BIBLIOTEKA SOCIOLOGIJA

Recenzenti dr. Drago engi

prof d1: Ivan Rogi

Urednica Anita iki

Lektorica i korektorica Katarina Cvl}"anoviG:

Likovna oprema Dubravka Zg/avnik Horvat

Grafiki urednik Stjepan Ocvirk

Hrvatska sveuilina naklada 2002.

CIP- Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuilina knjinica- Zagreb

UDK 316.334.2 (497.5)

UPANOV, Josip Od komunistikog pakla do divljeg kayitalizma : odabrane

rasprave i eseji (1995-2001.) l Josip Zupanov. - Zagreb : Hrvatska sveuilina naklada, 2002. - (Biblioteka Sociolo~ gija)

ISBN 953-169-078-2

420816064 Knjiga je tiskana uz potporu Ministarstva znanosti i tehnologije RH.

JOSIP UPANOV

Od komunistikog pakla do divljeg kapitalizma

Odabrane rasprave i eseji (1995-2001.)

fill HRVATSKA SVEUILINA NAKLADA Zagreb, 2002.

3. Teze o drutvenoj krizi - sluaj Hrvatske

Umjesto predgovora Godine 1980. napisao sam esej pod nazivom Teze o dru-

tvenoj krizi 1 Dvadeset _godina kasnije ponovo piem tekst s gotovo istim nazivom. Sto bih trebao misliti o injenici da sam u svom ivotu iskusio dvije drutvene krize (sa svim onim stvarima koje su prethodile i uslijedile nakon svake od njih)? Trebam li zauzeti Schumpeterovski ili Weberovski stav spram njih? Kako bih razjasnio ovu dilemu, dopustite mi da vas podsjetim na dijalog izmeu Josepha Schumpete-ra i Maxa Webera u bekoj kavani o pobjedi socijalistike revolucije u Rusiji, koji prenosi oevidac Karl Jaspers etvrt

stoljea kasnije. Za Schumpetera je pobjeda revolucije - sa znanstvenog stanovita- pozitivna, jer e omoguiti labora-torijsko eksperimentalno ispitivanje izvedivosti socijalizma kao alternativnog socijalno-gospodarskog sustava. Ovo je stanovite razbjesnilo Webera koji je kratko odgovorio: taj e laboratorij biti prepun leeva- i odmah napustio kavanu, zaboravivi ponijeti svoj eir.

Premda su moja dva eseja posveena dvjema sutinski razliitim krizama, neke njihove dimenzije su analogne - u oba sluaja arite krize nalazi se na istom podruju: u sje-

1 Ovaj rad dovren je u studenom 1999. Objavljen u engleskom prije~ vodu (Theses on Social Crisis- The Case of Croatia ei~tu kulture drutvene arhitekture2 (horizontalne i verti-drutvene skupine) i ritualnog simbolikog komplek-

si: To se sjecite sastoji od drutvenih institucija. U oba sluaja osnovne institucije uope ne funkcioniraju, ili msu funkcionirale u skladu s oekivanjima. Na ovaj u se aspekt ;1ratiti naknadno, u zakljunim rijeima.

1. Gospodarska kriza u Hrvatskoj Je li Hrvatska u dubokoj gospodarskoj krizi, ili tek u ne-

koj vrsti recesije, akademsko je pitanje koje nije u domeni f110je strunosti. No, pokuat u odgovoriti na temeljno pi-

koji su (i gdje lee) duboki korijeni sadanje krize? odgovor glasi: ovo je kriza osnovnog politikog i gospo-

darskog modela tranzicije u Hrvatskoj (premda se neke va-njante ovog modela mogu nai i u nekim drugim tranzicij-skim zemljama), koji sam nazvao Modelom politikog kapi-talizma (MPK).

U prosincu 1997. godine objavio sam esej pod nazivom Tranzicija i politiki kapitalizam

Odgovor bi na neki nain mogao biti pozitivan, budui da je kapitalizam bio potpuno uniten, ne samo kao ekonomski-

-politiki-drutveni sustav, ve i kao pogled na ivot. S druge pak strane, nakon Staljinove smrti, kada je reim terora uki-nut kao sustav upravljanja zemljom, neki elementi kapitaliz-ma su se ipak (ponovo) pojavili, analogno pojavljivanju ka-

pitalistikih elemenata stoljeima prije no to je stvarni ka-pitalistiki sustav stupio na pozornicu u zapadnoeuropskim zemljama. Prvi drutveni znanstvenik koji je opazio taj fe-nomen je Ken Jowitt u svom eseju o Sovjetskom neotradi-cionalizmu, objavljenom 1983. Zapazio ga je u SSSR-u i u

Maarskoj (Jowitt, 1992.), ali ini se da nije bio svjestan injenice da se politiki kapitalizam pojavio mnogo ranije u

~ocijalistikoj Jugoslaviji (i u Hrvatskoj kao njenom dijelu). Sto je jo vanije, politiki kapitalizam je pod krinkom rad-

nikog samoupravljanja (RS) dosegao svoj vrhunac osobito u Hrvatskoj i Sloveniji koje su bile dio Jugoslavije. Niti je-dan drutveni znanstvenik onog doba (ukljuujui i autora ovih redaka) nije uviao da su >>politiki menadment>izgradnji carstva

2) Novi akteri na sceni- njihove funkcije i uloge

. Nakon prvog vala privatizacije, tko su >>personae drama-tiS

hovi novi efovi ne predstavlja potpuno novu ulogu: su uloge imali protokapitalisti i njihovi menaderski magai u sustavu udruenog rada; Ipak, klasina funkcija menadmenta je unaprijediti barem ouvati) uinkovitost poduzea. Njihove re;~ultate u obavljanju te funkcije pozorno prate vlasnici (bez tko oni bili). Ozbiljni i esti neuspjesi u obavljanju funkcije kanjavaju se otputanjem cijelog m

drugi vrlo vani imbenici djelovali u istom smjeru. Usprkos tome, model politikog kapitalizma bio je (i jo je "'"'"'' vaan imbenik koji pridonosi trenutnoj gospodarskoj krizi. Glavne ekonomske posljedice modela politikog kapitaliz. ma mogle bi se saeti na sljedei nain: l. Ozbiljno smanje~e ukupnog opsega matetijalne proiz-

vodnje i usluga. Sto jto jo gore, neke nacionalne indus-trije koje su mogle preivjeti na globalnom konkurent-nom tritu ugaene su- vjerojatno zauvijek.

2. Smanjenje proizvodnih rezultata dovelo je do visoke sto-pe nezaposlenosti i neposrednih gubitaka visoko kvalitet-nih ljudskih resursa.

3. Netko je u trokutu tajkuni-menaderi-vladini dunosnici izmislio i uveo apsurdnu praksu neplaanja rauna podu-zea (i to ne samo plaa, ve i rauna dobavljaa, pa ak i poreza i doprinosa u mirovinske i zdravstvene fondove). Iz takve rairene i rastue prakse nikla je nova (under-ground) kultura -kultura neplaanja.

4. Dodajui tome sveope krenje odredbi ugovora, to se esto ne moe uinkovito sankcionirati na sudu, pojavila se kultura poslovanja koja dokida same temelje trine ptivrede.

5. 'k~jkunizirana privatizacija u drutvenoj kulturi koja je blia Proudhonu (>>La propriete c'est le vol) nego Deng Xiao Pingu (>>Slavno je postati bogatsine qua non>vratiti u Cas-

84

novim putom\vra:uu u socijalistiku >>Castilliju>pro-i':c\)i:Ka>tuJansku

(1990-e) drutvsmm sukobom) bio :eiativno rijedak (broj stlajkova 1 drustvemh prosvjeda b10 je vrlo malen i gotovo nepostojei.' Kako su se rat i etniki nemiri bliili svom kraju, vertikalni sukobi (prvenstveno trajkovi) su se poeli zahuktavat1. Kada su ratna djelovanja okonana i Hrvatska vratda sva svoja privremeno izgubljena podruja, horizon-

t~Im sukob se povukao i promijenio smjer: umjesto etnona-cwnalnog sukoba, na povrinu su isplivali regionalni sukobi

ogranieni na negativne emocije i bez mnogo nasilja. Meu: tim, poeli su dominirati sukobi izmeu kriminalnih skupina koji s_u zavravali nasiljem. Vertikalni sukobi izali su iz po-du~eca 1 preplav1h gradske ulice i trgove, na kojima su smjeteni vladini uredi, kao i ceste. . Prema Hirschmanovim rijeima, postoji sutinska razlika 1zmeu horizontalne i vertikalne vrste sukoba. Horizontalni su nedjeljivi -rije je o sukobima tipa >>ili mi ili oni. Verti-kalni su djeljivi: :ij~ je o sukobima o tome >>kolikonl>ancien regime

Ostavljajui ovo kljuno pitanje otvorenim, moram sp0 menuti nedavnu pojavu najgoreg nasilja izazvanog sitnim

svaama ili bez nekog racionalnog

cionalnu ideologijU

Literatura:

Ang, len (1999), In the realm of necessity: t/ze global village and capita/ist postmodemity, in: O'Sullivan, Tim (ed.): T/ze Media Rea-der, London: Sage Publications.

Anzulovi, Branimir (1999), Heavenly Serbia, New York: New York University Press.

engi, Drago (1995), Manageri i privatizacija, Zagreb: Alinea. engi, Drago and Rogi, Ivan (eds.) (1999), Privatizacija i jav-nost, Zagreb: Institut 'Ivo Pilar'. Hirschman, Albert O. (1995), Un certain penclzant a l' autosubver-sion, Paris: Fayard. Jowitt, Ken (1992), New World Disorder, Berkley: University of California Press.

Kanagy, Conrad L. and Kraybill, Donald B. (1998), The Riddles of Human Society, Thousand Oakes: Pine Forge.

Kri~tofi~, Branimir (1997), Manageri i modemitet, in: Golub, B., KristofJC, B. and Cengi, D: Znanstvene i privredne elite, Zagreb: Institut za drutvena istraivanja u Zagrebu, pp 41-64. Pusi, V. (1992), Vladaoci i upravljai, Zagreb: Novi Liber. Szeleny, Ivan (1992), Social and Political Lanscape, Central Eu-rope, Fa/l1990, in: Banac, Ivo (ed.), Eastern Europe in Revolution, Ithaca and London: Cornell University Press. Young, Jock (1999), The Exclusive Sociejty, London: Sage Publica-tlons.

upanov, Josip ( 1978), Ega!itarianism and Industrialism, in: Obra-dovi, Josip and Dunn, William N. (eds.), Workers' Selfmanage-ment and Organizational Power in Yugoslavia, Pittsburgh: Univer-sity of Pittsburgh, Chapter 3. upanov, Josip (1980), Teze o drutvenoj krizi, in: Revija za soci-ologiju, Vol. IX. No. 3-4, pp 40-44, Zagreb. upanov, Josip (1997), Tranzicija i politiki kapitalizam, in: Hlvat-ska gospodarska revija, Vol. XLVI. No. 12, Zagreb, pp 1399-1407.

dar_ ~nai izgubiti. Jedin_a oeki_van~ reakcija sl~bihje niti odbiti, niti prih-vatiti,_ ukr_atko, put na1zgled IraciOnalnog knvudanja (kako kulturnog, tako 1 politikog) slabih koje je obiljeio vei dio povijesti devetnaestog stoljea. (Ang, op. cit., 381). 92

Strah od letenja

U nas se cijeni sanzo radno mjesto s punim radnim vremenom i odreenim pravima, a svjetski je trend- fleksibilnost.

Tijekom izborne kampanje potkraj 1999. bilo je i obeanja e >>nova vlast