zlatovic ogledi iz autorskog kazalisnog prava

Download Zlatovic Ogledi Iz Autorskog Kazalisnog Prava

Post on 06-Apr-2016

32 views

Category:

Documents

11 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Suvremeno autorsko pravo nastoji pravno regulirati poziciju autora i drugih nositelja srodnih prava, ne samo u odnosu na klasična autorska djela s područja književnosti i umjetnosti, nego i ona koja su posljedica ne samo autorske ingenioznosti nego i tehnološkog, komunikacijskog napretka. U ovom radu analiziraju se temeljni instituti i pojavnosti vezane za autorsko kazališno pravo, dakle autorskopravne situacije koje imaju svoj predživot ili nastajanje ili trajanje u književnosti odnosno kazalištu kao umjetničkoj djelatnosti.

TRANSCRIPT

  • Dragan Zlatovi

    OGLEDI IZ AUTORSKOG KAZALINOG PRAVA

    133

    Dragan Zlatovi*

    OGLEDI IZ AUTORSKOG OGLEDI IZ AUTORSKOG KAZALINOG PRAVAKAZALINOG PRAVA

    Suvremeno autorsko pravo nastoji pravno regulirati poziciju autora i drugih nositelja srodnih prava, ne samo u odnosu na klasina autorska djela s podruja knjievnosti i umjetnosti, nego i ona koja su posljedica ne samo autorske ingenioznosti nego i tehnolokog, komunikacijskog napretka. U ovom radu analiziraju se temeljni instituti i pojavnosti vezane za autorsko kazalino pravo, dakle autorskopravne situacije koje imaju svoj predivot ili nastajanje ili trajanje u knjievnosti odnosno kazalitu kao umjetnikoj djelatnosti.

    Kljune rijei: kazalite, dramsko djelo, autorsko pravo, ugovor o scenskom prikazivanju

    I. Uvodni traktat o autorskom kazalinom pravuI. Uvodni traktat o autorskom kazalinom pravuRazvitak suvremenog autorskog prava u mnogome je odreen razvojem tehnologija koje stvaratelji upotrebljavaju kod stvaranja odnosno primjene i koritenja autorskih djela.Posebno je to karakteristino za drugu polovinu XX. stoljea i poetak XXI. stoljea kada se zbiva izuzetan ubrzan razvoj novih tehnologija koje diktiraju su-vremeni ivot i ljudske djelatnosti. U kontekstu tog neuobiajenog ubrzanog razvoja tehnologija pravna regulative, pa i ona na podruju autorskog prava, uvijek zaostaje u odnosu na taj razvoj tehnologija.1 Tehnoloki razvoj u prolom i ovom stoljeu omoguio je so sticirane suvremene modalitete i sredstva priopavanja i koritenja zatienih djela, pa tako i autorskih djela u globalnim razmjerima (internet2, satelit, CD, DVD, mp3, broadband, nova prava vezana za baze podataka, fonograme i sl.). 3 Ove pojavnosti dovode i do informatike revolucije, odnosno do procvata tzv. kul-turne industrije, pod kojom se podrazumijevaju aktivnosti i industrije ija je temeljna

    * Dragan Zlatovi, mag. iur., ravnatelj ibenskog kazalita i Meunarodnog djejeg festivala1 Cornish, W., Intelektualno vlasnitvo sveprisutno, ometajue, nebitno?, OMNILEX, Zagreb,

    2008., str. 77.2 Forder, J., Svantesson, D., Internet and E-commerce Law, Oxford university press, 2008., str. 8.

    i 141.3 Cit. Vukmir, M., Utjecaj razvoja tehnologija na autorsko pravo i pravna priroda predmeta zatite

    intelektualnog vlasnitva, Zbornik Hrvatskog drutva za autorsko pravo, Zagreb, 2001., vol. 2., str. 9. i 15. Poblie i kod Zlatovi, D., Pravo intelektualnog vlasnitva u suvremenom digitalnom okruenju, ogledi i pravni izvori, Propisi.hr, Centar za mangement i savjetovanje, Zagreb, 3/2009., str. 17.

  • Zbornik Hrvatskog drutva za autorsko pravo

    Volumen 10 (2009) 133-174

    134

    snaga ukorijenjena u zatiti njihovih primarnih proizvoda i usluga kroz pravo autor-skog i srodnih prava, kao segmenta prava intelektualnog vlasnitva.4

    Kako autorsko pravo pokriva izvorno ljudsko intelektualno stvaralatvo na polju knjievnosti, znanosti i umjetnosti, upravo kazalina (dramska, scenska) umjetnost, odnosno jednom rijeju kazalite, kao prvotna univerzalna umjetnost, iskonski odo-lijeva suvremenim tehnologijama, iako i sama nije imuna od koritenja tehnolokih rjeenja u svom procesu. Kazalite je autonomno u svojim razvojnim tijekovima u krugu ostalih umjetnosti i speci no je po svojemu gravitiranju izmeu umjetnosti i ivota.5 Unato razvojnim fazama i umjetnikim novinama, kazalina umjetnost uspijeva gotovo ostati u svojom izvornom obliku, odnosno ini nam se kako mo-derne informacijske, tehnologijske i komunikacijske mijene nemaju upliva u svijet i izraz kazalita kao u drugim umjetnikim i ivotnim podrujima. Dok su 90-te godine prolog stoljea u suvremenoj umjetnosti donijele dosad najbolju i najbru komunikaciju na relaciji umjetnik-publika, kada preko interneta moemo vidjeti gotovo istog dana sve ono to je prikazano, stvoreno ili izloeno bilo gdje u svijetu, u kazalinoj komunikaciji gotovo se nita nije promijenilo.

    Kada analiziramo moderno autorsko pravo i srodna prava, sastavljeno od meunarodnih ugovora i konvencija, nacionalnog zakonodavstva, komunitarnih propisa i precedentne prakse zemalja common law-a i copyright-a, uoavamo kako je ono najmanje usmjereno regulirati odreena pitanja u podruju kazaline umjet-nosti. Naime, kazalini autori i izvoai, kao i kazalini producenti, moraju se traiti u opim normama autorskog prava, bez posebnih, njima speci nih rjeenja.

    Stoga emo u ovom radu nastojati pribliiti institute i rjeenja autorskog i sro-dnih prava konkretnim situacijama karakteristinim iskljuivo za kazalinu umjet-nost, pokuavajui ne samo dati konane odgovore na neka pitanja nego i otvarati nova pitanja, iskazivati dvojbe, provocirati promjene ukoliko su one nune.

    Hrvatsko autorsko pravo moemo u ovom trenutku razvoja hrvatskog pravnog poretka, bez ikakvog nacionalnog zanosa i samodopadnosti, okarakterizirati kao moderno, cjelovito, sustavno i harmonizirano pravno podruje s iznimno visokim stupnjem usklaenosti s rjeenjima meunarodnog i europskog autorskog prava.6

    Moda hrvatsko kazalite i glumite u isto vrijeme ne moe dobiti tako visoke ocjene, usporeujui ga sa svjetskim tendencijama7, ali danas, kad se o problemi-ma hrvatskog kazalita toliko raspravlja, nee biti na odmet ni ovaj pokuaj da se dade pravna, stilska i strukturalna analiza temeljnih autorskopravnih pitanja koja se susreu u kazalinom djelovanju.

    4 Idris, K., Intelektualna svojina mono sredstvo ekonomskog rasta, Zavod za intelektualnu svojinu & BalkanKult, Beograd, 2003., str. 158. O pravu intelektulanog vlasnitva detaljnije kod Zlatovi, D., igovno pravo, Vizura, Zagreb, 2008., str. 33.

    5 Pignarre, R., Povijest kazalita, Matica hrvatska, Zagreb, 1970., str. 5.6 Detaljnije vidi kod Matanovac Vukovi, R., Zbirka propisa u podruju prava intelektualnog

    vlasnitva autorsko i srodna prava, patent, ig, industrijski dizajn, topogra je, oznake, Narodne novine & DZIV, Zagreb, 2008., str. 5. i dalje.

    7 O tome Boko, J., Zapisi iz kazalinog (su)mraka, Knjievni krug , Split, 2007., str.29. O ranijim zapaanjima kod Gavella, B., Hrvatsko glumite, Zora, Zagreb, 1953., str.11.

  • Dragan Zlatovi

    OGLEDI IZ AUTORSKOG KAZALINOG PRAVA

    135

    Prema Zakonu o kazalitima (Narodne novine, broj 71/06), kazalina dje-latnost obuhvaa pripremu i organizaciju te javno izvoenje dramskih, glazbe-no-scenskih, lutkarskih i drugih scenskih djela (scenska i glazbeno-scenska djela).Kazalinu djelatnost obavljaju kazalita i kazaline druine kao samostalne pravne osobe, a iznimno kao posebne ustrojstvene jedinice unutar druge pravne osobe te kazaline kue. Zakon o kazalitima kao lex specialis u odnosu na kazalinu dje-latnost ne sadri posebne odredbe koje bi regulirale autorska ili izvoaka prava u svezi kazalinog djela odnosno predstave.

    Kazalite je ona umjetnost koja se redovito nalazi izmeu autora i gledatelja i bez kojeg kazalina djela ne bi bila dostupna javnosti.Iako bi u odnosu izmeu auto-ra i kazalita trebao postojati prvenstveno poslovni odnos, s obzirom na speci nost kulture kao negospodarske i samo djelomino trine djelatnosti, u tom odnosu imanentni su prije svega elementi osobnih odnosa.

    Naime, autor dramskog djela kojemu je imanentno i scensko djelo, nema samo elju vezanu za objavljivanje (nakladu, izdavanje) svog djela, nego i nakanu da ono doivi postavljanje na kazaline pozornice i tako dobije svoj pravi iskaz.

    Ovi odnosi izmeu autora i kazalita kao i njihova meusobna prava i obveze ureuju se ugovorom o scenskom prikazivanju. Jedno dramsko djelo moe biti vie puta postavljeno na scenu odnosno prikazano od strane jedne te iste (isto dramsko djelo se ponovno nakon odreenog vremena postavlja na repertoar u drugoj reiji i drugoj glumakoj podjeli u istoj kazalinoj kui op.aut.) ili vie razliitih kazalinih kua. Ugovor o scenskom prikazivanju moe biti sklopljen kao ekskluzivni ugo-vor prema kojem se autor obvezuje za odreeno vrijeme svoje pravo prikazivanja odreenog dramskog djela prenijeti iskljuivo jednoj kazalinoj kui. Za to vrijeme druge kazaline kue ne mogu prikazivati isto dramsko djelo, odnosno autor ne smije tim kuama dati dopusnicu za postavljanje na scenu tog istog dramskog djela za ugovoreno vrijeme ekskluziviteta. Ukoliko ekskluzivitet inscenacije nije ugovo-ren, dramsko djelo se moe nai istodobno na repertoaru razliitih kazalinih kua. Takva pojava nije rijetka. Naime, to to se isto dramsko djelo nalazi na repertoaru razliitih kazalinih kua, ne znai da se radi o istoj kazalinoj predstavi. tovie, ne moe se niti dogoditi ista predstava. To je jednostavno u kazalitu nemogue. Ugovor o scenskom prikazivanju obino se naziva i kazalinim ugovorom u uem smislu. Meutim, odlukom kazaline uprave da postavi na scenu i u svoj kazalini repertoar odreeno dramsko djelo konkretnog autora, te autorovim pristankom, nije okonan proces inscenacije. Nuno je jo izvriti izbor redatelj, podjelu ulo-ga, prirediti scenogra ju, kostimogra ju, glazbu i sl.8 Sve te aktivnosti i sudionici kazalinog procesa trae ureenje posebnim ugovorima, koji se takoer svrstavaju u kazaline ugovore u irem smislu.

    Autor predaje svoje djelo kazalitu da ga ovo postavi na scenu, uprizori, konkretizira, predstavi, prikae, uini pristupanim javnosti.Pri tome autor ima vje-ru da se nee zlorabiti njegova moralna (a i imovinska) autorska prava, dok kazalite izborom autora i njegovog djela izraava povjerenje u kvalitetu autorskog djela uz

    8 Kurz H., Praxishandbuch Theaterrecht, Verlag C.H. Beck, Muenchen, 1999., str. 529.

  • Zbornik Hrvatskog drutva za autorsko pravo

    Volumen 10 (2009) 133-174

    136

    ulog svog kapitala, znanja, imena i rada kako bi to djelo bilo prikazano, odnosno gospodarskim rjenikom kazano puteno u promet ili na trite.

    Treba stoga strogo razlikovati kazalino autorsko djelo od kazaline predstave, kao to se na drugi nain pravno razlikuju i kinematografsko djelo i lm.9 Ovo je posebno vano apostro rati jer se esto

Recommended

View more >