zoran malenica ogledi o hrvatskom druŠtvu prilog

Zoran MalenicaOGLEDI O HRVATSKOM DRUŠTVU

Prilog sociologiji hrvatskog društva

Ogledi o hrvatskom društvu.indb 1 29.5.2007 11:31:44

Nakladnik Gol den mar ke ti ng‑Teh nič ka knji ga

Zag reb, Jurišićeva 10

Za nakladnika Ana Rešetar

Urednik Mirko Banjeglav

Recenzenti prof. dr. sc. Dražen Lalić

prof. dr. sc. Vladimir Puljiz

Copyright © 2007., Gol den mar ke ti ng‑Teh nič ka knji ga, Zag rebSva prava pridržana

ISBN 978‑953‑212‑316‑6


Zoran Malenica

OGLEDI O HRVATSKOM

DRUŠTVU


Golden marketing‑Tehnička knjiga Zagreb, 2007.


5

Sadržaj

Predgovor. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9

Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13

Prvi dio:Formiranje političkih stranaka i stranački život u hrvatskoj od 1989. do 1997. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25

1. Dinamika višestranačja u Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27Tipologija stranaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28Budućnost višestranačja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31Ocjena predviđanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34

2. Nove političke stranke u Hrvatskoj (1994. – 1997.). . . . . . . . . . 45

3. Hrvatska nakon predsjedničkih izbora 1997. . . . . . . . . . . . . . . . 70Razlozi Tuđmanove pobjede . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71Uzroci uspjeha liberala . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81HSS – između tradicije i suvremenosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83SDP – najjača oporbena stranka. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89

Drugi dio:hrvatski ideološki rascjepi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93

Dvije Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 95Tuđmanov koncept stvaranja hrvatske države. . . . . . . . . . . . 101Supekov koncept stvaranja hrvatske države . . . . . . . . . . . . . . 105Pozitivne i negativne posljedice Tuđmanova koncepta . . . . 107Supekova kritika Tuđmanove politike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 109


6

Treći dio:lice i naličje hrvatskog društva (oblikovanje nove stratifikacije, siromaštvo, korupcija, nacionalne i etničke predrasude, uloga katoličke crkve...). . . . . . 113

1. Bipolarnost hrvatskog društva. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 115Slojevi i podslojevi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 118Politička nomenklatura i kapitalistička klasa . . . . . . . . . . . . . 122Degradacija srednjih slojeva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 124Polutani . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 127Tajkuni. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 133

2. Promjene u socijalnoj stratifikaciji hrvatskog društva (od 2001. do 2006.). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135

Promjene u političkoj nomenklaturi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 137Dinamične promjene u redovima sitnih poduzetnika i

obrtnika. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 139Pogoršanje položaja niže srednje klase . . . . . . . . . . . . . . . . . . 140

3. Vrste i uzroci siromaštva u Hrvatskoj 90‑ih godina 20. stoljeća . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 144

Empirijsko istraživanje siromaštva. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 148Siromaštvo u Hrvatskoj od 60‑ih do 90‑ih godina

20. stoljeća . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 150Uzroci porasta siromaštva u Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . 153Zaključak. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 154

4. Rasprostranjenost siromaštva u Hrvatskoj i borba protiv njega 155Rasprostranjenost apsolutnog i relativnog siromaštva

1998. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 157Rezultati istraživanja siromaštva iz 2004. godine . . . . . . . . . 161Longitudinalno istraživanje siromaštva. . . . . . . . . . . . . . . . . . 163Borba protiv siromaštva: politička parola ili zbiljska

politika?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 166

5. Etničke i nacionalne predrasude u hrvatskom društvu danas . 172Promjene u nacionalnoj i etničkoj strukturi . . . . . . . . . . . . . . 173


7

Ispitivanje socijalne distancije i njezini uzroci . . . . . . . . . . . . 174

6. Korupcija u pravosuđu i državnoj upravi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 182Uzroci korupcije u tranzicijskim društvima. . . . . . . . . . . . . . 186Reforma pravosuđa kao način borbe protiv korupcije . . . . . 194

7. Katolička crkva u hrvatskom društvu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 197Odnos Katoličke crkve i države 90‑ih godina prošlog

stoljeća. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 200Promjena društvenog položaja klera . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 203Katolički mediji u Republici Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . 209Ugovori između Vatikana i hrvatske države . . . . . . . . . . . . . . 211

Četvrti dio:Quo vadis, hrvatska?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 215

1. Gospodarski i socijalni portret hrvatskog društva početkom 21. stoljeća . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 217

Socijalna slika hrvatskog društva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 223Obrazovna struktura hrvatskoga građanstva . . . . . . . . . . . . . 225

2. Temeljni problemi suvremenoga hrvatskog društva (Pledoaje za suvislu strategiju gospodarskog i društvenog razvoja). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 228

Nova politika regionalnog razvoja Hrvatske . . . . . . . . . . . . . 229Izostanak djelotvornog programa borbe protiv siromaštva. 232

Podaci o tekstovima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 235Literatura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 237Kazalo imena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 243Bilješka o autoru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 247


9

Predgovor

Tekstove uvrštene u ovu knjigu pisao sam u zadnjih desetak godina. To je vremensko razdoblje u kojemu su još vidljive negativne posljedice ra‑ta i borbe za državnu samostalnost. U prvome dijelu toga razdoblja tim nevoljama pridodane su i slabosti političkog režima koji je imao većim dijelom nedemokratska i autoritarna obilježja. U drugome dijelu toga razdoblja iskušavan je model koalicijske vlade koja je, i uz niz slabosti, otvorila demokratske procese i izvukla Hrvatsku iz gotovo potpune me‑đunarodne izolacije.

Ustrojavanje nove države kao i uspostavljanje novoga gospodarskog i političkog poretka izazvali su velike promjene u svim sferama društve‑nog života. Utoliko je takvo hrvatsko društvo postalo (istraživački) iza‑zov kako za sociologe tako i za druge znanstvenike iz područja društve‑nih znanosti (politologe, psihologe, ekonomiste, demografe ...).

Kritički bi se moglo reći da, i uz određene važne doprinose u objaš‑njenju i razumijevanju nekih društvenih procesa u hrvatskom društvu, sociologija i druge društvene znanosti još uvijek duguju cjelovitiji znan‑stveni uvid u događaje i procese zadnjih desetak godina u hrvatskom društvu. Uzimajući dijelom u obzir objektivna ograničenja koja utječu na obavljanje tog zadatka (nedostatan broj istraživača, kao i ograničena financijska sredstva), izraženije nastojanje da se taj zadatak u idućih ne‑koliko godina obavi trebalo bi biti vidljivije izraženo unutar znanstvene zajednice (mislim prije svega na društvene znanosti).

U ovome kontekstu treba promatrati i moju odluku da objavim ovu knjigu. Ona sadržava četrnaest tekstova o različitim temama društve‑nog i političkog života.

Knjiga se sastoji od uvoda i četiri dijela s obzirom na tematiku, od‑nosno područja društvenog i političkog života kojima se bave.


10

O g l e d i O h r v a t s k O m d r u š t v u

U uvodu najprije raspravljam o širem teorijskom okviru unutar ko‑jega je moguća sociološka analiza suvremenoga hrvatskog društva. Za‑tim dovodim u vezu sadržaj prvog dijela knjige, koji je posvećen razvoju stranačkog sustava devedesetih godina prošlog stoljeća, sa suvremenim stanjem na stranačkoj sceni. Na kraju iznosim rezultate najnovijih istra‑živanja siromaštva u Hrvatskoj nastavljajući se na analizu siromaštva u nekoliko poglavlja iz trećeg dijela knjige.

Prvi dio knjige čine tri sadržajno povezana teksta posvećena stran‑kama i stranačkom životu u Hrvatskoj u razdoblju od 1989. do 1997. go‑dine. U njima je riječ o specifičnostima nastanka političkih stranaka u našem društvu, zatim o programskim zasadama novih političkih stra‑naka koje su nastale od 1994. do 1997. godine i naposljetku o pokušaju analize međustranačkih odnosa, kao i političkih kretanja nakon pred‑sjedničkih izbora 1997. godine.

U drugome dijelu knjige koji sam naslovio kao “Hrvatski ideološki rascjepi” nalazi se članak Dvije Hrvatske posvećen analizi povijesnih uzroka i sadržaja ideoloških podjela unutar hrvatskog društva koji još uvijek utječu i na suvremene političke odnose u njemu.

Treći i najopsežniji dio posvećen je analizi nekih temeljnih socijal‑nih problema suvremenoga hrvatskog društva. U dva teksta analiziram nastanak i obilježja nove stratifikacije, opisujem glavne slojeve koji či‑ne stratifikacijsku ljestvicu, kao i određene promjene do kojih je došlo u socijalnom položaju pojedinih slojeva u zadnjih pet‑šest godina. Sljede‑ća dva priloga bave se fenomenom siromaštva u našem društvu. U nji‑ma raspravljam o gospodarskim, društvenim i političkim okolnostima porasta siromaštva, kao i o vrstama siromaštva kako ih definira suvre‑mena sociologija. Također prikazujem rezultate dosadašnjih iskustvenih istraživanja siromaštva u nas, te kritički govorim o nepostojanju sustav‑nog i djelotvornog programa borbe protiv siromaštva. Peti prilog u ovo‑me dijelu knjige posvećen je oblicima i uzrocima prisutnosti etničkih predrasuda i etničke distancije u hrvatskom društvu, šesti problemima korupcije u pravosuđu i državnoj upravi, a sedmi i osmi analizi položaja i uloge Katoličke crkve u hrvatskom društvu, s posebnim naglaskom na analizu povijesnih i političkih okolnosti koje su uvjetovale da Katolička crkva u zadnjih pretnaestak godina ima vrlo važnu, ne samo društvenu nego i eminentno političku ulogu. U tome sklopu raspravljam i o ulozi vjerskih (katoličkih) medija u nas.

U četvrtom dijelu knjige dva su teksta koja su predodredila sam naslov ovoga završnog dijela knjige: Quo vadis, Hrvatska? U prvome


11

P r e d g O v O r

navodim niz podataka i indikatora koji oslikavaju sadašnji trenutak hr‑vatskog društva, a u drugome, barem u naznakama, plediram za konač‑no donošenje konkretne strategije budućeg razvoja Hrvatske uz taksa‑tivno navođenje nekih promjena koje bi trebala sadržavati spomenuta strategija.

S obzirom na različiti vremenski i drugi kontekst nastanka pojedinih članaka i tekstova uvrštenih u ovu knjigu, razumljivo je da među njima postoji razlika u načinu i stilu pisanja. Najveći dio njih izvorno je pisan kao stručni i znanstveni radovi. Drugi su nastali kao pisana autorizaci‑ja usmenih izlaganja na raznim skupovima, a treći su pisani kao eseji o određenoj temi pa nisu praćeni uobičajenim znanstvenim instrumenta‑rijem (literatura, bilješke...). Činilo mi se nepotrebnim preoblikovati ih za potrebe ove knjige. Stoga sam uz svaki tekst naznačio godinu kada je napisan kako bih čitatelje upozorio na vremenski i društveno‑politički kontekst njihova nastanka. Svjestan sam da su neki tekstovi dijelom iz‑gubili na aktualnosti, ali i oni, vjerujem, mogu pripomoći boljem razu‑mijevanju suvremenih problema.

Na kraju, želim zahvaliti recenzentima prof. dr. sc. Vladi Puljizu i prof. dr. sc. Draženu Laliću, kako na tome što su prihvatili da recenzi‑raju ovu knjigu, tako i na korisnim primjedbama i sugestijama koje su mi dali.

Zahvaljujem asistentici Ranki Jeknić na nesebičnoj pomoći pri pri‑premanju knjige za tisak.

Supruzi Marici i kćerima Tihani i Antei dugujem zahvalnost za to što su imale razumijevanja za moju odsutnost iz obiteljskog kruga u tre‑nucima kada sam pisao ove tekstove.

Posebnu zahvalnost dugujem nakladniku zbog spremnosti da moj rukopis objavi u svojoj sociološkoj biblioteci te prijatelju Mirku Banje‑glavu, uredniku knjige, koji me je ustrajno poticao da je pripremim za objavljivanje.

U Splitu 29. ožujka 2007.Zoran Malenica


13

Tekstovi ovdje sabrani mali su doprinos analizi i razumijevanju nekih temeljnih procesa i pojava u našem suvremenome društvu. Iako pisa‑ni u zadnjih desetak godina, povezuje ih nastojanje da se iz sociološkog kuta gledanja kombiniranog ponegdje s elementima politološke i ekono‑mijske analize kritički progovori o nekim bitnim fenomenima hrvatskog društva. U tom se smislu mogu shvatiti i kao skroman doprinos uteme‑ljenju sociologije suvremenoga hrvatskog društva.

Iako se ne može reći da u posljednjih petnaestak godina u na‑šoj sociologiji nije objavljeno dosta stručnih i znanstvenih radova, kao i određen broj empirijskih istraživanja posvećenih nekim parcijalnim problemima,1 čini mi se da su izostale ozbiljnije rasprave o tome s kojih temeljnih teorijskih polazišta pristupiti sociološkoj analizi suvremenoga hrvatskog društva. Drugim riječima, postavlja se pitanje može li se raz‑viti jedinstvena teorijska paradigma uz pomoć koje bi se moglo promiš‑ljati i analizirati naše društvo danas.

U jednom dijelu socioloških radova i rasprava prevladava mišljenje da je suvremeni razvoj hrvatskog društva pod izrazitim utjecajem susta‑va vrijednosti i načina života koji su prevladavali u socijalističkom raz‑doblju. Govori se o tzv. komunističkom mentalitetu2 koji i danas prevla‑dava u društvenoj svijesti i u svijesti većeg dijela građanstva, što bitno otežava ukupan razvoj hrvatskog društva.

1 Bez ambicije da nabrojim sve te radove, ovdje navodim nekoliko onih za koje držim da svojom kvalitetom zavrjeđuju posebnu pažnju: Županov, 1995; Županov, 2002.; Vrcan, 2001.; Rogić, 2002.; Pusić, 1992.; Meštrović – Štulhofer, 1998.; Štulhofer, 2000.

2 Tom se sintagmom često koriste katolički teolozi i sociolozi bliski Katoličkoj crkvi, a da pri tome nedovoljno precizno definiraju sam pojam. Pojmu se pridaje negativna kono‑tacija, a u sadržajnom smislu pod njim se podrazumijeva sustav vrijednosti koji negira religiju i uopće duhovne vrijednosti, na političkom planu nedostatak demokratske po‑litičke kulture, poimanje bavljenja politikom kao načinom da se ostvaruju osobni pro‑bici itd.

Uvod


14


Drugi su skloni prenaglasiti rat i ratne okolnosti koje su obnovile obi‑lježja tzv. plemenske kulture o kojoj je pisao Dinko Tomašić (Tomašić, 1997.). Tu kulturu karakterizira sklonost upotrebi nasilja, netolerant‑nost, sklonost pljački i otimačini (hajdučki mentalitet) itd.

Sociološki pristup koji želi biti cjelovit i učinkovit u razumijevanju su‑vremenoga hrvatskog društva mora uzeti u obzir tri sklopa okolnosti.1. Kritičko vrednovanje socijalističkog razdoblja u smislu analize onih

sadržaja i vrijednosti koji su obilježavali socijalistički poredak i koji mogu biti prepreka djelotvornom razvoju novog sustava, kao i onih sadržaja i vrijednosti koji mogu biti zadržani u novim okolnostima. Određene vrijednosti imaju tendenciju održanja neovisno o tome je‑su li poželjne u novim okolnostima. Njih nije uputno potpuno negi‑rati nego tražiti neka prijelazna rješenja koja će njihov utjecaj smanji‑vati i postupno sasvim prevladati.3

2. Temeljitu analizu utjecaja rata i ratnih okolnosti, s kojima je bilo suo čeno hrvatsko društvo tijekom 90‑tih godina prošlog stoljeća. Ta analiza treba obuhvatiti ne samo materijalne i ljudske gubitke nego i analizu novih vrijednosti i načina ponašanja koji se u postratnim uvjetima pojavljuju kao ograničenja u razvijanju jednog demokrat‑skog i tolerantnog društva. Tu prije svega mislim na sklonost upotre‑bi verbalnog i oružanog nasilja u međuljudskim odnosima, agresiv‑nog i netolerantnog ponašanja u sferi politike, sklonost podjeli ljudi u društvu s obzirom na njihovu ulogu u stvaranju hrvatske države itd.

3. Kritičko promišljanje procesa tranzicije hrvatskog društva iz socija‑lističkog sustava u moderno demokratsko društvo utemeljeno na so‑cijalno osjetljivom tržišno‑kapitalističkom modelu ili “demokratski tržišni kapitalizam” (Županov, 2002., 68). To promišljanje mora poka‑zati u kojoj su mjeri ratne okolnosti negativno utjecale na te procese i zašto danas možemo govoriti o tome da je u Hrvatskoj više na djelu “divlji kapitalizam”, a ne “demokratski tržišni kapitalizam”. Ta analiza

3 Pišući o nekim razlikama u razvoju francuskog i britanskog društva, francuski sociolog Henri Mendras kaže: “Francusko se društvo strukturiralo svojim sukobima, a ne konsen‑zusom kao britansko. Ti sukobi vjerskog i ideološkog karaktera bili su i klasni sukobi. Tim više što je egalitarizam zajednički osjećaj koji je duboko ukorijenjen u svakom Francuzu: kako je u tom pitanju nasljednik evanđeoskog kršćanstva, njemu je svaka društvena razlika nepodnošljiva, dok riječ jednakost nema gotovo nikakva odjeka u britanskoj javnoj svijesti. Francuz gleda prema gore i razlika mu predstavlja uvredu, dok Britanac gleda prema dolje i razlike mu predstavljaju potporu i olakšanje. Jedan Englez, precizni analitičar francuskog društva, mogao je reći da su Francuzi manje nejednaki nego što to misle da jesu.”(Mendras, 2004., 117) Ovu zanimljivu usporedbu treba imati u vidu kada se kod nas govori o tzv. egalitarnom sindromu i njegovoj proširenosti u društvenoj svijesti hrvatskog društva.


15

u v O d

mora pokazati i odgovornost vlasti koja je vladala tijekom 90‑tih go‑dina prošlog stoljeća za deformacije nastale u procesu tranzicije.

Pišući ove tekstove nastojao sam uzeti u obzir spomenute sklopove okolnosti, a koliko sam u tome bio uspješan na čitateljima je da procijene.

Tekstovi sadržani u ovoj knjizi, koji se odnose na analizu nastanka po‑litičkih stranaka na prijelazu iz osamdesetih u devedesete godine prošlog stoljeća, zatim na analizu stranačke dinamike (podjele u nekim velikim strankama, formiranje novih stranaka ...) te djelomičnu analizu izbornih rezultata parlamentarnih i predsjedničkih izbora tijekom 90‑tih godina, odnose se na ono vremensko razdoblje u kojem je HDZ imao apsolutnu većinu u Saboru i kada je imao gotovo apsolutnu kontrolu izvršne vlasti, a neizravno i pravosudne.4 Uloga oporbenih stranaka u političkom živo‑tu bila je vrlo ograničena, kako zbog manjinskog položaja u Saboru tako i zbog kontrole vladajuće stranke većine tiskanih i elektroničkih medija. U tome razdoblju HDZ još uvijek funkcionira pretežno kao politički pokret legitimirajući svoju političku poziciju stvaranjem samostalne hrvatske države. Međutim, potkraj 90‑tih godina postaju sve vidljiviji negativni učinci HDZ‑ovske politike (međunarodna izolacija, niske stope gospodar‑skog rasta, politička kontrola medija, objavljivanje nekoliko velikih afera u kojima su sudjelovali i neki visoki HDZ‑ovi čelnici ...), što će na prijela‑zu stoljeća odnosno tisućljeća dovesti do velikih političkih promjena, tj. do silaska HDZ‑a s vlasti nakon desetogodišnje neprekinute vladavine.

Što se tiče nekih mojih predviđanja vezanih za kretanja unutar poli‑tičkih stranaka i među njima, promotrenih iz današnje perspektive, mo‑že se reći da su se neka od njih djelomično ostvarila. Djelomično su se ostvarila očekivanja da će doći do znatnog smanjivanja broja politič‑kih stranaka u našoj zemlji. Naime, ocjenjujući situaciju formalno‑prav‑no, broj političkih stranaka nije se smanjio, nego se stalno povećavao.5

4 Kada to kažem, mislim na to da je tadašnja HDZ‑ovska vlast faktički kontrolirala i neza‑visna stručna tijela koja su zakonski imala ovlasti nepristranog izbora sudaca. Riječ je o Državnom sudbenom vijeću, koje je bilo utemeljeno Zakonom o izboru sudaca donese‑nim 1994. godine i koje je dobilo ovlasti da bira suce rukovodeći se prije svega njihovom stručnošću. S obzirom na to da je izbor članova DSV‑a (činili su ga predstavnici sudaca, odvjetnika i sveučilišnih profesora prava) bio pod utjecajem vladajuće politike, to je i nji‑hovo odlučivanje o izboru novih sudaca nerijetko bilo politički motivirano.

5 Prema najnovijim podacima, u registar političkih stranaka, koji se vodi pri Ministarstvu pravosuđa, upisano je 108 političkih stranaka. Upitno je koliko je taj broj točan, jer mi se čini da se na tom popisu nalazi niz stranaka koje već duže vrijeme nisu prisutne na poli‑tičkoj sceni. To bi moglo značiti da se odgovorni za registar političkih stranaka ne pridr‑žavaju zakonski utemeljenog pravila da se neka stranka briše iz registra ako nije održala kongres ili glavnu skupštinu u vremenu koje je predviđeno statutom dotične stranke.


16


Međutim, ako analiziramo izborne rezultate na parlamentarnim izbori‑ma 2000. i 2003. godine, vidimo da je tek 12 odnosno 14 stranaka ušlo u Sabor. (Milardović, 2006., 256. – 260.) Pri tome treba naglasiti da je me‑đu tim brojem stranaka gotovo polovina ušla u Sabor koalirajući u poje‑dinim izbornim jedinicama s nekom od jačih stranaka.6 Ako se uzme u obzir ukupan broj glasova koje su postigle najjače stranke u zadnja dva izborna ciklusa (2000. i 2003. godine), onda se pokazuje:1. HDZ i SDP jedine su dvije stranke koje osvajaju između 20 i 35 posto

biračkog tijela;2. HNS, HSS i HSP su tri stranke koje osvajaju između 6 i 12 posto

glasova;3. IDS kao najjača regionalna stranka osvaja između 2 i 4 posto glasova

što je ispod izbornog praga od 5 posto. Međutim, sklapajući koalicije s jakim nacionalnim strankama stalno osigurava 4 zastupnička mje‑sta u Saboru.7

4. Zbog posebnih zakonskih pravila izbora zastupnika nacionalnih manjina, tj. zbog postojanja posebnih izbornih jedinica, omogućen je ulazak u Sabor nekim političkim strankama koje izbornu potporu imaju prije svega među pripadnicima nacionalnih manjina. Zahva‑ljujući tomu, u aktualnom sazivu Sabora zastupljene su dvije politič‑ke stranke: Srpska demokratska samostalna stranka (SDSS), koja ima tri zastupnika, i Stranka demokratske akcije Hrvatske (SDAH), koja ima jednog zastupnika.Takva stranačka konfiguracija pokazuje da se u Hrvatskoj faktički

razvio ponešto modificiran dvostranački sustav utoliko što dvije najja‑če stranke (HDZ i SDP) jedino mogu formirati većinske koalicije i obna‑šati izvršnu vlast.

Od ostalih političkih stranaka koje imaju određen broj zastupnika u sadašnjem sazivu Sabora, prema povremenim ispitivanjima javnog mnijenja kojima se testira predizborno raspoloženje građana, nijedna stranka nije sasvim sigurna da će na sljedećim parlamentarnim izbori‑ma prijeći izborni prag od 5 posto glasova. U to nije bila sigurna ni tije‑kom 90‑tih godina prošlog stoljeća najjača oporbena stranka – Hrvatska

6 Tako je primjerice na parlamentarnim izborima 2003. godine SDP koalirao s tri regio‑nalne stranke (IDS, PGS i SBHS) i dvije druge manje stranke (LIBRA i LS).

7 Na parlamentarnim izborima 1995. godine IDS je formirao koaliciju Novi Sabor u kojoj su sudjelovali HSS, HKDU, HNS i SBHS, na izborima 2000. godine sudjelovao je u četve‑ročlanoj koaliciji s HSS‑om, HSLS‑om i LS‑om te na izborima 2003. godine u koaliciji sa SDP‑om i PGS‑om.


Zoran MalenicaOGLEDI O HRVATSKOM DRUŠTVU


Golden marketing-Tehnička knjigaZagreb, Jurišićeva 10

tel.: 01/4810-819, 4810-820faks: 01/4810-821

e-mail: [email protected]

Lektorica Kata Zalović-Fišter

KorektoricaLidija Supančić

Grafički urednik Nenad B. Kunštek

Likovno rješenje korica Bojan Krstić

Tisak i uvez -----

lipanj 2007.

CIP zapis je dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne

knjižnice u Zagrebu pod brojem 637778.

oohd99.indd 248 4. 11. 2008. 14:09:15

zoran malenica ogledi o hrvatskom druŠtvu prilog

Documents