će se tretirati ostaci objekata, objekti koji su potpuno izbrisani iz katastarskih čestica, te ljudi i događaji koji su obilježili historiju grada, dok o njima nema vidljive naznake na lokacijama koje su obilježili. Neke od aktivnosti su table/panoi s nazivima i osnovnim informacijama o osobi/događaju/ objektu, brošure sa svim informacijama i anegdotama, dokumentarni film kojim će se promovirati određene osobe/objekti/događaji, mobilna aplikacija s mapom uvrštenih kategorija i javne diskusije.

(Nosilac: udruženje „Glosar“, partneri: Muzej Hercegovine i Arhiv Hercegovine)

Aleksa Šantić - obilježavanje stogodišnjice smrti 2024. godineŠantić je poznati mostarski pjesnik (uvršten u sve obrazovne programe u cijelom regionu), studirao je i putovao po Evropi i u Mostar donosio evropski duh i vrijednosti. Promovirao je i živio zajedništvo i saradnju. Mostar i Aleksa Šantić su sinonimi u literaturi ali i općenito u društvenim odnosima.

Godine 2024. obilježava se stogodišnjica njegove smrti. Tim povodom, u Mostaru će se okupiti ponajbolji regionalni i evropski pjesnici koji će javnim čitanjima i poetsko-glazbenim performansima ponovo prenijeti Šantićevu viziju zajedništva.

(Nosilac: MC Pavarotti, Muzej Hercegovine, partneri: SPKD Prosvjeta, udruženje Musers, kulturne, obrazovne, vaspitne i socijalne ustanove i udruženja lica s posebnim potrebama)

ReConnect

Program ReConnect usmjeren je na okupljanje mostarskih umjetnika i kulturnih radnika s adresom u Mostaru i izvan njega. Kroz platformu ReConnect, od 2020. do 2023. godine Mostarci će se povezivati na fizičkom i digitalnom nivou razmjenjujući iskustva, povezujući lokalne i evropske kulturne institucije, NVO-e, a 2024. godine taj rad će da rezultira konkretnim umjetničkim produkcijama. Cilj je da ova platforma nastavi djelovati i nakon godine titule, kako bi se kroz Mostar nastavio protok novih umjetničkih praksi zasnovanih na jakim evropskim koprodukcijama.

(Nosilac: Grad Mostar, partneri: kulturne institucije i udruženja, kulturna udruženja građana u dijaspori)

2.1.3. SVJETLA HERCEGOVINE

"Kad čovjek prenoći u Mostaru, nije zvuk ono što ga probudi ujutro, nego svjetlost. To znam iz iskustva. Svjetlost me je dočekala pri dolasku u Mostar, pratila za vrijeme mog boravka od jutra do večeri, a docnije, po odlasku, ostajala u meni kao glavna karakteristika moga sjećanja na Mostar. Uvijek mi se činilo da je to što sija nad ovim od prirode povlaštenim gradom, i što prožima sve u njemu, neka naročita svjetlost, izuzetna po jačini i kakvoći. Uvijek sam mislio da sa njom mora da ulaze u čovjeka ljubav za život, hrabrost i vedrina, smisao za mjeru i stvaralački rad...." (Ivo Andrić, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1961. godine)

Hercegovina, susret Orijenta i srednje Evrope na Mediteranu, pokazala se gostoljubivom kućom za sve, za careve i redikule, fratre i mujezine, smokvaru i Marmorkuchen. Ono što Hercegovinu objedinjuje je prije svega rijeka Neretva, koja svojim tokom i njegovim pritokama predstavlja žilu kucavicu ovog regiona u bukvalnom i metaforičkom smislu. Početkom XX stoljeća, pa sve do kraja 60-ih godina prošlog stoljeća, Hercegovina je uskotračnom prugom bila povezana s Dubrovnikom i Crnom Gorom ali i s Budimpeštom i Bečom. Pruga je prolazila kroz centar Mostara, duž današnjeg Bulevara i predstavljala je važan segment ekonomskog, društvenog i kulturnog razvoja, a za stanovnike Hercegovine, voz Ćiro je značio bliskost i povezanost sa Evropom i svijetom. Njena dionica Mostar-Čapljina-Ravno-Trebinje-Dubrovnik-Zelenika bila je posebno značajna za razvoj ovog područja i danas je posebno zanimljiva kulturno-turistička i biciklistička ruta. Preko Hutovog blata, ornitološkog rezervata, i prve pećine po bioraznolikosti u svijetu, Vjetrenice, do plodnog Popovog polja, korita bivše najveće svjetske ponornice Trebišnjice, ruta pruža obilje prirodnih i kulturno-historijskih ljepota. U današnjoj, administrativno izdijeljenoj Hercegovini, jedino je još Andrićevo svjetlo ostalo zajedničko svima.

Mostar, nekadašnji stvarni, administrativni i kulturni centar Hercegovine, kao evropska prijestonica kulture će kroz nekoliko velikih projekata inicirati istraživanje sličnosti i razlika u dosad slabo poznatom bogatstvu kulturno-historijske baštine, običajima i načinu života, te gastronomiji čitavoga prostora Hercegovine. U bogatstvu i običajima koji se nalaze u pravoslavnim i katoličkim crkvama i samostanima, džamijama, tekijama i medresama, bogatijim ili skromnijim kućama od Mostara, Konjica, Livna, Ljubuškog, Širokog Brijega, Čapljine, do Neuma i Trebinja i drugih gradova i sela Hercegovine, otkrivat će se brojne različitosti, ali i sličnosti nastale zbog povezanosti sa zajedničkim prostorom i zajedničkom tradicijom. One će se ne samo prezentirati, nego će se reinterpretirati kroz savremenu umjetničku produkciju.

Svjetla

NAMA, Muzej HercegovineMuzej Hercegovine je centralna hercegovačka institucija muzejskog tipa. Zbog problema s prostorom koji mu onemogućavaju da se uključi u savremene muzejske prakse, usvojen je prijedlog obnove porušenog objekta graditeljskog nasljeđa u centru grada u svrhu smještanja i preoblikovanja Muzeja. Radi se o zgradi Vojne komande iz austro-ugarskog razdoblja, popularno nazvanoj NAMA u vrijeme kada je bila robna kuća, sedamdesetih godina XX stoljeća, a projektirao ju je ugledni austro-ugarski arhitekta Josip Vancaš 1900. godine. Godine 1992. zgrada je teško oštećena i djelomično je izgorjela. Svojim značajem i položajem u kontaktnoj zoni Staroga grada i u neposrednoj blizini kulturnih institucija, Narodnoga pozorišta, Muzičkog Centra Pavarotti, biblioteke i spomen kuća, obnovljena NAMA postaje još jedna tačka kulturne sinapse starog gradskog jezgra ali i cijele Hercegovine.

Sadržaji postojećih muzejskih zbirki će se reinterpretirati novom muzejskom koncepcijom osmišljenom tako da se razvija u tri linije. Sve tri linije oblikovane su tako da prikazuju karakter prostora Hercegovine, a pažljivim oblikovanjem koncepta, sadržaja i načina prezentacije moguće je stvoriti i historijski narativ, odnosno provući pojedinu ideju kroz vrijeme, od njene prve pojave do danas.

Linija Kamen: prikazuje obilježja tla Hercegovine koja je čine pravim primjerom evropskog krša, karakteristike reljefa (škrape, vrtače, sedra), prikazat će tradicionalni način gradnje suhozida, te prezentirati arhitektonska ostvarenja u rasponu od megalitskih građevina, rimskih vila, srednjovjekovnih utvrda, osmanlijske gradnje, do upotrebe kamena na socijalističkim spomeničkim

obilježjima (lokaliteti: Daorson, Mogorjelo, bazilika u Cimu, Počitelj, Stolac). U ovu liniju će se uklopiti i postojeća arheološka zbirka sadašnjeg muzeja.

Linija Voda: bit će predstavljen reljef niske Hercegovine, sa Neretvom kao središtem, te njenim pritokama, karakteristike ponornica, specifičnih pećina i vodopada. Voda će se tretirati kao pojam oko kojeg su nastala prva veća naselja u Hercegovini, razvile se određene životne navike - prve javne česme, šadrvani, fontane; postojeći dio etnografske zbirke će biti prikazan u ovoj liniji.

Linija Svjetlost: razvija temu pismenosti u Hercegovini, od grčkog alfabeta na novčiću ilirskog plemena Daorsi, preko rimske kapitale i bosančice, natpisa sa stećaka, do prvih obrazovnih ustanova, štamparstva i izdavaštva. Postojeće zbirke fotografija Antuna Zimola i Ćirila Ćire Raića, koje prikazuju Mostar i Hercegovinu u periodu od 1900. do 2000. godine, reinterpretirati će se u ovoj liniji, te prikazati tehnološki razvoj fotografije. Zbirku „Zimolo“ čine i fotografije poznatih osoba sa početka XX stoljeća, a mnoštvo fotografija koje su slikane u ateljeu majstora fotografa predstavlja etnografske raritete. Zbirka „Ćiro“ djelo je najpoznatijeg savremenog mostarskog fotografa, koji je u periodu od 1960. do 2000. godine radio u regionalnom Zavodu za zaštitu spomenika. Njegova kolekcija fotografija spomeničke građe Hercegovine i Mostara je najvrjednija zbirka koja predstavlja razvoj zaštite spomenika na području Hercegovine. Također, sačuvani su i stakleni negativi zbirke „Zimolo“ pa ćemo uz pomoć novih tehnologija izraditi fotografije, te dobiti cjelokupnu zbirku i u digitalnoj verziji. Jedan dio fotografija je nestao ili uništen u ratu, te bismo projektom osigurali pristup i tim fotografijama.

U ovoj liniji će biti razvijena i tema povezivanja-mostarstva-bridgeinga, a Mostar će postati mjesto gdje se o njemu najviše zna i stvara, te uživa u temi povezivanja - kamena koji nad vodom gradi novo svjetlo za sve nas.

Namjera je da se muzejska postavka kompletira digitaliziranjem građe koja je dislocirana i nemoguće ju je prezentirati u Mostaru. Savremeno osmišljen i obnovljen muzej omogućit će pristup sadržajima licima sa poteškoćama u kretanju te licima sa vidnim i slušnim oštećenjima.

U dosadašnjem centralnom muzejskom prostoru ostavljamo i proširujemo dio zbirke koja tematizira Mostar u periodu socijalizma. Već postojeću spomen-sobu Džemala Bijedića, najznačajnijeg Mostarca iz perioda socijalizma, koji je dao nemjerljiv doprinos razvoju Hercegovine, proširit ćemo postavkom o drugim važnim događajima i osobama toga vremena. Osim spomen-sobe, bit će osavremenjena i postojeća kino dvorana sa 50 mjesta.

(Nosioci: Grad Mostar i Muzej Hercegovine, partneri: Livno, Arhiv HNK, muzejske ustanove iz Livna, Trebinja i Konjica, strukovna udruženja književnika, historičara umjetnosti i likovnih umjetnika u Mostaru)

Mostovi Hercegovine Kroz program Mostovi Hercegovine, želja je povezati Mostar, Livno, Konjic i Trebinje u jednu jedinstvenu kulturnu rutu koja će povezati ove gradove koji imaju svoje kulturne specifičnosti. U svakom od navedenih gradova postoji most (Mostar XVI stoljeće, Konjic XVII stoljeće, Livno XVII stoljeće i Trebinje XVI stoljeće), koji će obrađivati jedan ili četiri vizuelna umjetnika putem savremene umjetničke intervencije u javnom prostoru. Time će se stvoriti jedna zajednička ali prostorno disperzirana umjetnička priča koja će tvoriti jednu cjelinu i stalno reinterpretirati temu razdvajanja i spajanja. Posjetioci će putovanjem u svaki grad dobiti komad jedne zajedničke izložbe koja povezuje ove gradove. Ovim projektom će se premostiti entitetske, kantonalne i etničke podijeljenosti.

(Nosilac: Mostar, partneri: Livno, Konjic, Trebinje)

CaFest Bosna i Hercegovina je, po istraživanjima, deseta po količini kafe koja se konzumira po glavi stanovnika godišnje. Ispijanje kafe je izuzetan kulturološki fenomen, a kod nas u Bosni i Hercegovini tradicionalni ritual. Uz kafu se dogovaraju poslovi, upoznaju novi ljudi, uz kafu se slavi i uz kafu se tuguje, pa su tako ljudi dali i nazive ispijanju kafa u pojedinim prilikama – pije se dočekuša (kafa dobrodošlice), razgovoruša (razgovor nakon jela) i sikteruša (kafa pred odlazak). Ispijanje kafe podrazumijeva sjedenje i razgovor, a izuzetno zadovoljstvo koje taj ritual pričinjava zovemo ćeifom.

Kroz program CaFesta pojedina mjesta u Hercegovini spojit ćemo s evropskim centrima kafe, te tako ispreplesti različite rituale ispijanja kafe, razmijeniti načine pripreme kafe u Evropi, pronaći gdje se još gata iz šoljice kafe, razmijeniti džezve i ostale posude za pripremu ovog napitka, prezentirati najtipičnije šoljice za ispijanje kafe u pojedinoj evropskoj zemlji i na taj način podijeliti taj zajednički svjetski fenomen kafe, koji pronalazimo u gotovo svim zemljama svijeta. Ovim projektom započet ćemo niz interkulturnih dijaloga, na najbolji mogući način, uz kafu.

Kafa je ono što nas povezuje!

(Nosilac: Centar za kulturu, partneri: gradovi iz Evrope)

Old is the new new (Staro je novo novo) U Mostaru je u osmanlijsko doba postojalo trideset različitih udruženja zanatlija kao što su pekari, krojači, obućari, kožari, tkalci, zlatari (kujundžije), kovači, štavljači ili tabadžije, kazandžije, brijači, zidari. U Livnu je 1550. godine postojalo 27 vrsta obrta, a posebno mjesto među njima zauzima livanjski vez srebrnom žicom u drvetu. Njime su se ukrašavali rukohvati štapova, drške noževa, škrinje, itd. Livno je također bilo poznato po zlatarima, kantardžijama, sedlarima, samardžijama, krojačima, tabadžijama, zvonarima. Od starih zanata, u Konjicu je danas najustrajnije drvorezbarstvo, koje je uvršteno i na UNESCO-vu listu nematerijalne baštine, a brend „Rukotvorine“ (porodični obrt) objedinjuje savremeni dizajn na najvišem nivou sa zanatskim tehnikama drvorezbarske i stolarske proizvodnje. Vrijednost proizvoda rađenog ručno, starim tehnikama, prepoznata je i na međunarodnom nivou, jer je obrt „Rukotvorine“ nagrađivan na svjetskom sajmu namještaja.

Kroz program povezivanja kulturnih industrija, novih tehnologija i starih zanata, želimo ovim pomalo zaboravljenim i napuštenim vrednotama dati novi sjaj. Putujuća radionica upcyclinga, odnosno umjetničkog i zanatskog preoblikovanja već korištenih predmeta dovela bi u Livno i Konjic mlade kreativce iz cijele Evrope (produkt dizajnere, arhitekte, modne dizajnere...), da zajedno sa starim zanatlijama stvaraju dizajnerske predmete ukorijenjene u tradiciji livanjskog veza i konjičkog drvorezbarstva. Ove radionice poslužile bi i jačanju ponude turističkih suvenira.

(Nosioci: Livno, Konjic, udruženje Zanart, Art Kuća Mostar)

Književni Mo-Lab „Književni Mo-Lab“ je cjelogodišnji klasterski program uvođenja književnosti u svakodnevni život Mostara i Hercegovine s idejom „književnost za sve i svakoga.“ Aktivnosti predviđaju održavanje književnog univerziteta i rezidencija s popratnim događajima: predavanjima, javnim čitanjima,

tematskim i multidisciplinarnim programima; književni sajam MoExpo, te uvezivanje sa drugim spomen-kućama književnika i rezidencijama na području Hercegovine, kao što su Dučićev legat u Trebinju ili kuća Zuke Džumhura u Konjicu. Jedan dio događaja i sadržaja „Književnog Mo-Laba“ odnosi se na širu populaciju, dok je drugi dio ciljano usmjeren na uži i određeni dio populacije (na primjer, u pravcu dodatnog obrazovanja mladih, cjeloživotnog obrazovanja starijih dobnih skupina, specijaliziranog obrazovanja lica s invaliditetom, integracije manjina i marginaliziranih u književnu scenu, te posebnog studijskog obrazovanja).

(Nosilac: udruženje Poligon, dr. Selma Raljević, partneri: kulturne, obrazovne i vaspitne institucije i udruženja, Narodna knjižnica, Dječja biblioteka, Muzej Hercegovine-odjel književnosti, kulturne institucije i udruženja u Hercegovini, Biblioteka za slijepa i slabovidna lica BiH)

Sakralna umjetnost u Hercegovini Izložbom će se obraditi i prikazati arhitektura, skulptura, slikarstvo, te primijenjena umjetnost muslimana, katolika, pravoslavaca i pripadnika židovske zajednice koja se nalazi na prostoru Hercegovine. Arhitektura i monumentalna umjetnost (kamena plastika, zidno slikarstvo, crkveni namještaj) prikazat će se fotografijom ili digitaliziranim prikazima s uvođenjem multimedijalnih načina prezentacije, a štafelajno slikarstvo, knjige, predmeti umjetničkog obrta, će biti izloženi s originalnim primjercima. Postojanje, neometano djelovanje, stvaranje u najistaknutijem području - umjetnosti, različitih, često suprotstavljenih etničkih ili vjerskih skupina dokaz su postojanja evropske ideje multietničnosti i multikonfesionalnosti na našim prostorima već jako dugo vremena. Također, u pojedinim periodima, neke od vjerskih zajednica na našem prostoru su intenzivno komunicirale s drugim evropskim i mediteranskim prostorima, čijim su dijelom bile ili su željele biti. Tako na ovom području postoje umjetnine pristigle iz Italije, njemačkih zemalja i Mađarske, Rusije i Grčke, čitavog istočnog Mediterana... Predstavljanjem takvog materijala, pokazat će se kako je ovaj prostor oduvijek bio sastavni dio šireg evropskog i mediteranskog prostora.

(Nosioci: Grad Mostar, Društvo historičara umjetnosti Hercegovine, Muzej Hercegovine, partneri: vjerske zajednice )

2.1.4. KVANTNI SKOK

Ovu programsku liniju zasnivamo na viziji budućnosti i razvoju grada kroz nove umjetničke trendove i tehnologije. Kvantni skok podrazumijeva eksperimentalne, savremene interpolacije / instalacije u javni prostor, digitalizaciju kulture, spajanje različitih umjetničkih izraza i trendova i dr.Kvantni skok je naša posljednja linija; cilj prethodno pređenih stepenica, od Urbane sinapse preko Mostara u koferu i Svjetla Hercegovine; to bi trebalo da bude skok koji će nas približiti savremenoj evropskoj kulturnoj produkciji.U okviru ove programske linije građanima ćemo, nizom umjetničkih projekata, približiti i afirmirati pojam „promjene“ kao osnova za izgradnju zdrave društvene zajednice. Grad bi u tom smislu postao vibrantna sredina, poželjna i dostupna za „istraživanje“ i duhovni rast. Također, u ovoj liniji, kroz saradnju s mostarskim univerzitetima i sektorom IT u Mostaru koji se ubrzano razvija, te uz učešće građana, osmišljavamo i realiziramo projekte koji vode u smjeru razvoja digitalnog, inkluzivnog, modernog grada.

Skokovi

„Obale budućnosti“ - inovacije i nove tehnologije u kulturiObale budućnosti je jedinstven događaj u Mostaru kroz koji će grad pokazati snagu svojih kreativnih timova, te inovativne načine na koje kultura i tehnologija mogu da donesu napredak. Događaj organizira grupacija Spark, čiji je osnivač NSoft, informatičko preduzeće s najbržim rastom na prostoru jugoistočne Evrope. Obale budućnosti omogućuju takmičenje start-up timova u rješavanju problema jednog grada i okupit će stručnjake mentore iz drugih evropskih gradova, čime ćemo omogućiti razmjenu znanja. Događaj Obale budućnosti traje sedam dana i sastoji se od tri dijela: međunarodne konferencije na temu inovacija i pametnih gradova; hackathona na temu Mostar - pametni grad; takmičenja najboljih inovatora na području informacijskih tehnologija. (Nosilac: Spark business park, partneri: Grad Mostar, Fakultet informacijskih tehnologija Mostar, Fakultet strojarstva, računarstva i elektrotehnike, hubovi i akceleratori, Bit Alliance, Mostar Software City, Ministarstvo privrede HNK, udruženja i preduzeća u različitim industrijama, udruženja za očuvanje tradicija grada)

Festival svjetlaRiječ je o festivalskom konceptu fokusiranom na umjetničke svjetlosne instalacije u javnom prostoru, te osvjetljavanje pojedinih građevina i javnih prostora u Mostaru. Jedan od naših prioritetnih ciljeva je jačanje kulture u javnom prostoru i popunjavanje „bijelih mrlja“ u strukturi grada. U projekat će biti uključeni arhitekti i konceptualni umjetnici koji će propitivati javni prostor i gradske priče, te na osnovu toga raditi umjetničke intervencije. Zamišljen je kao mjesečni program u sklopu kojega će se na ulicama grada vršiti umjetničke intervencije, performansi i muzički sadržaji na temu svjetlosti. Festival će ujedno predstavljati i novu turističku atrakciju u našem gradu i doprinijet će umjetničkoj sceni grada kojoj nedostaje sličnih sadržaja iz domene novih medija i umjetnosti u javnom prostoru grada. (Nosilac programa: vizuelni umjetnik Dalibor Nikolić i galerija Rondo, partneri: Agencija lokalne demokracije - LDA Mostar, Street Arts Festival Mostar, Grad Mostar, LUCI Association, ILO – International Light Festival Organization)

Transhumanistic Odyssey on the River Neretva – izložba digitalnih kolaža Projekat tematski izvire iz transhumanističke ideje napretka u savremenom digitaliziranom svijetu. Jedna od transhumanističkih struja je utemeljena na sedam principa i svaki kolaž će se referirati na neki od njih. U njima se istražuje odnos tehnologije i društvenih promjena, sučeljavajući transhumanizam i posttranzicijsko društvo. U javnom prostoru će biti kreirano sedam umjetničkih instalacija koje koriste savremene tehnologije. Ovim projektom će se izgraditi most prema budućnosti. (Nosilac projekta: akademska grafičarka Ana Bilić Prskalo, evropski umjetnici)

Monument in visitKoncept programa predviđa privremeno, virtuelno, ugošćavanje značajnih evropskih skulptura na različitim javnim lokacijama u gradu, dok na njihovo upražnjeno mjesto odlazi virtuelna skulptura Mostar 2024. Tako bi u dogledno vrijeme instalacija Mostar 2024 obišla dobar dio Evrope (bivše evropske prijestonice kulture) i samim tim reklamirala naš grad stvarajući poveznicu sa sredinom u kojoj se nalazi. Aktivnosti programa su također i mapiranje putovanja skulptura, projekcije filma, predavanja, te radionice, ljetne škole i rezidencije sa domaćim i evropskim umjetnicima.

(Nosioci: Grad Mostar, gradovi evropske prijestonice kulture i drugi evropski gradovi, galerija Kraljice Katarine Kosača, umjetnici i organizacije umjetnika)

Savremena likovnostProjekat je osmišljen kao iskorak u odnosu na postojeće izlagačke prakse, kako bi Mostar u navedenom periodu postao relevantna, respektabilna destinacija svjetski priznatih savremenih umjetnika. Navedeni živući autori bi u predviđenom vremenu trajanja izložbe predstavili svoje opuse, te kroz prezentacije i panel diskusije educirali širi krug likovne publike u Mostaru.2021: Izložba skulptura Dušana Džamonje na javnom prostoru praćena predavanjima i radionicama2022: Retrospektivna multimedijalna izložba Toma Gotovca popraćena dokumentarnim filmovima i predavanjima2023: Aeneas Wilder, Site-specific skulptura, instalacija2024: Site-specific instalacije Nancy Rubins i Cai Guo Qiang u hangaru KuK na Heliodromu i izložba savremene umjetnosti FRA YU KULT Fra Yu kult predstavlja vrijednu zbirku jugoslavenske umjetnosti iz razdoblja od 70-ih do 90-ih godina prošlog stoljeća koja pripada kolekciji slika Franjevačke galerije Široki Brijeg. U vrijeme kada su svi odbacivali pojedina djela kao provokativna (posebno 80-ih godina) i kada ih čak ni muzeji savremene umjetnosti nisu prihvaćali, franjevci su otkupljivali i čuvali ova umjetnička djela koja danas predstavljaju jednu od najznačajnijih zbirki na prostoru bivše Jugoslavije.

(Nosilac: Galerija Kraljice Katarine Kosača, partneri: Institut Tomislav Gotovac Zagreb, Udruga za zaštitu fortifikacija Werk Mostar, Galerija prijateljstva Mostar, Franjevačka galerija Široki Brijeg)

Evropski teatarski most – međunarodni festival Ovaj festival bi bio koncipiran u skladu s osnovnom idejom projekta – dakle, potragom za onim idejama i sadržajima koji grade duhovne i umjetničke mostove u Evropi, premoštavajući društvene, političke, etničke procjepe, provalije između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti; također, uklapao bi se u programsku liniju Kvantnog skoka time što bi prikazivao publici one savremene teatarske sadržaje kakvi dosad nisu bili prezentirani ni producirani u Mostaru.

Primjeri programa:- Plesna platforma Evrope: najznačajnija imena savremenog plesa (Sidi Larbi Cheroukai,

Akhram Khan, Joszef Nadj, Vilim Dočolomanski, itd.) u susretu s mladim regionalnim talentima. Savremeni ples nikad nije bio prisutan u Mostaru, a u svijetu desetinama godina predstavlja jedan od najinteresantnijih i najvibrantnijih oblika scenskog stvaralaštva.

- Program Perforacije – Queer Festival Zagreb / New York; zahvaljujući izvrsnoj saradnji s gosp. Zvonimirom Dobrovićem, direktorom navedenih festivala, u Mostaru će se pojaviti dosad praktički nepoznata teatarska domena queera.

- Creda velikih majstora – nekoliko predstava najvećih svjetskih imena, a posebno izabrane one koje govore o našoj zajedničkoj domovini Evropi i potrebi premoštavanja u njoj; autori kao što su Krystian Lupa, Krzysztof Warlikowski, Robert LePage, Robert Wilson, Luc Perceval, Christoph Marthaler, Eimuntas Nekrošius, Jan Fabris, itd.

(Nosilac: Studio za izvedbene umjetnosti, partneri: Hrvatsko narodno kazalište Mostar, Narodno pozorište Mostar, Hrvatski dom herceg Stjepan Kosača Mostar)

2.2. Uključenje lokalnih umjetnika i kulturnih organizacija u osmišljavanje i provođenje kulturnog programa;

Od samog razmatranja ideje za kandidaturu Mostara za EPK, presudnu ulogu su imali lokalni umjetnici i akteri mostarske kulturne scene. Okupili smo lokalne umjetnike, predstavnike kulturnih, naučno-obrazovnih kao i turističkih vladinih i nevladinih organizacija u Forum Mostar 2024. Forum je osnovan u maju 2017. godine s ciljem osmišljavanja, usmjeravanja i koordinacije procesa prijave Mostara za EPK, a čini ga stotinjak pojedinaca različitih profila iz društvenog života grada. Od osnivanja, Forum Mostar 2024 pokazao je kako je grad spreman za radikalne promjene u kulturi, jednoglasno podržavajući kandidaturu za EPK. Kao rezultat rada Foruma, osnovani su:

- Tim za izradu aplikacije i programski tim;- Koordinacijski tim za usmjeravanje i korekciju procesa izrade aplikacije; - Festival nove mostarske energije (FENOMEN), kao okvir kroz koji ćemo kanalizirati

umjetničke ideje i realizirati najkvalitetnije projekte do 2024. godine.

U Forumu, odnosno timovima i tijelima, zajedno rade predstavnici grada, kulturnih institucija i NVO, reditelji, dramski glumci i lutkari, dramski pedagozi, likovni umjetnici i kustosi, arhitekte, pisci, muzičari, projektni menadžeri, profesori, komunikolozi, medijski i turistički radnici, historičari i dr. Grad Mostar je nevladinu organizaciju Studio za izvedbene umjetnosti imenovao izvršnim tijelom pripreme kandidature.Već po osnutku, FENOMEN je dao prve rezultate. Lokalni kulturni radnici iz Foruma 2024, okupljeni u FENOMENU, organizirali su javni doček Nove godine prvi puta nakon 8 godina (prisustvovalo mu je preko 8.000 građana). Organizirali smo i veliki koncert klasične i popularne muzike pod Starim mostom sa preko 40 umjetnika i više od 5.000 građana, te umjetničke radionice o starim zanatima na kojima je učestvovalo 20 djece i 4 umjetnika. Ovim programom smo 23.7. obilježili 14. godišnjicu obnove Starog mosta i evropsku godinu kulturne baštine pod geslom „Gdje prošlost susreće budućnost“. Ova energija i zadovoljstvo postignutim uspjehom, kao i neskrivena podrška građana, su pokretački motor priče o EPK.

Vodeći se namjerom da uključimo što veći broj umjetnika u kreiranje sadržaja aplikacije, raspisali smo javni poziv za predlaganje projekata i umjetničkih sadržaja koji će biti realizirani kroz prijavu Mostara za EPK. Također, aktivnosti vezane za prijavu Mostara za EPK 2024. godine promovirane su u direktnoj komunikaciji sa građanima koju smo redovno imali kroz „Forume na šetalištu,“ putem radijskih i TV emisija, putem društvenih mreža i drugih kanala komunikacije. Rezultat toga je 65 kvalitetnih projekata koji su pristigli od lokalnih institucija kulture, desetina nevladinih organizacija, slobodnih umjetnika iz grada i dijaspore. Neki od prijavljenih projekata sastavni su dio ove prijave.

Osim predlagača, u realizaciju programa će biti uključeni i njihovi partneri, nevladine organizacije, slobodni umjetnici kao i zvanična tijela FORUM-a, a većina programa bazirana je na participativnom pristupu.

2.3 Generalni pregled strukture kulturnog programa, uključujući obim i raznolikost predloženih aktivnosti/dešavanja koja će obilježiti godinu;

Svi programi su proizašli iz javnog poziva građanima na koji je pristiglo 65 prijava. Navedeni su samo neki primjeri onog što ćemo realizirati u godini titule. Misao vodilja u izboru programa je bila potreba da kulturni programi postanu vezivno tkivo među građanima i upravo zbog toga nastojali smo da programi budu raznoliki za raznolike publike. Većina programa je participatorna, što znači da želimo aktivno uključiti građane i posjetioce u kreaciju. Time želimo stvoriti grad u kojem će se svako

osjećati kao kod kuće, u kojem će svačiji glas biti jednako važan i time na razrušenim temeljima podići novi Mostar, grad po mjeri svakog čovjeka.

Kulturnim programima ćemo zaliječiti prekinute veze grada, grada i regiona, grada i Evrope i njima utrti put budućnosti koja počiva na zajedništvu.

Govoreći u brojkama...

U godini prijestonice će biti organizirano preko stotinu velikih programa i događaja i više stotina manjih, specijalnih i popratnih programa i aktivnosti za sve dobne i društvene grupe.

Od glavnih programa i događaja za EPK 2024. godine izdvajamo:

INFOGRAFIKA

- Most na dar, ceremonija otvaranja i hologramski most, ceremonija zatvaranja- 5 međunarodnih koprodukcija- 3 ljetne škole (škola kulturnog menadžmenta, škola arhitekture i škola starih zanata)- 4 nova festivala: umjetnosti i zanata, kafe, novog evropskog teatra i svjetla- 1 nova manifestacija „Obale budućnosti” – inovacije i nove tehnologije- 2 nova programa umjetničkih rezidencija: umjetnički i književni- 5 konferencija (Pametni gradovi, Nove kustoske prakse, UNESCO, Zaštićeno nasljeđe, Bridgeing-društvene sinapse)- 3 projekta nove kulturne infrastrukture (Nama/Muzej Hercegovine, kulturno-sportski centar Štreka, Kuća Mediterana Predrag Matvejević)- 2 urbane igre (Share Mostar, Kvartovska liga)- preko 70 različitih edukativnih, umjetničkih i tematskih projekata, uključujući i projekte sa dijasporom.

U Mostaru će se obilježiti i važni dani u evropskom kalendaru, prvenstveno 9. maj - Dan Evrope, ali i 21. juni, Dan muzike, te drugi. Povodom 20. godišnjice rekonstrukcije Starog mosta, grad će organizirati poseban događaj (partneri: Simfonijski orkestar Mostar, Zagrebačka, Beogradska i Sarajevska filharmonija, TZ HNŽ-K, turistička udruženja, Univerzitet Džemal Bijedić Mostar i Sveučilište Mostar i međunarodni partneri).Središnja svečanost planirana je 23.7.2024. godine na platou ispod Starog mosta, kao svojevrsna oda mostu, gradu, ljudima koji tu žive i našim evropskim prijateljima s kojima smo zajedno obnavljali most. Uspješnost rekonstrukcije Starog mosta nedvojbeno nosi simboliku povezivanja i pomirenja naroda. Ove godišnjice su prilika za studiozan pogled unatrag, pa ćemo organizirati naučni skup „Bridgeing-društvena sinapsa“ na temu međuljudskih odnosa.

2.4 Sposobnost spajanja lokalne kulturne baštine i tradicionalnih umjetničkih formi s novim, inovativnim i eksperimentalnim kulturnim izričajima.

Kroz cijeli projekat ističemo bogatstvo i raznolikost baštine te ambiciju da je istražimo, reinterpretiramo i damo joj novu vrijednost. Pokrenut ćemo niz inovativnih i eksperimentalnih programa koji se oslanjaju na lokalne tradicije i baštinu. Tako će se, na primjer, tradicionalna muzika sevdah reinterpretirati u fuziji s novim muzičkim formama. Hercegovački i međunarodni umjetnici će istražiti zajedničko nasljeđe te kroz savremena umjetnička djela propitati njihovu simboliku. Forme koje će umjetnici koristiti su različite instalacije, svjetlosne, zvučne, multimedijalne, site-specific, performansi, savremeni teatar, istraživački projekti, igre i druge. Posebna pažnja će biti posvećena

aktivnostima kojima je cilj promocija starih i umjetničkih zanata i njihova revalorizacija. Oživjet ćemo gradske bašte i komšiluke kao društvene vrijednosti i tradicije koje su izbrisane ratom i podjelama.

Kada govorimo o najsavremenijim umjetničkim formama koje se oslanjaju na nove tehnologije, ističemo festival svjetla, na kojem će umjetnici iz regiona i Evrope reinterpretirati poznata i važna gradska mjesta kroz svjetlosne i multimedijalne instalacije i projekte. A najjednostavniju, dječju formu, igru, podići ćemo na novi nivo kreiranjem niza urbanih igara koje se igraju međusobnom interakcijom u prostoru, ali i na digitalnoj platformi.

EVROPSKA DIMENZIJA

3.1 Promocija kulturne raznolikosti Evrope, međukulturnog dijaloga i većeg međusobnog razumijevanja evropskih građana

Kulturna raznolikost je višestoljetna odlika grada Mostara od samog njegovog nastanka – u značenju načina života, svakodnevnog ponašanja, životnih rituala i mikrosocijalnih struktura.

Etnička, vjerska i kulturna raznolikost zajedničkog života Hrvata (većinom katolika), Bošnjaka (većinom muslimana) i Srba (većinom pravoslavaca), manjinskog stanovništva različitih vjera (Židova, Albanaca, Čeha, Austrijanaca, Poljaka, Slovaka, Mađara, Turaka, Roma i drugih) i građana drugih evropskih zemalja, koji stoljećima ostavljaju trag u kulturi Mostara, čini ga istinskim primjerom raznolikosti za Evropu. Posljednjih decenija su prisustvo međunarodnih organizacija i institucija poput United World College, Francuskog kulturnog centra, Turskog kulturnog centra, Američkog kutka, te stranih učenika i studenata na četiri mostarska univerziteta dodatno obogatili mostarski kozmopolitski mozaik. U svim ćemo programima isticati kulturnu raznolikost kao evropsku dimenziju grada, posebno animirajući manjinske i strane stanovnike grada da sa sugrađanima podijele svoju kulturu. Iseljeni Mostarci danas su stanovnici mnogih evropskih zemalja koji se svojim primjerom interkulturalnog življenja uspješno integriraju u nova društva. Želimo čuti, i s Evropom podijeliti njihova iskustva iseljeništva i integracije u nove kulture. Ovaj mozaik interkulturalnosti služi nam kao polazište za ponovno samoupoznavanje, reinterpretaciju i propitivanje identiteta kroz uvođenje novih i oživljavanje zaboravljenih dimenzija pripadnosti gradu kao jedinstvenom kulturnom prostoru.Shvatajući Evropu kao beskrajan niz različitosti povezanih zajedničkim vrijednostima, odlučili smo većinu programa našeg projekta Sve se može premostiti temeljiti na koprodukcijama. Kako među programskim linijama postoji povezanost, u svakoj od njih u određenoj mjeri potenciramo razmjenu umjetnika, ideja i dijaloga među narodima, te tražimo konsenzus o zajedničkoj niti/vrijednosti koja nas sve povezuje, a kroz niz programa promoviramo teme o različitosti. Svi programi dvosmjerna su komunikacija između Mostara i Evrope, na način da u projektima poput Most of Sevdah, Old is the new new ili Spomenici, dijelimo s Evropom našu historiju i tradiciju i dajemo je na reinterpretaciju, dok u programima poput CaFesta i Gastro-prijestonice, istražujemo „ono zajedničko" u Evropi. Nizom koprodukcijskih programa ćemo dovesti Evropu u Mostar i tako sagraditi nove mostove međusobnog razumijevanja i dijaloga. Međukulturalni dijalog i razumijevanje će biti unaprijeđeni kroz zajedničke projekte i koprodukcije među mostarskim institucijama kulture, sa partnerima iz drugih gradova i partnerima iz evropskih zemalja. Saradnja sa regionalnim partnerima temeljena je na potrebi za regionalnim pomirenjem i dijalogom, kroz otvaranje tema o zajedničkim, evropskim i univerzalnim vrijednostima kao sponom među narodima. Ove ćemo teme također otvarati i kroz saradnju sa Forumom gradova u tranziciji (Forum of Cities in Transition), kojeg je grad Mostar član, uz druge podijeljene gradove: Belfast,

Derry/Londonderry, Nikozija, Haifa, Mitrovica, Berlin, Kirkuk i dr, vodeći se motom Foruma da su podijeljena društva u najboljoj poziciji pomoći drugim podijeljenim društvima. Grad Mostar će u narednim godinama također razmatrati i prijave za članstvo u Interkulturalnim gradovima (Vijeće Evrope) i za Evropsku prijestonicu mladih. Također, već postojeći kulturni sadržaji koji promoviraju kulturnu raznolikost Evrope (međunarodni festival muzike, teatra, likovnosti i književnosti „Mostarsko proljeće-Dani Matice hrvatske Mostar,“ regionalni festival komedije „Mostarska liska“, regionalni festival Interacademia, regionalni Mostar Summer Fest, međunarodni festival teatra, muzike, književnosti i likovnosti Mostarsko ljeto, regionalne Šantićeve večeri poezije i Šantićev festival djece pjesnika, regionalni Mostar film festival, međunarodni festival murala Street Arts Festival Mostar, međunarodni Mostar Blues&Rock Festival i dr.) će u godinama koje slijede dodatno unaprijediti programe s ciljem promocije kulturne raznolikosti Evrope i međukulturalnog dijaloga. Samo u 2017. godini, Mostar je kroz navedene festivale bio domaćin za preko 500 umjetnika iz 11 zemalja svijeta.Saradnja među mostarskim institucijama već postoji; tako je prva koprodukcija Hrvatskog narodnog kazališta i Narodnog pozorišta Mostar ugledala svjetlo dana 2015. godine, što predstavlja prelaznu tačku od postkonfliktnih ka tranzicijskim narativima na mostarskoj kulturnoj sceni. Pojmom „Ajmo na fuka“ kao žargonskim izrazom za poziv na neformalno druženje, nazvana je predstava u kojoj su tematizirani sukobi vojske Armije RBiH i Hrvatskog vijeća obrane u vrijeme rata 1992-95. godine. Ona govori o sudbini dvojice vojnika sa zaraćenih strana grada, ispreplićući prošlost i sadašnjost te vrlo sugestivno progovarajući o besmislu rata i razloga zbog kojih je vođen. Inspirirana ovom saradnjom, skupina mladih mostarskih informatičkih stručnjaka razvila je aplikaciju i društvenu mrežu „Ajmo na fuka“. Tamo gdje se jedna generacija bori sa svojim demonima prošlosti, druga vidi priliku da kroz kulturu premosti naše slabosti i odgovorno gradi budućnost. U većini teatarskih programa, mostarske teatarske institucije će zajednički biti nosioci projekata i kroz projekte evropske kulturne saradnje učiti, njegovati i promovirati međukulturni dijalog.

3.2 Obim i kvalitet aktivnosti kojima se naglašavaju zajednički aspekti evropskih kultura, baštine i historije, kao i evropske integracije i aktuelnih evropskih tema;

Može se reći da postoje tri snažna kulturološko – historijska kruga kojima Mostar pripada svojom historijom, baštinom i svojim kulturnim identitetom. Jedan, najstariji identitet Mostara, svakako je orijentalni. Najstariji dio grada je dio s mostom, gdje dominira orijentalno kulturno i urbanističko nasljeđe grada. Ali i navike, običaji, dakle – kultura kao način života u mnogim elementima su zadržali drevne orijentalne elemente: svakodnevno kuhamo brojna jela po starim orijentalnim receptima, igramo tavlu i koristimo turcizme u govoru. Druga komponenta naše kulture je srednjoevropska. Veliki dio grada moderniziran je s Austro-Ugarskom, a socijalistička Jugoslavija je tu infrastrukturu samo nadopunila i osavremenjavala u skladu s tehnološkim napretkom. Ustanove kulture kao što su javne biblioteke, pozorišta, muzičke škole, simfonijski orkestar i baletne sale su struktura evropskog kulturnog ustrojstva koje nam je ostavila upravo Austro-Ugarska, i održavamo ih i danas, kao i druge elemente srednjoevropskog načina življenja, od gastronomije do posuđenica u svakodnevnom govoru. Treći krug kulturnog identiteta Mostara donijela nam je priroda, geografija i ljudska lokalna karakterologija: Mostar je oduvijek i mediteranski grad, rijeka Neretva ga prirodnim tokovima vode i vjetrova usmjerava prema Jadranskom moru, a klima nameće ljudima navike i temperamente koji nas sigurno u velikoj mjeri čine Mediterancima. Glasno pričamo, rado provodimo puno vremena na otvorenim i drugim mjestima za susrete i druženja. Nismo najtačniji na svijetu, ali smo temperamentni, dinamični, često radoznali, duhoviti; imamo svoje „oriđinale“, svoje „legende“, ulične heroje i junake urbanih legendi i anegdota.

Sva ova tri mostarska identiteta mogu postati osnove za priče o nadnacionalnim vezama i sličnostima sa ljudima, organizacijama i grupama stvaralaca s kojima dijelimo velike teme kulturnog nasljeđa i zajedničkog senzibiliteta. Već postoje prijateljstva i partnerstva s evropskim partnerima sva tri kulturološka kruga mostarskog identiteta: uz Italiju koja je najviše pomogla obnovu ratom razrušenog mostarskog Starog grada, Turska je veoma angažirana u obnovi i životu starog gradskog jezgra, a njihov kulturni centar promovira tradicije turske nematerijalne baštine. Španija je također dala i veliki doprinos obnovi kroz projekat obnove zgrade Gimnazije i centralnog gradskog trga koji nosi ime Španski trg/Espana. Mostar ima jako razvijenu saradnju s Italijom kroz višegodišnje zajedničke projekte na polju kulture, turizma i socijalne zaštite, a naročito je dragocjena saradnja koju imamo s regijom Toscana i gradom Firenzom na području muzejske djelatnosti i turizma, a koja je omogućila otvaranje dva nova muzeja u starom gradskom jezgru, te povelje prijateljstva s Pescarom i Montegrotom. Hrvatska i Austrija, te ostale evropske zemlje, također angažirane u obnovi starog gradskog jezgra, rado su bile partneri u pojedinačnim kulturnim projektima, a sigurno bi se mogle zainteresirati za ideje i projekte koje se bave upravo zajedničkim evropskim vrijednostima i baštinom. Partneri i prijatelji iz evromediteranskih zemalja pak – Španci, Talijani i Francuzi – godinama su bili izuzetno aktivni u nezavisnom sektoru kulture u Mostaru; pokrenuli su ulični Mostarski interkulturalni festival, iz koga se razvio veliki broj projekata i inicijativa mladih, i danas aktivnih u gradu. Ova bi se platforma, koja pokriva široki spektar kulturnih, umjetničkih i društvenih aktivnosti, mogla reaktivirati za potrebe EPK. U okviru projekta Kuća Mediterana Predrag Matvejević, evromediteranski aspekt mostarskog kulturnog identiteta će biti posebno naglašen, a u projekat će biti uključeni svi gradovi u kojima je Matvejević živio i stvarao.

Smatramo da Mostar, upravo ovakav kakav jest, sa svim svojim traumama i kompleksnom historijom, može odgovoriti na mnoge dileme današnje Evrope. Na prvom mjestu to je propitivanje evropske multikulture, a zapravo – prikladniji naziv koji bismo mogli ponuditi bio bi – interkultura. Multikultura je misao o grupama ljudi s različitim kulturnim vrijednostima koji se toleriraju, tj. u potpunosti poštuju prava, slobode i vrijednosti drugih grupa, ali ostaju živjeti i stvarati unutar svog, jasno definiranog kulturnog identiteta. Evropeizam Mostara je pak interkulturnog tipa; to nije tolerancija, nego komšiluk. Ljudi su u ovom gradu stoljećima nesmetano živjeli, moglo bi se reći, na dva nivoa kulturnog identiteta: jedan je bio pripadnost vjerskoj, od polovine XIX stoljeća definiranoj i kao nacionalnoj grupaciji. No, drugi, jednako važan, a u praktičnom, svakodnevnom i ekonomskom životu možda i važniji, bio je interkulturni nivo zajedništva, gdje su vrijednosti zajedničke gradu i osjećaj pripadanja jednoj urbanoj i kulturološkoj cjelini bile nadređene razlikama. U interkulturi – komšiluku – poštivanje specifičnih vjerskih običaja i posebnosti sugrađana bilo je naprosto civilizacijska i kulturološka vrijednost. Na taj način, stoljećima je postojalo socijalno, političko, solidarno i kulturno plodno tijelo grada kao cjeline. Upravo tako - tradicija kulture mostarskog komšiluka – interkulturalnosti, model je koji naše kulturne prakse mogu ponuditi kao putokaz Evropi u njenim današnjim previranjima i dilemama.

Još jedna velika savremena evropska tema u kojoj Mostar može tematizirati ogromna iskustva grada i građana jeste tema emigracije, ratnog izbjeglištva, te integracije izbjeglica i emigranata u evropska društva. U ratu je ogroman broj izbjeglica iz Mostara naselio sve evropske zemlje; nakon rata, do danas, nastavlja se val ekonomske emigracije. Jedan paralelni Mostar obitava na raznim evropskim paralelama, jer preko 20.000 Mostaraca više ne živi u gradu. Tek u interakciji sa ovom pomalo zaboravljenom populacijom, Mostar dobiva pravu sliku sebe. Veliki broj izbjeglih Mostaraca i Mostarki morali su početi život ispočetka i uspjeli su izgraditi zavidne karijere u mnogim umjetničkim, tehnološkim, menadžerskim zanimanjima. Dio naše kulture su priče tih ljudi koji su bili u stanju preživjeti svoju tugu, svoju traumu, svoj gubitak i svoj trenutak beznađa, krenuti dalje i izgraditi uspješne živote u kojima, sad već s novim pokoljenjima rođenim u drugim zemljama, grade

evropska društva kao uzorni građani, ali i obogaćuju ta društva onim svojim vrijednostima i kvalitetima koje su u srcu ponijeli iz Mostara. Ove priče ispričane gradu pomoći će zarastanju ratnih rana, a ispričane Evropi, biti primjer kako doseljenici iz drugih zemalja, kad im se omogući da kao i drugi građani te zemlje uče, rade, stvaraju i doprinose, čine zemlju u koju su došli samo bogatijom za nova iskustva, nove dimenzije i nove svjetove.Cjelokupni koncept programa naše kandidature tematizira važna pitanja evropske današnjice, reurbanizaciju, migracije, interkulturalnost i inovacije, s ciljem približavanja aktuelnoj Evropi i osnaživanja naših kapaciteta kako bismo se nosili s problemima s kojima se ona danas suočava.

3.3 Učešće evropskih umjetnika, saradnja s akterima ili gradovima u raznim zemljama, uključujući prema potrebi gradove nosioce titule i transnacionalna partnerstva

Naši programi su većinom koncipirani na kolaborativnom pristupu u saradnji s umjetnicima i kulturnim radnicima zemalja regiona i Evrope. Među njima se nalazi određeni broj aktera sa kojima smo već imali priliku da ostvarimo saradnju, a na ovaj način ćemo je dalje učvrstiti. S druge strane, uvodimo cijeli niz novih evropskih aktera, čija nam iskustva i ekspertiza trebaju pomoći u promociji kulturne raznolikosti, evropskih vrijednosti i stjecanju novih praksi. U regionu ćemo se posebno osloniti na dva grada, Rijeku, nosioca titule 2020. i Novi Sad, nosioca titule 2021. godine, učeći iz njihovih iskustava u pripremi kandidature i pripremama za godinu EPK. Mostar ima dugu tradiciju uvezivanja sa gradovima Evrope, sklapajući prijateljstva među narodima i promovirajući zajedničke vrijednosti kroz niz projekata u oblasti privrede, obrazovanja, kulture i sporta. Prijateljstvo Mostara sa gradovima Vejle iz Danske i Heidelberg iz Njemačke učvršćeno je kroz programe usavršavanja administracije te promoviranjem ekonomije i turizma naših gradova. Naročito je prisna saradnja Mostara s talijanskim gradovima. Italija je zemlja koja je najviše pomogla poslijeratnu obnovu Mostara, a kroz projekte jačanja saradnje jadranskih gradova, razvoja vazdušnog saobraćaja, saradnje u oblasti socijalne zaštite, turizma i kulture, Mostar je razvio prijateljstva s Pescarom i Montegrotom, te regijom Toscana i gradom Firenzom. Dugogodišnje prijateljstvo i mnogi uspješno realizirani projekti iz oblasti kulture i sporta vežu nas i sa gradovima Kaposvar – Mađarska, Kragujevac – Srbija, Vukovar, Split – Hrvatska, Kayseri – Turska, Orkdal – Norveška, a sporazum o bratimljenju postigli smo sa Millau – Francuska, Montegrotto Terme i Arsoli – Italija, Izmir i Antalya – Turska. Titula evropske prijestonice kulture je dodatni povod da dubinski ojačamo naše veze s navedenim gradovima kroz učešće gostujućih umjetnika, te kroz kulturnu razmjenu. Kao grad pod zaštitom UNESCO-a čije je staro gradsko jezgro 2005. godine upisano na listu svjetske kulturne baštine, pripadamo gradovima univerzalnih vrijednosti čovječanstva. Zato ćemo kao evropska prijestonica kulture organizirati konferenciju gradova svjetske baštine (OWHC) kako bismo razgovarali o problemima i odgovornostima s kojima se gradovi pod zaštitom UNESCO-a susreću u realizaciji svoje misije.Mostarsko proljeće – Dani Matice hrvatske, je član Saveza evropskih festivala (EFA – European Festival Association), a postoji mogućnost da se dvije svjetske teatarske organizacije, koje su napola zvanično formirane u bosanskohercegovačkim okvirima ali zbog raznih okolnosti zapravo nikada nisu funkcionalno zaživjele, izmjeste u Mostar. International Theatre Institute okuplja ogroman broj teatarskih profesionalaca iz cijelog svijeta. Kad bi u Mostaru bio formiran bosanskohercegovački ogranak, bilo bi prilično lako organizirati stalna gostovanja svjetskih teatarskih trupa koje se nalaze na turneji negdje u blizini, u uvjetima smanjenih troškova.

Druga važna svjetska organizacija, koja i jeste na neki način svojevremeno osnovana kao bosanskohercegovačko središte u Mostaru jeste ASSITEJ (svjetska asocijacija pozorišta za djecu i

mlade). Kada bi se članstvo u ovoj asocijaciji reaktiviralo, u saradnji Studija za izvedbene umjetnosti, Pozorišta lutaka i Kazališta lutaka, ne bi samo navedene ustanove imale ogromne koristi od umrežavanja u tu svjetsku asocijaciju, nego bi i djeca Mostara, kroz njihove festivale i susrete, sasvim sigurno imala priliku dobiti gostovanja vrhunskih svjetskih predstava namijenjenih djeci i mladima.

Grad Plovdiv, evropska prijestonica kulture 2019. godine, uputio je pisanu podršku kandidaturi grada Mostara kao i otvoreni poziv mostarskim kulturnim institucijama i umjetnicima da uspostave kontakt sa plovdivskim kolegama. Također, dobili smo potporu i poziv za saradnju od sljedećih gradova: Linz-Austrija (EPK 2009.), Pescara-Italija, Izmir-Turska, Dubrovnik-Hrvatska, Pečuh-Mađarska (EPK 2010.), Tallin-Estonija (EPK 2011.), Riga-Latvija (EPK 2014.), Vukovar-Hrvatska, Kotor-Crna Gora, Vejle-Danska.

3.4 Pojasnite generalnu strategiju za privlačenje interesa šire evropske i međunarodne javnosti.S jedne strane, opća strategija oslanja se na vidljivost i međusektorsku saradnju, a s druge, na vrstu programa kojima ćemo privući međunarodnu kulturnu i umjetničku javnost za višestruko zanimljive projekte.

Mostar je često domaćin međunarodnih skupova, sajmova, manifestacija i festivala, a i turistički razvijen centar, te mislimo djelovati u sinergiji ovih platformi kako bismo privukli zanimanje šire međunarodne javnosti za program EPK 2024. Također, u zemljama širom svijeta u kojima danas živi mostarska dijaspora, promovirat ćemo Mostar, prijestonicu kulture, vibrantnu turističku i kulturnu destinaciju Evrope, kako našim iseljenicima, tako i njihovim današnjim sugrađanima. Osim u evropskim zemljama, naša je dijaspora najbrojnija u SAD, Kanadi i Australiji, a Irska i Njemačka su destinacije novog vala iseljavanja. Svima njima Mostar predstavlja potencijalno zanimljivo odredište na evropskim putovanjima, a vodiči poput Trip Advisora, Trivaga, Lonely Planet i ostali, uvrštavaju ga posljednjih godina među top 10 turističkih destinacija.

Prvenstveno sarađujući sa sektorom turizma kao najvidljivijom platformom u međunarodnoj javnosti, promovirat ćemo Mostar i Hercegovinu i kao destinaciju kulturnog turizma. Turističke organizacije Hercegovine česti su učesnici na međunarodnim sajmovima i konferencijama, a i same pokreću prekogranične projekte međusektorske saradnje. Njihov strateški interes je također poboljšanje i raznolikost ponude turistima, kako bi oni svoj inače kratkotrajan boravak produžili. Uvođenjem sadržaja kulturnog turizma, sezona bi se mogla produžiti, i u konačnici pružiti poticaj daljnjem razvoju turističkih i popratnih kapaciteta.

Stari most u Mostaru je na UNESCO-voj listi svjetske baštine i predstavlja prepoznatljivu referentnu tačku za cijelu BiH. Tradicionalni skokovi sa Starog mosta, također predloženi za UNESCO-vu listu nematerijalne baštine, i takmičenje Red Bull Cliff Diving globalno su prepoznatljivi događaji. Osim toga, vjerski turizam specifičan za šire područje Hercegovine, sa milionskim posjetama svetištima u Međugorju, jednom od najpoznatijih katoličkih hodočasničkih odredišta na svijetu, zatim Blagaju, sa tekijom starom gotovo šest stoljeća, pravoslavnom manastiru u Žitomislićima nadomak Mostara i drugi, predstavlja potencijalnu platformu za promociju i privlačenje šire javnosti, posebno u domenu programa koji tematiziraju kulturnu baštinu u Hercegovini. Većina mostarskih festivala je regionalnog i međunarodnog karaktera, te ćemo iskoristiti priliku da i kroz njih zainteresiramo širu javnost za Mostar, evropsku prijestonicu kulture. Street Arts Festival, Mostar Blues&Rock Fest, Mostar Summer fest, Mostarsko ljeto, Dani Matice hrvatske - mostarsko proljeće, festival teatarske komedije Liska i drugi, svoje programe zasnivaju na saradnji s regionalnim i evropskim umjetnicima, stoga ćemo se u strategiji privlačenja šire javnosti osloniti i na mostarske festivale. Već ove godine, zahvaljujući muralima izrađenim tokom Street Arts Festivala, Mostar

posjećuje veliki broj mladih turista iz cijeloga svijeta. Naime, mostarski murali ugrađeni su u neke od popularnih video igara, zbog čega se među gejmerskom populacijom javio interes za posjetom Mostaru.

Mostar nije grad samo festivala iz oblasti kulture, već i mjesto susreta privrednika. Mostarski sajam gospodarstva već je etablirana platforma za unapređenje privrede, ulaganja i inovacija. Godišnji susret evropskih privrednika na Mostarskom sajmu će biti iskorišten za promociju Mostara kao evropske prijestonice kulture ali i za unapređenje međusektorske saradnje i komunikacije između privrede, kulture i kreativnih industrija kao generatora razvoja. Uvažavajući činjenicu da su ekonomska dobrobit i kultura međuzavisni, mi ćemo kroz Međunarodni sajam gospodarstva, na kojem se svake godine predstavi više stotina izlagača iz cijeloga svijeta, jačati veze kako između ova dva sektora, tako i između nas kao domaćina i zemalja partnera i učesnica na sajmu. Svake godine sajam ima zemlju partnera koja osim svojih privrednih potencijala želi pokazati i svoje kulturno bogatstvo. Osim zemalja Evropske unije, Hrvatske, Slovačke i drugih, Turska, Srbija i Tajvan još su neke koje su proteklih godina bile partneri mostarskog Sajma. Također, u okviru Sajma gospodarstva odvija se i Sajam turizma te Sajam knjige i grafičke industrije. Koristeći ovaj događaj kao platformu, upoznat ćemo širu evropsku javnost sa našim programima i kulturnim sadržajima. U rad na privlačenju šire javnosti ćemo uključiti i aktere koji već godinama čine dio mostarskog habitusa, a izvorno pripadaju drugim kulturama. U tome će svoju ulogu imati strani državljani koji su se naselili u Mostaru, kao i organizacije koje promoviraju kulturu zemalja iz kojih dolaze i interkulturalnu saradnju i dijalog. U prvom redu, tu su strani studenti, volonteri i kulturni radnici, te kulturni centri stranih zemalja, Francuski kulturni centar, Američki kutak i Institut Yunus Emre. Tu su i lokalna nevladina udruženja s jakom komponentom interkulturalne suradnje, Nansen Dialogue Centre, LDA, Mostar Rock School i OKC Abrašević, te međunarodna obrazovna institucija United World College in Mostar, koju pohađaju učenici iz preko 80 zemalja svijeta. S druge strane, vrste programa i jaki potencijali koji postoje u gradu naš su drugi oslonac opće strategije privlačenja šire međunarodne javnosti, posebno za stvaranje kulturnih partnerstava. Kao što se pokazalo mnogo puta, u do sada ostvarenim programima sa mnogim imenima regionalne, evropske i svjetske kulturne scene (filmskim i pozorišnim rediteljima, slikarima, književnicima, izvođačima, arhitektama i drugim), Mostar je idealna pozornica, a njegovi potencijali neiscrpna inspiracija. Imamo ponuditi nešto autentično, originalno i spoznajno novo, nešto što će stvarno biti izazov ambicioznim i uzbudljivim svjetskim umjetnicima. Mostar sa svojom okolinom nudi izvrsne uvjete za snimanje filmova i fotografiranje, s velikim brojem sunčanih dana i impresivnom gradskom i prirodnom scenografijom. Mnogi su prostori i dalje devastirani ili neiskorišteni i maštovitim umjetnicima i arhitektama predstavljaju kreativni izazov. Povoljna klima, obilje sunca, vjetra i vode idealni su laboratorijski uvjeti za razvoj ideja zelenih gradova, obnovljivih energija i urbane agrikulture. Sve su to koncepti koji danas intenzivno zaokupljaju maštu savremenih arhitekata i urbanista, a čine se tako mogućim i tako logičnim u Mostaru, sa njegovim prirodnim predispozicijama. Kako je kultura izuzetno moćan alat za liječenje od traume, za pročišćenje, otvaranje teških pitanja, za ozdravljenje društvenih odnosa kroz iskrenu, stvaralačku, etički uvijek pozitivnu kreaciju, mogli bismo zainteresirati potencijalne partnere u Evropi i svijetu za zajednički rad na sličnim pitanjima i iskustvima raznih zemalja. 3.5 Do koje mjere namjeravate razviti veze između vašeg kulturnog programa i programa drugih gradova nosilaca titule?

Željeli bismo naš program učiniti otvorenim i zanimljivim za mnoštvo ideja i koncepata koji se pojavljuju u drugim gradovima – evropskim prijestonicama kulture ali u pripremnoj fazi i učiti od gradova koji su uspješno realizirali program. Vrlo je važno da uzmemo u obzir neposredna iskustva

nama bliskih gradova, te su stoga razmjene sa Rijekom i Novim Sadom u procesu pripreme kandidature bile od iznimne važnosti i uvelike su doprinijele mostarskom procesu. Riječki tim je održao radionicu za aplikacijski tim Mostar 2024 i svojim iskustvom pomogao u razumijevanju i usmjeravanju procesa. Tokom pripreme prijave, članovi tima su obavili tematske posjete gradovima nosiocima naslova EPK, Rijeci 2020. (Hrvatska) i Novom Sadu 2021. (Srbija), otvarajući vrata saradnji bez obzira na uspjeh same prijave. Mi očekujemo promjenu samim putem pređenim u procesu pripreme kandidature i stoga smo čvrstog opredjeljenja da se nastavimo razvijati kao prijestonica kulture i ako ne uspijemo osvojiti evropsku titulu.

U godinama pred nama, uspostavit ćemo direktnu institucionalnu saradnju sa Rijekom (Hrvatska) i Novim Sadom (Srbija) kao gradovima nosiocima titule EPK, kako bismo učili iz njihovih iskustava. Sa Rijekom se namjeravamo povezati posebno na polju edukacije, jer smatramo da Rijeka posjeduje jedan od kvalitetnijih projekata obrazovanja i razvoja publike, posebno u svjetlu postojanja studija kulturologije na riječkom univerzitetu i jake uvezanosti EPK i obrazovnog sektora. Vođeni uspjehom u otklanjanju tabua teških tema gradova Linz (Austrija) i Galway (Irska), uspostavit ćemo aktivnu saradnju kako bismo učili iz njihovih modela suočavanja s prošlošću. Također, cijenimo činjenicu da je grad Pafos, kao nosilac naslova EPK za 2017. godinu, jedan od programa temeljio na iskustvima podijeljenih gradova, uzimajući uz Jeruzalem i Nikoziju i Mostar kao primjer. Neki od mostarskih glumaca bili su učesnici/sukreatori ovog događaja, a saradnja sa Pafosom na novim projektima još traje. Ugostiti Euripidove „Trojanke“ u režiji Theodorosa Terzopoulosa i produkciji Pafos 2017, logičan je slijed i novi stepen saradnje koji bi na jedinstven način istaknuo ideju EPK, gdje do izražaja dolaze univerzalne vrijednosti evropskog kulturnog prostora.Svoje načelno učešće dogovorili smo na sastanku EPK u Novom Sadu u julu 2018. godine, u platformama sljedećih projekata: Mamma Mia (Matera 2019.), Balkan Caravan (Plovdiv 2019.), Porto Etno (Rijeka 2020.), Balkan Agora (Eleusis 2021.), Horizont Festival (Debrecen 2023.). Svi projekti imaju jaku socijalnu komponentu i reflektiraju kulturnu raznolikost Evrope, dok se Balkan Agora i Balkan Caravan snažno fokusiraju i na balkanske teme.Mostar će sarađivati i sa drugim gradovima koji su već bili ili se planiraju kandidirati za EPK, kako bismo razmijenili iskustva, promovirali mobilnost umjetnika i ideja. Posebno ćemo sarađivati sa gradovima od kojih možemo učiti o onim stvarima koje u Mostaru nedostaju i za koje je potrebno i dalje osnaživati kapacitete.Nemamo dovoljno iskustva sa inovativnim ustanovama kulture, sa umjetničkim djelovanjem u javnom prostoru, sa umjetnošću u službi socijalne promjene – što npr. podrazumijeva rad s marginaliziranim grupama stanovništva. U Mostaru, većinom kao posljedica rata, živi veliki broj lica s invaliditetom, koja su praktično izolirane iz društvenog života, a ljudima u kolicima se skoro nemoguće kretati po gradu i uopće pristupiti ustanovama kulture. U svijetu su veoma rasprostranjene integrativne plesne radionice za lica s invaliditetom i s motoričkim poteškoćama. Takve (para)umjetničke aktivnosti u ogromnoj mjeri poboljšavaju kvalitet života i socijalnu integraciju tih ljudi. Također, u Mostaru postoje udruženja gluhih i nagluhih lica, udruženja slijepih lica, više udruženja za ljude ometene u razvoju. Za sve te grupe ljudi u svijetu postoje metodologije pozorišnog rada. Formiranje specijalnih radionica bi neizmjerno popravilo kvalitet života tih, uglavnom izoliranih ljudi. U gradu je i dalje veliki broj ljudi oboljelih od PTSP-a, a umjetnost se za takve grupe pokazala kao moćna terapijska i integrativna alatka. Najzad, i prosječni ljudi treće dobi, obični penzioneri, nemaju prostora za kulturno izražavanje, eventualno imaju samo mogućnost biti konzumenti kulture. Centri u kojima bi se ljudi treće dobi mogli družiti uz kreativne aktivnosti – likovne, muzičke, teatarske sekcije – postoje u svim zapadnim zemljama. Projekt EPK mogao bi otvoriti prostore za takve aktivnosti i na taj način veliku grupu naših sugrađana koji su silom prilika pasivizirani i socijalno ograničeni na krug porodice i

bliskih prijatelja, učinio vidljivima, aktivnima u društvu i – prije svega – sretnijim i zadovoljnijim građanima.

O svim takvim integrativnim iskustvima željeli bismo naučiti od onih gradova – bivših kulturnih prijestonica Evrope – u kojima slične ustanove i projekti već postoje, kako bismo stečena znanja primijenili na uspostavljanje aktivnosti u okviru našeg projekta EPK.

4. Domet

4.1. Pojasnite uključivanje lokalnog stanovništva i civilnog društva u pripremu prijave i provedbu inicijative.

Od same ideje da se grad kandidira za prijestonicu kulture, prisutna je jaka svijest o nužnosti participatornog pristupa i uključivanja građana svih kategorija u pripremu kandidature. Jedan dio građana, većinom umjetnika i lokalnih umjetničkih, kulturnih, omladinskih, obrazovnih i turističkih udruženja, aktivnije se uključio kroz djelovanje u Forumu Mostar 2024. Drugi smo dio uključili na sljedeće načine:

-Ankete s obrazovnim institucijamaUrađene su ankete sa nastavnim i vaspitačkim osobljem 3 vrtića, uključujući integrativni vrtić Sunčani most, 4 osnovne škole, 3 srednje škole, te sa osobljem i studentima 2 univerziteta. Iz odgovora smo saznali da postoji potreba za integriranjem kulture u nastavni plan i program i za promocijom volonterstva. Poseban interes postoji za muzejske, teatarske, likovne i festivalske sadržaje. Više od pola anketiranih je do sada imalo priliku učestvovati u partnerskim kulturnim projektima, a svi u kandidaturi Mostara vide priliku za poboljšanje obrazovanja i participacije u kulturi.

-Ankete sa marginaliziranim skupinamaUrađene su ankete sa 4 institucije i 16 udruženja koja djeluju na polju zaštite i unapređenja kvaliteta života lica sa invaliditetom i posebnim potrebama. Iz odgovora smo saznali da je njihovo učešće u kulturnom životu izuzetno nisko, zbog otežanog ili posve onemogućenog pristupa sadržaju. Oni u kandidaturi vide priliku za svoju reintegraciju u kulturni život grada.

-Javne prezentacije i predavanjaU procesu pripreme kandidature održane su tri javne prezentacije, jedna u Mostaru i dvije u prigradskim kulturnim centrima Blagaj i Potoci. Profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, prof. dr. sci. Mile Lasić, održao je i jedno predavanje za članove timova za EPK i zainteresiranu javnost na temu Kulturološki temelji moderne Evrope i Evropa danas. Javnost je pozdravila novonastalu kulturnu dinamiku i kreirani prostor za zajedničko stvaranje vizije.

-Forum na šetalištuNa Forumima na Šetalištu i centralnom gradskom Španskom trgu, njih ukupno 9, svake srijede do kraja sezone, programom u javnom prostoru se predstavilo 14 kulturnih institucija i 4 udruženja. Neki od njih su po prvi put izašli u javni gradski prostor. Kako je trg na frekventnom mjestu, u blizini šetnice i parka, veliki broj građana saznao je za EPK i kandidaturu grada, te uživao u predstavljanju Simfonijskog orkestra, Muzeja Hercegovine, gradskih biblioteka, lutkarskih pozorišta i centara za kulturu, HNK i NPM, Mostar Rock škole, SIU i drugih. U izravnoj interakciji, kroz razgovore s volonterima i članovima Foruma, građani su bili u prilici da daju svoj doprinos idejama i sugestijama te ispunjavanjem anketa, a sa svime su se detaljnije upoznali kroz promotivne materijale. Svojom pozitivnom reakcijom i podrškom dodatno su nas uvjerili u neophodnost naše kandidature.

-FenomenPod nazivom Fenomen, prvi put nakon 8 godina, u Mostaru je organizirana proslava Nove godine na otvorenom. Ta je inicijativa izašla iz Foruma Mostar 2024 i također predstavlja način da se među građanima popularizira ideja Mostara kao evropske prijestonice kulture. Hiljade građana i posjetilaca su proveli ugodnu novogodišnju noć uz koncerte mostarskih i regionalnih bendova, dječje programe i popratne sadržaje na mostarskom šetalištu. Povodom obilježavanja godišnjice obnove Starog mosta i godine Evropske kulturne baštine, u julu je u Starom gradu održana radionica za djecu na temu kulturne baštine, sa likovnim, književno-dramskim i zanatskim sadržajima, na kojoj je učestvovalo 20 djece starosti 10-12 godina. Ispod Starog mosta je održan koncert Simfonijskog orkestra i popularnih izvođača koji je okupio veliki broj građana i turista. Građani su pozdravili inicijativu grada za pokretanjem ovih događaja koji obogaćuju kulturni život grada.

-Radionice za djecuS ciljem populariziranja novog željenog pristupa kulturnoj participaciji, organizirali smo i 7 likovnih radionica u mostarskim vrtićima (J.U. Ciciban, integrativni vrtić Sunčani most i J.U. Dječji vrtići Mostar), te im omogućili posjetu galeriji Kosača i izložbi renomiranog bosanskohercegovačkog umjetnika Safeta Zeca. Osim u vrtićima, održana je i radionica u javnom prostoru, gradskom parku i OKC Abrašević, gdje su djeca crtala svoje crteže prijestonice. Materijal za radionice osiguralo je privatno preduzeće Dugatehna i time pokazalo podršku mostarskoj kandidaturi. Djeca su, njih oko 180, u dobi od 4 do 6 godina, pokazala veliki interes i neskriveno oduševljenje ovim načinom rada i posjetama kulturnim institucijama.

-Internetska i Facebook stranica Mostar 2024Internetska stranica Mostar2024 je kreirana kao glavna komunikacijska platforma EPK. Na stranici se građani mogu upoznati s idejom EPK, drugim prijestonicama i fazama mostarske prijave. Na njoj su građani mogli ispuniti anketu o tome koliko su zadovoljni kulturom u gradu, a također su mogli dati i svoje ideje i prijedloge. Online anketu je ispunila ukupno 871 osoba. Oni su na istoj platformi također mogli dati svoj glas u kreiranju vizije kulturne strategije Mostara za razdoblje 2018-2026, a interesantna je činjenica da je više od 50% osoba koje su ispunile anketu vezanu za viziju kulturne strategije mlađe od 25 godina. Facebook stranicu prati 1.375 osoba iz Mostara i inostranstva (dijaspora). Putem internetske i Facebook stranice objavljen je i javni poziv za predlaganje projekata i programa.

-Otvoreni poziv za projekteObjavili smo javni poziv za predlaganje projekata i programa za Mostar 2024, koji je 7 sedmica bio otvoren za podnošenje prijava. Poziv je objavljen na internetskoj stranici Mostar2024, u sredstvima javnog informiranja, a posebno je bio vidljiv na društvenim mrežama, Facebooku. Poziv je također objavljen i kao džingl na lokalnoj radijskoj stanici Radio gradska mreža. Posebno smo željeli da javni poziv bude vidljiv građanima u dijaspori, u čemu je presudnu ulogu imao Facebook i nekolicina FB grupa. Poziv je upućen i izravno e-poštom prijateljima i poznanicima, Mostarcima u inostranstvu. Na poziv je pristiglo 65 projekata i većina ih je uvrštena u projekat EPK.

-Promocija volonterstvaOdržana su dva predavanja o EPK Mostar 2024 i načinima učestvovanja, na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru i Fakultetu Humanističkih nauka Univerziteta Džemal Bijedić, odakle dolaze i naši prvi volonteri. Volonteri su, njih 16, učestvovali u prezentacijama, pripremi i distribuciji informativnih i promotivnih materijala, te direktno razgovarali sa građanima na Forumu na šetalištu.

Podijeljeno je ukupno 2500 letaka i promotivnih materijala. Studenti su zadovoljni što su mogli doprinijeti zajedničkom projektu i spremni su na nastavak saradnje.

-Pojavljivanja u medijimaČlanovi Tima za pripremu kandidature imali su priliku gostovati u lokalnim medijima i predstaviti građanima ideju EPK i procesa, odnosno koraka koje tim preduzima. Održano je i 12 konferencija za medije o kandidaturi Mostara za EPK, te povodom koncerata i ostalih događaja koje je organizirao Fenomen. Članovi tima EPK imali su 15 gostovanja u programima lokalnih i državnih medija (Naša tv, Mostarska panorama, City TV, FTV, BHT), a preko Federalne novinske agencije (FENA), koja je redovno pratila sve naše aktivnosti, vijesti vezane za Mostar i EPK prenijeli su svi mostarski i relevantni portali sa područja FBiH (bljesak.info, Mostarska panorama, mostarski.ba, novasloboda, starmo, poskok.info, dnevnik.ba, klix.ba, faktor.ba, jabuka.tv, hercegovina.info...) te štampani mediji (Dnevni list, Večernji list, Dnevni avaz, Oslobođenje...). Samo objavama na portalu klix.ba, koji je, prema podacima Google Analyticsa za mart 2018. godine, sa više od 3 miliona jedinstvenih posjetilaca i 65 miliona učitavanja na internetu, te oko 120.000 aktivnih korisnika i 30 miliona učitavanja stranica iOS i Android aplikacija, najposjećeniji informativni portal u BiH, obuhvaćen je najveći dio populacije BiH. Državna (BHT) i entitetska televizija (FTV) također su u najgledanijim terminima, u centralnim dnevnicima, objavljivali vijesti o kandidaturi Mostara za EPK.

4.2. Pojasnite stvaranje novih i održivih mogućnosti za marginalizirane grupe i lica u nepovoljnom položaju.

Da bi se ostvario progres u inkluziji marginaliziranih grupa građana, potrebno je prvenstveno raditi na podizanju svijesti lokalne zajednice o njihovim potrebama i socijalnoj integraciji. Mostar 2024. će pokazati da invaliditet ne mora biti prepreka za uživanje u kulturi. Isto vrijedi i za građane treće dobi i Rome, kao i druge etničke manjine. Mostar evropska prijestonica kulture će voditi računa o konceptu kulturnih sadržaja koji moraju biti prilagođeni potrebama marginaliziranih grupa i pružiti sigurnu platformu za komunikaciju i razvoj sljedećim grupama stanovništva:Mladi i djeca s posebnim potrebama i lica s invaliditetom – programi će biti  pedagoški i umjetnički prilagođeni ovim grupama. Naglasak će biti na inkluziji kroz kulturu. Razvijat ćemo odnos povjerenja u kome će navedene grupe kroz edukativne programe moći, ne samo pratiti, nego i stvarati kulturne sadržaje. Za to je potrebno uvesti tehnološka poboljšanja i prilagodbe u institucijama kulture, koje bi licima s invaliditetom olakšale učešće u kulturnim događajima. To je prvenstveno bezbarijerni pristup zgradama, a za lica sa poteškoćama u vidu, sluhu, govoru i razvoju, razvit će se posebni programi u teatarskim i drugim kulturnim institucijama koji će im omogućiti pristup kao konzumentima ali i kao proizvođačima kulturnog sadržaja. Novim i adekvatnim pristupom interpretaciji sadržaja omogućit ćemo licima koja se primarno oslanjaju na čula koja im ograničavaju ili onemogućavaju konzumaciju tradicionalno koncipiranih kulturnih sadržaja pristup muzejskim, galerijskim i sličnim prostorima. To su npr. audio opisi filmova i predstava za slijepe i slabovidne, prevod predstava na znakovni jezik za gluhe i nagluhe, prisustvo Brajevog pisma u popratnim brošurama, audio opisi muzejskih sadržaja i drugi. Osim toga, posebnu ćemo pažnju posvetiti posebnim edukativnim interaktivnim programima u javnom prostoru, kojima se kroz kulturno djelovanje povećava vidljivost i socijalna integriranost marginaliziranih lica s invaliditetom. Neki od primjera takvih aktivnosti su specijalna bašta za slijepa lica, ispunjen mirisnim i taktilno dekorativnim biljkama, s tablicama s opisima na Brajevom pismu; audio vodiči na turističkim info tablama, te audio vodiči za kulturne znamenitosti, tako da slijepa i slabovidna lica mogu, na više jezika, putem elektronskog totema, čuti informacije o značajnim

lokalitetima u gradu; festivali svjetla, 3D animacije fasada znamenitih objekata ili modernih zgrada, dakle savremeni, tehnološki, kulturni događaji posebno orijentirani na gluha i nagluha lica.Djeca bez roditeljskog staranja – još jedna grupa koja se nalazi na marginama društva iako lokalna ali i šira zajednica i pojedinci ulažu velike napore. Djeca bez roditeljskog staranja će se uključiti u grupe volontera i kreiranje i promoviranje sadržaja Mostar 2024. Kroz projekte i programe želimo im pružiti mogućnost da steknu nova znanja, ostvare nove kontakte i ojačaju svoje samopouzdanje. Želimo postići da djeca bez roditeljskog staranja budu tretirana kao dio grada, kao dio jedne velike porodice i omogućiti im uspješniju integraciju u društvo i život odraslih. Stariji građani – često se starija lica zanemaruju kao potencijalna publika upravo zbog njihove dobi. Osjećaju se zanemareno i kulturni sadržaji često nisu prilagođeni njihovim specifičnim potrebama. S jedne strane, kao prenosioci znanja i iskustva o lokalnoj prošlosti te skoro zaboravljenih vještina i zanata, oni mogu učestvovati i u stvaranju kulturnih sadržaja, a s druge strane važe za aktivnu publiku njima sadržajno i ekonomski dostupnih sadržaja. Kroz kvartovske i druge aktivnosti želimo ih animirati da učestvuju u kreiranju sadržaja prilagođenih njihovoj dobi. Kulturni sadržaji bi im se mogli učiniti dostupnijima uklanjanjem barijera, zvučnim prilagođavanjem, popustom ili besplatnim ulaznicama, te dovođenjem sadržaja u njihove prostorije.Etničke manjine – kandidatura grada Mostara za evropsku prijestonicu kulture je prilika za nastavak saradnje, integraciju i razvoj za etničke manjine Roma, Židova i Albanaca koji žive na području Mostara. Bogata tradicija ovih manjina bit će prezentirana lokalnoj zajednici u okviru ovog projekta kroz aktivan rad na uključivanju marginaliziranih i razbijanju predrasuda koje ih prate. Cilj koji želimo postići je korištenje bogate romske, židovske i albanske tradicije u svrhu obogaćivanja kulturne scene i educiranja građana kako bi se razbile predrasude i ostvarila dugoročna integracija u kulturni i obrazovni sektor. S posebnom pažnjom želimo razviti održive programe za romsku populaciju, koja se svojim potrebama i položajem izdvaja od ostalih nacionalnih manjina. Ljudi koji boluju od psihičkih ili teških fizičkih bolesti često su izolirani iz društva. U Mostaru i dalje živi veliki broj lica u ratu oboljelih od PTSP-a, okupljenih u udruženje koje finansira grad, kao i drugih teško oboljelih lica koje se ne smatraju sposobnima za učestvovanje u kulturi. Program može promijeniti tu percepciju i pomoći proces njihovog oporavka i reintegracije u društvo, kako kroz posebne, terapeutske, umjetničke radionice u javnim i polujavnim prostorima, tako i kroz podizanje svijesti o njihovom problemu kroz tematske javne događaje. Populacija LGBT je još jedna od manjina u mozaiku kulturnog života grada kojoj treba osigurati prostor i vidljivost. Program Mostar 2024 će osigurati platformu za realiziranje kulturnih i socijalnih projekata populacije LGBT u Mostaru. Lica slabijeg imovnog stanja će biti ohrabrena i animirana za učešće u besplatnim programima, mobilnim, kvartovskim, obrazovnim i umjetničkim. Saradnjom relevantnih socijalnih i kulturnih institucija, korisnicima socijalnih usluga će se osigurati određeni broj besplatnih ulaznica za plaćene kulturne sadržaje tokom godine. S idejom da je kultura dobro dostupno svima, želimo omogućiti inkluziju marginaliziranih grupa u društvo i podići nivo društvene svijesti o njihovom položaju i potrebama. To ćemo raditi u sinergiji sa krajnjim korisnicima, njihovim udruženjima, institucijama, volonterima i građanima.

4.3. Pojasnite cjelokupnu strategiju razvoja publike, posebno veza sa obrazovnim sektorom i učešće škola.

Mostarska kultura je, istina, od zadnjeg rata ozbiljno poljuljana, narušena. Čini nam se ponekad da su mnoge vrijednosti zauvijek zaboravljene i izgubljene, da lutamo u konceptima u potrazi za savremenom kulturnom produkcijom i kontaktom sa savremenom publikom ili potencijalnom

publikom među građanima čija je socijalna struktura onakva kakva jeste, nakon višegodišnje ogromne emigracije upravo onog sloja stanovništva koji je imao najviše kulturnih potreba, a priliva ogromnog broja stanovnika iz sredina u kojima nisu imali mogućnosti ni poželjeti, niti steći potrebu za stalnim urbanim kulturnim životom.

Kulturna participacija i edukacija, odnosno razvijanje postojeće i odgoj nove publike je naš prioritet. Interaktivan pristup prema svim grupama stvara nove mogućnosti i odgaja novu publiku. U tome treba imati na umu dva značajna faktora:

1. U posljednjih dvadesetak godina uočena je značajna promjena strukture stanovništva. U velikom dijelu stanovništva ne postoji potreba za redovnim učešćem u kulturi, niti radoznalost prema nepoznatim sadržajima, dok nedostatak kontinuiteta kvalitetnog kulturnog sadržaja dovodi do stalnog osipanja postojeće, profilirane publike.

2. Nedostatak istaknutog mjesta za umjetnost i konzumiranje kulture u obrazovnom sistemu, kao i drugačiji komunikacijski prioriteti, naročito najmlađe generacije (povećana uloga medija i društvenih mreža) umanjili su zanimanje djece i mladih za kulturne sadržaje.

U pristupu rješavanju ova dva uočena problema, primjenjujemo principe inkluzivnosti, jer moramo uključiti sve građane kako bismo unaprijedili njihove kulturne potrebe i interese:

a) Pristup : Kako bismo povećali broj posjetilaca i njihov interes za različite vrste programa, potrebno je preokrenuti tradicionalni model gdje publika isključivo dolazi na događaj, te stvarati nekonvencionalne događaje koji izlaze iz uobičajenih institucijskih okvira, tj. ususret publici, u javne prostore, čime oni realiziraju svoju osnovnu svrhu platforme za javni diskurs i manifestaciju.

b) Terenski rad : Kroz rad na terenu najlakše ćemo upoznati publiku i lakše i bolje osmisliti mehanizme za obuhvat pasivnih građana. Prema zaključcima konferencije „European Audiences: 2020 and beyond“, važno je „skupiti informacije ne samo o tome 'ko dolazi' nego i 'ko NE dolazi i zašto', te staviti ovo u perspektivu prilikom odlučivanja o ciljevima publike.“

c) Participacija građana : Kako i dokument European Audiences: 2020 and beyond, definira, jedan oblik participacije je dijalog sa publikom od samog početka kreativnog procesa, uključivanje u razvoj projekta i interakcija sa protagonistima kako bi se minimizirala razlika između publike i izvođača (upstream involvement). Na ovaj način i umjetnici dobivaju obrnuti ulazni doprinos koji služi kao polazište za realizaciju projekta, u mjeri u kojoj on to dopušta. Drugi oblik je onaj u kojem nakon programa slijedi dijalog između izvođača i publike (downstream engagement) pogodan za kultiviranje kritičkog mišljenja i izražavanje doživljaja kod publike. Umjesto manifestacije, traži se stvaranje iskustva, potpuno promijenjen oblik konzumacije kulture, koja tako postaje način života.

Kao odgovor na prvi problem, zadržavanje postojeće publike i smanjen odziv građana na učešće u kulturi, predviđamo stvaranje novih i zanimljivih sadržaja i unapređenje metoda nagrađivanja vjernosti publike. Kao dobru praksu ističemo Hrvatsko narodno kazalište, koje je pokrenulo kampanju „HNK za studente, studenti za HNK“ gdje je podjelom godišnjih besplatnih ulaznica studentima Sveučilišta drastično povećan posjet studentske populacije pozorišnim predstavama. Kao dodatne metode nagrađivanja vjernosti publike uvest ćemo raznovrsne oblike statusa „prijatelja kuće,” ponuditi abonman, uvesti institute počasnih prijatelja i dodijeliti im posebna mjesta u sali, omogućiti posjete institucijama iznutra, edukativne i kreativne radionice za djecu i odrasle i druge slične metode nagrađivanja i poticanja.

Razvoj postojeće mlade publike ćemo pomagati kroz jačanje i poticanje navika posjećivanja kulturnih sadržaja. Tome služe i razgovori nakon predstava, posebno prilagođeno vođenje kroz muzeje za djecu, radionice za djecu u muzejima i sl.

Stariji građani predstavljaju važan segment publike i potrebno je promijeniti stav društva prema njima. Reintegrirati ćemo ih u kulturne sadržaje kao aktivne posjetioce i društveno i kulturno angažirane građane. Uz njihovu pomoć premostit ćemo generacijske i društvene razlike i učiti zajedno. Stariji građani će iz uloge naratora oživljavati tradiciju i stare priče, prenoseći ih i otkrivajući mladima. Isto bi se moglo primijeniti i na neaktivne građane srednje dobi, gdje bi oni mogli biti vodiči/pratioci mlađim posjetiocima u kulturnim institucijama.

Etničke manjine ćemo potaknuti u tome da s lokalnom zajednicom i Evropom podijele svoje tradicije i kulturne značajke. Želimo pokazati bogatstvo različitosti ali i zanimljivosti koje se kriju u običajima ovdašnjih manjinskih naroda. Većina nacionalnih manjina je integrirana, ali Romi, sa svojim specifičnim položajem i potrebama, zahtijevaju višesektorski pristup.

Turisti i posjetioci su kategorija kojoj trebamo posvetiti posebnu pažnju kada se radi o razvoju publike. Njima su potrebni kvalitetni kulturni sadržaji koji će ih duže zadržati u gradu, a informacije o njima trebaju biti lako dostupne i višejezične.

Drugi problem, razvoj mlade i nove publike, kod koje postoji smanjen interes za kulturne događaje, moramo rješavati u saradnji sa obrazovnim sektorom. U razgovoru sa predstavnicima obrazovnog sektora, 3 vrtića, 4 osnovne škole, 3 srednje škole i 2 univerziteta, uočili smo da postoje potrebe za intenziviranjem njihovog učešća u kulturi. Poseban interes vlada za posjete muzejima, teatarskim i likovnim sadržajima, a sebe najčešće vide kao učesnike u stvaranju i konzumente programa. Nadalje, njihovi odgovori potvrđuju potrebu za uvođenjem dodatnog kulturnog sadržaja kroz redovnije posjete kulturnim institucijama i događajima, dovođenje kulturnih programa u škole i integriranjem kulture u planove i programe obrazovanja. Više od polovine anketiranih već je učestvovalo u partnerskim projektima na području obrazovanja i kulture, zadovoljni su ostvarenim učinkom i dalje žele razvijati slične projekte, no njihovi su kapaciteti nerazvijeni, a stopa posjeta raznovrsnim kulturnim sadržajima prilično niska. Razvoj publike kroz kulturu u obrazovanju elaborira se kao zasebna strategija i ostvaruje kroz saradnju sa obrazovnim institucijama i drugim relevantnim akterima. Ona stavlja naglasak na sljedeće grupe:

Djeca – u najranijoj dobi treba razvijati interes za kulturu kroz edukativne programe predškolskog i osnovnoškolskog obrazovanja. Kultura se, u svom najširem smislu, uči od malih nogu, stoga je potrebno u najranijoj dobi razvijati interes kroz edukativne programe. I u pripremama smo veliki dio aktivnosti posvetili najmlađima - naši su timovi provodili likovne radionice u mostarskim vrtićima, te im organizirali posjete galeriji, gdje su mogli vidjeti, doživjeti i prodiskutirati izložbu velikog bosanskohercegovačkog i evropskog likovnog umjetnika Safeta Zeca. Važno je naglasiti da smo posredstvom integrativnog vrtića Sunčani most i vrtića za odgoj djece s posebnim potrebama omogućili doživljaj umjetnosti i najmlađim članovima ove populacije. Ponovo smo svjedočili dječjoj otvorenosti i važnosti neprestanog poticanja dječje znatiželje i homo ludensa u sebi i oko sebe. Njihovo interesovanje ćemo poticati kroz posebno osmišljene programe i izložbe u muzejima, npr. izložbu o djetinjstvu, igračkama, igrama i školi u XIX stoljeću ili postavkom klasično-operetnog repertoara putem kojeg će najmlađi na duhovit i atraktivan način biti uvedeni u svijet klasične muzike. Za osnovne škole smo osmislili program Upoznaj svih devet (umjetnosti), što podrazumijeva upoznavanje svih vrsta umjetnosti kroz barem jednu posjetu obrazovne institucije kulturnom događaju ili instituciji mjesečno, te Kulturni pasoš, koji će motivirati djecu da posjećuju kulturne događaje i izvan minimalnih zahtjeva. Svakim posjetom kulturnoj instituciji, događaju ili aktivnosti, djeca će

dobiti potpis ili pečat u svoje pasoše, a na kraju svake godine, birat će se tri učenika/ce s najvećim brojem posjeta kulturnim aktivnostima, na nivou institucije i na nivou cijelog grada. Djeca će osvajati nagrade u vidu besplatnih radionica, besplatnih sezonskih ulaznica ili njima zanimljivih sitnih uređaja.

Mladi – potrebno ih je educirati o kulturi kroz obrazovni plan i program i razvijati kod njih osjećaj za umjetnost i kulturu izlazeći iz uobičajenih okvira promatranja i doživljaja umjetnosti. Potrebno je razviti i održati interesovanje mladih, tinejdžera i adolescenata, prilagođavanjem dijela sadržaja gradskih institucija za ovaj uzrast. U okviru programa Kulturoteka, namijenjenog srednjim školama i fakultetima, uvest ćemo posjete muzeju, izložbi, galeriji, predstavi i sl. Redovnim i češćim posjetama kulturnim događajima, mladi ostvaruju nagrade u vidu sezonskih karata, besplatnih radionica i kurseva, volontiranja i usavršavanja u kulturnoj instituciji/centru, mogućnosti susreta s izvođačima i sl. Na primjer: organizirat ćemo posjetu pozorištu “iznutra”, upoznati mlade s onim šta se događa iza kulisa, u muzeju organizirati izložbu o ljubavi, “ašikovanju”, zabavama mladih i vjenčanjima u tradicionalnoj hercegovačkoj kulturi, izložbu - radionicu o historijskoj narodnoj i gradskoj odjeći i druge.

Naši partneri u pripremi i realizaciji projekta će biti vaspitno-obrazovne institucije, vrtići, osnovne i srednje škole i fakulteti. Obrazovni sistem je prva instanca na kojoj se od najranije dobi razvija afinitet za kulturu kod djece i mladih, jer predviđa, u svim uzrastima, obavezne posjete različitim kulturnim sadržajima. U situaciji kada je u nastavnom planu i programu smanjen broj časova iz umjetničkih predmeta, želimo oživjeti i intenzivirati nekadašnje tradicije odlaska u pozorište, galeriju, na izložbu, koncert klasične muzike, itd. U školama i na univerzitetima ćemo upoznati nastavni kadar s projektom prijestonice naglašavajući potrebu za njihovim učešćem i pojašnjavajući mogućnosti za efikasnim djelovanjem u sinergiji.

5. Menadžment

a. Finansije

Gradski budžet za kulturu

- Koliki je godišnji budžet za kulturu u gradu u zadnjih pet godina (bez troškova za kandidaturu za evropsku prijestonicu kulture)? Molimo popunite tabelu:

Godina Godišnji budžet Grada Mostara (u eurima)

Godišnji budžet za kulturu (u eurima)

Godišnji budžet za kulturu u gradu (u postocima u odnosu na cjelokupni godišnji budžet grada

2014. 22.015.828 1.191.475 5,4

2015. 24.393.922 1.343.385 5,5

2016. 29.394.852 1.471.963 5

2017. 27.876.708 1.651.244 5,92

Trenutno 30.590.952 1.872.638 6,12

U ukupnom budžetu Grada Mostara, sredstva predviđena za kulturu iznose više od 5%, što su značajna izdvajanja s obzirom na ustroj BiH i FBiH, gdje je finansiranje kulture Ustavom predviđeno na kantonalnom nivou. Također, nespecifično je i jedinstveno i to da je Grad Mostar osnivač 12 ustanova kulture (10 ustanova-osnivač Grad Mostar + 2 ustanove u kojima osnivačka prava dijelimo sa HNK u jednakim iznosima). Sredstva iz budžeta Grada Mostara predviđena za kulturu raspoređena su u stavkama Službe za kulturu, Agencije Stari grad i kapitalnih investicija.

Gradski budžet za kulturu je garant stabilnosti i razvoja kulture u Mostaru. U Službi za kulturu zaposleno je 6 osoba, 3 sa visokom stručnom spremom, 2 sa višom i 1 sa srednjom stručnom spremom.

Budžet za kulturu se koristi za:

- plate, materijalne troškove i programska sredstva za 12 ustanova kulture kojima je osnivač Grad Mostar (10 ustanova-osnivač Grad Mostar + 2 ustanove u kojima osnivačka prava i finansiranje dijelimo sa HNK u jednakim iznosima). U ustanovama je ukupno 147 zaposlenih.

- finansiranje dijela programa nezavisne scene i organizacija kojima Grad Mostar nije osnivač

- sredstva za kapitalne investicije

- sredstva za održavanje i obnavljanje kulturne baštine

Grad Mostar svake godine povećava budžetska sredstava za kulturu koja su posljednjih pet godina u stalnom porastu, s godišnjim rastom većim od 10%.

- U slučaju da grad planira koristiti fondove iz svog godišnjeg budžeta za kulturu kako bi finansirao projekat evropske prijestonice kulture, molimo navedite iznos počevši od godine prijave do godine evropske prijestonice kulture.

Ukoliko Mostar postane evropska prijestonica kulture, sredstva iz gradskog budžeta za implementaciju EPK bi bila odvojena od redovnog budžeta za kulturu prema rasporedu prikazanom u tabeli. Za troškove programa i ostale operativne troškove u projektu evropske prijestonice kulture, Grad Mostar planira izdvojiti ukupno 4.604.550 €.

Grad Mostar je prethodnih nekoliko godina u projekte kapitalnih investicija u oblasti kulture uložio 9.591.000 €. Dakle, infrastrukturne projekte koje dovršavamo u sljedećih 6 godina već smo dijelom finansirali iz vlastitih sredstava. Do 2024. godine, za kapitalne investicije u kulturu, koje iznose ukupno 10.850.000 €, Grad Mostar namjerava izdvojiti 3.600.000 €.

Dakle, Grad Mostar će za operativne i kapitalne troškove izdvojiti ukupno 8.204.550 € vlastitih budžetskih sredstava.

Godina Kapitalne investicije

Operativni troškovi

2018. 303.550

2019. 358.000

2020. 700.000 578.000

2021. 700.000 590.000

2022. 700.000 625.000

2023. 800.000 750.000

2024. 700.000 1.400.000

UKUPNO 3.600.000 4.604.550

UKUPNO 8.204.550

- Koji iznos opšteg godišnjeg budžeta grad namjerava potrošiti na kulturu nakon godine evropske prijestonice kulture (u eurima i postotku okvirnog godišnjeg budžeta)?

Mostar će u godini nakon EPK za kulturu, pored redovnog godišnjeg budžeta za kulturu koji će, na osnovu projekcija urađenih prema pokazateljima u posljednjih 5 godina iznositi 2.434.500 € ili oko 6% godišnjeg gradskog budžeta, izdvojiti i posebna sredstva za evaluaciju i završetak projekta EPK.Predviđamo da će za troškove evaluacije i ostale neophodne poslove koje ćemo završiti 2025. godine biti potrebno 1.250.000 €, a Grad će iz svoga budžeta za te potrebe izdvojiti dodatnih 625.000 €.

Operativni budžet za godinu titule

- Prihod za pokrivanje operativnih troškova:

Molimo pojasnite okvirni operativni budžet (tj. posebno izdvojene fondove za operativne troškove). Budžet treba pokriti fazu priprema, godinu titule, evaluaciju i provizije za postprojektne aktivnosti. Molimo također popunite tabelu.

Prihod iz javnog sektora

- Koji je iznos prihoda koji će se dobiti iz javnog sektora za pokrivanje operativnih troškova vezanih za godinu titule? Molimo popunite tabelu:

Kompletan iznos za pokrivanje operativnih troškova

Iz javnog sektora (u eurima)

Iz javnog sektora (u %)

Iz privatnog sektora (u eurima)

Iz privatnog sektora (u %)

11.229.550 10.229.550 91,09 % 1.000.000 8,9 %

Prihod iz javnog sektora za pokrivanje operativnih troškova

U eurima %

Vlada BiH 1.000.000 9,77 %

Vlada FBIH 2.000.000 19.55%

Grad 5.229.550 51.12 %

Regija - Vlada HNK 1.000.000 9.77 %

EU (s izuzetkom nagrade Melina Mercouri)

600.000 5,86

Ostalo 400.000 3.92 %

UKUPNO 10.229.550 100 %

- Jesu li finansijski organi (grad, regija, država) već glasali o ili preuzeli finansijske obaveze za pokrivanje operativnih troškova? Ako nisu, kada će?

Planovi finansiranja su dio operativnih troškova Dokumenta okvirnog budžeta 2019-2021 Grada Mostara. Kantonalni nivo vlasti i ministarstvo nadležno za kulturu dali su podršku projektu u vidu pisanog dokumenta broj 05-04-42-1644/18 od 27.7.2018. godine. Federalni nivo vlasti, odnosno, nadležno federalno ministarstvo za kulturu, također podržava kandidaturu Mostara, što je vidljivo iz dokumenta broj 03-40-5384/18 od 16.8.2018. godine. Državni nivo vlasti, odnosno, Ministarstvo civilnih poslova BiH, iskazalo je svoju podršku dokumentom broj 10-35-2-1771-EV/18 od 27.8.2018. godine. Svi nivoi vlasti su podržali kandidaturu Mostara za evropsku prijestonicu kulture, a konkretne finansijske obaveze će moći preuzeti ukoliko Mostar prođe prvi krug selekcije.

Prihod iz privatnog sektora

- Koja je strategija prikupljanja fondova za potporu od privatnih sponzora? Koji je plan za njihovo uključivanje?

Ukoliko Mostar osvoji titulu EPK, napravit će se detaljan plan o sponzorskim ulaganjima tako što će se ponuditi model koji će biti privlačan velikim svjetskim robnim markama koje posluju u regiji, a također i preduzećima iz Hercegovine i Mostara, da postignu veću vidljivost kroz ovaj prestižni međunarodni projekat.

Turistički sektor grada, kao i Turistička zajednica Hercegovačko-neretvanskog kantona, uključeni su u projekat, kao i Obrtnička komora, koja okuplja privrednike, te REDAH - razvojna agencija koja djeluje na području cijele Hercegovine, a u okviru koje su privrednici formirali niz strukovnih klastera.

Također, u saradnji s REDAH-om ćemo pokrenuti niz obuka za zaposlene u sektoru kulture, kako bi ovladali vještinama za prikupljanje sponzorskih sredstava i izradu projekata.

Operativni troškovi:

- Molimo navedite iznos operativnih troškova popunjavanjem tabele:

Troškovi programa (u eurima)

Troškovi programa (u %)

Promocija/ marketing(u eurima)

Promocija/ marketing(u %)

Plate, nadzorne /administrativne(u eurima)

Plate, nadzorne /administrativne (u %)

Ostalo (molimo pojasniti) (u eurima)

Ostalo (molimo pojasniti) (u %)

Ukupno eura Ukupno %

8.229.500 73.28 1.350.000 12,02 1.300.000 11,57 350.000 4.25 11.229.500 100

Budžet za kapitalne troškove:

- Koji je iznos prihoda koji će se dobiti iz javnog sektora za pokrivanje kapitalnih troškova? Molimo popunite tabelu:

Prihod iz javnog sektora za pokrivanje operativnih troškova

U eurima %

Vlada BiH i FBIH 4.900.000 45,40

Grad 3.600.000 33,50

Regija - HNK 1.100.000 10

EU (sa izuzetkom nagrade Melina Mercouri)

50.000 0,004

Ostalo 1.200.000 11,06

UKUPNO 10.850.000 100

- Jesu li finansijski organi (grad, regija, država) već glasali o ili preuzeli finansijske obaveze za pokrivanje kapitalnih troškova? Ako nisu, kada će?

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na sjednici održanoj 28.6.2018 godine utvrdila Program javnih investicija Federacije BiH 2019-2021. To je trogodišnji dokument koji sadrži pregled investicija u projekte, a jedan od uvrštenih projekata je Kulturno - sportski centar „Štreka” u Mostaru, koji od svih započetih objekata u Mostaru zahtijeva najviše ulaganja. Svi infrastrukturni projekti koji su započeti i koje namjeravamo dovršiti do 2024. godine već su sastavni dio budžeta Grada Mostara, kao i Dokumenta okvirnog budžeta 2019-2021.

Kako je ranije navedeno, svi nivoi vlasti su podržali kandidaturu Mostara za evropsku prijestonicu kulture, a konkretne finansijske obaveze moći će da preuzmu ako Mostar prođe prvi krug selekcije.

- Koja je vaša strategija za traženje finansijske potpore iz programa/fondova Unije za pokrivanje kapitalnih troškova?

U saradnji sa DESK-om Kreativna Evropa BiH, od jeseni 2017. godine smo započeli program obuke radnika u kulturi za stjecanje znanja i iskustava u prijavljivanju na konkurse Kreativne Evrope. Ovaj program ćemo nastaviti i dalje ali on se odnosi na privlačenje sredstava za programe, a manje na kapitalne investicije. Zato ćemo u saradnji sa REDAH-om (Razvojnom agencijom Hercegovine) započeti obuku kako bismo stekli vještine za uspješno prijavljivanje na ostale fondove EU koji su otvoreni Bosni i Hercegovini.

Mostar također ima dugu i plodnu suradnju sa gradovima iz gotovo svih zemalja EU, tako da ćemo koristiti ta iskustva i partnerstva u budućim projektima.

- Ukoliko je primjenjivo, umetnite tabelu koja detaljno navodi koji će iznosi biti utrošeni na novu kulturnu infrastrukturu u okviru godine titule.

Mostar u svojoj kandidaturi za EPK neće ići u smjeru izgradnje novih objekata, nego izgradnje novih vrijednosti u društvu. Preoblikovanje postojećih objekata i već započete projekte izgradnje i rekonstrukcije ćemo završiti u okviru projekta EPK, a povezivanjem kulturnih tačaka u gradu - urbanim sinapsama, stvorit ćemo novu vrijednost koja je najveća kapitalna investicija u gradu.

Mostar je grad koji je u ratu pretrpio najteža razaranja, bio je najrazrušeniji grad u BiH. Proteklih 20 godina u Mostaru je obnovljen najveći dio porušenih objekata, rekonstruiran je Stari most i staro gradsko jezgro, koji su godinu dana nakon obnove upisani na UNESCO-vu listu. Osim rekonstrukcije, imali smo i niz kapitalnih investicija u oblasti komunalija, a te projekte dovršavamo ove godine, tako da se u budžetu oslobađa dio sredstava za kapitalne investicije koje narednih godina planiramo koristiti za ulaganja u kulturu, urbani mobilijar i uređenje javnih prostora u gradu.

Mostar je prethodnih godina u projekte kapitalnih investicija u oblasti kulture uložio 9.591.000 €. Dakle, infrastrukturne projekte koje dovršavamo u sljedećih 6 godina već smo dijelom finansirali iz vlastitih sredstava, a do 2024. godine, za kapitalne investicije u kulturi, koje ukupno iznose 10.850.000 €, Grad Mostar će izdvojiti 3.600.000 €.

Mostar ne želi otvarati nove kapitalne investicije, projekat evropske prijestonice kulture nam je samo vjetar u leđa da brže dovršimo već započete projekte izgradnje i rekonstrukcije. Kulturno-sportski centar „ŠTREKA“ je projekat u koji je već uloženo više od 8 miliona eura i glavni je kapitalni projekat koji Grad Mostar planira završiti do 2024. godine. Ovaj projekat će biti realiziran kroz Program investicija FBiH. Kulturno-sportski centar je neophodan Mostaru, njegova gradnja je započeta prije više od 30 godina, a bila je zaustavljena zbog rata. Kasnije je, zbog propadanja i zastarjelog projekta, porušen započeti objekt i napravljen novi projekat modernog kulturno-sportskog centra koji će biti samoodrživ i otvoren za kulturne radnike, sportaše i sve građane Mostara. U ovom centru, koji je smješten u centralnoj gradskoj zoni, pored sportskog dijela, predviđeni su multifunkcionalni prostori koje će koristiti budući Centar za savremenu produkciju. To će biti mjesto novih praksi, učenja i razmjene, mjesto društvenog i umjetničkog eksperimentiranja i istraživanja koje će se prvenstveno baviti produkcijom i poticati razvoj kreativnih i kulturnih industrija.

Paradoksalno je i da je u Mostar proteklih godina doneseno niz medalja sa državnih i svjetskih takmičenja u ekipnim i individualnim sportovima, a grad nema adekvatnu sportsku dvoranu. Izgradnjom KSC-a ćemo riješiti taj problem.

Muzička škola smještena u centralnoj gradskoj zoni porušena je za vrijeme rata, djelomično je rekonstruirana proteklih godina, završeni su vanjski radovi i grubi unutrašnji radovi. Završetkom ove škole, u taj prostor će biti smještene dvije postojeće muzičke škole, koje su sada smještene na različitim obalama Neretve.

Republika Hrvatska i Turska iskazale su interes za finansiranje završnih radova u ovoj školi kako bi se ona stavila u funkciju, a dio sredstava za tu namjenu će iz vlastitog budžeta izdvojiti i Grad Mostar.

Sve mostarske ustanove kulture, a posebno pozorišta, posljednjih godina svojim radom, nizom koprodukcija i saradnjom na svim poljima na najbolji način pokazuju kako je kultura osnovni uspješni integrativni model u Mostaru. Većina ustanova djeluje u objektima koji su djelomično sanirani ali su zastarjeli i trebaju prenamjenu u skladu s današnjim vremenom i zahtjevima publike. To između ostalog podrazumijeva uklanjanje barijera za lica sa poteškoćama u kretanju kao i opremanje ustanova savremenim tehničkim rješenjima ali i građevinske zahvate rekonstrukcije ili sanacije. Zgrada koju Mostarci popularno zovu NAMA je objekat iz vremena austro-ugarske vladavine u Mostaru. To je reprezentativna građevina historijske vrijednosti, a projektirao ju je Josip Vancaš, jedan od najuglednijih arhitekata Zemaljske vlade. Zgrada zbog potrebne zahtjevne i specifične rekonstrukcije do danas čeka na sanaciju. Smještena je u najužoj turističkoj zoni i dio je ambijentalne cjeline historijskog jezgra Mostara. Rekonstrukcijom ove zgrade će se stvoriti prostor neophodan za hiljade vrijednih artefakata koje sadašnji Muzej Hercegovine čuva daleko od očiju javnosti jer nema adekvatne prostore za vrijedne muzejske postavke po izložbenom konceptu.

Partizansko spomen-obilježje u Mostaru izgrađeno je 1965. godine u znak sjećanja na poginule mostarske partizane. Djelo je arhitekte Bogdana Bogdanovića i nacionalni je spomenik BiH. Ovo spomen-groblje jedan je od simbola grada na Neretvi i jedan od najljepših arhitektonskih projekata na području Balkana. U ratnom i poslijeratnom periodu je devastirano, a proteklih nekoliko godina saniran je dio oštećenih obilježja. Spomenik se prostire na 5.000 m2, karakteriziraju ga široke zelene površine i pogled na gotovo cijeli grad. Obnova Partizanskog spomen-groblja u Mostaru izuzetno je važna za Mostar i njegove stanovnike ali je i vrijedan turistički potencijal koji ćemo razvijati sljedećih godina.

Uređivanje javnih površina u gradu i njihovo djelomično preoblikovanje je planirano u narednim godinama. Mostar je mediteranski grad, prirodno je korištenje javnih površina za različite programe, na Mediteranu se život odvija više na vanjskim prostorima nego unutra. Započeli smo uređivanje gradskih kvartova i javnih površina i planiramo kontinuitet ovoga projekta.

Plato ispod Starog mosta, gdje se rijeka Radobolja ulijeva u Neretvu, prirodna je pozornica za programe u ljetnim mjesecima, a preko Starog mosta godišnje pređu milioni turista. Taj prostor, koji već koristimo, modernizirat ćemo kako bi bio dostupniji i atraktivniji za izvođenje programa i prihvat publike.

b. Organizacijska struktura

Najveća vrijednost koju je Mostar dobio idejom kandidature za EPK jeste Forum 2024, koji želimo sačuvati i izgraditi u godinama koje su ispred nas. Cijeli proces kandidature pokrenuo je Forum 2024,

koji je idejni nosilac projekta, dok je tehnički nosilac nevladina organizacija Studio za izvedbene umjetnosti. Želimo sačuvati i kanalizirati sinergiju koja je pokrenula kulturni sektor u Mostaru, pa će Forum 2024 zadržati savjetodavnu ulogu u projektu. Ukoliko Mostar dobije titulu EPK, formirat ćemo novu ustanovu čiji će osnivač biti Grad Mostar, s tim da će u upravno vijeće biti imenovani predstavnici Grada Mostara i predstavnici Foruma 2024.

Ova ustanova će biti samostalna, sa zadatkom efikasne i transparentne provedbe projekta Mostar EPK 2024 u odnosu na partnere i javnost. Ustanova će poslovati tokom čitavog perioda pripreme i provedbe projekta, do kraja 2025. godine. Ustanova će imati mandat za provedbu operativne, programske i komunikacijske strategije projekta Mostar EPK 2024, dok će infrastrukturne investicije voditi Grad Mostar, odnosno partneri koji su odgovorni za određeni projekat. U skladu sa postojećom legislativom, ustanovu osniva Grad kao organizaciju s najvećim mogućim stepenom nezavisnosti u donošenju odluka s obzirom na program i upravljanje projektom. Ustanova je odgovorna za program (umjetnički direktor i glavni programski koordinator), komunikaciju i marketing (voditelj za komunikacijski menadžment), prikupljanje sredstava (voditelj razvoja) i upravljanje. Imenovanja na sve navedene pozicije će biti obavljena putem javnog poziva. Također, radi provođenja objektivne i nezavisne evaluacije, putem javnoga konkursa će se angažirati nezavisni evaluator, dok će za koordinaciju različitih aktivnosti vezanih uz evaluaciju biti zadužen koordinator za evaluaciju. Sva zapošljavanja unutar ustanove obavljat će se transparentno, putem javnog poziva, a cjeloviti plan razvoja i rada ustanove će biti detaljno razrađen na temelju iskustva dosadašnjih uspješnih evropskih prijestonica i u okviru zakonske regulative u BiH.

c.Planiranje nepredviđenih situacija

-Koje su najjače i najslabije strane vašeg projekta? Kako namjeravate korigirati potonje?

Najjača strana našeg projekta jeste jasan imperativ i cilj da dođe do promjene. Svi uključeni, Grad, institucije, organizacije i pojedinci, predano su se obavezali na implementaciju ovog projekta i dugoročne kulturne strategije koja nam daje okvir za dalje promjene u kulturi u gradu. Najslabije strane našeg projekta su političke okolnosti i nedovoljni kapaciteti javnog sektora i sektora NVO. Političke okolnosti navodimo kao nepoznanicu, jer se u Mostaru još uvijek ne naziru idući izbori, a posljednji su održani 2008. godine. I pored toga, političke partije aktivne u Mostaru su dale svoju jednoglasnu podršku projektu EPK kroz potpisane i ovjerene izjave, tako da bez obzira na to koja od partija na izborima koji bi se trebali održati sljedeće godine osvoji vlast u Mostaru, realizacija projekta EPK neće doći u pitanje. Također, viši nivoi vlasti, kantonalna, federalna i državna, podržavaju Mostar u kandidaturi za EPK. Kao i mostarska politička ali i kulturna scena i građani, tako i viši nivoi vlasti u BiH prepoznaju ovaj projekat kao kariku koja nedostaje Mostaru, projekat kroz koji će se jače i brže integrirati cijeli grad. Upravo zato vjerujemo kako će viši nivoi vlasti, kao i prethodnih godina, u projektima koje Grad Mostar provodi svih ovih godina, amortizirati trenutno stanje u Mostaru koji funkcionira bez gradskog vijeća. Kada su u pitanju nedovoljni kapaciteti zaposlenih u oblasti kulture, ovaj problem smo počeli rješavati putem stipendija za deficitarne kadrove u kulturnim ustanovama. Grad će od sljedeće godine, osim stipendija u oblasti muzike, stipendirati školovanje dvoje studenata na području kulturnog menadžmenta, te dva studenta režije. Kroz projekte učenja i razmjena, posebno oslanjajući se na iskustva nezavisnog kulturnog sektora i drugih EPK, namjeravamo ojačati postojeće kapacitete kako bi bili u stanju iznijeti ovaj dugoročni i opsežni projekat. Jedna od slabijih strana je također i sposobnost namicanja sredstava iz, posebno

evropskih, a i državnih i privatnih izvora, stoga će se ovoj oblasti pridati velika pažnja i edukativni programi će se razvijati tako da pokriju sve specifične potrebe.

d. Marketing i komunikacija

- Molimo opišite okvir planiranog gradskog marketinga i komunikacijske strategije za godinu evropske prijestonice kulture.

Naša strategija je obratila naročitu pažnju na inicijativu Evropske komisije iz februara 2018. godine, koja se odnosi na „uvođenje širokopojasnih usluga” u Bosni i Hercegovini. Trenutno, tek nešto preko 16% građana BiH koristi ove usluge.3

Gradeći „prijestonicu kulture” odmah ćemo odgovoriti zahtjevima digitalnog doba koje je pred nama. Mostar 2024 će svojim „digitalnim kvantnim skokom“ ubrzati dolazak informatičke sfere u svakodnevni život Mostaraca. Za publiku ćemo osigurati neprestani dvosmjerni protok sadržaja u području informiranja, za umjetnike dostupnost i interaktivnost podataka u sferi planiranja, a za menadžment projekta efikasnost u sferi realizacije.Digitalni kvantni skok neće biti korišten samo kao najvažniji alat za komunikacijsko funkcioniranje prijestonice. On je istovremeno neophodan i za realizaciju naših sadržaja. Program pod nazivom: „Mostar u koferu“, u jednom svom segmentu ima zadatak prenijeti energiju gradova Evropske unije u Mostar i obratno, kroz interakciju s raseljenim Mostarcima, žiteljima gradova širom Evrope. Oni će, pomoću posebno razvijenih digitalnih alata, svojim umjetničkim projektima gostovati ali istodobno biti i domaćini u Mostaru. Preduzeli smo prve korake sa domenom „mostar2024.ba“. Ovo je početak trasiranja konkretnih zadataka za socijalne i društvene kanale (Facebook, Instagram, Pinterest, Snapchat, YouTube Channel, Google +, Blog management, Twitter...), internet alate (Google, Bing…) i posebno razvijene (android, iOS, windows) aplikacije i usluge za interne, eksterne i dvosmjerne specifične potrebe prijestonice kulture. Naš konačni domet je da unutar mreže, širokopojasnim slobodnim pristupom i korištenjem, ponudimo vlastitu, masovnu i jeftinu komunikacijsku platformu.

Tehničku podršku će nam osigurati mobilni i mrežni operateri, jer jedan od tri najveća bosanskohercegovačka telekom operatera - Eronet, ima sjedište u Mostaru. S njim će se u kombinaciju usluga uključiti i jaka mostarska infrastruktura ostala dva operatera: BH Telecoma i M:tela . Zajedno s Gradskom upravom Mostara tako imamo osiguranu tehnološku bazu za uspostavu otvorene gradske internetske mreže, čiji će resursi biti predviđeni prije svega za realizaciju projekta ali i za ostale komplementarne usluge, naročito u području ekonomije/turizma. Digitalni kvantni skok sa svim potencijalima mreže će biti osnova komunikacijske strategije projekta, ali ne i jedini alat. Sfera izvan „virtuelnog” i područje klasičnih oblika komunikacije će također biti važan dio naše strategije, gdje predviđamo:

- Oglašavanje i distribucija promotivnih materijala - domaći i strani pisani, te elektronski mediji, reklamni panoi na istaknutim-najfrekventnijim mjestima u većim evropskim gradovima; mediji naše dijaspore (Bosanska pošta Norveška; Pangea, Berlinski magazin i Plima, Njemačka; Swiss BiH, Švicarska; Glas žena BiH – Švedska; Glas dijaspore, Velika Britanija); distribucija plakata i letaka uz pomoć dijaspore po cijeloj Evropi (npr. restorani, trgovine i firme naše dijaspore); - Promocija na međunarodnim i regionalnim manifestacijama: na evropskim nastupima i takmičenjima naših predstavnika, turistički sajmovi na kojima se predstavlja Turistička zajednica HNK (Berlin,

3 RAK/2015

London i dr.), inter-regionalne mreže kao što je ADRION (gradonačelnik Bešlić je jedan od potpredsjednika mreže);- Promocija putem ambasada, konzularnih predstavništava, te diplomatske misije BiH u Evropi;- Promocija putem postojećih međunarodnih i regionalnih takmičenja i festivala (tradicionalni skokovi sa Starog mosta, takmičenja u skokovima Red Bull, Street Arts Festival Mostar, Mostarska liska, Mostarsko proljeće i dr.);- Promocija putem lokalnih nevladinih kulturnih organizacija i njihovih evropskih partnera;- Promocija putem ličnih kontakata (prezentacije, radionice, fokus grupe);- Promotivni sitni uređaji.

Kao pomoćni alat, uspostavit ćemo „energetske tačke“ u gradu i regiji . To će biti mjesta fizičke komunicije i interakcije „oči u oči“. U Mostaru, informacije koje kruže „od usta do usta“, od „uha do uha“, često imaju bržu frekvenciju dosega od sadašnjih 2100 MHz interneta. „Face/2100MHz/Face“ - kao mjesto personalne komunikacije, prvenstveno će se odvijati u našem posebno organiziranom sjedištu ustanove „Mostar 2024”, koje će biti smješteno u frekventnoj gradskoj zoni. Sjedište će služiti za otvorenu komunikaciju sa građanima i turistima, te poslove odnosa sa javnošću i marketinga koji se odvijaju izvan „digitalnog” ili u korelaciji sa njim.Ovaj prostor će biti centralno čvorište. Predvidjeli smo i ostale, pomoćne energetske tačke Face/2100MHz/Face. Njih ćemo organizirati u gradskim institucijama kulture, sjedištima nevladinog sektora, studentskim asocijacijama pri univerzitetima i „dućanu Mostar 2024”, gradskom prostoru u jezgru Starog grada.U realizaciji komunikacijske i marketinške strategije oslonit ćemo se infrastrukturno i kadrovski na gotovo neograničene mogućnosti „univerzitetskog Mostara“, jer naš grad ima dva javna univerziteta: Džemal Bijedić i Sveučilište u Mostaru. Obje visokoškolske ustanove njeguju zavidne odsjeke i katedre za komunikologiju, elektrotehniku, dizajn, digitalno inženjerstvo i menadžment informacijskih tehnologija. Univerzitetske ustanove i njihovi timovi radit će zajedno s našim komunikacijsko-marketinškim timom i na procesu „brendiranja“ Mostara kao evropske prijestonice kulture. Komunikacijsko-marketinški tim Mostar 2024 će biti nosilac svih aktivnosti i koordinator saradnje, po vertikalnoj i horizontalnoj osi. Ovaj tim smo nazvali KOMARac, koristeći skraćenice za komunikaciju i marketing, simbolički mu dajući ime neuništivog insekta koji neprekidno zuji pored naših ušiju. Već od ove – 2018. godine, prve godine pripreme, glavni zadatak je privlačenje i održavanje stalne pažnje do sada uključenih i ciljnih grupa u „događaj prijestonice“. Ovaj proces će se razvijati sve do 2024. godine, godine realizacije, progresivno povećavajući broj uključenih i ciljnih grupa; da bi nakon toga, u godinama evaluacije i budućnosti, bio u svojoj punoj funkciji.U budžetu Grada Mostara za 2019. godinu planirana su sredstava za prvi mostarski „Festival inovacija” na kojem će se, kao jedan od glavnih zadataka, postaviti tehničko/operativno rješenje za komunikacijski sistem Mostar EPK 2024/ Strategija kulture Grada Mostara. Datumom predaje naše prijave, u oktobru 2018. godine, promovirat ćemo „zvaničnu“ video igricu kandidature „Play Mostar 2x24“, koja na četiri nivoa, kroz virtuelnu interakciju i zabavu, upoznaje igrače s naše četiri programske linije. „Play Mostar 2x24“ će nam pomoći obuhvatiti još širu publiku i istovremeno biti osnov za nove marketinške kampanje. Sama kandidatura Mostara za evropsku prijestonicu kulture mijenja Mostar, što ćemo obilježiti cjelodnevnim programom pod nazivom Most October. Sadržajima otvorenima za sve građane, koncertom u Omladinskom kulturnom centru Abrašević, te izložbom dječjih radova nastalih kroz radionice Mostar 2024 u Gradskoj vijećnici, želimo naglasiti zajednički rad gradske administracije sa NVO, sinergiju struktura i kreativnih potencijala.

Razradom, planiranjem detalja i konačnom operativnošću komunikacijske i marketinške strategije, pokrenut će se marketinški procesi, informativne kampanje i dvosmjerne usluge već od predaje prijave, koristeći prestalo vrijeme do 2024. godine za usavršavanje i otklanjanje nedostataka.

Budžet komunikacije i marketinga u razdoblju od 2020. do 2025. godine procentualno se dijeli po godinama:

2020. godine - 10% 2021. godine - 15% 2022. godine - 15% 2023. godine - 20% 2024. godine - 25 % 2025. godine - 15%

- Na koji način grad planira naglasiti da je evropska prijestonica kulture akcija Evropske unije?

U genetički kod „Sve se može premostiti” neizostavno su utkane vrijednosti i simbolika Evropske unije. Istovremeno, posebno naglašavanje uloge Evropske unije u projektu Mostar 2024, planirano je: a) ugradnjom u sve vidove zvanične komunikacijeb) redovnim akcijama informiranja c) posebno kreiranim događajima, id) programima unutar prijestonice.

Već od 2018. godine, uspostavit ćemo redovno informiranje o tome da je projekat EPK akcija Evropske unije. Segmentirat ćemo ciljane grupe koje su uključene u projekat, od publike i građana, preko umjetnika, pa sve do institucija i vlada. Planirane marketinške akcije informiranja o ulozi Unije u našoj prijestonici kulture smatramo formom naglašavanja uloge EU. Sadržaj naglašavanja uloge EU ćemo ostvariti putem događaja i programa. S posebno kreiranim događajima smo krenuli već ove, 2018. godine, kada smo se priključili obilježavanju „Evropske godine kulturne baštine“ velikim koncertom povodom godišnjice obnove Starog mosta. Činjenica da je obnovljen i sredstvima Evropske unije stavlja snažan naglasak na vezu između Evropske unije, Mostara i projekta „Evropska prijestonica kulture“. U narednom periodu, kroz projekte „Kreativne Evrope“ povezat ćemo se sa gradovima Balkana koji su dobili „titulu prijestonice“: Novi Sad - 2021 i Rijeka - 2020. godine.U godinama 2019, 2021. i 2023. ćemo ostvariti saradnju i s našim partnerskim gradovima unutar Evropske unije: Matera i Plovdiv 2019, Temišvar 2021. i Debrecen 2023.Istovremeno, snažno ćemo naglašavati potrebu produženja projekta „Kreativna Evropa“ i nakon 2020. godine, kao neophodnu interakciju EU sa zemljama koje trenutno nisu članice.Teme naše „prijestonice”, reurbanizacija i inovacija, a naročito interkulturanost i migracije,  oslonjene su na vrijednosti Evropske unije. Kulturološka i etička dimenzija Evrope ovdje naročito dolaze do izražaja. Programsku liniju Mostar u koferu je čak nemoguće izvesti bez aktivne interakcije s evropskim geografskim prostorom.U tom programu, Mostarci koji žive i rade u gradovima Evropske unije će dobiti i ulogu „ambasadora Mostara u EU“; s planom aktivnosti na medijskoj i institucijskoj promociji uloge EU u projektu Mostar 2024. U sklopu ovoga, naročita pažnja će se obratiti na evropska partnerstva na poljima kulturne produkcije, gdje će se, između ostalog, značajno naglasiti uloga Evrope u Mostaru. Promocija Evropske unije kroz naš projekat gradi se od prvog koraka, pristupanja prijavi, sve do konačne realizacije.

6. Sposobnost realizacije

-Molimo potvrditi i podastrijeti dokaz da imate široku i jaku političku potporu te održiv angažman lokalnih, regionalnih i državnih tijela;

Nijedna ideja u zadnjih 20 godina u Mostaru nije naišla na nepodijeljenu političku podršku kao što je slučaj sa kandidaturom Mostara za evropsku prijestonicu kulture. Sve političke partije koje su aktivne u Mostaru i koje su učestvovale u zadnjem sazivu gradskog vijeća, na sastanku održanom 18.9.2017. godine su dale podršku projektu u vidu pisanih izjava koje su ovjerene kod nadležnog tijela. Na osnovu saglasnosti političkih partija te Zaključaka Foruma radnika u kulturi „Mostar-Evropska prijestonica kulture” od 15.5.2017. godine, gradonačelnik je 23.10.2017. godine donio Odluku o kandidaturi Grada Mostara za „evropsku prijestonicu kulture 2024. godine” broj 02-42-13501/17.Također, kantonalni nivo vlasti i ministarstvo nadležno za kulturu su dali podršku projektu u vidu pisanog dokumenta broj 05-04-42-1644/18 od 27.7.2018. godine. Federalni nivo vlasti, odnosno, nadležno federalno ministarstvo za kulturu također podržava kandidaturu Mostara, što je vidljivo iz dokumenta broj 03-40-5384/18 od 16.8.2018. godine. Državni nivo vlasti, odnosno Ministarstvo civilnih poslova BiH, svoju podršku je iskazalo dokumentom broj 10-35-2-1771-EV/18 od 27.8.2018. godine. Svi nivoi vlasti su podržali kandidaturu Mostara za evropsku prijestonicu kulture, a konkretne finansijske obaveze će moći preuzeti ukoliko Mostar prođe prvi krug selekcije.

- Grad kandidat ima ili će imati odgovarajuću i održivu infrastrukturu za nošenje titule; u tom smislu, molimo odgovorite na sljedeća pitanja:

1. Kratko pojasnite kako će evropska prijestonica kulture iskoristiti i/ili razviti gradsku kulturnu infrastrukturu.

Evropska prijestonica kulture u mnogome će utjecati na sve segmente razvoja kulture u gradu. Ovaj projekat je zapravo katalizator koji će ubrzati završetak svih započetih projekata. Sve ustanove kulture, njih 12, djeluju u vlastitim prostorima. Međutim, to su većinom objekti koji su rekonstruirani ili djelomično sanirani ali su zastarjeli i trebaju prenamjenu sukladnu današnjem vremenu i zahtjevima publike. To između ostalog podrazumijeva uklanjanje barijera za lica sa poteškoćama u kretanju kao i opremanje ustanova savremenim tehničkim rješenjima ali i neke građevinske zahvate rekonstrukcije ili sanacije. Sve ove projekte Grad Mostar je planirao i prije odluke o kandidaturi za EPK ali ćemo kroz ovaj projekat, jačanjem vlastitih kapaciteta i strateškom odrednicom koja kulturu označava prioritetom u razvoju grada, brže realizirati ove planove. Grad Mostar je prethodnih godina za infrastrukturne projekte u oblasti kulture uložio oko 10 miliona eura. Sljedećih godina će se ulagati i više, jer se oslobađaju sredstva koja smo prethodnih godina ulagali u kapitalne investicije u području komunalija. Također, projekat EPK nas je potaknuo na preispitivanje postojećih kapaciteta te traženje rješenja za njihovu racionalniju i kreativniju upotrebu. Ustanove su potaknute na zajedničke aktivnosti u smislu koprodukcija i zajedničkog učešća na konkursima za sufinansiranje projekata. Također, otvoreni prostori sve više postaju mjesta kulture, što ćemo još više poticati sljedećih godina. Novi sadržaji će se pažljivo kreirati kako bi uzeli u obzir sve potrebe kulturnih djelatnosti. Mi prije svega želimo da Mostar bude prijestonica svim svojim građanima, u svim segmentima gradskog života i kulture u najširem smislu. Zato smatramo kako će Mostar znati iskoristiti projekat evropske prijestonice kulture i razviti održivu kulturnu infrastrukturu dostupnu većem broju građana Mostara ali i posjetiocima Mostara kojih je svake godine u našem gradu sve više.

2. Koje su prednosti grada u smislu dostupnosti (regionalni, državni i međunarodni saobraćaj)

Mostar je središte i važan saobraćajni pravac preko kojeg prelaze saobraćajnice evropskog, državnog i regionalnog značaja. On je saobraćajno čvorište magistralnih puteva i budućeg autoputa na koridoru V-c. Grad je cestovno uvezan s unutrašnjošću BiH magistralom M17, na koju se lako priključiti iz bilo kojeg dijela BiH. Iz pravca Hrvatske, koja je autoputom uvezana sa ostatkom Evrope, nakon izlaska sa autoputa, regionalnim putem do Mostara se stiže za najviše 45 minuta. Priključak na autoput udaljen je 35 km od Mostara, a sljedeće godine započinje rekonstrukcija regionalne ceste Mostar-Čitluk - priključak na autoput. Mostarski aerodrom, otvoren za saobraćaj 1998. godine, je preduzeće u većinskom vlasništvu Grada Mostara. Najčešće je funkcionirao na bazi čarter linija, a posljednjih godina intenzivira svoj rad, pa su prošle godine uvedene redovne linije sa Evropom i svijetom (Dizeldorf, Štutgart, Amman, Zagreb, čarter linije s Italijom), a u narednom periodu se očekuje i uvođenje novih linija. Svakodnevne redovne autobusne linije saobraćaju do Mostara iz gotovo svih pravaca i većih regionalnih i evropskih centara. Željeznički saobraćaj je nešto manje efikasan, dvije linije dnevno idu u smjeru luke Ploče te Sarajeva, odakle je moguće nastaviti putovanje ka drugim destinacijama.

3. Koliki su gradski kapaciteti u smislu turističkog smještaja?

Mostar, kao i cijeli Hercegovačko-neretvanski kanton, turizam vidi kao jednu od bitnijih privrednih grana koje stalno unaprjeđuju.

Najatraktivniji turistički sadržaji u HNK su Mostar (Stari most sa starim gradskim jezgrom), Međugorje – značajno mjesto vjerskog hodočašća u svjetskim razmjerama, Neum, Blagaj – iznimna vrijednost historije, prirode i mjesto vjerskog hodočašća, Počitelj, parkovi prirode „Hutovo blato” i „Blidinje”, područje općine Konjic s Boračkim jezerom, pećina Vjetrenica, Mogorjelo, nekropola stećaka Radimlja, te Rujište – planinsko izletište nadomak Mostara. HNK danas turističkom tržištu nudi 35.000 ležajeva (procjena) u raznim vidovima i kategorijama smještaja (hoteli, moteli, mali pansioni, kućna radinost i ostalo), s tendencijom povećanja turističkih kapaciteta i značajnim godišnjim rastom turističkog prometa. Procijenjeni broj turista na ovom području se kreće oko 1.930.000.

Mostar trenutno službeno ima registrirano 757 kreveta u hotelima sa 4 ili 5 zvjezdica, te 1.239 kreveta u objektima sa 2 ili 3 zvjezdice, kao i 150 kreveta u privatnom smještaju, što ukupno iznosi 2.146 kreveta.

Tokom 2019. godine, u starom gradskom jezgru, na mjestu bivšeg hotela Ruža, bit će otvoren novi hotel Marriot, čija kategorizacija je 5 zvjezdica, a raspolagat će s 360 kreveta. Otvaranje ovog hotela zasigurno će značajno obogatiti turističku ponudu Mostara u svakom smislu, a novu dimenziju će dobiti i kongresni turizam atraktivnim kongresnim dvoranama. Također, u izgradnji je i hotel Neretva, najstariji mostarski hotel, smješten na samoj obali rijeke. Ovaj hotel će biti kategoriziran sa 4 zvjezdice, a raspolagat će sa oko 160 kreveta.

Mostar godišnje bilježi milionske turističke posjete, međutim, najčešće se radi o tzv. tranzitnom turizmu. Zato je plan u sljedećim godinama ojačati turističke potencijale poboljšavanjem i izgradnjom novih turističkih kapaciteta, a posebna pažnja će se usmjeriti na osmišljavanje novih turističkih

sadržaja koji će privući nove i zadržati postojeće goste. Također, zbog otvaranja novih vazdušnih linija, u narednim godinama očekujemo značajniji priliv turista.

Mostar, kao i cijela Hercegovina, uz sve navedene lokalitete ima još čitav niz atraktivnih turističkih potencijala koji će se tek turistički valorizirati.

Ovo područje ima izuzetno značajan razvojni potencijal i mogućnosti unapređenja konkurentnosti turizma na ovom području su jako dobre. U tom smislu, i projekat evropske prijestonice kulture će imati znatan utjecaj na razvoj turizma.

- U smislu kulturne, urbane i turističke infrastrukture, koji su projekti (uključujući i projekte obnove) koje vaš grad planira provesti u vezi sa akcijom evropska prijestonica kulture od sad pa do godine titule?

Grad Mostar svoj privredni razvoj dobrim dijelom vidi u razvoju turizma i pratećih djelatnosti, što je dugoročno gledano neodvojivo od razvoja kulture i neophodne turističke infrastrukture. Planovi razvoja kulturne infrastrukture i jačanje kulturnih industrija su jedan od prioriteta u razvoju grada sljedećih godina. Kulturu shvatamo kao osnovni integracijski element Mostara i cijele BiH, a turizam kao djelatnost koja umnogome može pomoći ukupni privredni rast. Mostar i Hercegovina godišnje bilježe višemilionske turističke posjete, međutim, za znatniji priliv sredstava iz te djelatnosti neophodne su kapitalne investicije. Svjesni smo te činjenice i u zadnjoj deceniji smo brojne investicije usmjerili u razvoj komunalne i saobraćajne infrastrukture, koja čini osnov za daljnji razvoj turizma i kulture ali i grada kao cjeline.U završnoj fazi je nekoliko kapitalnih infrastrukturnih projekata, jedan od najznačajnijih, vrijednosti od oko 130 miliona KM, je izgradnja kolektora i pročistača otpadnih voda na području Mostara. U toku je i niz kapitalnih projekata iz oblasti saobraćaja (rekonstrukcija sjevernog i južnog ulaza u grad sa magistralnog puta M17, izgradnja mosta preko Neretve i rekonstrukcija mosta preko Radobolje), uređenja i rekonstrukcije javnih površina, parkova, Partizanskog groblja, sanacija društvenih domova u prigradskim naseljima (Jasenica i Potoci), te sportskih objekata u naseljima i školama. Narednih godina će se dovršiti južne obilaznice grada i spoj na autoput, a planirano je i uvođenje AUP-a (automatsko upravljanje prometom).Svi pobrojani projekti, uz privatne investicije u turizmu, od kojih su dvije najveće skori dovršetak hotela Marriot i rekonstrukcija hotela Neretva, zasigurno će sljedećih godina podići ukupni turistički potencijal Mostara na zavidan nivo. Gradski Kulturno-sportski centar Štreka, sa dvoranom kapaciteta 3.000 mjesta, izložbenim prostorom od 1.000 m2 i ateljeima; rekonstrukcija zgrade NAMA u najužoj turističkoj zoni, koja podrazumijeva modernizaciju Muzeja Hercegovine, čije će bogate zbirke biti dostupne široj javnosti i adekvatno prezentirane; rekonstrukcija i uređenje postojećih objekata kulturnih ustanova će biti dovršeni do 2024. godine.Mostar - evropska prijestonica kulture, cilj je kojem težimo. Vjerujemo da razvoj grada koji smo izabrali vodi upravo u tom smjeru.