zvvv_15 10 sorte vocnih vrsta

Sorte vonih vrSta 2011 Pokualite Donja Zelina jabuka kruka

nakladnik

Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo, Zagreb, Hondlova 2/11za nakladnika

dr. sc. Ljiljana Gaparec-Skoitekst i fotografije priredili

Bernardica Milinovi, dipl. ing. agr. Tvrtko Jelai, dipl. ing. agr. Tiskanje dovreno u lipnju 2011. ISBN 978-953-56035-2-8

Zavod za vinogradarstvo, vinarstvo i voarstvo

Sorte vonih vrstaPokualite D onja Zelina

dr. sc. Predrag Vujevi Bernardica Milinovi, dipl. ing. agr. Tvrtko Jelai, dipl. ing. agr. Dunja Halapija Kazija, dipl. ing. agr. Danijel iek, dipl. ing. agr. dr. sc. Ante Biko Ljubica Juki, dipl. ing. agr.recenzenti

jabuka krukaskupina autora

2011

Zagreb, 2011.

SadrajUVOD. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5 5 8 10 11 12 16 17 19 22 24 25 31 33 37 39 40 42 44 47 48 60 61 68 72 73 77 78 78 82 83 95 96 99 100 104

Pokualite Donja Zelina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Fenoloke faze jabuke i kruke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

JABUKA

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

vrijeme dozrijevanja sorti jabuke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Fenoloke faze jabuke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Sorte ranijeg vremena dozrijevanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Rezultati biljeenja fenolokih faza jabuke (2009.-2010.) . . . . . . . . . . . . . . .

SKUPINA GALA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . SKUPINA ELSTAR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Rezultati pomolokih mjerenja ranijih sorti jabuke (2008. 2010.). . . . . . . . Sorte srednjeg vremena dozrijevanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . SKUPINA CRVENI DELIES . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . SKUPINA JONAGOLD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . SKUPINA ZLATNI DELIES . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Rezultati pomolokih mjerenja sorti jabuke srednjeg vremena dozrijevanja (2008. 2010.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Sorte kasnog vremena dozrijevanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . SKUPINA BRAEBURN . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . SKUPINA FUJI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Rezultati pomolokih mjerenja kasnih sorti jabuke (2008. 2010.) . . . . . . . Sorte jabuke u introdukciji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Rezultati pomolokih mjerenja sorti jabuke u introdukciji . . . . . . . . . . . . . . Sorte otporne na fuzikladij . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ostale sorte otporne na fuzikladij . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Rezultati pomolokih mjerenja otpornih sorti jabuke (2008. 2010.) . . . . . CatS stupolike sorte . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

KRUKA

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

vrijeme dozrijevanja sorti kruke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Fenoloke faze kruke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Sorte kruke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Podloge kruke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Sorte kruke u introdukciji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Fenoloke faze kruke (2009. 2010.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Rezultati pomolokih mjerenja u 2010. god. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Rezultati pomolokih mjerenja u 2010. god. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

NAPOMENE.4

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Sorte vonih vrSta 2011 | Pokualite Donja Zelina | jabuka kruka

UVOD

Pokualite Donja Zelina

Pokualite Donja Zelina osnovano je sredstvima iz kapitalnog projekta Zavoda za voarstvo pod nazivom: Osnivanje matinih nasada i formiranje introdukcijskoga i selekcijskog centra (KP568052), koji je 2003. godine odobrilo Ministarstvo po ljoprivrede i umarstva (sada: Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja). Projekt se provodi i danas, nakon to je 2009. godine Zavod za voarstvo prestao s ra dom i reorganizirao se u sklopu Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo. Odjel za voarstvo trenutno djeluje u okviru Zavoda za vinogradarstvo, vinarstvo i voarstvo, a ima dva odsjeka: Odsjek za introdukciju, selekciju i kolekciju, priznavanje sorti i zatitu sorti vonih vrsta, i Odsjek za projektiranje, kontrolu kakvoe i tehnoloko odravanje nasada. introdukcija stranih, zanimljivih sorti s kojima hrvatsko trite jo nije upoznato, a dobro su prihvaene na tritu u Europi, suradnja u razmjeni iskustava vezano za tehnologije proizvodnje u voarstvu.Sorte vonih vrSta 2011 | Pokualite Donja Zelina | jabuka kruka

Od poetka aktivnog djelovanja Zavod za voarstvo je zapoeo aktivnosti vezane za ostva rivanje suradnje sa stranim institucijama iz podruja voarstva, ije su djelatnosti iste ili sline onima Zavoda te oplemenjivakim tvrtkama. Nastojala su se ostvariti dva cilja:

5

Research and Breeding Institute of Pomology, Holovousy, Republika eka; Artus Group, Marketinggesellschaft fr Obstneuheiten mbH, Njemaka; Snc Elaris, DL-Davodeau Ligonniere, Angers, Francuska; Better3Fruit NV, Haverlee, Belgija; Fresh Forward Marketing BV, Wageningen, Nizozemska; C.I.V. Consorzio Italiano Vivaisti, San Giuseppe di Comacchio, Italija; Prof. dr. Silviero Sansavini i Dipartimento di Colture Arboree, Universita di Bo logna, Italija; Cameo Europe / Pepinieres du Valois, Francuska. Odjel je i u sklopu Hrvatskog centra nastavio uspjenu suradnju s oplemenjivakim tvrt kama i istraivakoznanstvenim institucijama na introdukciji novih sorti vonih vrsta. Aktivno se radi i na uvoenju u sortne pokuse novih vonih vrsta, kao to su: kupina, malina i breskva. Vanost edukacije i informiranja strunjaka i proizvoaa voara i da lje ostaje jedan od prioriteta Odjela za voarstvo, koji u tu svrhu organizira dane otvo renih vrata, s naglaskom na pojedine vone vrste, gdje voari mogu vidjeti i poblie se upoznati s pojedinim sortama. Istraivanja u introdukciji sorti dijele se na dvije faze: predintrodukciju, i introdukciju.

U razdoblju od 2005. do 2009. godine Zavod je uspostavio suradnju sa sljedeim insti tucijama i oplemenjivakim kuama:

Predintrodukcija podrazumijeva provoenje fenolokih, pomolokih i organolepti kih opaanja na 510 stabala odabranih selekcija i/ili sorti. Nakon obrade rezultata iz predintrodukcijskih pokusa zapoinje proces introdukcije u smislu detaljnijih istra ivanja na veem broju sadnica onih sorti koje su se pokazale perspektivne i pogodne za uzgoj u naim uvjetima, tonije do 100. Proizvodnosortni pokusi podrazumijevaju opsenije istraivanje pomolokih i gospodarskih parametara odreene sorte na vie od 100 sadnica. U ovoj knjizi prikazani su opisi i rezultati istraivanja sorti jabuke i kruke posaenih u predintrodukcijskim, introdukcijskim i proizvodnosortnim pokusima na pokualitu u Donjoj Zelini. Sorte su opisane po vremenu dozrijevanja, dok su sorte u introdukciji zasebno opisane. Uz nazive sorti dodana su imena robnih marki pod kojim se odreene sorte mogu pronai na tritu.

Zbog sve vee potranje potroaa, a i zbog stroe zakonske regulative ija primjena nas oekuje s ulaskom u Europsku uniju, izdvojili smo i sorte jabuke otpornih na bolesti i tetnike koje su pogodne za integrirani i ekoloki uzgoj (tzv. Re-sorte nazvane po prva dva slova imena sorti) iz oplemenjivakog programa Julius Khn Instituta (prije Dres denPilnitz Institut). Resorte su rezultat jednog od prvih oplemenjivakih programa, iji je cilj bio selekcioniranje otpornih sorti jabuke. Naglaavamo da se u posljednje vrijeme na tritu mogu pronai otporne sorte jabuke iznimnih organoleptikih svojstava i dobre skladine sposobnosti vodeih oplemenji vakih kua. Plan Odjela za voarstvo je u 2011. godini introducirati nove otporne sorteSorte vonih vrSta 2011 | Pokualite Donja Zelina | jabuka kruka

6

koje su zanimljive i do sada su pokazale dobar potencijal za daljnji rast na europskom tritu.

Iako istraivanja sorata vonih vrsta u predintrodukciji i introdukciji podrazumijevaju praenje, biljeenje i mjerenje itavog niza pomolokih parametara, ukupnog uroda te tehnolokih mjera, prijeko potrebnih da bi pojedina sorta uspjela dostii svoju punu gospodarsku vrijednost, ovdje je prikazan samo dio rezultata pomolokih mjerenja za znaajnije sorte jabuke. Odjel za voarstvo

Nadamo se da e ova publikacija pomoi zainteresiranima u izboru odgovarajuih sorti pri podizanju novih i pomlaivanju starih nasada jezgriavog voa.


7

FenoLoKe FaZe JaBUKe i KrUKe

Fenologija je znanstvena disciplina unutar biologije koja se bavi prouavanjem ivotnog ciklusa, tj. ciklusa rasta i razvoja biljaka i ivotinja potaknutih klimatskim i okolinim imbenicima. U voarstvu fenoloke faze povezujemo s primjenom zatitnih sredstava u cilju sprjeavanja primarnih infekcija bolesti i poetka razvoja tetnika. Opaanja i mjerenja fenolokih faza imaju dugu tradiciju, pa se u literaturi mogu pro nai podaci o opaanjima koja su izvrena prije 3000 godina u Kini. Prva sustavna bi ljeenja fenofaza u novijoj povijesti zapoeo je N. N. Troitzki 1925. godine, prouavajui korelaciju izmeu pojave i kontrole jabunog cvjetara (Anthonomus pomorum L.) i fe nolokog razvoja cvjetnih pupova. On je podijelio razvoj pupa u tri glavna stadija i 12 faza. Na temelju rada Troitzkog, J. Fleckinger je 1948. godine opisao fenoloke razvojne faze jezgriavog voa. Glavne faze nazvao je velikim slovima od A do K, a pojedinane faze diferencirao brojevima od 1 do 4. Ovo razvrstavanje upotrebljavalo se u znanosti i praksi sve do 1994. godine.

Radi jednoobraznosti i pojednostavljenja elektronike obrade podataka dobivenih opa anjem fenofaza, razvijen je kodni sustav BBCH za sve monokotiledone i dikotiledone. Slubeno, BBCH je kratica za Biologische Bundesanstalt, Bundessortenamt und Chemis che Industrie, dok se neslubeno smatra da ova kratica predstavlja etiri agrokemijske komapnije (Bayer, BASF, CibaGeigy i Hoechst) koje su sponzorirale poetni razvoj ovog sustava. Internacionalizaciji sustava pomoglo je i njegovo priznavanje od strane EPPOa 8


(Europske organizacije za zatitu bilja), koja je 2006. g. primjenu ovog sustava uinila obveznim u svim slubenim pokusima, povezanim sa zatitom bilja.

S prvim fenolokim opaanjima u Hrvatskoj zapoeo je na Hvaru 1864. g. prirodoslovac Grgur Bui, koji je jo 1858. g. osnovao hvarsku meteoroloku postaju. Smatra se da je Poljoprivredni institut u Zagrebu 1946. g. prvi zapoeo sa sustavnim i organiziranim fenolokim opaanjima. Ipak, prijelomnica za razvoj fenoloke djelatnosti u Hrvatskoj je 1950. g., kada se poinje organizirati mrea fenolokih postaja u okviru hidrometeoro loke slube. Od godine 1951. podaci se objavljuju u fenolokim godinjacima kao redni brojevi dana od poetka kalendarske godine. 0 1 3 5 6 7 8 9 klijanje / razvoj pupa razvoj lista rast izboja (mladica) pojava cvata cvatnja razvoj ploda zrioba ploda i sjemena starenje ploda, poetak dormantnosti

Kodni sustav BBCH razlikuje 8 osnovnih razvojnih faza oznaenih brojevima (od 00 dormantni pup, do 99 plodovi spremni za berbu) za jezgriavo voe:

U voarstvu je jo uvijek u irokoj primjeni biljeenje fenofaza prema Fleckingeru, gdje kod jabuke i kruke razlikujemo sljedee fenofaze: A B C D E F G H I J mirovanje vegetacije (zimski pup) poetak vegetacije (bubrenje pupova) faza mijih uiju (otvaranje pupa) pojava cvjetnih pupova pojava crvenih glavica (ruiasti pup, faza balona) poetak i puna cvatnja poetak kraja cvatnje (propadanje sredinjeg cvijeta) kraj cvatnje rast ploda (plodovi veliine 10 mm)

T-faza

plodovi veliine 2025 mm (od ove faze rauna se potreban broj dana do berbe) plod veliine oraha


9

JABUKA

10


vrijeme dozrijevanja sorti jabukesorte Julia Dalili Summerred Resi Mondial Gala Zari Santana Rubens Elstar DL 11 Dalistar Renoir CIV 384 Bellida Pirouette Mutsu Rebella Rubinette Rosso Mairac Nicoter Zlatni delies Reinders Gold Chief Jonagold Top Red Cameo Pinova Evelina Topaz Nicogreen Idared Granny Smith Baujade Fuji Nagafu 2 Braeburn Cripps PinkSorte vonih vrSta 2011 | Pokualite Donja Zelina | jabuka kruka

srpanj

III IV

I

kolovoz

II III IV

I

rujan

II III IV

I

listopad

II III IV

I

studeni

I

III

11

JABUKA

Fenoloke faze jabukeLegenDa A B C C3 D D3 E E2 F F2 G H I T J zimsko mirovanje pupova poetak bubrenja pupova bubrenje pupova, vrhovi zelenih listia priblino 5 mm iznad ljuski pupova poetak pojave mijih uiju mije ui vidljivi zatvoreni cvjetni pupovi vidljivi cvjetni pupovi s rozetom ruiasti pup poetak cvatnje, otvoreno 5% sredinjih cvjetova puna cvatnja, otvoreno vie od 50% cvjetova poetak kraja cvatnje, propadanje sredinjeg cvijeta zavretak cvatnje formiranje plodova sredinji plod u Tpoloaju rast ploda

12


A

B

C

C3

DSorte vonih vrSta 2011 | Pokualite Donja Zelina | jabuka kruka

D3

13

JABUKA

JABUKA

E

E2

F

F2

G

HSorte vonih vrSta 2011 | Pokualite Donja Zelina | jabuka kruka

14

I

"T"

J


15

JABUKA

JABUKA

taBLiCa 1. rezultati biljeenja fenolokih faza jabuke (2009.-2010.)sorte Summerred Delcorf Gala Elstar La Flamboyante Red Chief Zlatni delies Jonagold Rafzubex Pilot Pinova Idared Braeburn Granny Smith Fuji Cripps Pink 25. 3. C 10. 4. F 12. 4. F2 17. 4. G T faza 2. 5. 7. 5. berba 27. 7. 27. 7. broj dana od T-faze do berbe 87 82

25. 3.

29. 3.

31. 3. 1. 4.

30. 3.

29. 3.

26. 3.

25. 3.

30. 4.

26. 3.

13. 4.

29. 3. 1. 4.

26. 3.

27. 3.

12. 4.

13. 4.

12. 4.

12. 4.

14. 4.

13. 4.

13. 4.

14. 4.

11. 4.

17. 4.

17. 4. 16. 4. 17. 4.

17. 4.

17. 4.

15. 4.

19. 4.

* prosjek za godine istraivanja

24. 3.

13. 4. 9. 4.

10. 4. 12. 4.

12. 4.

16. 4.

17. 4.

16. 4.

17. 4.

14. 4. 16. 4. 16. 4. 13. 4.

18. 4.

18. 4.

18. 4.

18. 4.

18. 4.

19. 4.

19. 4.

19. 5.

18. 4.

17. 4. 18. 4. 18. 4.

18. 4. 17. 4.

11. 5. 4. 5. 8. 5.

14. 5. 8. 5.

11. 5. 9. 5.

10. 5.

8. 5.

17. 5.

7. 5.

26. 8. 10. 9. 14. 9.

26. 8.

10. 9.

26. 8.

109 123 129

111

117

112

17. 9.

17. 9. 17. 9.

15. 5. 14. 5.

12. 5.

15. 10. 15. 10. 29. 10.

17. 9. 30. 9.

130

127 133

154 155

137 146 171

16


Sorte ranijeg vremena dozrijevanja


17

JABUKA

JABUKA

Stark Jon Grimes x Zlatni delies Uzgojena u rasadniku Delbard, Francuska, u proizvodnji od 1982. g. Robna marka: Delbarestival

DeLCorF

Snanog rasta, jake provodnice i oputenih po krajnjih grana, slabo razgranata u sredini stabla. Cvatnja rana do srednje rana, srednje osjetljiva na izmrzavanje. Produktivnost srednja do ve lika, rano ulazi u rod. Vrlo osjetljiva na krasta vost, slabo do srednje osjetljiva na pepelnicu, osjetljiva na napad crvenog pauka.

Stablo

Punog okusa, veliina i boja vrlo promjenljivi; osnovna boja utozelena, lagano proarana svi jetlocrvenom bojom. Meso ploda svijetlouto, srednje vrsto, sono, slatko s dobro uravnote enim kiselinama, specifine arome koja pod sjea na anis. Optimalno obojenje se pojavljuje kratko pred berbu.

Plod

McIntosh Zlatni delies Selekcioniran je u Istraivakoj stanici Sum merland, BC, Kanada

SUMMerreD

Rana, ljetna sorta. Berba sredinom kolovoza; tijekom sunih razdoblja mogua pojava opa danja plodova. Moe se skladititi u hladnjaa ma sve do studenog.

Berba

Oprauju je Zlatni delies, Fuji, Idared. Najra irenija ljetna sorta u proizvodnji u Hrvatskoj. Nije jako osjetljiva na fuzikladij i pepelnicu.

Stablo

Srednje veliine, atraktivne tamnocrvene boje s izraenim bijelim lenticelama. Meso je vrsto, bijele boje, slatkokisela okusa. U toplijim godinama plod brzo prezrije.

Plod

Dozrijeva sredinom kolovoza. Nije pogodna za dugo uvanje.

Berba

18


SKUPINA GALAMutacija standarda Gale (Zlatni delies Kids Orange Red), Novi Zeland, 1974. g.

tenroY roYaL gaLa

Prvi klon standarda Gale, od kojeg su mutaci jom pupa selekcionirani noviji klonovi. Stablo srednjeg vigora, rairenog rasta, razgra nato, vrlo produktivno i redovite rodnosti. Po trebno je prorjeivanje. Cvatnja srednje rana.

Stablo

Srednje veliine, atraktivan. Gotovo potpuno crveno obojenje s lagano tamnijim i irim pru gama. Koica ploda tanka, vrsta i sjajna. Moe dati neto vee plodove od standarda, potreb no je brati u vie navrata. Neto vie arome od Imperial Gale, ponekad se moe pojaviti izbije ljeni izgled koice. Sona, slatka jabuka.

Plod

Kasna ljetna jabuka. Berba od sredine kolovoza. Vrlo dobro se skladiti, u odgovarajuim uvje tima sve do proljea.

Berba

Mutacija Royal Gale, Novi Zeland, 1989. g.

gaLa gaLaXY Stablo

Slino kao i Royal Gala. Dobri opraivai su joj Alkamene, Braeburn, Delcorf, Elstar. Oprauje Bramley, Cox. Klon Gale pogodan je za sjevernija podruja gdje su uvjeti za obo jenje izvrsni (velika razlika izmeu nonih i dnevnih temperatura). Plod srednje veliine, ranije se oboji od Royal Gale. Plodovi prugasti, intenzivne jednako mjerne karmin crvene boje (obojenost na 3/4 povrine ploda), vrlo slatki, aromatini, soni.

Plod

Dozrijeva poetkom kolovoza. Moe se skladititi sve do sijenja/veljae.

Berba


19

JABUKA

JABUKA

Mutacija standarda Gale, Waimea Nursery, Novi Zeland Vlasnik licence: The Wislang Family Trust, Novi Zeland

gaLa annagLo pvr

Brzi ulazak u prvi rod, srednje bujnosti. Cvat nja srednja do kasna; oprauju je Braeburn, Granny Smith, Cox, Fuji, Zlatni Delies, Idared. Vrlo produktivna i stabilna, slabo podlona al ternaciji. Osjetljiva na fuzikladij i rak stabla.

Stablo

Plod okrugli, mali do srednji, puno obojenje na 80100% povrine. Intenzivne crvene boje na svjetlijoj osnovnoj boji, vidljivih lenticela. Slat ka, teksture kao Royal Gala.

Plod

Krajem kolovoza, poetkom rujna.

Berba

Obojeni klon Gale Otkrio ga je Mitchell, Waimea Nursery, Novi Zeland

MitChgLa MonDiaL gaLa

Jakog vigora, stablo je poluspur tip, rodi na iz bojima 13 godine starosti kao Zlatni. Diploidna sorta s polenom dobre kvalitete, cvatnja sred nja, nije podlona alternaciji. Opraivai: Ida red, Coxs Orange Pippin, Zlatni delies, Granny Smith, Elstar, Gloster, Crveni delies, Fuji, Brae burn, Florina, Akane. Stablo je srednje osjetljivo na bakterijsku pale i fuzikladij.

Stablo

Spljotenokonini, vrlo pravilan i rebrast kao i kod standarda, prugaste tamnocrvene boje koja pokriva gotovo u potpunosti povrinu ploda na utonaranastoj osnovnoj boji. Meso ploda je vrsto, sono, uto. Izvrsna sor ta, obojenija od standarda, lako se uzgaja, po trebno je kontrolirano prorjeivanje.

Plod

Bere se 1015 dana prije Zlatnog deliesa; vi sokih i redovitih prinosa. Dobro se skladiti.

Berba

20


Mutacija Tenroy Gale Razvijena u rasadniku Brookfield New Zealand Ltd Vlasnik licence: Brookfield New Zealand Ltd

gaLa Baigent pvr BrooKFieLD

irokog habitusa, umjerene bujnosti. Izdrljiva i produktivna sorta dobre otpornosti na bolesti i tetnike. Puna cvatnja srednjekasno. Zbog ra nijeg obojenja nije potrebna viekratna berba.

Stablo

Slinog oblika i veliine kao Royal Gala, ujed naen. Osobitog je izgleda kojega karakterizira proaranost tamnocrvenim prugama na svije tloutoj osnovnoj boji, s brojnim lenticelama. Slatkog okusa sa slabo izraenom kiselinom, suptilne arome. Meso je bijelo, sono i hrskavo.

Plod

Berba krajem kolovoza, poetkom rujna. Kvaliteta skladitenja vrlo dobra.

Berba

Mutacija pupa Royal Gale Pronaena u vonjaku Schnitzer, Juni Tirol, Italija Vlasnik licence: Schniga GmbH od 2007. g.

gaLa SChnitZer pvr SChniga

Srednje snanog rasta, dobre produktivnosti. Dobri opraivai su: Braeburn, Delblush, El star, Fuji, Zlatni delies, Granny Smith, Pinova, Crveni delies. Srednje kasna cvatnja, dva dana prije Zlatnog deliesa.

Stablo

Vrlo atraktivan, srednje veliine. Jedna od naj obojenijih sorti iz skupine Gala. Vrlo rano se potpuno oboji, zbog ega je potreban manji broj berbi, a moe se i ranije brati od ostalih klonova. Plod proaran dopunskom, intenziv no tamnocrvenom bojom na itavoj povrini ploda.

Plod

Krajem kolovoza, poetkom rujna. Skladitenje kao i u standarda.

Berba


21

JABUKA

JABUKA

SKUPINA ELSTARZlatni delies x Ingrid Marie Elstar je nastao na Institutu CPRO DLO u Wa geningu u Nizozemskoj U proizvodnju je uveden 1972. g.

eLStar

Srednje do veliko stablo, snanog vigora, guste kronje. Diploidna je sorta, podlona alterna ciji. Cvate kasno, oprauju je Jonathan, Idared, Gloster.

Stablo

Osnovna boja ploda uta, a dopunska svijetlo crvena. Meso je limunuto, intenzivne arome s dosta kiseline. Plod srednje velik do velik, jednolik, konina oblika, irok. Kratke, debele peteljke. Sklon je pojavi krastavosti, kalifornij ske titaste ui i jabune krvave ui.

Plod

Mutacija Elstara Selekcionirao ga je F. J. Elshof, Nizozemska Vlasnik licence: Stichting Dienst Landbo uwkundig Onderzoek PPO/PRI, Nizozemska

eLStar eLShoF pvr

Dozrijeva sredinom rujna, odmah nakon Gale. Vrlo dobro se i dugotrajno skladiti.

Berba

Snana vigora, potrebno jako prorjeivanje. Cvatnja srednje rano, polen dobre kvalitete, no potrebni su dodatni opraivai (Jonathan, Gloster, Idared, Braeburn, Gala, Zlatni delies). Rano ulazi u rod, dobre produktivnosti; sred nje podlona alternaciji.

Stablo

Srednje veliine, okrugli, ravnomjerne tamno crvene boje. Izvrsna okusa, karakteristine arome; meso krem boje, sono i vrsto.

Plod

Bere se od sredine pa sve do kraja rujna; po trebne su 23 berbe. Dobro se skladiti (u ULO hladnjaama sve do travnja).

Berba

22


Crveni klon Elstara Uzgojio ga je L. Michielsens, Nizozemska, 1981. g.

reD eLStar

Srednje produktivnosti, snana vigora, naroi to pri vrhu stabla. Cvate srednje, polen dobre kvalitete. Oprauju je Fuji, Gala, Granny Smith, Jonagold, Idared, Summerred. Rano ulazi u rod, potrebno je prorjeivanje.

Stablo

Manji od standarda, gotovo potpuno crveni, po nekad uz slabu pojavu ute boje. Meso je krem boje, sono, vrsto, kiselkasto slatkasta okusa, vrlo dobre arome.

Plod

Vrijeme berbe je od sredine do kraja rujna.

Berba

Mutacija Elstara, otkrivena u rasadniku obitelji Schrama, Nizozemska, 1989. g.

eLStar SChraMa

Srednje bujnosti, podloan alternaciji, slian standardu.

Stablo Plod

Bolje obojenje od standarda, pa ak i u godi nama kada klimatske prilike ne omoguavaju razvoj boje. Nije potrebna viekratna berba zbog ranijeg obojenja. Boja je jarko crvena, u obliku pruga, na vrhu stabla boja moe biti ta mnije crvena. Plodovi su vri od standarda u vrijeme berbe.

Poetak, sredina rujna. Izvrsnog potencijala za skladitenje, nije pod lona napadu plijesni tijekom skladitenja.

Berba


23

JABUKA

JABUKA

taBeLa 2. rezultati pomolokih mjerenja ranijih sorti jabuke (2008. 2010.)sorta Summerred Delcorf Mitchgla Gala Annaglo Gala Galaxy Gala Baigent Tenroy Gala Schnitzer Elstar Red Elstar Elstar Shrama Elstar Elshof masa ploda (g) 191,1 207,5 visina ploda (mm) 71,7 70,3 obujam ploda (mm) 75,2 78,7 vrstoa ploda kg/cm2 6,0 5,9 topiva suha tvar (Brix) 12,9 14,6

176,7

171,5

171,7

66,2

182,6

66,5

171,9

64,6

74,0

191,0

67,1

72,5

178,7

66,0

73,0

7,1

186,1

68,7

74,0

7,2

183,6

62,4

72,5

7,4

13,3


168,0

63,9

75,2

7,3

12,7

64,3

78,3

7,2

13,1

61,6

79,3

7,0

13,7

78,9

6,6

13,9

76,8

6,7

13,8

5,8

15,1

6,7

15,6

15,2

15,9

24


Sorte srednjeg vremena dozrijevanja


25

JABUKA

JABUKA

Gala Maigold Vlasnik licence: Station Federale RAC (Agros cope ChanginsWdenswil), vicarska

La FLaMBoYante pvr MairaC

Srednjeg vigora, dobre razgranatosti, vitko stablo. Cvatnja srednje kasna, oprauju ga: Braeburn, Milwa, Elstar, Gala, Zlatni delies, Idared, Cripps Pink. Rano ulazi u rod, dobre i redovite rodno sti, neto slabije od Zlatnog deliesa. Slabo podloan raku stabla.

Stablo

Srednje velik do velik; okruglog oblika. Osnovna boja zelenkastouta, dopunska svijetlocrvena do smeecrvena, kompaktna i mramorirana. Koi ca ploda mat boje, bez votane prevlake (maka). Meso ploda je ukasto bijelo, vrsto, sono, aro matina i kiselkasta okusa u vrijeme berbe.

Plod

Mutacija pupa sorte Rafzubin pvr Rubinette (Zlatni delies x Coxs Orange Pippin) Vlasnik licence: Promo Fruit AG, vicarska

raFZUBeX pvr rUBinette roSSo

Nekoliko dana prije Zlatnog deliesa. Dobre skladine sposobnosti, u ULO hladnjai se moe uvati sve do lipnja.

Berba

Slabije do srednje bujnosti. Potrebna je dobra gnojidba i jaka rezidba te prorjeivanje. Nije sklona alternaciji. Dobri opraivai su: James Grieve, Idared, Gala, Zlatni delies.

Stablo

Mali do srednje velik. Boja ploda je rustikalna, povrina je prekrivena blijedo crvenonaran astim prugama. Ima izraene lenticele. Meso je uto, srednje vrsto, fine teksture, okus je stabilan i ne ovisi o godini. Iznimno ukusna sorta, izraenih vonih aroma i idealnog odnosa eera i kiselina.

Plod

Dozrijeva krajem rujna, u vrijeme Zlatnog.

Berba

26


Clivia x Undine Vlasnik licence: Land Sachsen, Schsisches Landesamt fr Umwelt, Landwirtschaft und Geologie Licencom upravlja: GEVO GmbH

PiLot

Srednje snanog rasta, lagano razgranata. Cvatnja srednjerana, srednje visoka do visoka, redovita. Srednje osjetljiva na mraz, diploidna, dobar opraiva. Oprauju ga: Zlatni delies, Elstar, Melrose, Idared, Pinova, Remo i Rewe na. Brzo ulazi u rod, visokih i redovitih prinosa. Pogodna i za toplije i hladnije agroekoloke uvjete.

Stablo

Srednje velik, lagano spljoten, dugake petelj ke. Osnovna boja ploda uta do naranasta, do punska crvena u obliku pruga (obojenje 70%). Meso ploda vrsto, sono i slatkokiselkastog okusa, aromatino, lagano oraaste arome.

Plod

Visokoproduktivna plantana sorta, lako se odrava. Redovite rodnosti. Oprauju je: Zlatni delies, James Grieve, Granny Smith, Jonathan, Vista Bela. Jedna od najrairenijih sorti u uzgo ju u Republici Hrvatskoj.

Jonathan Wagener Selekcionirana na Poljoprivrednoj istraiva koj stanici Sveuilita u Idahu, SAD, 1942. g.

iDareD

Stablo

Velik, okrugli i lagano spljoten, intenzivne crvene dopunske boje. Osnovna boja uka stozelena. Meso ploda bijelo, vrsto, hrskavo, sono, slatkokiselkaste arome. Pogodna za konzumaciju u svjeem stanju kao i za preradu (kuhanje, peenje, sok).

Plod

Krajem rujna, poetkom listopada. Izvrsnog potencijala za skladitenje, zadrava kvalitetu sve do sijenja, a u prikladnom skladitu moe se uvati sve do lipnja.

Berba


27

JABUKA

JABUKA

Crvena mutacija Idareda Selekcionirana u Poljskoj

naJDareD

Slabog do srednjeg vigora; sferine kronje, gu sto stablo, grane lagano vise prema dolje s broj nim rodnim granicama. Opraivai: Elstar, Gol den, Ligol, Pinova, Szampion, Reno 2, Evereste, Golden Hornet, Profesor Sprenger. Oprauje: Eli se, Gala, Gloster, Zlatni, Jonagold, Red Jonaprince, Piros, Pinova, Szampion Reno. Niska otpornost na mraz. Srednje podlona napadu krastavosti, vrlo podlona napadu pepelnice i plamenjae.

Stablo

Veliina srednja do velika, sferina, lagano spljo tena u aki i peteljci. Koica vrlo sjajna, zele nouta, prekrivena zamagljenim, intenzivnim crvenim preljevom, koje se pojavljuje vrlo rano (poetak rujna); izraenijeg okusa od Idareda. Moe se brati tjedan dana ranije od standarda.

Plod

Srednje snanog rasta. Cvatnja srednje kasna, kao i u Zlatnog, izvrsno zametanje plodova, slabo osjetljiva na mraz u vrijeme cvatnje. Oprauju je Alkamene, Brae burn, Elstar, Gala, Zlatni delies, Idared. Rano ulazi u rod, visokoga i redovitog uroda. Potrebna redovita rezidba. Zamijeena sklonost naknadnoj cvatnji u istoj vegetaciji. Otporna na fuzikladij.

Clivia (Coxs Orange Pippin Duchess of Olde nburg) Zlatni delies Vlasnik licence: GEVO GmbH Robne marke: Sonata i Corail

Pinova

Prva polovina listopada. Skladitenje u hlad njai 67 mjeseci; u CA hladnjai 68 mjeseci.

Berba

Stablo

Srednje veliine, dugoljasto okrugli, ujednaen, potrebno je prorjeivanje. Osnovna boja Zlatno uta, dopunske ruiaste boje (na 70%), vidlji vih lenticela. Ima vrsto, ukasto meso, sona i vrlo ukusna jabuka.

Plod

Poetkom listopada.

Berba

28


Mutacija Pinove Vlasnik licence: Pflanzen Hofmann GmbH

Roho 3615 pvr eveLina

Slino kao i standard, srednjeg do snanog vigo ra. Cvatnja srednje kasna i obilna. Dobri oprai vai su: Elstar, Gloster, Zlatni delies, Idared.

Stablo

Evelina ima bolju obojenost od Pinove vie od 80% ploda je prekriveno jarkom crvenom bojom u obliku pruga ili preljeva. Obojenost je dobra i na sjenovitoj strani stabla. Za razliku od pinove, zbog dobre i rane oboje nosti potreban je manji broj berbi.

Plod

Krajem rujna, poetkom listopada.

Berba

Zlatni delies Indo Selekcionirana u Istraivakoj stanici Aomori, japan Robna marka: Crispin

MUtSU

Veliko stablo, snanog rasta. Triploidna sorta, treba dva opraivaa. Oprauju je sorte Gala i Fuji. Sklona je pojavi alternacije. Osjetljiva je na mraz i na fuzikladij. U SADu poznata i kao jabuka od milijun dolara zbog visokih cijena koje je nekada postizala.

Stablo

Velik, skoro valjkast s definiranim rebrima. u tozelene osnovne boje s laganim naranastim preljevom. Meso je vrsto, sono, sitno zrnasto i slatko. Pogodno i za konzumiranje u svjeem stanju te za preradu. Nema pojave mreavosti na plodu, no osjetljivo je na ozljede tijekom berbe.

Plod


Dozrijeva u vrijeme Zlatnog. Dobar potencijal skladitenja.

Berba

29

JABUKA

JABUKA

Glockenapfel Richared Delicious Selekcionirana 1951. g. u Istraivakoj stanici Jork, Altes Land, Njemaka Sinonimi: Gloster 69 (godina kada je prvi put stavljena na trite)

gLoSter

Nije posebno zahtjevno u odravanju. Dobri opraivai su: Zlatna Zimska Parmenka, Jona than, James Grieve. Osjetljivo na napad fuzi kladija. Potrebno je redovito navodnjavanje i prihrana. U plantanom uzgoju ova sorta nije znaajno zastupljena.

Stablo

Osnovna boja ploda je zelenoukasta. Do punska boja purpurno crvena, vidljivih lenti cela. Meso sono, naglaenih kiselina.

Plod

Krajem rujna. Nije pogodna za dugotrajno skladitenje. Kao i Zlatni, za dugotrajno skla ditenje potrebno ga je brati prije nego razvije punu aromu i okus, a to negativno utjee na njegovu prihvaenost kod potroaa.

Berba

30


SKUPINA CRVENI DELIESMutacija Starking Deliciousa Otkrio ju je F. Hapke, Kanada, 1954. g.

haPKe DeLiCioUS pvr

Snano, uspravnog rasta. Srednje rana cvatnja. Oprauju je Zlatni delies, Jonathan, Granny Smith, Idared, Gala. Neredovitog uroda.

Stablo

Obojenost ploda priblino 92% povrine ploda. Unutar standardnih mutacija, Hapke jedina ima potpuno obojene i jednoobrazne plodove. Meso je zelenkasto bijelo, kompaktno, hrskavo, sono, s visokim sadrajem eera i izvrsnom aromom. Potrebno je dugo razdoblje zrenja za dobivanje arome. Velik plod s izraenim rebrima, glatke koi ce, proarane tamnocrvenom dopunskom bojom.

Plod

Od sredine rujna (kad i Zlatni delies). Dugo razdoblje skladitenja, sve do proljea, no samo uz osigurano skladite s reguliranom atmosferom.

Berba

Mutacija Starkrimsona, otkrivena u dravi Was hington, SAD, 1967. g.

CaMSPUr reD ChieF

Umjerenoga do slabog rasta, sa spur znaaj kama. Stablo uspravno u obliku vaze. Grane debele, glatke, crvenkastosmee do sive boje. Redovitih i visokih priroda. U sluaju regresi je mogu se pojaviti problemi sa spur sortama, nije neuobiajeno da tijekom rasta mutira na trag u standard.

Stablo

Srednje velik, duguljast, manji od ostalih klonova Crvenog deliesa. Plodovi jednoobrazni, lagano rebrasti, s pet istaknutih rebara. Osnovne zelene boje i tamnocrvene dopunske boje (indeks boje: 97%). Koica ploda sjajna, glatka i debela. S obzi rom na boju i oblik, Red Chief je jedan od najpri vlanijih klonova. Okusom je na neki nain ispod ostalih klonova zbog niskog sadraja eera.

Plod


Od sredine rujna. Moe se skladititi do proljea.

Berba

31

JABUKA

JABUKA

Mutacija sorte Red King, Washington, SAD

erovan earLY reD one Stablo

Srednje snanog rasta, visoko, uspravno, do bre produktivnosti. Preporueni opraivai su: Elstar, Gala, Zlatni delies, Granny Smith, Ida red. Early Red One je izvrsna sorta koja vrlo brzo ulazi u rod. Definitivno je jedna od boljih sorti Crvenog deliesa. Skraeno stoastog oblika, simetrian s rebri ma, kao i kod sorti Crvenog. Vrlo rani, ujedna eni, tamnocrveni plodovi, plod razvije boju gotovo mjesec dana ranije od ostalih klonova Crvenog deliesa. Meso je vrlo vrsto i sono, finog okusa. Tamnocrvene do crnoljubiaste boje, itava povrina ploda je pokrivena slabo primjetnim prugama. Homogena je oblika, ak i u unutranjosti stabla. Vrlo atraktivna.

Plod

Krajem rujna.

Berba

Mutacija Shotwell Deliciouss, Washington, SAD, 1954. g.

TOP RED

Uspravno, snanoga, rairenog rasta. Srednje rana cvatnja. Slabije produktivnosti od standarda. Redovite rodnosti.

Stablo

Atraktivniji oblik i plod u usporedbi s Hapke Delicious, no nije jednolik u svim uzgojnim po drujima. Slabije obojenje od standarda; svije tlocrvene boje, slabo vidljivih pruga. Glatka, slabo votana koica s brojnim pruga ma koje su crvene, esto i slabo hraste boje, srednje veliine. Zelenkastobijelo, sono, hr skavo meso s niskim sadrajem kiselina i viso kim sadrajem eera.

Plod

Sredina rujna.

Berba

32


SKUPINA JONAGOLDJonathan Zlatni delies Selekcioniran je na istraivakoj stanici Gene va, New York. U proizvodnji od 1968. g.

JonagoLD

Meso je sono, hrskavo, zelenoukaste boje, velikih plodova koji mogu teiti i do pola kilogra ma. Okus je kiselkastosladak, sklon je razvoju gorkih pjega i oegotina od sunca. Osnovne boje utozelene, s crvenom proaranom dopunskom bojom, slabo vidljivih lenticela.

Visoko produktivna sorta, snanog rasta. Cvate u vrijeme Zlatnog deliesa. Triploidna je sorta i zato je lo opraiva. Oprauju ga Alk mene, Elstar, Idared, Granny Smith. Potrebna su mu dva dobra opraivaa. Iako je izvrstan opraiva veine sorti jabuke, Zlatni delies nije dobar opraiva Jonagolda. Pogodan za uz goj u hladnijim i toplijim agroekolokim uvjeti ma. Osjetljiv na napad fuzikladija.

Stablo

Plod

U drugoj polovini rujna, poetkom listopada. Dobro se skladiti.

Berba

Mutacija Jonagolda Selekcionirao ga je H. Veulemans, Belgija, 1985. g. Sinonimi: Veulemans

JonagoLD novaJo

Stablo je srednje snano i daje visok i redovit urod. Cvatnja srednjekasna.

Stablo Plod

Velik do vrlo velik, zlatnout s crvenom do punskom bojom, soan s izvrsnim odnosom eera i kiselina. Jedan od jae obojenih klono va Jonagolda. Dozrijeva krajem rujna, poetkom listopada.

Berba


33

JABUKA

JABUKA

DeCoSta pvr JonagoLD De CoSter

Mutacija Jonagolda Vlasnik licence: Swillen Georges, Belgija

Snanog vigora, dobroga vodoravnog raspore da grana. Cvatnja srednje kasna. Dobri opraivai su: Braeburn, Cox, Delcorf, Elstar, Gala, Idared, Ju nami, Pinova, Wellant. Izvrsne i redovite pro duktivnosti, slaba tendencija alternaciji.

Stablo

Vrlo velik, tamnocrvene osnovne boje. Kod sla bijeg obojenja ono moe biti proarano.

Plod

Nema razlike u odnosu na standardni Jona gold, meutim, mogua je ranija berba zbog ranijega i boljeg obojenja ploda. Dobrog potencijala za skladitenje, dobrog i vota na polici.

Berba

Mutacija Jonagolda Vlasnik licence: N.V. Johan Nicola, Belgija

King JonagoLD

Dobri opraivai su: Arlet, Alkmene, Discovery, Elstar, Delbarestivale, James Grieve, Gloster, Idared.

Stablo

Intenzivno crveno obojen, slian Jonici, lagano koninog oblika.

Plod

U vrijeme standarda.

Berba

34


JonagoLD BoereKaMP pvr earLY QUeen

Mutacija Jonagolda Vlasnik licence: Boerekamp & Bukkems, Nizo zemska Produktivnost na istoj razini kao i u standarda i ostalih virusfree klonova. Stabilan mutant.

Stablo Plod

Plodovi dobivaju jarko crvenu boju ve po etkom rujna; obojenost 7080% na zelenoj osnovnoj boji s izraenim bijelim lenticelama. Gotovo svi plodovi se mogu brati u jednom na vratu. vrstoa, sadraj eera i kiselina je vii nego u ostalih Jonagold klonova. Rano dozrijeva, u prvoj polovini rujna. Izvrsno se skladiti; i nakon dugog skladite nja zadrava svojstvenu boju, vrstou i okus.

Berba

Snanog rasta. Dobri opraivai su: Elstar, Zlat na Zimska Parmenka, James Grieve.

Mutacija Jonagolda Selekcioniran u Istraivakoj stanici Wilhe minadorp, Nizozemska, 1980. g.

JonagoLD WiLMUta

Stablo Plod

Slabije obojen od ostalih klonova Jonagolda, obojenje u obliku pruga. Sklon pojavi himera. Manje produktivnosti od Early Queena i Jona goreda. Zbog slabije obojenosti potrebno je vie berbi, a i u prvom prolazu esto se ubere do 50% uroda. U vrijeme standarda.

Berba


35

JABUKA

JABUKA

Mutacija pupa Jonagolda Uveden u proizvodnju 1985. g. esto se tretira kao samostalna sorta.

JonagoreD

Krajem rujna, poetkom listopada, skladite nje 4 6 mjeseci.

Berba

Klon Jonagolda koji daje jo tamnije obojenje od klona Novajo. Plodovi ujednaeni, veliki, okrugli do okruglokonini. Koica glatka, sjajna, sred nje debljine. Osnovna boja uta, dopunska cr vena, u ranijim fazama razvoja karakteristino smekaste boje.

Srednjeg do snanog vigora, uspravnog rasta, rano ulazi urod, redovite rodnosti. Deblo glat ko, tamnije boje nego u standarda. Osjetljiv na fuzikladij, vrlo osjetljiv na pepelnicu i slabo podloan napadu raka stabla. Cvatnja srednje kasna. Dobri opraivai su Elstar i Gala.

Stablo

Plod

36


SKUPINA ZLATNI DELIESVjerojatno hibrid Grimes Golden i Golden Rei nette. Otkrio ga je A. Mullins, Zapadna Virginia, SAD, 1905. g.

ZLatni DeLieS Klon B

Opraivai su: Crveni delies, Jonathan, Idared, Gloster, Granny Smith, Braeburn, Gala. Sorta je diploidna i sama je dobar opraiva. Zlatni delies se esto koristi u oplemenjivanju i roditelj je mnogih sorti kao to su: Crispin (Mutsu), Elstar, Delbarestivale, Gala, Jonagold, Cripps Pink, Rafzubex, i dr. Sklon alternaciji.

Stablo

Grimes Golden i Zlatni delies su izgledom vrlo sline sorte duge peteljke, no razliitog okusa. Okus ploda je blag i vrlo sladak, meso je vrsto, hrskavo i sono. Koristi se za jelo u svjeem stanju i za kuhanje. Osnovna boja je zeleno ukasta, dopunska je preteno uta. Plodovi su skloni pojavi mreavosti.

Plod

Dozrijeva u drugoj polovini rujna. Izvrsno se skladiti.

Berba

klon Zlatnog deliesa Otkrio ga je C. B. Gibson, Pennsylvania, SAD, 1958. g.

ZLatni DeLieS SMoothee

Cvate srednje kasno, oprauju ga: Crveni de lies, Granny Smith, Gala, Fuji, Reine des Rei nettes, Cox, Elstar, Idared, Red Pippin. Dobar opraiva za Crveni delies, Fuji, Elstar. Vrlo rani ulazak u prvi rod, izvrsne produktiv nosti na pogodnim poloajima. Niska podlo nost alternaciji.

Stablo

Glatke koice ploda, slabo vidljivih lenticela. Slian standardu, ali bez pojave mreavosti. Meso sono i slatko, dobro uravnoteenih ki selina i eera. Izvrsnog okusa kada se uzgaja na pogodnim tlima.

Plod


U vrijeme standarda, sredinom do kraja rujna.

Berba

37

JABUKA

JABUKA

Mutacija Zlatnog deliesa Otkrio ju je Reinders, Nizozemska

ZLatni DeLieS reinDerS Oprauje ga: Gala, Crveni delies, Granny Smi th, Malus Inra Perpetu Evereste, Malus Golden Gem, Malus Inra Baugene. Dobre rezultate postie i u manje pogodnim uzgoj nim podrujima.

Stablo

Gladak, s vrlo malo mreavosti, lagano vidlji vih lenticela, atraktivan. Plod je sladak s malim sadrajem kiselina. Neto manje arome i manji urodi nego u standarda. Koica nije jako debe la, lagano je presvuena voskom. U odnosu na standard i ostale mutacije izdvaja se po manjoj osjetljivosti na mreavost ploda.

Plod

U vrijeme standarda, sredinom rujna.

Berba

38


taBeLa 3. rezultati pomolokih mjerenja sorti jabuke srednjeg vremena dozrijevanja (2008. 2010.)sorta Jonagold Jonagored Jonagold Early Queen Jonagold Decosta Jonagold Novajo King Jonagold Jonagold Wilmuta Reinders Smoothee Mutsu Rafzubex La Flamboyante Top Red Erovan Camspur Hapke Delicious Idared Pinova RoHo 3615s masa ploda (g) 252,8 286,0 visina ploda (mm) 76,3 78,3 obujam ploda (mm) 84,8 89,0 vrstoa ploda kg/ cm2 6,0 5,8 topiva suha tvar (Brix) 16,6 15,6


195,1

211,2

226,9

294,8

254,3

280,3

256,9

241,9

170,1

300,3

197,8

205,2

255,9

280,8

242,1

264,3 250,7

70,7

71,8

70,5

77,7

75,0

79,6

77,9

71,0

65,5

77,7

70,9

71,5

74,4

74,4

71,4

76,5 71,4

78,2

80,1

85,0

87,7

84,3

87,6

84,9

82,8

74,8

87,7

77,2

78,1

84,7

88,4

83,5

85,9 84,3

6,7

6,3

6,8

7,2

7,4

7,5

6,9

6,7 8,9

8,8

7,0

6,9

6,0

6,1

5,9

5,9 5,8

15,7

15,7

14,8

15,3

14,2

13,9

15,6

17,3 15,1

14,1

16,4

14,9

16,3

16,1

16,2

16,5 16,7


39

JABUKA

JABUKA

Sorte kasnog vremena dozrijevanja

40


Sluajni sjemenjak divlje jabuke kojeg je uzgo jila Maria Ann Smith, 1860., Australija.

grannY SMith

Diploidna je sorta i dobar opraiva. Dobro je oprauju Jonathan, Zlatni delies, Idared, Gloster. Najbolje uspijeva u blagim klimatskim uvjeti ma gdje su topli dani i noi. U agroekolokim uvjetima s toplim danima i hladnim noima ra zvija nepoeljni crveni preljev na plodu. Osjetljiva je na pepelnicu.

Stablo

Osnovna boja ploda je zelena. Ima vrlo vrsto meso i naglaenu kiselinu, osvjeavajua. Plod srednje velik.

Plod

Poetkom do sredine listopada. Dobro se uva u hladnjai, ali je osjetljiva na pale koice.

Berba

Zlatni delies Lady Wiliams Selekcionirana je u Australiji, a introducirana u proizvodnju 1997. g. Vlasnik licence: Western Australian Agricultu re Authority

CriPPS PinK pvr PinK LaDY

Ima vrlo dugako razdoblje dozrijevanja (170 200 dana nakon cvatnje). Potrebna suma inak tivnih temperatura iznosi 400 sati. Pogodna za uzgoj u toplim klimatskim uvjetima. Bujna je sorta te se u uzgoju preporuaju ljetna rezidba i kontrolirana gnojidba. Opraivai su joj Gra nny Smith, Crveni delies.

Stablo

Meso je vrlo vrsto i sono. Okus je sladak s na glaenom kiselinom. Osnovna boja ploda je zelena, a dopunska in tenzivnoga ruiastog preljeva.

Plod

Vrlo kasna sorta, dozrijeva krajem listopada, poetkom studenog.

Berba


41

JABUKA

JABUKA

SKUPINA BRAEBURNBraeburn je sluajni sjemenjak pronaen na Novom Zelandu 1952. Ime je dobio po vonja ku u kojem su ga prvi put komercijalno uzgojili. Smatra se da je krianac Granny Smith i Lady Hamilton, no nije dokazano.

BraeBUrn

Srednjeg rasta i vigora. Kronja rairenog, pada jueg habitusa. Oprauju ga: Elstar, Gala, Zlatni delies, Idared, Pinova, Topaz. Sklon alternaciji.

Stablo

Osnovna boja je svijetlozelena, a dopunska cr venonaranasta koja prekriva plod u obliku pruga. Jedna je od prvih dvobojnih (bikolor nih) sorti. Ima izraenu aromu koja podsjea na starije sorte jabuka. U okusu je dominantna kiselina koju prati visoka koliina eera. Ima sklonost prema gorkim pjegama.

Plod

Mutacija pupa Braebruna Vlasnik licence: Enzatree Ltd. Robne marke: Aporo, Eve

Mariri reD pvr

Dozrijeva sredinom listopada.

Berba

Srednjeg do snanog rasta, otvoreno razgrana to. Sklon pojavi alternacije. Cvatnja je srednja, u isto vrijeme kad i Jonagold i Elstar. Preporueni opraivai su: Delcorf, Ida red, Pinova, Golden Hornet i Professor Spren ger. Dobre rodnosti.

Stablo

Osnovna boja utozelena. Intenzivno je cr vene dopunske boje koja gotovo u potpunosti prekriva plod, ak i na sjenovitoj strani. Boja mesa je bijela. Ima dobar odnos eera i kise line. Meso je hrskavo, vrsto i sono, visokog sadraja eera.

Plod

Dozrijeva 5 dana prije standarda.

Berba

42


Mutacija Braeburna Vlasnik licence: Hll John i Sue, Novi Zeland

hiDaLa pvr hiLLWeLL

Snanog rasta, guste kronje s kratkim rodnim drvom. Cvate 46 dana nakon Zlatnog deliesa. Urod visok, slabo podlona alternaciji.

Stablo

Obojeniji klon od standarda. Plod srednji do ve lik, nepravilno koninog oblika; crvene boje na utozelenoj osnovnoj boji. Nije podloan pojavi mreavosti. Okus aromatian s dobrim sadra jem eera i kiselina; meso vrsto, sono i hrska vo.

Plod

Dozrijeva krajem listopada. Dobro se skladiti. U skladitu sklona posmee nju koice ploda.

Berba

Klon Braeburna Vlasnik licence: Enzatree Ltd.

LoChBUi reD BraeBUrn pvr

Rast stabla je neto sporiji od ostalih klonova. Cvate kad i Granny Smith, dva dana prije Zlat nog deliesa. Oprauju ga: Granny Smith, Gala, Crveni delies, Idared. Dobar opraiva Gale, Zlatnog deliesa, Elstara, Granny Smitha. Vrlo brzi ulazak u prvi rod, vrlo dobre produktiv nosti. Niska podlonost alternaciji, vrlo lako se prorjeuje. Prosjena osjetljivost na fuzikladij.

Stablo

Plod srednje velik, od standarda se razlikuje po punijoj obojenosti. Obojenost ploda tamno crvenom osnovnom bojom 6080%, s izrae nim prugama i makom. Vidljivih lenticela. Ko ica ploda glatka, nije masna i srednje vrsta. Meso ploda zelenkasto. Zbog ranijega i punog obojenja berba se moe obaviti u manje proho da. Podloan je pojavi gorkih pjega kod niskih uroda.

Plod

Kad i standard, krajem listopada.

Berba


43

JABUKA

JABUKA

SKUPINA FUJICrveni delies Ralls Janet Selekcionirana je 1939. g. u Istraivakoj stanici Tohoku, Fujisaki, Aomori, Japan. U proizvodnji od 1962. g. Omiljena je sorta jabuke u Japanu, a veina proizvodnje smjetena je u prefekturama Nagano i Aomori, od kuda i potjee veina klonova. Sa sve veim prihvaanjem europskih potroaa ove jabuke, i u Europi se posljednjih godina po javljuju nove selekcije Fujia, a posebice otpornih na fuzikladij i manje podlonih alternaciji.

FUJi

Oprauju ga: Elstar, Gala, Zlatni delies, Granny Smith. Vrlo podloan alternaciji i teko se prorje uje.

Stablo Plod

Srednje krupan, teine oko 200 g. Osnovna boja ploda je zelenouta s ruiastocrvenim dopunskim preljevom. Dopunska boja se mijenja ovisno o klonu, a po tipu obojenja klonovi su podijeljeni u tri skupine: A, B i C. Skupina A predstavlja proarane tipove, skupina B ukljuuje tipove s proaranim preljevom, a skupina C ukljuuje potpuno obojene tipove u obliku preljeva. Obojenje koje imaju klonovi iz skupine A je najpoeljnije, dok oblik obojenja C nije poeljan, te se uglavnom ne koriste u daljnjoj selekciji. Do punska boja esto nije stabilna, pa klonovi koji su klasificirani kao proarani mogu dati i plodove s obojenjem u obliku preljeva i obrnuto. Meso je vrsto, vrlo sono, slatko, krem boje. Vrlo ukusna jabuka. Zbog velike koliine eera sklo na je pojavi staklavosti plodova. Dozrijeva sredinom do kraja listopada. Osjetljiva na koliinu CO2 u hladnjaama.

Berba

U ovu skupinu se ubrajaju klonovi selekcioni rani u istraivakoj stanici u prefekturi Naga no, Japan, a to su:

FUJi naga-FU SeLeKCiJa

FUJI NAGA-FU 2 FUJI NAGA-FU 6 FUJI NAGA-FU 12 FUJI RAKURAKU FUJI BRAK pvr KIKU8

FUJi naga-FU 2

Pripada u skupinu C (obojenje u obliku prelje va) po obojenju

44


Pripada skupini B (proarani preljev). Obojenje se javlja u povoljnim agroekolokim uvjetima.

FUJi naga-FU 6

Pripada skupini B (proarani preljev). Oboje nje je jasno vidljivo. Najstabilniji od svih klonova iz Nagafu serije. Po kazao se pogodan za razliita uzgojna podruja.

FUJi naga-FU 12


45

JABUKA

JABUKA

Mutacija standarda Klon vrlo slian Fuji Kiku8 po obliku stabla i obojenju. Proaran priguenom crvenom bojom.

FUJi raKUraKU

Mutacija standarda

FUJi BraK pvr KiKU8Srednjeg do snanog rasta. Srednja do kasna cvatnja, vrlo intenzivna. Oprauju ga: Gala, Zlatni delies, Idared. Dobre produktivnosti.

Stablo

Pripada skupini A. Rubincrvenog, sjajnog pre ljeva. Dobra obojenost na plodovima koji se nalaze u sjeni, to nije primijeeno kod ostalih klonova. Meso aromatino, svjee, sono slatko.

Plod

Sredinom listopada. Izvrsno skladitenje i do brog ivota na polici.

Berba

46


taBeLa 4. rezultati pomolokih mjerenja kasnih sorti jabuke (2008. 2010.)sorta Granny Smith Braeburn Braeburn Mariri Red Braeburn Locbui Braeburn Hidala Fuji Nagafu 2 Fuji Nagafu 6 Fuji Nagafu 12 Fuji Kiku8 Fuji Raku Raku Cripps Pink masa ploda (g) 189,8 229,1 visina ploda (mm) 66,6 72,9 obujam ploda (mm) 75,0 82,0 vrstoa ploda kg/cm2 7,8 6,8 topiva suha tvar (Brix) 14,9 13,9

240,8


177,1

208,6

217,4

227,7

215,4

218,2

191,7

182,7

71,0

69,6

67,3

67,1

69,2

68,1

69,2

66,1

65,1

82,3

74,3

78,5

81,3 75,8

79,3

79,0

74,9

73,3

7,6 7,9

7,6

6,3 7,4

6,2

7,2

8,7

8,9

17,5

16,8

16,3

16,9 16,6

16,4

14,8

14,4

14,7


47

JABUKA

JABUKA

Sorte jabuke u introdukciji

48


BETTER3FRUIT, Belgija

Delbarestival x Granny Smith

niCogreen pvr Stablo

Vrlo rodna, srednjeg do jakog vigora. Vrijeme cvatnje: kasno. Opraivai: Golden Hornet, Golden Gem, Hillieri.

Veliki plodovi (70/85) dobroga, ujednaenog oblika. Glatka, zelena koica s istaknutim bi jelim lenticelama. Okus je otriji s dobro urav noteenim slatko kiselim okusom i delikatne arome. Visokog sadraja eera, bogat vitaminom C, vrlo vrst i soan. Osobito otporna na pojavu smee boje kod rezanja.

Plod

Poetkom listopada (priblino dva tjedna prije Braeburna). Izvrstan ivot na polici, izvrstan potencijal skladitenja.

Berba


49

JABUKA

JABUKA

Gala x Braeburn

niCoter pvrVrlo rodna, srednjeg do jakog vigora. Vrijeme cvatnje: rano. Opraivai: Malus Evereste, Professor Spren ger, Golden Hornet, Idared, Granny Smith.

Stablo

Veliki plodovi (70/80), lagano stoasti. Vrlo karakteristine glatke koice i ujednaene rui astocrvene boje. Dobro uravnoteenoga slat kokiselog okusa, izvrsne arome, vrlo hrskavi i soni.

Plod

Vrijeme berbe kraj rujna (u vrijeme ili malo ka snije nego Zlatni). Izvrstan ivot na polici, izvrsnog potencijala za skladitenje.

Berba

Elstar x Delbarestival

Zari pvr Stablo Plod

Dobre produktivnosti. Opraivai: Gala, Gol den Hornet, Hillieri.

Srednje veliine (70/80), okruglostoasti. Svi jetlocrvene prugaste boje (75%) na utozele noj osnovnoj boji s bijelim lenticelama. Sladak, delikatne arome. Vrlo hrskav i izrazito soan. Vrijeme berbe krajem kolovoza (priblino tje dan dana nakon Delbarestivala, u vrijeme Gale). Izvrstan ivot na polici i dobra sposobnost skladitenja.

Berba

50


FRESH FORWARD, Nizozemska

Idared x Elstar

BeLLiDa pvrUmjerenog rasta, stablo lagano za odravanje. Cvate 4 dana prije Zlatnog deliesa; opraiva i su: Ecolette, Prima, Goldrush, Santana, Cox, Braeburn, Elstar.

Stablo

Zelenouta jabuka proarana dopunskom cr venom bojom (5075%), moe se usporediti s Idaredom, no plod je kod Bellide neto vei. Kvaliteta dobra, lagano slatka jabuka, vrsta i vrlo sona.

Plod

Tjedan do deset dana nakon Elstara, u nekim godinama prije Zlatnog deliesa. Produktiv nost vrlo dobra, bolja nego kod Zlatnog delie sa. Dobro se uva i skladiti, bolje nego Elstar.

Berba


51

JABUKA

JABUKA

Santana je selekcionirana 1978. g. i ima Elstar u svom pedigreu. Otporna je na krastavost, slabo podlona raku stabla, receptivna na pepelnicu. Pogodna za ekoloki uzgoj.

Santana pvr

Slabo prirodno razgranato, vrstoga, snanog rasta, manji rast izboja i provodnice nego kod Elstara. Dobro cvate, dan ranije od Zlatnog deliesa. Preporuuje se opraivanje s odgovarajuim otpornim opraivaima kao to su otporne ukrasne jabuke ili neke od sorti otpornih na krastavost (Ecolette). Dobre je produktivnosti, slina Elstaru, slaba sklonost alternaciji.

Stablo

Relativno velik, utozelene osnovne boje sa svijetlim do tamnocrvenim laganim prugama. Plod je vrst, soan i osvjeavajue, ugodne arome. Plod lako dobiva boju.

Plod

Za kratka razdoblja skladitenja, bere se tjedan dana nakon, a za dua razdoblja skladitenja tjedan dana prije Elstara. Sposobnost skladi tenja je dobra, 6 mjeseci, moe se uskladititi u kombinaciji s Elstarom i Jonagoldom. Osjet ljiva na diskoloraciju mesa kada se skladiti due razdoblje. Razinu CO2 potrebno drati to je mogue niom i nikad viom od 3%.

Berba

52


Snc ELARIS DAVODEAU LIGONNIERE, Francuska

Klon Delcorfa

DaLiLi pvr

Otvoreno stablo, srednjeg vigora, dobre pro duktivnosti, sklonost alternaciji, slabo podlono opadanju plodova, cvate 5 dana prije Zlatnog.

Stablo

vrst, soan, sladak, izraenih kiselina, izvrsne arome i kvalitete mesa. Plod veliine 7580 mm, crvenonaranaste boje (obojenost 5070%), proaran crvenka stom bojom na naranastoutoj osnovnoj boji. Skraenostoastog oblika, kratke peteljke 12 cm. Plod je vrlo ujednaenog oblika, vrlo atrak tivan. Izvrsna ljetna sorta.

Plod

Poetkom do sredine kolovoza. Standardno vrijeme skladitenja (dranja u hladnjai) je kratko, 12 mjeseca.

Berba


53

JABUKA

JABUKA

Klon Elstara

DaLiStar pvrSnanog rasta, slabe propusnosti, dobre pro duktivnosti. Vrlo sklona alternaciji, nije pod lona opadanju plodova. Cvate dva dana nakon Zlatnog.

Stablo

vrst, osvjeavajui, soan s dosta izraenom kiselinom. Dobre arome i kvalitete mesa. Plod srednje veliine (7075 mm), prevladavajue crvenoruiaste boje (obojenost 7090%). Prugasti tip obojenosti na zelenoutoj osnov noj boji. Okrugla je oblika, kratke peteljke (12 cm).

Plod

Dozrijeva krajem kolovoza. Standardno vrijeme skladitenja (dranja u hladnjai), srednje od 3 do 4 mjeseca.

Berba

Elstar x X3191 Otporna na krastavost, nositelj min vf gena

DL 11

Stablo slabog rasta, otvoreno, srednje produk tivnosti, srednja sklonost alternaciji, srednje osjetljiva na opadanje plodova, cvate dva dana prije Zlatnog deliesa.

Stablo

Srednje veliine (7580 mm), prevladavajue dopunske crvenoruiaste boje (obojenost 2050%). Tip obojenosti crvenkast, s prugama na utoj osnovnoj boji. Okrugla oblika, kratke peteljke (12 cm). Sona jabuka, izraene kise losti, vrsta, izvrsne kvalitete.

Plod

Dozrijeva poetkom rujna, tjedan dana nakon Gale. Standardno vrijeme skladitenja (dranja u hladnjai), dobra od 4 do 5 mjeseci.

Berba

54


RESEARCH AND BREEDING INSTITUTE OF POMOLOGY, HOLOVOUSY Ltd, eka

Clivia x Rubin Vlasnik licence: SEMPRA PRAHA a. s. Pogodna za ekoloke sustave proizvodnje. Otporna na bolesti i fizioloke poremeaje.

rUBinStePpvr PiroUette

Stabla na slabobujnim podlogama rastu dosta slabo i pogodna su za moderne uzgojne obli ke. Rano ulazi u rod, visokog je i stalnog uroda. Vrlo je tolerantna na krastavost i umjereno ot porna na ostale bolesti i skladine bolesti (npr. diskoloraciju).

Stablo

Plodovi su srednje veliine, kuglastostoastog oblika. Osnovna boja koice je uta, s 3070% povr ine pokrivene jarko naranastocrvenom do punskom bojom, koja je rairena uglavnom u obliku mramora ili pruga. Meso je ute boje, hrskavo, vrsto i sono. Okus je slabo kiselo sladak, ugodne arome, izvrstan.

Plod


Vrijeme dozrijevanja je 12 tjedna prije Zlat nog deliesa. Plodovi se mogu uvati u hladnjai sve do trav nja. Sorta se vrlo dobro uva i u ULO hladnjai. Plodove odlikuje dobar ivot na polici.

Berba

55

JABUKA

JABUKA

CAMEO EUROPE SAS

Sluajni sjemenjak Pretpostavlja se da je krianac izmeu Zlatno ga i Crvenog deliesa Vlasnik licence: Caudle Apple Inc., WA, SAD Licencom upravlja: Ppinires du Valois S.A.R.L., Francuska

CaUFLight pvr CaMeo

Stablo prosjenog vigora, lagano rairenog habitusa, debelih grana koje se savijaju pod plodovima. Plod se zamee na jednogodinjim, dvogodinjim i trogodinjim izbojima, kao i na kratkim izbojima (spur tip). Cvate u isto vrijeme kad i Zlatni delies. Opra ivai: Gala, Braeburn, Granny Smith. Izvrsnog je potencijala rodnosti i uglavnom za htijeva prorjeivanje za to se preporuuje ko ritenje Gala programa. Ipak, i uz 23 ploda po cvatnom pupu i dalje se moe oekivati dobra veliina plodova.

Stablo

Potrebne viekratna berba, prva u vremenu do zrijevanja izmeu Zlatnog i Braeburna koristei sljedee kriterije: boja: 40% karmin crvene/naranaste s os novnom bojom izmeu zelene i ute; krob: (C.T.I.F.L kod krobjod indeks) za dugotrajno skladitenje (do 6 mjese ci), brati izmeu indeksa 4 i 5, za 45 mjeseci skladitenja, brati izme u indeksa 6 i 8, do indeksa 8, mogue je uvati plod do foto: F. Davidson 3 mjeseca.

Okrugli do konini, lagano izdueni. Atraktivna dvobojna sorta, jarkih naranastocrvenih pru ga preko utozelene osnovne boje. Meso krem boje, fine i vrste teksture, vrlo sono i slatko. Kvaliteta arome slina Gali.

Plod

Berba

56


UNIVERSITY OF BOLOGNA, Italija Dipartamento di Colture Arboree

Starkrimson x Zlatni delies Oplemenjivai: S. Sansavini, M. Ventura, Uni versity of Bologna, Italija Vlasnik licence: C.R.P.V. Centro Ricerche Pro duzioni Vegetali Societ Cooperativa, Italija

goLD PinK pvr goLD ChieF

Slino Zlatnom deliesu. Spur tip, srednjeg vi gora, kompaktan, rano ulazi u rod. Vrlo produktivna sorta, nema opadanja plodo va prije berbe.

Stablo

Srednje velik do velik, okruglastokonian kao Crveni delies. Koica glatka, uta, pokrivena ruiastom bojom 1020%. Nema mreavo sti. vrstog mesa, sona, slatkokisela, dobrog okusa kao Zlatni delies.

Plod

Bere se 615 dana nakon Zlatnog deliesa. Vrlo dobro se skladiti: 56 mjeseci.

Berba


57

JABUKA

JABUKA

CONSORZIO ITALIANO VIVAISTI, Italija

renoir pvrSrednjeg vigora, rairenog habitusa. Srednje visoke produktivnosti.

Stablo

Srednje velik, pravilna okrugla, lagano spljote na oblika. Osnovna boja koice zelena, s crvenom dopun skom bojom na 20% povrine, i mreavosti na 80% povrine ploda. Meso je ukaste boje, hr skavo, sono i dobre vrstoe. Okus vrlo dobar, uravnoteen i aromatian.

Plod

Petnaest dana nakon Gale.

Berba

58


B8a3 323Srednjeg vigora, otvorenog habitusa i kratkih grana. Za uzgoj ne zahtijeva posebne tehnolo ke mjere, velike produktivnosti i brzog ulaska u punu rodnost.

Stablo

Srednje veliine produenoga pravilnog oblika. Dopunska boja koice je jarko crvena na itavoj povrni, osnovna boja je zelenouta. Meso fine teksture, krem boje, hrskavo i sono. Okus dobar, vrlo slatka s ugodnom razinom ki selosti.

Plod

Petnaest dana nakon Gale.

Berba

gaia pvrSrednjeg vigora rairenog habitusa i dobrog ula ska u puni rod. Srednje velike produktivnosti.

Stablo

Srednje velik, pravilnoga skraenokoninog oblika. Osnovna boja je zelenouta, s crvenim nahukom na 80% povrine s jasno izraenim prugama. Meso je fine teksture, krem boje, hrskavo, so no i otapa se u ustima. Dobrog okusa, vrlo slat ka, kao Gala, ali intenzivnije arome.

Plod

Dva dana nakon Gale.

Berba


59

JABUKA

JABUKA

Elstar Gala

CivnireDs pvr reD rUBenSSrednjeg vigora, kompaktno, spur tip. Cvate nekoliko dana nakon Gale. Produktivno sti kao Zlatni delies. Pogodna i za toplije i hladnije klimate. Podlona napadu fuzikladija.

Stablo

Vrlo atraktivan, proaran jarkom crvenom bo jom na osnovnoj utozelenoj podlozi. Okusom je slina Gali, no ipak s vie arome; uravnoteenoga slatkokiselog okusa. Sona i hrskava, vrste teksture, izvrsna.

Plod

Deset do petnaest dana nakon Gale.

Berba

taBeLa 5. rezultati pomolokih mjerenja sorti jabuke u introdukcijisorta Dalili DL 11 Dalistar civnireds Rubens Renoir Gaia B8A3-323 Nicoter Nicogreen masa ploda (g) 184,1 306,7 175,3 visina ploda (mm) 62,3 72,1 68,2 obujam vrstoa ploda (mm) ploda kg/cm2 77,9 92,3 72,6 7,4 6,2 5,8 topiva suha tvar (Brix) 15,2 15,3 14,5

285,7

218,4

154,3

195,8

225,9 175,3

60


76,0

66,2

62,5

62,6

70,8 62,1

86,3

78,9

69,6

80,0

80,0 75,0

8,7

7,9

8,4

7,0

7,0 8,1

14,2

13,7

12,1

13,5

14,2 18,5

Sorte otporne na fuzikladij


61

JABUKA

JABUKA

JULIUS KHN-INSTITUT Bundesforschungsinstitut fr Kulturfpflanzen Braunschweig, Njemaka

Apollo x BX 44,2

retina Stablo

Snanog rasta, vrlo dobre razgranatosti. Opra ivai: Remo, Reglindis, Rewena, Zlatni delies, Idared, Piros, James Grieve. Viestruko otporna na tetnike i bolesti: na fu zikladij i vonoga crvenog pauka; slabo sklona napadu pepelnice, palei i izmrzavanju cvjeto va. Kao kvalitativno visokovrijedna i rana sorta spada u suvremene sorte pogodne za integri rani i bioloki uzgoj. Tamnocrveni veliki plodovi, bez mreavosti, ujednaenog izgleda i veliine. Meso ukasto, punog okusa, s izraenim kiselinama.

Plod

Kasna ljetna stolna sorta, dozrijeva u vrijeme Gale. Kratko se skladiti, do rujna.

Berba

62


James Grieve x BX 44,14

reMo

Jedna od prvih peterostruko otpornih sorti iz njemakog uzgoja: otporna na pale, pepelnicu, fuzikladij i zimsko izmrzavanje; relativno otpor na na smrzavanje cvjetova. Uzgoj je mogu bez upotrebe fungicida. Takoer je pogodna za trav njake vonjake. Rano ulazi u rod, redovito i obilno rodi. Stablo slaboga do srednjeg rasta, lagano razgranato. Dobar opraiva. Oprauju ga: Reglindis, Retina, Rewena, Reanda, Rene, James Grieve, Idared, Zlatni delies, Piros, Pinova i Pilot.

Stablo

Izrazita motenka; kiselkasta jabuka. Sorta pogodna za preradu koja se zahvaljuju i velikoj koliini kiselina moe preraivati do listopada. U godinama s puno sunca i u junim podrujima (vinogradarski poloaji) daje plodo ve vrlo dobre kvalitete.

Plod

Dozrijeva poetkom rujna. Uskladitenje do studenog.

Berba

Clivia x BX 44,14

reSi

Slabog rasta. Cvatnja srednje rana do srednje kasna; vrlo dobar opraiva. Dobre produktiv nosti, potrebno je prorjeivanje plodova. Otporna na fuzikladij, slabo osjetljiva na pla menjau, bakterijska pale (Erwinia amylovora) i pepelnicu.

Stablo

Srednje veliine; intenzivno blistave crvene boje vidljivih lenticela. Meso ploda vrsto i sono; po okusu najbolja Resorta. Skladnog okusa slatka s ugodnim kiselinama.

Plod

Srednje rana sorta, dozrijeva krajem rujna. Mogunost uvanja u hladnjaama do oujka (ne ispod 3 C!).

Berba


63

JABUKA

JABUKA

James Grieve x BX 44,18

regLinDiS Stablo

Srednjeg do snanog vigora, gusto razgranato stablo. Viestruko otporna na nametnike: na fuzikla dij i crvenog pauka; manje osjetljiva na napad pepelnice i plamenjae. Jednako je pogodna za intenzivne nasade i za integriranu proizvodnju. Sorta jabuke prikladna za svjeu uporabu i sok. Plod je ugodne crvene boje, esto samo na osunanoj strani ploda, glatke koice. Meso je fine teksture, sono, slatkokiselkasto. Neredo vitog uroda.

Plod

Dozrijeva sredinom rujna. Uskladitenje do studenog.

Berba

Zlatni delies x Remo

reBeLLa Stablo

Srednjeg vigora, oputenoga, irokog habitusa. Cvate srednje rano, oprauju je: James Grieve, Idared, Pia, Piflora, Pingo, Pinova, Pirol, Rean da, Reglindis, Retina i Rewena. Daje vrlo visoke i redovite urode; rano ulazi u rod. Viestruka otpornost na fuzikladij, pepelnicu i crvenog pauka. Velik, plameno crvene boje. Meso ploda vrsto, s vrlo dobrim, finim, slatkokiselkastim okusom.

Plod

Kasna jesenska sorta, dozrijeva poetkom do sredine listopada.

Berba

64


Clivia x BX 44,14

reanDa Stablo

Otpornost na fuzikladij i pepelnicu. Nije osjetlji va na izmrzavanje cvjetova. Perspektivna sorta, znaajna nadopuna sortimenta otpornih jabuka. Rano ulazi u rod, redovitog uroda.

Velik s karmincrvenom dopunskom bojom na utoj osnovnoj boji i lagano rebrast. Duge pe teljke. Meso ploda sono, sitnozrnate teksture. Ugodnog okusa aromatian s povoljnim odno som eera i kiselina.

Plod

Srednje kasna sorta, bere se krajem rujna. Izvrsno se skladiti, u ULO hladnjai sve do oujka.

Berba

Clivia x BX 44,9

regia Stablo

Otporna na fuzikladij i bakterijsku pale; po godna za integrirani ekoloki uzgoj u travnja kim vonjacima kao i za amaterski uzgoj. Stablo slabog do srednje bujnog rasta i pro zranog habitusa; daje rane i redovite prinose. Srednje velik do velik, rebrasti plodovi sa svi jetlocrvenom dopunskom bojom (pokrivenost 80%) na svijetloutoj osnovnoj boji. Meso plo da vrsto, sono, fine teksture; slatko s laga nom kiselinom.

Plod

Kasna sorta jabuke, dozrijeva poetkom do sredine listopada.

Berba


65

JABUKA

JABUKA

Cox Orange x Oldenburg) x BX 44,14

reWena Stablo

Cvate srednje kasno do kasno, dobar oprai va. Otpornost na fuzikladij, pepelnicu, bakte rijsku pale i (relativno) na izmrzavanje cvje tova. Rewena se moe uzgajati bez primjene fungicida. Pogodna za travnjake vonjake. Velikih, duguljastih plodova. Osnovna boja ru iastocrvena. Redovitoga i visokog uroda. Ugodnog okusa; aromatina, sona, kiselo slatka sorta. Pogodna i za preradu.

Plod

Srednje kasna sorta jabuke berba poetkom listopada. Uskladitenje do veljae/oujka (uitna zre lost od studenog do veljae).

Berba

Undine x BX 44,14

reLinDa Stablo

Snanog vigora, dobre razgranatosti, iroke kronje s tankim granicama. Redovitog uro da. Habitus karakterizira iznimno zdravo lie, pa ima vrijednost i kao sorta za uljepavanje krajobraza. Izrazita otpornost na fuzikladij; ot porna i na pepelnicu i bakterijsku pale. Aromatina kasna sorta, koja se zahvaljujui poveanom sadraju kiselina uzgaja za preradu.

Plod

Berba sredinom listopada. Uskladitenje do travnja/svibnja.

Berba

66


Kurzcox x BX 44,14

regine Stablo

Slabog rasta, rijetke kronje; sklono je ogolja vanju (ako ga se ne orezuje). Cvate srednje kasno. Oprauju je: James Grie ve, Idared, Pinova, Remo i Rewena. Dobrog i redovitog uroda.

Tamnocrvene dopunske boje, srednje veliine, lagano spljoten i asimetrian. Osnovna boja uta, vidljivih lenticela. Meso ploda vrsto; okus je kiselosladak i aromatian.

Plod

Kasna sorta jabuke, berba poetkom listopada. Uitna zrelost od prosinca do lipnja. Dobro se skladiti.

Berba


67

JABUKA

JABUKA

ostale sorte otporne na fuzikladij

68


Quinte x Discovery Vlasnik licence: SEMPRA PRAHA A.S.

JULia

Okrugli, lagano spljoten. Koica ploda vrsta, glatka. Osnovna boja zelenkastokrem, dopun ska boja tamnocrvena. Meso ploda srednje vr sto do vrsto, ukasto, sono, slatko s ugodnim kiselinama, skladno aromatino.

Raste srednje bujno, iroko uspravno, srednje gusto razgranato s kratkim internodijima. Ot porna na fuzikladij, manje podlona napadu pepelnice.

Stablo

Plod

Rana sorta jabuke dozrijeva od sredine do kraja srpnja. Kratko se skladiti, do dva mjeseca u hladnjai.

Berba

PRI 6121 x Jonathan Vlasnik licence: INRA, Beaucouze, Francuska

FLorina pvr QUerina

Stablo raste bujno i daje srednje visoke prinose. Otporna na fuzikladij, slabo podlona napadu lisnih uiju, ali nema otpornost na pepelnicu. Najzanimljivija sorta prve generacije otpornih sorti.

Stablo

Srednje velik, lijep, tamnocrveno obojen. Meso ploda sono, skladno slatkokiselkasto s finom jabunom aromom.

Plod

kasna sorta dozrijeva od sredine do kraja li stopada. Kratko vrijeme skladitenja (do kasne zime).

Berba


69

JABUKA

JABUKA

TESERSrednje bujno do bujno i daje rane i visoke pri nose. Zahvaljujui otpornosti na fuzikladij i manjoj sklonosti napadu pepelnice ubraja se u sorte koje najvie obeavaju za ekoloki odnosno in tegrirani uzgoj.

Stablo

Srednje veliine, ute boje s cca. 50% crvene dopunske boje. Meso ploda vrsto, sono i svjee s vrlo dobrom aromom.

Plod

Srednje rana jesenska sorta, dozrijeva sredi nom rujna. U prikladnim uvjetima moe se uskladititi do Boia.

Berba

Rubin x Vanda Vlasnik licence: Institute of Experimental Bo tany AS CR v.v.i, eka

toPaZ

Srednje velik; kuglast, utonaranaste boje s laganim crvenim prugicama. Koica glatka, la gano masna i esto hrava na mjestu udubljenja peteljke. Meso ploda vrlo vrsto i sono; slatka stokiselkastoga aromatinog okusa. Okusom je jedna od najboljih sorti otpornih na fuzikladij.

Srednje bujno, vrlo debelih, kompaktnih, rijet kih grana, ali dobro ispunjenih. Topaz daje rane, srednje visoke i redovite urode; velikim dijelom se sam prorjeuje. Trenutno najrairenija sorta otporna na fuzi kladij u ekolokoj proizvodnji.

Stablo

Plod

Srednje rana sorta, dozrijeva sredinom rujna. Uskladitenje do kraja sijenja u CA hladnjai. Za direktnu potronju treba je ostaviti na sta blu do pune zrelosti.

Berba

70


INRA krianac s Granny Smith Vlasnik licence: INRA, Francuska

BaUJaDe

Vrlo otporna na fuzikladij i manje podlona na pepelnicu i bakterijsku pale. Bujnost i rast stabla je srednje snano.

Stablo

Svjee zelene boje. Aroma i okus su bolji od Gra nny Smitha. Meso ploda je neto slae i aroma tinije; odnos eera i kiselina skladniji.

Plod

Kasna sorta, dozrijeva u listopadu.

Berba

Zlatni delies x Coop 17 (SAD) Vlasnik licence: Purdue Research Foundation, IL, SAD Licencom upravlja: Pepinieres du Valois, Fran cuska

COOP 38 pvr goLDrUSh

Vrlo osjetljiva na pepelnicu i crvenilo lenticela; manje osjetljiva na bakterijsku pale. Slabe do srednje bujnosti; stabla je lako odravati. Rani ulazak u rod; dobrih uroda. Podlona je alterna ciji pa je nuna pravilna i redovita rezidba. Treba vrlo dugo vegetacijsko razdoblje. Zbog kasnog dozrijevanja moe se uzgajati samo u posebno povoljnim klimatskim uvjetima.

Stablo

Zlatnoute boje s laganim crvenilom na osuna noj strani. Meso ploda svijetlouto, vrlo vrsto, svjee i hrskavo. Nakon mjesec do dva uskladi tenja razvija pun, izvrstan okus.

Plod


Kasna sorta, berba od sredine do kraja listopada. Uskladitenje do kraja travnja u hladnjai; vrlo dobra sposobnost skladitenja.

Berba

71

JABUKA

JABUKA

taBeLa 6. rezultati pomolokih mjerenja otpornih sorti jabuke (2008. 2010.)sorta Julia Pilot Querina Reanda Rebella Regia Regine Reglindis Relinda Remo Resi Rewena Teser masa ploda (g) 127,40 152,64 visina ploda (mm) 59,95 63,30 obujam ploda (mm) 70,26 73,00 vrstoa ploda kg/cm2 5,8 7,9 topiva suha tvar (Brix) 11,97 16,12

190,80 135,50 129,96 172,82

162,74

162,46

163,26

158,10

65,51 60,84 57,65 61,86

56,35

67,29

64,39

65,13

77,80 67,95 68,20 77,00

76,80

73,80

76,00

73,20

8,7 8,5 8,5 9,2 6,3

7,7

7,1

8,0

8,7

15,30 13,90 11,90 13,28 15,58

14,70

15,14

13,24

14,06


214,78

165,86

196,24

71,03

71,64

73,50

80,00

73,80

79,20

7,5

8,3

14,28

15,34

72


CatS stupolike sorte


73

JABUKA

JABUKA

Podrijetlo stupolikih formi jabuke (engl.: "columnar apples") vee se uza sluajnu mu taciju sorte McIntosh izuzetno kompaktnog rasta. Stupolik rast temelji se na vrlo kratkim internodijima i postranim granicama preobra enim u plodno drvo. Na taj nain plodovi rastu direktno na deblu bez grana. Prva iskustva s takvim stupastim stablima pokazala su vrlo visoki prinos, ali s negativno ocijenjenom unutarnjom i vanjskom kvalitetom plodova. Uslijedile su nove selekcije iz East Mallinga etiri nove poboljane sorte Waltz, Bolero, Polka i Maypole koje su na trite plasirane pod zatienim imenom Ballerina. Vrlo visoka osjetljivost na fu zikladij, umjerena sposobnost uskladitenja i slabija kvaliteta plodova za uzgoj jabuka naveli su mnoge oplemenjivae da dalje kriaju ovaj zanimljiv oblik rasta s novim sor tama jabuke.

Nekoliko zanimljivih novih sorti jabuke (Proficats) dolazi iz selekcije dr. Helmuta Jaco ba iz Geisenheima, Njemaka. Prema njegovim istraivanjima, ove sorte nisu podlone napadu krastavosti, pepelnice, raka, branjave ui i drugih lisnih uiju te su stoga pogod ne za ekoloki uzgoj.

74


Waltz x NN

SUnCatS

Sorta prilagodljiva razliitim agroekolokim uvjetima, srednjeg rasta. Nije podlona napadu fuzikladija, pepelnice, raka, jabune zelene ui i drugih lisnih uiju. kvalitetna ranojesenska sorta pogodna za ekoloki uzgoj.

Stablo

Bolero x Elstar

StarCatS Stablo

Oblikom i bojom podsjea na Pinovu. Dopun sko crveno obojenje na zelenoutoj osnovnoj boji, dobrog okusa, blago izraenih kiselina.

Nije podlona napadu fuzikladija, pepelnice, raka, jabune zelene ui i drugih lisnih uiju. Srednje bujnog rasta; preporuene podloge: MM106, P14, M7, M25; MM111. Oblikom, bojom i okusom slian Elstaru; svi jetlocrvena dopunska boja koja se javlja rano u fazi dozrijevanja.

Plod

Plod

rana jesenska sorta dozrijeva sredinom rujna. Ima dugo razdoblje berbe. Ograniena sposobnost uskladitenja.

Berba

Poetkom rujna; dugo razdoblje berbe. Dobrih skladinih sposobnosti.

Berba

Waltz x AK174994

reDCatS Stablo

Slabog rasta; preporuene podloge: MM106, P14, M7, M25; MM111. Nije podlona napadu fuzikladija, pepelnice, raka, jabune krvave ui i drugih lisnih uiju. Kvalitetna jabuka pogodna za ekoloki uzgoj.

Bolero x Zlatni delies

greenCatS Stablo

Oblik i boja ploda slino kao Gala; dopunske crvene boje. Meso ploda vrsto, vrsto se dri za stablo. Vrlo dobrog okusa; slatka s naglaenim kise linama.

Plod

Nije podlona napadu fuzikladija, pepelnice, raka, jabune pepeljaste ui i drugih lisnih uiju. Sorta srednje bujnog rasta; preporue ne podloge: MM106, P14, M7, M25; MM111. Oblikom i bojom podsjea na Granny Smith boja koice zelena. vrsta jabuka; vrlo dobrog okusa, slatka, so na, aromatina. Oteana berba zbog vrstih i kratkih peteljki.

Plod

Sredinom rujna; dugo razdoblje berbe. Dobro se skladiti.

Berba

Dozrijeva sredinom rujna; vrlo dugo razdo blje berbe. Dobro se skladiti.

Berba


75

JABUKA

JABUKA Waltz x Calagolden

goLDCatS Stablo

Nije podlona napadu fuzikladija, pepelnice, raka, jabune pepeljaste ui i drugih lisnih uiju. Stablo srednjeg rasta; preporuene podloge: M26, P60, MM106, P14, M7

Oblik i boja ploda slina Zlatnom deliesu s crvenim preljevom. Meso ploda vrsto, vrlo dobrog okusa, nagla enih kiselina.

Plod

Dozrijeva krajem rujna.

Berba

76


KRUKA

KRUKA

vrijeme dozrijevanja sorti krukesorte Isolda Klapov ljubimac Jules Guyot Viljamovka Viljamovka crvena Lijepa Helena Hortensia Dobra Luiza Conference Packham's Triumph Boskova boica David Uta I kolovoz II III IV I rujan II III IV I listopad II III IV

Fenoloke faze krukeLegenDa A B C C3 D D3 E E2 F F2 G H I J zimsko mirovanje pupova poetak bubrenja pupova bubrenje pupova bubrenje pupova, zeleni listii dobro vidljivi pojava cvjetnih pupova bubrenje cvjetnih pupova odvajanje listova od cvjetnih pupova pup u fazi balona, vidljivi cvjetni pupovi s rozetom poetak cvatnje, otvoreno 5% sredinjih cvjetova puna cvatnja, otvoreno vie od 50% cvjetova poetak kraja cvatnje, propadanje sredinjeg cvijeta zavretak cvatnje formiranje plodova rast plodaSorte vonih vrSta 2011 | Pokualite Donja Zelina | jabuka kruka

78

A

B

C

C3

DSorte vonih vrSta 2011 | Pokualite Donja Zelina | jabuka kruka

D3

79

KRUKA

KRUKA

E

E2

F

F2

G

HSorte vonih vrSta 2011 | Pokualite Donja Zelina | jabuka kruka

80

I

J


81

KRUKA

KRUKA

taBLiCa 7. Fenoloke faze kruke (2009. 2010.)sorte Isolda Klapov ljubimac Jules Guyot Viljamovka BA29 Viljamovka QuC Viljamovka QuA Viljamovka Fox 11 Viljamovka crvena Lijepa Helena Hortensia Dobra Luiza Conference Packhams Triumph Boskova boica David Uta 25. 3. C3 13. 4. F 15. 4. F2 19. 4. G 18. 4. 24.4. 25.4. berba 23. 8. 8. 9. 8. 9. 11. 8.

24.03. 24. 3. 26. 3. 26. 3.

25. 3.

23. 3.

22. 3.

24. 3.

25. 3.

24. 3.

23. 3.

24. 3.

24. 3.

26. 3.

26. 3.


13. 4.

13. 4.

14. 4.

14. 4.

14. 4.

13. 4.

14. 4.

14. 4.

14. 4.

13. 4.

13. 4.

14. 4.

14. 4.

13. 4.

12. 4.

14 . 4. 16 .4. 16. 4. 15. 4.

17. 4.

17. 4.

18. 4.

17. 4.

16. 4.

14. 4.

15. 4.

15. 4.

15. 4.

14. 4.

14. 4.

19. 4.

19. 4.

19. 4.

19. 4.

18. 4.

17. 4.

18. 4.

17. 4.

18. 4.

17. 4.

16. 4.

18. 4.

26. 8. 8. 9.

15. 10.

15. 10.

4. 10.

4. 10.

4. 10.

21. 9.

21. 9.

9. 9.

8. 9.

8. 9.

82


Sorte kruke


83

KRUKA

KRUKA

Jules Guyot x Bunte Juli (Gijoova x Srpanjska arena)

iSoLDa Stablo

Osjetljiva na bakterijsku pale, nije primijee na zaraza krastavosti i pepelnice. Rodnost velika i redovita. Diploidna; dobri opra ivai su: Viljamovka, Klapov ljubimac, Confe rence, Paris, Tongern i Anjou.

Krukolik, srednje velik do velik, osnovna boja koice je utozelena, dopunska crvena boja pre kriva oko 30% ploda, meso je kremasto bijelo, fino, topljivo, sono, aromatino i kiselkasto slatkog okusa, plodovi su ocijenjeni vrlo dobro do odlino.

Plod

Massachusetts, SAD, 1860. Sinonimi: Klapova, Clapps favourite, Clapps liebling

KLaPov LJUBiMaC

Od poetka do sredine kolovoza. Nije primjerena za due skladitenje, u hlad njai izdri 12 tjedna.

Berba

Srednje visoka i redovita rodnost. Diploidna, cvate kasno, dobra kao opraiva, a dobri su joj opraivai: Viljamovka, Gijoova, Fetelova, Conference, Drutvenka, Gelertova, Dobra Lu iza, Boskova boica, Hardenponova, Trevuka, Kleroova i Parika grofica. Osjetljiva na bakterijsku pale i krastavost, pod lona napadu krukine buhe. Nije kompatibilna s dunjom pa se primjenjuje meupodloga.

Stablo

Srednje velik do velik, krukolikog oblika, osnov na boja koice je svijetlozelena, a dopunska kar minsko crvena s neto tamnijim crvenim pruga ma. Meso je ukastobijele boje, srednje vrsto, fine teksture, vrlo sono, potpuno topljivo, do brog odnosa eera i kiseline, ugodne arome, blagog mirisa; slatkokiselkast i osvjeavajui.

Plod

Od kraja 3. dekade srpnja do druge dekade kolovoza, oko 17 dana prije Viljamovke. Dobro podnosi transport, u hladnjai se moe uvati do mjesec dana.

Berba

84


rodnost visoka i redovita. Diploidna, cvate sred nje kasno do kasno, dobra kao opraiva, a dobri su joj opraivai: Viljamovka, Klapov ljubimac, Starkrimson, Conference, Drutvenka, Kleroo va, Boskova boica i Gelertova. Malo je osjetlji va na krastavost, osrednje na krukinu buhu, a jako na bakterijsku pale. Nije kompatibilna s dunjom pa se primjenjuje meupodloga.

Francuska sorta, 1870. Sinonimi: Jules Guyot, Docteur Jules Guyot, Kruka dr. Julija Gujota

giJoova

Stablo

Srednje velik do velik, krukolikog oblika, os novna boja koice je svijetlozelena, dozrijeva njem postaje svijetlolimunskouta, na suna noj strani moe se nai malo mramoriranog crvenila, meso je gotovo bijele boje, fine tekstu re, vrlo sono, topljivo, kiselkastoslatkog nedo voljno punog okusa, jer sadri premalo eera i kiseline, aroma i miris slabo su izraeni.

Plod

Polovina kolovoza, od poetka 1. do poetka 2. dekade kolovoza, 14 dana prije Viljamovke U skladitu se moe uvati do 2 tjedna, u hlad njai do 4 tjedna, u CA hladnjai 23 mjeseca.

Berba

Conference x Gute Luise Selekcionirana u Institutu za oplemenjivanje u voarstvu, Geisenheim, Njemaka Sinonimi: Schne Helene

LiJePa heLena

Diploidna sorta, cvate srednje kasno, nema na knadne cvatnje. Rodnost velika i redovita, rano ulazi u prvi rod. Vrlo slabo osjetljiva na kra stavost, hru i ostala gljivina oboljenja, slabo osjetljiva na bakterijsku pale.

Stablo

Duguljast, osnovna boja koice je zelena s do punskom crvenom bojom. Meso je kremasto bijelo, slatko, aromatino. Izvrsnog ivota na polici.

Plod


Poetkom rujna. Plodovi se mogu skladititi do travnja.

Berba

85

KRUKA

KRUKA

Engleska sorta, 1770. Sinonimi: Viljamovka uta, Williams, Williams Christbirne, Williams Bon Chrtien, Bartlett

viLJaMovKa

Srednje velik do velik, krukolikog oblika, osnov na boja koice je svijetlozelena, a dospijevanjem prelazi u limunskoutu s ruiastim crvenilom na osunanoj strani. Meso je ukastobijele boje, vrlo fine teksture, sono, potpuno topljivo, mazivo, slatkokiselkastoga, skladnoga i punog okusa sa specifinom, prilino jako izraenom plemenitom mukatnom aromom i mirisom.

Diploidna sorta, cvate srednje kasno do kasno, dobra kao opraiva, a dobri su joj opraivai: Gi joova, Klapov ljubimac, Cascade, Gnral Leclerc, Hardenponova, Highland, Rogue Red, Packam's Triumph, Boskova boica, Drutvenka, Krasanka, Conference, Concorde, Kalifornija, Anjou, Geler tova, Vjenka. Visoke i redovite rodnosti. Vrlo je osjetljiva na bakterijsku pale, krastavost i krukinu buhu, a prilino je osjetljiva na toplin ski udar. Kod Viljamovke se pojavljuje virus pear vein yellow koji izaziva uenje nervature lista. Nema zadovoljavajui afinitet s dunjom pa tre ba koristiti meupodlogu.

Stablo

Plod

Trea dekada kolovoza, kraj kolovoza (poetak rujna). U hladnjai se moe skladititi 23 mjeseca, u CA hladnjai 35 mjeseci.

Berba

86


Mutacija pupa sorte Williams (Bartlett), SAD, 1938. Sinonimi: Max Red Bartlett, Rote Williams

viLJaMovKa Crvena

Urodi su manji nego kod Viljamovke (oko 20%) i skloniji alterniranju. Cvate oko dva dana kasni je od standarda i spada u skupinu kasnocvatu ih sorti, a oploditi je mogu iste sorte kao i sta

zvvv_15 10 sorte vocnih vrsta

Documents