zlato nakit dragocenosti broj 3

61

Upload: milosstam

Post on 24-Oct-2015

770 views

Category:

Documents


11 download

DESCRIPTION

Magazin o zlatu, nakitu i dragocenostima

TRANSCRIPT

Page 1: Zlato Nakit Dragocenosti Broj 3
Page 2: Zlato Nakit Dragocenosti Broj 3
Page 3: Zlato Nakit Dragocenosti Broj 3

1

SADRŽAJ CENE METALA ......................................................................................................................... 3

ZLATO I PLEMENITI METALI U 2007. GODINI .................................................................................. 3 KINEZI OSVAJAJU TRŽIŠTE NAKITA ................................................................................................. 7 ZLATARSTVO TURSKE ......................................................................................................................... 8

TEHNOLOŠKA ZNANJA .......................................................................................................... 9 PLATINSKI METALI ............................................................................................................................... 9 UTICAJ HEMIKALIJA NA PLATINU .................................................................................................. 10 BOJE LEGURA ZLATA ......................................................................................................................... 10 PRIPREMA LEMA ZA ZLATO ............................................................................................................. 12 KAKO IZRAČUNATI GUSTINU LEGURE ZLATA ............................................................................ 13 IZRAČUNAVANJE POTREBNE KOLIČINE LEGURE KOD LIVENJA ............................................. 14 ZLATO IZ REČNIH PESKOVA ............................................................................................................. 14

TOPLJENJE I LEGIRANJE ................................................................................................... 16 IZBOR LONČIĆA ZA TOPLJENJE U ZLATARSTVU ......................................................................... 16 SMEŠA TOPITELJA ZA RAFINACIJU ZLATA KOD TOPLJENJA LOMA ....................................... 17 DEZOKSIDANS Cu-P ............................................................................................................................. 17 UTICAJ OLOVA NA ZLATNE LEGURE .............................................................................................. 18 MESING I BRONZA U ZLATARSTVU ................................................................................................ 19 MIKRO DODACI U LEGURAMA ZLATA ........................................................................................... 21

ISKUSTVA I SAZNANJA ........................................................................................................ 22 KAKO PREPOZNATI LAŽNO ZLATO I SREBRO .............................................................................. 22 VOLFRAM I ZLATO - ISTA GUSTINA ................................................................................................ 23 PREKRIVANJE RODIJUMOM BELOG ZLATA I SREBRA ................................................................ 23 POLIRANJE U BUBNJU SITNIH PREDMETA .................................................................................... 25 NEOBIČNE BOJE ZLATNOG NAKITA ............................................................................................... 28

DIJAMANTI, BISERI I UKRASNO KAMENJE ................................................................... 31 ZANIMLJIVOSTI O DIJAMANTU ........................................................................................................ 31 BISERI - DRAGULJI FASCINANTNE LEPOTE .................................................................................. 33 CENA BISERA........................................................................................................................................ 35 CENE DIJAMANATA I RUBINA-PRIBLIŽNE INFORMACIJE .......................................................... 36 TVRDOĆA DRAGOG I POLUDRAGOG KAMENJA MOOSOVA SKALA 1-10 ............................... 37 KAKO SE SME I NE SME ČISTITI DRAGO I POLUDRAGO KAMENJE ......................................... 38 OSETLJIVOST ’ĆILIBARA ................................................................................................................... 39

ČIŠĆENJE I ODRŽAVANJE NAKITA .................................................................................. 40 ČIŠĆENJE NUMIZMATIČKIH I ARHEOLOŠKIH PREDMETA ......................................................... 40 OKSIDI BAKRA-PATINA NA ZLATU ................................................................................................. 41 SREBRO OKSID I SREBRO SULFID .................................................................................................... 41 NOVO IZ GOLD LUX-a UREĐAJ ZA OTKLANJANJE PATINE ........................................................ 42

ZAŠTITA ZDRAVLJA ............................................................................................................. 44 PRAVILNA VENTILACIJA U RADIONICI .......................................................................................... 44 MERE ZAŠTITE ZDRAVLJA KOD RAFINACIJE ZLATA I SREBRA ............................................... 45

LITERATURA .......................................................................................................................... 47 PREPORUČUJEMO - TRI SVETSKA I DVA DOMAĆA ČASOPISA ................................................. 47

ZLATNICI ................................................................................................................................. 49 ZLATNICI BUGARSKE ......................................................................................................................... 49

Page 4: Zlato Nakit Dragocenosti Broj 3

3

CENE METALA I TRŽIŠTE NAKITA

ZLATO I PLEMENITI METALI U 2007. GODINI Tokom 2007. godine cene zlata, srebra i platinskih metala zadržale su visok nivo. Većina metala imala je manje-više kontinuiran rast cene, osim srebra i paladijuma kod koji je dolazilo do osetnijih oscilacija u ceni, ali je posle padova cena nastavljala da raste sa primetnom tendencijom daljeg napredovanja, što govori o tome da postoji ravnoteža između ponude i potražnje na ovom nivou cena. Prilikom razmatranja cena metala koji su u magazinu izražene u evrima po gramu, mora se imati u vidu da se cena na svetskim berzama utvrđuje u dolarima po finoj unci. Ovo je značajno zbog bitno promenjenog odnosa između dolara i evra u toku godinu dana. Prošlogodišnji odnos cene dolara prema evru u oktobru bio je oko 1$= 0,785 €, a ovogodišnji je 1$= 0,698 €.

Cene većine obojenih metala su takođe ostale na visokom nivou kao i u prethodnoj 2006 godini.

Smatra se da su cene plemenitih i platinskih metala kao i obojenih metala porasle u odnosu na pre 3-4 godine iz dva razloga.

Jedan je rast cena nafte koja je poskupela 2-3 puta u odnosu na vreme od pre nekoliko godina.

Drugi razlog rasta cene većine metala je visoka potražnja koja dolazi iz Kine. Kineska privreda je u velikom razvoju u svim granama proizvodnje.

Ne oseća se tendencija da će doći do pada cene metala a takođe ni da će razvoj kineske privrede da smanji tempo.

Na osnovu toga mreže se zaključiti da pada cene zlata i srebra kao i plemenitih metala neće biti u sledećem periodu.

Page 5: Zlato Nakit Dragocenosti Broj 3

4

Grafikon kretanja cene zlata u periodu 1968. – 2007.

Grafikon kretanja cene zlata u periodu oktobar 2006. – oktobar 2007.

Page 6: Zlato Nakit Dragocenosti Broj 3

5

Grafikon kretanja cene srebra u periodu oktobar 2006. – oktobar 2007.

Grafikon kretanja cene platine u periodu oktobar 2006. – oktobar 2007.

Page 7: Zlato Nakit Dragocenosti Broj 3

6

Grafikon kretanja cene paladijuma u periodu oktobar 2006. – oktobar 2007.

Grafikon kretanja cene rodijuma u periodu oktobar 2006. – oktobar 2007.

Page 8: Zlato Nakit Dragocenosti Broj 3
Page 9: Zlato Nakit Dragocenosti Broj 3

7

C E N E M E T A L A I T R Ž I Š T E N A K I T A

KINEZI OSVAJAJU TRŽIŠTE NAKITA Kina je sve ozbiljniji konkurent velikim svetskim proizvođačima u mnogim oblastima industrije. Osnovna prednost Kine je veoma jeftina radna snaga i državna investiciona politika koja omogućuje kupovinu najboljih mašina za proizvodnju.

Pored kineskih investicionih zahvata, na proizvodnju u Kini veoma mnogo utiču strani investitori koji u ovoj mnogoljudnoj zemlji otvaraju svoje sopstvene pogone da bi iskoristili neverovatno jeftinu kinesku radnu snagu.

Može se samo pretpostaviti koliko se povećavaju profiti američkih ili evropskih proizvođača kada plaćaju radnike i stotinu puta manje u Kini od iste vrste proizvodnje i istu opremu i produktivnost.

Kina je do skoro bila poznata po proizvodnji nakita od dragog i poludragog kamenja i bižuterije a manje po proizvodnji zlatnog i srebrnog nakita. Za razliku od Kine u Indiji je zlatan nakit veoma nošen i proizvodi se od davnina. Kada se govori o konkurentnosti kineskog, turskog nakita ili možda iz nekih drugih zemalja sa jeftinom radnom snagom moraju se znati i neke druge činjenice:

- Zlato, srebro, legirni metali i savremena oprema imaju svuda iste, odnosno svetske cene pa nije moguće da nakit bude jeftiniji po toj osnovi.

- Drago i polu-drago, odnosno ukrasno kamenje je uglavnom jeftinije u nekim azijskim zemljama.

- Nakit može biti jeftiniji iz navedenih zemalja po osnovu veoma jeftine radne snage i usled izbegavanja plaćanja raznih dažbina.

- Kada se radi o nekom izuzetno jeftinom zlatnom nakitu, mora se posumnjati u njegovu finoću.

Zaključak se nameće sam po sebi, nakit iz zemalja sa veoma jeftinom radnom snagom može biti jeftiniji zbog radne snage i dažbina ali te cene mogu biti za oko dvadeset posto manje u odnosu na naše.

Kod cena koje su niže preko 20 % treba posumnjati na finoću.

Kada se radi o nekim pratećim proizvodima za zlatarstvo, kao što je ambalaža ili sitna oprema i slično, cene tih proizvoda su niže od cene kod nas ili u Evropi. Negde je cena kineskih proizvoda približna njihovom kvalitetu ali u nekim slučajevima, kvalitet može biti na visini.

Page 10: Zlato Nakit Dragocenosti Broj 3

8

C E N E M E T A L A I T R Ž I Š T E N A K I T A

ZLATARSTVO TURSKE Turska u mnogim oblastima privrede sve više konkuriše evropskim proizvođačima pre svega nižim cenama proizvoda. Takav je slučaj i sa zlatarstvom, odnosno proizvodnjom nakita od zlata i srebra, bižuterije satova i sličnih proizvoda. Treba znati da Turska ima 70 miliona stanovnika, da ovu zemlju poseti godišnje preko 22 miliona turista. U Turskoj ima preko 40.000 radnji koje se bave nakitom a proizvodi se oko 350 tona nakita godišnje što ovu zemlju svrstava na treće mesto po veličini proizvodnje.

Tursko tržište je veliko kako zbog broja stanovnika tako i zbog poznate tradicije nošenja nakita. Radi toga se dobar deo turskog proizvedenog nakita prodaje u sopstvenoj zemlji. Izvoz turskog nakita je veoma značajan. Godišnje se izveze preko 110 tona zlatnog i oko 100 srebrnog nakita. Takođe se izveze oko 185 tona bižuterije i preko 660 tona ukrasa i sličnih proizvoda.

Rast izvoza nakita, bižuterije i ukrasa iz Turske veoma je intenzivan. U tabeli je data vrednost izvoza robe u prethodnim godinama.

Najveći deo u tim ciframa pripada

izvozu zlatnog nakita. Tako je od 1.078 milijarde dolara izvoz nakita i ukrasa, od zlatnog nakita dobijena milijarda a od srebrnog oko 33,2 miliona dolara.

U Turskoj u Istambulu organizuju se dva sajma nakita godišnje i to krajem marta i početkom septembra. Ove 2007 godine sajam u martu je bio 24-ti a u septembru 25-ti sajam JAWELRY SHOW.

Godina Vrednost

u milionima $ 2002. 595,00

2003. 787,00

2004. 929,00

2005. 1.078,00

Page 11: Zlato Nakit Dragocenosti Broj 3

9

TEHNOLOŠKA ZNANJA

PLATINSKI METALI Često se govori o plemenitim metalima kada se podrazumeva da tu spadaju i platina i paladijum. Međutim kada se govori o platinskim metalima tu se podrazumevaju platina (Pt), paladijum (Pd), rutenijum (Ru), rodijum (Rh), osmijum (Os), iridijum(Ir).

Ovi metali imaju slična fizička i hemijska svojstva a često se u prirodi nalaze zajedno pa zato imaju i zajednički naziv-platinski metali po najpoznatijem od ovih metala.

Od svih platinskih metala najširu primenu imaju platina i paladijum. Zbog svoje velike hemijske otpornosti platina se najčešće primenjuje samostalno i to za hemijske posude, katalizatore i nakit.

Paladijum se primenjuje u legurama sa platinom, srebrom i drugim metalima za katalizatore i kontakte u elektronici .

Platinu su za nakit koristili još stari Egipćani a takođe i južnoamerički Indijanci mnogo pre otkrića Amerike. Naravno da su platinu u metalnom obliku nalazili u nanosima reka kao i zlato.

Platinski metali su veoma retki u prirodi i najčešće se pojavljuju sa rudama bakra i nikla kada se dobijaju kao sporedni proizvodi. Na Uralu i u Kolumbiji platinski metali nalaze se nanosima nekih reka.

Za zlatarstvo najvažnija platina, paladijum i u zadnje vreme rodijum. Osnovne osobine ova tri metala su:

Pt Pd Rh

Tačka topljenja [°C] 1.170 1.550 1.970

Tačka ključanja [°C] 3.825 3.140 3.730

Gustina [g/cm3] 21,45 12,02 12,41 Tvrdoća po Mosu 1-10 7,0 4,8 6,5 Boja sivo bela sivo belo srebrno belo

Potrebno je znati da na predmetima od platine kada se zagreju na 450°C stvara se taman sloj platina oksida PtO2 a na temperaturi preko 450°C

stvara se PtO3 koji isparava i tako platina gubi od svoje težine. Slično se dešava i sa rodijumom koji kada se zagreje na površini se

Page 12: Zlato Nakit Dragocenosti Broj 3

10

stvara PhO2 koji se zatim na temperaturi preko 1.100°C razgrađuje i isparava pa rodijum gubi na težini. Ova osobina je važna za rodirane predmete od srebra i belog zlata. Znači kod zagrevanja rodiranih

predmeta može doći do isparavanja tanke prevlake u celini ili mestimično što dovodi do lošeg izgleda predmeta posle popravke.

T E H N O L O Š K A Z N A N J A

UTICAJ HEMIKALIJA NA PLATINU Platina se u zlatarstvu relativno malo koristi ali se sve češće javlja tražnja za nakitom od platine pa se smatra da će rastom standarda i kod nas doći do većeg interesovanja za platinom kao materijalom za izradu nakita.

Platina je veoma otporna na različite hemijske uticaje i na vazduhu je potpuno postojana.

Platina se ne rastvara u hladnoj carskoj vodi i hladnoj sumpornoj kiselini ali ako su ključale, rastvaraju platinu. Azotna kiselina ne deluje na platinu a hlorovodonična koja ključa izaziva koroziju ovog metala.

Hlor, brom i ključala sumporna kiselina dovode do promena na površini platine.

T E H N O L O Š K A Z N A N J A

BOJE LEGURA ZLATA Legure zlata mogu imati sledeće boje: crvenu, žutu, zelenu i belu. Legure drugih boja, postoje ali se retko koriste. Većina obojenih legura koje se koriste u zlatarstvu su trojne legure, što znači da legure sadrže tri metala.

Najuobičajenija kombinacija je zlato, srebro i bakar. Male količine drugih metala se dodaju za postizanje

specijalnih boja, ili za promenu radnih kvaliteta legure. Na primer, cink se dodaje kao dezoksidator, za snižavanje tačke topljenja, smanjenje otvrdnjavanja prilikom hlađenja na vazduhu, kao i za posvetljavanje boje legure (crvenkaste legure požućuju). Iako sve legure navedene karataže imaju isti sadržaj zlata, legirajući metali se mogu javljati u različitim

Page 13: Zlato Nakit Dragocenosti Broj 3

11

odnosima, na taj način menjaju mehaničke osobine legure.

U Americi 14-karatno žuto zlato je najomiljenije i najviše se koristi, zbog boje i kvaliteta, belo zlato je iza njega. U Evropi 18K žuto zlato je najomiljenije. U Indiji se koristi smo 22K zlato. Kod 14K i 10K legura može se dobiti najširi spektar boja, koji se kontroliše odnosom srebra i bakra. Za rad je najlakše žuto zlato. Visokokaratno belo zlato, koje je prvo bilo pronađeno kao zamena za platinu, mnogo je teže za rad, jer je krto i puca kad se zagreva. Na belo zlato se često elektrolitičkim putem nanosi rodijum, da bi se postigla sjajna površina, otporna na tamnjenje. Zlato od 18K je veoma postojano na tamnjenje, a 14K i zlato manje karataže na vazduhu tamne. Zlato manje karataže brže tamni, mada ova pojava može da ne bude tako očigledna, zbog obojenja. Tamnjenje zlatnog nakita je najčešće kod ljudi koji se znoje i na koži se pojavljuju tamne mrlje. Ovo se javlja zbog toga što znoj sadrži natrijum hlorid i druge soli, koje reaguju sa srebrom i bakrom iz nisko-legiranog zlata, dajući tamni talog soli. Ovaj tamni talog, zbog trenja, se pojavljuje na koži, na mestu dodira. Ovakve osobe treba da izbegavaju korišćenje zlatnog nakita niske karataže.

Zbog postojanja različitih legura i širokog opsega finoće, ovde su date komponente samo nekih legura zlata. Sastavi legura su dati u procentima.

SASTAV ZLATNE LEGURE (%) Žuto zlato, 22K

An 91,67-Ag 5-Cu 2-Zn 1,33

Crveno zlato, 18K Crveno: Au 75-Cu 25 Roze: Au 75-Cu 22,25-Ag 2,75 Pink: Au 75-Cu 20-Ag 5

Žuto zlato, 14K Za emajliranje: Au 58,33-Cu 29,7-Ag 10,0-Zn 1,97 Za sve svrhe: Au 58,33-Cu 29,2-Ag 8,3 -Zn 4,17 Standardni: Au 58,33-Cu 31,2-Ag 4,0-Zn 6,47 Za livenje: Au 58,33-Cu 30,0-Ag 5,0-Zn 6.67

Zeleno zlato,18K Zeleno, bez sjaja: Au 75-Ag 25 Svetlo zeleno: Au 75-Cu 23-Cd 2 Zeleno: Au 75-Ag 20-Cu 5 Tamno zeleno: Au 75-Cu 6-Ag 15-Cd 4

Plavo: Au 75-Fe 25

Ljubi často:

Au 80-Al 20

Zlato, 12K Crveno: Au 50-Cu 50 Žuto: Au 50-Cu 34-Ag 16 Žuto: Au 50-Cu 40-Ag 10 Zeleno bez sjaja: Au 50-Cu 6-Ag 44 Tamno zeleno: Au 50-Cu 10-Ag 40

Page 14: Zlato Nakit Dragocenosti Broj 3

12

Belo zlato, 18K Belo: Au 75-Pt ili Pd 25 Belo: Au 75-Pd 25-Ni 10-Zn 5 Sivo belo: Au 75-Cu 8- Fe 17 Plavo belo: Au 75-Fe 25

Belo zlato, 10K Za sve svrhe: Au 41,67-Cu 32,8-Ni 17,1-Zn 8,4

Belo zlato, 14K Za livenje: Au 58,33-Cu 22,1-Ni 10,8-Zn 8,77 Za sve svrhe: Au 58,33-Cu 23,5-Ni 12,2-Zn 5,97

T E H N O L O Š K A Z N A N J A

PRIPREMA LEMA ZA ZLATO Zlatni lemovi su legure zlata, bakra, srebra a neki lemovi sadrže i male količine metala koji imaju nižu tačku topljenja: kadmijum, bizmut, cink ili kalaj. Procenat metala se određuje tako da spoj bude iste boje kao i legura zlata koje se lemi (da bi spoj bio nevidljiv). Metali koji imaju nižu tačku topljenja, kao što je elektrolitički čist cink, takođe snižavaju tačku topljenja legure koja se koristi za lemljenje, ali kada se sadržaj poveća preko određene granice raste krtost lema. Svaka lem-legura određena za upotrebu određene zlatne legure (određene karataže) će težiti nižoj tački topljenja od iste određene zlatne legure. Najbolji izbor lema je onaj koji ima razliku temperature od oko 100°C ispod temperature topljenja legure koja se lemi.

Kod izbora sastava lem legure treba voditi računa: da ona mora da odgovara svakoj boji legure zlata,

da odražava standardni kvalitet, da se lako postiže željena čvrstoća spoja.

Za gravirani zlatni nakit dopušteni sadržaj lema je samo 1 %. Kada se zlatni lem priprema, prvo se tope bakar i srebro, ispod topitelja; metali koji imaju nižu tačku topljenja se tope odvojeno, ispod cink hlorida, kao topitelja. Zatim se sve komponente mešaju sa istopljenim zlatom, ispod topitelja, da bi se izbegao dodir sa atmosferskim kiseonikom. Ova se smeša uliva u ingot kalup. Ohlađen ingot, iz kalupa, se valja u listove ili žice, željene debljine . Kada se bakar i srebro dodaju zlatu, iako je pojedinačno za svaki od ovih metala tačka topljenja visoka, njihovom kombinacijom ona se u lemu snižava. Sa smanjenjem sadržaja zlata u lem-leguri opada tačka topljenja.

Page 15: Zlato Nakit Dragocenosti Broj 3

13

Tipičan sastav zlatnih lemova:

Sastav Opseg tačke topljenja [°C] Vrsta Zlato Srebro Bakar

Nisko karatni 45 30 - 35 15 - 20 619 - 816

Uobičajena upotreba 60 12 - 22 12 - 22 724 - 835

Visoko karatni 80 3 - 8 8 - 12 746 - 871

Ovi lemovi sadrže od 2-3% Sn i od 2-4% Zn.

T E H N O L O Š K A Z N A N J A

KAKO IZRAČUNATI GUSTINU LEGURE ZLATA Kada se priprema legura zlata ili ako je hemijskom analizom utvrđen tačan sastav, moguće je sračunati gustinu, odnosno specifičnu težinu legure.

Najpre se izračunaju recipročne vrednosti gustina pojedinih komponenti legure

Metal Recipročna vrednost

Zlato 1 : 19,3 0,0518134 Srebro 1 : 10,5 0,0952380 Bakar 1 . 8,9 0,1123595

- Pomnoži se svaka recipročna vrednost sa sadržajem pojedinih metala u promilima (hiljaditim) - Saberu se vrednosti dobijene množenjem za sve metale, - Podeli se sa 1.000 dobijen zbir vrednosti za svaki metal. Primer:

Koliko iznosi gustina legure zlata od 18 karata sastava

750 ‰ Au 125‰ Ag 125‰ Cu

Metal Sadržaj Recipročna

vrednost

Zlato 750 x 0,0518134 38,86005 Srebro 125 x 0,0952380 11,90475 Bakar 125 x 0,1123495 14,04493 Svega 1.000 podeljeno sa 6.480.973 = 15,429 g/cm3

Page 16: Zlato Nakit Dragocenosti Broj 3

14

Posle izračunavanja gustine, može se merenjem utvrditi stvarno postignuta gustina. Ako se vrednosti koje su izračunate i one izmerene,

podudaraju, legura zlata odgovara zadatoj finoći.

T E H N O L O Š K A Z N A N J A

IZRAČUNAVANJE POTREBNE KOLIČINE LEGURE KOD LIVENJA Kod livenja nakita ili drugih predmeta korišćenjem voštanih modela, može

se izračunati potrebna količina legure na sledeći način:

Količina legure = težina voštanih modela x gustina legure gustina voska

T E H N O L O Š K A Z N A N J A

ZLATO IZ REČNIH PESKOVA Ispiranje zlata iz rečnih peskova i nanosa oko reka obavlja se još iz vremena kada je čovek počeo da se interesuje za metale i ukrase . prema računicama geologa, od do sad proizvedenih oko 150.000 tona zlata u svetu, verovatno jedna trećina potiče iz ispiranja u rekama na svim kontinentima a zlato je ispirano najpre na Bliskom istoku i Balkanu a zatim po Evropi i mnogo kasnije u Americi, Australiji, Africi i Sibiru.

Zlato u nanosima reka došlo je iz zlatonosnih žica u planinama pored reka i gomilano je milionima godina. Kada je počelo ispiranje, naročito u

19-tom i 20-tom veku, brzo je došlo do iscrpljivanja nataloženih količina pa je tako danas sve manje zlata u nanosima i sve manje ispiranja.

U Južnoj Americi, Australiji i Aziji kao i u Sibiru još se obavlja ispiranje u većem obimu. U drugim delovima sveta, pa i kod nas, ispiranje vrše samo amateri i zaljubljenici reka i zlata.

Na tržištu zlata ponekad se nudi ''crni sliht'' isprani zlato isprano iz reka ili komadi zlata-nugeti.

Crni šliht je koncentrat teških čestica koji je dobijen ispiranjem rečnih peskova. Crna boja dolazi od

Page 17: Zlato Nakit Dragocenosti Broj 3

15

čestica megnetita, minerala gvožđa koji često ide sa zlatom u nalazištima.

U crnom šlihtu može da bude više ili manje zlata, zavisno od sadržaja zlata u peskovima koji su ispirani. Često ovaj materijal sadrži samo 10% zlata, zlato u šlihtu je zapravo prirodne legure zlata i srebra u kojoj zlato učestvuje sa 70-90%. Zlato iz crnog šlihta može se izdvojiti hemijskom rafinacijom pomoću carske vode i obaranjem zlata iz

rastvora. Hemijskom rafinacijom zlata sa crnim slihtom može se dobiti čisto zlato.

Ako se tope komadići zlata koji su isprani iz reke, dobiće se legura zlata i srebra, verovatno sa još nekim sastojcima. Znači, potrebno je ovakvo zlato rafinisati hemijski kako bi se dobio čist metal. To isto važi i za veće komade zlata nađene u reci (nugete).

Page 18: Zlato Nakit Dragocenosti Broj 3
Page 19: Zlato Nakit Dragocenosti Broj 3

16

TOPLJENJE I LEGIRANJE

IZBOR LONČIĆA ZA TOPLJENJE U ZLATARSTVU Kod izbora lonca za topljenje u zlatarstvu mora se voditi računa o više različitih fizi čkih i hemijskih uticaja između metala koji se topi i materijala od koga su izrađeni lonci. Važna osobina koja odlučuje kod izbora lonca je vatrootpornost, odnosno temperatura koju može da izdrži lonac. Pored vatrootpornosti važna je karakteristika lonaca je i izdržljivost, odnosno otpornost na termošokove, koji nastaju usled naglog zagrevanje ili hlađenje. Ova osobina je veoma važna zbog mogućeg prskanja lonaca i štete od razlivanja metala. Takođe su važne osobine i hemijska otpornost prema topitelju koji se koristi kod topljenja. Ovde treba napomenuti da u grafitni lonac ne treba topiti legure sa niklom (belo zlato) i platinu, pošto u reakciji ovakvih lonaca i navedenih metala dolazi do stvaranja karbida nikla ili platine što onemogućuje izradu nakita. � Grafitni lonci mogu da izdrže

temperaturu nešto preko 1.800°C i dobro podnose termošokove. Dobri su za topljenje žutih legura zlata i srebra.

� Lonci od kalcijum oksida (CaO) mogu da podnesu termošokove i temperaturu preko 2.800°C ali su nepostojani ako su vlažni. Mogu se topiti svi platinski i plemeniti metali.

� Aluminijum oksidni (Al2O3) lonci podnose temperaturu do 2.000°C i mogu se topiti legure belog i žutog zlata i srebra ali su nepostojani na bazične šljake.

� Magnezijum oksidni (MgO) lonci podnose temperaturu do 2.800°C mogu se topiti sve vrste plemenitih metala i hloridi (srebra), ne trpe ugljenične topitelje.

� Cirkonijumoksidni (sa kalcijum oksidom) lonci ( ZnO2+CaO) podnose dobro termošokove i temperaturu do 2.600°C, mogu se koristiti za topljenje svih legura plemenitih metala.

Neki od lonaca koji se nude na tržištu su sačinjeni od mešavina vatrostalnih materijala pa imaju drugačije karakteristike u odnosu na lonce samo jednog vatrostalnog materijala. Radi toga je nužno tražiti karakteristike lonca i uporediti ih sa sopstvenim potrebama, pa na osnovu toga obaviti nabavku

Page 20: Zlato Nakit Dragocenosti Broj 3

17

T O P L J E N J E I L E G I R A N J E

SMEŠA TOPITELJA ZA RAFINACIJU ZLATA KOD TOPLJENJA LOMA Dobar deo zlata koji se otkupljuje ili zamenjuje za novi nakit, topi se i od te sirovine izrađuje se novi nakit. Stari nakit, lom, razvrstava se prema finoći i ako ne ide na rafinaciju, topi se.

U procesu topljenja treba iskoristiti priliku da se izvrši izvesno prečišćavanje, odnosno rafinacija. U zlatnom lomu javljaju se nečistoće koje mogu biti organske i neorganske prljavštine, oksidi metala i nepoželjni metali koji i kod niskog učešća u ukupnoj težini mogu naneti štetu leguri zlata. Takvi metali su olovo, kalaj, gvožđe koji su najčešći i mnogo ređe drugi metali koji mogu biti štetni ili nisu štetni ali umanjuju sadržaj zlata, odnosno finoću nakita koji će biti izrađen.

Smeša topitelja koji se pomeša sa lomom koji se topi dovešće do toga

da se odstrane oksidi metala, na primer oksidi bakra, srebra, cinka. Oksidi i druge nečistoće izneće se na površinu rastopljenog zlata i time će se omogućiti njihovo odstranjivanje.

Ako se oksidi ili neke čestice metala koji mogu da oksidišu kod topljenja ne bi odstranili i zlato izlije pa zatim valja, došlo bi do pucanja i tačkastih uklopaka u metalu koje kvare mogućnost korišćenja.

Korišćenjem smeše topitelja došlo bi do odstranjivanja nečistoće i vidnog poboljšanja osobina livenog zlata, pa bi se dobio kvalitetan metal za preradu livenjem ili valjanjem. Gold Lux iz Bora izrađuje smeše topitelja koji su se u primeni kod mnogih zlatara pokazali veoma korisno.

T O P L J E N J E I L E G I R A N J E

DEZOKSIDANS Cu-P Da bi se dobile kvalitetne legure za izradu nakita bilo od srebra ili od zlata neophodno je da se odstrane i minimalne količine oksida osnovnih

metala ili legirnih metala kao što su bakar, cink,nikl, kadmijum i drugi. Suština procesa dezoksidacije je hemijsko rastvaranje kiseonika iz

Page 21: Zlato Nakit Dragocenosti Broj 3

18

oksida metala i to nekim drugim supstancama. Dezoksidacija metala obavlja se prilikom topljenja i to sredstvima koja se rastvaraju u rastopu i tada se reakcija dezoksidacije obavlja u celoj zapremini metala. Proces dezoksidacije stvara gasovita, tečna ili čvrsta jedinjenja koja se odstranjuju iz rastopa isparavanjem ili u obliku šljake. Dezoksidansi mogu biti gasovi kao što su vodonik ili ugljenmonoksid, zatim fosfor, kalcijum, magnezijum, aluminijum, cink, kadmijum.

Najčešće se u zlatarstvu primenjuje za dezoksidaciju legura bakar-fosfor (Cu-P). Kod ubacivanja ove legure u rastop dolazi do reakcije:

5MeO + 2P = P2O5 + 5Me - gde je Me metal (Sn, Ag, Zn)

Sadržaj fosfora u leguri Cu-P je najčešće 5-10% .

Mora se imati na umu da je Cu-P odličan dezoksidans ali on ne sme da se stavlja više nego je neophodno jer u tom slučaju dolazi do stvaranja krtih hemijskih jedinjenja kao što su Cu3P, Ni3P ili Ag2P. Ako bi se stvorila ova jedinjenja u leguri zlata i srebra dolazi do krtosti kod valjanja ili drugih procesa u izradi nakita. Za zlatarske legure generalno se može smatrati da je dozvoljena količina Cu-P oko 1,0 % odnosno 1,0 gram ove legure na 100 grama istopljene legure zlata ili srebra, finoća 585 ili 750 kod Au i 800-925 kod srebra. Sa legurom Cu-P sa 10% P, u rastop će se uneti oko 0,1 gram fosfora što je najčešće sasvim dovoljno za dezoksidaciju.

T O P L J E N J E I L E G I R A N J E

UTICAJ OLOVA NA ZLATNE LEGURE Legure zlata i srebra su kvalitetne ako su kvalitetni, odnosno čisti metali koji ulaze u sastav legure. Poznato je da su najčešći sastojci legure zlata bakar i srebro a dosta često cink a za belo zlato i nikal. Legure srebra uglavnom sadrže bakar i u manjoj meri cink. Osnovni metali, zlato i srebro mogu biti visoke čistoće, ali se veoma često događa da se kroz bakar a naročito cink ili ako se koristi mesing, unesu u leguru neki metali koji mogu

veoma štetno da utiču na osnovne legure. Najčešće štete u leguri dolaze od veoma malih sadržaja olova (Pb). Prisustvo olova u leguri zlata preko 0,005% dovodi do pucanja metala kod plastične prerade. Legure srebra koje sadrže preko 0,004% olova su veoma lomljive tako da su neupotrebljive. Ako se uoči krtost legura zlata ili srebra može se probati da se

Page 22: Zlato Nakit Dragocenosti Broj 3

19

topljenjem ovih legura sa odgovarajućim smešama topitelja olovo odstrani. Da li će se uspeti u odstranjivanju olova zavisi od oblika olova u leguri. Kod većeg sadržaja olova ne može se topljenjem sa rafinacijskim topiteljima odstraniti i tada je neophodna hemijska rafinacija. Loš uticaj na legure zlata ima i gvožđe (Fe) koje može biti uneto u leguru kada se vrši topljenje povratnih zlatarskih materijala. Komadići gvožđa koji mogu da se nađu u povratnim materijalima moguće je odstraniti magnetom ili pranjem u azotnoj kiselini.

Kalaj u malim količinama može da se nađe u zlatarskim sirovinama iz loših lemova. Ovaj metal ne utiče na mehaničke osobine zlata ali može dovesti do lošeg izgleda površine urađenog nakita. Na legure srebra loš uticaj ima takođe olovo, kalaj, nikal kao i neki drugi metali koji se ređe sreću u pomenutim materijalima, na primer silicijum, bizmut, antimon. Specifičan je slučaj nikla, ako u leguri srebra ima do 1% nikla, povećava se tvrdoća legure srebra, ali ako ga ima preko 2,5% može doći do legiranja srebra i nikla i takav materijal neće moći da se koristi.

T O P L J E N J E I L E G I R A N J E

MESING I BRONZA U ZLATARSTVU U zlatarstvu i proizvodnji ukrasa mesing i bronza primenjuju se u različite svrhe. Ove legure imaju veoma različite sastave i zbog toga je važno znati o kojoj leguri i kog sastava je kod primene za legiranje zlata ili u druge svrhe. Mesing je legura bakra i cinka sa različitim učešćem cinka. Smatra se da je najveći udeo cinka oko 46 %. Po osnovu čistoće, postoje mesinzi samo od bakra i cinka i koji se zovu čisti i mesinzi sa dodacima kao što su kalaj, gvožđe, mangan, nikl, aluminijum i silicijum.

Među mesinzima za zlatarstvo su interesantni sledeći: � Tombak: 95% Cu i 5% Zn � Crveni tombak: 90% Cu i 10%

Zn � Zlatni tombak: 5% Cu i 15% Zn � Svetlo crveni tombak: 70% Cu i

30% Zn � Žuti tombak Raspoznavanje mesinga moguće je prema boji pošto sadržaj cinka određuje boju mesinga na sledeći način: � sadržaj cinka 5-10% daje

crvenkasto bronzanu boju mesinga

Page 23: Zlato Nakit Dragocenosti Broj 3

20

� kod sadržaja cinka od 15% mesing ima crvenkastu zlatnu boju

� kod 20% cinka mesing ima žuto zlatnu boju

� sadržaj cinka od 25-38% daje zelenkasto žutu boju

� kod sadržaja cinka 38-45% mesing ima ponovo zlatno žutu boju

Mesinzi sa različitim dodacima

drugih metala su predviđeni za specifične primene. Tu spadaju polutombak, aluminijumski mesing sa 2% Al, mesing za livenje sa 3% Pb i tvrdi mesing za zavrtnje sa 2-3,5% Pb. � Primena mesinga sa dodacima,

posebno onih koji sadrže olovo u zlatarstvu kao predlegura je

potpuno neprihvatljivo pošto će formirati krutu i neupotrebljivu leguru zlata ili srebra.

� Bronza je legura bakra sa 4 do 10% kalaja koji ima veliki uticaj na osobine ovih legura. Pored kalaja, bronze se rade sa mnogim drugim metalima. Tako postoje:

� bronza za novac sa 95% Cu, 4 % Sn i 1% Zn

� bronza za umetničke predmete sa 80-90% Cu, 5-8% Sn i sa dodacima olova i cinka

� fosforna bronza � aluminijumska bronza � silicijumska bronza i druge

Bronze po svom sastavu nisu primenljive kao predlegure u zlatarstvu.

Neplemenite legure za ukrase: Legirni metali Gustina Tačka topljenja

Cu Zn Ni ostali [g/cm3] [°C] Žuti mesing 66 33 / / 8,5 955 Nikal-srebro 65 17 18 / 8,8 1.110 Nemačko srebro 65 23 12 / 8,8 1037 Alpaka 65 19 14 Ag -2 8,8 / Bronza 96 0 0 Sn-4 8,8 1.060

Neke osobine poznatih legura srebra:

Gustina Tačka topljenja Ag Cu [g/cm3] [°C]

Srebro-čisto 100 / 10,49 961,0 Sterling srebro 925 75 10,40 893,0 Srebro za novac 900 100 10,30 875,0 Evropsko srebro 800 200 10,20 819,4

Page 24: Zlato Nakit Dragocenosti Broj 3

21

T O P L J E N J E I L E G I R A N J E

MIKRO DODACI U LEGURAMA ZLATA Pored mnogih štetnih primesa u legurama zlata, postoje i elementi koji u malim sadržajima dosta doprinose kvalitetu legure zlata. Ti elementi se zovu mikro legirajući za razliku od makro legirnih metala kao što su bakar, srebro i cink. Kod žutih legura zlata titan, cirkonijum i bor doprinose plastičnosti kao i čvrstoći. Sadržaji koji su korisni u legurama su veoma mali i iznose za titan do 0,3% a za cirkonijum do 0,5% dok za bor korisno učešće u leguri je oko 0,1%. Dajemo osnovne karakteristike navedenih elemenata: Titan (Ti) je metal sjajem sličan čeliku, tvrd i lak, postojan na

vazduhu, vodi i mnogim hemikalijama. Gustina mu je 4,5 g/cm3, tačka topljenja 1.730°C a ključanja 3.000°C. Najčešće se primenjuje kao legura sa gvožđem-fero titan. Cirkonijum (Zr) je metal, tvrd i otporan prema kiselinama i bazama, gustina mu je 6,49 g/cm3. Topi se na 1.850°C, u prirodi ga ima u obliku minerala cirkona. Bor (B) je elemenat koji se proizvodi u obliku smeđeg praha ili žutih kristala. Veoma je tvrd i teško se topi. Rastvara se u kiselinama. Gustina mu je 2,45 g/cm3.

Pribor za elektorolitičko poliranje,

proizvođača Gold Lux – Srbija

Page 25: Zlato Nakit Dragocenosti Broj 3
Page 26: Zlato Nakit Dragocenosti Broj 3

22

ISKUSTVA I SAZNANJA

KAKO PREPOZNATI LAŽNO ZLATO I SREBRO Postoje mnogi slučajevi lažnog zlata i srebra pa je za svaki neophodna posebna procedura utvrđivanja.

Zlato se od ostalih metala odlikuje pre svega velikom gustinom ili specifičnom težinom koja iznosi 19,2 g/cm3 i bojom i sjajem kao i otpornošću na koroziju. Postoje i druge specifičnosti zlata u odnosu na druge metale ali su one manje bitne za utvrđivanje dali je neki komad od zlata ili nije. Kada se kaže zlato misli se kako na čisto zlato (fajn) tako i na leguru zlata gde je ono osnovni metal. Nema drugog metala koji ujedinjuje veliku specifičnu težinu i žutu boju. Bele legure zlata imaju veliku specifičnu težinu i belu boju pa tu može doći do zamene sa legurama platine ili paladijuma ali ne i srebra ili nikla pošto su gustine ovih metala manje.

Merenje gustine komada metala je najbolji put da se utvrdi na jednostavan način, približno ali dosta sigurno o kome se metalu ili leguri radi. Za ta merenja postoje više

pribora, između ostalih i pribor Gold Lux iz Bora.

Kod neplemenitih metala ili legura (bakar, bronza, mesing ili drugih) koje su pozlaćene, merenje gustine daje sigurno i jasno upozorenje da nije od zlata.

Merenje gustine u slučaju predmeta koji ne bi trebalo da se oštećuju trljanjem po probnoj ploči, takođe je pravi način za ocenu da li se radi o zlatu kao i približnoj finoći.

Ako se ne meri gustina, mogu se koristiti neke jednostavne hemijske metode koje su bazirane na otpornosti zlata i njegovih legura na uticaj hemikalija.

Kap azotne kiseline na predmetu od zlata neće dati nikakve promene. Međutim ako se radi o lažnom zlatu ili o zlatu veoma niske finoće, ispod 250/000, doći će do obojenja kapi usled rastvaranja površine metala.

Kap sumporne kiseline kao i nerazblažene akumulatorske će na mnogim metalima da dovede do reakcije ali kod zlata se neće javiti nikakva promena.

Page 27: Zlato Nakit Dragocenosti Broj 3

23

I S K U S T V A I S A Z N A N J A

VOLFRAM I ZLATO - ISTA GUSTINA Zlato i platina odlikuju se od ostalih metala, između ostalog i velikom gustinom ili kako se ranije zvalo-specifičnom težinom. Merenjem gustine komada nakita ili metala moguće je bliže proceniti dali se radi o o zlatu, ako je žut ili o platini ako je beo komad.

Međutim postoji i metal volfram (W) koji ima istu gustinu kao i zlato (19,3 g/cm3) koji može ponekad da unese sumnju.

Volfram je beo metal, veoma tvrd i sa visokom tačkom topljenja (3.370°C). Koristi se, na primer za vlakna u sijalicama i za legiranje čelika.

Dešavalo se da se nudi komad volframa kao komad platine. Pošto su po boji slični kao i po gustini moglo je doći do prevare. Kontrola probnom kiselinom će ukazati da nije platina ili ako je komad pozlaćen da nije zlato.

I S K U S T V A I S A Z N A N J A

PREKRIVANJE RODIJUMOM BELOG ZLATA I SREBRA Prekrivanje rodijumom relativno je nov proces. Elektrolitička prevlaka od rodijuma poseduje povećanu otpornost na koroziju i znatnu tvrdoću, a tvrdoća ustupa mesto samo tvrdoći hroma. Koeficijent odražavanja (refleksija) rodijumskih prevlaka nešto je manja nego što je kod srebrnih, ali za razliku od srebra rodijum dugo vremena ne tamni. Zbog toga se prevlake od rodijuma mogu iskoristiti za zaštitu srebrnih površina od tamnjenja.

Sada se elektrolitičke prevlake od rodijuma primenjuju za proizvode od

legure belog zlata. Zahvaljujući visokom koeficijentu odražavanja rodijuma, spoljašnji izgled dobro poliranih (prekrivenih rodijumom) proizvoda sa brilijantima neobično je lep. Tehnologija prekrivanja rodijumom dosta je jednostavna, ali zahteva savesno obavljanje pripremnih operacija (odmašćivanje, ispiranja proizvoda), a zahteva takođe brižljivost i marljivost pri radu sa elektrolitima.

Najrasprostranjeniji je elektrolit od sumporne kiseline koji služi za

Page 28: Zlato Nakit Dragocenosti Broj 3

24

prekrivanje rodijumom. Sastav elektrolita i režim rada sledeći su:

Rodijum (u proračunu na metal)

2 do 3 g/lit

Sumporna kiselina 30 - 40 ml/lit Gustina struje 1 - 3 A/dm2 Temperatura 20 - 25°C

Prekrivanje rodijumom obavlja se korišćenjem ne rastvorljivih anoda od platine ili rodijuma i katoda od bakra ili srebra o koji se kače predmeti.

Pošto je rodijum, kao osnovna komponenta rastvora, veoma skup (oko 150 €/g) to je neophodno da se vodi računa o utrošku u toku rada. Mora se raditi što kraće da se ne bi nepotrebno trošio rodijum, odnosno samo toliko da se dobije najtanja prevlaka. Obično je potrebno sekund-dva da bi se predmet rodinirao.

Preko tog vremena, nepotrebno se troši rodijum a ne dobija se na sjaju prevlake. To je posebno važno za rodiniranje srebrnih predmeta, njihova prodajna cena ne može da podnese nepotrebno trošenje rodijuma.

Veliki uticaj na kvalitet rodijumovih prevlaka (njihov svetli ton, blesak) vrše primese u elektrolitu. Prema podacima iz literature, svi metali, osim nikla, štetni su, ukoliko njihov sadržaj u elektrolitu prelazi 2 do 3 ml/l. Neznatne primese bakra, srebra, kadmijuma pogoršavaju kvalitet prevlaka, dodaju prevlakama mlečnu nijansu. Isto takvo dejstvo pokazuje hlor-jon. Radi odstranjivanja primesa

stranih metala, mora se regenerisati elektrolit.

Štetan uticaj na dejstvo elektrolita vrše takođe primese organskih materija. Da bi se one likvidirale elektrolit se kuva sa 30%-procentnim rastvorom vodonikovog peroksida (15 do 20 ml/l), a zatim se filtriraju. Takva obrada potpomaže stabilizaciju rodijumovog kompleksa, čiji se sastav može menjati u procesu eksploatacije elektrolita i može vršiti uticaj na strukturu i spoljašnji izgled prevlaka, kao i na iskorišćenje metala. Rodijum je u sulfatnom (gde je i primesa sumporne kiseline) rastvoru obrazuje kompleksna jedinjenja različitog sastava: žuti sulfat Rh2(SO4)3x15H2O i crveni rodijumov sulfat Rh2(SO4)3x4H2O. Iz sulfatnih rastvora koji imaju crvenu boju rodijum se izdvaja u osnovi u vidu tamnih prevlaka koje ne sijaju. Iz rastvora žute bije kvalitet prevlaka potpuno zadovoljava potrebe izrade nakita.

Da bi prevlake koje se dobijaju blistale kao ogledalo, proizvodi pre prevlačenja rodijumom moraju se polirati i moraju imati hrapavost površine najmanje 9 do 10-ete klase. Čišćenje od pasti za poliranje vrši se u organskim rastvaračima, posle čega delove suše dok se potpuno ne udalje tragovi rastvarača. Da bi se izbeglo dospevanje u kadu primesa organskih materija, primenjuju se rastvori kojima se vrši odmašćivanje, u kojima nema dodataka rastvarača i emulgatora. Kod ispunjenja svih zahteva elektrolit rodijuma dugo vremena obezbeđuje dobijanje prevlaka koje blješte kao ogledalo.

Page 29: Zlato Nakit Dragocenosti Broj 3

25

I S K U S T V A I S A Z N A N J A

POLIRANJE U BUBNJU SITNIH PREDMETA U običnom bubnju za poliranje možemo polirati na suvi i mokri način.

Različiti oblici bubnjeva za poliranje

Suvi način stariji je i radi se u običnom bubnju bez strogih zahteva prema bubnju ili predmetima koji se poliraju.

Mokri način je sigurniji za postizanje sjaja, ali zahteva pedantnost, čistoću bubnja, kuglica i predmeta koji se poliraju. Poliranje mokro u bubnju sa sjajnim čeličnim – nerđajućim kuglicama i polirnom tečnošću. Predmeti se prethodno dobro pripreme šmirglanjem ili „engodovanjem“ (elektropoliranjem) ili prethodnim grubim poliranjem u bubnju sa abrazivnim materijalom.

Na površini punjenja bubnja nalazi se aktivni sloj u kome se obavlja poliranje

Pri mokrom poliranju sa

kuglicama, nema gubitaka na predmetima koji se poliraju, zato što kuglice pritiskaju površinu predmeta i ujednačuju sitne neravnine i na taj način stvaraju sjajne površine. Preduslov je da na predmetu ne bude ogrebotine ili slične neravnine. Vreme poliranja mnogo zavisi od oblika predmeta.

Kuglice treba da budu sjajne od tvrdog hromnog čelika. Dimenzije kuglica obično su od 1 do 8 mm. Pri izboru kuglica treba voditi računa o izboru dimenzija da ne bi došlo do zaglavljivanja kuglica u neravninama predmeta koji se polira. Kuglice između poliranja treba držati u polirnoj tečnosti, pri čemu polirna

Page 30: Zlato Nakit Dragocenosti Broj 3

26

tečnost treba da bude bazičana sa pH = 9,5. Ukoliko se između poliranja prave duže pauze kuglice se mogu čuvati i u ulju, ali ih je potom pre korišćenja potrebno razuljiti.

Formula Količina

Natrijum-hidroksid

(NaOH) 15 – 20 g/l

Kalijum-cijanida

(KCN) 5 – 10 g/l

Ako se ipak dogodi da kuglice izgube čistu sjajnu površinu, treba ih ostaviti da se oko pola sata vrte u bubnju u ovom rastvoru za čišćenje: Polirna tečnost pomaže da kuglice klize međusobno kao i preko predmeta a ujedno i čisti kuglicu i predmet. Za pripremu rastvora uvek treba koristiti „meku” vodu, destilovanu ili kišnicu. Izuzetno se može koristiti i voda iz slavine, ali omekšana sa dodatkom oko 2 grama natrijumkarbonata (Na2CO3).

Najjednostavniji dodatak rastvoru za poliranje je kalijev sapun i to oko 10 do 20 grama na litar „meke“ vode. U trgovini mogu se kupiti razna sredstva za ovu priliku, i to kao 2% rastvor sa „mekom“ vodom (technofinish = EC 35l liquiddazzuro).

Za zlatne predmete vrlo dobro se pokazo i rastvor „sapunkorena’’ (saponaria officionalis L.) koji se koristi za pranje osetljivih odevnih predmeta. Može se kupiti u Bio apotekama (1kg sapunakorena kuvamo u 10 litara vode, pa zatim razblažimo na 40 litara). Neki stari majstori koristili su za ovu namenu koristili i pokvareno pivo.

Ponašanje sadržaja u bubnju kod različitih brzina obrtanja bubnja

Punjenje bubnja: Predmeti za poliranje i kuglice zajedno trebaju da ispunjavaju oko 50-75% zapremine bubnja, jer se tako postižu najbolji efekti poliranja. Polirnu tečnost treba sipati nešto iznad kuglica i robe. Za čvrst nakit se dodaje približno pet puta više kuglica u odnosu na težinu predmeta koji se poliraju.

Page 31: Zlato Nakit Dragocenosti Broj 3

27

Labavo fiksiranje predmeta u bubnju da

bi se kuglice nesmetano kretale a predmeti ne bi oštećivali

Za osetljive predmete treba dodati petnaest puta više kuglica u odnosu na težinu predmeta koji se poliraju, a količina polirne tečnosti treba da bude takva da predmeti „plivaju“ između kuglica. Broj obrtaja bubnja: za tankozidne šuplje predmete potreban je nešto manji broj obrtaja a za pune neosetljive predmete malo veći. Idealni broj obrtaja je oko 30 do 38 obr/min. Trajanje poliranja u bubnju: Zlatni predmeti od 14 ct oko 8 sati Srebrni i posrebreni delovi oko 0,5 – 1 sata Pozlaćeni predmeti oko 0,5 – 1 sata Temperatura poliranje je oko 35°C (zbog sapuna)

Labavo smeštena kašika u otvorenoj kutiji

Odnos predmeta i kuglice 1:(4-8)

to znači oko 4 do 8 puta više kuglice na odnosu predmeta (odnos se računa u zapremini). Važno je da predmeti „Plivaju“ između kuglica. Predmeti osetljivi na savijanje ili oštećenje zahtevaju više kuglica (1: 25)-

Obavezno treba prokontrolisati sadržaj bubnja, jer ako sapunska bela pena izgubi lepu belu boju, obavezno menjamo polir tečnost (sapunicu) Ako to nećemo menjati, onda predmeti dobijaju ružnu sivu boju, kao prljava pena.

Labavo uvršćen predmet u bubnju

Page 32: Zlato Nakit Dragocenosti Broj 3

28

Redosled radova; posle poliranja 1. Ispiranje u vrućoj vodi (sa

dodatkom trinatrijum fosfata oko 10-15 g/l i mali sredstva za pranje posuda.

2. Ispiranje u čistoj toploj vodi. 3. Ispiranje hladnom vodom dok

se pojavljuju mehurići-pena. 4. Ispiranje toplom vodom.

5. Odvajamo kuglice, tečnost i predmete preko sita.

6. Sušenje u toploj i suvoj drvenoj strugotini (koja nema smole).

Salma Antal, Subotica (zlatar-tehnolog, 024/552-131)

I S K U S T V A I S A Z N A N J A

NEOBIČNE BOJE ZLATNOG NAKITA Uobičajena predstava o boji zlatnog nakita, kao zlatno-žutoj u savremenom zlatarstvu se često krši, varijacijama u količinama legirajućih elemenata u leguri od koje se nakit izrađuje. Promenom količina i odnosa osnovnih legirajućih elemenata: srebra, bakra, cinka, nikla i paladijuma, boja zlatnog nakita se menja od crvene preko roze, više nijansi žute, zelene i bele. Pomenute varijacije u boji zlatnog nakita su veoma dobro poznate i manje ili više se koriste pri izradi nakita. Ono što je daleko manje poznato je da se zlatni nakit može proizvoditi i u nekoj od sledećih boja: plavoj, ljubičastoj, crnoj ili braon. Pojedine od ovih boja se ostvaruju legiranjem zlata sa određenim specifičnim metalima i proizvode se kao specijalne legure (intermetalne mešavine). Neke boje se pak dobijaju prevlačenjem površine nakita tankim slojem drugih metala ili formiranjem oksida odnosno patine na nakitu, hemijskom ili toplotnom obradom.

Plava boja se može ostvariti formiranjem intermetalne mešavine ili oksidacijom površine nakita. Intermetalne mešavine kao što je zlato-indijum (sa 45% masenog učešća zlata) sa čisto plavom bojom ili zlato-galijum (sa 58% masenog učešća zlata) sa svetlo-plavu bojom su dekorativne i veoma zanimljive, ali u izradi nakita ima ograničenu primenu zbog niza problema. Oksidacija površine kao drugi način dobijanja plave površine nakita ostvaruje se na posebno pripremljenim legurama koje sadrže određenu količinu gvožđa i nikla. Izlaganjem zlatnog nakita od 18kt (sa 24,4% gvožđa i 0,6% nikla u leguri) na temperaturi od 450°C-600°C u oksidnoj atmosferi u vremenu od oko 10 minuta, dobija se plavo-zelena boja nakita. Izlaganjem zlatnog nakita od 20kt (sa 14,4% gvožđa i 0,6% nikla u leguri) na temperaturi od 450°C-600°C u oksidnoj atmosferi u vremenu od oko 10 minuta dobija se plava nakita.

Page 33: Zlato Nakit Dragocenosti Broj 3

29

Ljubi časta boja može se ostvariti na više načina: formiranjem intermetalne mešavine, prevlakama, metalurgijom prahova i termalnom difuzijom. Intermetalna mešavina koja je najpoznatija je zlato-aluminijum intenzivno ljubičaste boje poznata pod nazivima „ljubičasto zlato“ ili „ametist zlato“. Ova mešavina se sastoji od 79% zlata i 21% aluminijuma i dobija se topljenjem u vakuumu zlata i aluminijuma. Ovako dobijena legura je jako krta i nije je moguće obrađivati konvencionalnim metodama. Prevlaka ljubičaste boje formira se u kontrolisanoj atmosferi pri visokoj temperaturi nanošenjem praha zlato-aluminijuma na podlogu od legiranog zlata pri čemu istopljeni delovi zlato-aluminijuma prianjaju za podlogu. Nakit sa ljubičastom prevlakom je komercijalno već dostupan. Metalurgija praha prema ovoj metodi se u zlato-aluminijumski prah dodaju kobalt, nikl ili paladijumski prahovi a potom se obavlja sinterovanje. Na ovaj način se dobija legura ljubičaste boje zadovoljavajuće obradivosti. Termalna difuzija se ostvaruje formiranjem snopa od aluminijumske žice prevučene zlatom i zlatne žice prevučene aluminijumom i potom izvlačenjem kompozitne žice. Snop se potom podvrgava termalnoj difuziji u redukcionoj atmosferi na temperaturi od 450°C do 700°C nakon čega se dobija vlaknasta žica ljubičaste boje. Braon boja se ostvaruje pomoću prevlaka. Pre nekoliko godina zlatni nakit čokoladne braon boje bio je

veoma aktuelan na pojedinim tržištima. Prevlaka braon boje ostvaruje se na legurama zlata (sa 60-95% zlata) koje sadrže: gvožđe, mangan, nikl i bakar. Postupak prevlačenja obavlja se u kontrolisanim atmosferama u parama cirkonijum nitrida koje na površini formira braon okside. Debljina sloja i stepen obojenja raste sa vremenom trajanja oksidacije. Crna-siva boja se ostvaruje pomoću prevlaka i to na više načina: elektrolitički, oksidacijom i patiniranjem. Elektrolitičke prevlake se uobičajeno rade u elektrolitičkim kupatilima uz korišćenje takozvanih „crnog rodijumia“ ili „crnog rutenijuma“ koji na površini legure zlata formiraju tvrdi crni sloj rodijuma ili rutenijuma. Da bi se održala stabilnost crne boje, posle elektrolitičkog prevlačenja potrebni su dodatni tretmani površina, nakon čega se dobija i dobra otpornost na habanje. Oksidacija koja se javlja prilikom sporog hlađenja običnih legura zlata na vazduhu i dovodi do stvaranja sloja oksida bakra crne boje obično nije fizički stabilna. Korišćenjem posebno formiranih legura koje sadrže kobalt, na površini legure može se dobiti gust crni oksidni sloj. Patiniranje je metod koji se obično vrši primenom hemijskih tretmana koji uključuju kiseonik ili sumpor koji reaguju sa bakrom u leguri zlata. Najstarija poznata tehnika sastoji se u potapanju legure zlata u rastvor soli kalijum-sulfida (Liver of Sulfur). Korišćenje drugih rastvora sulfida je

Page 34: Zlato Nakit Dragocenosti Broj 3

30

takođe moguće, naročito u razblaženom obliku što omogućava da se prevlaka formira sporije što je čini neprozirnijom i trajnijom. Postoje takođe preporuke da se radi dobijanja što postojanije crne prevlake na leguri zlata legura potapa

vruća ili da se kao dodatak dodaje i amonijum hidroksid u rastvor koji je na sobnoj temperaturi. Potapanje legure zlata u rastvor barijum-sulfida dovodi do stvaranja modro-crnog obojenja površine.

Filigranski rad

Page 35: Zlato Nakit Dragocenosti Broj 3
Page 36: Zlato Nakit Dragocenosti Broj 3

31

DIJAMANTI, BISERI I UKRASNO KAMENJE

ZANIMLJIVOSTI O DIJAMANTU Među svim dragim kamenjem najčuveniji je vekovima bio dijamant. On je posebno postao čuven nakon toga, pošto je postalo poznato brilijantno brušenje dijamanta, pri kome se najjasnije prikazuju njegove optičke osobine. Divna je igra boja i blesak dijamanta, ali su ipak najznačajnije njegove osobine tvrdoća i otpornost. Relativna tvrdoća minerala obično se određuje po Moosovoj skali, u osnovu koje ulazi sposobnost minerala da grebu (paraju) jedan drugog. Skala ima stepenovanje od 1 do 10 u skali sa tvrdoćom 10 minerala koji su uzeti u svojstvu standarda. Po redosledu tvrdoće su: talk (1), gips (2), kalcit (3), fluorit (4), apatit (5), feldspat (6), kvarc (7), topaz (8), korund (9) i dijamant (10). Na primer, ako kvarc može da grebe kamen, a kamen ako može da izgrebe feldspat, onda njegova tvrdoća iznosi 6,5. Staklo se obično ubraja u tvrde materijale, iako njegova tvrdoća iznosi svega 5, jer tvrdoća bakarnog kovanog novca iznosi obično samo 3. Staklo se lako grebe kvarcom, tako ako čitalac može da napravi ogrebotinu na prozoru, to uopšte ne

znači da je u njegovim rukama dijamant.

Teško je zamisliti da dijamant koji poseduje toliko visoku tvrdoću predstavlja jednu od formi ugljenika, čija je druga forma grafit. Ipak je čudno da grafit i dijamant imaju jedan te isti hemijski sastav, mada je dijamant tvrđi od svih prirodnih materijala, dok se grafit koristi u olovkama. Još je poražavajuće upoređivanje dijamanta i amorfnih (nekristalnih) formi ugljenika: drvenog uglja, koksa i čađi. Ogromna razlika u osobinama grafita i dijamanta uslovljena je različitim prostornim položajem atoma ugljenika u ta dva minerala. U dijamantu koji ima kubnu kristalnu strukturu svaki atom ugljenika okružen je sa četiri takva ista atoma, formirajući pravilnu četvorostranu piramidu. Vrlo čvrsta hemijska veza između simetrično raspoređenih atoma objašnjava visoku tvrdoću dijamanata. Grafit pak ima slojevitu strukturu, u kojoj najčešće veze između atoma ugljenika postoje u sloju, u kome atomi formiraju heksagonalnu mrežu. Veza između pojedinih slojeva vrlo je slaba, zbog

Page 37: Zlato Nakit Dragocenosti Broj 3

32

čega susedni slojevi mogu lako da klize u odnosu jedan na drugi. Ta osobina grafita omogućuje da se on iskoristi u svojstvu maziva.

Još je u 17-om veku Robert Bojl pokazao da dijamant nestaje u plamenu, a G. Averani i K. A. Tardiono sa Florentinske akademije u Italiji demonstrirali su 1694. godine da dijamant može da sagori ako se zagreje do dovoljno visokih temperatura. Antuan Lavoazje utvrdio je 1772. godine da se pri sagorevanju ugljenika formira njegov dioksid (CO2). Dokaz pak toga da je dijamant jedna od formi ugljenika pripada engleskom hemičaru Smitsonu Tenantu. Odlučujući eksperiment izvršen je 1797. godine, kada je Tenant sagoreo dijamant u zatvorenoj zlatnoj posudi i utvrdio da težina formiranog ugljenikovog dioksida tačno odgovara tom slučaju, kada bi se dijamant sagoreo samo do čistog ugljenika. Takav zaključak zasnovan je na tome, što se pri sagorevanju jednake količine (po težini) dijamanta, grafita ili čađi (gara) formira ista količina uglavnom dioksida.

Posle tog otkrića naučnici postepeno dolaze na misao, da je dijamant takva forma ugljenika koja se formira pod visokim temperaturama, odnosno da bi se pretvorio jeftin grafit u najtvrđi i najdivniji proizvod prirode, potrebno je stisnuti atome ugljenika tesnije jedan uz drugog. Sve do sada nastavljene su diskusije o nastanku dijamanta u prirodi. Sada je već utvrđeno da visoki pritisci i

temperature, neophodne za formiranje dijamanta u prirodnim uslovima, postoje samo u dubinama preko 100 km ispod površine zemlje. Neki naučnici veoma nerado dopuštaju da dijamanti mogu da ostanu čitavi na putovanju iz takvih velikih dubina i postavljaju teoriju o njihovom formiranju na višim horizontima. Suština verodostojnog objašnjenja sastoji se u tome ba se dijamanti formiraju na velikim dubinama, u geosferi zemlje, možda od rastopljenih peridotita-stena koji u upoređenju sa prosečnim sastavom zemljine kore sadrže više oksida železa i magnezijuma i manje oksida aluminijuma, silicijuma, natrijuma i kalijuma. Uslovi za povećavanje dijamanata mogu se održavati dugo vreme, sve dotle, dok pritisak (koji se povećava) gasovitog ugljen dioksida ne izbaci dijamante na više nivoe. U većini slučajeva dijamanti odmah ne dostižu površinu, već ostaju u području visokih temperatura, gde dolazi delimično do njihovog rastvaranja. Kada, pak, najzad dijamanti dospeju u pripovršinske delove zemljine kore, oni ili ostaju na mestu u steni, ili se pod uticajem vetra i kiše izvlače iz nje i nagomilavaju u nanosima reka, ponekad vrlo daleko od mesta izlaska stene (u kojoj ima dijamanta) na površinu. Dijamanti koji se ne nalaze u nanosima, sreću se u cevastim telima, formiranim od modrikaste stene koja se naziva kimberlit. Jasno je da je kimberlit lava koja se ne hladi, pošto na temperaturi lave pri odsustvu visokih pritisaka dijamant

Page 38: Zlato Nakit Dragocenosti Broj 3

33

treba da sagori. Sastav kimberlita, naravno, nije onaj isti kao kod prvobitnog rastopa u kome ima dijamanata., jer se poslednji menjao pri podizanju ka površini i pri otvaranju, do koga je došlo pre 100 miliona godina. Kimberlitne cevi,

poznate pretežno u Južnov Africi, nisu toliko retke, i visoka cena dijamanata održava se samo kontrolom nad eksplotacijom i trgovinom.

D I J A M A N T I , B I S E R I I U K R A S N O K A M E N J E

BISERI - DRAGULJI FASCINANTNE LEPOTE

Šta su biseri i kako nastaju Biseri su dragulji organskog porekla proizvedeni od morskih ili slatkovodnih školjki. Od preko 100.000 vrsti školjki samo retke vrste imaju moć stvaranja bisera.

Da bi nastao biser moraju se ispuniti nekoliko uslova: o Da upadne sitno zrno peska ili

kamena u unutrašnjost školjke. Ako školjka ne uspe da se oslobodi uljeza on ostane zarobljen i počne da se ponaša kao iritant. Školjka preduzima odbrambenu akciju i počine da luči sedefasti sekret koji se u bezbroj takih koncentričnih slojeva taloži preko intrudera formirajući plašt ili "nekr" koji štiti školjku od povređivanja. Što je debljina nekra veća to je i lepeza bisera raskošnija

o Temperatura, čistoća i salinitet vode su takođe važni faktori u formiranju bisera.

Po načinu nastanka biseri mogu biti: � prirodni � gajeni � kompozitni � imitacije (Majorka, Ohridski ... ) Po mestu nastanka: � morski i � slatkovodni Slatkovodni kultivisani biseri su daleko jeftiniji od morskih jer je njihov prinos daleko veći a troškovi dobijanja neuporedivo manji. Sastav bisera

Hemijski sastav

Kalcijum karbonata (aragonit i kalcit)

91,6%

Organska supstanca (končiolin)

4,0%

Voda 4,0% Mangan 0,4%

Page 39: Zlato Nakit Dragocenosti Broj 3

34

Osobine

Tvrdoća: 2½ - 4½ Specifična težina Australijski

2,66 - 2,76 2,78

Indeks refleksije 1,53 - 1,69 Gajeni ( kultivisani) biseri

Prvi gajen slatkovodni biser

proizveden je još daleke 1761 godine (Karl von Linne). To je bilo više u eksperimentalne svrhe. Ocem gajenih bisera smatra se Japanac Kokošija Mikimošo koji je 1894. godine proizveo prvi biser da bi od 1905 godine počela veća proizvodnja u komercijalne svrhe. Mikimošo koncern danas proizvodi oko 75% kultivisanih bisera za svetsko tržište. Ceo proces dobijanja kultivisanih bisera traje 3-5 godina. Život slatkovodnih školjki u proseku traje 13 godina. Za to vreme školjke bisernice mogu da daju do tri žetve.

Kada se govori o tržištu bisera misli se pre svega na gajene bisere, jer učešće prirodnih bisera u ukupnoj produkciji bisera je zanemarljivo malo.Najveća količina bisera se proda na Američko i Japansko tržište. Postoji nekoliko bitnih razlika između prirodnih i gajenih bisera. � Prirodni biseri su produkt

isključivo školjki dok gajeni biseri nastaju uz malu ljudsku pomoć.

� Debljina nekra (omotača) prirodnih bisera je veća po je samim tim i njihov vek duži a

atributi koji određuju kvalitet i vrednost bisera bolji. Posle inicijalne implementacije

proces formiranja prirodnih i gajenih bisera je identičan.

Najpoznatiji način razlikovanja prirodnih i gajenih bisera je u proučavanju (ispitivanju) njihove unutrašnje strukture. Prirodni biseri imaju koncentričnu slojevitu strukturu što nije slučaj kod gajenih bisera. To se može utvrditi pomoću rendgen snimka ili uz pomoć "engoskopa" kojim se ispituje unutrašnja struktura bisera kroz probušenu rupu. Kriterijumi za vrednovanje bisera � Luster i orjent � Debljina nekra (omotača) � Boja � Oblik � Veličina � Kvalitet (perfekcija) površine Oko 70% do svih biser se nižu u nize kao ogrlice dužine 43-48 cm. Tačka na površini bisera sa felerom se bira za bušenje rupice (Ø 0,3 mm) da bi se mana prikrila. Biseri za prstenje, minđuše, priveske i broševe se buše samo sa jedne strane i dubina te rupice iznosi 2/3 do 3/4 od prečnika bisera.

Lakše oštećeni biseri mogu biti popravljeni uklanjanjem (skidanjem-ljuštenjem) površinskih slojeva dok se kod težih oštećenja uklanja 1/3 -1/2 bisera i njih ne treba mešati sa „blister“ (mabe) biserima. Ovakvi biseri se uglavnom koriste za minđuše i broševe.

Page 40: Zlato Nakit Dragocenosti Broj 3
Page 41: Zlato Nakit Dragocenosti Broj 3

35

Gajeni biseri čine 95% ukupnog prometa bisera.

Nošenje i održavanje bisera

Kod nošenja bisera postoji pravilo da ženama svetlijeg tena kože bolje pristaju biseri bele ili roze boje dok žene tamnije piti radije nose bisere krem boje.

Da bi biseri što duže zadržali svoju živahnost i lepotu treba ih: � prenizati jednom godišnje � obrisati mekom krpom posle

svakog nošenja

� nauljiti maslinovim ili lanenim uljem svake 2-3 godine.

� držati na otvorenom Što su gajeni biseri kvalitetniji

njihova senzibilnost je manja. Uz poštovanje pomenutih saveta vek gajenog bisera dostiže 150-200 godina.

Srba Janković, Novi Sad (zlatar-gemolog)

D I J A M A N T I , B I S E R I I U K R A S N O K A M E N J E

CENA BISERA Biseri se na tržištu prodaju na komad, razvrstani po prečniku ili na kilogram, takođe razvrstani po veličini, zatim nanizani u ogrlice i nanizani bez ograničenja dužine. Cena bisera srazmerna je njihovoj veličini. Biseri na komad prodaju se već izbušeni, ili izbušeni do pola. Oni probušeni do pola namenjeni su za doradu u minđuše ili drugi sličan nakit a potpuno izbušeni za nizanje u ogrlice. Veličina bisera koji se nude varira između 2,55 mm koji su najjeftiniji, najčešće korišćeni su 3-7,5 mm a najređe 16 mm.

Pored veličine na cenu utiču boja i kvalitet bisera pa se oni svrstavaju u AA, A, AB klasu. Klasa AA je najkvalitetnija i najskuplja.

Cena po komadu bisera od 3 mm klase AA je oko 5 dolara po komadu a onih od 7,5 mm preko 70 dolara. Klasa AB od 3 mm prodaje se za oko 3 dolara a bisera od 7,5 mm za oko 30 dolara. Napred navedene cene (orijentacione) odnose se na gajene bisere sa Dalekog Istoka. Pošto su gajeni u školjkama jasno je da nisu svi idealnog oblika i pomalo se razlikuju u dimenzijama.

Na tržištu postoje veštački biseri urađeni od neorganskih materijala. Njihove cene su niže 5-6 puta u odnosu na gajene bisere istih veličina.

Page 42: Zlato Nakit Dragocenosti Broj 3

36

D I J A M A N T I , B I S E R I I U K R A S N O K A M E N J E

CENE DIJAMANATA I RUBINA-PRIBLIŽNE INFORMACIJE O cenama dijamanata postoje velike predrasude i loše informacije pa je uvek zanimljivo da se saznaju podaci o stvarno postignutim cenama na tržištu. Cene obrađenih dijamanata-brilijanata zavise od boje, obrade,

čistoće i veličine pa je za cenu svakog primerka potrebno posebna procena. Dajemo tabelu koja može da ukaže na orijentacionu vrednost brilijanata.

Karata Približan prečnik

[mm] Cena po karatu

[$] Cena po komadu

[$] 0,01 1,3 359 – 700 3,7 – 7,0 0,02 1,7 350 – 700 7,0 – 14,0 0,03 2,0 375 – 780 11,2 – 23,4 0,05 2,4 375 – 780 18,7 – 39,0 0,10 3,0 470 – 935 47,0 – 93,5 0,15 3,4 560 – 1000 84,0 – 150,0 0,20 3,8 595 – 1250 119,0 – 250,0 0,25 4,1 690 – 1560 172,5 – 390,0 0,33 4,4 860 – 1960 283,8 – 646,8 0,40 4,7 1115 – 2500 446,0 – 1000,0 0,50 5,0 1600 – 3500 800 – 1750,0

Za nešto veće bisere cene su znatno veće po karatu a veličina ovih komada su sledeće:

Karata Približan prečnik

[mm] 0,60 5,6 0,75 5,8 1,00 6,3 1,25 6,8 1,50 7,2

Obrađeni prirodni rubini su veoma skupo kamenje, dok je kao i kod dijamanata, sitno kamenje do prečnika oko 2,5 mm dostupno širokom krugu kupaca. Približne cene rubina su:

Brilijantski oblik Približno [mm]

Cena [$]

1,75 3,0 – 6,0 2,00 5,5 – 8,5 2,50 10,0 – 20,0

Page 43: Zlato Nakit Dragocenosti Broj 3

37

Navedene cene su važile u nekom trenutku predhodnih godina i date su samo kao orijentacija .

D I J A M A N T I , B I S E R I I U K R A S N O K A M E N J E

TVRDOĆA DRAGOG I POLUDRAGOG KAMENJA MOOSOVA SKALA 1-10

Kamen Mosova skala

1 Može se lako ogrebati noktom sumpor 1,0 – 1,5

2 Može se ogrebati noktom amber 2,0 – 3,0

slonovača 2,0 – 4,0

3 Može se ogrebati novčićem biser 3,0 – 4,0 koral 3,0 – 4,0

malahit 3,5 – 4,0 4 Može se lako ogrebati nožem rodohrozit 4,0

5 Može se ogrebati nožem lapis lazurni 5,0 – 6,0

trikiz 5,0 – 6,0 opal 5,5 – 6,5

6 Može se ogrebati čeličnom

turpijom

mesečev kamen 6,0 – 6,5 tanzanit 6,5 – 7,0 peridot 6,5 – 7,0 cirkon 6,5 – 7,5

7 Grebe staklo i meke stene

citrin 7,0 ametist 7.0

turmalin 7,0 – 7,5 garnet 7,0 – 7,5

emerald 7,5 – 8,0

8 Grebe staklo i stene topaz 8,0

aleksandrit 8,5

9 Grebe staklo i stene rubin 9,0 safir 9,0

10 Grebe staklo dijamant 10,0

Okrugao Prečnik [mm]

Cena [$]

3,00 oko 15 3,50 oko 40 4,00 oko 80

Page 44: Zlato Nakit Dragocenosti Broj 3

38

D I J A M A N T I , B I S E R I I U K R A S N O K A M E N J E

KAKO SE SME I NE SME ČISTITI DRAGO I POLUDRAGO KAMENJE U katalogu firme Rio Grande (SAD) za 2001. godinu data je tabela sa spiskom dragog i poludragog kamenja i načinima čišćenja.Ova tabela je

posebno važna zato što upozorava kojim načinima se ne sme čistiti pojedino kamenje.

Kamen Otpornost Čišćenje parom

Ultrazvukom Kuvanjem Trljanjem -

pranjem Sapunicom

Brisanje krpom

aleksandrit odlična da da ne da da da

anber loša ne ne ne ne ne da

ametist dobra ne ne ne da da da

akvamarin dobra ne ne ne da da da

citron dobra ne ne ne da da da

koral dobra ne ne ne ne da da

dijamant dobra da da da da da da

amerald loša ne ne ne ne da da

garnet dobra ne ne ne da da da

lalit loša ne ne ne ne ne da

lapis lazuli dobra ne ne ne da da da

opal loša ne ne ne ne ne da

biser loša ne ne ne ne ne da

peridot loša ne ne ne ne ne da

rubin odlična da da ne da da da

safir odlična da da ne da da da

spinal dobra da da ne da da da

tanzanit loša ne ne ne ne da da

torez loša ne ne ne ne da da

Uočene su neke karakteristike vrste kamenja i načina čišćenja. Na primer, brisanje krpom ne smeta ni jednom kamenu a da kuvanje ne smeta samo dijamantima.

Iz tabele se vidi da se ultrazvuk može koristiti samo na pet vrsta kamenja a da čišćenje parom, takođe može vršiti kod pet kamenja. Takođe je uočljivo da samo dijamant trpi sve vrste čišćenja.

Page 45: Zlato Nakit Dragocenosti Broj 3
Page 46: Zlato Nakit Dragocenosti Broj 3

39

D I J A M A N T I , B I S E R I I U K R A S N O K A M E N J E

OSETLJIVOST ’ĆILIBARA Ćilibar (jantar, amber, bernstein) je vrsta smole koja je formirana od izumrle vrste konifera. Nalazi se na obalama Baltičkog mora i oko Sicilije. Ima ga providnog, mutnog i žutog do smeđeg. Gustina mu je 1,08 a topi se na 250-325°C, tvrdoća mu je 2-3 na skali do 0-10 .

Ono što je važno za zlatarstvo je njegova osetljivost na temperaturu preko 200°C i na delovanje alkohola, etra, terpentine i ugljendisulfida u kojima se rastvara.

Uskršnje jaje

Uskršnje jaje

Page 47: Zlato Nakit Dragocenosti Broj 3

40

Č IŠĆENJE I ODRŽAVANJE NAKITA

ČIŠĆENJE NUMIZMATIČKIH I ARHEOLOŠKIH PREDMETA Numizmatički i arheološki predmeti kao što su stari komadi novca, ukrasi i figure od metala čiste se na specifičan način. Naime, stari metalni predmeti imaju najčešće specifičnu patinu koja se mora sačuvati da bi se sačuvala arheološka ili numizmatička vrednost. Istovremeno preko predmeta i patine koja je nastala na površini najčešće se nalazi inkrustracija, odnosno nalepljena nemetalna masa od zemlje u kojoj su predmeti vekovima stajali. Čišćenje naslage od zemljanog

materijala veoma je osetljiva pošto je zahtev da se naslaga ukloni ali da ne dođe do oštećenja patine koja je dragocena za ovu vrstu predmeta.

Sastav nemetalnih naslaga različit je u zavisnosti od tla u kome su predmeti ležali, od vlažnosti terena i od mineralnog sastava i mnoštva drugih uticaja. Zbog toga je čišćenje

naslaga načelno složeno i donekle različito za svaki slučaj. Ono što se ne sme raditi je mehaničko čišćenje različitim alatima kao što su brusni papiri, metalne četke i slični predmeti, pošto oni dovode do obaveznog oštećenja patine i metalne osnove. Čišćenje koje je dozvoljeno

zasniva se na natapanju u vodenim rastvorima koji ne smeju biti agresivni prema patinama. Patine su najčešće karbonati bakra pošto se najčešće radi o predmetima od bakra i bronze a ređe od legure bakra i srebra.

U krugovima numizmatičara i ljubitelja starina koriste se različiti preparati za čišćenje. Veoma dobra iskustva među numizmatičarima ima sa rastvorima koje pravi Gold Lux iz Bora.

Page 48: Zlato Nakit Dragocenosti Broj 3

41

Č I ŠĆE N J E I O D R Ž A V A N J E N A K I T A

OKSIDI BAKRA-PATINA NA ZLATU Na površini legure zlata manje finoće javlja se patina koja potiče od oksida bakra kao i od oksida srebra. Patine na predmetima uvek su mešavine više različitih jedinjenja i to najčešće oksida kao i sulfida metala koji nisu dovoljno otporni na uticaj sredine.

Postoje dva oksida bakra. Jedan je smeđe-crn sa formulom CuO,

kuprooksid. Ovaj oksid rastvara se u kiselinama i rastvoru nišadora.

Drugi oksid bakra je kuprooksid CuO2 Ovaj oksid je crvenkasto smeđ. Teško se rastvara u kiselinama, lakše u cijanidnim rastvorima.

Oba oksida bakra, crni i crveni se lako otklanjaju elektrolitičkim čišćenjem.

Č I ŠĆE N J E I O D R Ž A V A N J E N A K I T A

SREBRO OKSID I SREBRO SULFID Kada srebro patinira dolazi do stvaranja nekih jedinjenja na njegovoj površini koja dovode do lošeg sjaja i boje. Najčešće su tu srebro oksid (AgO2) i srebro sulfid (Ag2S). Čišćenje ova dva jedinjenja sa površine može biti mehaničko, trljanjem i poliranjem ili hemijsko ili elektrohemijsko. Oksid srebra rastvara se u amonijaku i kalijum

cijanidu a silfid je teže rastvorljiv i najbolje se rastvara u kalijum cijanidu.

Razblažena sumporna kiselina u dobroj meri će rastvoriti ova jedinjenja sa površine srebra ali je najbolje čišćenje elektrolitičko.

Page 49: Zlato Nakit Dragocenosti Broj 3

42

Č I ŠĆE N J E I O D R Ž A V A N J E N A K I T A

NOVO IZ GOLD LUX-a UREĐAJ ZA OTKLANJANJE PATINE Patina na nakitu od srebra umnogome kvari izgled ovih ukrasa i čini ih manje privlačnim za kupce. Mnogo manje ali i na zlatnom nakitu javlja se patina, posebno na nakitu manje finoće, ili sa nešto više bakra u leguri.

Patina se kod nakita koji se nosi ili onog u prodavnici, dopunjuje masnoćom i prašinom pa se izgled i sjaj još više pogoršavaju.Zbog svega toga neophodno je povremeno čišćenje nakita uz uklanjanja patine.

Ultrazvučno čišćenje se najčešće primenjuje u zlatarskim radnjama ali ono ne može da uklanja patinu na srebru kao ni na zlatu. Ovaj način čišćenja dobro uklanja masnoću i prljavštinu ali ne uklanja patinu. Neki svetski proizvođači opreme za zlatarstvo počeli su da proizvode uređaje za čišćenje nakita koji i pored odmašćivanja vrši i efikasno uklanjanje patine.

Gold Lux iz Bora je uradio sopstvenu konstrukciju uređaja za čišćenje nakita sa elektrolitičkim principom delovanja. Taj princip rada imaju i uređaji koje proizvode jedna japanska i jedna italijanska firma.

Pored osnovne prednosti, odnosno uklanjanje patine, ovi uređaji imaju i brže delovanje na prljavštine na metalu. Kombinacijom uklanjanja patine i brzim odmašćivanjem dolazi se do ukupnog brzog čišćenja i vraćanja sjaja nakita.

Rastvor, odnosno elektrolit koji se primenjuje sastavljen je od baze. Uređaj sa ovim elektrolitom efikasno i brzo uklanja patinu na sobnoj temperaturi. Zagrevanjem elektrolit maže još efikasnije da čisti nakit, pa se može preporučiti da se rastvor zagreje pre korišćenja u uređaju.

Kod čišćenja nakita sa ugrađenim ukrasnim ili dragim kamenjem nema opasnosti od oštećenja bilo koje vrste kamenja. Čišćenje nakita sa kaučukom

obavlja se bez posebnih problema a sa veštački stvorenom patinom koju treba očuvati moguće je u rastvoru bez uključivanja uređaja uz lagano mešanje.

Page 50: Zlato Nakit Dragocenosti Broj 3

43

Uređaj za uklanjanje patine i pranje srebrnog i zlatnog nakita

Kada se nakit očisti u uređaju,

aparat se isključi a korpica sa nakitom prenosi se do tople tekuće vode greje se obavlja ispiranje a potom brisanje i sušenje. Da ne bi rastvor kapao uz uređaj je data plastična posuda u kojoj se prenosi korpica sa nakitom.

Posle rada na čišćenju najbolje je da se rastvor vrati u bocu iz koje je

uzet. Sud sa rastvorom vadi se iz uređaja radi jednostavnog vraćanja rastvora u bocu.

Rad sa uređajem je brz i jednostavan a održavanje je samo u pažnji da se ne prospe rastvor po uređaju.

Page 51: Zlato Nakit Dragocenosti Broj 3
Page 52: Zlato Nakit Dragocenosti Broj 3

44

ZAŠTITA ZDRAVLJA

PRAVILNA VENTILACIJA U RADIONICI

U zlatarskim radionicama gde se vrši izrada ili popravke nakita, neophodna je dobra ventilacija kako bi se zaštitilo zdravlje onih koji tamo rade.

Ventilacija je neophodna usled stvaranja različitih vrsta prašine, štetnih gasova i isparanja ili povećanih temperatura od procesa topljenja i livenja. U radionicama najčešće se primenjuje mašina za mehaničko poliranje sa filterom gde izduvna cev izbacuje vazduh u samu prostoriju. Retko je to rešeno tako da se izduvavanje prečišćenog vazduha vrši van prostorije. Ako je izduvavanje u prostoriji tada dolazi do zaprašivanja cele radionice najfinijim česticama.

Kod lemljenja naročito dolazi do isparavanja dela topitelja i lako topljivih komponenti lema. Često topitelj ima u sebi fluora koji je otrovan i koji daje štetna isparenja. Takođe, ukoliko u lemu ima kadmijuma dolazi do otrovnih isparenja ovog metala i cinka koji takođe isparava u procesu lemljenja i topljenja. Postoje na tržištu manji usisivači isparenja koja se javljaju kod procesa lemljenja ali se retko koriste. Uglavnom se smatra da se kod lemljenja radi sa malim

količinama lemova i da to nema velikog uticaja na zdravlje. Međutim, svakodnevno lemljenje iako sa malim količinama lema, dovodi postepeno do hroničnog trovanja metalima. To znači da je neophodno rešiti prostor za lemljenje tako da se ne udišu isparenja. Kod topljenja plamenom ili otvorenim pećima dolazi do stvaranja većih količina isparenja koja su štetna i zagušljiva. Prostor gde se vrši topljenje treba da bude snabdeven dobrim ventilatorom sa odgovarajućom komorom. Uz ovaj tekst su prikazana dva načina odsisavanja gasova topljenja, lemljenja ili hemijskih tretiranja metala. Dobar i ispravan način je samo gde se zagađeni vazduh odsisava tako da ne prolazi pored glave radnika.

Page 53: Zlato Nakit Dragocenosti Broj 3

45

Z A Š T I T A Z D R A V L J A

MERE ZAŠTITE ZDRAVLJA KOD RAFINACIJE ZLATA I SREBRA U procesu rafinacije metala javljaju se sledeće opasnosti po onoga ko to obavlja: � opasnost kod topljenja i

granulisanja sekundarnih sirovina;

� rukovanje kiselinama u procesu rastvaranja:

� gasovi (azot monoksid, azot dioksid, hlor) i isparenja u procesu rastvaranja i izdvajanja zlata i srebra iz rastvora.

Osnovne mere zaštite kod topljenja i granulisanja radi rafinacije jeste, pre svega, u korišćenju osnovnih zaštitnih sredstava predviđenih kod rada sa visokim temperaturama. To su štitnici za oči i lice, rukavice, odgovarajuća odeća i obuća. Važno je takođe koristiti odgovarajući alat i opremu za rukovanje istopljenim metalima. Rukovanje kiselinama kod rafinacije zahteva pre svega poznavanje osobina kiselina, korišćenje odgovarajućih sudova i zaštitnih sredstava za oči i lice, ruke i odeću.

Između ostalog treba poštovati važno pravilo-ne sipati nikad vodu u kiselinu. Ispravno je samo da se kiselina sipa u vodu i to postepeno. Najbolje je za kiseline koristiti čvrste plastične sudove.

Azotna i hlorovodonična kiselina, daju veoma štetna i opasna isparenja, naročito kada su koncentrisane. Radi toga je nužno kod presipanja kiseline iz suda u sud da se radi u digestoru ili na otvorenom uz izbegavanje udisanja.

Važno je znati i mere koje treba preduzeti ako kiselina dospe na kožu. Treba imati pri ruci sodu bikarbonu i tekuću vodu kako bi se ispitanjem otklonila kiselina sa kože. U procesu rafinacije i korišćenja kiselina, važno je znati da se ni u kom slučaju ovi radovi ne smeju obavljati u prostorijama u kojima ima cijanida u bilo kom obliku. Takođe, ne smeju se koristiti sudovi koji su korišćeni u radu sa cijanidima. Ne smeju se takođe mešati kiseli rastvori ili rastvori posle rafinacije sa otpadnim cijanidnim rastvorom. Ova upozorenja potrebno je striktno poštovati pošto znače mnogo u pogledu sigurnosti ljudi koji rade u radionicama. Opasnost od mešanja kiselina i cijanida dolazi od reakcije koja dovodi do stvaranja cijanovodonika, smrtnog gasa. Do stvaranja ovog gasa dolazi i posrednim kontaktom kiselina u vidu isparenja i cijanidnih isparenja. Iz navedenih razloga, treba striktno

Page 54: Zlato Nakit Dragocenosti Broj 3
Page 55: Zlato Nakit Dragocenosti Broj 3

46

sprovesti mere opreza ukoliko se u jednoj radionici radi rafinacija i koristi se cijanid. Gasovi koji se stvaraju u toku hemijske rafinacije zlata i srebra su azot monoksid i azot dioksid, hlor i isparenja kiselina koje se koriste. Azotni gasovi nastaju u reakciji azotne kiseline sa bakrom, srebrom, cinkom i drugim metalima koje rastvara ova kiselina. Azotna kiselina ne rastvara legure bakra preko 6 karata (250/000) pa sa tim legurama nema reakciju. Kod legura do 6 karata

ili niže finoće, rastvaraju se legirni metali pa dolazi do stvaranja azotnih gasova. Kod rastvaranja legure zlata sa carskom vodom dolazi do stvaranja hlora, pored azotnih gasova. Da bi se sprečilo štetno delovanje gasova, potrebno je sve poslove oko rafinacije obavljati u digestoru sa dobrim usisavanjem gasova i njihovim izbacivanjem u atmosferu ili još bolje, neutralizaciji primenom odgovarajuće opreme.

ATMOSFERA

Obara~ kapi

Ispuna

DIGESTOR

SKRUBER

Ventilator

MlazniceReviziono

staklo

Nivokazno

staklo

Recirkulaciona

pumpa

Rastvor

za neutralizaciju

Posuda

za rastvaranje

Oslobo|eni

gasovi

Uređaj za rafinaciju plemenitih metala, proizvođača Gold Lux – Srbija

Page 56: Zlato Nakit Dragocenosti Broj 3

47

LITERATURA

PREPORUČUJEMO - TRI SVETSKA I DVA DOMAĆA ČASOPISA Za zlatarstvo i njegove bliske oblasti ima malo časopisa u svetu a kod nas, osim ovog koji imate u ruci, drugih nema. U Srbiji postoje časopisi za numizmatiku DINAR i časopis za graviranje, odnosno za oblasti koje su dosta bliske GRAVERSKI SVET.

Časopis GRAVERSKI SVET obrađuje teme iz oblasti graviranja na različitim predmetima i različitim tehnikama. Izlazi u Beogradu i može se nabaviti putem telefona 011-35-10-204 . Časopis DINAR ima veoma stručne članke iz oblasti numizmatike za sve vremenske periode kao i savremene

podatke o kretanjima na tržištu numizmatike i retkih predmeta kao što su odlikovanja i drugi vredni ukrasni predmeti.

Časopis je glasilo saveza numizmatičara i može se nabaviti u Beogradu u ulici Makedonska 21 ili telefonom 011-3223-621. U svetu izlazi nekoliko poznatih časopisa iz oblasti zlatarstva i to u Italiji VICENZA ORO zatim u Nemačkoj GOLG-SILVER i GOLDSCHMIED ZEITUNG.

Page 57: Zlato Nakit Dragocenosti Broj 3
Page 58: Zlato Nakit Dragocenosti Broj 3

48

Italijanski časopis VICENZA ORO bavi se uglavnom opremom pošto je u ovoj zemlji veoma razvijena proizvodnja svih vrsta opreme za zlatarstvo. Proizvođači uglavnom u obliku reklama svojih proizvoda daju veoma dobre podatke o savremenim mašinama sa dosta tehnoloških detalja koji idu uz opremu.

Ovaj časopis izlazi u Vićenci i vezan je za sajam u istoimenog gradu. Izlazi na italijanskom i ponešto na engleskom jeziku. . Nemački časopis GOLDSCHMIED ZEITUNG je verovatno najugledniji i najbolji u oblasti zlatarstva. Objavljuje kako članke iz savremene tehnologije tako i istorijske napise i dosta dizajnerskih nacrta i izrađenim umetničkim komadima nakita. Izlazi na nemačkom jeziku.

Page 59: Zlato Nakit Dragocenosti Broj 3

49

ZLATNICI

ZLATNICI BUGARSKE Jug Bugarske je bio veoma značajan izvor zlata u Srednjem veku i pre njega. Tamo su postojale zlatonosne reke i nalazišta ruda bogatih zlatom. Dugim korišćenjem nalazišta su iscrpljena pa tako danas postoji skromna proizvodnja zlata iz nekih rudnika.

20 leva iz 1964.

Na bazi zlata koje je tamo ispirano i iskopavano kovani su od davnina zlatnici. Stari zlatnici koji se sada iskopavaju na prostorima bugarske imaju veliku numizmatičku vrednost i predmet su ilegalne međunarodne trgovine velikih razmera.

Pošto cena starih zlatnika uveliko prevazilazi vrednost zlata od koga su urađeni, inventivni Bugari su počeli da na veliko proizvode nove-stare zlatnike u tajnim radionicama. Takvi zlatni falsifikati nude se tržištu bogate Evrope sa značajnim uspehom.

20 leva iz 1963.

Zlatnik Godina kovanja

Finoća Zlato [g]

4 dukata 1910. - 1926. 986 13,764 10 leva 1963. - 1964. 900 7,600 20 leva 1912. 900 5,806 20 leva 1963. - 1964. 900 15,200

100 leva 1912. 900 29,032

100 leva iz 1912

Page 60: Zlato Nakit Dragocenosti Broj 3
Page 61: Zlato Nakit Dragocenosti Broj 3