Zoran Malenica OGLEDI O HRVATSKOM DRUTVU Prilog ...

Download Zoran Malenica OGLEDI O HRVATSKOM DRUTVU Prilog ...

Post on 20-Dec-2016

222 views

Category:

Documents

9 download

TRANSCRIPT

  • Zoran MalenicaOGLEDI O HRVATSKOM DRUTVU

    Prilog sociologiji hrvatskog drutva

    Ogledi o hrvatskom drutvu.indb 1 29.5.2007 11:31:44

  • Nakladnik Gol den mar ke ti ngTeh ni ka knji ga

    Zag reb, Juriieva 10

    Za nakladnika Ana Reetar

    Urednik Mirko Banjeglav

    Recenzenti prof. dr. sc. Draen Lali

    prof. dr. sc. Vladimir Puljiz

    Copyright 2007., Gol den mar ke ti ngTeh ni ka knji ga, Zag rebSva prava pridrana

    ISBN 9789532123166

    Ogledi o hrvatskom drutvu.indb 2 29.5.2007 11:31:44

  • Zoran Malenica

    OGLEDI O HRVATSKOM

    DRUTVU

    Prilog sociologiji hrvatskog drutva

    Golden marketingTehnika knjiga Zagreb, 2007.

    Ogledi o hrvatskom drutvu.indb 3 29.5.2007 11:31:44

  • Ogledi o hrvatskom drutvu.indb 4 29.5.2007 11:31:44

  • 5

    Sadraj

    Predgovor. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9

    Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13

    Prvi dio:Formiranje politikih stranaka i stranaki ivot u hrvatskoj od 1989. do 1997. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25

    1. Dinamika viestranaja u Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27Tipologija stranaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28Budunost viestranaja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31Ocjena predvianja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34

    2. Nove politike stranke u Hrvatskoj (1994. 1997.). . . . . . . . . . 45

    3. Hrvatska nakon predsjednikih izbora 1997. . . . . . . . . . . . . . . . 70Razlozi Tumanove pobjede . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71Uzroci uspjeha liberala . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81HSS izmeu tradicije i suvremenosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83SDP najjaa oporbena stranka. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89

    Drugi dio:hrvatski ideoloki rascjepi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93

    Dvije Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 95Tumanov koncept stvaranja hrvatske drave. . . . . . . . . . . . 101Supekov koncept stvaranja hrvatske drave . . . . . . . . . . . . . . 105Pozitivne i negativne posljedice Tumanova koncepta . . . . 107Supekova kritika Tumanove politike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 109

    Ogledi o hrvatskom drutvu.indb 5 29.5.2007 11:31:44

  • 6

    Trei dio:lice i nalije hrvatskog drutva (oblikovanje nove stratifikacije, siromatvo, korupcija, nacionalne i etnike predrasude, uloga katolike crkve...). . . . . . 113

    1. Bipolarnost hrvatskog drutva. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 115Slojevi i podslojevi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 118Politika nomenklatura i kapitalistika klasa . . . . . . . . . . . . . 122Degradacija srednjih slojeva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 124Polutani . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 127Tajkuni. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 133

    2. Promjene u socijalnoj stratifikaciji hrvatskog drutva (od 2001. do 2006.). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135

    Promjene u politikoj nomenklaturi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 137Dinamine promjene u redovima sitnih poduzetnika i

    obrtnika. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 139Pogoranje poloaja nie srednje klase . . . . . . . . . . . . . . . . . . 140

    3. Vrste i uzroci siromatva u Hrvatskoj 90ih godina 20. stoljea . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 144

    Empirijsko istraivanje siromatva. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 148Siromatvo u Hrvatskoj od 60ih do 90ih godina

    20. stoljea . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 150Uzroci porasta siromatva u Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . 153Zakljuak. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 154

    4. Rasprostranjenost siromatva u Hrvatskoj i borba protiv njega 155Rasprostranjenost apsolutnog i relativnog siromatva

    1998. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 157Rezultati istraivanja siromatva iz 2004. godine . . . . . . . . . 161Longitudinalno istraivanje siromatva. . . . . . . . . . . . . . . . . . 163Borba protiv siromatva: politika parola ili zbiljska

    politika?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 166

    5. Etnike i nacionalne predrasude u hrvatskom drutvu danas . 172Promjene u nacionalnoj i etnikoj strukturi . . . . . . . . . . . . . . 173

    Ogledi o hrvatskom drutvu.indb 6 29.5.2007 11:31:44

  • 7

    Ispitivanje socijalne distancije i njezini uzroci . . . . . . . . . . . . 174

    6. Korupcija u pravosuu i dravnoj upravi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 182Uzroci korupcije u tranzicijskim drutvima. . . . . . . . . . . . . . 186Reforma pravosua kao nain borbe protiv korupcije . . . . . 194

    7. Katolika crkva u hrvatskom drutvu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 197Odnos Katolike crkve i drave 90ih godina prolog

    stoljea. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 200Promjena drutvenog poloaja klera . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 203Katoliki mediji u Republici Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . 209Ugovori izmeu Vatikana i hrvatske drave . . . . . . . . . . . . . . 211

    etvrti dio:Quo vadis, hrvatska?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 215

    1. Gospodarski i socijalni portret hrvatskog drutva poetkom 21. stoljea . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 217

    Socijalna slika hrvatskog drutva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 223Obrazovna struktura hrvatskoga graanstva . . . . . . . . . . . . . 225

    2. Temeljni problemi suvremenoga hrvatskog drutva (Pledoaje za suvislu strategiju gospodarskog i drutvenog razvoja). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 228

    Nova politika regionalnog razvoja Hrvatske . . . . . . . . . . . . . 229Izostanak djelotvornog programa borbe protiv siromatva. 232

    Podaci o tekstovima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 235Literatura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 237Kazalo imena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 243Biljeka o autoru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 247

    Ogledi o hrvatskom drutvu.indb 7 29.5.2007 11:31:44

  • Ogledi o hrvatskom drutvu.indb 8 29.5.2007 11:31:44

  • 9

    Predgovor

    Tekstove uvrtene u ovu knjigu pisao sam u zadnjih desetak godina. To je vremensko razdoblje u kojemu su jo vidljive negativne posljedice rata i borbe za dravnu samostalnost. U prvome dijelu toga razdoblja tim nevoljama pridodane su i slabosti politikog reima koji je imao veim dijelom nedemokratska i autoritarna obiljeja. U drugome dijelu toga razdoblja iskuavan je model koalicijske vlade koja je, i uz niz slabosti, otvorila demokratske procese i izvukla Hrvatsku iz gotovo potpune meunarodne izolacije.

    Ustrojavanje nove drave kao i uspostavljanje novoga gospodarskog i politikog poretka izazvali su velike promjene u svim sferama drutvenog ivota. Utoliko je takvo hrvatsko drutvo postalo (istraivaki) izazov kako za sociologe tako i za druge znanstvenike iz podruja drutvenih znanosti (politologe, psihologe, ekonomiste, demografe ...).

    Kritiki bi se moglo rei da, i uz odreene vane doprinose u objanjenju i razumijevanju nekih drutvenih procesa u hrvatskom drutvu, sociologija i druge drutvene znanosti jo uvijek duguju cjelovitiji znanstveni uvid u dogaaje i procese zadnjih desetak godina u hrvatskom drutvu. Uzimajui dijelom u obzir objektivna ogranienja koja utjeu na obavljanje tog zadatka (nedostatan broj istraivaa, kao i ograniena financijska sredstva), izraenije nastojanje da se taj zadatak u iduih nekoliko godina obavi trebalo bi biti vidljivije izraeno unutar znanstvene zajednice (mislim prije svega na drutvene znanosti).

    U ovome kontekstu treba promatrati i moju odluku da objavim ovu knjigu. Ona sadrava etrnaest tekstova o razliitim temama drutvenog i politikog ivota.

    Knjiga se sastoji od uvoda i etiri dijela s obzirom na tematiku, odnosno podruja drutvenog i politikog ivota kojima se bave.

    Ogledi o hrvatskom drutvu.indb 9 29.5.2007 11:31:45

  • 10

    O g l e d i O h r v a t s k O m d r u t v u

    U uvodu najprije raspravljam o irem teorijskom okviru unutar kojega je mogua socioloka analiza suvremenoga hrvatskog drutva. Zatim dovodim u vezu sadraj prvog dijela knjige, koji je posveen razvoju stranakog sustava devedesetih godina prolog stoljea, sa suvremenim stanjem na stranakoj sceni. Na kraju iznosim rezultate najnovijih istraivanja siromatva u Hrvatskoj nastavljajui se na analizu siromatva u nekoliko poglavlja iz treeg dijela knjige.

    Prvi dio knjige ine tri sadrajno povezana teksta posveena strankama i stranakom ivotu u Hrvatskoj u razdoblju od 1989. do 1997. godine. U njima je rije o specifinostima nastanka politikih stranaka u naem drutvu, zatim o programskim zasadama novih politikih stranaka koje su nastale od 1994. do 1997. godine i naposljetku o pokuaju analize meustranakih odnosa, kao i politikih kretanja nakon predsjednikih izbora 1997. godine.

    U drugome dijelu knjige koji sam naslovio kao Hrvatski ideoloki rascjepi nalazi se lanak Dvije Hrvatske posveen analizi povijesnih uzroka i sadraja ideolokih podjela unutar hrvatskog drutva koji jo uvijek utjeu i na suvremene politike odnose u njemu.

    Trei i najopseniji dio posveen je analizi nekih temeljnih socijalnih problema suvremenoga hrvatskog drutva. U dva teksta analiziram nastanak i obiljeja nove stratifikacije, opisujem glavne slojeve koji ine stratifikacijsku ljestvicu, kao i odreene promjene do kojih je dolo u socijalnom poloaju pojedinih slojeva u zadnjih petest godina. Sljedea dva priloga bave se fenomenom siromatva u naem drutvu. U njima raspravljam o gospodarskim, drutvenim i politikim okolnostima porasta siromatva, kao i o vrstama siromatva kako ih definira suvremena sociologija. Takoer prikazujem rezultate dosadanjih iskustvenih istraivanja siromatva u nas, te kritiki govorim o nepostojanju sustavnog i djelotvornog programa borbe protiv siromatva. Peti prilog u ovome dijelu knjige posveen je oblicima i uzrocima prisutnosti etnikih predrasuda i etnike distancije u hrvatskom drutvu, esti problemima korupcije u pravosuu i dravnoj upravi, a sedmi i osmi analizi poloaja i uloge Katolike crkve u hrvatskom drutvu, s posebnim naglaskom na analizu povijesnih i politikih okolnosti koje su uvjetovale da Katolika crkva u zadnjih pretnaestak godina ima vrlo vanu, ne samo drutvenu nego i eminentno politiku ulogu. U tome sklopu raspravljam i o ulozi vjerskih (katolikih) medija u nas.

    U etvrtom dijelu knjige dva su teksta koja su predodredila sam naslov ovoga zavrnog dijela knjige: Quo vadis, Hrvatska? U prvome

    Ogledi o hrvatskom drutvu.indb 10 29.5.2007 11:31:45

  • 11

    P r e d g O v O r

    navodim niz podataka i indikatora koji oslikavaju sadanji trenutak hrvatskog drutva, a u drugome, barem u naznakama, plediram za konano donoenje konkretne strategije budueg razvoja Hrvatske uz taksativno navoenje nekih promjena koje bi trebala sadravati spomenuta strategija.

    S obzirom na razliiti vremenski i drugi kontekst nastanka pojedinih lanaka i tekstova uvrtenih u ovu knjigu, razumljivo je da meu njima postoji razlika u nainu i stilu pisanja. Najvei dio njih izvorno je pisan kao struni i znanstveni radovi. Drugi su nastali kao pisana autorizacija usmenih izlaganja na raznim skupovima, a trei su pisani kao eseji o odreenoj temi pa nisu praeni uobiajenim znanstvenim instrumentarijem (literatura, biljeke...). inilo mi se nepotrebnim preoblikovati ih za potrebe ove knjige. Stoga sam uz svaki tekst naznaio godinu kada je napisan kako bih itatelje upozorio na vremenski i drutvenopolitiki kontekst njihova nastanka. Svjestan sam da su neki tekstovi dijelom izgubili na aktualnosti, ali i oni, vjerujem, mogu pripomoi boljem razumijevanju suvremenih problema.

    Na kraju, elim zahvaliti recenzentima prof. dr. sc. Vladi Puljizu i prof. dr. sc. Draenu Laliu, kako na tome to su prihvatili da recenziraju ovu knjigu, tako i na korisnim primjedbama i sugestijama koje su mi dali.

    Zahvaljujem asistentici Ranki Jekni na nesebinoj pomoi pri pripremanju knjige za tisak.

    Supruzi Marici i kerima Tihani i Antei dugujem zahvalnost za to to su imale razumijevanja za moju odsutnost iz obiteljskog kruga u trenucima kada sam pisao ove tekstove.

    Posebnu zahvalnost dugujem nakladniku zbog spremnosti da moj rukopis objavi u svojoj sociolokoj biblioteci te prijatelju Mirku Banjeglavu, uredniku knjige, koji me je ustrajno poticao da je pripremim za objavljivanje.

    U Splitu 29. oujka 2007.Zoran Malenica

    Ogledi o hrvatskom drutvu.indb 11 29.5.2007 11:31:45

  • Ogledi o hrvatskom drutvu.indb 12 29.5.2007 11:31:45

  • 13

    Tekstovi ovdje sabrani mali su doprinos analizi i razumijevanju nekih temeljnih procesa i pojava u naem suvremenome drutvu. Iako pisani u zadnjih desetak godina, povezuje ih nastojanje da se iz sociolokog kuta gledanja kombiniranog ponegdje s elementima politoloke i ekonomijske analize kritiki progovori o nekim bitnim fenomenima hrvatskog drutva. U tom se smislu mogu shvatiti i kao skroman doprinos utemeljenju sociologije suvremenoga hrvatskog drutva.

    Iako se ne moe rei da u posljednjih petnaestak godina u naoj sociologiji nije objavljeno dosta strunih i znanstvenih radova, kao i odreen broj empirijskih istraivanja posveenih nekim parcijalnim problemima,1 ini mi se da su izostale ozbiljnije rasprave o tome s kojih temeljnih teorijskih polazita pristupiti sociolokoj analizi suvremenoga hrvatskog drutva. Drugim rijeima, postavlja se pitanje moe li se razviti jedinstvena teorijska paradigma uz pomo koje bi se moglo promiljati i analizirati nae drutvo danas.

    U jednom dijelu sociolokih radova i rasprava prevladava miljenje da je suvremeni razvoj hrvatskog drutva pod izrazitim utjecajem sustava vrijednosti i naina ivota koji su prevladavali u socijalistikom razdoblju. Govori se o tzv. komunistikom mentalitetu2 koji i danas prevladava u drutvenoj svijesti i u svijesti veeg dijela graanstva, to bitno oteava ukupan razvoj hrvatskog drutva.

    1 Bez ambicije da nabrojim sve te radove, ovdje navodim nekoliko onih za koje drim da svojom kvalitetom zavrjeuju posebnu panju: upanov, 1995; upanov, 2002.; Vrcan, 2001.; Rogi, 2002.; Pusi, 1992.; Metrovi tulhofer, 1998.; tulhofer, 2000.

    2 Tom se sintagmom esto koriste katoliki teolozi i sociolozi bliski Katolikoj crkvi, a da pri tome nedovoljno precizno definiraju sam pojam. Pojmu se pridaje negativna konotacija, a u sadrajnom smislu pod njim se podrazumijeva sustav vrijednosti koji negira religiju i uope duhovne vrijednosti, na politikom planu nedostatak demokratske politike kulture, poimanje bavljenja politikom kao nainom da se ostvaruju osobni probici itd.

    Uvod

    Ogledi o hrvatskom drutvu.indb 13 29.5.2007 11:31:45

  • 14

    O g l e d i O h r v a t s k O m d r u t v u

    Drugi su skloni prenaglasiti rat i ratne okolnosti koje su obnovile obiljeja tzv. plemenske kulture o kojoj je pisao Dinko Tomai (Tomai, 1997.). Tu kulturu karakterizira sklonost upotrebi nasilja, netolerantnost, sklonost pljaki i otimaini (hajduki mentalitet) itd.

    Socioloki pristup koji eli biti cjelovit i uinkovit u razumijevanju suvremenoga hrvatskog drutva mora uzeti u obzir tri sklopa okolnosti.1. Kritiko vrednovanje socijalistikog razdoblja u smislu analize onih

    sadraja i vrijednosti koji su obiljeavali socijalistiki poredak i koji mogu biti prepreka djelotvornom razvoju novog sustava, kao i onih sadraja i vrijednosti koji mogu biti zadrani u novim okolnostima. Odreene vrijednosti imaju tendenciju odranja neovisno o tome jesu li poeljne u novim okolnostima. Njih nije uputno potpuno negirati nego traiti neka prijelazna rjeenja koja e njihov utjecaj smanjivati i postupno sasvim prevladati.3

    2. Temeljitu analizu utjecaja rata i ratnih okolnosti, s kojima je bilo suo eno hrvatsko drutvo tijekom 90tih godina prolog stoljea. Ta analiza treba obuhvatiti ne samo materijalne i ljudske gubitke nego i analizu novih vrijednosti i naina ponaanja koji se u postratnim uvjetima pojavljuju kao ogranienja u razvijanju jednog demokratskog i tolerantnog drutva. Tu prije svega mislim na sklonost upotrebi verbalnog i oruanog nasilja u meuljudskim odnosima, agresivnog i netolerantnog ponaanja u sferi politike, sklonost podjeli ljudi u drutvu s obzirom na njihovu ulogu u stvaranju hrvatske drave itd.

    3. Kritiko promiljanje procesa tranzicije hrvatskog drutva iz socijalistikog sustava u moderno demokratsko drutvo utemeljeno na socijalno osjetljivom trinokapitalistikom modelu ili demokratski trini kapitalizam (upanov, 2002., 68). To promiljanje mora pokazati u kojoj su mjeri ratne okolnosti negativno utjecale na te procese i zato danas moemo govoriti o tome da je u Hrvatskoj vie na djelu divlji kapitalizam, a ne demokratski trini kapitalizam. Ta analiza

    3 Piui o nekim razlikama u razvoju francuskog i britanskog drutva, francuski sociolog Henri Mendras kae: Francusko se drutvo strukturiralo svojim sukobima, a ne konsenzusom kao britansko. Ti sukobi vjerskog i ideolokog karaktera bili su i klasni sukobi. Tim vie to je egalitarizam zajedniki osjeaj koji je duboko ukorijenjen u svakom Francuzu: kako je u tom pitanju nasljednik evaneoskog kranstva, njemu je svaka drutvena razlika nepodnoljiva, dok rije jednakost nema gotovo nikakva odjeka u britanskoj javnoj svijesti. Francuz gleda prema gore i razlika mu predstavlja uvredu, dok Britanac gleda prema dolje i razlike mu predstavljaju potporu i olakanje. Jedan Englez, precizni analitiar francuskog drutva, mogao je rei da su Francuzi manje nejednaki nego to to misle da jesu.(Mendras, 2004., 117) Ovu zanimljivu usporedbu treba imati u vidu kada se kod nas govori o tzv. egalitarnom sindromu i njegovoj proirenosti u drutvenoj svijesti hrvatskog drutva.

    Ogledi o hrvatskom drutvu.indb 14 29.5.2007 11:31:45

  • 15

    u v O d

    mora pokazati i odgovornost vlasti koja je vladala tijekom 90tih godina prolog stoljea za deformacije nastale u procesu tranzicije.

    Piui ove tekstove nastojao sam uzeti u obzir spomenute sklopove okolnosti, a koliko sam u tome bio uspjean na itateljima je da procijene.

    Tekstovi sadrani u ovoj knjizi, koji se odnose na analizu nastanka politikih stranaka na prijelazu iz osamdesetih u devedesete godine prolog stoljea, zatim na analizu stranake dinamike (podjele u nekim velikim strankama, formiranje novih stranaka ...) te djelominu analizu izbornih rezultata parlamentarnih i predsjednikih izbora tijekom 90tih godina, odnose se na ono vremensko razdoblje u kojem je HDZ imao apsolutnu veinu u Saboru i kada je imao gotovo apsolutnu kontrolu izvrne vlasti, a neizravno i pravosudne.4 Uloga oporbenih stranaka u politikom ivotu bila je vrlo ograniena, kako zbog manjinskog poloaja u Saboru tako i zbog kontrole vladajue stranke veine tiskanih i elektronikih medija. U tome razdoblju HDZ jo uvijek funkcionira preteno kao politiki pokret legitimirajui svoju politiku poziciju stvaranjem samostalne hrvatske drave. Meutim, potkraj 90tih godina postaju sve vidljiviji negativni uinci HDZovske politike (meunarodna izolacija, niske stope gospodarskog rasta, politika kontrola medija, objavljivanje nekoliko velikih afera u kojima su sudjelovali i neki visoki HDZovi elnici ...), to e na prijelazu stoljea odnosno tisuljea dovesti do velikih politikih promjena, tj. do silaska HDZa s vlasti nakon desetogodinje neprekinute vladavine.

    to se tie nekih mojih predvianja vezanih za kretanja unutar politikih stranaka i meu njima, promotrenih iz dananje perspektive, moe se rei da su se neka od njih djelomino ostvarila. Djelomino su se ostvarila oekivanja da e doi do znatnog smanjivanja broja politikih stranaka u naoj zemlji. Naime, ocjenjujui situaciju formalnopravno, broj politikih stranaka nije se smanjio, nego se stalno poveavao.5

    4 Kada to kaem, mislim na to da je tadanja HDZovska vlast faktiki kontrolirala i nezavisna struna tijela koja su zakonski imala ovlasti nepristranog izbora sudaca. Rije je o Dravnom sudbenom vijeu, koje je bilo utemeljeno Zakonom o izboru sudaca donesenim 1994. godine i koje je dobilo ovlasti da bira suce rukovodei se prije svega njihovom strunou. S obzirom na to da je izbor lanova DSVa (inili su ga predstavnici sudaca, odvjetnika i sveuilinih profesora prava) bio pod utjecajem vladajue politike, to je i njihovo odluivanje o izboru novih sudaca nerijetko bilo politiki motivirano.

    5 Prema najnovijim podacima, u registar politikih stranaka, koji se vodi pri Ministarstvu pravosua, upisano je 108 politikih stranaka. Upitno je koliko je taj broj toan, jer mi se ini da se na tom popisu nalazi niz stranaka koje ve due vrijeme nisu prisutne na politikoj sceni. To bi moglo znaiti da se odgovorni za registar politikih stranaka ne pridravaju zakonski utemeljenog pravila da se neka stranka brie iz registra ako nije odrala kongres ili glavnu skuptinu u vremenu koje je predvieno statutom dotine stranke.

    Ogledi o hrvatskom drutvu.indb 15 29.5.2007 11:31:45

  • 16

    O g l e d i O h r v a t s k O m d r u t v u

    Meutim, ako analiziramo izborne rezultate na parlamentarnim izborima 2000. i 2003. godine, vidimo da je tek 12 odnosno 14 stranaka ulo u Sabor. (Milardovi, 2006., 256. 260.) Pri tome treba naglasiti da je meu tim brojem stranaka gotovo polovina ula u Sabor koalirajui u pojedinim izbornim jedinicama s nekom od jaih stranaka.6 Ako se uzme u obzir ukupan broj glasova koje su postigle najjae stranke u zadnja dva izborna ciklusa (2000. i 2003. godine), onda se pokazuje:1. HDZ i SDP jedine su dvije stranke koje osvajaju izmeu 20 i 35 posto

    birakog tijela;2. HNS, HSS i HSP su tri stranke koje osvajaju izmeu 6 i 12 posto

    glasova;3. IDS kao najjaa regionalna stranka osvaja izmeu 2 i 4 posto glasova

    to je ispod izbornog praga od 5 posto. Meutim, sklapajui koalicije s jakim nacionalnim strankama stalno osigurava 4 zastupnika mjesta u Saboru.7

    4. Zbog posebnih zakonskih pravila izbora zastupnika nacionalnih manjina, tj. zbog postojanja posebnih izbornih jedinica, omoguen je ulazak u Sabor nekim politikim strankama koje izbornu potporu imaju prije svega meu pripadnicima nacionalnih manjina. Zahvaljujui tomu, u aktualnom sazivu Sabora zastupljene su dvije politike stranke: Srpska demokratska samostalna stranka (SDSS), koja ima tri zastupnika, i Stranka demokratske akcije Hrvatske (SDAH), koja ima jednog zastupnika.Takva stranaka konfiguracija pokazuje da se u Hrvatskoj faktiki

    razvio poneto modificiran dvostranaki sustav utoliko to dvije najjae stranke (HDZ i SDP) jedino mogu formirati veinske koalicije i obnaati izvrnu vlast.

    Od ostalih politikih stranaka koje imaju odreen broj zastupnika u sadanjem sazivu Sabora, prema povremenim ispitivanjima javnog mnijenja kojima se testira predizborno raspoloenje graana, nijedna stranka nije sasvim sigurna da e na sljedeim parlamentarnim izborima prijei izborni prag od 5 posto glasova. U to nije bila sigurna ni tijekom 90tih godina prolog stoljea najjaa oporbena stranka Hrvatska

    6 Tako je primjerice na parlamentarnim izborima 2003. godine SDP koalirao s tri regionalne stranke (IDS, PGS i SBHS) i dvije druge manje stranke (LIBRA i LS).

    7 Na parlamentarnim izborima 1995. godine IDS je formirao koaliciju Novi Sabor u kojoj su sudjelovali HSS, HKDU, HNS i SBHS, na izborima 2000. godine sudjelovao je u etverolanoj koaliciji s HSSom, HSLSom i LSom te na izborima 2003. godine u koaliciji sa SDPom i PGSom.

    Ogledi o hrvatskom drutvu.indb 16 29.5.2007 11:31:45

  • Zoran MalenicaOGLEDI O HRVATSKOM DRUTVU

    Prilog sociologiji hrvatskog drutva

    Golden marketing-Tehnika knjigaZagreb, Juriieva 10

    tel.: 01/4810-819, 4810-820faks: 01/4810-821

    e-mail: gmtk@gmtk.netwww.gmtk.hr

    Lektorica Kata Zalovi-Fiter

    KorektoricaLidija Supani

    Grafiki urednik Nenad B. Kuntek

    Likovno rjeenje korica Bojan Krsti

    Tisak i uvez -----

    lipanj 2007.

    CIP zapis je dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline

    knjinice u Zagrebu pod brojem 637778.

    oohd99.indd 248 4. 11. 2008. 14:09:15