Zoogeografija

Trajanje 1 30min

Biogeografija

Znanost koja pokušava dokumentirati i razumjeti prostorni obrazac bioraznolikosti

To je znanost o distribuciji organizama u prošlosti i sadašnjosti srodnih obrazaca varijacija diljem svijeta i to u brojevima i vrstama živih organizama

Biogeografija je znanost usporednog promatranja ! (ne eksperimantalna)

Zato što se bavi razmjerima (gabaritima) prostora i vremena s kojima se ne može eksperimentirati

Pitanja – odgovori ?

Zašto je vrsta ograničena na današnjem prostoru rasprostranjenja?

Što omogućuje vrsti da živi tamo gdje živi i što ju sprječava da kolonizira druga područja?

Koja je uloga klime, topografije i odnosa s drugim organizmima u ograničavanju distribucije pojedine vrste?

Kako se različiti organizmi izmjenjuju kako se penjemo uz planinu?

Kako su vrste postale ograničene na sadašnje područje rasprostranjenja?

Kako su povijesni događaji kao što su: pomicanje kontinenata, glacijacija u Pleistocenu ili recentna promjena klime oblikovala distribuciju vrsta?

Podjela i osnovni pravci

suvremene biogeografije

Biogeografija se dijeli na:• biljnu geografiju (fitogeografija ili geobotanika)• životinjsku geografiju (zoogeografiju) • antropogeografiju

Unutar biogeografije ove grane se isprepliću• Zajednički su

Rasprostranjenost živih bića Metode rada iste ili slične Terminologija ista ili slična

• Različiti su Područja rasprostranjenja (biljke uže

rasprostranjene) Povjesna perspektiva (čovjek – nekoliko

milijuna godina)

OSNOVNI POJMOVI I

DEFINICIJA

ZOOGEOGRAFIJE

Definicija

Zoogeografija je znanost koja proučava i objašnjava geografsku rasprostranjenost životinja

Predmet i zadatak zoogeografije Izučavanje, objašnjavanje i

opisivanje geografske rasprostranjenosti ž. podvrsta, vrsta, rodova ili drugih sistematskih kategorija • Rasprostranjenost obične vjeverice

Sciurus vulgaris

Pronalaženje odgovora zašto neka ž. živi tamo gdje živi, a ne negdje drugdje

• Odgovoriti na pitanje: Zašto polarni medvjed ne jede pingvine

Opis i izučavanje faune određenoga područja npr. države, kontinenata, mora i oceana

Predmet i zadatak zoogeografije

Zoogeografija je• Opisna

Bavi se sakupljanjem činjeničnog materijala

Opisuje ž. svijet zoogeografskih područja

• Statistička ili usporedna

Obrađuje podatke, granice,

Određuje granice, uspoređuje faune

Zemlju djeli na zoogeografska područja različitog ranga

• Uzročna

Želi objasniti područje rasprostranjenja

Izučava povijest raseljavanja u prostoru i vremenu

Podjela zoogeografije

Ekološka zoogeografija

• Izučava ž. vrste ili faunu unutar svoje sredine

• Izučava uzajamne odnose te cjeline

• Kako egzogeni faktori utječu na vrstu, faunu

• Kako fauna reagira na te faktore

Povijesna ili genetička zoogeografija

• Daje prednost vremenu (statička slika se mijenja u dinamičku)

• Sliku faune gleda kao rezultat povijesnog razvoja

• Zadatak je izučavanje događaja i procesa koji su uzrokovali današnju rasprostranjenost

Geneza faune

Diferancijacija faune

Regionalna zoogeografija

• Proučava ž. svijet određenog geografskog područja

Kontinent

Regija

Država

Ocean

More

Jezero

Otok

Kako ćemo mi pristupiti

zoogeografiji

Areal

Fauna

Osnove povijesne biogeografije

Regionalna zoogeografija

Zoogeografija granična znanost zoologije i geografije

Jeli ona samostalna?

Značenje izučavanja

zoogeografije

Praktičano značenje izučavanja zoogeografije leži u otkrivanju faune

Za čovjeka nije svejedno koje životinjske vrste žive na nekom području

Ljudsko društvo znatan dio materijalnih potreba dobiva od životinja (meso, jaja, krzno, koža, kosti, med itd.)

Pravilno i trajno korištenje životinjskih populacija nemoguće je bez rezultata izučavanja zoogeografije

Značenje izučavanja

zoogeografije Uspješnost poljoprivrede

• Krompirova zlatica• Kukuruzna zlatica

Uspješnost šumarstva• Gubar

Zdravlje čovjeka• Vektori – zoonoze

Otkrivanje aktivnog ili pasivnog širenja invazivnih vrsta

Nastavni rad• Zašto polarni medvjedi ne jedu pingvine?!

Odnos zoogeografije prema

drugim znanstvenim područjima

Taksonomija - vrlo čvrsta veza

• Pogreške u taksonomiji npr. gatalinke čine greške u zoogeografiji

Paleozoologija

• Podaci o rasprostranjenosti nekadašnjeg ž. svijeta

• Podaci o migraciji kroz geološka razdoblja

• Spoznaje važne za centre rasprostranjenja

Evolucija

• Razvoj faune tj. njena povijest

Ekologija – najjača veza mnogi odgovori

• Rasprostranjenje unutar areala

• Ekološka zapreka – širenje areala?

• Zašto ž. migriraju

• Paleoekologija

Botanika

• Čvrsta veza između biljaka i životinja

Različite grane geografije

• Topografija

• Klimatologija - klimatografija

• Oceanografija

Povijest zoogeografije Aristotel

• prvi podaci o geografskoj rasprostranjenosti ž.

Linnè

• djelo o sistematizaciji životinja pomaže budući razvoj zoogeografije

Zimmerman

• jedan od osnivača zoogeografije

• 1777.godine rad o proučavanju geografske rasprostranjenosti životinja

• Uvodi pojam “geografska zoologija”

Buffon

• 1778. godine djelo“Epohe prirode”

Wagner• 1844. godine podijelio kopno u 3 zone

• Zone postaju putokaz zoogeogafskih podjela kasnijih istraživanja

Forbs• Smtra se osnivačem povijesnog pravca

u zoogeografiji

Schmard• 1853. značajno djelo o geografskoj

rasprostanjenosti životinja

• Prvi ustanovio oceanske oblasti

Darwin

• 1859. “Porijeklo vrsta putem prirodnog odabiranja”

• Od te godine zoologija se počinje razvijati kao povijesna znanost

Huxley

• 1868. predlaže da se u zoogeografsko rajoniziranje uvede i treći princip, evolucijski

Haeckel

• Prvi sistematizirao zoologiju

• Uvodi pojam ekologije, te daje novo ime zoogeografiji

Wallace

• 1876. djelo “The Geographical Distribution of Animals”

• Daje pregled rasprostranjenosti današnjih životinja i podatke o fosilnim oblicima, te obraća pozornost na zoogeografsku podjelu zemlje

• Danas se s manje ili više ispravaka koristi njegova zoogeografska podjela kopna

Povijest zoogeografskih

istraživanja na području

Hrvatske BRUSINA (1886)

• Dijelio je Hrvatsku i Dalmaciju u tri zoogeografske pokrajine

Sjevernu,

Srednju ili visinsku

Južnu ili primorsku

KOBELT (1897)

• Je najprije izdvojio tri paralelne zone• sjevernu ili borealnu

• srednju ili alpsku

• južnu ili mediteransku

• Kasnije (1904) je balkanski poluotok podijelio u šest provincija:

• istočno-alpsku

• dalmatinsku

• bosansku

• albansko-makedonsku

• sjeverno-balkansku

• orijentalsku (egejsko-anatolijsku)

RADOVANOVIĆ (1951)• U Hrvatskoj izdvaja prema podrijetlu četiri

skupine vodozemaca i gmazova: skupinu palearktičkih oblika

skupinu srednjoeuropskih oblika

skupinu mediteranskih oblika

skupinu endemičnih oblika

MARTINO

• Izdvaja prijelazne zone obilježene posebnim sektorom i to:

prijelaz između borealne i mediteranske podoblasti obilježen je kao bosanski sektor

prijelaz između mediteranske i stepske podoblasti obilježen je kao raški i balkanski sektor

HADŽI (1930)• Prvi sintetički zoogeografski pregled

tadašnje Jugoslavije • Izdvaja tri zone paralelne s pravcem

Dinarida• 1931. izdao prvu zoogeografsku kartu

tadašnje Jugoslavije sastavljenu prema rasprostranjenosti sintetičkoga shvaćanja terestičke faune

MATVEJEV

• 1960. godine izdaje u okviru "Enciklopedija Jugoslavije" biogeografsku kartu Jugoslavije i knjigu "Biogeografija Jugoslavije" (osnovni principi)

• 1980. obrađuje "Mogućnosti biogeografske podjele Istočne Jugoslavije jedinstvene za sve faunističke grupe“

JEAN-MARIE PERES i HELENE GAMULIN BRIDA (1973)

• "Biološka oceanografija" rad u kojem je obrađena i biogeografska podjela životinjskoga svijeta Jadranskoga mora

• U tom radu Jadransko more pripada

atlantsko - mediteranskoj regiji

• mediteranskoj subregiji