+ gimnazijsko obrazovanje · da nastavni plan i program za fakultativni dio donosi srednja škola...

Matko GlunčićPMF - Fizički odsjek

Sveučilište u Zagrebu

Gimnazijsko obrazovanje

velj

ača

2016

.

nacionalni kurikulum za

prijedlog

Cjelovita kurikularna

reforma

Rani i predškolski, osnovnoškolskii srednjoškolski odgoj i obrazovanje

članovi stručne radne skupine izabrani po javnom pozivuJurica Barišin, prof., I. gimnazija, Splitdr. sc. Zvonimir Bošnjak, Privatna klasična gimnazija, ZagrebZlatka Markučič, prof., XV. gimnazija, Zagrebdr. sc. Iris Marušić, Institut za društvena istraživanja, Zagrebprof. dr. sc. Željka Milin Šipuš, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Matematički odsjekIrena Pavlović, prof., Srednja škola Čazma, ČazmaDario Österreicher, prof., II. gimnazija, Osijek Zrinka Pongrac Štimac, prof., V. gimnazija, Zagrebizv. prof. dr. sc. Tomislav Šikić, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Zavod za primijenjenu matematikuJosip Šiklić, prof., Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile, Pazinkoordinatorice stručne radne skupine iz jedinice za stručnu i administrativnu podrškuGea Cetinić, Agencija za odgoj i obrazovanje Mirjana Konosić, Agencija za odgoj i obrazovanječlanovi stručne radne skupine iz ekspertne radne skupineBoris Jokić Tomislav ReškovacRužica Vuktehnička koordinatorica stručne radne skupineAnkica Trogrlić, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sportaekspertna radna skupinaBoris Jokić (voditelj)Branislava BaranovićSuzana HitrecTomislav ReškovacZrinka Ristić DedićBranka VukRužica VuklekturaRanka Đurđević, Aleksandra Slamavizualni identitetKarla Paliska

Tuesday 1 March 16

Tuesday 1 March 16

Sadržaj

1. Uvod

2. Svrha, ciljevi, načela i kompetencije3. Učenje i poučavanje u GO

4. Podrška učenicima u GO

5. Organizacija odgojno-obrazovnog procesa u GO

6. Vrednovanje, ocjenjivanje i izvješčivanje

Tuesday 1 March 16

Ciljevi gimnazijskog obrazovanja

• Cjelovit razvoj

• Temeljno opće obrazovanje

• Priprema za nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje

Tuesday 1 March 16

Načela gimnazijskog obrazovanja

• Načelo individualnog cjelovitog razvoja

• Načelo cjelovitosti obrazovanja

• Načelo poticajnog, sigurnog i zdravog okružja

• Načelo izbornosti i autonomijeGimnazijsko obrazovanje pruža učenicima priliku da u prikladnoj mjeri, a u skladu s interesima, sposobnostima i visokoškolskim aspiracijama, odabiru predmete/predmetne module.

Tuesday 1 March 16

Promjene• produljenje nastave za 2 tjedna (1+1) (projektni

tjedni)

• informatika dobiva 2 sata u 2. razredu

• model izbornosti (izborni moduli 10 sati + osobni izbor 4 sata)

Tuesday 1 March 16

Postojeći nastavni planNASTAVNI PLAN GIMNAZIJA

OPĆA JEZIČNA KLASIČNA PRIRODOSLOVNO-

MATEMATIČKA PRIRODOSLOVNA

razred razred razred razred razred 1. 2. 3. 4. 1 2. 3. 4. 1. 2. 3. 4. 1. 2. 3. 4. 1. 2. 3. 4.

A.ZAJEDNIČKI DIO

Hrvatski jezik 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 I. strani jezik 3 3 3 3 4 4 4 4 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 II. strani jezik 2 2 2 2 4 3 3 3 - - - - 2 2 2 2 - - - - Latinski jezik 2 2 - - 2 2 - - 3 3 3 3 2 2 - - 2 2 - - Grčkijezik - - - - - - - - 3 3 3 3 - - - - - - - - Glazbena umjetnost 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 - - - - - 2

Likovna umjetnost 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 - - - - 2 -

Psihologija - 1 1 - - - 2 - - - 1 - - - 1 - - - 1 - Logika - - 1 - - - 1 - - - 1 - - - 1 - - - 1 - Filozofija - - - 2 - - - 2 - - - 2 - - - 2 - - - 2 Sociologija - - 2 - - - 2 - - - 2 - - - 1 - - - 1 - Povijest 2 2 2 3 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 Zemljopis 2 2 2 2 2 2 1 2 2 2 1 2 2 2 2 2 2 2 2 - Matematika 4 4 3 3 3 3 3 3 4 4 3 3 4 4 5 5 4 4 3 3

Fizika 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 3 3 3 3 2+1

2+1

2+1

2+1

Kemija 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 - - - -

Biologija 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2+1

2+1

2+1

2+1

Informatika 2 - - - - 2 - - - 2 - - 2 2 2 2 2 2 - - Politika i gospodarstvo - - - 1 - - - 1 - - - 1 - - - 1 - - - 1

Tjelesna i zdravstvena kultura

2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2

Kemija s vježbama - - - - - - - - - - - - - - - - 2+

2 2+2

2+2

2+2

Vjeronauk/Etika 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

Geologija - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 2 B. IZBORNI DIO Izborni predmet 2 2 2 Strani jezik 2 2 Strani jezik ili Osnove ekologije

2 2 2 2

Matematika ili informatika 2 2 2 2

UKUPNO 32 33 33 33 32 33 35 34 32 34 34 34 35 35 35 35 34 34 34 34

izvor: MZOS (public.mzos.hr/fgs.axd?id=18553)Tuesday 1 March 16

Ciklusi

Tuesday 1 March 16

Modeli orijentacije

MODEL KASNIJE ORIJENTACIJE

KƉđĂ�ŐŝŵŶĂǌŝũĂ ŶĂŬŽŶ�Ϯ͘�ƌĂǌƌĞĚĂ

Tuesday 1 March 16

Model kasnije orijentacije(Opća gimnazija)

Tuesday 1 March 16

Opća gimnazija

Tuesday 1 March 16

Orijentacijski moduliprirodoslovno-matema/čko-tehničkopodručje

jezično,društveno-humanis/čkoiumjetničkopodručje

71.4%

14.3%

14.3%

Tuesday 1 March 16

Kako biraju gimnazijalci?Studirašlifakultetkojisiplanirao/lastudira/nakraju2.razreda?

Kadasiodlučio/laprijavi/fizikunamaturi?

uzorak:studen/PMFFizikaistuden/Građevinskogfakulteta(upisaniu1.godinu2014./2015)N=237

Tuesday 1 March 16

Zašto su Opće gimnazije važne?

Struktura gimnazijskog obrazovanja u šk.god. 2013./14 (upis u 1. razred)*

*izvor: MZOS Služba za razvoj i informacijsku infrastrukturu sustava odgoja i obrazovanja

Struktura studenata na PMF-u (2014/1015)**

**izvor: ISVU baze podataka

Tuesday 1 March 16

Kriteriji pisanja kurikula?SveučilišteuZagrebu(ukupnosastavnica34)

Tuesday 1 March 16

Europski socijalni fond, Operativni program “Razvoj ljudskih potencijala”, Poziv na dostavu projektnih prijedloga, Promocija kvalitete i unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja na srednjoškolskoj razini (HR.3.1.20)

7

nedostatak razvoja socijalnih vještina, izražavanja stavova i mišljenja kod učenika. Takva praksa odražava se i na uspjeh učenika, što dokazuju i rezultati PISA istraživanja prema kojima hrvatski 15-godišnjaci značajno zaostaju za vršnjacima u međunarodnom kontekstu1. Slična je situacija i s rezultatima o uspjehu na državnoj maturi gdje učenici gimnazijskih programa biraju osnovnu razinu ispita iako bi učenici koji pohađaju gimnazijske programe, i kojima je državna matura završetak njihovog gimnazijskog obrazovanja, trebali pristupati ispitima više razine2. Rezultati nešto mlađih učenika iz područja matematike i prirodoslovlja , također upućuju na općenito slabije rezultate s obzirom na međunarodne prosjeke3.

Ako se, pak, sagleda slika na području visokog obrazovanja, tijekom akademske godine 2011/2012 od ukupnog broja upisanih studenata (49.016) tek 19.794 studenata upisalo je studijske programe u STEM (eng. Science, Technology, Engineering, Mathematics i ICT (eng. Information and Communication Technology području. Tijekom naredne akademske godine, samo su 10.034 studenta udovoljila kriterijima studijskog programa kako bi napredovali u drugu godinu studiranja. Ovo znači da 41 % studenata nije uspješno položilo ispite vezane uz ključna područja STEM-a i ICT-a tijekom prethodne godine. Kako je vidljiv stalan trend opadanja broja upisanih u navedene programe, zajedno s opadanjem rezultata koje studenti postižu u ključnim STEM i ICT područjima tijekom prvih godina studija ovim Pozivom žele se poboljšati uvjeti za stjecanje kompetencija unutar tih područja u općem obrazovanju a prije samog pristupanja tercijarnom obrazovanju4.

S ciljem obogaćivanja sadržaja programa gimnazija u dijelu kojim se stječu znanja potrebna za tržište rada te stjecanje većeg broja kompetencija koje doprinose uspješnijem nastavku obrazovanja na visokoškolskim ustanovama, u školskoj godini 2012./2013. krenulo se s provođenjem eksperimentalnih programa strukovnih gimnazija, no s obzirom da je provođenje u tijeku nisu još poznati podaci o vrijednosti novih sadržaja i oblika rada. Budući da nastavni plan i program za fakultativni dio donosi srednja škola te da za njegovo donošenje nisu potrebne dugotrajne procedure, to područje je određeno kao ono u kojemu je, unutar ovog Poziva, moguće i potrebno utjecati na ponudu dodatnih sadržaja. Nadalje, važno je utjecati i na profesionalni razvoj nastavnika u pravcu osvještavanja važnosti cjeloživotnog učenja kao osnove za odgovor na tehnološke i druge promjene gospodarstva i društva u cjelini jer sadašnji gimnazijski programi zbog svoje nefleksibilnosti nisu u mogućnosti odgovoriti na navedene izazove. Kroz fakultativnu nastavu škola ipak nudi učenicima stjecanje određenih kompetencija s kojima imaju bolji temelj za nastavak obrazovanja, ali i veću konkurentnost na tržištu rada.

Ovom se dodjelom bespovratnih sredstava, stoga, želi započeti sustavni rad na gimnazijskoj kurikularnoj reformi koju je prvenstveno potrebno usmjeriti razvoju temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje (razvoju jezičnih, prirodoslovnih, matematičkih, digitalnih, socijalnih, 1 PISA 2012 Results in focus: what 15-year-olds know and what they can do with what they know, OECD 2014. 2 http://dokumenti.ncvvo.hr/Dokumenti_centra/DM2013/Ispiti/statisticka_psihometrijska_analiza_dm.pdf 3 TIMMS and PIRLS 2011 Relationships Report (http://timss.bc.edu/timsspirls2011/downloads/TP11_Relationship_Report.pdf) 4 Plan implementacije Garancije za mlade, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, 2014. godina

Kvaliteta STEM-a u sekundarnom obrazovanju?

Tuesday 1 March 16

Dodatak 1

• str 19 (Orjentacijski moduli): “Škole su dužne ponuditi najmanje jedan modul iz prirodoslovno-matematičko-tehničkog područja i najmanje jedan iz jezično, društveno humanističkog i umjetničkog područja.”

Tuesday 1 March 16

Dodatak 2

• str 28 (Grupiranje učenika prema dobi i interesima): “Minimalan broj učenika u skupini za učenje u izbornom modulu i u skupini za učenje sadržaja osobnog izbora je deset.”

Tuesday 1 March 16

Broj Općih gimnazija prema broju učenikau šk.god. 2015./16 (upis u 1. razred)*

*izvor: MZOS Služba za razvoj i informacijsku infrastrukturu sustava odgoja i obrazovanja

Tuesday 1 March 16

GO i Fizika

Srednja škola Ilok (17 učenika):11 učenika MODUL OG 4preostalih 6 učenika mora uzeti MODUL OG 4

Tuesday 1 March 16

GO i Fizika

Gimnazija Metković (26 učenika):18 učenika MODUL OG 7preostalih 8 učenika mora uzeti MODUL OG 7

Tuesday 1 March 16

GO i Fizika

Gimnazija Đurđevac (43 učenika):18 učenika MODUL OG 316 učenika MODUL OG 6preostalih 9 učenika mora uzeti MODULE OG 3/6

Tuesday 1 March 16

Kriteriji pisanja kurikula?

Strategija obrazovanja znanosti i tehnologije (Hrvatski sabor na sjednici 17. listopada 2014)

Strategije

work-based learning

Science, Technology, Engineering, Mathematics

2 Recommendation 2006/962/EC of the European Parliament and of the Council of 18 December 2006 on key competences for lifelong learning, Official

Journal L 394 of 30.12.2006.; http: //eur-lex.europa.eu/LexUriServ/site/en/oj/2006/l_394/l_39420061230en00100018.pdf 3 Rethinking Education: Investing in skills for better socio-economic outcomes; http: //ec.europa.eu/education/news/rethinking_en.htm 4 OECD Programme for International Student Assessment (PISA); http: //www.oecd.org/pisa/

Tuesday 1 March 16

PROVEDBA: visoka učilišta s odgovarajućom ekspertizom, AZVO POKAZATELJI PROVEDBE: Postotak čelnika koji su prošli program dopunske edukacije (do 2020. svi čelnici moraju proći navedeni program). MJERA 2.1.5. Uspostaviti jedinstven sustav upravljanja informacijama relevantnim za hrvatski visokoobrazovni prostor Ova mjera razrađena je detaljno u okviru Cilja 5. Osigurati zadovoljavajuće prostorne i informacijsko-komunikacijske resurse visokih učilišta, pod točkom 5.2.

2.2. UTEMELJITI RAZLIKOVANJE SVEUČILIŠNIH, ODNOSNO STRUČNIH STUDIJSKIH PROGRAMA ISKLJUČIVO NA TRANSPARENTNIM VERIFICIRANIM KOMPETENCIJAMA

Standardima i smjernicama za osiguranje kvalitete u europskom prostoru visokog obrazovanja

95 EC Education & Training, EU studies and projects on mathematics and science 96 Standardi i smjernice za osiguranje kvalitete u europskom prostoru visokog obrazovanja,

http: //www.unidu.hr/datoteke/19izb/ESG-u-potpunosti.pdf 97 www.azvo.hr

MJERA 2.6.2. Uspostaviti poticajne mehanizme za suradnju i umrežavanje visokih učilišta u izvođenju zajedničkih studijskih programa i/ili njihovih pojedinih dijelova. NADLEŽNOST: MZOS PROVEDBA: NVZVO, Rektorski zbor, Vijeće veleučilišta i visokih škola POKAZATELJI PROVEDBE: Broj zajedničkih i združenih studija.

2.7. OSIGURATI POVEZANOST TRŽIŠTA RADA I VISOKOG OBRAZOVANJA

MJERA 2.7.1. Uspostaviti odgovarajuću infrastrukturu i organizaciju centara za podršku studentima i karijerno savjetovanje NADLEŽNOST: MZOS PROVEDBA: NVZVO, NVRLJP visoka učilišta, HUP, HGK POKAZATELJI PROVEDBE: Izmjene u zakonskoj regulativi. Stupanj operativnosti sustava karijernog savjetovanja s odgovarajućim službama. Razina zadovoljstva korisnika.

2.8. REDEFINIRATI MODEL STUDIRANJA S DJELOMIČNIM OPTEREĆENJEM (IZVANREDNI STUDIJI)

99 UNESCO, Handbook on career counselling 100 MOZVAG, Preglednik studijskih programa

MJERA 2.8.1. Pravno regulirati studije s djelomičnim opterećenjem. Izmjenama zakona potrebno je definirati ključne elemente za uspješno izvođenje studija s djelomičnim opterećenjem, a posebice sljedeće: • provođenje inicijalne akreditacije

• priznavanje prethodne razine učenja i prije stečenih kvalifikacija te rješavanje problema državne mature za starije polaznike (npr. predvidjeti posebne kvote)

• definiranje statusa studenata na studiju s djelomičnim opterećenjem i ublažavanje razlika u odnosu na status redovnih studenata

• definiranje ukupnog financiranja i školarina – predvidjeti mogućnost sklapanja programskih ugovora za studije s djelomičnim opterećenjem

• predlaganje mehanizama odobravanja, nadzora i periodičnog vrednovanja izvanrednih studijskih programa i dr.

NADLEŽNOST: MZOS PROVEDBA: Radna grupa za pripremu zakona POKAZATELJI PROVEDBE: Donesene izmjene zakona MJERA 2.8.2. Osnovati centre za cjeloživotno učenje i obrazovanje pri visokim učilištima kao potporu za poticanje i koordiniranje aktivnosti vezanih uz cjeloživotno učenje i obrazovanje, koji bi uključivali i studije s djelomičnim opterećenjem kao formalni oblik cjeloživotnog obrazovanja koji završava odgovarajućom kvalifikacijom NADLEŽNOST: NVRLJP PROVEDBA: MZOS, Rektorski zbor, Vijeće veleučilišta i visokih škola, visoka učilišta POKAZATELJI PROVEDBE: Izmjene zakona. Stupanj operativnosti centara. Razina zadovoljstva korisnika. MJERA 2.8.3. Donijeti izvedbene planove na razini visokih učilišta koji će studentima s djelomičnim opterećenjem omogućiti postizanje ishoda učenja studija uzimajući u obzir specifičnosti njihova načina studiranja NADLEŽNOST: Rektorski zbor, Vijeće veleučilišta i visokih škola PROVEDBA: visoka učilišta POKAZATELJI PROVEDBE: Doneseni izvedbeni planovi za studiranje s djelomičnim opterećenjem MJERA 2.8.4. Analizirati potrebe u javnim i gospodarskim subjektima za programima u STEM području. Organizirati okrugle stolove i slična događanja na temu studija u STEM području i na njih pozivati predstavnike gospodarstva (službe za upravljanje ljudskim resursima u većim tvrtkama, menadžere, vlasnike manjih tvrtki, predstavnike javnih ustanova i dr.) i ugledne stručnjake iz inozemstva koji imaju iskustva u organiziranju izvanrednih studija u navedenu području. Program takvih događanja trebao bi uključivati prezentaciju postojećeg stanja i prijedloge poboljšanja te primjere dobre prakse na uglednim institucijama. NADLEŽNOST: Rektorski zbor, Vijeće veleučilišta i visokih škola PROVEDBA: visoka učilišta POKAZATELJI PROVEDBE: Provedena i objavljena analiza MJERA 2.8.5. Detaljno analizirati i obnoviti postojeće programe za studente s djelomičnim opterećenjem i predložiti nove s ciljem oblikovanja takvih programa koji će privući potencijalne studente dajući kao krajnji rezultat izvrsno obrazovane stručnjake sposobne odgovoriti društvenim potrebama, zahtjevima suvremenog gospodarstva i javnog sektora. NADLEŽNOST: NVZVO, NVRLJP PROVEDBA: Rektorski zbor, Vijeće veleučilišta i visokih škola, visoka učilišta POKAZATELJI PROVEDBE: Revidirani studijski programi. Broj novih studenata. Postotak zaposlenih na odgovarajućim radnim mjestima unutar godine dana od završetka studija.

Europa 2020

Strategiji

1. CILJ: UNAPRIJEDITI STUDIJSKE PROGRAME DOSLJEDNOM PROVEDBOM POSTAVKI BOLONJSKE REFORME I REDEFINIRATI KOMPETENCIJE KOJE SE NJIMA STJEČU

82 EC, The Higher Education Modernisation Agenda 83 EC, The Bologna Process – Towards the European Higher Education Area

Europa 2020

Strategiji

1. CILJ: UNAPRIJEDITI STUDIJSKE PROGRAME DOSLJEDNOM PROVEDBOM POSTAVKI BOLONJSKE REFORME I REDEFINIRATI KOMPETENCIJE KOJE SE NJIMA STJEČU

82 EC, The Higher Education Modernisation Agenda 83 EC, The Bologna Process – Towards the European Higher Education Area

MJERA 2.2.1. Ishode učenja postaviti kao temelj razlikovanja stručnih i sveučilišnih studija. NADLEŽNOST: MZOS PROVEDBA: NVZVO, Rektorski zbor, visoka učilišta, radna skupina za izradu zakonskih akata, POKAZATELJI PROVEDBE: Izrađeni standardi kvalifikacija u kojima je jasno vidljiva razlika između sveučilišnih i stručnih studija MJERA 2.2.2. Uskladiti nacionalne minimalne kriterije za dobivanje dopusnice s međunarodno prihvaćenom praksom koja se odnosi na resurse potrebne za djelovanje visokih učilišta NADLEŽNOST: MZOS PROVEDBA: AZVO, Rektorski zbor, Vijeće veleučilišta i visokih škola POKAZATELJI PROVEDBE: Kriteriji doneseni i uključeni u odgovarajuću legislativu MJERA 2.2.3. Ujednačiti minimalne kriterije za razinu kvalitete koja se zahtijeva od visokih učilišta koja izvode stručne i/ili sveučilišne studije NADLEŽNOST: MZOS PROVEDBA: AZVO, Rektorski zbor, Vijeće veleučilišta i visokih škola POKAZATELJI PROVEDBE: Kriteriji doneseni i uključeni u odgovarajuću legislativu

2.3. JAVNU POTPORU VISOKOM OBRAZOVANJU USMJERITI NA PROFILE VISOKOOBRAZOVNIH KVALIFIKACIJA POTREBNIH ZA DUGOROČAN ODRŽIV RAZVOJ HRVATSKOG DRUŠTVA I GOSPODARSTVA

MJERA 2.3.1. Razviti metodologiju predviđanja društvenih potreba po kompetencijama za buduća zanimanja i utvrđivanja kvota po područjima i studijskim programima svih triju razina visokog obrazovanja. Definirati fiksni dio kvote te varijabilni dio kvote koji uzima u obzir predviđanja razvoja i oscilacije tržišta rada. Pratiti kretanja na tržištu rada i trajno usklađivati kvote. NADLEŽNOST: NVRLJP PROVEDBA: Javni instituti i visoka učilišta s odgovarajućom ekspertizom, HZZ, državne agencije s potrebnom ekspertizom POKAZATELJI PROVEDBE: Stupanj operativnosti modela predviđanja. Postotak u kojem su se predviđanja ostvarila.

2.4. POVJERAVANJE NASTAVE TEMELJITI NA USKLAĐENOSTI KOMPETENCIJA NASTAVNIKA S NASTAVNIM SADRŽAJIMA

98 Podatci Ministarstva rada i mirovinskog sustava, http: //www.mrms.hr/povezivanje-obrazovanja-i-potreba-trzista-rada



Tuesday 1 March 16

Nacionalnog kurikuluma za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje

RAZVITI I UVESTI NACIONALNI KURIKULUM I PREDMETNE/MEĐUPREDMETNE/ MODULARNE KURIKULUME ZA GIMNAZIJSKO OBRAZOVANJE

Nacionalnog kurikuluma predmetnih/međupredmetnih/modularnih kurikuluma za gimnazijsko obrazovanje

RAZVITI I UVESTI NACIONALNI KURIKULUM I KURIKULUME ZA STJECANJE KVALIFIKACIJA U REDOVNOM SUSTAVU STRUKOVNOG OBRAZOVANJA



Tuesday 1 March 16

EN EN

EUROPEAN COMMISSION

Strasbourg, 20.11.2012 COM(2012) 669 final

COMMUNICATION FROM THE COMMISSION TO THE EUROPEAN PARLIAMENT, THE COUNCIL, THE EUROPEAN ECONOMIC AND SOCIAL

COMMITTEE AND THE COMMITTEE OF THE REGIONS

Rethinking Education:Investing in skills for better socio-economic outcomes

{SWD(2012) 371 final} {SWD(2012) 372 final} {SWD(2012) 373 final} {SWD(2012) 374 final} {SWD(2012) 375 final} {SWD(2012) 376 final} {SWD(2012) 377 final}

EN EN

EUROPEAN COMMISSION

Strasbourg, 20.11.2012 COM(2012) 669 final

COMMUNICATION FROM THE COMMISSION TO THE EUROPEAN PARLIAMENT, THE COUNCIL, THE EUROPEAN ECONOMIC AND SOCIAL

COMMITTEE AND THE COMMITTEE OF THE REGIONS

Rethinking Education:Investing in skills for better socio-economic outcomes

{SWD(2012) 371 final} {SWD(2012) 372 final} {SWD(2012) 373 final} {SWD(2012) 374 final} {SWD(2012) 375 final} {SWD(2012) 376 final} {SWD(2012) 377 final}

4

Attention should be particularly focused on the development of entrepreneurial skills5, because they not only contribute to new business creation but also to the employability of young people. However, at the national level only six Member States have a specific strategy for entrepreneurship education6. To address this, in 2013 the Commission will publish policy guidance to support improvements in the quality and prevalence of entrepreneurship education across the EU. Member States should foster entrepreneurial skills through new and creative ways of teaching and learning from primary school onwards, alongside a focus from secondary to higher education on the opportunity of business creation as a career destination. Real world experience, through problem-based learning and enterprise links, should be embedded across all disciplines and tailored to all levels of education. All young people should benefit from at least one practical entrepreneurial experience before leaving compulsory education. Measuring the impact of this work is important, and to support Member States the Commission will identify tools to assess progress and demonstrate the acquisition of entrepreneurial skills. At the level of individual institutions progress will be boosted by a self-assessment framework, carried out jointly with the OECD, to guide and advance the development of entrepreneurial education institutions at all levels including schools and vocational education and training (VET).

…while the demand for STEM related skills is still high

Scientific subjects are also important. The demand for a qualified workforce in technology and research intensive sectors is and will remain at a high level, with an impact on the demand for science, technology, engineering and mathematics (STEM) related skills. Greater efforts must now be made to highlight STEM as a priority area of education, and increase engagement at all levels. Although broad challenges are well known, such as the need to make it more attractive to females, it is also now important to increase understanding of the career pathways followed by STEM graduates.

…but the first step must be that foundation or basic skills are achieved by all…

Literacy, numeracy and basic maths and science are key foundations for further learning as illustrated in the accompanying Education and Training Monitor 2012, and are a gateway to employment and social inclusion. These skills are nonetheless being redefined by the on-going digital revolution, as new forms of reading and writing and the diversity of information sources are changing their very nature.

Across the EU, reforms have streamlined curricula. They have introduced national standardised tests; established an infrastructure of literacy, maths and science centres; created teacher networks and continuing professional development; and stepped up action to improve digital and media literacy. Nevertheless, underperformance remains and addressing low achievement is now urgent. The share of 15 year olds in Europe that have not acquired basic skills is around 20%, while five countries have over 25% low achievers in reading. Member States need to introduce new systemic reforms to strengthen early screening and intervention for learning difficulties and to replace repetition or ability grouping with increased learning support. 5 For an overview of entrepreneurial skills, cf Staff Working Document on the Assessment of Key

Competences 6 Entrepreneurship Education at School in Europe – National Strategies, Curricula and Learning

Outcomes (Eurydice 2012)

4

Attention should be particularly focused on the development of entrepreneurial skills5, because they not only contribute to new business creation but also to the employability of young people. However, at the national level only six Member States have a specific strategy for entrepreneurship education6. To address this, in 2013 the Commission will publish policy guidance to support improvements in the quality and prevalence of entrepreneurship education across the EU. Member States should foster entrepreneurial skills through new and creative ways of teaching and learning from primary school onwards, alongside a focus from secondary to higher education on the opportunity of business creation as a career destination. Real world experience, through problem-based learning and enterprise links, should be embedded across all disciplines and tailored to all levels of education. All young people should benefit from at least one practical entrepreneurial experience before leaving compulsory education. Measuring the impact of this work is important, and to support Member States the Commission will identify tools to assess progress and demonstrate the acquisition of entrepreneurial skills. At the level of individual institutions progress will be boosted by a self-assessment framework, carried out jointly with the OECD, to guide and advance the development of entrepreneurial education institutions at all levels including schools and vocational education and training (VET).

…while the demand for STEM related skills is still high

Scientific subjects are also important. The demand for a qualified workforce in technology and research intensive sectors is and will remain at a high level, with an impact on the demand for science, technology, engineering and mathematics (STEM) related skills. Greater efforts must now be made to highlight STEM as a priority area of education, and increase engagement at all levels. Although broad challenges are well known, such as the need to make it more attractive to females, it is also now important to increase understanding of the career pathways followed by STEM graduates.

…but the first step must be that foundation or basic skills are achieved by all…

Literacy, numeracy and basic maths and science are key foundations for further learning as illustrated in the accompanying Education and Training Monitor 2012, and are a gateway to employment and social inclusion. These skills are nonetheless being redefined by the on-going digital revolution, as new forms of reading and writing and the diversity of information sources are changing their very nature.

Across the EU, reforms have streamlined curricula. They have introduced national standardised tests; established an infrastructure of literacy, maths and science centres; created teacher networks and continuing professional development; and stepped up action to improve digital and media literacy. Nevertheless, underperformance remains and addressing low achievement is now urgent. The share of 15 year olds in Europe that have not acquired basic skills is around 20%, while five countries have over 25% low achievers in reading. Member States need to introduce new systemic reforms to strengthen early screening and intervention for learning difficulties and to replace repetition or ability grouping with increased learning support. 5 For an overview of entrepreneurial skills, cf Staff Working Document on the Assessment of Key

Competences 6 Entrepreneurship Education at School in Europe – National Strategies, Curricula and Learning

Outcomes (Eurydice 2012)


Tuesday 1 March 16

Europski socijalni fond, Operativni program “Razvoj ljudskih potencijala”, Poziv na dostavu projektnih prijedloga, Promocija kvalitete i unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja na srednjoškolskoj razini (HR.3.1.20)

7

nedostatak razvoja socijalnih vještina, izražavanja stavova i mišljenja kod učenika. Takva praksa odražava se i na uspjeh učenika, što dokazuju i rezultati PISA istraživanja prema kojima hrvatski 15-godišnjaci značajno zaostaju za vršnjacima u međunarodnom kontekstu1. Slična je situacija i s rezultatima o uspjehu na državnoj maturi gdje učenici gimnazijskih programa biraju osnovnu razinu ispita iako bi učenici koji pohađaju gimnazijske programe, i kojima je državna matura završetak njihovog gimnazijskog obrazovanja, trebali pristupati ispitima više razine2. Rezultati nešto mlađih učenika iz područja matematike i prirodoslovlja , također upućuju na općenito slabije rezultate s obzirom na međunarodne prosjeke3.

Ako se, pak, sagleda slika na području visokog obrazovanja, tijekom akademske godine 2011/2012 od ukupnog broja upisanih studenata (49.016) tek 19.794 studenata upisalo je studijske programe u STEM (eng. Science, Technology, Engineering, Mathematics i ICT (eng. Information and Communication Technology području. Tijekom naredne akademske godine, samo su 10.034 studenta udovoljila kriterijima studijskog programa kako bi napredovali u drugu godinu studiranja. Ovo znači da 41 % studenata nije uspješno položilo ispite vezane uz ključna područja STEM-a i ICT-a tijekom prethodne godine. Kako je vidljiv stalan trend opadanja broja upisanih u navedene programe, zajedno s opadanjem rezultata koje studenti postižu u ključnim STEM i ICT područjima tijekom prvih godina studija ovim Pozivom žele se poboljšati uvjeti za stjecanje kompetencija unutar tih područja u općem obrazovanju a prije samog pristupanja tercijarnom obrazovanju4.

S ciljem obogaćivanja sadržaja programa gimnazija u dijelu kojim se stječu znanja potrebna za tržište rada te stjecanje većeg broja kompetencija koje doprinose uspješnijem nastavku obrazovanja na visokoškolskim ustanovama, u školskoj godini 2012./2013. krenulo se s provođenjem eksperimentalnih programa strukovnih gimnazija, no s obzirom da je provođenje u tijeku nisu još poznati podaci o vrijednosti novih sadržaja i oblika rada. Budući da nastavni plan i program za fakultativni dio donosi srednja škola te da za njegovo donošenje nisu potrebne dugotrajne procedure, to područje je određeno kao ono u kojemu je, unutar ovog Poziva, moguće i potrebno utjecati na ponudu dodatnih sadržaja. Nadalje, važno je utjecati i na profesionalni razvoj nastavnika u pravcu osvještavanja važnosti cjeloživotnog učenja kao osnove za odgovor na tehnološke i druge promjene gospodarstva i društva u cjelini jer sadašnji gimnazijski programi zbog svoje nefleksibilnosti nisu u mogućnosti odgovoriti na navedene izazove. Kroz fakultativnu nastavu škola ipak nudi učenicima stjecanje određenih kompetencija s kojima imaju bolji temelj za nastavak obrazovanja, ali i veću konkurentnost na tržištu rada.

Ovom se dodjelom bespovratnih sredstava, stoga, želi započeti sustavni rad na gimnazijskoj kurikularnoj reformi koju je prvenstveno potrebno usmjeriti razvoju temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje (razvoju jezičnih, prirodoslovnih, matematičkih, digitalnih, socijalnih, 1 PISA 2012 Results in focus: what 15-year-olds know and what they can do with what they know, OECD 2014. 2 http://dokumenti.ncvvo.hr/Dokumenti_centra/DM2013/Ispiti/statisticka_psihometrijska_analiza_dm.pdf 3 TIMMS and PIRLS 2011 Relationships Report (http://timss.bc.edu/timsspirls2011/downloads/TP11_Relationship_Report.pdf) 4 Plan implementacije Garancije za mlade, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, 2014. godina

8

poduzetničkih, građanskih kompetencija te učenje učenja) s jasno definiranim odgojno-obrazovnim ishodima koji su usmjereni na znanja, ali uključuju i stjecanje vještina. Budući da se u današnjem društvu tehnologija razvija velikom brzinom, potrebno je osobitu pažnju dati području prirodoslovlja te matematičkim i digitalnim kompetencijama (odnosno kompetencijama unutar područja STEM-a i ICT-a). Provedba kurikularne reforme podrazumijeva i stručnu pripremljenost ljudskih kapaciteta za korištenje otvorenih didaktičko-metodičkih sustava koji omogućuju djelatnicima i učenicima veću kreativnost i autonomiju u izboru sadržaja, metoda i oblika rada s primjerenom opremom, kao i jasno određene standarde/kriterije provjere i usvojenosti ishoda učenja.

2.1. Ciljevi poziva na dostavu projektnih prijedloga

Opći cilj ovog poziva na dostavu projektnih prijedloga je:

x uspostava odgojno-obrazovnog sustava koji omogućuje stjecanje znanja, vještina i stavova potrebnih za uspješan život i učenje u suvremenom društvu.

Specifični cilj ovog poziva na dostavu projektnih prijedloga je:

x uspostava programskih, kadrovskih i materijalnih uvjeta u gimnazijama koji će omogućiti stjecanje dodatnih kompetencija u području matematike, prirodoslovlja i informacijsko-komunikacijskih tehnologija.

Ciljne skupine:

x učenici i nastavnici gimnazijskih programa obrazovanja, x ravnatelji škola u kojima se izvode gimnazijski programi, x stručni suradnici u odgojno-obrazovnim ustanovama u kojima se izvode gimnazijski

programi

2.2. Zakonodavni okvir

Dokumenti koji definiraju pravila provedbe Europskog socijalnog fonda (ESF) u Republici Hrvatskoj:

1. EU dokumenti


Tuesday 1 March 16

Kriteriji pisanja kurikula?U

dio

stud

enat

a [%

]

0

10

20

30

40

50Postotak studenata (ISCED 5-6) prema tematici studija (2012) [izvor:Eurostat]

educationandtraining

humanitiesand art

social science,business and law

engineering,manufacturingand construction

science,mathematics,computing,health

agricultureand veterinary

service

Croatia

Germany

Tuesday 1 March 16

0

2

4

6

8

10

2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012100

105

110

115

120

2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

Par/cipa/onofforeignstudentsinter/aryeduca/onPar/cipa/oninter/aryeduca/on

Science,mathema/csandcompu/ng,engineering,manufacturingandconstruc/on

yearyear

stud

ents(1

03)

stud

ents(1

03)

Finska i STEM

izvor: Eurostat

Tuesday 1 March 16

• ukupan broj tjednih sati ostaje 32-34

• broj predmeta ostaje isti

• ne uvažava se spacifičnost STEM predmeta

• smanjenje broja studenata na prirodoslovnim, tehničkim, biomedicinskim i biotehničkim fakultetima

• prekratki rokovi

• nema STEM-a u Ekspertnoj skupini

• ankete, analize, projekcije, modeli

Tuesday 1 March 16

+ gimnazijsko obrazovanje · da nastavni plan i program za fakultativni dio donosi srednja škola...

Documents