Sl.l. bive SFRJ 43/82, 72/82, NN 53/91

ZAKON O RJEAVANJU SUKOBA ZAKONA S PROPISIMA DRUGIH ZEMALJA U ODREENIM ODNOSIMA (IZVACI) (proieni tekst) Glava prva OSNOVNE ODREDBE (l.1.-13. izriita, bezuvjetna, nesamostalna KP) lanak 1. Polje primjene ratione materiae Ovaj zakon sadri pravila o odreivanju mjerodavnog prava za (statusne, porodine i imovinske odnose odnosno druge stvarnopravne odnose- GP stvar) s meunarodnim elementom. Ovaj zakon sadri i pravila o nadlenosti sudova i drugih organa Republike Hrvatske za raspravljanje odnosa iz stavka 1. ovog lanka, pravila postupka i pravila za priznanje i izvrenje stranih sudskih odluka. lanak 2. Pravna praznina/ lacunae iuris usp. l.986. PZ, l. 183. ZOSZP Ako u ovom zakonu nema odredbe o pravu mjerodavnom za neki odnos iz lanka 1. stavka 1. ovog zakona, odgovarajue se primjenjuju odredbe i naela ovog zakona, naela pravnog poretka Republike Hrvatske i naela meunarodnoga privatnog prava. lanak 3. Hijerarhija pravnih izvora v. l. 141. Ustava Odredbe ovog zakona ne primjenjuju se na odnose iz lanka 1. ovog zakona ako su oni regulirani drugim zakonom ili meunarodnim ugovorima. l. 4., 5. i 6. primjenjuju se uvijek kad KP uputi na strano pravo lanak 4. Zatita javnog poretka v.l. 91. ZRS usp. l. 184/1 ZOSZP, PZ nema blanketnu odredbu o j.p. Ne primjenjuje se pravo strane drave ako bi njegov uinak bio suprotan Ustavom Republike Hrvatske utvrenim osnovama dravnog ureenja. lanak 5. Zabrana fraudoloznog zaobilaenja domaeg prava/ fraus legispravokutnik.net

Opa klauzula usp. l. 987. PZ, 184/2 ZOSZP Ne primjenjuje se pravo strane drave koje bi bilo mjerodavno prema odredbama ovoga ili drugoga zakona ako bi cilj njegove primjene bio izbjegavanje primjene prava Republike Hrvatske. lanak 6. Renvoi v. l. 94/1 ZM Kolizijsko-pravno upuivanje: Ako bi prema odredbama ovoga zakona trebalo primijeniti pravo strane drave, (uzimaju se u obzir -> nije obvezatna primjena) njegova (pravila o odreivanju mjerodavnih prava = KP). I uzvrat i upuivanje dalje Ako pravila strane drave o odreivanju mjerodavnog prava uzvraaju na pravo Republike Hrvatske, primijenit e se pravo Republike Hrvatske (materijalna pravila!), ne uzimajui u obzir (pravila o odreivanju mjerodavnog prava = KP). lanak 7. Oblik pravnog posla Alternativno KP v. l. 31. ZRS Ako ovim ili drugim zakonom nije drugaije odreeno, smatra se da su pravni posao i pravna radnja u pogledu oblika pravovaljani ako su pravovaljani bilo po pravu mjesta gdje je pravni posao sklopljen odnosno pravna radnja poduzeta (lex loci actus), bilo po pravu koje je mjerodavno za sadraj pravnog posla odnosno pravne radnje (lex causae). Pravilo: Pacta sunt servanda. Naelo: favor negotii lanak 8. Zastara Materijalno-pravni institut Za zastaru mjerodavno je pravo koje je mjerodavno za sadraj pravnog posla odnosno pravne radnje (lex causae). lanak 9. Kvalifikacija u 2 Schnitzer 1- statut KV: lex fori 2- Pravo strane drave primjenjuje se prema smislu i pojmovima to ih sadri (lex causae). lanak 10. Nejedinstveni pravni poreci Posredno K-pr upuivanje putem interlokalnih KPpravokutnik.net

Ako je mjerodavno pravo drave iji pravni poredak nije jedinstven, (a pravila ovog zakona ne upuuju na odreeno pravno podruje u toj dravi- ogranienje), mjerodavno pravo odreuje se prema pravilima toga pravnog poretka. Supsidijarno KP Ako se mjerodavno pravo drave iji pravni poredak nije jedinstven ne moe utvrditi na nain predvien u stavku 1. ovog lanka, mjerodavno je pravo podruja u toj dravi s kojim postoji najblia veza. l. 11. i 12. nesamostalna KP koja pomau samo u nekim slucajevima- samo onim samostalnim KP koji za poveznicu imaju dravljanstvo lanak 11. Polipatridija v. l. 79. ZRS Ako osoba koja je dravljanin Republike Hrvatske ima i dravljanstvo neke druge drave, za primjenu ovog zakona smatra se da ima samo dravljanstvo Republike Hrvatske. Naelo primata hrvatskog dravljanstva Ako osoba koja nije dravljanin Republike Hrvatske ima dva strana dravljanstva ili vie stranih dravljanstva, za primjenu ovog zakona smatra se da ima dravljanstvo one drave iji je dravljanin i u kojoj ima prebivalite. Ako osoba iz stavka 2. ovog lanka nema prebivalite ni u jednoj od drava iji je dravljanin, za primjenu ovog zakona smatra se da ima dravljanstvo one drave iji je dravljanin i s kojom je u najblioj vezi. Efektivno dravljanstvo, nema renvoi NYK o pravnom poloaju osoba bez dravljanstva, 1954. g. lanak 12. Apatridija v. l. 79. ZRS Ako osoba nema dravljanstvo (de iure apatrid) ili se njezino dravljansvo ne moe utvrditi, mjerodavno pravo odreuje se prema njezinu prebivalitu (lex domicilii). Ako osoba iz stavka 1. ovog lanka nema prebivalite ili se ono ne moe utvrditi, mjerodavno pravo odreuje se prema njezinu boravitu (lex habitationis). Ako se ni boravite osobe iz stavka 1. ovog lanka ne moe utvrditi, mjerodavno je pravo Republike Hrvatske (lex fori). lanak 13. Primjena stranog prava Sud ili drugi nadlean organ po slubenoj e dunosti utvrditi sadraj stranoga mjerodavnog prava. Iura novit curia. ogranieno vaenje te maksime:pravokutnik.net

Organ iz stavka 1. ovoga lanka moe zatraiti obavijesti o stranom pravu od Ministarstva pravosua i uprave Republike Hrvatske. Stranke u postupku mogu podnijeti i javnu ispravu o sadraju stranog prava. Glava druga MJERODAVNO PRAVO (l. 14. 45. izriita, samostalna, bezuvjetna KP- ali: l.14/2, 43/1 uvjetna KP) NYK o pravnom poloaju osoba bez dravljanstva, 1954. g. l. 14. primarno KP, a l. 12. podredno KP za apatride lanak 14. Pravna i poslovna sposobnost fizike osobe usp. l. 94. ZM Za pravnu i poslovnu sposobnost fizike osobe mjerodavno je pravo drave iji je ona dravljanin (lex patriae). Uvjetno KP: Fizika osoba koja bi prema pravu drave iji je ona dravljanin bila poslovno nesposobna poslovno je sposobna ako ima poslovnu sposobnost po pravu mjesta gdje je nastala obveza. Povlaujue naelo/ N. in favorem negotii -> favor validitatis Za lienje ili ogranienje poslovne sposobnosti fizike osobe mjerodavno je pravo iz stavka 1. ovog lanka. Odredba stavka 2. ovog lanka ne primjenjuje se na porodine i nasljedne odnose. lanak 15. Skrbnitvo Za stavljanje pod starateljstvo i prestanak starateljstva, te za odnose izmeu staratelja i osobe pod starateljstvom (tienika), mjerodavno je pravo drave iji je dravljanin osoba pod starateljstvom (lex patriae). Privremene zatitne mjere prema stranom dravljaninu i prema osobi bez dravljanstva koji se nalazi u Republici Hrvatskoj odreuju se po pravu Republike Hrvatske i traju dok nadlena drava ne donese odluku i ne poduzme potrebne mjere. Odredba stavka 2. ovog lanka primjenjuje se i to se tie zatite imovine odsutnoga stranog dravljanina i osobe bez dravljanstva koja se nalazi na teritoriju Republike Hrvatske. lanak 16. Proglaenje nestale osobe umrlom Za proglaenje nestale osobe umrlom mjerodavno je pravo drave iji je dravljanin bila ta osoba u vrijeme nestanka (lex patriae).pravokutnik.net

lanak 17. Pripadnost pravne osobe Pripadnost pravne osobe odreuje se po pravu drave po kojem je ona osnovana. Ako pravna osoba ima stvarno sjedite u drugoj dravi, a ne u onoj u kojoj je osnovana i po pravu te druge drave ima njezinu pripadnost, smatrat e se pravnom osobom te drave. lanak 18. Stvarni statut usp. l. 4/3 RK/1980. Za vlasnikopravne odnose i druga prava na stvarima (stvarna prava) mjerodavno je pravo mjesta gdje se stvar nalazi (lex rei sitae). Za odnose iz stavka 1. ovog lanka u pogledu stvari koje su u prijevozu (res in transitu) mjerodavno je pravo mjesta odredita (opredjeljenja) (lex loci destinationis). Za odnose iz stavka 1. ovog lanka na prijevoznim sredstvima mjerodavno je pravo drave iju dravnu pripadnost imaju ta sredstva, ako propisima Republike Hrvatske nije drugaije odreeno. v. l. 969. PZ, l. 181. ZOSZP Primarno KP lanak 19. Primarni ugovorni statut l. 19. + l. 1. samo privatnopravne situacije s meunarodnim obiljejem (kolizijskopravna autonomija stranaka) Ako je bez meunarodnog obiljeja -> materijalnopravna autonomija (u okviru l. 2. ZOO) Za ugovor mjerodavno je pravo to su ga izabrale ugovorne strane, ako ovim zakonom ili meunarodnim ugovorom nije drugaije odreeno (lex autonomiae). Naelo autonomije stranaka, renvoi se ne primjenjuje (stranke ga mogu izriito ugovoriti) v. PZ- l. 971/1, 973, 981/1, ZOSZP- l. 177/1, ZA- l. 27. Podredno KP lanak 20. Podredni ugovorni statut usp. l. 4. RK/1980. Naelo karakteristine inidbe, Schnitzer, 1944.g. Slini su po tome to 1 strana (kupac) vri novanu inidbu Razlikuju se po protuinidbi (npr. predaja stvari), tzv. naturalna prestacija -> karakteristina inidba = ona koja nije izraena u novcu Escape clause; nema renvoi Ako nije izabrano mjerodavno pravo i ako posebne okolnosti sluaja ne upuuju na drugo pravo, kao mjerodavno pravo primjenjuje se:pravokutnik.net

1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) 10) 11) 12) 13) 14) 15) 16) 17) 18) 19) 20)

za ugovor o prodaji pokretnih stvari pravo mjesta gdje se u vrijeme primitka ponude nalazilo prebivalite odnosno sjedite prodavaoca (stranka koja izvrava karakteristinu inidbu); za ugovor o djelu odnosno ugovor o gradnji pravo mjesta gdje se u vrijeme primitka ponude nalazilo prebivalite odnosno sjedite poslenika (poduzimaa); za ugovor o punomoi pravo mjesta gdje se u vrijeme primitka nalazilo prebivalite odnosno sjedite opunomoenika; za ugovor o posredovanju pravo mjesta gdje se u vrijeme primitka ponude nalazilo prebivalite odnosno sjedite posrednika; za ugovor o komisionu - pravo mjesta gdje se u vrijeme primitka ponude nalazilo prebivalite odnosno sjedite komisionara; za ugovor o otpremanju (pediciji) - pravo mjesta gdje se u vrijeme primitka ponude nalazilo prebivalite odnosno sjedite otpremnika; za ugovor o zakupu pokretnih stvari - pravo mjesta gdje se u vrijeme primitka ponude nalazilo prebivalite odnosno sjedite zakupodavca; za ugovor o zajmu - pravo mjesta gdje se u vrijeme primitka ponude nalazilo prebivalite odnosno sjedite zajmodavca; za ugovor o posluzi - pravo mjesta gdje se u vrijeme primitka ponude nalazilo prebivalite odnosno sjedite poslugodavca; za ugovor o ostavi - pravo mjesta gdje se u vrijeme primitka ponude nalazilo prebivalite odnosno sjedite ostavoprimca (depozitara); za ugovor o uskladitenju - pravo mjesta gdje se u vrijeme primitka ponude nalazilo prebivalite odnosno sjedite skladitara; za ugovor o prijevozu - pravo mjesta gdje se u vrijeme primitka ponude nalazilo prebivalite odnosno sjedite prevozioca (vozara); za ugovor o osiguranju - pravo mjesta gdje se u vrijeme primitka nalazilo prebivalite odnosno sjedite osiguratelja; za ugovor o autorskom pravu - pravo mjesta gdje se u vrijeme primitka ponude nalazilo prebivalite odnosno sjedite autora; za ugovor o poklonu - pravo mjesta gdje se u vrijeme primitka ponude nalazilo prebivalite odnosno sjedite poklonodavca; za burzovne poslove pravo sjedita burze; za ugovor o samostalnim bankarskim garancijama - pravo mjesta gdje se u vrijeme sklapanja ugovora nalazilo sjedite davaoca garancija; za ugovor o prijenosu tehnologije (licencije i dr.)- pravo mjesta gdje se u vrijeme sklapanja ugovora nalazilo sjedite primaoca tehnologije (iznimka N.k..); za imovinska potraivanja iz ugovora o radu pravo drave u kojoj se rad obavlja ili se obavljao; za ostale ugovore pravo mjesta gdje se u vrijeme primitka ponude nalazilo prebivalite odnosno sjedite ponudioca. lanak 21. Ugovori o nekretninama v. l. 4/3 RK/1980.

Za ugovore koji se odnose na nekretnine iskljuivo je mjerodavno pravo drave na ijem se teritoriju nalazi nekretnina (lex rei sitae). Ogranienje stranake autonomijepravokutnik.net

lanak 22. U odnosima izmeu ugovornih strana, ako ugovorne strane nisu drugaije ugovorile, pravo iz lanka 20. ovog zakona mjerodavno je i za: 1. 2. odreivanje asa od kojeg stjecatelj odnosno preuzimatelj pokretne stvari ima pravo na proizvode i plodove stvari; odreivanje asa od kojega stjecatelj odnosno preuzimatelj snosi rizik u vezi sa stvarima. lanak 23. Pravo mjesta gdje se stvar mora predati mjerodavno je, ako ugovorne strane nisu drugaije ugovorile, za nain predaje stvari i za mjere koje treba poduzeti ako se odbije preuzimanje stvari. lanak 24. Cesija, preuzimanje duga usp. l. 12. RK/1980. Na uinak ustupanja potraivanja ili preuzimanja duga prema duniku odnosno vjerovniku koji nisu sudjelovali u ustupanju odnosno preuzimanju primijenit e se pravo koje je mjerodavno za potraivanje odnosno dug (statut trabine). lanak 25. Akcesorni pravni posao (npr. kamate, penal) Na akcesorni pravni posao, ako nije drugaije odreeno, primijenit e se pravo mjerodavno za glavni pravni posao (lex causae). lanak 26. Jednostrani pravni posao (npr. darovanje) Za jednostrani pravni posao mjerodavno je pravo drave dunikova prebivalita odnosno sjedita (lex domicilii debitoris). lanak 27. Na stjecanje bez osnove primjenjuje se pravo mjerodavno za pravni odnos koji je nastao, bio oekivan ili pretpostavljen, u povodu kojega je nastalo stjecanje. Za poslovodstvo bez naloga mjerodavno je pravo mjesta gdje je radnja poslovoe izvrena. Za obveze iz upotrebe stvari bez poslovodstva te za izvanugovorne obveze koje ne potjeu iz odgovornosti za tetu mjerodavno je pravo mjesta gdje su se dogodile injenice koje su uzrokovale obvezu. HK o m. pr. za odgovornost proizvoaa za svoje proizvode, 1973. g. lanak 28.pravokutnik.net

Deliktni statut Alternativno KP Za izvanugovornu odgovornost za tetu, ako za pojedine sluajeve nije drugaije odreeno, mjerodavno je pravo mjesta gdje je radnja izvrena (lex loci delicti commissi) ili pravo mjesta gdje je posljedica nastupila (lex loci damni), ovisno o tome koje je od ta dva prava povoljnije za oteenika. Naelo ubikviteta Povlaujue naelo/ N. favor laesi, sud ex offo Pravo iz stavka 1. ovog lanka mjerodavno je i za izvanugovornu odgovornost za tetu koja je nastala u vezi s pravnim odnosima iz lanka 27. ovog zakona. Za protupravnost radnje mjerodavno je pravo mjesta gdje je radnja izvrena ili gdje je posljedica nastupila, a ako je radnja izvrena ili je posljedica nastupila na vie mjesta dovoljno je da je radnja protupravna po pravu bilo kojega od tih mjesta. lanak 29. Deliktni statut posebni sluajevi Ako je dogaaj iz kojeg proizlazi obveza za naknadu tete nastao na brodu, na otvorenom moru ili u zrakoplovu, pravom mjesta gdje su se dogodile injenice koje su uzrokovale obvezu naknade tete smatra se pravo drave iju pripadnost brod ima odnosno pravo drave u kojoj je zrakoplov registriran. lanak 30. Nasljedni statut I za pokretnine i za nekretnine Zakonsko nasljeivanje: Za nasljeivanje mjerodavno je pravo drave iji je dravljanin bio ostavitelj u vrijeme smrti (lex patriae de cujus). Oporuno nasljeivanje: Za sposobnost za pravljenje oporuke mjerodavno je pravo drave ije je dravljanstvo oporuitelj imao u trenutku sastavljanja oporuke. HK o m. pr za oblik oporunih raspolaganja, 1961. g. lanak 31. Oblik oporuke, oblik opoziva oporuke Alternativno KP v. l. 7. ZRS Povlaujue naelo/N. in favorem negotii -> testamenti Oporuka je pravovaljana u pogledu oblika ako je pravovaljana po jednom od ovih prava: 1. 2. po pravu mjesta gdje je oporuka sastavljena (lex loci actus); po pravu drave iji je dravljanin bio oporuitelj bilo u vrijeme raspolaganja oporukom bilo u vrijeme smrti (lex patriae);pravokutnik.net

3.

po pravu oporuiteljeva prebivalita bilo u vrijeme raspolaganja oporukom bilo u vrijeme smrti (lex domicilii); 4. po pravu oporuiteljeva boravita bilo u vrijeme raspolaganja oporukom bilo u vrijeme smrti (lex (firmae- HK!) habitationis); 5. po pravu Republike Hrvatske (lex fori); 6. za nekretnine i po pravu gdje se nekretnina nalazi (lex rei sitae) odstupanje od naela jedinstva oporuivanja, ali je u skladu sa naelom in favorem testamenti Opozivanje oporuke pravovaljano je to se tie oblika ako je taj oblik pravovaljan bilo po kojem pravu prema kojem je, u skladu s odredbama stavka 1. ovog lanka, oporuka mogla biti pravovaljano sastavljena. # l. 2/2 HK/1961. -> upuuje na vie mjerodavnih prava

lanak 32. Pretpostavke za sklapanje braka Distributivna kumulacija; zavrena situacija U pogledu uvjeta za sklapanje braka mjerodavno je, za svaku osobu, pravo drave iji je ona dravljanin u vrijeme stupanja u brak (lex patriae). Pravilo neposredne primjene- a priori iskljuuje K-pr metodu I kad postoje uvjeti za sklapanje braka po pravu drave iji je dravljanin osoba koja eli sklopiti brak pred nadlenim organom Republike Hrvatske nee se dopustiti sklapanje braka ako, to se tie te osobe, postoje po pravu Republike Hrvatske (lex fori, ius cogens!) smetnje koje se odnose na postojanje ranijeg braka, srodstvo i nesposobnost za rasuivanje. lanak 33. Za oblike braka mjerodavno je pravo mjesta u kojem se brak sklapa (lex loci actus). lanak 34. Za nevanost braka (nepostojanje i nitavost) mjerodavno je bilo koje pravo po kojem je brak sklopljen u smislu lanka 32. ovog zakona. lanak 35. Razvod braka Za razvod braka mjerodavno je pravo drave iji su dravljani oba brana druga u vrijeme podnoenja tube (lex patriae). Potpuna kumulacija; pravilo naposredne primjene Ako su brani drugovi dravljani razliitih drava u vrijeme podnoenja tube, za razvod braka mjerodavna su kumulativno prava obiju drava iji su oni dravljani. Pravilo naposredne primjenepravokutnik.net

Ako se brak ne bi mogao razvesti po pravu odreenom u stavku 2. ovog lanka, za razvod braka mjerodavno je pravo Republike Hrvatske (lex fori) ako je jedan od branih drugova imao u vrijeme podnoenja tube prebivalite (domicil) u Republici Hrvatskoj. Ako je jedan od branih drugova dravljanin Republike Hrvatske (patriae) koji nema prebivalite u Republici Hrvatskoj, a brak se ne bi mogao razvesti po pravu odreenom u stavku 2. ovog lanka, za razvod braka mjerodavno je pravo Republike Hrvatske (lex fori). lanak 36. Osobni odnosi branih drugova Zakonski imovinski odnosi Promjenjivost statuta trajne situacije: Za osobne i zakonske imovinske odnose branih drugova mjerodavno je pravo drave iji su oni dravljani (lex patriae). Ako su brani drugovi dravljani razliitih drava, mjerodavno je pravo drave u kojoj imaju prebivalite (lex domicilii). Ako brani drugovi nemaju ni zajedniko dravljansvo ni prebivalie u istoj dravi, mjerodavno je pravo drave u kojoj su imali posljednje zajedniko prebivalite. Ako se mjerodavno pravo ne moe odrediti prema stavcima od 1. do 3 ovog lanka, mjerodavno je pravo Republike Hrvatske (lex fori). lanak 37. Ugovorni imovinski odnosi branih drugova Branoimovinski ugovor Za ugovorne imovinske odnose branih drugova mjerodavno je pravo koje je u vrijeme sklapanja ugovora bilo mjerodavno za osobne i zakonske imovinske odnose. Ako pravo odreeno u stavku 1. ovog lanka predvia da brani drugovi mogu izabrati pravo koje je mjerodavno za branoimovinski ugovor, mjerodavno je pravo koje su oni izabrali (lex autonomiae). Po ObZ nije doputeno! v. l. 257. ObZ lanak 38. Ako je brak nevaei ili je prestao, za osobne i zakonske imovinske odnose mjerodavno je pravo odreeno u lanku 36. ovog zakona. U sluajevima navedenima u lanku 36. ovog zakona za ugovorne imovinske odnose branih drugova mjerodavno je pravo odreeno u lanku 37. ovog zakona. lanak 39. Imovinski odnosi u izvanbranoj zajednici Ugovorni imovinski odnosipravokutnik.net

Za imovinske odnose osoba koje ive u izvanbranoj zajednici mjerodavno je pravo drave iji su oni dravljani (lex patriae). Ako osobe iz stavka 1. ovog lanka nemaju isto dravljanstvo, mjerodavno je pravo drave u kojoj imaju zajedniko prebivalite. Za ugovorne imovinske odnose izmeu osoba koje ive u izvanbranoj zajednici mjerodavno je pravo koje je u vrijeme sklapanja ugovora bilo mjerodavno za njihove imovinske odnose. lanak 40. Odnosi izmeu roditelja i djece Za odnose izmeu roditelja i djece mjerodavno je pravo drave iji su oni dravljani (lex patriae). Ako su roditelji i djeca dravljani razliitih drava, mjerodavno je pravo drave u kojoj svi oni imaju prebivalite (lex domicilii). Ako su roditelji i djeca dravljani razliitih drava, a nemaju prebivalite u istoj dravi, mjerodavno je pravo Republike Hrvatske (lex fori) ako je dijete ili koji od roditelja dravljanin Republike Hrvatske (patriae). Za odnose izmeu roditelja i djece to nisu predvieni u st. od 1. do 3. ovog lanka mjerodavno je pravo drave iji je dravljanin dijete. lanak 41. Paternitetski i maternitetski sporovi Za priznavanje, utvrivanje ili osporavanje oinstva odnosno materinstva mjerodavno je pravo drave iji je dravljanin u vrijeme roenja djeteta bila osoba ije se oinstvo odnosno materinstvo priznaje, utvruje ili osporava (lex patriae). lanak 42. Za obvezu uzdravanja izmeu krvnih srodnika, osim roditelja i djece, ili za obvezu uzdravanja srodnika po tazbini, mjerodavno je pravo drave iji je dravljanin srodnik od kojega se zahtijeva uzdravanje (lex patriae). lanak 43. Institut pozakonjenja - uvjeti - pristanak Uvjetno KP: Za pozakonjenje mjerodavno je pravo drave iji su dravljani roditelji, a ako roditelji nisu dravljani iste drave pravo drave onog roditelja po kojemu je pozakonjenje pravovaljano (lex patriae). Povlaujue naelo/ N. favor validitatis -> favor legitimationis

pravokutnik.net

Ako po pravu odraenom u stavku 1. ovog lanka nema uvjeta za pozakonjenje, a roditelji i dijete imaju prebivalite u Republici Hrvatskoj (domicil), mjerodavno je pravo Republike Hrvatske (lex fori). Za pristanak djeteta, druge osobe ili dravnog organa za pozakonjenje mjerodavno je pravo drave iji je dravljanin dijete (lex patriae). lanak 44. Pretpostavke za zasnivanje prestanak usvojenja Oblik usvojenja Za uvjete zasnivanja usvojenja i prestanka usvojenja mjerodavno je pravo drave iji su dravljani usvojitelj i usvojenik (lex patriae). Potpuna kumulacija: Ako su usvojitelj i usvojenik dravljani razliitih drava, za uvjete zasnivanja usvojenja i prestanka usvojenja mjerodavna su kumulativno prava obiju drava iji su oni dravljani. Ako brani drugovi zajedniki usvajaju, za uvjete zasnivanja usvojenja i prestanka usvojenja, osim prava drave iji je dravljanin usvojenik, mjerodavna su i prava drava iji su dravljani i jedan i drugi brani drug. Za oblik usvojenja mjerodavno je pravo mjesta gdje se usvojenje zasniva (lex loci actus). lanak. 45. Uinci posvojenja Za uinak usvojenja mjerodavno je pravo drave iji su dravljani usvojitelj i usvojenik u vrijeme zasnivanja usvojenja (lex patriae). Ako su usvojitelj i usvojenik dravljani razliitih drava, mjerodavno je pravo drave u kojoj imaju prebivalite (lex domicilii). Ako su usvojitelj i usvojenik dravljani razliitih drava, a nemaju prebivalite u istoj dravi, mjerodavno je pravo Republike Hrvatske (lex fori) ako je jedan od njih dravljanin Republike Hrvatske (patriae). Ako ni usvojitelj ni usvojenik nisu dravljani Republike Hrvatske, mjerodavno je pravo drave iji je dravljanin usvojenik (lex patriae). MGPP Uvjetna KP l. 72/2, 3 i l. 79/1, 2 Glava trea NADLENOST I POSTUPAK 1. Nadlenost suda i drugih organa Republike Hrvatske u stvarima s meunarodnim elementom lanak 46.pravokutnik.net

Forum generalis; usp. BU l.2 Nadlenost suda Republike Hrvatske (lex fori) postoji ako tuenik ima prebivalite odnosno sjedite u Republici Hrvatskoj (actor sequitur forum rei). Forum subsidialis: Ako tuenik nema prebivalite u Republici Hrvatskoj (lex fori) niti u kojoj drugoj dravi (lex teritorii -> lex causae), nadlenost suda Republike Hrvatske postoji ako tuenik ima boravite u Republici Hrvatskoj (lex fori). St. 3., 4. i 5. forum electivum Ako su parnine stranke dravljani Republike Hrvatske, nadlenost suda Republike Hrvatske postoji i kad tuenik ima boravite u Republici Hrvatskoj. Ako u parnici ima vie tuenika sa svojstvom materijalnih suparniara, nadlenost suda Republike Hrvatske postoji kad jedan od tuenika ima prebivalite odnosno sjedite u Republici Hrvatskoj. Kad se o pravnom odnosu odluuje u izvanparninom postupku, nadlenost suda Republike Hrvatske postoji ako osoba prema kojoj je podnesen zahtjev ima prebivalite odnosno sjedite u Republici Hrvatskoj, a kad u postupku sudjeluje samo jedna osoba ako ta osoba ima prebivalite odnosno sjedite u Republici Hrvatskoj, osim ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. lanak 47. Forum exclusivum Generalna klauzula Iskljuiva nadlenost suda Republike Hrvatske postoji kada je to ovim ili drugim zakonom Republike Hrvatske izriito odreeno. lanak 48. Retorzijska nadlenost Ako u stranoj dravi postoji nadlenost stranog suda u sporovima protiv dravljana Republike Hrvatske po kriterijima o nadlenosti kojih nema u odredbama o nadlenosti suda Republike Hrvatske, ti e kriteriji biti mjerodavni za postojanje nadlenosti suda Republike Hrvatske u sporovima u kojima je tuenik dravljanin te strane drave. lanak 49. Prorogatio expressa Stranke se mogu sporazumjeti o nadlenosti stranog suda samo ako je barem jedna od njih strani dravljanin ili pravna osoba sa sjeditem u inozemstvu a nije rije o sporu za koji postoji, prema odredbama ovoga zakona ili drugog zakona Republike Hrvatske, iskljuiva nadlenost suda Republike Hrvatske. Stranke se mogu sporazumjeti o nadlenosti suda Republike Hrvatske ako je barem jedna stranka dravljanin Republike Hrvatske ili pravna osoba sa sjeditem u Republici Hrvatskoj.pravokutnik.net

Odredbe st. 1. i 2. ovog lanka ne primjenjuju se kad je rije o nadlenosti u stvarima iz l. od 61. do 70. ovog zakona. lanak 50. Prorogatio tacita Kad nadlenost suda Republike Hrvatske ovisi o pristanku tuenika da sudi sud Republike Hrvatske, smatra se da je tuenik dao pristanak podnoenjem odgovora na tubu odnosno prigovora na platni nalog, a nije osporio nadlenost ili se upustio u raspravu. lanak 51. Kad je odredbama ovog zakona nadlenost suda Republike Hrvatske odreena pod pretpostavkom da parnina stranka ima dravljanstvo Republike Hrvatske ta nadlenost postoji i za osobe bez dravljanstva koje imaju prebivalite u Republici Hrvatskoj. Odredba stavka 1. ovog lanka odgovarajue se primjenjuje i na nadlenost drugih organa Republike Hrvatske. lanak 52. U sporovima protiv dravljana Republike Hrvatske koji ive u inozemstvu, gdje su ih na slubu ili na rad uputili dravni organi, poduzea ili druga (drutvena) pravna osoba, nadlenost suda Republike Hrvatske postoji ako su oni imali prebivalite u Republici Hrvatskoj. lanak 53. U sporovima o izvanugovornoj odgovornosti za tetu nadlenost suda Republike Hrvatske postoji ako ta nadlenost postoji prema odredbama lanka 46. i l. 50. do 52. ovog zakona ili ako je teta nastala na teritoriju Republike Hrvatske. Odredba stavka 1. ovog lanka primjenjivat e se i u sporovima protiv zajednice osiguranja imovine i osoba radi naknade tete treim osobama na temelju propisa o neposrednoj odgovornosti te zajednice, a i u sporovima o regresnim zahtjevima po osnovi naknade tete protiv regresnih dunika. lanak 54. U sporovima o imovinskopravnim zahtjevima nadlenost suda Republike Hrvatske postoji ako se na teritoriju Republike Hrvatske nalazi imovina tuenika ili predmet koji se trai tubom. Nadlenost suda Republike Hrvatske postoji i u sporovima zbog obveza nastalih za vrijeme boravka tuenika u Republici Hrvatskoj. lanak 55. U sporovima protiv fizike ili pravne osobe koja ima sjedite u inozemstvu za obveze koje su nastale u Republici Hrvatskoj ili koje se moraju izvriti na teritoriju Republike Hrvatske nadlenost suda Republike Hrvatske postoji ako ta osoba ima na teritoriju Republike Hrvatskepravokutnik.net

svoje predstavnitvo ili zastupnitvo ili ako je u Republici Hrvatskoj sjedite tvrtke kojoj je povjereno obavljanje njezinih poslova. lanak 56. Iskljuiva nadlenost suda Republike Hrvatske postoji u sporovima o pravu raspolaganja nekretninom u drutvenom vlasnitvu, u sporovima o pravu vlasnitva i o drugim stvarnim pravima na nekretninu u vlasnitvu graana i graanskih pravnih osoba, u sporovima zbog smetanja posjeda na nekretnini te u sporovima nastalima iz zakupnih ili najamnih odnosa u pogledu nekretnine, ili iz ugovora o upotrebi stana ili poslovnih prostorija, ako se nekretnina nalazi na teritoriju Republike Hrvatske. lanak 57. U sporovima zbog smetanja posjeda na pokretnim stvarima nadlenost suda Republike Hrvatske postoji prema odredbama lanka 46, l. 50. i 51. ovog zakona ili ako je na teritoriju Republike Hrvatske nastalo smetanje. lanak 58. U sporovima o pravu raspolaganja i o zalonom pravu na zrakoplovu, pomorskom brodu i brodu unutranje plovidbe u drutvenom vlasnitvu, o pravu vlasnitva i o drugim pravima na brodu i zrakoplovu u vlasnitvu graana i graanskih pravnih osoba, te o zakupnim odnosima u pogledu zrakoplova i broda, nadlenost suda Republike Hrvatske postoji i kad se na teritoriju Republike Hrvatske vodi upisnik u koji je zrakoplov odnosno brod upisan. U sporovima zbog smetanja posjeda na zrakoplovu i brodu iz st. 1. ovog lanka nadlenost suda Republike Hrvatske postoji i kad se na teritoriju Republike Hrvatske vodi upisnik u koji je zrakoplov odnosno brod upisan, ili kad je na teritoriju Republike Hrvatske nastalo smetanje. lanak 59. U sporovima o imovinskim odnosima branih drugova to se tie imovine u Republici Hrvatskoj nadlenost suda Republike Hrvatske postoji i kad tuenik nema prebivalite u Republici Hrvatskoj, a tuitelj u vrijeme podnoenja tube ima prebivalite ili boravite u Republici Hrvatskoj. Ako se vei dio imovine nalazi u Republici Hrvatskoj, a drugi u inozemstvu, sud Republike Hrvatske moe odluivati o imovini koja se nalazi u inozemstvu samo u sporu u kojem se odluuje i o imovini u Republici Hrvatskoj, i to samo ako tuenik pristaje da sudi sud Republike Hrvatske. lanak 60. Odredbama lanka 59. ovog zakona ne dira se u odredbe o iskljuivoj nadlenosti suda Republike Hrvatske u imovinskopravnim sporovima. Nadlenost suda Republike Hrvatske u sporovima o imovinskopravnim odnosima branih drugova prema odredbama ovog zakona postoji bez obzira na to traje li brak ili je prestao, ili je utvreno da brak ne postoji.pravokutnik.net

l. 61. 70. statusne stvari; nije doputena prorogacija lanak 61. Nadlenost suda Republike Hrvatske postoji u sporovima radi utvrivanja postojanja ili nepostojanja braka, ponitenja braka ili razvoda braka (brani sporovi) i kad tuenik nema prebivalite u Republici Hrvatskoj: 1. 2. 3. ako su oba dravljani Republike Hrvatske bez obzira na to gdje imaju prebivalite, ili ako je tuitelj dravljanin Republike Hrvatske i ima prebivalite u Republici Hrvatskoj, ili ako su brani dugovi imali svoje posljednje prebivalite u Republici Hrvatskoj, a tuitelj u vrijeme podnoenja tube ima prebivalite ili boravite u Republici Hrvatskoj.

Ako je tueni brani drug dravljanin Republike Hrvatske i ima prebivalite u Republici Hrvatskoj, nadlenost suda Republike Hrvatske je iskljuiva. lanak 62. Nadlenost suda Republike Hrvatske u sporovima iz lanka 61. ovog zakona postoji i kad su brani drugovi strani dravljani koji su imali posljednje zajedniko prebivalite u Republici Hrvatskoj, ali samo ako u tim sluajevima tuenik pristaje da sudi sud Republike Hrvatske i ako je po propisima drave iji su dravljani brani drugovi doputena ta nadlenost. RH sud treba utvrditi prebivaju li brani drugovi u dravi svog dravljanstva -> lex causae lanak 63. U sporovima za razvod braka nadlenost suda Republike Hrvatske postoji i ako je tuitelj dravljanin Republike Hrvatske, a pravo drave iji bi sud bio nadlean ne predvia ustanovu razvoda braka. lanak 64. U sporovima za utvrivanje ili osporavanje oinstva ili materinstva nadlenost suda Republike Hrvatske postoji i kad tuenik nema prebivalite u Republici Hrvatskoj: 1. 2. ako su tuitelj i tuenik dravljani Republike Hrvatske, bez obzira na to gdje imaju prebivalite, ili ako je tuitelj dravljanin Republike Hrvatske i ima prebivalite u Republici Hrvatskoj.

Ako je tuba podnesena protiv djeteta koje je dravljanin Republike Hrvatske i ima prebivalite odnosno boravite u Republici Hrvatskoj, nadlenost suda Republike Hrvatske je iskljuiva. lanak 65. Nadlenost suda Republike Hrvatske u sporovima iz lanka 64. ovog zakona postoji kad su stranke strani dravljani, ako tuitelj ili jedan od tuitelja ima prebivalite u Republici Hrvatskoj, ali samo ako tuenik pristaje da sudi sud Republike Hrvatske i ako je po propisima drave iji je on dravljanin doputena ta nadlenost. lanak 66.pravokutnik.net

Nadlenost suda Republike Hrvatske postoji u sporovima o uvanju, podizanju i odgoju djece koja su pod roditeljskim staranjem i kad tuenik nema prebivalite u Republici Hrvatskoj, ako su oba roditelja dravljani Republike Hrvatske. Ako su tuenik i dijete dravljani Republike Hrvatske i ako oboje imaju prebivalite u Republici Hrvatskoj, nadlenost suda Republike Hrvatske je iskljuiva. Odredbe st. 1. i 2. ovog lanka te odredbe lanka 46. ovog zakona odgovarajue se primjenjuju i na odreivanje nadlenosti drugih organa Republike Hrvatske kad odluuju o uvanju, podizanju i odgoju djece pod roditeljskim staranjem. lanak 67. Nadlenost suda Republike Hrvatske u sporovima o zakonskom uzdravanju djece postoji kad tuenik nema prebivalite u Republici Hrvatskoj: 1. 2. 3. ako dijete podnosi tubu i ima prebivalite u Republici Hrvatskoj, ili ako su tuitelj i tuenik dravljani Republike Hrvatske, bez obzira na to gdje imaju prebivalite, ili ako je tuitelj maloljetno dijete i dravljanin je Republike Hrvatske.

Nadlenost suda Republike Hrvatske u sporovima o zakonskom uzdravanju koji nisu navedeni u stavku 1. ovog lanka postoji i kad tuenik nema prebivalite u Republici Hrvatskoj ako je tuitelj dravljanin Republike Hrvatske i ima prebivalite u Republici Hrvatskoj. Nadlenost suda Republike Hrvatske u sporovima o zakonskom uzdravanju izmeu branih drugova i izmeu bivih branih drugova postoji i ako su brani drugovi imali svoje posljednje zajedniko prebivalite u Republici Hrvatskoj, a tuitelj u vrijeme suenja i dalje ima prebivalite u Republici Hrvatskoj. lanak 68. Nadlenost suda Republike Hrvatske u sporovima o zakonskom uzdravanju postoji i ako tuenik ima imovinu u Republici Hrvatskoj iz koje se moe naplatiti uzdravanje. lanak 69. Pri odluivanju o lienju i vraanju roditeljskog prava, produenju roditeljskog prava, stavljanju roditelja u poloaj staratelja u pogledu upravljanja djejom imovinom, proglaenju djeteta roenim u braku te pri odluivanju o drugim stvarima koje se odnose na osobno stanje i odnose izmeu roditelja i djece, nadlenost suda Republike Hrvatske postoji i kad ne postoje pretpostavke iz l. 46. stavka 4. ovog zakona ako su podnositelj zahtjeva i osoba prema kojoj se podnosi zahtjev dravljani Republike Hrvatske, odnosno kad u postupku sudjeluje samo jedna osoba ako je ta osoba dravljanin Republike Hrvatske. lanak 70.pravokutnik.net

Za davanje dozvole za stupanje u brak nadlenost suda Republike Hrvatske postoji ako je podnositelj zahtjeva dravljanin Republike Hrvatske odnosno ako je jedan od podnositelja zahtjeva dravljanin Republike Hrvatske bez obzira gdje osobe koje ele stupiti u brak imaju prebivalite. Nadlenost suda Republike Hrvatske iskljuiva je ako je maloljetnik koji trai dozvolu za stupanje u brak dravljanin Republike Hrvatske, odnosno ako su obje osobe koje ele stupiti u brak dravljani Republike Hrvatske, a brak se sklapa u inozemstvu. l. 71. 73. meunarodna nadlenost RH sudova u nasljednim predmetima lanak 71. Za raspravu nepokretne ostavine (ostavtine) dravljanina Republike Hrvatske postoji iskljuiva nadlenost suda Republike Hrvatske ako se ta ostavina nalazi u Republici Hrvatskoj. Ako se nepokretna ostavina dravljanina Republike Hrvatske nalazi u inozemstvu, nadlenost suda Republike Hrvatske postoji samo ako po pravu drave u kojoj se nalaze nekretnine nije nadlean njezin organ. Nadlenost suda Republike Hrvatske za raspravu pokretne ostavine dravljanina Republike Hrvatske postoji ako se pokretnine nalaze na teritoriju Republike Hrvatske ili ako po pravu drave u kojoj se pokretnine nalaze nije nadlean strani organ odnosno ako taj organ odbija da raspravlja ostavinu. Odredbe st. 1. do 3. ovog lanka odnose se i na nadlenost u sporovima iz nasljednopravnih odnosa i na sporove o potraivanjima vjerovnika prema ostavini.

lanak 72. Za raspravu nepokretne ostavine stranog dravljanina postoji iskljuiva nadlenost suda Republike Hrvatske ako se nekretnine nalaze u Republici Hrvatskoj. St. 2. i 3. uvjetna KP: Za raspravu pokretne ostavine stranog dravljanina koja se nalazi u Republici Hrvatskoj nadlean je sud Republike Hrvatske osim ako u dravi ostavitelja sud nije nadlean za raspravu pokretne imovine dravljanina Republike Hrvatske. Odredbe st. 1. i 2. ovog lanka odnose se i na nadlenost u sporovima iz nasljednopravnih odnosa i u sporovima o potraivanjima vjerovnika prema ostavini. Kad ne postoji nadlenost suda Republike Hrvatske za raspravu ostavine stranog dravljanina, sud moe odrediti mjere za osiguranje ostavine te za zatitu prava prema ostavini koja se nalazi u Republici Hrvatskoj. lanak 73.

pravokutnik.net

Za raspravu nepokretne ostavine osoba bez dravljanstva, osobe ije se dravljanstvo ne moe utvrditi ili osobe koja ima status izbjeglice, iskljuiva nadlenost suda Republike Hrvatske postoji ako se nekretnina nalazi na teritoriju Republike Hrvatske. Za raspravu pokretne ostavine osobe bez dravljanstva, osobe ije se dravljanstvo ne moe utvrditi ili osobe koja ima status izbjeglice, nadlenost suda Republike Hrvatske postoji ako se pokretnine nalaze u Republici Hrvatskoj ili ako je ostavitelj u vrijeme smrti imao prebivalite u Republici Hrvatskoj. Odredbe st. 1. i 2. ovog lanka odnose se i na nadlenost u sporovima iz nasljednopravnih odnosa i u sporovima o potraivanjima vjerovnika prema ostavini. Ako ostavitelj nije imao prebivalite u Republici Hrvatskoj odgovarajue e se primjenjivati odredbe koje vae za raspravu ostavine stranog dravljanina, razumijevajui pod stranom dravom dravu u kojoj je ostavitelj u vrijeme smrti imao prebivalite. lanak 74. Organ Republike Hrvatske iskljuivo je nadlean da odluuje o usvojenju te prestanku usvojenja osobe koja je dravljanin Republike Hrvatske i ima prebivalite u Republici Hrvatskoj. Organ Republike Hrvatske nadlean je da odluuje o usvojenju te o prestanku usvojenja ako je osoba koja usvaja dravljanin Republike Hrvatske i ima prebivalite u Republici Hrvatskoj. Kad brani drugovi zajedniki usvajaju, za nadlenost organa Republike Hrvatske dovoljno je da je jedan od branih drugova dravljanin Republike Hrvatske i da ima prebivalite u Republici Hrvatskoj. lanak 75. Organ Republike Hrvatske iskljuivo je nadlean u stvarima starateljstva dravljana Republike Hrvatske bez obzira na to gdje imaju prebivalite, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. lanak 76. Organ Republike Hrvatske nee donijeti odluku i poduzimati mjere u stvarima starateljstva dravljanina Republike Hrvatske koji ima prebivalite u inozemstvu ako utvrdi da je organ nadlean po pravu strane drave donio odluku ili poduzeo mjere kojima je osigurana zatita linosti, prava i interesa dravljanina Republike Hrvatske. lanak 77. Organ Republike Hrvatske poduzet e nune privremene mjere radi zatite linosti, prava i interesa stranog dravljanina koji se nalazi ili ima imovinu u Republici Hrvatskoj, o emu e obavijestiti organ drave iji je dravljanin ta osoba. Organ Republike Hrvatske donijet e odluku i poduzeti mjere u stvarima starateljstva stranog dravljanina koji ima prebivalite u Republici Hrvatskoj ako zatitu njegove linosti, prava i interesa nije osigurao organ drave iji je on dravljanin.pravokutnik.net

lanak 78. Sud Republike Hrvatske iskljuivo je nadlean za proglaenje nestalog dravljanina Republike Hrvatske umrlim bez obzira na to gdje je imao prebivalite. Pred sudom Republike Hrvatske moe se po pravu Republike Hrvatske dokazivati smrt stranog dravljanina koji je umro na teritoriju Republike Hrvatske. 2. Ostale odredbe lanak 79. Usp. sa l. 11. RK/1980. St. 1. i 2. uvjetna KP: Za stranaku i parninu sposobnost fizike osobe mjerodavno je pravo drave iji je ona dravljanin (lex patriae). v. l. 11/1 i l. 12. ZRS Ako strani dravljanin nije parnino sposoban prema odredbi stavka 1. ovog lanka, a parnino je sposoban prema pravu Republike Hrvatske, moe sam poduzimati radnje u postupku. Naelo povoljnosti -> favor validitatis Zakonski zastupnik stranog dravljanina iz st. 2. ovog lanka moe poduzimati radnje u postupku samo dok taj strani dravljanin ne izjavi da sam preuzima voenje parnice. U tom sluaju obvezuju ga ranije radnje njegovog zz Za stranaku sposobnost strane pravne osobe mjerodavno je pravo predvieno u lanku 17. ovog zakona (= pravo drave osnivanja).

lanak 80. Litispendencija v. l. 90/2 ZRS usp. l. 27. BU Sud Republike Hrvatske prekinut e postupak 4. na zahtjev stranke ako je u toku spor pred stranim sudom u istoj pravnoj stvari i izmeu istih stranaka, i to: 1. 2. 3. ako je prvo pred stranim sudom pokrenut postupak u vezi s tim sporom; ako je rije o sporu za ije suenje ne postoji iskljuiva nadlenost suda Republike Hrvatske; ako postoji uzajamnost. lanak 81. Perpetuatio iurisdictionispravokutnik.net

Za ocjenu nadlenosti suda Republike Hrvatske znaajne su injenice koje postoje u vrijeme kad parnica poinje tei (= dostavom tube tueniku). # l. 15/3 ZPP perpetuatio fori: u vrijeme podnoenja tube lanak 82. Cautio iudicatum solvi Aktorska kaucija Kad strani dravljanin ili osoba bez dravljanstva koja nema prebivalite u Republici Hrvatskoj pokree parnicu pred sudom Republike Hrvatske, duan je tueniku, na njegov zahtjev, osigurati parnine trokove. Tuenik je duan zahtjev iz stavka 1. ovog lanka staviti najkasnije na pripremnom roitu, a ako pripremno roite nije odrano na prvom roitu za glavnu raspravu prije nego to se upusti u raspravu o glavnoj stvari odnosno im je saznao da postoje pretpostavke za traenje osiguranja. Osiguranje parninih trokova daje se u novcu, ali sud moe odobriti da se osiguranje daje i u drugome pogodnom obliku. lanak 83. Tuenik nema pravo na osiguranje parninih trokova: 1. 2. 3. 4. 5. ako u dravi iji je dravljanin tuitelj dravljani Republike Hrvatske nisu duni davati osiguranje (uzajamnost); ako tuitelj uiva u Republici Hrvatskoj pravo azila; ako se tubeni zahtjev odnosi na potraivanje tuitelja iz njegovog radnog odnosa u Republici Hrvatskoj; ako je rije o branim sporovima ili sporovima o utvrivanju ili osporavanju oinstva ili materinstva te ako je rije o zakonskom uzdravanju; ako je rije o mjeninoj ili ekovnoj tubi, protutubi ili izdavanju platnog naloga.

Ako se sumnja da su dravljani Republike Hrvatske u smislu toke 1. stavka 1. ovoga lanka duni dati osiguranje u dravi iji je dravljanin tuitelj, objanjenje daje Ministarstvo pravosua i uprave Republike Hrvatske. lanak 84. Sud e u rjeenju kojim se usvaja zahtjev za osiguranje parninih trokova odrediti iznos osiguranja i rok u kojem se osiguranje mora dati, a upozorit e tuitelja na posljedice, to ih zakon predvia ako ne bude dokazano da je osiguranje dano u odreenom roku. Ako tuitelj u odreenom roku ne dokae da je dao osiguranje za parnine trokove, smatrat e se da je tuba povuena, odnosno da je tuitelj odustao od pravnog lijeka ako je zahtjev za osiguranje stavljen tek u postupku u povodu pravnog lijeka.

pravokutnik.net

Tuenik koji je pravovremeno stavio zahtjev da mu tuitelj osigura parnine trokove nije duan nastaviti postupak u glavnoj stvari sve dok se pravomono ne odlui o njegovu zahtjevu, a ako zahtjev bude usvojen dok tuitelj ne poloi osiguranje. Ako sud odbije zahtjev za osiguranje parninih trokova, moe odluiti da se postupak nastavi i prije nego to rjeenje o odbijanju postane pravomono. lanak 85. Strani dravljani imaju pravo na oslobaanje plaanja parninih trokova uz uvjet uzajamnosti. Ako se sumnja u postojanje uzajamnosti, objanjenje u pogledu oslobaanja plaanja parninih trokova daje Ministarstvo pravosua i uprave Republike Hrvatske. Uzajamnost iz stavka 1. ovog lanka ne predstavlja uvjet za ostvarivanje prava na oslobaanje plaanja parninih trokova, ako strani dravljanin ima prebivalite u Republici Hrvatskoj. Osoba bez dravljanstva ima pravo na osloboenje plaanja parninih trokova ako ima prebivalite ili boravite u Republici Hrvatskoj.

Glava etvrta PRIZNANJE I IZVRENJE STRANIH ODLUKA 1. Priznanje i izvrenje stranih sudskih odluka lanak 86. Strana sudska odluka izjednauje se s odlukom suda Republike Hrvatske i ima pravni uinak u Republici Hrvatskoj samo ako je prizna sud Republike Hrvatske. Stranom odlukom, prema stavku 1. ovog lanka, smatra se i nagodba sklopljena pred sudom (sudska nagodba). Stranom sudskom odlukom smatra se i odluka drugog organa koja je u dravi u kojoj je donesena izjednaena sa sudskom odlukom odnosno sudskom nagodbom ako se njome reguliraju odnosi predvieni u lanku 1. ovog zakona. Pretpostavke za priznanje: Pozitivne: l. 87, 93, 94, 95 (dokazuje ih stranka koja eli priznanje) Negativne: l. 88, 89, 90, 91, 92 (dokazuje ih protivnik priznanja) lanak 87. Zahtjev, odluka, potvrda o pravomonosti

pravokutnik.net

Strana sudska odluka priznat e se ako je podnositelj zahtjeva za priznanje uz tu odluku podnio i potvrdu nadlenoga stranog suda odnosno drugog organa o pravomonosti te odluke po pravu drave u kojoj je donesena. lanak 88. Postupovne nepravilnosti v. l. 91. Sud Republike Hrvatske odbit e priznanje strane sudske odluke ako u povodu prigovora osobe protiv koje je ta odluka donesena utvrdi da ta osoba nije mogla sudjelovati u postupku zbog nepravilnosti u postupku. Osobito e se smatrati da osoba protiv koje je donesena strana sudska odluka nije mogla sudjelovati u postupku zbog toga to joj je poziv, tuba ili rjeenje kojim je zapoet postupak nije bilo osobno dostavljeno odnosno to uope nije ni pokuana osobna dostava, osim ako se bilo na koji nain upustila u raspravu o glavnoj stvari u prvostepenom postupku. lanak 89. Iskljuiva nadlenost v. l. 80/1/2 Strana sudska odluka nee se priznati ako u toj stvari postoji iskljuiva nadlenost suda ili drugog organa Republike Hrvatske. Ako tuenik trai priznanje strane sudske odluke koja je donesena u branom sporu ili ako to trai tuitelj, a tuenik se ne protivi, iskljuiva nadlenost suda Republike Hrvatske nije smetnja za priznanje te odluke. lanak 90. Nepostojanje druge odluke (parnice) Res iudicata: Strana sudska odluka nee se priznati ako je u istoj pravnoj stvari sud ili drugi organ Republike Hrvatske donio pravomonu odluku ili ako je u Republici Hrvatskoj priznata neka druga strana sudska odluka koja je donesena u istoj stvari. Litispendencija: Sud e zastati s priznanjem strane sudske odluke ako je pred sudom Republike Hrvatske u toku ranije pokrenuta parnica u istoj pravnoj stvari i meu istim strankama - do pravomonog okonanja te parnice. Ranija domaa litispendencija ima prednost u odnosu na kasniju stranu pravomonost

lanak 91. Zatita procesnog javnog poretka v. l. 40. ZA/2001. v. l. 4. ZRSpravokutnik.net

Strana sudska odluka nee se priznati ako je u suprotnosti s Ustavom Republike Hrvatske utvrenim osnovama dravnog ureenja. lanak 92. Uzajamnost/ reciprocitet Strana sudska odluka nee se priznati ako ne postoje uzajamnost. Nepostojanje uzajamnosti nije smetnja za priznavanje strane sudske odluke donesene u branom sporu i u sporu radi utvrivanja i osporavanja oinstva ili materinstva te ako priznanje ili izvrenje strane sudske odluka trai dravljanin Republike Hrvatske. Preasumptio iuris: Postojanje uzajamnosti to se tie priznanja strane sudske odluke pretpostavlja se dok se ne dokae suprotno, a ako se sumnja u postojanje te uzajamnosti objanjenje daje Ministarstvo pravosua i uprave Republike Hrvatske. Priznanje stranih ststusnih odluka 1) dravljanina RH lanak 93. Primjena stranog prava umjesto RH Ako je pri odluivanju o osobnom stanju (statusu) dravljanina Republike Hrvatske trebalo po ovom zakonu primijeniti pravo Republike Hrvatske, strana sudska odluka priznat e se i kad je primijenjeno strano pravo ako ta odluka bitno ne odstupa od prava Republike Hrvatske koje se primjenjuje na takav odnos. 2) dravljanina drave odluke lanak 94. Postupak priznanja uinaka stranih odluka bez ispitivanja Odluke stranih sudova koje se odnose na osobno stanje (status) dravljanina drave o ijoj je odluci rije priznaju se u Republici Hrvatskoj bez sudskog preispitivanja prema l. 89, 91. i 92. ovog zakona (89- iskljuiva nadlenost; 91- javni poredak; 92- uzajamnost). l. 89, 91, 92 ne; sve druge pretpostavke da! Ako nadleni organ Republike Hrvatske smatra da se strana sudska odluka odnosi na osobno stanje (status) dravljanina Republike Hrvatske, takva odluka, da bi bila priznata, podlijee preispitivanju prema odredbama l. od 87. do 92. ovog zakona. 3) stranca lanak 95. Ako se strana sudska odluka odnosi na osobno stanje (status) stranaca koji nisu dravljani drave koja je donijela tu odluku, odluka e se priznati samo ako udovoljava uvjetima za priznanje u dravi iji su dravljani te osobe. Pretpostavke za ovrhu: Pozitivne: l. 96/2 (dokazuje ih strana koja eli priznanje i ovrhu) Negativne: iste kao za priznanjepravokutnik.net

lanak 96. Izvrenje/ ovrha Na izvrenje strane sudske odluke primjenjuju se odredbe l. od 87. do 92. ovog zakona. l. 93. 95. ne osobna stanja -> deklaratorne odluke! Podnositelj zahtjeva za izvrenje strane sudske odluke, osim potvrde iz lanka 87. ovog zakona, treba da podnese i potvrdu o izvrnosti te odluke po pravu drave u kojoj je donesena. Zahtjev, potvrda o pravomonosti, potvrda o izvrnosti 2. Priznanje i izvrenje stranih arbitranih odluka v. l. 40. ZA/2001. 3. Postupak priznanja i izvrenja stranih sudskih odluka + v. l. 94/1 ZRS lanak 101. Za priznanje i izvrenje stranih sudskih odluka i stranih arbitranih odluka mjesno je nadlean sud na ijem podruju treba provesti postupak priznanja odnosno izvrenja. Poseban postupak- delibacioni -> sustav ograniene kontrole Sud e se ograniiti na to da ispita postoje li uvjeti iz l. od 86. do 100. ovog zakona, a ako smatra potrebnim, objanjenje moe traiti i od suda koji je donio odluku i od stranaka. Protiv rjeenja o priznanju odnosno izvrenju odluke stranke mogu izjaviti albu u roku od 15 dana od dana dostave rjeenja. O albi protiv rjeenja iz stavka 3. ovog lanka odluuje drugostepeni sud. Incidentno priznanje uinaka stranih odluka Ako o priznanju strane odluke nije doneseno posebno rjeenje, svaki sud moe o priznanju te odluke rjeavati u postupku kao o prethodnom pitanju, ali samo s uinkom za taj postupak. Ne iskljuuje mogunost pokretanja posebnog postupka Priznanje odluke stranog suda u stvarima koje se odnose na osobno stanje (status) ovlaten je traiti svatko tko za to ima pravni interes. Glava peta POSEBNE ODREDBE lanak 102. Konzularni brak Dravljani Republike Hrvatske mogu u inozemstvu sklopiti brak pred ovlatenim konzularnim predstavnitvom ili diplomatskim predstavnitvom Republike Hrvatske koje obavlja konzularnepravokutnik.net

poslove, a ako se tome ne protivi drava u kojoj se nalazi predstavnitvo Republike Hrvatske ili ako je to predvieno meunarodnim ugovorom. Funkcionar koji rukovodi Ministarstvom vanjskih poslova Republike Hrvatske odredit e predstavnitva pred kojima se u inozemstvu mogu sklapati brakovi izmeu dravljana Republike Hrvatske. lanak 103. Poslove starateljstva za dravljane Republike Hrvatske koji se nalaze u inozemstvu obavlja konzularno predstavnitvo ili diplomatsko predstavnitvo Republike Hrvatske koje obavlja konzularne poslove, a ako se tome ne protivi drava u kojoj se nalazi predstavnitvo Republike Hrvatske ili ako je to predvieno meunarodnim ugovorom. lanak 104. Dravljaninu Republike Hrvatske moe u inozemstvu sastaviti oporuku, prema odredbama koje vae za sastavljanje sudske oporuke, konzularno predstavnitvo ili diplomatsko predstavnitvo Republike Hrvatske koje obavlja konzularne poslove. lanak 105. Konzularna predstavnitva Republike Hrvatske ili diplomatska predstavnitva Republike Hrvatske u inozemstvu koja obavljaju konzularne poslove mogu ovjeravati potpise, rukopise i prijepise u skladu s meunarodnim ugovorima i propisima zemalja prijema. Funkcionar koji rukovodi Ministarstvom vanjskih poslova Republike Hrvatske opim aktom poblie odreuje obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga lanka. lanak 106. Potvrdu o propisima koji vae ili su vaili u Republici Hrvatskoj, radi njihove upotrebe pred organima strane drave, izdaje Ministarstvo pravosua i uprave Republike Hrvatske. U potvrdi iz stavka 1. ovog lanka navodi se naziv propisa, datum kad je donesen odnosno kad je prestao vaiti i doslovni tekst odgovarajuih odredaba tog propisa. Glava esta PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lanak 107. Intertemporalno KP Tempus regit actum Odredbe ovog zakona nee se primjenjivati na odnose koji su nastali prije njegova stupanja na snagu. Naelo neretroaktivnosti novih pravilapravokutnik.net

Za one koji ele znati vie ZRS donesen 15.07.1982.g. Stupio na snagu 01.01.1983. g. RH preuzima Zakonom o preuzimanju ZRS 26.06.1991. Datum sukcesije 08.10.1991.

pravokutnik.net