zrakoplovna navigacija

7/24/2019 ZRAKOPLOVNA NAVIGACIJA

http://slidepdf.com/reader/full/zrakoplovna-navigacija 1/64

ZRAKOPLOVNA NAVIGACIJA

Zrakoplovna navigacija je znanstvena disciplina koja se avi prole!i!a

vo"enja aviona sa jedne to#ke Ze!lje na dr$g$ %ili to je vje&tina vo"enjaaviona'( Latinska rije# NAVI) * rod i AGAR+ * kretati( ,azira se na

principi!a i isk$stvi!a po!orske navigacije( )na-niji razvoj zrakoplovnenavigacije po#inje $ period$ ././0./12( godine letovi!a vojni3 i civilni3zrakoplova4 a naro#ito sa prekooceanski! letovi!a(

Osnovni zadatak zrakoplovne navigacije je osig$rati dolazak aviona naodre"eno !jesto4 odre"eno! p$tanjo! %r$to!'4 na odre"enoj visini leta i $

zadato vrije!e( Pre!a to!e4 s$&tina zrakoplovne navigacije sastoji se $rje&avanj$ sljede5i3 zadataka6

odre"ivanje k$rsa %s!jera' leta do odre"ene to#ke4 7

odre"ivanje vre!ena leta i 7

odre"ivanje pozicije zrakoplova $ odnos$ na Ze!ljin$ povr&in$( 7

Ovi navigacijski zadaci rje&avaj$ se $ navigacijskoj pripre!i za let i $ tok$vo"enja zrakoplova

O,LIK I 8I9+NZIJ+ Z+9LJ+

Olik Ze!lje ne !o-e!o predstaviti ni jedni! pravilni! geo!etrijski! tijelo!(Gr$o re#eno4 olik Ze!lje je loptast( Geo!etrijski4 Ze!lja je najsli#nijarotacijsko! elipsoid4 tj( tijel$ koje nastaje okretanje! elipse oko !ale osi4 kojaodgovara Ze!ljinoj osi vrtnje %sl( .'(: najnovije vrije!e po!o5$ $!jetni3 ze!ljani! satelita to#nije je odre"enolik i veli#ina Ze!lje i iz!jereni pojedini para!etri( Zapa-ena je ve5aspljo&tenost j$-ne 3e!is;ere $ odnos$ na sjevern$4 zog #ega je njezin oliksli#an kr$&ki( Zog toga je olik Ze!lje nazvan apioid %sl( <'(



)lika . * Ze!ljin elipsoid )lika < * Apioid

9e"$ti!4 sva odst$panja od olika pravilne k$gle4 $ odnos$ na veli#in$ Ze!lje4tako s$ neznatna da i3 prakti#no !o-e!o zane!ariti( Zato za prakti#ne potree

$ zrakoplovnoj navigaciji Ze!lj$ s!atra!o k$glo! %s;ero!'4 #ija je povr&ina podjednako $daljena od centra( Ovakvo! aproksi!acijo! nis!o $#inili velik$gre&k$4 jer je Ze!ljina polarna osa kra5a od najve5eg pro!jera

Ze!lje za <.4= k! ili za 241>( Za prakti#ne potree kada se ne tra-i velikato#nost4 $zi!a se srednja vrijednost pol$ pro!jera s;ere r ? @1. k!(

Bo#ke

Centar Ze!ljine s;ere je za!i&ljena to#ka koja je teorijski podjednako $daljenaod svi3 to#aka na povr&ini Ze!lje(Geogra;ski polovi s$ to#ke na Ze!ljinoj s;eri kroz koje prolazi za!i&ljenaZe!ljina osa rotacije( )jeverni geogra;ski ili pravi pol %Np' je okren$t pre!azvijezdi )jevernja#i( J$-ni geogra;ski pol %)p' je antipodna to#ka sjeverno!ze!ljopisno! pol$ na s$protnoj strani Ze!ljine s;ere %sl( 1'(Zenit je za!i&ljena to#ka na neesko! svod$ koja se nalazi vertikalno $ odnos$na sjajn$ to#k$ pro!atra#a i #iji pravac prolazi kroz centar Ze!ljine s;ere(

Nadir je antipodna to#ka zenit$ na nevidljivoj strani neeske pol$s;ere(Pozicija %stajna to#ka' pro!atra#a na Ze!ljinoj povr&ini je !jesto na koje! se $



odre"eno! tren$tk$ nalazi pro!atra# ili iznad kojeg se $ odre"eno! tren$tk$nalazi avion(

)lika 1 * Bo#ke na Ze!ljinoj povr&ini

Linije i kr$-nice

%sl( ' ( Ze!ljina osa rotacije je za!i&ljena prava linija koja prolazi kroz

geogra;ske polove i centar Ze!lje( )voji! sjeverni! kraje! $s!jerena je pre!azvijezdi )jevernja#i( Oko!ita je na ekvatorsk$ ravan4 a sa ravni ekliptike4 tj( sa

ravni p$tanje po kojoj se kre5e Ze!lja oko )$nca stvara $gao od @@D 11E

)lika * Linije i kr$-nicena Ze!ljinoj povr&ini

Veliki kr$g ili Ortrodo!a je najkra5i p$t iz!e"$ dvije to#ke na ze!aljskoj k$gli(Veliki! kr$govi!a koji opis$j$ Ze!lj$4 kao &to s$ ekvator i svi !eridijani

sredi&te se nalazi $ centr$ Ze!lje( Ortodro!a je najkra5i p$t iz!e"$ dvij$to#aka na isto! !eridijan$( Paralela!a sredi&te nije $ centr$ Ze!ljine k$gle te



najkra5i p$t iz!e"$ dvije to#ke na istoj paraleli nije njen l$k nego dio velikogkr$ga %ortodro!a' koji prolazi kroz oje to#ke( L$k ortodro!e predstavljanajkra5i !og$5i l$k iz!e"$ ilo koje dvije to#ke na povr&ini Ze!lje(Veliki kr$g je kr$g na povr&ini ze!aljske k$gle koji i!a isti opseg kao i

ze!aljska k$gla i dijeli j$ na dva ista dijela(

P$t po ortodro!i i loksodro!i Najkra5i p$tovi po oksodro!a!a

Loksodro!a je linija koja presijeca sve !eridijane pod isti! k$to! %dr-anjeistog pravca'( Fto je ve5a razdaljina iz!e"$ neki3 dvij$ to#aka na povr&iniZe!lje d$-i je i p$t po loksodro!i $ $sporedi s p$to! po ortodro!i(

9ali kr$g je ilo koji kr$g na povr&ini Ze!lje #iji se centar ne poklapa sacentro! Ze!lje(

+kvator $ ze!ljopis$4 ekvator je linija gdje se sijek$ povr&ina neeskog tijela%npr( Ze!lje' i ravnina oko!ita na os rotacije tog tijela i na kojoj se nalazite-i&te tog tijela(Pojednostavljeno se !o-e $zeti da je ekvator za!i&ljena linijana povr&ini neeskog tijela koja je jednako $daljena od oaj$ polova( +kvatordijeli povr&in$ na sjevern$ i j$-n$ pol$tk$( Ze!ljopisna &irina ekvatora je 2D pode;iniciji( 8$ljina Ze!ljinoga ekvatora je oko 2(22 kilo!etara(rvatski izrazza ekvator jest pol$tnik



Karta svijeta s ozna#eni! ekvatoro!

Paralele4 ponekad i $sporednico!4 naziva se kr$-nica koja spaja sve to#ke isteze!ljopisne &irine na povr&ini Ze!lje( Pre!a dr$goj postoje5oj de;iniciji4

paralela je opseg kr$-nog presjeka ze!ljine k$gle s ravni koja se $ prostor$nalazi ortogonalno pre!a ze!ljinoj osi( Naj#e&5e se ozna#avaj$ svaka deseta ilidvadeseta paralela( Paralele opas$j$ Ze!lj$ $ s!jer$ istok * zapad i id$

paralelno s ekvatoro!4 dok s$ !eridijani oko!iti na paralele4 i $vijek doti#$kroz oa Ze!ljina pola( +kvator je najve5a paralela a pre!a sjever$ i j$g$ odnjega paralele s$ sve kra5e( )jeverni i j$-ni pol s$ naj!anje paralele koje senalaze /2D j$-no te /2D sjeverno od ekvatora( Za razlik$ od paralela4 svi!eridijani s$ jednako d$gi i svaki polazi od jednog i zavr&ava na dr$go! pol$(Raz!ak iz!e"$ dvij$ paralela je sv$da prili-no ...k!((Paralele se dijele nasjeverne i j$-ne4 ovisno o to!e nalaze li se sjeverno ili j$-no od ekvatora4 koji je

pre!a to!e n$lta paralela i dijeli Ze!lj$ na sjevern$ i j$-n$ pol$tk$( 8ok on proizlazi iz prirode rotiraj$5e k$gle 4 n$lti !eridijan $ GreenHic3$ je proizvoljno dogovoren(

Paralela

Osoite paralele s$ ve5 spo!en$ti ekvator4 oratnice4 polarni kr$govi i polovi(7 sjeverni pol na /2D sjeverno



7 sjeverni polarni kr$g4 #esto i sjeverna polarnica ili arkti#ki kr$g4 na @@D 11sjeverno7 sjeverna oratnica4 poznatija kao rakova ortnica na <1D< sjeverno7 ekvator na 2D

7 4j$-na oratnica poznatija kao Jar#eva oratnica4 na <1D< j$-no7 j$-ni polarni kr$g4 #esto i j$-na polarnica ili antarkti#ki kr$g4 na @@D11 j$-no7 j$-ni pol na /2D j$-no9eridijan %dr$gi naziv je podnevnik' je $ ze!ljopis$ odnosno ;izi#koj geogra;ijinaziv za linij$ koja spaja ze!ljine ze!ljopisne polove te je oko!ita na paraleleili $sporednice( Bo je crta koja spaja sve to#ke na Ze!lji na koji!a je )$ncetijeko! svog prividnog kretanja $ isto! tren$tk$ nalazi na najvi&oj to#ki ozora4$ zenit$( )va !jesta koja i!aj$ ist$ vrijednost ze!ljopisne d$-ine nalaze se na

isto! !eridijan$(Ponekad se4 pogre&no4 naziv !eridijan pri!jenj$je na crt$ p$nog opsegaZe!lje(Rije# !eridijan izvedena je iz latinskog circ$l$s !eridian$s4 &to zna#ipodnevni kr$g()vi !eridijani s$ %ako se pro!atra Ze!lj$ kao k$gl$ ili4 to#nije4 kao rotiraj$5ielipsoid' jednako d$ga#ki4 jer je $daljenost iz!e"$ polova tijela koje rotira$vijek konstantna( Bo zna#i da je4 za razlik$ od paralela4 d$-ina !eridijana4 kao i

$k$pni opseg Ze!lje4 $vijek konstantna( Pre!a elipsoid$ G)M $tvr"enad$-ina !eridijana je oko <2(2214/ k!Kre5$5i od pola4 raz!ak iz!e"$ !eridijana raste dok na kraj$ na ekvator$$daljenost dosi-e !aksi!$! %. ? .M==41< !'4 da i se ponovo svi !eridijanis$sreli na polovi!a $ jednoj to#ki( Pre!a ,esselovo! elipsoid$ raz!ak naekvator$ je ...412 k!4 a na =2D ze!ljopisne &irine %gdje je )rednja +$ropa'4raz!ak je .4@M k!( Naj#e&5a je podjela geogra;ske karte i glo$sa po svako!deseto! ili dvadeseto! !eridijan$(

.MM( godine je dogovoreno da po#etni !eridijan prolazi kroz londonsk$zvjezdarnic$ GreenHic3(Odre"eni !eridijani s$ granice vre!enski3 zona na koje je Ze!lja podijeljena(Jedan p$ni okret Ze!lje za 1@2D traje jedan dan4 dakle .(2 !in$ta( Pre!ato!e4 vre!enski raz!ak iz!e"$ dva !eridijana %na !e"$sonoj $daljenosti od.D' je to#no !in$te %.(2 6 1@2'( Vre!enska razlika iz!e"$ dva !jesta #ija je$daljenost .=D ze!ljopisne d$-ine je4 pre!a to!e4 to#no . sat ? @2 !in$ta(Kako se vre!enske zone ne odre"$j$ $vijek sa!o iz geogra;ski3 nego i iz

prakti#ni3 i politi#ki3 razloga4 zakonsko vrije!e $ neko! !jest$ !o-e se !anje



ili vi&e razlikovati od stvarnog !jesnog vre!ena( :tvr"ene vre!enske zonerazlik$j$ se $glavno! za jedan4 rijetko za pola sata( Posena sit$acija je na

polovi!a4 jer t$ se sre5$ sve vre!enske zone( Na polovi!a je !og$5e $ parkoraka pro5i kroz sve vre!enske zone( Za Antartik$ je dogovoreno da sv$da

vrijedi koordinirano svjetsko vrije!e(

KARB+Zrakoplovne4 navigacijske i topogra;ske karte

Karta je raz!jerno $!anjena slika Ze!ljine povr&ine ili jednog njenog dijela sglavni! prirodni! i $!jetni! ojekti!a( Predstavlja pojednostavljen$ slik$Ze!ljine povr&ine prilago"eno na!jeni karte( )vaka karta4 ez ozira na njen$na!jen$4 sadr-i dvije gr$pe ele!enata4 !ate!ati#ke i ze!ljopisne ele!ente(9ate!ati#ki ele!enti #ine geo!etrijsk$ te!elj$ karte4 a sa#injavaj$ i36 raz!jera

karte4 kartogra;ska !re-a4 okvir karte i oslone to#ke(Geogra;ski ele!enti #ine sadr-aj karte( )adr-aj karte sa#injavaj$6 3idrogra;ska!re-a4 relje;4 naseljena !jesta4 pro!etna !re-a s prirodni! i $!jetni!ojekti!a4 vegetacioni pokriva#4 dr-avne granice i dr(Pri sastavljanj$ karte $crtavaj$ se sa!o oni geogra;ski ele!enti koji s$neop3odni za kori&tenje karte(Raz!jera karte je odnos d$ljine linije na karti pre!a d$-ini iste linije naze!lji&t$( Prikaz$je st$panj $!anjenja linija na karti $ odnos$ na odgovaraj$5e

linije na ze!lji&t$( Raz!jera karte !o-e iti rojna i gra;i#ka( Od veli#ineraz!jere ovisi veli#ina teritorija koja se !o-e prikazati na list$ karte4 sadr-aj4



st$panj detaliziranje i to#nost karte(,rojna raz!jera oi#no se daje $ vid$ proporcije kao6 .6 <=2224.6 =222224.6.(222(222( Bo zna#i da jednoj jedinici !jere na karti %!!4 c!' odgovara<=(2224=22(222 ili .(222(222

takvi3 jedinica $ prirodi4 odnosno da s$ d$ljine $ prirodi toliko p$ta $!anjeno prikazane na doti#noj karti(Gra;i#ka raz!jera predstavlja gra;i#ki prikaz rojne raz!jere( Prikaz$je se

pravo! linijo! podijeljeno! na jednake odsje#ka koji prikaz$j$ kojoj$daljenosti na ze!lji&t$ odgovaraj$ pojediniodsje#ci( Na neki! karta!a dat je $sporedo $ vi&e jedinica za d$ljin$ %k!4 N!4)B9'( Na karta!a se redovito4 pored rojne raz!jere4 daje i gra;i#ki raz!ernik%sl( ='

)lika = * Gra;i#ki raz!ernik Podjela karata vr&i se pre!a sadr-aj$4 raz!jeri4 na!jeni i o$3va5enoj teritorij$(.( Pre!a sadr-aj$ karte se dijele na op5e i posene(<( Pre!a na!jeni karte !og$ iti6 vojne4 zrakoplovne4 po!orske4 pro!etne4&kolske4 t$risti#ko itd(1( Pre!a o!jer$ karte se dijele na6

0 Kr$pne raz!jere do .6 .22(222 %$klj$#eno'4

0 )rednje od .6 .22(222 do .6 =22(222 %$klj$#eno'4 * sitne raz!jere preko .6=22(222(( Pre!a o$3va5enoj teritorij$ karte !og$ iti6 svijeta4 3e!is;ere4 kontinenta4regije4 dr-ava4 pokrajina itd(

Kartogra;ske projekcije

Kartogra;ska projekcija je na#in prikazivanja Ze!ljine povr&ine na 3orizontalnojravni( Zog njene zakrivljenosti ne !o-e se prikazati na ravnini ez de;or!acija

olika4 povr&ina i pravaca( Projekcija karata je post$pak $ konstr$kciji



!eridijana i paralela4 koje sl$-e kao !ate!ati#ka osnova za izrad$ karte( Ovi! pitanje! avi se !ate!ati#ka kartogra;ija4 tj( teorija kartogra;ski3 projekcija(8a i se raz$!jeli na#ela projekcije4 najolje je za!isliti staklen$ k$gl$ na kojoj

je izgravirana !re-a paralela i !eridijana s izvoro! svjetlosti $n$tar k$gle(

9eridijani i paralele ostavljaj$ sjen$ na projekcijskoj ravni i oraz$j$koordinatne !re-e(Kartogra;ska projekcija idealne karte !orala i isp$njavati sljede5e $vjete6 *da joj je raz!jera na svi! dijelovi!a ista4 tj( da postoji vjernost raz!jere

* 8a s$ k$tovi i s!jerovi iz!e"$ prirodni3 i $!jetni3 ojekata na karti proporcionalni odgovaraj$5i k$tovi!a na Ze!ljinoj s;eri4 zna#i da i!a vjernostk$tova

* 8a s$ olici dijelova Ze!ljine s;ere vjerno prikazani4 &to zna#i da je

zast$pljena vjernost olika * 8a s$ ortodro!a i loksodro!a prave linije(

Pri izradi karte ne !og$ se posti5i svi navedeni $vjeti jer je ne!og$5e prenijetiZe!ljin$ s;er$ na 3orizontaln$ ravan ez de;or!acija( Zato se pri!jenj$je onaj!etod koji najpotp$nije zadovoljava na!jen$ karte(Podjela kartogra;ski3 projekcija vr&i se pre!a karakter$ de;or!acija i pre!ana#in$ konstr$kcije(

Pre!a karakter$ de;or!acija dijele se na60 Kon;or!ne4 kod koji3 je zast$pljena vjernost k$tova

0 +kvivalentne4 kod koji3 je zast$pljena vjernost povr&ina

0 +kvidistantne4 kod koji3 je zast$pljena jednakost d$ljina i * proizvoljne(Pre!a na#in$ konstr$kcije4 kartogra;ske projekcije dijele se $ tri sk$pine6 *

perspektivne4 * Cilindri#ne i * kon$sne(

Perspektivne projekcije s$ takve projekcije kod koji3 se projiciranje iz izaraneto#ke vr&i po pravili!a nacrtne geo!etrije( Projekcijska ravan !o-e prolazi krozcentar Ze!lje ili da je dodir$je $ odre"enoj to#ki( Pre!a polo-aj$ to#ke

pro!atranja4 dijele se na6 ortogra;ske4 stereogra;ske i sredi&nje %gno!onske'(Cilindri#ne projekcije s$ one kod koji3 se Ze!ljina k$gla projicira na povr&in$nav$#enog cilindra( Pre!a polo-aj$ osi cilindra $ odnos$ na os$ rotacijeZe!lje4 cilindri#ne projekcije !og$ iti6 nor!alne4 popre#ne i kose(

Po 9erkatorovoj kon;or!noj cilindri#noj projekciji projiciranje Ze!ljine k$gleza!i&lja se na cilindr$ koji dodir$je Ze!lj$ d$- ekvatora( Po ovoj projekciji



doivena je kartogra;ska !re-a gdje s$ !eridijana prave4 !e"$sono paralelne i jednako $daljene jedna od dr$ge( Paralele s$4 tako"er4 prave4 !e"$sono paralelne4 $pravne na !eridijane4 s ti! &to se odstojanje iz!e"$ nji3 pove5avasa ze!ljopisno! &irino! %sl( @'(

Ostale karakteristike 9ercatorove karte s$6

)lika @ * 9erkatorova projekcija

0 Karta i!a vjernost k$tova i olika

0 Raz!jera se !ijenja sa ze!ljopisno! &irino! %raste s pove5anje! geogra;ske&irine'4 ali je na istoj paraleli jednaka $ svi! s!jerovi!a( Raz!jera jezadovoljavaj$5a sa!o $ pojas$ = od ekvatora( Ve5 na @2( paraleli d$ljine s$

dva p$ta ve5e4 a povr&ine #etiri p$ta

0 Loksodro!a je prava linija4 a ortodro!a isp$p#ena pre!a spol$4 osi! ako sene poklapa s !eridijano! ili ekvatoro!(

Po&to s$ de;or!acije na veliki! geogra;ski! &irina!a vrlo velike4 9ercatorova projekcija koristi se za izrad$ navigacijski3 karata najvi&e do @2 ze!ljopisne&irine(Kon$sne projekcije s$ one projekcije kod koji3 se projiciranje Ze!lje na ravan

vr&i posredstva nav$#enog kon$sa %k$pe' koji se $ !isli!a razre-e d$- jedneizvodnice i razije $ ravan(Od velikog roja kon$sni3 projekcija $ zrakoplovnoj navigaciji koristi seLa!ert kon;or!na projekcija koja spada $ najpovoljnije karte za zrakoplovn$navigacij$( : ovoj projekciji kon$s presijeca Ze!lj$ kroz dvije izarane

paralele( Osa kon$sa poklapa se s osi Ze!lje( Vr3 kon$sa nalazi $ prod$ljenj$Ze!ljine osi iznad Np ili )p( Bo#ka pro!atranja je $ sredi&t$ Ze!lje %sl( '(Projicirana povr&ina d$- dodirni3 paralela i!a vjerne olike i raz!jere( Za

$daljenost do 22 k! ortodro!a je prava linija( Loksodro!a za $daljenost do<22 k! na na&i! &irina!a je prava linija(



)lika * La!ertova kon$sna projekcija

: podvrst$ kon$sni3 projekcija spadaj$ polikon$sne projekcije( Kod ovi3

projekcija povr&ina Ze!lje projicira se na vi&e kon$sa4 i to oi#no tako da jesvaka paralela dodirna paralela jednog od projekcijski3 kon$sa %sl( M'( )vikon$si i!aj$ tje!ena na istoj vertikali( ,roj kon$sa odre"$je se s te-njo! da se

projekcijska povr&ina &to vi&e prili-i s;erno! olik$ Ze!lje

)lika M * Polikon$sna projekcija

Zrakoplovne karte

Karta predstavlja najva-niji dio pilotskog navigacijskog priora( Od ostali3 kartazrakoplovne karte se razlik$j$ po to!e4 &to s$ na nji!a poseno istakn$ti

prirodni i $!jetni ojekti koji se doro $o#avaj$ iz zraka i olak&avaj$orijentacij$(

Navigacijske karte pre!a na!jeni dijele se na sljede5e podvrste6 * op5enavigacijske karte4

0 r$tne karte4

0 Karte za elektroni#k$ navigacij$ i

0 Karte za instr$!entalno prila-enje za slijetanje



Ortodro!a i loksodro!a

Kao linije na s;eri4 ortodro!a i loksodro!a i!aj$ veliki zna#aj $ zrakoplovnojnavigaciji( P$t na s;eri iz!e"$ dvije to#ke !o-e se prije5i po ortodro!i i

loksodro!i( Na izor p$ta po jednoj ili dr$goj $tje#$ nji3ove karakteristike inavigacijska opre!a zrakoplova(ortodro!a

Ortodro!a predstavlja najkra5$ $daljenost iz!e"$ dva !jesta na Ze!ljinoj s;eri%sl( /'( :slijed konvergencije !eridijan ka polovi!a4 ortodro!a sije#e sve!eridijane pod razli#iti! k$tovi!a( Iz!eQ$ dvij$ to#aka na Ze!lji !o-e se

pov$5i sa!o jedna ortodro!a4 tj( sa!o jedan veliki kr$g #iji je dio ortodro!a(Posene ortodro!i s$ ekvator i !eridijana( Let po ekvator$ i !eridijani!a vr&i

se sa stalni! s!jero! %te#aje!'( Na velike $daljenosti let se ne !o-e izvoditi poortodro!i( Po&to sve !eridijane sije#e pod razli#iti! k$tovi!a trealo i stalno!ijenjati te#ajeve4 &to je $ praksi ne!og$5e( : to! sl$#aj$ ortodro!a se dijelina odsje#ka iz!e"$ koji3 se leti po loksodro!i %sl( .2'( Bo o!og$5$je letenje $stalno! te#aj$ i po najkra5e! p$t$( : to! sl$#aj$ p$tanja leta je izlo!ljenalinija4 prili-na ortodro!i

)lika .2 * Ortodro!ski p$tni k$t )lika / *Ortodro!a Loksodro!a

Loksodro!a je linija koja dvije to#ke na Ze!lji spaja sijek$5i sve !eridijane pod isti! k$to!( Zato se jo& naziva i linija istog s!jera( Na povr&ini Ze!ljinek$gle i!a olik linije koja se stalno prili-ava pol$4 ali ga nikad ne dosti-e(Isp$p#ena je pre!a ekvator$ %sl( ..'( +kvator %parale' i !eridijana s$ tako"erloksodro!i(Po&to sve !eridijane sije#e pod isti! k$to!4 loksodro!a je pogodnija za letenje

od ortodro!i( 9e"$ti!4 p$t po loksodro!i $vijek je d$lji od p$ta po ortodro!i(Ba razlika !o-e dosti5i velike vrijednosti( Bako je p$t od Bokija do NeH orka



po loksodro!i d$-i za .//. k!(: letovi!a na !anje $daljenosti p$t po ortodro!i ili loksodro!i prakti#no se nerazlik$je( Za praks$ se $zi!a da s$ ortodro!a i loksodro!a do .222 k! ravnelinije i da iz!e"$ nji3 ne!a razlike(

Letovi nad na&o! teritorijo! s$ ortodro!sko0loksodro!ski4 jer odr-avanje!istog te#aja osig$rava se let po najkra5e! p$t$ d$- #itave teritorije(

)lika .. * Loksodro!a

PRAVCI

: zrakoplovnoj navigaciji pravac sjever0j$g %N)' je glavni ili osnovniorijentirani pravac( Pre!a nje!$ orijentira!o sve ostale pravce $ prostor$(Od ilo koje to#ke na pravc$ i!a!o dvije !og$5nosti kretanja( 9e"$ti!4 da

is!o odredili jedn$ od ovi3 !og$5nosti !ora!o odrediti s!jer( Jedan odna#ina orijentacije s!jera $ prostor$ jeste odre"ivanje stajne to#ke pro!atra#a%pozicije A' i k$ta iz!e"$ osnovnog s!jera %N)' i orijentira preko kojeg s!jer

prolazi %sl( .<'(



Odre"ivanje pravca $ prostor$ Linija s!jera

)lika .<Osnovni s!jer $ navigaciji je sjever %N'( Nalazi se na osnovno! orijentirano!

pravc$ N)4 a od to#ke pro!atra#a $s!jeren je pre!a sjeverno! ze!ljopisno

pol$ %)jevernja#a'( Pre!a nje!$ orijentira!o sve ostale s!jerove $ prostor$(

Ze!ljino !agnetsko polje

Poznato je da se dr-ava pona&a kao prirodni !agnet( Kao i svaki !agnet4 iZe!lja i!a dva pola4 sjeverni i j$-ni !agnetski pol %N! i )!'( 9agnetskesilnice presijecaj$ prostor iz!e"$ !agnetski3 polova i stvaraj$ !agnetsko polje(:tvr"eno je da se !agnetski polovi ne poklapaj$ sa !jesti!a ze!ljopisni3

polova %sl( .1' i da !e"$sono nis$ antipodni4 odnosno dija!etralno s$protni(



Pravi k$rs 9agnetski k$rs

Polo-aj !agnetski3 polova9agnetska deklinacija

Iz ele!entarne ;izike je poznato da se !agnetska igla $ !agnetsko! polj$ postavlja $ pravac !agnetski3 silnica( Zog toga se polo-aj !agnetske igle ne poklapa s geogra;ski! 9eridijano!( 9agnetska igla ne5e pokazivati s!jerze!ljopisnog sjevera4 ve5 od njega odst$pa za izvestan k$t koji naziva!o!agnetska deklinacija %98'( )!jer koji pokaz$je !agnetska igla zove!o

!agnetski sjever %N!' odnosno !agnetska igla postavlja se $ polo-aj!agnetskog 9eridijana( Pre!a to!e4 !agnetska deklinacija je k$t iz!e"$ pravog i !agnetskog !eridijana4 odnosno pravog i !agnetskog sjevera %Np i N!'(Polo-aj !agnetski3 polova $ odnos$ na geogra;ske nije stalan4 ve5 se vre!eno!!ijenja( Ovisno od polo-aja !agnetskog sevjera %pola' $ odnos$ na ze!ljopisnisjever4 !agnetska deklinacija !o-e iti zapadna %negativna' ili isto#na%pozitivna' %sl( .'( 9jeri se od pravog do !agnetskog sjevera( Za potree

zrakoplovne navigacije zaokr$-$je se na cijeli st$panj(Ja#ina i s!jer geo!agnetskog polja Ze!lje a ti!e i !agnetski3 spolova nije



stalna( Zog toga se !ijenjaj$ vrijednost !agnetske deklinacije( Ove pro!jene!og$ iti dvojake6 pravilne i nepravilne

)lika . * 9agnetska deklinacija

Pravilne pro!jene s$ dnevne4 godi&nje4 periodi#ne i vjekovne( 8nevne pro!jene$vjetovane s$ pro!jena!a $ visini i g$sto5i naelektriziranost ionos;ere(9ini!alne veli#ine s$ iz!e"$ M i .2 sati4 a !aksi!alne iz!e"$ .1 i .= sati(Godi&nje pro!jene $vjetovane s$ kao i dnevne( Ve5i je intenzitet

geo!agnetskog polja $ letnje! nego $ zi!sko! razdolj$4 odnosno i pro!jenes$ ve5e( 8osti-$ vrijednost Sdo .2( Periodi#ne ili jedanaestogodi&nje pro!jenes$ vezane za pojav$ s$n#evi3 pjega4 koje se javljaj$ svaki3 ..4M godina(Vjekovne pro!jene !ijenjaj$ cijelo !agnetsko polje Ze!lje4 kao i !jesta!agnetski3 polova( Post$pne s$ i dosti-$ vrijednosti od @ do .=( Precizni!!jerenje! $tvr"eno je da je po!icanje !agnetski3 polova dosta ravno!jerno(

Na te!elj$ toga ove pro!jene se !og$ dovoljno to#no predvidjeti za desetak ivi&e godina $napred i izra#$nati vrijednost godi&nje pro!jene 98 koje se onda

$nose $ !agnetske karte( Po&to se stvarne pro!jene razlik$j$ od prognozirani34to ove karte za desetak godina zastarijevaj$( Period va-nosti tzv( !agnetskekarte naziva se epo3a karte( Nepravilne pro!jene nastaj$ zog !agnetski3ano!alija i !agnetski3 ol$ja( 9agnetske ol$je nastaj$ $slijed pove5anja e!isijenaijeni3 #estica s povr&ine )$nca( Braj$ nekoliko sati do nekoliko dana(9ani;estiraj$ se $ nepo$zdano! pokazivanj$ !agnetskog ko!pasa( Vrijednost98 naglo se !ijenja od .2 do 12 i vi&e

Vertikalna i 3orizontalna ko!ponenta !agnetiz!a



Na ilo koje! !jest$ na Ze!lji na !agnetsk$ igl$ djel$je cjelok$pna ja#ina!agnetskog polja4 tzv( totalni intenzitet %B'( orizontalna ko!ponentaZe!ljinog !agnetiz!a %' odr-ava !agnetski igl$ $ pravc$ prostiranja!agnetski3 silnica4 tj( $ s!jer$ !agnetskog !eridijana %sl( .='( Vertikalna

ko!ponenta %Z' totalnog intenziteta naginje jedan kraj !agnetske igle pre!a li-e! pol$(Ja#ina i s!jer geo!agnetskog polja nije na svi! !jesti!a na povr&ini Ze!ljeistog intenziteta4 ve5 ovisi od ze!ljopisnog polo-aja !jesta4 geolo&kog sastavaze!lji&ta4 prostornog i vre!enskog po!icanja geo!agnetski3 ele!enata()lika .@( pokaz$je kako deklinacija ovisi od !jesta na Ze!ljinoj povr&ini( Na!eridijan$ $ to#ki a je 24 $ to#ki je pozitivna4 $c negativna4 a$d je njenavrijednost najve5a %!eridijan koji je oko!it na linij$ raz!aka spolova' $

negativno! s!isl$(

)lika .= *Polo-aj !agnetske igle



)lika .@ * Zavisnost !agnetske deklinacije od polo-aja !agnetske igle na povr&ini Ze!lje

Izogone i agone

Linije koje spajaj$ sva !jesta na Ze!ljinoj povr&ini s isti! vrijednosti!a

!agnetske deklinacije zov$ se izogone( Izogona s vrijedno&5$ 98 ? 2 nazivase agona( Agona dijeli vrijednosti deklinacije na isto#ne %pozitivne' i zapadne%negativne'(

AVION)KI 9AGN+BIZA9

Veliki dio konstr$kcije s$vre!eni3 aviona izra"en je od #elika koji je;ero!agnetan i popri!a !agnetiza! pod $tjecaje! Ze!ljinog !agnetskog

polja( Ovaj dio konstr$kcije koji ind$kcijo! postaje !agnet4 stvara avionsko

!agnetsko polje velikog intenziteta( Avionsko !agnetsko polje ;or!ira se poslije d$-eg stajanja aviona $ isto! polo-aj$4 jo& tijeko! izrade $ tvornici( Zavrije!e stajanja na stajanci ili $ 3angar$ !agnetske silnice Ze!ljinog!agnetiz!a post$pno 9AGN+BIFA !etalne dijelove konstr$kcije( Bakozrakoplov tijeko! vre!ena stje#e !agnetska svojstva i postaje !agnet()laa avionsko !agnetsko polje stvaraj$ dijelovi konstr$kcije od !ekog -eljezakoji rzo popri!aj$ !agnetski i rzo i3 g$e( Kako se $ gradnji zrakoplovaovakvi !aterijali vrlo !alo $potreljavaj$4 to je i $tjecaj pro!jenljivog

!agnetskog polja aviona na !agnetsk$ igl$ neznatan i$ praksi se zane!ar$je(



8ijelovi konstr$kcije od #elika stvaraj$ stalni avionski !agnetiza! ili stalnoavionsko !agnetski polje4 jer #eli#ni dijelovi konstr$kcije zadr-avaj$!agnetiza! d$-e vre!ena i ne !ijenjaj$ ga pri pro!jeni te#aja( Zato je $tjecajstalnog avionskog !agnetiz!a na !agnetsk$ igl$ znatan( Raspored !agnetski3

polova avionskog !agnetiz!a ovisi o6 * rasporeda #eli#ni3 djelova nazrakoplove4

* )!jera $ koje! se zrakoplov nalazio kada je stjecao !agnetski $geo!agnetsko! polj$ i

* Od geogra;ske &irine na kojoj je stjecao !agnetiza! %veli#ine !agnetskeinklinacije'(

8evijacija ko!pasa

)talni avionski !agnetiza! djel$je na !agnetsk$ igl$ ko!pasa i slai njen$s!jern$ sil$( Zog djelovanja sila stalnog avionskog !agnetiz!a4ko!pasna igla ne5e se $s!jeravati pre!a !agnetsko! sever$4 ve5 od!agnetskog sjevera $ jedn$ ili dr$g$ stran$( Pravac koji za$zi!a !agnetska iglazove se ko!pasni 9eridisij4 a k$t iz!e"$ njega i geo!agnetskog !eridijandevijacija ko!pasa %8K'( Pre!a to!e4 devijacija ko!pasa je k$t za koji seotklanja ko!pasna igla od !agnetskog sjevera(Kada se !agnetska igla otkloni od !agnetskog sjevera ka istok$4 devijacija je

pozitivna4 a ka zapad$ negativna %sl( .'( 8evijacija ko!pasa !jeri se od N! do Nk4 a vrijednost joj se zaokr$-$je na cijeli st$panj(



)lika . * 8evijacija ko!pasa

Gre&ka $rzanja0$sporenja

Ova gre&ka ko!pasa javlja se pod $tjecaje! vertikalne ko!ponente Ze!ljinog!agnetiz!a %Z' kada se vr&i prelazak $ penjanje ili poniranje koje je redovitovezano za $sporenje ili $rzanje zrakoplova ili $ 3orizontalno! let$ kad senaglo !ijenja rzina aviona( Bada se naginje i r$-a ko!pasa( Vektor Z tada nijevi&e $ vertikali oslonca r$-e ko!pasa( Njegova ko!ponenta c v$#e !agnetsk$r$-$ ka najni-oj to#ki zrakoplova i $jedno zaokre5e( Pri poniranj$0$rzanj$4zakretanje se vr&i i s!isl$ kazaljke na sat$4 a pri penjanj$0$sporenj$ $ oratn$stran$( Ko!ponenta d ne $tje#e na r$-$ ko!pasa4 jer djel$je $ pravc$ vertikaleoslonca r$-e %sl( .M'(Pogre&ka je !aksi!alno izra-ena $ te#ajevi!a + i 4 a$ N i ) je ne!a4 jerko!ponenta c djel$je $ s!jer$ !agnetskog !eridijana(Pro!atraj$5i !agnetski ko!pas4 pilot doiva doja! da zrakoplov skre5e sk$rsa( Pri $rzanj$ %poniranj$' $ te#ajevi!a + i !agnetski ko!pas pokaz$je

pre!a N4 a pri $sporenj$ %penjanj$' pre!a ) %sl( ./'( Kad se rzina $stali4ko!pas opet pokaz$je pravilno(



)lika .M * Gre&ka $rzanja0$sporenja

)lika ./ * Pokazivanje ko!pasa kod $rzanja0$sporenja

Gre&ka zaokreta

Ova gre&ka ko!pasa je najve5a $ sjeverni! te#ajevi!a jer se zraja sinstr$!entalno! gre&ko! povla#enja4 zog #ega se jo& naziva i sjeverna gre&kazaokreta( Ne&to je !anja $ j$-ni! k$rsevi!a %za gre&k$ povla#enja koja jes$protnog s!jera'4 dok se $ isto#ni! i zapadni! ne pojavlj$je(Pogre&ka zaokreta nastaje pod $tjecaje! vertikalne ko!ponente Ze!ljinog!agnetiz!a( R$-a ko!pasa pored $s!jeravanja $ pravac !agnetskog !eridijan

pokaz$je i te-nj$ da se nagne %inklinira' nani-e $slijed privla#nog djelovanjavertikalne ko!ponente Ze!ljinog !agnetskog polja( : jednako!jerno

!e"$sono let$ ova te-nja se ne osje5a4 jer je r$-a ko!pasa tako postavljena dase njen centar te-i&ta nalazi ispod to#ke oslanjanja i doro je $ravnote-ena $



tek$5ine( 9e"$ti!4 $ zaokret$ zog centri;$galne sile zajedno sa zrakoplovo!naginje se i r$-a ko!pasa( Vertikalna ko!ponenta Ze!ljinog !agnetiz!a nedjel$je vi&e oko!ito na !agnetsk$ r$-$ ko!pasa4 ve5 pod k$to! ovisno oveli#ini popre#nog nagia zrakoplova( Vertikaln$ ko!ponent$ %Z' !o-e!o

rastaviti na dvije ko!ponente dic %sl( <2'( Ko!ponenta d ne!a nikakvog $ti#aja po&to je oko!ita na r$-$ ko!pasa( Ko!ponenta c povla#i sjeverni pol r$-eko!pasa na dole4 &to stvara !o!ent pokretanja r$-e $ stran$ zaokreta $sjeverni! te#ajevi!a %sl( <.'4 a$ oratn$ stran$ od zaokreta $ te#ajevi!a li-e

j$g$ %sl( <<'(

)lika <2 * Gre&ka zaokreta !agnetskog ko!pasa



)lika <. * Gre&ka zaokreta $ severni! k$rsevi!a



)lika << * Gre&ka zaokreta $ j$-ni! k$rsevi!a

: zaokret$ $ sjeverni! te#ajevi!a po pokazivanj$ !agnetskog ko!pasa4doiva!o doja! da vr&i!o s$protan zaokret4 tj( ko!pas kasni $ pokazivanj$ za<2012( Ti! se zrakoplov nagne $ lijev$ ili desn$ stran$4 a da do pro!jenete#aja jo& nije ni do&lo4 ispod te#ajne crte o#itava se pro!jena te#aja( Pri lijevo!nagi$4 $!jesto te#aja N ispod te#ajne crte4 pojavlj$j$ se te#ajevi 2.24 2<242124 ve5 pre!a veli#ini nagia( : desno! zaokret$ pojavit 5e se te#ajevi 1=24124 112 %sl( <1'(



)lika <1 Pokazivanje !agnetskog ko!pasa pri zaokret$ $ severni! i j$-ni!k$rsevi!a

: zaokret$ $ j$-ni! te#ajevi!a !agnetski ko!pas -$ri $ pokazivanj$ za .20.= %sl( <1'( Iz ovoga !o-e!o izv$5i zaklj$#ak da izlazak iz zaokreta $sjeverni! te#ajevi!a trea

po#eti ranije za <20124 a$ j$-ni! kasnije za .20.= $ odnos$ na te#aj koji se-eli za$zeti po izlask$ iz zaokreta(: zaokreti!a $ te#ajevi!a + i 4 gre&ka zaokreta se ne pojavlj$je(

8a is!o gre&k$ zaokreta s!anjili4 !ora!o $ zaokreti!a po !agnetsko!ko!pas$ pri!jenjivati &to !anje nagie %!aU( .=0.M'( Pri veliki! nagii!a iveliki! k$tni! rzina!a4 gre&ka zaokreta je vrlo velika i kori&tenje ko!pasa jene!og$5a(Pilot trea da poznaje $tjecaj svi3 gre&aka na pokazivanje !agnetskog ko!pasa4da i ga !ogao pravilno koristiti pri za$zi!anj$ i odr-avanj$ te#aja i da ne i

pogre&no reagirao na njegovo pokazivanje $ odre"eni! !o!enti!a( Za

preciznije za$zi!anje i odr-avanje te#aja pilot$ stoji na raspolaganj$-iro!agnetski ko!pas koji ne!a pogre&ke(

:8ALJ+NO)BI:daljenosti $ zrakoplovnoj navigaciji !jere se $ k! ili !ilja!a * na$ti#ki! ilistati#ki! %anglosaksonske !jerne jedinice'( : na&i! $vjeti!a koristit !jerne

jedinice $ k!( Fto se ti#e pretvaranja jedne jedinice $ dr$g$4 o to!e 5e!o pri#ati $ naredni! te!a!a(

9erenje $daljenosti $ zavisnosti od na#ina projekcije karte

:daljenost iz!e"$ dva !jesta na karti !o-e se !jeriti ravnalo!4 &estaro! i po!o5$ raz!jernog transportera( Raz!jerno transporter o!og$5$je neposredno!jerenje $daljenosti( Za !jerenje &estaro! otvor &estara postavlja se gra;i#kiraz!ernik na ko!e #ita!o $daljenost( Ako !jeri oi#ni! ravnalo!4 iz!jerenad$ljina pretvara se $ kilo!etre(

predstavlja d$ljin$ od . N! %.4M=< k!'( Ako etapa r$te o$3va5a raz!ak do = Dze!ljopisne &irine4 $daljenost se !jeri tako da se odredi sredina iz!e"$ krajnji3to#aka i za nj$ prona"e srednje geogra;ska &irina( Od srednje ze!ljopisne &irine



prenes$ se seg!eti r$te na skal$ na o#no! r$$ karte i odredi veli#ina

odstojanja $ l$#ni! st$pnjevi!a koji se pretvaraj$ $ k! %sl( <'( ′9jerenje na

karti 9ercatorove projekcije razlik$je se od !jerenja na karta!a kon$sne i polikon$sne projekcije( Na karti 9ercatorove projekcije $daljenost se !jeri po!o5$ pro!jenjivog gra;i#kog raz!ernika4 koji je $crtan na o#ni! r$ovi!akarte( Po&to se raz!jera na karti 9erkatorove projekcije !ijenja saze!ljopisno! &irino!4 $daljenost ne !o-e!o odrediti izravno( Na ovo!raz!ernik$ .

)lika < * 9jerenje $daljenosti na karti 9erkatorove projekcije



Ako etapa r$te prelazi raz!ak ve5i od = D ze!ljopisne &irine etapa se dijeli navi&e odsje#aka i svaki se !jeri na opisani na#in( Na kraj$ se zroje 9OA4 kojise pretvaraj$ $ k!(9jerenje $daljenosti na karta!a kon$sne i polikon$sne projekcije je

jednostavnije( Po&to je raz!jera na ovi! karta!a na srednji! $daljenosti!a prakti#no ista4 to se odstojanje iz!e"$ krajnji3 to#aka !jeri postavljanje!raz!jernog transportera d$- linije p$ta(

)A8RAJ ZRAKOPLOVNI KARABA

Pro$#avanje karte

Pro$#avanje karte %rejona letenja' je najzna#ajniji dio op5e navigacijske

pripre!e pilota i predstavlja stalan zadatak( Rejon letenja svaki pilot !oraodli#no poznavati( Poznavanje rejona letenja o!og$5$je pilot$ da orijentira $tok$ leta lako pronalazi i prepoznaje i na te!elj$ toga odre"$je svoj$ pozicij$(Izgled i karakteristike prirodni3 i $!jetni3 ojekata na ze!lji&t$ nis$ postojani(Karakteristike ovise od6 doa dana i godine4 visine leta4 !eteorolo&ki3 $vjeta4

polo-aja $ odnos$ na s!jer pro!atranja itd( )talno se grade novi ojekti koji s$zna#ajni za orijentacij$4 a postoje5i !ijenjaj$ izgled( 9ijenja se olik4 veli#ina ikarakteristike naseljeni3 !jesta( )ve to $vjet$je da se jedno! ste#eno znanje o

odre"eno! rejon$ i pojedini! orijentiri!a !ora stalno dop$njavati novi!saznanji!a i sve iz!jene $crtavati na kart$(Pro$#avanje rejona letenja vr&i se po!o5$ karta razli#iti3 raz!jera4 skica relje;a4slijepi3 karata4 aero;oto0sni!aka itd( Pro$#avanje! rejona letenja trea$poznati6

* Orogra;ij$6 osnovne karakteristike odre"enog rejona i izrazite olike ze!lji&ta * greene4 vr3ove4 prevoje4 doline4 kotline4 nji3ove veli#ine4 pravce protezanja4 prekrivenost4 $zaja!ni odnos i dr$ge karakteristike koje olak&avaj$

prepoznavanje * Naseljena !jesta6 nji3ove karakteristike

0 polo-aj4 veli#in$4 olik4 raspored i !eQ$soni odnos karakteristi#ni3 ojekata$ nji!a4 kao i najlak&i na#in nji3ovog prepoznavanja

* )$stav linijski3 orijentira6 -eljezni#ki3 pr$ga4 p$teva4 rijeka

0 pravce nji3ovog protezanja4 d$ljine4 ojekte na nji!a %!ostovi4 vijad$kti4t$neli4 postaje itd('4 Karakteristi#ne ok$ke4 izgled $ razni! godi&nji! doi!a i

dr$ge karakteristike va-ne za nji3ovo $o#avanje i prepoznavanje



* Kli!atolo&ke karakteristike rejona $ pojedini! godi&nji! doi!a4 lokalne$vjete vrije!ena4 pred znake rzi3 vre!enski3 pojava

0 Raspored aerodro!a i terena za slijetanje6 polo-aj4 raz!jere4 pravce protezanja

$zletno0sletni3 staza %P))' i staza za vo-enje %)V'4 nad!orske visine4 $daljenost i!og$5nost doleta do nji34 te#ajeve doleta i vrije!e leta s razni3 pozicija i dr$gekarakteristike

* Pozicije ZN) %ze!aljska navigacijska sredstva' i nji3ove karakteristike

0 Zaranjene zone4 $vjetno zaranjene zone i zrakoplovne p$teve i * Aerodro!sk$ zon$6 pilota-ne zone4 raspored i karakteristike ZRN) %ze!aljska

radionavigacijska sredstva'4 sektore za instr$!entalno oila-enje i prila-enje naslijetanje4 kao i sve karakteristi#no orijentira $ zoni aerodro!a i visine(

Bopogra;ija

Bopogra;ija se avi pro$#avanje! izgleda ze!lji&ne povr&ine i predstavljanje!te povr&ine na ravni(Bopogra;ska karta

0 i!a okvirni i vanokvirni dio( : okvirne dijelove spadaj$6 * ,roj#ani i gra;i#ki raz!ernik4 * i!e i roj karte4 * Podjela !eridijana i

0 9agnetska deklinacija(

: vanokvirne dijelove spadaj$6 * koordinatna !re-a i * Bopogra;ski znaci(

Bopogra;ski znaci sl$-e za odre"ivanje prirodni3 i $!jetni3 ojekata( 8ijeli!o

i3 na raz!jerne4 djelo!i#no raz!jerno i vanraz!erne(Podijeljeni s$ $ vi&e sk$pina6 * znaci za ojekte naselja4

* Znaci za gospodarske i javne ojekte4

0 Znaci za ojekte pro!etne !re-e i str$kt$re4 * znaci za prikaz relje;aze!lji&ta4

* Znaci za vode i 3idrote3ni#ke ojekte4 * znaci za po!orski i rije#ni pro!et4 * Znaci za raslinja i vrste tla4

0 Znaci za granice4 grani#ne ojekte i ograde4 * znaci za geogra;ske to#ke4 * Znaci za nazive naselja i pojedini3 ojekata4 * znaci za vode4 kopna4 !ora W



Relje;

)va $zvi&enja i $d$ljenja predstavljaj$ relje; ze!lji&ta( Na karti se taj relje; predstavlja po!o5$ izo3ipsi(

Izo3ipse s$ krive zatvorene linije4 oojene )!ena ojo! $ koje spadaj$ sveto#ke iste nad!orske visine( Razlik$je!o vi&e vrsta izo3ipsi6 * Glavna izo3ipsa %svaki3 .22 !' * p$na deela4 * osnovna izo3ipsa %svaki3 <2!' * p$na tanka4

* Po!o5na izo3ipsa %svaki3 .2 !' * isprekidana i * po!o5na izo3ipsa %svaki3 =!' * istackan(+kvidistanca je oko!ita $daljenost iz!e"$ dvije s$sjedne izo3ipse( Interval je3orizontalno rastojanje iz!e"$ dvije s$sjedne izo3ipse na karti(

Orijentiri

Orijentiri s$ prirodni i $!jetni ojekti na ze!lji&t$ koje koristi!o za orijentacij$$ tok$ leta( Na ze!lji&t$ postoji ezroj prirodni3 i $!jetni3 ojekata razni3veli#ina i karakteristika()vi ovi ojekti nis$ pogodni kao orijentiri za orijentacij$ $ tok$ leta( 8a i nekiojekt na ze!lji&t$ !ogao posl$-iti kao orijentir4 !ora iti lako $o#ljiv iz zrakai da isp$njava sljede5e $vjete6

* 8a je $crtan $ navigacijsk$ kart$ odgovaraj$5i! topogra;ski! znako!4 * dai!a postojan izgled $ vrije!e kada se koristi kao orijentir4 * 8a i!a posene karakteristike koje ga izdvajaj$ od ostali3 ojekata(Pre!a karakteristika!a i slo-enosti raspoznavanja razlik$je!o sljede5eorijentira6 * proste4 koji se na te!elj$ nekoliko karakteristi#ni3 oilje-ja lakoraspoznaj$

* )rednje4 koji se te-e raspoznaj$4 pa je potreno vi&e karakteristi#ni3 oilje-ja%10='

* )lo-ene4 koji se vrlo te&ko raspoznaj$4 pa je potrean ve5i roj karakteristi#ni3oele-ja %vi&e od ='(Karakteristi#na oilje-ja orijentira i!aj$ op5i i poseni znak( Nji3ov op5i znakograni#en je na dio ze!lji&ta oko orijentira( B$ spada $zaja!ni odnos ojekata4relje; ze!lji&ta4 pozadina orijentira4 kontrast i dr( Poseni znak orijentira

proizlazi iz sa!og ojekta i sa#injenenjavaj$ ga6 kont$ra %olik'4 veli#ina4 oja idr$ge individ$alne osoine( :pravo ove osoine orijentira o!og$5$j$ njegovoraspoznavanje( 9e"$ti!4 raspoznavanje orijentira trea $vijek vr&iti

zajedni#ki! pro!atranje! op5i3 i poseni3 karakteristika(Pre!a veli#ini i olik$ orijentire dijeli!o na6



* Povr&inske6 ve5a naseljena !jesta4 otoci4 jezera4 planine i dr ( * Linijske6 p$tevi4 -eljezni#ke pr$ge4 kanali4 !orska oala itd( i * Bo#kaste6 !anja naseljena !jesta4 raskrsnice na ko!$nikacija!a4 !ostovi4 rane4 karakteristi#ni vr3ovi itd(

izor orijentiraKoje ojekte 5e $ dani! $vjeti!a pilot koristiti kao p$tokaze za orijentiranje $let$ ovisi o vi&e ele!enata6

* Od ze!lji&ta iznad kojeg leti4 * od visine i rzine leta i * Od doa dana4 godine i vre!enski3 $vjeta(

Pripre!a karte za $potre$

Pripre!a karte za $pora$ o$3va5a6 lijepljenje listova karte4 ispravk$

%rea!$lacij$'4 osvjetljavanje %il$!inacij$' i slaganje karte(Lijepljenje listova karte vr&i se radi ojedinjavanja cjeline za odre"eni rejonletenja( )ekcije %listovi' se sla-$ pre!a pregledno! list$ i to lijevi listovi nadesnoj a gornji na donje( Ovakav#in lijepljenja listova osig$rava da priliko!$crtavanja linija na kart$ s lijeva na desno i odozgo pre!a dolje %&to je$oi#ajeno' ne dolazi do cijepanja karte( Za lijepljenje karte re-$ se isto#ne i

j$-ne !argine4 a !argine na koje se lijepi skra5$j$ se na 10 c! zog lak&eglijepljenja i slaganja %sl( <='( Najprije se lijepe svi listovi po vertikali $ st$pce4 a

onda se !e"$sono lijepe kolone $ cjelin$(



)lika <= * Na#inlijepljenja karte

Ispravka %rea!$lacije' karte zna#i $no&enje na kart$ novonastali3 ojekata%orijentira' zna#ajni3 za vo"enje orijentacije4 kao6 -eljezni#ke pr$ge4 a$toceste4

$!jetna jezera4 rane4 !ostovi itd( Pri to!e trea pri!jenjivati ve5$potrijeljene topogra;ske znakove(Osvjetljavanje %il$!inacija' je isticanje va-ni3 ojekata na karti radi lak&eg#itanja karte i voQenja orijentacije $ let$( Pri to!e trea pri!jenjivati ve5$potrijeljene oje za odre"ene orijentire(

Na karti trea4 na pogodno! !jest$4 oilje-iti i !agnetsk$ deklinacij$ ako jeve5a od <4 i to $ kr$-i5e! crvene oje pro!jera oko .2 !!(8r-avna granica isti#e se crveno! ojo! $ pojas$ od <2 k! od dr-avne granice

pre!a vlastitoj teritoriji()laganje karte vr&i se tako da je $ prvo! plan$ rejon aerodro!a %letenja'()laganje se vr&i tako da se oraz$je 3ar!onika4 &to o!og$5$je da !o-e!o rzokoristiti i s$sjedne rejone( Karta !ora iti slo-ena d$- paralela i !eridijana radilak&eg #itanja karte i procjene odoka4 poseno p$tni3 k$tova( Ovako slo-enakarta postavlja se $ nosa# karta %planseta'(

Orijentacija karte



Kart$ koj$ s!o pripre!ili i slo-ili na opisan na#in orijentira!o tako da se nagornjoj strani nalazi sjever %N'4 a na donjoj j$g %)'( Bako 5e na! istok iti sdesne4 a zapad s lijeve strane(

Zrakoplovni si!oli Na zrakoplovni! karta!a osi! topogra;ski3 znakova kori&teni s$ i zrakoplovnisi!oli( Nji3ovo oja&njenje je oi#no dano na poleQini karte ili sa strane poredokvira(

Na na&oj zrakoplovnoj ICAO karti raz!jere .6 =22(222 si!oli izgledaj$ ovako6



Zrakoplovne in;or!acije

)l$-ene zrakoplovne p$likacije s$6 Zornik zrakoplovni3 in;or!acija %AIP'4Zrakoplovni in;or!ativni cirk$lar %AIC'4 itna zrakoplovna oavijesti

%NOBA9' i pretpoletni in;or!ativni ilteni %PI,'()ve ove in;or!acije s$ podjednako itne za pilote i oni s$ ovezni i3 stalno prate i pro$#avaj$ da i ili $ tok$ svi3 zrakoplovni3 de&avanja(: te!i / detaljnije 5e!o se $poznati sa kori&tenje! AIP0a i NOBA90a(

Pretvaranje jedinica

J+8INIC+ 9J+R+ : ZRAKOPLOV)BV: :NIB) OX 9+A):R+9+NB INAVIABION



NAVIGACIJ)KI PRINCIPI

Poja! i klasi;ikacija rzina

,rzina aviona je preQeni p$t $ jedinici vre!ena( 9jeri se $ k! Y 34 ! Y s4 )B9 Y34 N! Y 3 %#vor4 knots'( Za $pravljanje i vo"enje aviona pilot od polijetanja doslijetanja trea stalno i!ati podatak o rzini leta aviona( Za !jerenje rzine letakoristi se rzino!jer koji je jedan od osnovni3 navigacijski3 instr$!enata(

Za potree zrakoplovne navigacije zna#ajni s$ pravac4 s!jer i veli#ina rzine

kao vektorske veli#ine( Pravac rzine aviona pod$dara se s njegovo! $zd$-no!osi4 a s!jer sa s!jero! leta %te#aje!' aviona(

Postoji vi&e vrsta rzina koje !o-e!o klasi;icirati na sljede5i na#in6

0 pre!a sredini $ odnos$ na koj$ se !jeri4 * Pre!a p$tanji avionai * Pre!a re-i!$ rada !otora(

,rzine pre!a sredini $ odnos$ na koje se !jeri

Pre!a sredini $ odnos$ na koje se !jeri razlik$je!o sljede5e rzine6

0 zra#n$ rzin$ %V' i * P$tn$ rzin$ %'(

Zra#na rzina

Bo je rzina $ odnos$ na zra#n$ !as$ $ kojoj zrakoplov leti( Ovisi o snazi!otora4 te-ine zrakoplova4 aerodina!i#ki3 osoina zrakoplova i g$sto#a zraka(



Vjetar ne $tje#e na s!jer i veli#in$ zra#ne rzine( Vektor zra#ne rzine odre"en je veli#ino! i te#aje! %s!jero!' %sl( <@'(

Zra#na rzina !o-e iti6

0 Instr$!entalna %Vi'4 koja se o#itava na instr$!ent$4

0 Ispravljena %Visp' je instr$!entalna rzina ispravljena za instr$!entaln$ pogre&k$ %V' i gre&k$ $gradnje %V$gr'4

0 +kvivalentna %Ve' je ispravljena rzina s popravko! zog sti&ljivosti zraka%Vic'4

* )tvarna zra#naa rzina %Vs' je ekvivalentna rzina ispravljena za gre&k$g$sto5e %te!perat$re'(



Vektor zra#ne rzine Vektor p$tne rzine

P$tna rzina

P$tna rzina %' je rzina kojo! se avion kre5e $ odnos$ na ze!ljin$ povr&in$( Na s!jer i veli#in$ p$tne rzine $tje#e vjetar(

P$tna rzina jednaka je zra#noj sa!o $ !irno! zrak$4 dok se $ zra#noj !asikoja se kre5e razlik$je od zra#ne $ s!jer$ i veli#ini4 ovisno od s!jera i rzinekretanja zra#ne !ase %vjetra' %sl( <'(Veli#ina p$tne rzine odre"ena je geo!etrijski! zroje! vektora zra#ne rzineV i vijektora rzine vjetra ,( )!jer p$tne rzine odre"en je p$tni! k$to!(Razlika iz!e"$ s!jera zra#ne i p$tne rzine odre"$je k$t zanosa %:Z'(

,rzine pre!a p$tanji aviona

Pre!a p$tanji zrakoplova4 odnosno pre!a rzini koja karakterizira p$tanj$ leta4 rzina !o-e iti6 * ,rzina 3orizontalnog leta %VL' je zra#na rzina kojo! se avion kre5e $na#in$ 3orizontalnog leta4 $ dijapazon$ od !ini!alne do !aksi!alne rzine

* ,rzina sp$&tanja %V)P' je progresivna zra#na rzina po silaznoj p$tanji leta * ,rzina penjanja %Vp' je progresivna zra#na rzina aviona po penj$5oj p$tanjileta

0 ,rzina $zdizanja %V$zd' je vertikalna ko!ponenta rzine penjanja ili porast%pove5anje' visine leta $ jedinici vre!ena( O#itava se vario!etr$

* ,rzina sila-enja %Vsil' je vertikalna ko!ponenta rzine sp$&tanja ili g$itakvisine $ jedinici vre!ena( O#itava se vario!etr$(

,rzine pre!a re-i!$ rada !otora

Pre!a re-i!$ rada !otora i potro&nji goriva rzina !o-e iti6 * 9ini!alna rzina %V!in' je naj!anja dop$&tena rzina $ 3orizontalno! let$za odre"en$ te-in$ i vanjski olik zrakoplova

* 9aksi!alna rzina %V!aU' je najve5a zra#na rzina koja se !o-e posti5iraspolo-ivo! snago! !otora4 te-ino! i vanjski! oliko! zrakoplova $ na#in$3orizontalnog leta na odre"enoj visini( 9o-e iti ograni#ena dozvoljeni!

!a3ove roje! ili dina!i#ki! tlako!4 a kod 3elikoptera odvajanje! str$jnicaod krakova nose5eg rotora



* 9aksi!alna trajna rzina %V!aU tr' je najve5a zra#na rzina koja se !o-e posti5i najve5o! snago! !otora na kojoj !otor !o-e raditi ez vre!enskogograni#enja( Nalazi se iz!e"$ !aksi!alna rzine i rzine krstarenja

* ,rzina krstarenja %Vkr' je rzina 3orizontalnog leta koja osig$rava

najpovoljniji prijelaz $ razne !anevre( Nalazi se iz!e"$ !aksi!alne trajne i rzine najd$-eg doleta * ,rzina najd$-eg doleta %VN8' je rzina pri kojoj se za odre"en$ te-in$ ivanjski olik aviona $tro&i naj!anje goriva po kilo!etr$ pre"enog p$ta( Ovo!

rzino! prelazi se najd$-i p$t s odre"eno! koli#ino! goriva * ,rzina najd$-eg trajanja %Vnt' je zra#na rzina $ 3orizontalno! let$ pri kojojse za odre"en$ te-in$ aviona4 njegov vanjski olik i visin$ leta4 potro&nja goriva$ jedinici vre!ena naj!anja( Osig$rava najd$-e trajanje leta s odre"eno!

koli#ino! goriva(

Orijentacija karte

Za vo"enje viz$alne orijentacije $ let$4 pilot !ora kart$ $ kaini tako daorijentira4 da je $crtana ZLP na karti okren$ta $ s!jer LK( Na taj na#in 5e sjever na karti iti orijentiran pre!a pravo! sjever$ $ prirodi4 a polo-aj i odnosorijentira na ze!lji&t$ je onda istovjetan nji3ovo! polo-aj$ na karti( Ako karta $kaini nije pravilno orijentirana4 onda je pilot$ vrlo te&ko je $sporediti sa

ze!lji&te!4 i oratno(

Prekretni i kontrolni orijentiri

Prekretni orijentiri s$ orijentiri na koji!a se vr&i pro!jena te#aja( Za PO trea irati karakteristi#ne i lako $o#ljive orijentire za odre"en$ visin$ leta( Na POoi#no se vr&i i pro!jena pro;ila ljeta %visina'(Kontrolni orijentiri sl$-e za kontrol$ p$ta po pravc$ i po daljini( Za KO iraj$se karakteristi#no orijentiri na ZLP ili $ njenoj neposrednoj lizini( Na#elno se

iraj$ na .Y1 ili na .Y< etape4 kako i se !ogle pravodono izvr&iti potrene popravke4 ako $tvrdi!o odst$panja $ p$tnoj rzini i p$tno! k$t$( Na d$-i!etapa!a trea $zeti vi&e KO( Za sporije avione KO iraj$ se na !anji!$daljenosti!a4 a za r-e na ve5i!( ,roj KO i nji3ova !e"$sona $daljenostovisi o d$ljini etape r$te4 rzine zrakoplova i pogodnosti ze!lji&ta zaorijentacij$4 tj( od dost$pni3 orijentira d$- r$te(

,rzina vjetra4 k$rs i p$tna rzina



Let aviona $ $vjeti!a ez vjetra9iran zrak je vrlo rijetka pojava( 9e"$ti!4 zog lak&eg s3va5anja $tjecajavjetra na let aviona4 potreno je pret3odno sagledati let $ !irno! zrak$4 tj( $zra#noj !asi koja se ne kre5e(

: ovi! $vjeti!a vo"enje zrakoplova po r$ti svodi se sa!o na odr-avanje te#ajai rzine leta( Zrakoplov se kre5e $ s!jer$ prod$-etka svoje $zd$-ne osi %LK'4stvarna linija p$ta %)LP' preko ze!ljine povr&ine pod$dara se sa zadano!linijo! p$ta %ZLP'4 odnosno stvarni p$tni k$t %)P:' je jednak zadano! p$tno!k$t$ %ZP:'( P$tna rzina zrakoplova je jednaka zra#noj rzini %sl( <M'(

)lika <M * Let zrakoplova $ $vjeti!a ez vjetra

8a i se izvr&io let od to#ke A do to#ke , dovoljno je $s!jeriti $zd$-n$ oszrakoplova pre!a !jest$ , i po!o5$ ko!pasa odr-avati prora#$nati te#aj %PK

? ZPP:'( Vrije!e leta iz!e"$ te dvije to#ke odre"eno je zra#no! rzino! i$daljeno&5$(

gde je6t * vrije!e leta4) * $daljenost iz!e"$ to#aka A i ,

V * zra#na rzina(



Let aviona $ $slovi!a vjetra

Kada p$&e vjetar4 let zrakoplova4 $ odnos$ na let $ !irno! zrak$4 postajeslo-eniji( Zrakoplov se pre!je&ta $ isto! s!jer$ i rzino! kretanja zra#ne !ase

%sl( </'(

)lika </ * Let aviona $ $slovi!a vjetra

Zra#ni alon koji se nalazio $ vertikali to#ke A4 zog $tjecaja vjetra4 nakon jednog sata na5i 5e se $ vertikali to#ke ,( ,$d$5i da je rzina vjetra <2 k! Y 34 alon 5e se zanjeti niz vjetar za <2 k!( Kretanje alona $vjetovano je sa!o

s!jero! i rzino! vjetra(Avion 5e se kao i alon zanjeti za ist$ veli#in$ i $!jesto $ to#ki A4 poslije

jednog sata leta4 na5i 5e se $ to#ki ,(

Avion se kroz zrak kre5e $ s!jer$ LK vlastito! zra#no! rzino!4 koja je sa!o jedna ko!ponenta njegovog kretanja4 &to odra-ava vektor zra#ne rzine %V'(Kretanje zra#ne !ase4 tj( vjetar je dr$ga ko!ponenta kretanja zrakoplova4 &to

predstavlja vektor rzine vjetra %,'( : ovi! $vjeti!a avion se kre5e po

rez$ltanti ovi3 dvij$ ko!ponenata4 tj( kre5e se po vektor$ p$tne rzine %'( P$t



aviona $ zra#nj !asi i p$t $ odnos$ na ze!ljin$ povr&in$ !e"$sono serazlik$j$(

:padni k$t vjetra

:padni k$t vjetra je k$t iz!e"$ LK ili LP i s!jera iz kojeg vjetar dolazi doto#ke pos!atra#a %aviona'( 9jeri se od LK ili LP desno %' i lijevo %0' i i!avrijednost 2 D do .M2 D( Kad vjetar p$&e s desne strane4 tj( kada je vjetar desni

o#ni4 $padni k$t vjetra je pozitivan4 i oratno * kad je vjetar lijevi o#ni4$padni k$t je negativan %sl( 12'(

)lika 12 * :padni k$t vjetra

:padni k$t vjetra ozna#ava se slovo! epsilon %['( )a oznako! oavezno !orastajati odgovaraj$5i predznak % ili 0' i indeks linije %vektora' na koji se odnosi%V ili '( Ako se $padni k$t vjetra odre"$je od LK $ odnos$ na vektor zra#ne

rzine %V'4 oilje-ava se sa [v( : odnos$ na vektor p$tne rzine4 tj( od LP sa [H(Ispred oznake [ $vijek se stavlja odgovaraj$5i predznak kako i se znalo koji

o#ni vjetar je $ pitanj$(

Zanos zrakoplova zog $tjecaja vjetra

Zog $tjecaja vjetra dolazi do zano&enja zrakoplova niz vjetar( Veli#inazano&enja $ odnos$ na ze!lji&te ovisi o veli#ini $padnog k$ta i rzine vjetra(

Ako i se vi&e zrakoplova iz to#ke A $ $vjeti!a ez vjetra %sl( 1.' letjeloradijalno $ razni! te#ajevi!a isto! zra#no! rzino!4 nakon odre"enog

vre!ena svi i se na&li na peri;eriji p$nog kr$ga #iji je pol$!jer r ? V( Na slici



1. vidi se da pod $tjecaje! vjetra dolazi do linearnog i k$tnog zano&enjazrakoplova(

)lika 1. * Zano&enje aviona

Linearno zano&enje je najkra5a $daljenost )LP od ZLP $ odre"eno! tren$tk$ ilina odre"eno! !jest$( : stvari4 to je p$t zra#ne !ase zajedno sa zrakoplovo! $odre"eno! vre!en$( Prikaz$je se odnoso!6Z ? , . t4gdje je6Z * linearno zano&enje4 , * rzina vjetra4t * vrije!e leta zrakoplova4 tj( vrije!e kretanja zra#ne !ase sa zrakoplovo!(Linearno zano&enje naziva se i o#no skretanje %,)'4 a !jeri se long0jedinica!a4

pa se ozna#ava sa ,) k! %sl( 1<'(



)lika 1< * Linearno zano&enje

K$tno zano&enje naziva!o k$t zanosa %:Z'( Bo je k$t iz!e"$ LK i )LP( Kada je)LP desno od ZLP4 k$t zanosa je pozitivan %'4 a kada je lijevo4 :Z je negativan%0'4 %sl( 11'( :Z $vijek i!a s$protan predznak od $padnog k$ta vjetra( 9jeri se

od LK do LP $desno %' i $lijevo %0'(OdreQivanje veli#ine :Z i njegovo otklanjanje predstavlja jedan od osnovni3

prole!a tijeko! vo"enja zrakoplova po odre"enoj r$ti4 odnosno po ZLP i$odre"eno! ZP:(



)lika 11 * K$t zano&enje

Navigacijski trok$t rzina

Navigacijski trok$t rzina %NB,'4 kao i kod trok$ta kao geo!etrijske veli#ine4#ine tri stranice i k$tovi( : NB, stranice #ine vektori rzina koji s$ $ prostor$odre"eni pravce!4 s!ijero! i veli#ino!(

Navigacijski trok$t rzina #ine vektori rzina %sl( 1'6

0 Vektor zra#ne rzine %V' koji je $ prostor$ odre"en s!jero! LK i veli#ino! rzine aviona $ odnos$ na zra#n$ !as$ * Vektor rzine vjetra %,' je $ prostor$ odre"en pravce!4 s!jero! i rzino!kretanja zra#ne !ase kroz koj$ leti zrakoplov

* Vektor p$tne rzine zrakoplova %' je rez$ltanta zroja vektora , i V(odre"$je se $ odnos$ na ze!lji&te i i!a pravac i s!jer )LP(

Navigacijski trok$t rzina ozna#ava se i kao trok$t vjetra jer nastaje zog$tjecaja vjetra na vektor zra#ne rzine %V'(trok$t pogre&ke

Brok$t pogre&ke nastaje kao posljedica $tjecaja vjetra na let zrakoplova( Brok$t pogre&ke naziva se zog toga &to $zrok$je pogre&ke $ navigacijski! ele!enti!a%p$tno! k$t$4 p$tnoj rzini i vre!en$ leta'(



+le!ente trok$ta pogre&ke sa#injavaj$ vektori rzina kao strane trok$ta %V4 4,' i k$tovi %:Z i ['4 sl( 1(

)lika 1 * Brok$t gre&ke

Avion i $ $vjeti!a ez vjetra poslije za$zi!anja PK ? ZPP: slijedio vektorzra#ne rzine %V'4 odnosno letio i po ZLP i$ ZPP:( 9e"$ti!4 zog lijevog

o#nog vjetra %0[V'4 avion 5e se po!icati po rez$ltanti vektora V i ,4 tj( slijedit5e vektor p$tne rzine %'( )PP: 5e se razlikovati od ZPP: za veli#in$ :Z4 a)LP ne5e se pod$darati s ZLP( Po&to je vjetar $jedno i Lenna4 p$tna rzina i5eve5a od zra#ne(

trok$t popravka

Po&to je zadatak zrakoplovne navigacije osig$rati let $ ZPP: i po ZLP4zano&enje zog $tjecaja vjetra trea sprije#iti( Zog toga trea $zd$-n$ oszrakoplova4 tj( LK $s!jeriti $ stran$ vjetra4 odnosno po!akn$ti trok$t

pogre&ke $ stran$ vjetra( Na taj na#in je konstr$iran trok$t popravke $ koje!s!o doili PK koji trea odr-avati da i se letjelo $ ZPP: i po odre"enoj ZLP%sl( 1='



)lika 1= * Brok$t gre&ke i popravke

: trok$t$ pogre&ke postoje dva ele!enta #ije s$ vrijednosti $ odnos$ na trok$t popravke nepro!ijenjene( Bo s$ vektor zra#ne rzine %V' i vektor rzine vjetra%,' koji je $ dato! tren$tk$ odre"en i nepro!jenjiv( Za gra;i#k$ konstr$kcij$trok$ta popravke4 potreno je po!o5$ &estara vektor V prenijeti $ stran$ vjetra iod tog l$ka do ZLP nanijeti veli#in$ vektora %,'4 a zati! $crtati vektor p$tne

rzine %'(Brok$t popravke i!a sve ele!ente kao i trok$t pogre&ke( 8a i se ele!enti zaova dva trok$ta razlikovali4 ele!ente $ trok$t$ pogre&ke ozna#ava!o indekso!.4 a$ trok$t$ popravke in08eU dr$giRje&avanje! ovi3 trok$ta !o-e!o to#no odrediti veli#ine potreni3navigacijski3 ele!enata4 o #e!$ 5e iti govora kasnije(

Izra#$n p$tnog k$ta i p$tne rzine

P$tni k$t %P:' na karti !jeri se po!o5$ raz!ernog transportera %ili :glo!eri'od osnovnog s!jera Np do linije p$ta( Bo zna#i da se na karti !jeri PP:( Nakarta!a 9ercatorove projekcije4 gdje s$ ortodro!a i loksodro!a prave linije4 a

paralele i !eridijana paralelne linije4 P: se !o-e !jeriti na ilo kojoj to#ki%!eridijan$' na liniji p$ta( Na karta!a kon$sne i polikon$sne projekcije nakra5i! $daljenosti!a P: se !o-e !jeriti na ilo koje! !eridijan$4 jer s$ortodro!a i loksodro!a prave linije( Na#elno4 P: trea !jeriti na sredini linije

p$ta( Na d$-i! r$ta!a4 na karta!a kon$sne i polikon$sne projekcije P:oavezno trea !jeriti na sredini LP4 jer 9eridijani nis$ !e"$sono paralelni(

P$tni k$t se !jeri tako &to se RB postavi paralelno LP4 a njegov centar na srednji9eridijan %sl( 1@'( Vrijednost P: #ita se na odgovaraj$5oj stepenskoj skali4 kod

podioka koji se poklapa s !eridijano!( Ako se P: !jeri za let od to#ke A doto#ke ,4 za njegovo o#itavanje koristi se vanjska skala koja je strelico!



$s!jerena od A do ,4 odnosno $ s!jer$ leta %..2 D'( Ako se ljeti oratno4 tj( $s!jer$ od , ka A4 P: se o#itava na $n$tarnjoj skali4 jer se leti $ s!jer$ koji

pokaz$je strelica %</2 D'( 8a i se izjegla kr$pna gre&ka4 prije o#itavanja na RB pret3odno trea odrediti kvadrant $ koje! se ljeti i procijeniti P:4 odnosno pri

o#itavanj$ $vijek paziti strelic$(

)lika 1@ * 9erenje p$tnog k$ta na karti

Kada $crtana LP ne sije#e !eridijan na karti4 P: se !o-e !jeriti na najli-e!!eridijan$4 $ prod$-etk$ LP( Ako LP $crtana iz!e"$ dva !eridijana4 !o-e se$crtati po!o5ni !eridijan i na !jest$ gdje sije#e LP o#itati P:( P$tni k$tovikoji s$ liski vrijednosti!a 1@2 D4 odnosno .M2 D i



kad !eridijan ne sije#e LP4 !jeri!o pre!a paraleli koja sije#e LP( Bada posen$ pozornost trea oratiti na o#itavanje vrijednosti P:(Fto se ti#e izra#$navanja k$ta zano&enja %:Z' i p$tne rzine %' zrakoplova $let$4 najjednostavniji je !etoda napa!et( Navigacijske popravka odre"$j$

po!o5$ sljede5e talice $ kojoj se $padni k$t vjetra svodi na najli-e vrijednostikoje se razlik$j$ po 12 D( Ova !etoda na! osig$rava zadovoljavaj$5$ to#nost(

8a i !ogao odrediti :Z i 4 pilot !ora znati s!jer i rzin$ vjetra(

Za odre"ivanje :Z pri odreQeni! $padni! k$tovi!a vjetra4 potreno je pret3odno prora#$nati !aksi!alni :Z4 pre!a orasc$6

:Z!aU ? , \ @2YV

K$t zanosa i k$t a-$riranja za vjetar

O $gl$ zano&enja s!o ve5 govorili i rekli s!o da je to $ stvari k$t zanosa %:Z'(Bo je k$t iz!e"$ LK i )LP( Kada je )LP desno od ZLP4 k$t zanosa je pozitivan%'4 a kada je lijevo4 :Z je negativan %0'( :Z $vijek i!a s$protan predznak od$padnog k$ta vjetra(K$t a-$riranja za vjetar predstavlja veli#in$ :Z( ,itno je sa!o znati stran$4 tj(

predznak :Z da i znali da li 5e!o dodati ili od$zeti od 9K( Npr (6 Ako nas jevjetar skren$o s ZLP na desn$ stran$ %zna#i vjetar je lijevi o#ni' :Z je

pozitivan( 8a i $zeli popravak 9K !ora!o s!anjiti za vrijednost :Z(

Predvi"eno vrije!e dolaska

Predvi"eno vrije!e dolaska %PV8' $pis$je se s desne strane orijentira4 a ispodPV8 se $pis$je )V8 za t$ pozicij$4 tj( vrije!e kada zrakoplov stigne na t$to#k$(

Ra#$nska navigacija4 pozicija i prora#$nata pozicija

Ra#$nska orijentacija je !etoda zrakoplovne navigacije koji! se navigacijskizadaci re&avaj$ ra#$nski! p$te! prije ljeta i$ let$( Pilot na te!elj$



navigacijski3 ele!enata6 k$rsa4 rzine4 vre!ena leta i s!jera i rzine vjetrara#$nski! p$te! odre"$je tzv( ra#$nsk$ pozicij$ zrakoplova( 9etodo!ra#$nske navigacije %prora#$no! )VB' !og$5e je odrediti sa!o prora#$nat$

pozicij$ %PO'(

Prora#$nata pozicija je vjerojatno !jesto na ze!lji&t$ iznad kojeg avion $odre"eno! tren$tk$ leti( Prora#$nata pozicija odre"$je se prora#$no! tijeko!leta4 na te!elj$ poznati3 ele!enata6 k$rsa4 rzine4 vre!ena leta i podataka os!jer$ i rzini vjetra( Prora#$nata pozicija doivena ra#$nski! p$te! naziva sera#$nska pozicija( Prora#$nata polo-aj se !o-e odrediti i ostali! !etoda!a(Ovisno od !etoda koji! se PP odre"$je !o-e iti6 ra#$nska4 radio4 radarska4inercijska4 astrono!ska ili satelitska(

Za odre"ivanje PO ra#$nski! p$te! !ora!o poznavati sljede5e ele!ente6 po#etn$ %polazn$' to#k$ ljeta4 te#aj leta %ZLP'4 s!jer i rzin$ vjetra4 rzin$ ivrije!e leta $ odre"eno! te#aj$( Na te!elj$ ovi3 ele!enata pilot odre"$je6

* Vrije!e kada 5e letjeti iznad odre"enog !jesta4 ili

0 9jesto iznad kojeg 5e se zrakoplov nakon odre"enog vre!ena leta nalaziti(

Odre"ivanje PP $ s$&tini nije ni&ta dr$go nego gra;i#ko predstavljanjenavigacijski3 ele!enata na navigacijskoj karti $ odre"enoj o!jer$(

Na navigacijskoj karti PP se oilje-ava trok$ti5e! i $pis$je vrije!e preletaorijentira( Na pri!jer6 .2(.<( Bo zna#i da iznad prora#$no! odre"enog !jestana ze!lji&t$ leti!o $ .2 sati i .< !in$ta(Pilot je ovezan ra#$nsk$ navigacij$ vodi $ svako! let$ i za #itavo vrije!e leta

po r$ti4 ez ozira na !og$5nost pri!jene dr$gi3 !etoda navigacije( Zog togara#$nsk$ navigacij$ s!atra!o osnovni! !etodo! navigacije(

VRIJ+9+ %kao prostorna veli#ina'

Odnos iz!e"$ $niverzalnog %svjetskog' vre!ena %:BC' i lokalnog vre!ena%LB'

9jesno srednje s$n#evo vrije!e na grini#ko! !eridijan$ $zi!a se kao svjetsko%$niverzalno' vrije!e %ts'()vjetsko vrije!e koristi se $ !e"$narodni! odnosi!a za jedinstvenoodre"ivanje !e"$narodni3 doga"aja i$ zra#no! pro!et$ da i se izjegla&arolikost vre!ena po ko!e se ravnaj$ posade zrakoplova4 operatori kontroleletenja i dr$gi s$dionici $ zra#no! pro!et$(



Za svjetsko vrije!e $potreljava se engl( kratica :BC %koordinirano!$niverzalno! Bi!e' ili GB: %GreenHic3 :niversal Bi!e' * srednje vrije!e

pre!a GreenHic3$(

Vrije!e koje vrijedi za !jesta na svako! odre"eno! !eridijan$ naziva!o!jesno %lokalno' vrije!e %t9'( Po&to za sva !jesta na jedno! !eridijan$srednje )$nce k$l!inira $ isto vrije!e4 sva ta !jesta i!aj$ isto !jesno vrije!e(

Za ilo koje !jesto na Ze!lji gra"anski srednji )$n#ev dan po#inje prolasko!srednjeg )$nca kroz anti!eridijan tog !jesta( Bo je po#etak ra#$nanja grane(dana %22 3 22 !in 22 s'( Kada se Ze!lja okrene za 1@2 D ili poslije < 3 ponovodo"e do donje k$l!inacije )$nca na !jeridijan$ tog !jesta4 tog !o!entazavr&ava tek$5i dan4 a po#inje novi za sva !jesta na odre"eno! !eridijan$(

Kako se )$nce prividno kre5e od istoka ka zapad$4 donja k$l!inacija )$ncanast$pa ranije za !jesta koja se nalaze na isto#no! !eridijan$4 Zato 5e !jestana isto#no! !eridijan$ istog tren$tka i!ati ve5e vrije!e od !jesta nazapadno! !eridijan$( Ova razlika $ vre!en$ ovisi o razlike ze!ljopisne d$-ine%]'(

9jesno vrije!e je nepodesno za ra#$nanje vre!ena $ svakodnevno! -ivot$ jerse !ijenja od !eridijana do !eridijana(

8e;inicije s$!raka i svitanja

Razdolje od zalaska )$nca do nast$panja !raka %no5i' naziva!o s$!rak4 a pojav$ svjetla prije izlaska )$nca svitanje(

Razlik$je!o tri vrste s$!raka %svitanja'6 gra"anski4 na$ti#ki i astrono!ski(

Gra"anski s$!rak je vre!enski raz!ak iz!e"$ zalaska s$nca i dok ne stigne @ Dispod 3orizont$( Gra"ansko svitanje je vrije!e iz!e"$ polo-aja )$nca @ D ispod3orizonta i njegovog izlaska( : to! interval$ vre!ena ja#ina svjetlosti je tolikada je !og$5e na otvoreno! #itati novine ez dodatnog osvjetljenja(

Na$ti#ki s$!rak je vre!enski raz!ak od zalaska )$nca do !o!enta kada je)$nce na .< D ispod 3orizonta4 a svitanje po#inje od tren$tka kada je )$nce .< Dispod 3orizonta i traje do njegovog izlaska(Astrono!ski s$!rak je vre!enski raz!ak #ija je granica polo-aja )$nca na .M Dispod 3orizonta(

PLANIRANJ+ L+BA



:p$tstvo0XPL0planiranje let

Izor navigacijske karte

Za sportsko letenje4 najpogodnije p$licirane navigacijske karte kod nas s$

zrakoplovne karte raz!jere .6 =22(222 i .6 <22(222( Ovisno o svrsi leta4 zadatka%natjecanje4 sni!anje4 pogon rekla!a itd('4 I ostali3 $vjeta !og$ se koristiti ikarte kr$pnije raz!jere kao &to s$6 .6 .222224.6 =22224.6 <=(2224 itd( Pored

pravilno odarane karte pilot $vijek !ora i!ati kod see razne s3e!e4 skice%aeron$tical c3art' i podsjetnike( Na nji!a s$ $crtani &kolski kr$govi za !ati#nizra#na4 zra#na destinacije i alternativne aerodro!e4 kao i $lazno0izlazna vrata4

pravac i nad!orska visina piste4 razne proced$re4 prepreke4 izra#$ne4 itd(

Izvje&5a i prognoza za r$t$9eteorolo&ka sit$acija koja se o#ek$je $ predstoje5e! let$ veo!a $tje#e naizor r$te i pro;ila leta( Zato prije dono&enja odl$ke o svi! ele!enti!a4 treaoavezno konz$ltirati sinopti#ara i $poznati se sa stanje! i !eteorolo&ko!

prognozo! za rejon letenja( Pro$#avanje !eteorolo&ke sit$acije piloti vr&e $z po!o5 sinopti#ara( 9e"$ti!4 za sa!ostalno analiziranje sinopti#ke karte !ora iti osposoljen i pilot4 tako da !o-e sa!ostalno proceniti !eteorolo&k$sit$acij$ i donese odl$k$ o letenj$(

Pro$#avanje! !eteorolo&ke sit$acije trea analizirati sljede5e6

0 Vrst$ i karakter zra#ne !ase4

0 At!os;erske ;ronte6 vrst$4 znak4 s!jer i rzin$ kretanja4

0 Ola#nost6 vrst$ olaka4 koli#in$4 visin$ gornje i donje granice olaka4tendencij$ razvoja poseno niski3 olaka4

0 Zone padalina4 !agle i slae vidljivosti4

0 Zone i intenzitet zale"ivanja4 visin$ n$lte izoter!e i do 0.2C %slojzale"ivanja'4

0 opasne vre!enske pojave6 !agle4 ol$jne olake4 zone jaki3 t$r$lencija itd( i

0 )!jer i ja#in$ vjetra pri tl$ i na razni! visina!a(

Procjena vre!enske sit$acije

http://www.ecos-psa.hr/wp-content/uploads/2015/01/Uputstvo-FPL-planiranje-leta.pdf

http://www.ecos-psa.hr/wp-content/uploads/2015/01/Uputstvo-FPL-planiranje-leta.pdf



Na te!elj$ izvje&5a i prognoze vre!ena od strane sinopti#ara pilot vr&i procjen$vre!enske sit$acije i donosi odl$k$ o polijetanj$4 odgodi ili od$stajanj$ odletenja(

9jerenje k$tova na r$ti9jerenje PP: i $daljenosti vr&i se poslije $crtavanja r$te na kart$4 a na ve5opisani na#in( 9jerenje !ora iti pa-ljivo4 po&to se pogre&ke $ !jerenj$ PP: i$daljenosti odra-avaj$ na ostale izra#$ne( Zato je pri !jerenj$ ovi3 ele!enata

potrena provjera nji3ove to#nosti(

Prora#$n goriva

Potro&nja goriva je vrlo zna#ajan ele!ent prora#$na leta4 poseno kod avionakod koji3 potro&nja goriva itno ovisi od visine leta4 re-i!a rada !otora ivarijante optere5enja %te-ine tereta'( Za prora#$n goriva koriste se talice

potro&nje goriva za zrakoplov( Prora#$no! goriva se odre"$je6

0 Potrena koli#ina goriva za izvr&enje leta i rezerva goriva(

Potrena koli#ina goriva * je ona koli#ina goriva koja je potrena da se izvr&ilet( 8oiva se zrajanje! potrene koli#ine goriva za6 pokretanje !otora4vo-enje4 polijetanje4 let do PB94 let po r$ti4 let od KB9 do slijetanja i vo-enjedo za$stavljanja !otora(

Potrena koli#ina goriva za pokretanje i vo-enje do polijetanja izra#$nava se zasvaki tip zrakoplova pre!a $vjeti!a raz!je&taja na aerodro!$(

Potrena koli#ina goriva za polijetanje i let do PB9 doiva se iz talica potro&nje goriva4 na te!elj$ te-ine4 re-i!a rada !otora4 rzine i $daljenostiPB9 od aerodro!a(

Potrena koli#ina goriva za let po r$ti izra#$nava se za svak$ etap$ na osnov$!in$tne potro&nje za odre"en$ te-in$4 re-i!a rada !otora i visine leta( 9in$tna

potro&nja data je $ talica!a potro&nje goriva(

Potrena koli#ina goriva od KB9 do slijetanja pronalazi se iz talica potro&njegoriva( Potrena koli#ina goriva za vo-enje od slijetanja do za$stavljanja !otoraizra#$nava se za

svaki tip zrakoplova(



Potrena koli#ina goriva o!og$5$je izvr&enje leta sa!o $ $vjeti!a kada s$ prora#$ni idealno to#ni4 kada se vrijednosti ele!enata ne !ijenjaj$ i kadatijeko! ljeta ne!a pove5anje potro&nje iz ilo koji3 razloga( Ovoj izra#$natojkoli#ini goriva $vijek se dodaje i odre"ena rezerva4 koja osig$rava nor!alno

izvr&enje leta $ konkretni! $vjeti!a(

Rezerva goriva je ona koli#ina goriva koja se !ora dodati za pod!irenje ve5e potro&nje radi sig$rnog izvr&enja leta( Na ve5$ potro&nj$ $tje#e6 vjetar i potreaza ve5i! re-i!o! rada !otora4 skretanje s r$te4 neplanirana pro!jena visine4g$itak orijentacije4 itd(

9ini!alna koli#ina goriva i !aziva potrena za let zrakoplova * iz Operativni3 proced$ra(

Prora#$n sig$rne visine na r$ti

Po odre"ivanj$ r$te i njenog $crtavanja na kart$ prist$pa!o detaljno! pro$#avanj$ svake etape( Za viz$alne $vjete leta &irina pojasa koji se pro$#avaiznosi !ini!alno 12> d$ljine najd$-e etape r$te(

Priliko! odre"ivanja visine leta !ora!o voditi ra#$na o !ini!alnoj sig$rnojvisini za sig$rno nadvisivanja prepreka na ze!lji4 koja iznosi 122 ! %.222

stopa'( Pre!a to!e priliko! pro$#avanja r$te na ve5 opisan na#in4 oilje-i!onajvi&e vr3ove oko i na etapa!a i na osnov$ nji3 odre"$je !o!enat po#etka

penjanja radi preskakanja prepreke(

Alternativni aerodro!i

: pret3odnoj pripre!i za letenje pored odaira orijentira !ora!o raz!i&ljati ioalternativni! aerodro!i!a( Oni s$ vrlo itni za sl$#aj n$-de i ni $ ko! sl$#aj$ne s!ije!o i3 zane!ariti( Za letenje na :L kao i na !otorni! z!ajevi!a pored

realne i p$licirani3 aerodro!a i sportski3 leteli&ta !ora!o $zeti $ ozir iterene pogodne za prisilno slijetanje( Zog toga je neop3odno neprestano

pro$#avanje rejona letenja i priliko! svakog ljeta pa-ljivo pro!atranje terena iregistracija %$crtavanje na kart$' pogodni3 terena za slijetanje(

Za p$licirane aerodro!e i leteli&ta !ora!o i!ati razne skice4 s3e!e i podsjetnike s najnoviji! podaci!a iz NOBA90a i AIP0a( Zog toga jeneop3odno da se priliko! svakog planiranja navigacijskog letenja in;or!ira!oo event$alni! iz!jena!a i novonastali! sit$acija!a na aerodro!i!a(

Xrekvencije za radioko!$nikacije



Kada s!o govorili o s$radnji s tijeli!a kontrole letenja spo!en$li s!o i to dai! se !ora!o javljati na odre"eni! to#ka!a(

: na&i! podsjetnici!a $vijek !ora!o i!ati $pisane ;rekvencije svi3

aerodro!a4 sl$-i4 sportski3 leteli&ta4 itd(4 Fto s!o naravno prepisali iz AIP0a i NOBA90a( Za na&$ regij$ letenja najitnije s$ sljede5e ;rekvencije6

Aerodro! L$#ko6 ..M(2=

Zagre In;or!ation 6 .1=(2=2

Zagre Operations 6 .1.(==2

Zagre Radar6 .<2(22

Zagre BoHer6 ..M(122

Izor prekretni3 i kontrolni3 orijentira4 oilje-avanje vre!ena i $daljenosti

Prekretni orijentiri s$ orijentiri na koji!a se vr&i pro!jena te#aja(

Kontrolni orijentiri sl$-e za kontrol$ p$ta po pravc$ i po daljini( Za KO iraj$

se karaktristi#ni orijentiri na ZLP ili $ njenoj neposrednoj lizini( Na#elno se iraj$ na .Y1 ili na .Y< etape4 kako i se !ogle pravodono izvr&iti potrene popravke4 ako $tvrdi!o odst$panja $ p$tnoj rzini i p$tno! k$t$( Na d$-i!etapa!a trea $zeti vi&e KO(

Kao i za PO tako i za KO trea irati karakteristi#ne i lako $o#ljive orijentire zaodre"en$ visin$ leta(

Prekretni orijentiri s$ orijentiri na koji!a se vr&i pro!ena k$rsa(

Kontrolni orijentiri sl$-e za kontrol$ p$ta po pravc$ i po daljini( Za KO iraj$se karakteristi#ni orijentiri na ZLP ili $ njenoj neposrednoj lizini( Na#elno se

iraj$ na .Y1 ili na .Y< etape4 kako i se !ogle pravodono izvr&iti potrene popravke4 ako $tvrdi!o odst$panja $ p$tnoj rzini i p$tno! k$t$( Na d$-i!etapa!a trea $zeti vi&e KO(

Kao i za PO tako i za KO trea irati karakteristi#ne i lako $o#ljive orijentire zaodre"en$ visin$ leta(



Oilje-avanje vre!ena i $daljenosti na karti vr&i se nakon $crtavanja r$te $olik$ razlo!ka( Na#elno se $pis$je s desne strane ZLP na sredini etape(Izni!no se !o-e $pisati i sa lijeve strane4 ako s desne strane ne!a dovoljno!jesta i ne i io pregledan( P$t se $pis$je $ rojitelji4 a vrije!e leta izra-eno

!in$ta!a $ nazivnik$4 na#elno4 crno! ojo!( Pravilno $crtavanje r$te kao ina#in $pisivanja navigacijski3 ele!enata na kart$ vidi!o na slika!a 1 i 1M(

)lika 1 * 9jesto i na#in $pisivanja navigacijski3 ele!enata na kart$



)lika 1M * :crtana r$ta sa svi! ele!enti!a

Prora#$n te-ine i per;or!ansi aviona



Fto se ti#e aviona4 za nji3 va-e dijagra!i i gra;ikoni koji s$ dati $dok$!entaciji aviona4 i koje !ora!o $zeti $ ozir priliko! prora#$na te-ineaviona( :zi!aj$5i $ ozir poznate ele!ente %te-ina p$tnika4 te-ina prtljaga4te-ina goriva4 razni !o!enti priliko! eksploatacije4 itd(' $z po!o5 dijagra!a za

doti#ni tip aviona doiva!o li!ite za prednj$ i zadnj$ centra-$( Ako dijagra! pokaz$je da s!o iza&li iz odoreni3 okvira !ora!o s!anjiti te-in$ aviona ili po!jeriti prtljag iz jednog $ dr$gi deo aviona(

Ko!pasni k$rsevi

Ko!pasni k$rsevi %KK' je k$t iz!e"$ ko!pasnog sjevera %Nk' i LK %sl( 1/'(9jeri se od Nk do LK od 222 do 1@2 $ s!jer$ kazaljke na sat$(

Razlika iz!e"$ 9K i KK nastaje zog $tjecaja stalnog avionskog !agnetiz!a4koji !agnetsk$ igl$ ko!pasa otklanja od !agnetskog !eridijan za veli#in$devijacije ko!pasa

)lika 1/ * Ko!pasni k$rs

Prora#$n i pretvaranje k$rseva



Na te!elj$ de;inicije te#ajeva i vrijednosti 98 i 8K !o-e!o jedan te#aj pretvoriti $ dr$gi( : praksi postoji potrea za odreQivanje KK na te!elj$ PK%PP:' iz!jerenog na karti i poznati3 veli#ina 98 i 8K(

Prora#$n te#ajeva !o-e se vr&i gra;i#ki4 ra#$nski! p$te! i napa!et( Naj#e&5ese zadatak rje&ava napa!et(

Gra;i#ki! p$te! vr&i se na taj na#in &to se $crtaj$ poznati ele!enti i na te!elj$nji3 odre"$j$ nepoznati( Po&to s$ 98 i 8K !ali k$tovi4 radi jednostavnosti4gra;i#ki i3 predstavlja!o ve5i! k$tovi!a(

Ra#$nski! p$te! vr&i se na te!elj$ !e"$sonog odnosa te#ajeva4 poorasci!a6

PK ? KK 8K 984 PK ? 9K 984

9K ? KK 8K4

9K ? PK * 984

KK ? PK * 98 * 8K4 KK ? 9K * 8K(

: svakodnevnoj praksi pretvaranje te#ajeva vr&i se napa!et( 8a i se olje$pa!tio na#in pretvaranja i postigla potrena rzina4 koristi se gra;i#ka s3e!a%sl( 2'(



Kada polazi!o od PK ka KK vrijednosti 98 i 8K algearski se od$zi!aj$

%predznak se !enja'4 a kada se ide od KK ka PK vrijednosti 98 i 8K dodaj$ se%predznak 98 i 8K ostaje isti'(

Organizacija rada $ tok$ leta

8a i se $ kaini zrakoplova osje5ali ko!otno i op$&teno4 pred odlazak na r$t$!ora!o se pripre!iti detaljno po svi! ele!enti!a( Pored pravilno $crtanekarte4 pripre!ljeni3 s3e!a4 itd( !ora!o do detalja razraditi i svoj$ organizacij$rada tijeko! ljeta( 9ora!o znati gdje na! se to#no nalazi koja s3e!a4 kako i

gdje dr-i!o kart$4 olovk$4 sat4 razn$ dok$!entacij$( :naprijed raz!i&lja!o o javljanj$ pojedini3 to#aka4 !jerenj$ vre!ena4 pro!jeni ;rekvencije i kanala4odre"ivanj$ )P4 ja#ini i s!jer$ vjetra4 a-$riranji!a4 itd( Ako se detaljnospre!i!o za let i $naprijed raz!i&lja!o o spo!en$ti! stvari!a i!a5e!o vi&evre!ena da $-iva!o $ letenj$(

Proced$re $ tok$ poletanja4 vo"enje dok$!entacije4 pode&avanje visino!jera i postavljanje i odr-avanjeinstr$!entalne rzine %IA)'

)vaki zra#na i leteli&te i!a svoj$ instr$kcij$ $ kojoj s$ propisane proced$reodlaska i povratka4 zone rada4 prepreke na aerodro!$4 osvjetljenje4 nad!orskevisine4 te#aj protezanja4 itd( Pilot !ora znati sve propisane ele!ente iz $p$te i dai3 se strogo pridr-ava(

Bako je4 kao &to s!o rekli propisana i proced$ra odlaska poslije polijetanja(Postoji tzv( velika k$tija s #ije peri;erije kre5e!o na r$t$( Oi#no je nazna#enaze!aljski! orijentiri!a ili visino! poslije koje skre5e!o $desno ili $lijevo

pre!a PB90$(



Fto se dok$!entacije ti#e4 tijeko! ljeta $pis$je!o )V8 iznad prekretni3orijentira4 :porenaje!o s PV84 i po potrei vr&i!o korekcij$ za naredni PO(Vrije!e polijetanja4 )V8 i vrije!e sletanja $pis$je!o $ Let plan ili na svoj$kart$(

Polijetanje vr&i!o na ^X+ pritisk$4 a postavljanje ^N tlaka vr&i!o po izlask$iz ABZ0a4 tj( po nap$&tanj$ aerodro!ske zone( : sl$#aj$ preleta na dr$gi zra#na

pred $lazak $ njegov$ zon$ doiva!o ^X+ od ABZ koji vlada na to!aerodro!$ i postavi!o ga po $lask$ $ nji3ov$ zon$(

Ako leti!o na ve5i! visina!a prelazak sa ^X+ na ^N ili ^N+ vr&i!o na prijelaznoj apsol$tnoj visini4 a pri sni-avanj$ ^X+ postavlja!o na prijelazno!razini( Prijelazni razin$ i prijelazna visina s$ propisani za svaki zra#na4 a

visinska razlika iz!e"$ nji3 zove se prijelazni sloj(

Prije dolaska na PB9 re-i!o! rada !otora postigne!o $naprijed odre"en$ rzin$ i $ tok$ leta nastoji!o ist$ odr-ava!o po instr$!ent$(

Odr-avanje k$rsa4 rzine i visine leta

,ez ozira na na#in dolaska na PB94 ona se !ora preletjeti $ odre"eno! te#aj$za let na prvoj etapi r$te i na planiranoj visini leta(

Pri dolet$ na PB9 viz$alno! orijentacijo!4 gr$o za$zi!anje te#aja vr&i se poorijentiri!a na ze!lji&t$4 &to je $jedno i gr$a provjera pokazivanja ko!pasa4 ato#an te#aj za$zi!a se po Z9K %ili 9K'(

Ako prije polijetanja podaci o vjetr$ nis$ ili poznati4 na PB9 se za$zi!a 9K ?Z9P:( Kad s$ podaci o vjetr$ na visini leta poznati4 $zi!a se popravak te#ajaza zanos vjetra(

Testa kontrola za$zetog te#aja je itna da ne i do&lo do skretanja s ZLP(

Po za$zi!anj$ te#aja postavlja!o i prora#$nat$ rzin$ i za$zi!a!oplaniran$ iodoren$ visin$(

:poraa viz$alnog pro!atranja

)$&tina viz$alnog os!atranja4 tj( viz$alne orijentacije je da pilot stalni!$spore"ivanje! karte i ze!lji&ta iznad kojeg leti prepoznaje orijentira naze!lji&t$ i na karti4 viz$alno odre"$je svoj$ pozicij$ i s!jer leta do sljede5eg

orijentira(



Viz$alna orijentacija je !etoda navigacije koji se prvi pri!ijenio $ vo"enj$zrakoplova( : s$vre!eni! $vjeti!a viz$alna orijentacija ne postoji kao zasean!etoda zrakoplovne navigacije4 ve5 sl$-i kao dop$na dr$gi! !etoda!anavigacije(

Viz$alna orijentacija je aktivnost pilota koja o$3va5a6 pronala-enje i prepoznavanje orijentira na ze!lji&t$ i na karti4 #itanje i njeno $spored$ saze!lji&te! radi odre"ivanja pozicije zrakoplova(

Pri viz$alnoj i ra#$nskoj navigaciji kontrola p$ta vr&i se viz$alno!orijentacijo!4 a na te!elj$ izvr&enog prora#$na ljeta(

Orijentacija4 kontrola p$ta i a-$riranje s$ $ !eQ$sonoj ovisnosti i #ine

jedinstveni proces( 8etaljno! orijentacijo! pilot odre"$je stvarn$ pozicij$4$tvr"$je veli#ine odst$panja od ZLP i na te!elj$ veli#ine odst$panja od ZLP!ijenja ele!ente leta4 tj( vr&i

Odre"ivanje pozicije4 radnje na kontrolno! orijentir$

:spore"ivanje! $crtane etape s karte i orijentira na ze!lji odre"$je stvarn$ pozicij$( Odre"ivanje &to vi&e karakteristi#ni3 orijentira i &to detaljnije pro$#avanje r$te priliko! pret3odne pripre!e za let osig$rava na! sig$rnije i

op$&tenije letenje(Kao &to s!o ve5 ranije govorili KO odre"$je!o i $crtava na kart$ na .Y1 ili .Y<etape( Na d$-i! etapa!a $zi!a!o vi&e KO( Po dolask$ na KO $tvr"$je stvarn$

pozicij$4 zati! $tvrdi!o odst$panja $ p$tnoj rzini i p$tno! k$t$ i vr&i!oodre"ene a-$riranja( Let nastavlja!o s $zeti! a-$riranji!a

Procjena i !ijenjanje te#aja i predvi"enog vre!ena dolaska

Ako $tvrdi!o da s!o skren$li s ZLP na KO vr&i!o izra#$ne za nastavak leta(Odre"$je!o ,) i$ nastavk$ leta vr&i!o ispravk$ k$rsa za vrijednost ,) D(

: sl$#aj$ natjecanja $ preciznoj navigaciji neop3odno je do5i na predvi"eniorijentir to#no vrije!e( Po $tvr"ivanj$ odst$panja $ p$tnoj rzini vr&i!oispravk$ iste da i $ zaostalo! dijel$ etape nadoknadili ili izg$ili vi&akvre!ena(

Ako tijeko! leta nije neop3odna !aksi!alna preciznost &to se ti#e vre!enadolaska na odre"en$ to#k$4 priliko! javljanja pozicije kontroli leta nakon

zrakoplovna navigacija

Documents