7ZEMALJSKI REKORDI

Najvia planina Mount Everest 8848 mNajvei planinski Himalaja 2500 km duga,lanac 150280 km irokaNajvee jezero Kaspijsko jezero 371 000 km2Najvee slatkovodno Jezero Superior 82 103 km2jezeroNajvea rijeka Amazona 180 000 m3/sNajdulja rijeka Nil 6671 kmNajvei kontinent Azija 44 250 000 km2Najvei otok Grenland 2,17 mil. km2Najvei poluotok Arabija 2 730 000 km2Najtoplije mjesto El Azizija 58 C (Libija) Najhladnije mjesto Postaja Vostok 89,2 C (Antarktika) (prosjeno 55,6 C)Najdublja toka Marijanski jarak 11 034 mNajvee more Tihi ocean 166 240 000 km2Najvea rijena delta Ganges- 80 000 km2 -Brahmaputra Najvee hrvatsko jezero Vransko jezero 30 km2Najvei hrvatski otoci Krk i Cres 405,78 km2Najvea pustinja Sahara 8,7 mil. km2Najvie kinih dana Mt. Waialele/ 350 Hawaii Najvie padalina Cherrapunji 10 795 mm godinje (Indija) Najmanje sunane Sjeverni i Juni 182 dana bezsvjetlosti zemaljski pol Suneve svjetlostiNajvea drava Rusija 17,1 mil. km2Najmnogoljudnija Kina 1,3 milijarde drava stanovnikaNajvea gradska Tokio- 37 mil. aglomeracija -Yokohama stanovnika

ZEMLJA

8 ZNANJE

Najvei grad Mumbai 12,69 mil. (Bombaj) stanovnika (2005.)Najee mandarinski 907 milijunaupotrebljavani jezik kineski govornika

OSNOVNI PODACI O ZEMLJI

Promjer na ekvatoru 12 756 kmPromjer na polovima 12 714 kmMasa 59 742 x 1024 kgPovrina 510,1 mil. km2Povrina pod vodom 361 mil. km2Atmosfera 78% duik, 21% kisik 0,93% argon, 0,03% ugljini dioksid

NAJVII SLAPOVI

Angelovi slapovi, Venezuela 979 mTugela, JAR 948 mGocta, Peru 771 mYosemite Falls, SAD 739 m

Primjedba: Nijagarini su slapovi visoki samo 52 metra. Godine 1901. Annie Taylor je preivjela sputanje niz slapove u drvenoj bavi.

NAJVEE PLANINE SVIH SEDAM KONTINENATA

Mount Everest 8848 m AzijaAconcagua 6962 m Juna AmerikaMount McKinley 6194 m Sjeverna AmerikaKilimandaro 5895 m Afrika

9Elbrus 5642 m EuropaVinsonov masiv 4892 m AntarktikaPuncak Jaya 4884 m Oceanija iliMount Kosciuszko 2228 m Australija

SEDAM ANTIKIH SVJETSKIH UDA

Svjetionik u Aleksandriji (282. pr. Kr.)Procjenjuje se da je bio visok izmeu 115 i 160 metara, pa je zato jedna od najviih graevina na svijetu. Razoren je potresom u 14. st.

Kolos s Roda (250. pr. Kr.)Golemi je bronani kip boga Sunca Helija u luci tog otokog grada stajao samo 50 godina, a zatim ga je unitio potres.

Fidijin Zeusov kip u Olimpiji (450. pr. Kr.)Kip visok 12 metara nainjen od zlata i bjelokosti uniten je u poaru Konstantinopola 460. g., kamo je premjeten stotinu godina prije toga.

Mauzolej u Halikarnasu (350. pr. Kr.)Kralj Mauzol za sebe je nainio tako velianstvenu grobnicu (u 14. stoljeu unitio ju je potres) da se sve u tom stilu sagraene nazivaju mauzoleji.

Piramide u Gizi (2500. pr. Kr.)Keopsova grobnica nainjena je od 2,3 milijuna kamenih blokova te-kih po 2,5 tone. Visoka je 138 metara. Gradilo ju je do 360 000 radni-ka. Piramide u Gizi najbolje su ouvane piramide.

Semiramidini visei vrtovi u Babilonu (550. pr. Kr.)Nainio ih je kralj Nabukodonosor kako bi ublaio enju svoje su-pruge za domovinom. Meutim, moda je rije o legendi jer nema svjedoka njihova postojanja.

ZEMLJA

ZNANJE

Artemidin hram u Efezu (oko 550. pr. Kr.)Mramorni grki hram podignut u poast boici lova uniten je 262. g.

SEDAM SUVREMENIH SVJETSKIH UDA

Od 21 kandidata u zavrnici 70 je milijuna ljudi sa svih strana svijeta srpnja 2007. izabralo sedam suvremenih svjetskih uda:

1. ruevine Chichn Itze na poluotoku Yucatnu (Meksiko)2. Kineski zid (Kina)3. kip Krista (Cristo Redentor) u Rio de Janeiru (Brazil) 4. antiki Kolosej u Rimu (Italija)5. ruevine grada Machu Picchu u Andama (Peru)6. grad u stijeni Petra ( Jordan)7. grobnica Taj Mahal (Indija)

SEDAM SVJETSKIH UDA PRIRODE

1. Veliki kanjon2. zaljev Rio de Janeira3. polarna svjetlost4. Veliki koraljni greben5. Viktorijini slapovi6. Mount Everest7. vulkan Paricutin

10

11

Pariz

Moskva

Zagreb

sada

kasn

ijeprije

VREM

ENSK

E ZO

NE

ZEMLJA

ZNANJE

VANA OTKRIA I OTKRIVAI

326 pr. Kr. Aleksandar Veliki doao do Indije.1000. Vikinzi pod vodstvom Lefisa, sina Crvenoga, prvi ot-

krivaju Ameriku (Markland, Heluland).1271.1295. Marko Polo putuje u sredinju i istonu Aziju.1486. Bartolomeu Diaz oplovljava Rt dobre nade (prozvao

ga je Rtom oluja.1492. Kristofor Kolumbo ponovno otkriva Ameriku (1498.

Junu Ameriku, 1502. Srednju Ameriku).1497./1498. Portugalac Vasco da Gama dolazi u istonu Indiju.

Prvi moe dokazati da je Indijski ocean povezan s drugim morima.

1519. Fernando Magellan predvodi ekspediciju s pet brodo-va i posadom od 270 ljudi kojom namjerava oploviti Zemlju. Dao je ime Tihom oceanu (jer mu se uinio mirnim i spokojnim). Magellana su 1521. umorili fili-pinski domoroci. Jedan se od njegovih brodova s 18 ljudi 1522. vratio u matinu luku i tako prvi oplovio svijet.

1531./1533. Francisco Pizarro osvaja Peru i unitava carstvo Inka (prije toga je Cortez unitio Azteke u Meksiku).

1776.1779. Zemlju oplovljava engleski moreplovac James Cook.1792./1793. Alexander Mackenzie prvi prelazi sjevernoameriki

kontinent.1852.1856. David Livingstone prelazi jug Afrike.1908.1909. Ernest Shackleton stigao na juni zemaljski magnetski

pol.14. 12. 1911. Roald Amundsen stigao na Juni pol (etiri tjedna

prije konkurenta Roberta Falcona Scotta).1953. Edmund Hillary i Tenzing Norgay prvi se popeli na

Mount Everest.1958. Amerika podmornica Nautilus prolazi ispod lede-

nog pokrova na Sjevernom polu.12. 4. 1961. Juri Gagarin, 27-godinji sovjetski pilot, u svemirskoj

12

13

kapsuli Vos tok 1 za 108 minuta oblijee Zemlju na visini od 327 kilometara.

1978. Nijemac Reinhold Messner i Austrijanac Peter Habe-ler prvi su se bez boca za kisik popeli na Mount Eve-rest.

1989./1990. Nijemci Reinhold Messner i Arved Fuchs pjeke pre-laze Antarktiku.

Amundsen protiv Scotta utrka na Juni polRoald Amundsen je na put krenuo sa samo sedam ljudi. Robert Falcon Scott je na najjuniji kontinent doao s 33 ovjeka. Amundsen je na svo-jim prethodnim ekspedicijama mnogo nauio od Inuita (Eskima) i u Dan-skoj je kupio stotinu haskija. Scott je za tovarne ivotinje izabrao ponije. Pogrijeio je i u izboru opreme. Umjesto troslojnih vrea za spavanje ka-kve je imao Amundsen, ponio je losove koe. Koe su se zamrzavale, a vree za spavanje nisu. Norveanin Amundsen je do Junoga pola prvi stigao 14. prosinca 1911. Englez Scott je do svojeg cilja stigao 18. sijenja 1912. i ustanovio da ga je Amundsen prestigao. Na povratku se smrznuo, samo 18 kilometara od sigurnosti jednog od logora.

ZEMLJINA POVIJEST

Kad bismo povijest svemira htjeli predoiti kao kalendar, odnosno da se Veliki prasak dogodi tono na Novu godinu 1. sijenja, izgledao bi otprilike ovako:

1. sijenja Veliki prasak1. svibnja nastanak Mlijene staze9. rujna nastanak Suneva sustava14. rujna nastanak Zemlje25. rujna prva jednostanina bia9. listopada najstariji dosad otkriveni fosili12. studenoga prve vodene biljke15. studenoga viestanini organizmi

ZEMLJA

14 ZNANJE

17. prosinca kraljenjaci18. prosinca prve biljke na kopnu24. prosinca dinosauri25. prosinca sisavci27. prosinca ptice29. prosinca izumrli dinosauri31. prosinca 13.30 sati prvi ljudi 22.30 sati izum poljodjelstva 23.59.20 sati drevni Egipani 23.59.50 sati roen Isus Krist 23.59.59 sati izumljen automobil

RAZVOJ OVJEKA

Prije 3,6 milijarda godina prva jednostanina biaPrije 700 milijuna godina prva viestanina biaPrije 450 milijuna godina prva riba Astraspida Znanstvenici jo uvijek trae bie koje je bilo most prema primatima.Prije 45 milijuna godina prvi primat Eosimias (ivio je na drveu)Prije 7,5 milijuna godina na prvi uspravno stojei predak Australopithecus afarensisPrije 3 milijuna godina konkurent mu postaje vei i snaniji Australopithecus africanus.Prije 2 milijuna godina Homo erectus otkriva vatru i uporabu oruaPrije 200 000 godina Neandertalci rabe orujePrije 130 000 godina Homo sapiens

15

REVOLUCIJE KOJE SU PROMIJENILE SVIJET

Slavna revolucija 1689.Naziva se tako jer je engleski kralj Jakov II. svrgnut bez krvoprolia. Poveljom Bill of Rights parlament onemoguava uspostavu apsolu-tistike vladavine u Engleskoj.

Sjevernoameriki rat za neovisnost 1775.1783.Uspjean ustanak sjevernoamerikih kolonija protiv britanske vlada-vine. To je dovelo do Deklaracije o neovisnosti (napisao ju je Thomas Jefferson) i novog ustava s podjelom vlasti i osnovnim pravima.

Francuska revolucija 1789.1799.Dana 14. srpnja 1789. narod na juri osvaja Bastilju. Narodna skupti-na objavljuje potivanje ljudskih prava i ukida sve staleke privilegije. U kolovozu 1792. godine narod juria na palau Tuileries i rui mo-narhiju. Geslo glasi: Libert, egalit, fraternit (sloboda, jedna-kost, bratstvo). Dana 21. sijenja 1793. smaknut je Luj XVI.

Revolucija u Njemakoj 1848./49.Nakon Oujske revolucije 1848. slobodnim je izborima sastavljena narodna skuptina sa sjeditem u Frankfurtu. Sjednice se odravaju u crkvi sv. Pavla, a njihov je cilj bio provoenje ustava. Ipak, narodna se skuptina raspada. Daljnje pokuaje provoenja ustava krvavo je ugu-ila stara vlast.

Oktobarska revolucija 1917.Dana 7. studenoga 1917. oklopnjaa ispaljuje hitac na Zimski dvorac u Petrogradu (Sankt Peterburg). Boljevici pod vodstvom Vladimira Iljia Lenjina zauzimaju dvorac te poetkom 1918. osnivaju Socijali-stiku Federativnu Sovjetsku Republiku, prvu komunistiku dravu na svijetu.

RATOVI I REVOLUCIJE

16 ZNANJEZNANJE

Novembarska revolucija 1918.Pad njemakih monarhija. Osnivanje parlamentarnih republika. Karl Liebknecht proglaava slobodnu socijalistiku republiku. Ipak, No-vembarska je revolucija uguena, a osnovana je Weimarska republika s Friedrichom Ebertom na elu.

Kulturna revolucija 1966.1969.Mao Zedong pokuava uvrstiti svoju vlast i iskljuiti svoje pragma-tine protivnike poput Denga Xiaopinga. Njegova Crvena garda terorizira kritiare i stotine tisua ljudi alje na preodgoj na selo. Mao koristi vojsku za ponovno uspostavljanje reda.

POVIJEST TEHNOLOGIJE ORUJA

Oruje je jedan od glavnih pokretaa ovjeanstva i suvremene teh-nologije:4000. pr. Kr. bojna dvokolica200. lanani oklop 300. stremen1100. samostrijel1200. barut1350. vatreno oruje1451. granata1592. oklopni ratni brod1718. strojnica1776. podmornica1797. padobran1866. torpedo i dinamit1903. avion1915. otrovni plin1916. tenk1917. nosa zrakoplova1918. sonar1933. radar

17

1937. helikopter1938. mlazni avion1943. ureaji za gledanje nou1945. atomska bomba1951. vodikova bomba1955. atomska podmornica1977. neutronska bomba1982. nevidljivi bombarder

VOJSKOVOE HOMOSEKSUALCI (ILI BISEKSUALCI)

Ahilej, Aleksandar Veliki, Julije Cezar, Rikard Lavljeg Srca, Fridrik Veliki, Lawrence od Arabije

POBJEDE BROJANO SLABIJIH VOJSK

1070. Norman Vilim I. Osvaja s vojskom od 10 000 ljudi pokorava cijelu Englesku (1,5 milijuna stanovnika).

1211. Mongol Dingis-kan sa 75 000 vojnika pobjeuje ki-nesku vojsku (600 000 vojnika).

1521. Hernando Cortez iskrcava se s 550 vojnika u Meksiko i pokorava cijelo azteko carstvo (10 milijuna ljudi).

1836. Posada od 189 ljudi bori se protiv 2000 Meksikanaca u bici za Alamo. Pobili su vie od polovice meksikih postrojba.

1915. Njemaki general Paul von Lettow-Vorbeck (s 14 000 to europskih, to afrikih vojnika) potiskuje savezni-ku vojsku od 300 000 ljudi.

RATOVI I REVOLUCIJE

18 ZNANJE

INOVI U HRVATSKOJ KOPNENOJ VOJSCI (I RATNOM ZRAKOPLOVSTVU)

pozornikrazvodnik

skupnik

desetnik

narednik

nadnarednik

stoerni narednik

asniki namjesnik

porunik

natporunik

satnik

bojnik

pukovnik

brigadir

brigadni general

general bojnik

general pukovnik

general zbora

stoerni general

19

IZABRANI RATOVI I GRAANSKI RATOVI POSLIJE DRUGOGA SVJETSKOG RATA

1969., El Salvador/HondurasNakon nogometne utakmice (pobjeda El Salvadora 3:2) dolazi do nereda. Vojska El Salvadora prodire u Honduras. S trajanjem od samo etiri dana smatra se najkraim ratom svih vremena.

1969.1994., Sjeverna IrskaKatolika IRA eli okonati podijeljenost Irske, protestanti se bore za ostanak u Velikoj Britaniji.

1980.1988., IrakPrvi Zaljevski rat: mnogo poginulih Iraana i Iranaca u borbi za po-druja u Perzijskom zaljevu.

1982., Falklandski otociKad je Argentina okupirala Falklandske otoke, Velika Britanija alje ratnu mornaricu i pobjeuje.

1987.1993., Izrael/PalestinaPrva intifada (intifada znai ukloniti, a odnosi se na izraelsku oku-paciju Palestine).

1990.1995., RuandaEskalacija sukoba izmeu plemena Hutu i Tutsi. Stotine tisua zvjer-ski je ubijeno, milijuni bjee.

1991., Irak/KuvajtDrugi Zaljevski rat: Irak prodire u Kuvajt, postrojbe UN-a prisiljava-ju Irak na povlaenje.

1991.2001., ratovi na podruju bive JugoslavijeRat u Hrvatskoj, rat u Bosni i Hercegovini; sukobi u Makedoniji. Sukobi kao posljedica osamostaljenja bivih jugoslavenskih drava.

RATOVI I REVOLUCIJE

20 ZNANJE

od 1991., AlirFundamentalistiki islamisti bore se za Boju dravu.

2000.2005., Izrael/PalestinaDruga intifada (unato sporazumnom primirju, rat ni do danas nije okonan).

od 2001., AfganistanVojna intervencija Amerike poslije napada na njujorki World Trade Center.

od 2003., IrakAmeriki napadaki rat protiv Sadama Huseina. Uzaludna potraga za orujem masovnog unitenja.

ENEVSKE KONVENCIJE

1864. Radi smanjivanja gubitaka meu ranjenima na boji-tu

1929. Konvencija o postupanju s ranjenicima, bolesnicima i ratnim zarobljenicima (zabranjeni su muenje i sma-knue bez pravnog postupka)

1949. Konvencija o zatiti civilnih osoba u vrijeme rata1951. Konvencija o statusu izbjeglica (zabranjeno vraanje

ratnih izbjeglica u domovinu i zemlje u kojima im je sloboda ugroena)

1972. Konvencija o zabrani usavravanja, proizvodnje i stva-ranja zaliha biolokog i toksinog oruja

21

FBI-JEV POPIS NAJTRAENIJIH OSOBA

Usama Bin Muhamad Bin Laden alias Princ, Emir, Abu Abdallah, Direktor, HajjRoen: 1957., Saudijska ArabijaOptuen za: ef teroristike organizacija al-QaidaObiljeja: smee oi, ljevoruk, hoda sa tapomNagrada: 25 milijuna dolara

Diego Leon Montoya Sanchez alias Don Diego, El Senor de la Guerra, BiciklistRoen: 1959., KolumbijaOptuen za: krijumarenje nebrojenih tona kokaina u SADObiljeja: smee oi, oiljak od operacije na leima, noge ukoene od automobilske nesree, titi ga paravojna organizacijaNagrada: 5 milijuna dolara

Victor Manuel Gerena alias Victor Ortiz, Victor M. Gerena OrtizRoen: 1958., New York, SADOptuen za: oruanu pljaku osiguravajue kue uz otmicu taoca 1983. u Connecticutu u kojoj je ukradeno 7 milijuna dolaraObiljeja: zelene oi, oiljak na desnoj lopaticiNagrada: 1 milijun dolara

James J. Bulger alias Tom Marshall, WhiteyRoen: 1929., Boston, SADOptuen za: brojna ubojstva, organizirani kriminal, ucjenu, trgovinu drogomObiljeja: plave oi, uzima lijek za srce atenolol, ljubitelj ivotinjaNagrada: 1 milijun dolara

ZLOINI I ZLOINCI

22 ZNANJE

DRAMATINE OTMICE AVIONA

1970. Teroristi Narodne fronte za osloboenje Palestine izmeu 6. i 9. rujna otimaju etiri putnika aviona. Ucjenom je po-stignuto oslobaanje sedmero palestinskih terorista. Taoci su osloboeni, odnosno puteni na slobodu, a zrakoplovi su dignuti u zrak.

1977. Njemake specijalne postrojbe GSG 9 oslobaaju 86 talaca iz oteta Lufthansinog aviona Landshut u zranoj luci u Mogadiuu. Ucjenom se pokualo iznuditi osloboenje uhienih pripadnika Frakcije Crvene armije (RAF). Ubije-no je troje od etvero otmiara. Pilot aviona smaknut je ve prije.

1986. lanovi Palestinske oslobodilake organizacije (PLO) oti-maju PanAmov avion u Karachiju. U akciji oslobaanja pogibaju 22 od 375 putnika.

2001. Ukupno 19 terorista otima etiri aviona kojima se zabijaju u tornjeve Svjetskog trgovakog centra i u zgradu ameri-kog Ministarstva obrane (Pentagon). etvrti se zrakoplov sruio u blizini Pittsburgha, a cilj mu je navodno bila Bije-la kua. Poginulo je vie od 3000 ljudi.

POZNATI PIJUNI

Alfred Redl Austrijski pukovnik koji je pijunirao za Rusiju, a nakon to je bio razotkriven poinio je samo-ubojstvo.

Mata Hari Ta je nizozemska plesaica u Prvome svjetskom ratu djelovala kao njemaka i francuska pijun-ka.

Richard Sorge Njemaki komunist koji je djelovao kao sovjet-ski pijun i upozoravao na njemaki napad 1941.

23

Klaus Fuchs Nijemac koji je 1933. emigrirao u Englesku i suraivao u Projektu Manhattan. Radio je kao ruski pijun.

Francis G. Powers Ovaj je ameriki pilot oboren iznad Sovjetskog Saveza te je tamo uhien (na razmjeni uhienih agenata u Berlinu osloboen je u zamjenu za Rudolfa Abela uhienog zbog atomske piju-nae).

Kim Philby Britanski dvostruki agent koji je 1963. pobje-gao u Sovjetski Savez.

Gnter Guillaume Osobni tajnik njemakoga saveznog kancelara Willyja Brandta razotkriven je 1974. kao pijun DDR-a.

Anthony F. Blunt Britanski tajni agent bio je kraljiin savjetnik, a 1979. otkriveno je da radi kao dvostruki agent. Radio je i za KGB.

Victor Ostrovsky Izraelski agent koji se kasnije okrenuo pisanju. Otkrio je klevetniku kampanju protiv austrij-skog predsjednika Kurta Waldheima.

Werner Mauss Njemaki privatni agent i obavjetajac za policiju i tajne slube. Povezuje ga se s pronala-enjem seveso-dioksina, oslobaanjem Hezbo-lahovih talaca u Libanonu i uhienjem RAF- -ovog terorista Rolfa Pohlea u Ateni.

SLAVNI PREVARANTI

Gert Posteletrdesetosmogodinji Gert Postel iz Bremena stekao je slavu radei kao lani doktor. Pritom je svojim lanim strunim znanjem osramo-tio njemako lijenitvo. Iako nikada nije zavrio studij medicine, u rujnu 1982. pod lanim se imenom dr. med. dr. phil. Clemens Bar-tholdy uspjeno kandidirao za mjesto zamjenika lijenika u zdrav-stvenom zavodu u Flensburgu. Na pitanje: Koja je tema njegovog

ZLOINI I ZLOINCI

24 ZNANJE

doktorata? Postel je odgovorio: Pseudologia phantastica na primjeru knjievne figure Felix Krull u istoimenom romanu Thomasa Manna i kognitivno inducirana izoblienja u formiranju stereotipnog milje-nja. Postel je uhien 1998. u Stuttgartu, a 1999. je osuen na etiri godine zatvora zbog prijevare i krivotvorenja dokumenata.

Tile Kolup, poznat i kao Dietrich HolzschuhKolup se izdavao za cara Fridrika II. (koji je umro netom prije). Ovaj je prevarant rezidirao, primao visoku gospodu, biskupe, knezove, iz-davao potvrde i davao povlastice. Kad se kralj Rudolf Habsburki uta-borio pokraj Wetzlara, Kolup je uhien i isporuen legitimnom kralju te je 7. srpnja 1285. spaljen kao heretik.

Karl MayAutor Winnetoua nikad nije bio na Divljem zapadu. On to nika-da nije ni tvrdio. Ipak, prije nego to je uspio kao romanopisac, izmeu 1864. i 1870. tvrdio je da je okulist. Pritom se izdavao kao Dr. Hei-lig. Taj i jo neki delikti donijeli su Mayu nekoliko godina zatvora.

Frank William AbagnaleNevjerojatna pria o tom varalici postala je poznata nakon filma Ste-vena Spielberga Catch me if you can s Leonardom di Capriom u glavnoj ulozi. Ve prije svoje 21. godine stekao je bogatstvo od oko 2,5 milijuna amerikih dolara koje je potroio uglavnom na luksuz. Izme-u ostaloga okuao se i kao kopilot, doktor i odvjetnik. Nakon neko-liko godina zatvora preao je u zamjenu za svoju slobodu na drugu stranu te od 1974. radi za FBI.

Friedrich Wilhelm Voigt, apoznat i kao Kapetan iz KpenickaPrethodno se kanjavani postolar 16. listopada 1906. preobukao u pruskog kapetana, stavio nekoliko vojnika pod svoje zapovjednitvo te s njima zauzeo gradsku vijenicu u Kpenicku. Uhitio je gradona-elnika i zaplijenio gradsku kasu.

25

OZLOGLAENI UBOJICE

Henri Dsir LandruLandru je pridobivao za sebe djevojke spremne na udaju. Nakon to bi im obeao vjenanje, one bi mu prepisale svoje imanje. U svojoj la-danjskoj kui u Francuskoj ubio je deset ena. Godine 1922. smaknut je na giljotini.

Fritz HaarmannVampir iz Hannovera ubio je najmanje 27 mladia tako to bi im pregrizao grkljan. Godine 1925. odrubljena mu je glava.

Peter KrtenVukodlak iz Dsseldorfa poinio je 13 ubojstava, 30 pokuaja uboj-stva i podmetnuo 36 poara. Godine 1931. odrubljena mu je glava.

Bruno LdkeMentalno zaostali mukarac priznao je u oujku 1943. ubojstva 84 ene. Nacistiko mu je pravosue iz jo nejasnih razloga dopustilo da pobjegne.

Charles MansonPotkraj 1960-ih Manson u Los Angelesu osniva sotonistiku sektu Manson Family: u vili filmskog redatelja Romana Polanskog na zvjerski nain ubija petero ljudi, meu kojima i redateljevu trudnu enu, glumicu Sharon Tate. Manson slui doivotnu kaznu u drav-nom zatvoru u Kaliforniji.

Sestre smrti iz BeaMedicinske sestre Stefanija Meyer, Irene Ludolf, Waltraud Wagner i Maria Gruber u opoj bolnici Lainz u Beu utapanjem ili predozira-njem ubile su 42 starih ili neizljeivo bolesnih pacijenata. Uhiene su u travnju 1989.

ZLOINI I ZLOINCI

26 ZNANJE

Harold ShipmanDoktor Smrt u svojoj je karijeri kao kuni doktor usmrtio 215 paci-jenata. Na sudu u Engleskoj osuen je na doivotni zatvor.

PETORICA SERIJSKIH UBOJICA S NAJVIE RTAVA

Tefilo Sparks Rojas, Kolumbija 592 rtve (1935.1963.)Pedro Alonso Lpez, Ekvador, Peru 300 rtava (1973.1980.)Harold Shipman, Engleska 215 rtava (1976.2000.)Henry Lee Lucas & Ottis Toole, 200 rtava (1975.1983.)SADLuis Alfredo Garavito, Kolumbija 140 rtava (1995.1999.)

POLITIKI ATENTATORI

John Wilkes Booth Glumac je za vrijeme kazaline predstave 14. trav-nja 1865. ubio amerikog predsjednika Abrahama Lincolna.

Gavrilo Princip Ubio je austrijskog nadvojvodu Franju Ferdinanda tijekom dravnikog posjeta Sarajevu 28. srpnja 1914. i time iza-zvao Prvi svjetski rat.

Lee H. Oswald Dana 22. studenoga 1963. u Dallasu (Teksas) ustrije-lio je amerikog predsjednika Johna F. Kennedya dvama hicima iz puke.

James Earl Ray Dana 4. travnja 1968. ustrijelio je dobitnika Nobelo-ve nagrade i borca za graanska prava Martina Luthera Kinga na balkonu njegove hotelske sobe u Memphisu (Tennessee).

Mehmet Ali Agca Turin koji je 13. svibnja 1981. pucao na papu Iva-na Pavla II. i pritom mu nanio teke ozljede.

Yigal Amir idovski ekstremist 4. studenoga 1995. trima je hicima usmrtio izraelskog predsjednika Itzhaka Rabina.

27

OTMICE

Sin Charlesa A. LindberghaSin ovjeka koji je 1927. prvi sam preletio Atlantski ocean otet je u obiteljskoj kui. Unato plaenoj otkupnini od 50 000 dolara dijete je dva mjeseca kasnije u svibnju 1932. pronaeno mrtvo. Bruno Haupt-mann, podrijetlom Nijemac, uhien je, osuen na smrt i smaknut 1936.

Unuk Paula GettyjaPaul Getty III., unuk amerikog milijardera Paula Gettyja I., otet je u junoj Italiji. Kao sredstvo prinude otmiari su poslali odrezano uho. Nakon plaanja otkupnine 1973. puten je na slobodu. Nedugo zatim otmiari su uhieni.

Richard OetkerPotomak kralja pudinga i praka za pecivo otet je 16. prosinca 1975. te je u sanduku zakopan pod zemlju. Nakon 48 sati i plaene otkupni-ne od 21 milijun njemakih maraka teko ozlijeeni Richard puten je na slobodu. Glavni poinitelj Dieter Zlof osuen je na 12 godina zatvora.

Patricia HearstU veljai 1974. lanovi ilegalne skupine SLA (Symbionese Liberati-on Army) oteli su ki novinskog magnata Randolpha Hersta. Za ot-kupninu su zahtijevali da se siromanima odmah podijele namirnice u vrijednosti od 6 milijuna amerikih dolara. Tijekom zarobljenitva milijunska se nasljednica solidarizirala s ciljevima otmiara te je su-djelovala u oruanoj pljaki. Uhiena je 1974., a 1976. je osuena na 35 godina zatvora. Nedugo zatim ipak je pomilovana.

Jan Philipp ReemtsmaNasljednik duhanskog koncerna otet je 1996. Na slobodu je puten 33 dana, nakon to je plaena otkupnina od 30 milijuna maraka.

ZLOINI I ZLOINCI