1

Mario Crvenka / Životinje u Bibliji

Mario Crvenka

2

TEOVIZIJA, ZAGREBBIBLIOTEKA: SKLADKNJIGA: IX.

Izdavač: Teovizija, Zagreb, Kaptol 13©web: www.teovizija.hremail: teovizija@teovizija.hrProdaja: tel/fax: 01/49 23 964

Za izdavača:Ivica Domaćinović

Tehnički urednik:Mirko Tomić

Lektura:Julija Barunčić Pletikosić

Prijelom i oblikovanje naslovnice:Darko Bečeić

Tisak:Grafocentar, Sesvete

Knjiga je tiskana u ožujku 2013.

3

Mario Crvenka

Životinje u Bibliji

TEOVIZIJAZAGREB, 2013.

4

5

UVOD

Životinje zauzimaju u Bibliji vrlo značajno mjesto: ribe i ptice stvori Bog petog dana, a pitome i divlje životinje zajedno s čovjekom sebi sličnim šestog dana (Post 1,20-25). Čini se da ovaj izraz sebi sličnim ublažava pojam „slike“ i time isključuje jednakost. Konkretan izraz „slika“ označava fizičku sličnost, kao što je ona između Abrahama i njegova sina (Post 5,3). Taj odnos prema Bogu izdvaja čovjeka od životinje; štoviše, pretpostavlja opću sličnost po naravi; razumu, volji, moći; čovjek je osoba. To priprema višu objavu: čovjekovo dioništvo u Božjoj naravi po milosti.

Izaija prorok potkrjepljuje viziju savršene budućnosti koristeći oprječnu narav životinja: Vuk će prebivati s jagnjetom, ris ležati s kozlićem... (11,6-8). Ove usporedbe koristi Biblija jer je čovjekova pobuna protiv Boga (Post 3) narušila sklad ne samo između Boga i čovjeka, nego istovremeno između čovjeka i prirode (Post 3,17-19), i između čovjeka i čovjeka (Post 4). Prema ovom tekstu taj se mir, ta se savršena budućnost proteže i na životinjsko carstvo.

No, najvažnija uloga životinja u Bibliji vidi se u njihovoj podjeli u čiste (košer) i nečiste životinje, tj. na one koje se smiju jesti i na one koje su zabranjene za jelo (Lev 11; Pnz 14,3-21).

U Novom zavjetu Isus koristi slike iz životinjskog carstva kao ogledalo ljudskih odnosa. Ovdje se odmah misli na sliku o devi i iglenim ušicama (Mt 19,24), ili o pticama koje hrani nebeski Otac (Mt 6,26).

Poteškoće koje su se javile pri opisivanju životinja u Bibliji počivaju na

6

krivim ili nestručnim prijevodima (tako se, primjerice, čagalj /Iz 13,22/ na nekim mjestima prevodi sa šakal /Job 30,29/). Onaj koji ne zna da je to jedna te ista životinja smatrat će ih različitim. Još nešto slično: u Lev 11,6 čitamo: arnebet, iako preživa, razdvojena papka nema - za vas je nečist. Što je „arnebet“? Vulgata nam daje vrlo lijep odgovor: lupus quoque nam et ipse ruminat sed ungulam non dividit. Tora isto kaže: kao što je zec, iako preživač, neka je nečist; i Septuaginta ga naziva zecom: lepus quoque a ne „arnebetom“. Zec (arnebet) sigurno nije preživač. Starozavjetnog pisca je na taj krivi zaključak doveo zečji običaj da stalno miče nosnicama.

Evo još jednog sličnog primjera: u istoj knjizi, redak 30., čitamo: Od životinja što po zemlji gmižu neka su za vas ove nečiste: krtica, miš i svaka vrsta guštera: zidni macaklin, kameleon, daždevnjak, zelembać i tinšamet. Pogledajmo što u Vulgati piše: Hoc quoque inter polluta reputabitur de his quae moventur in terra mustela et mus et corcodillus singula iuxta genus suum migale et cameleon et stelio ac lacerta et talpa. Onda bi možda prijevod trebao ovako glasiti: Od životinja neka su za vas ove nečiste: lasica, miš, krokodil, voluharica (migale), kameleon, a od guštera macaklin i tinšamet. Migale (μύγάλή = voluharica, poljski miš Crocidur leucodon) ili vrsta miša koja je Egipćanima bila sveta - Crocidur religiosa.

Što je „tinšamet“? Hebrejska riječ tinšemet (onaj koji hukće) označava jednu vrstu varana (porodica Varanidae), ili kako to Tora označava: KöaH – gušter, tj. jedna vrsta guštera.

Životinje su poredane po hrvatskom alfabetu. Pokušao sam opisati sve životinje koje se nalaze u Bibliji. Pritom me nije zanimalo jesu li bile uvezene ili su u ono vrijeme uzgajane, ili su kao divlje živjele (npr., lav je u biblijsko vrijeme živio na području Izraela, a sada je istrijebljen; jedini je leopard, od velikih mačaka, koji i danas živi na tom području).

7

1. Kopnene životinje - nečistedeva svizac arnebet (zec) svinja

„što god ima peraje i ljuske“ riba

2. Vodene životinje - čiste

3. Ptice - nečisteorao

orao strvinar

jastreb

tetrijeb

sokol

gavran

noj

kobac

galeb

lastavica

sova

gnjurac

ušara

labud

pelikan

droplja roda

čaplja

pupavac

šišmiš

Podjela životinja prema Lev 11,1-30

4. Ostale krilate životinje - čisteskakavac cvrčak zrikavac

5. Gmizavci - nečistikrtica

miš

kameleon

macaklin

daždevnjak

zelembać

tinšamet

8

4. Nečiste ptice

orao strvinar

jastreb

tetrijeb

sokol

gavran

noj

kobac

galeb

kraguj

sova

jejina

labud

pelikan

bijeli strvinar

gnjurac

roda

čaplja

pupavac

šišmiš

Podjela životinja prema Pnz 14,1-21

1. Čiste životinje

2. Nečiste životinje

3. Vodene životinje - čiste

vol

koza

srna

kozorog

bivol

ovca

jelen

srndać

antilopa

divokoza

deva svizac arnebet svinja

„što god ima peraje i ljuske“ ribe

9

5. Kukci - nečisti

„Svi krilati kukci neka su za vas nečisti“.

10

Antilopa Antilope addax

11

Ostala mjesta u Bibliji: Pnz 14,5; 2 Sam 2,18; 1 Ljet 12,9; Izr 5,19; 6,5; Iz 13,14; 51,20.

Sinovi ti leže obamrli po uglovima svih ulica,

kao antilopa u mreži

puni gnjeva Jahvina,

prijetnje Boga tvojega!

(Iz 51,20)

Njezino hebrejsko ime !AvyDI Dîšôn, grč. pu,gargoj pygargos označava pravu antilopu koja je Židovima

bila čista životinja, koju se smjelo jesti: Ovo su životinje koje možete jesti: ...antilopa... (Pnz 14,5). Ovdje se misli na Oryx leucoryx. Ovo i gore navedeno mjesto jedina su dva mjesta koja spominju antilopu, inače se stalno govori o gazeli (hebr. ybic. ceBî) Gazella dorcas ili Gazella gazella (vidi sliku), koju odlikuje brzina, ljupkost i plašljivost. U području pustinje Negev susreće se još uvijek Gazella arabica čija je osobina njena crna njuškica.

11

12

Čagalj (šakal) Canis aureus L.

13

Ostala mjesta u Bibliji: Čagalj: Iz 13,22; 34,13; 35,7b; 43,20; Jr 9,10; 10,22; 14,6; 49,33; 50,39; 51,37. Šakal: Job 30,29; Ps 44,20; 63,11; Tuž 4,3; 5,18; Mih 1,8; Mal 1,3.

U brlozima gdje ležahu čaglji

izrast će rogoz i trska.

(Iz 35,7b)

Osim ove vrste, u Palestini se može sresti i Canis lupaster. Čagalj je između vuka i lisice. U usporedbi s lisicom ima

duže noge, a u usporedbi s vukom sitne je tjelesne građe i „nježnijeg“ zavijanja. Njegovo hebrejsko ime je !T; Tan. Šakal je vrlo dobar lovac, ali jede kao svežderac i strvinu. Živi i lovi u čoporu.

13

14

Čaplja (siva) Ardea cinerea L.

15

Ostala mjesta u Bibliji: Lev 11,19; Pnz 14,18; Ps 102,7a; Iz 34,11; Sef 2,14.

Sličan sam čaplji u pustinji.

(Ps 102,7a)

Koja vrsta čaplje dolazi u obzir, nije poznato. Hebrejska riječ hp’n”a] ´ánäPâ, a grčka erodios trebala bi označiti sivu čaplju - siva sa

svijetlom glavom i narančastim kljunom. Visoka je 100 cm, a raspon krila je 190 cm (vidi sliku). Kod nas su poznate: mala bijela čaplja (Egretta garzetta) s tamnim kljunom i bijelim tijelom, visoka je 55 cm; velika bijela čaplja (Egretta alba) sa žutim kljunom koji za vrijeme gniježđenja pocrni, visoka je do 105 cm, a raspon krila 140 - 170 cm; žuta čaplja (Ardeola ralloides), mala žutosmećkasta čaplja s bijelim trbuhom, raspon krila 80 cm; čaplja danguba (Ardea purpurea) koja ima zmijoliki vrat, crno tjeme i trbuh, visoka je 90 cm, a raspon krila 150 cm. Ovo biblijsko mjesto nalazi se u Vulgati s ovim životinjama: similis factum sum pelicano solitudinis factus sum sicut nycticorax i domicilio.

Ova životinja Nycticorax nycticorax na hrvatskom se prevodi kao gak kvakavac. Pripada porodici čaplji. Ima pogrbljena tamna leđa i tjeme. Ima dugu bijelu kukmu, a noge žute. Visoka je 60 cm. U Sefanijevoj knjizi stoji: čaplje i pelikani, dok „Gute Nachricht“ prevodi: Igel und Pelikan (jež i pelikan), a to odgovara Vulgati: onocrotalus et ericius.

15

16

Divokoza Rupicapra rupicapra

17

Divokoza Rupicapra rupicapra

Ostala mjesta u Bibliji: 1 Sam 24,3; 1 Kr 5,2; Job 39,1.

Znaš li kako se legu divokoze?

(Job 39,1)

Ovdje je vrlo teško razlikovati što označava hebrejska riječ l[ey” yä`ël: mnogi misle da ona ne označava divokozu

nego kozoroga (Capra ibex /nubiana/) o kome će kasnije biti riječi. Divokoza (grč. aigokeros) je vrlo spretna životinja i imponira svojom sigurnošću skačući po kamenjaru. Kod nas je na Biokovu našla prikladno stanište.

17

18

Galeb (crnoglavi) Larus melanocephalus L.

19

Mjesta u Bibliji: Lev 11,16; Pnz 14,15.

Od ptica neka su vam ove odvratne i neka se ne jedu - odvratnost su:

...galeb...

(Lev 11,16)

U svijetu postoji 51 vrsta galebova, raširenih po svim kontinentima. Zimi neke vrste mijenjaju ruho, najčešće

su sivo-bijeli. Galeb (hebr. @x;v; šaHaP) je vrlo lijepa ptica iako ga neki nazivaju strvinarom mora i rijeka. Ponekad ga se može naći na smetlištima i deponijima oko velikih gradova. Galebovi su izvrsni letači. U Hrvatskoj su zastupljene sljedeće vrste: već spomenuti crnoglavi galeb (vidi sliku); riječni galeb (Larus ridibundus); mali galeb (L. minutus); galeb klaukavac (L. cacchinans) i tamnoleđi galeb (L. fuscus).

19

20

GavranCorvus corax L.

21

GavranCorvus corax L.

Ostala mjesta u Bibliji: Post 8,7; Lev 11,15; Pnz 14,14; Suci 7,25; 1 Kr 17,4.6; Job 38,41; Ps 147,9; Izr 30,17; Pj 5,11; Iz 34,11; Sef 2,14; Lk 12,24.

On stoci hranu daje i mladim gavranima kad grakću.

(Ps 147,9)

Gavran nosi hebrejsko ime bre[o `örëB (grč. corax). U Knjizi Sudaca može se naći tekst: I uhvatiše dva midijanska kneza, Oreba i

Zebu... (7,25), koji svjedoči da se gavran kao ime davao i ljudima. Zeeb znači vuk, a oba imena označavaju i mjesto jer se dalje kaže: Oreba ubiše na Orebovoj stijeni, a Zeeba kod Zeebova tijeska (7,25). Njegovo grčko ime ušlo je u zoološku nomenklaturu. Gavran spada u porodicu vrana (Corvidae) kojih su u svijetu 103 vrste. On je velika i crna ptica sa sjajnim perjem. Raspon krila mu je 120 - 150 cm. Gnijezdi se najviše u krošnjama drveća ili u liticama. Gnijezdo pravi od granja i oblaže ga vunom. Živi u planinskom području, na morskim liticama.

Upravo ta staništa me navode da uputim na netočnost prijevoda iz Mudrih izreka, gdje piše: Oko koje se ruga ocu i odriče posluh majci, iskljuvat će potočni gavrani i izjesti mladi orlovi (30,17). No, nema potočnih gavrana, zato bi tekst trebao glasiti: Iskljuvat će gavrani s gorskog potoka, jer tako stoji i u Vulgati: Oculum qui subsannat patrem et qui despicit partum matris suae effodiant corvi de torrentibus et comedant illum filii aquilae. Tako je i u Lutherovom prijevodu. Ne samo gavran, nego i sve njemu srodne ptice su nečiste.

21

22

Gnjurac (crnogrli) Podiceps cristatus L.

23

Mjesta u Bibliji: Lev 11,17.

Od ptica neka su vam ove odvratne i neka

se ne jedu - odvratne su: …gnjurac...

(Lev 11,17)

Hebrejsko ime mu je sAK Kôs. Ova ptica spada u porodicu Podicipedidae. Ima tamnu dvorogu krestu, riđi ovratnik.

Velik je do 50 cm, a ima raspon krila 90 cm. Često ga se može naći na ribnjacima i šljunčarama. U svijetu postoji 21 vrsta gnjuraca. Sve ih obilježava vitak dugi vrat. Imaju savršenu građu tijela za život u vodi. Gnijezda grade od vodenog bilja. Kad se mladi nađu u opasnosti jedan ih od roditelja pokupi i nosi ispod krila. Kod nas žive: riđogrli gnjurac (P. grisegena) (vidi sliku), crnogrli gnjurac (P. nigricollis) i ušati gnjurac (P. auritus).

23

24

Golub (divlji) Columba livia L.

25

Ostala mjesta u Bibliji: Grlica: Post 15,9; Lev 1,14; 5,7.11; 12,6.8; 14,22.30; 15,14.29; Br 6,10; Jr 8,7; Pj 2,12; Lk 2,24. Golub (golubica): Post 8,8-12; 2 Kr 6,25; Ps 55,7; 68,14; 74,19; Pj 1,15; 2,14; 4,1; 5,2.12; 6,9; Iz 38,14; 59,11; 60,8; Jr 48,28; Ez 7,16; Hoš 11,11; Nah 2,8 Mt 10,16; 21,12; Mk 1,10; 11,15; Lk 3,22 Iv 1,32; 2,14.16. Golubić: Post 15,9; Lev 1,14; 5,7,11; 12,6.8; 14,22.30; 15,14.29; Br 6,10; Lk 2,24.

Oči su njegove kao golubi nad vodom potočnom!

(Pj 5,12a)

U svijetu postoji 309 vrsta golubova i grlica, a pripadaju porodici Golumbidae. Kod nas u Hrvatskoj zastupljene su sljedeće vrste: golub

grivnjaš (C. palumbus); divlji golub (vidi sliku); golub dupljaš (C. oenas) koji se spominje u Bibliji: Golubice moja, u spiljama kamenim (Pj 2,14); vrste golubica: gugutka (Streptopelia decaocto) koja je stanarica - prisutna tijekom cijele godine, te grlica (S. turtur) koja je selica - prisutna od travnja do listopada. Hebrejska riječ hn”Ay yônâ znači golubica, ali i tlačenje. Jeruzalemska Biblija uzima ovo zadnje značenje i prevodi: tlačenje dalekih vladara budući da čitav psalam govori o tlačenju. Efrajim se uspoređuje s plahom golubicom (Hoš 7,11), koja ovdje označava slabost Efrajimovu, koji se prepušta zavođenju stranih saveza, misleći tako izbjeći Božjoj kazni.

U Novom zavjetu golub je znak Duha Svetoga: I gle! Otvoriše se nebesa i ugleda Duha Božjega gdje silazi kao golub i spušta se na nj! (Mt 3,16b). Duh koji je lebdio nad vodama kod stvaranja svijeta (Post 1,2) ovdje se pojavljuje u predigri novog stvaranja. On s jedne strane pomazuje Isusa za njegovo mesijansko poslanje (Dj 10,38) te će ga odsada voditi (Lk 4,14.18; 10,21; Mt 12,18.28), a s druge strane posvećuje vodu i pripravlja kršćansko krštenje, kako su kasnije razumjeli Oci (Dj 1,5). Siromasima je služio kao žrtvena životinja (Lk 2,24).

25

26

Gušter Lacertidae

27

Gušter Lacertidae

Mjesta u Bibliji: Lev 11,30; Izr 30,28.

Od životinja što po zemlji gmižu neka su za vas

ove nečiste: ...svaka vrsta guštera; zidni macaklin,

kameleon, daždevnjak, zelembać...

(Lev 11,30)

O ovom tekstu već je bilo govora, a sada bih ga usporedio s njemačkim: Unter dem Kleingetier, das auf dem Boden

kriecht, sollt ihr für unrein halten... die verschiedene Arten der Eidechsen, nämlich den Gecko, die Koach - und die Letaa-Eidechse, den Salamander und das Chamäleon (Lev 11,30). x;Ko KöaH - gušter bi onda bio zidni macaklin (Lacerta muralis), koji je dugačak 19 cm i pojavljuje se od ožujka do listopada; ha’j’l. le†ä’â - gušter je daždevnjak (Salamandra salamandra), dugačak je 20 cm, živi oko izvora od veljače do listopada; zelembać, hebrejski jm,xo Höme† (Lacerta viridis) (vidi sliku), velik je i lijep gušter, 40 cm dug, vitak, pojavljuje se od ožujka do listopada.

27

28

Ibis (sveti) Threskiornis aethiopicus L.

29

Mjesta u Bibliji: Job 38,36a.

Tko je mudrost darovao ibisu...?

(Job 38,36a)

Ptica pripada porodici Threskiornithidae. Ovo je jedino mjesto u Bibliji koje navodi ibisa. Ovaj prijevod je

nesiguran: Ibis, hebrejski tAxju †uHôT, čini se da je transkripcija riječi thot za egipatskog boga Tot kojemu je bila posvećena ova ptica te je slovila kao sveta. U Vulgati se ne spominje ibis: quis posuit in visceribus hominis sapientiam vel quis dedit gallo inteligentiam. To mjesto Luther prevodi ovako: Wer gibt die Weisheit in das Verborgene? Wer gibt verständige Gedanke (Tko daje mudrost u skrovitosti? Tko daje pametne misli?). Ibisu se pripisivala božanska snaga, da predosjeća poplavu Nila. Ta se tvrdnja nalazi u prijevodu „Gute Nachricht“ gdje piše: Wer sagt dem Ibis, dass der Nilstrom steigt? (Tko kaže ibisu da će Nil nabujati?).

29

30

Jarebica (trčka) Perdix perdix L.

31

Ostala mjesta u Bibliji: Jarebica: 1 Sam 26,20; Sir 11,30. Prepelica: Izl 16,13; Br 11,31-35; Ps 105,40.

Srce je oholičino jarebica - mamljivica u krletki,

i kao uhoda vreba on tvoju propast.

(Sir 11,30)

Lov na ptice može dobro uspjeti ako se u krletku zatvori ptica kao mamac. Ostale ptice slijede tu pticu koja je

mamac te tako ulete u mrežu. Tako slično oholičino srce mami bližnjega u zamku grijeha. Samo, da se tako velika ptica kao jarebica (hebr. areqo qörë´) (vidi sliku) koristila kao mamac, vrlo je teško vjerovati, možda je to bila prepelica (hebr. wl’f. Seläw), (Coturnix coturnix). Obje spadaju u porodicu kokoši (Phasianidae), kojih na svijetu ima oko 155 vrsta. U Bibliji se u Knjizi Brojeva spominje čudo koje je Jahve učinio tako da je narod ustao te je toga cijeloga dana, svu noć i sutrašnji dan skupljao prepelice (11,31-35). One koji su se polakomili pokopali su kod „Kibrot Hataava“. No to je mjesto nemoguće geografski identificirati, pa je predaja to shvatila kao „grobove strasti“. U Izraelu dolaze drugačije vrste nego u Europi: Ammoperix heyi; Alectorix cypriotes i Francolinus vulgaris.

31

32

JastrebAccipiter gentilis L.

33

JastrebAccipiter gentilis L.

Ostala mjesta u Bibliji: Jastreb: Lev 11,13; Pnz 14,12; Iz 34,15; Ps 74,19, Job 28,7. Kobac: Lev 11,16; Pnz 14,15. Sokol: Lev 11,14; Pnz 14,13; Job 39,26. Kraguj: Pnz 14,15.

Tih putova ne znaju grabljivice, jastrebovo ih oko ne opaža.

(Job 28,7)

Jastreb, hebr. sr,P, Peres ili hY”nIz>[‘ ̀ ozniyyâ (Accipiter gentilis) i kobac (jastreb ptičar) - Accipiter nisus (vidi sliku) spadaju

u porodicu jastrebovke - Accipitridae. U svijetu ih ima oko 237 vrsta. Obje ptice su dnevne grabljivice. Njih karakteriziraju oštre kandže, savijen kljun i odličan vid. Jastreb ima raspon krila 93 - 105 cm, a kobac 58 - 65 cm. Oba žive i gnijezde se u šumovitim područjima. Hrana su im ptice i mali sisavci. Sokol (Falco subbuteo) spada u porodicu Falconidae - sokolovke.

33

34

Jelen Cervus elaphus L.

35

Jelen Cervus elaphus L.

Ostala mjesta u Bibliji: Jelen: Pnz 12,15.22; 14,5; 15,22; 1 Kr 5,3; Izr 7,22; Iz 35,6. Jelenče: Pj 2,9; 8,14. Košuta: Post 49,21; 2 Sam 22,34; Ps 18,34; 22,1; 42,2; Job 39,1; Izr

5,19; Pj 3,5; 4,5; Jr 14,5; Hab 3,19; Dj 9,36.39. Lane: Pj 2,17; 4,5; 7,4. Srna: Pnz 12,15.22; 15,22; 1 Kr 5,3; Pj 2,7.9.17; 3,5; 8,14. Srndać: Pnz 14,5.

Ovo su životinje koje možete jesti: ...jelen, srna...

(Pnz 14,4.5)

Hebrejska riječ lY”a; ´ayyäl (grč. elafos) zbirno je ime za jelene. Jelen i srna pripadaju porodici Cervidae. Danas

su jeleni u Izraelu vrlo rijetki, a neki prirodoslovci misle da su čak i izumrli. Na brdu Karmelu su se koncem zadnjeg tisućljeća mogle naći srne - Cervus capreolus. Jelen (vidi sliku)

je vrlo impozantna životinja, teška i do 200 kg. Pastirska slika koju opisuje Biblija: Kćeri jeruzalemske, zaklinjem vas srnama i košutama poljskim (Pj 2,7), daje naslutiti da su riječi tAab’c. ceBä´ôT = srne, i tAlY”a; ´ayyälôT = košute kriptogram za Elohe Sebaot, Bog Izraelov, čije se ime ne bi željelo izgovoriti u ovoj svjetovnoj pjesmi.

35

36

Jež Erinaceus europaeus L.

37

Mjesta u Bibliji: Iz 34,11.

Dat ću ga u posjed ježevima i močvarama.

(Iz 14,23)

Jež spada u porodicu Erinaceidae. Hebrejska riječ dPoqi qiPPöD (grč. ehinos) izlazi iz korijena dpq qPD što znači

sklupčati se, a to jež i radi kad se nađe u opasnosti. U Palestini su poznate dvije vrste ježeva: Erinaceus auritus - dugouhi jež s kratkim bodljama koji živi u priobalnom području i u Negev pustinji; i Erinaceus sacer - palestinski jež. On je vrlo korisna životinja jer veći dio njegove hrane čine štetočine.

37

38

Kameleon Chamaeleo chamaeleo L.

39

Mjesta u Bibliji: Lev 11,30.

Od životinja što po zemlji gmižu neka su ove za vas nečiste:

...kameleon...

(Lev 11,30)

Ovo je jedino mjesto u hrvatskoj Bibliji koje spominje kameleona, a prijevod je prilično nesiguran (hebrejski

bi moglo biti tm,v,n>Ti TìnšemeT, iako je ovdje prijevod dosta upitan). Njegova poznata karakteristika je da može mijenjati boju tijela i da oba oka pokreće na sve strane neovisno jedno o drugom. Kameleon kad lovi može jako dugo biti nepokretan, a kad mu se plijen približi on ga uhvati dugim (20 cm) i ljepljivim jezikom. Iz toga zagrljaja nema bijega. Kameleon spada u porodicu Chamaeleonidae.

39

40

Kit Physeter macrocephalus L.

41

Mjesta u Bibliji: Mt 12,40.

Doista, kao što Jona bijaše u utrobi kitovoj tri dana

i tri noći, tako će i Sin Čovječji biti u srcu zemlje

tri dana i tri noći.

(Mt 12,40)

Velika riba (hebr. lAdG” gD” DäG GäDôl) ili kit pojavljuje se kao carstvo smrti, kao proždrljiva neman koja ne može

zadržati Isusa te ga se oslobađa u trenutku uskrsnuća. Sličnost između krštenja i Kristovog uskrsnuća doprinijela je da u istom smislu Jonin znak posluži u tipološkom tumačenju krštenja. Kit spada u porodicu Cetacea. Neki primjerci mogu doseći dužinu 1 - 30 m.

41

42

KomaracCulex pipiens L.

43

KomaracCulex pipiens L.

Ostala mjesta u Bibliji: Ps 105,31; Mudr 19,10; Mt 23,24.

K nebu oči podignite

na zemlju dolje pogledajte.

K’o dim će se rasplinuti nebesa,

zemlja će se kao haljina istrošit,

kao komarac nestat će joj žitelj.

(Iz 51,6)

Općenito su poznate dvije vrste komaraca: komarac (hebr. !Ke Kën, grč. konops) kao neugodna životinja nakon čijeg

uboda sve svrbi, i anofeles (Anopheles) koji prenosi bolest. Najpoznatije mjesto u Bibliji je ono iz Knjige Izlaska (8,12-15) gdje se opisuje navala komaraca. Ne samo kod ovog izvješća, nego i kod ostalih koja su u istoj knjizi opisana ne treba ići za tim da se zla razjašnjavaju astronomijom ili prirodoslovljem. Zadržati treba samo nakanu izvješća koje daje da pred očima Izraelaca i samog faraona zablista Jahvina svemoć.

43

44

KonjEquus przewalskii f. caballus L.

45

Ne budite kao konji ili mazge bez razuma:

divljinu mu krotiš vođicama i uzdom,

inače im se ne primiči.

(Ps 32,9)

Konj, kao i mazga (hebr. dr,P, PereD) kao križanci pripadaju porodici Equidae. Hebrejsko ime za konja je sWs sûs, vr’P’ Päräš i vk,r, reKeš, a grčko

hippos. Nalazi iz Ura pokazuju da je konj u Mezopotamiji bio poznat čak u 3. tisućljeću prije Krista i to kao vučna snaga. Različiti opisi konja u Bibliji imaju svoje značenje. Tako u Otk 6,4-8 i 19,11-19 konjanik na bijelcu podsjeća na partske konjanike (vidi sliku) s njihovim značajnim oružjem - lukovima. Većina kršćanskih predaja u tom konjaniku - pobjedniku gleda samu riječ Božju, pa čak i širenje Evanđelja. Za rimski svijet 1. stoljeća tako naoružani vojnici bili su strah i trepet. Za Rimljane je bijeli konj bio znak pobjede i vlasti.

Konj ponekad služi kao primjer. Ovdje jedan od mnogih: Usporedio bih te s konjima pod kolima faraonovim, o prijateljice moja (Pj 1,9). Ova nezgrapna ili možda nelijepa usporedba bila je kako u starim arapskim spisima, tako i kod Teokrita posebna pohvala ženskoj ljepoti. Važnu ulogu zauzima konj u Izraelu za vrijeme kralja Salomona (1 Kr 5,6). Kralj Salomon je uvozio konje iz Musrije i Koe (1 Kr. 10,28), iz Egipta (~yIr;c.mi micrayim), a Koa je područje između Sirije i Male Azije, kasnije nazvana Cilicijom.

Ostala mjesta u Bibliji: Post 49,17; Izl 9,3; 14,9.23; 15,1.19.21; Pnz 11,4; 17,16; 20,1; Još 11,4.6.9; 24,6; Suci 5,22; 1 Sam 8,11; 2 Sam 8,4; 15,1; 1 Kr 5,6.8; 10,25.28; 18,5; 20,1.20.25; 22,4; 2 Kr 2,11; 3,7; 5,9; 6,14-17; 7,6.7.10.13.14; 9,33; 10,2; 11,16; 14,20; 18,23; 23,11; 2 Ljet 9,24; Neh 3,28; Jdt 2,5; 9,7; Est 6,8.9-11; 8,10.14; 1 Mak 10,81; 2 Mak 3,25; 10,29; Job 39,18.19; Ps 20,8; 32,9; 76,7; 147,10; Izr 21,31; 26,3; Prop 10, 7; Pj 1,9; Mudr 19,9; Sir 30,8; 33,6; Iz 2,7; 5,28; 21,7.9; 30,16; 31,1.3; 36,8; 43,17; 63,13; 66,20;

Jr 4,13.29; 5,8; 6,23; 8,6.16; 12,5; 17,25; 22,4; 31,40; 46,4.9; 47,3; 50,11.37.42; 51,21.27; Ez 17,15; 23,6.12.20.23; 26,7.10.11; 27,14; 38,4.15; 39,20; Hoš 1,7; 14,4; Jl 2,4; Am 2,15; 4,10; 6,12; Mi 1,13; 5,9; Nah 3,2; Hab 1,8; 3,8.15; Hag 2,22; Zah 1,8; 6,2.6; 9,10; 12,4; 14,15.20; Jak 3,3; Otk 6,4.5.8; 9,7.9.17.19; 14,20; 18,13; 19,11.14.18.19. Mazga: 2 Sam 13,29; 18,9; 1 Kr 1,33.38.44; 10,25; 18,5; 2 Kr 5,17; 1 Ljet 12,41; 2 Ljet 9,24; Ezr 2,66; Jdt 15,11; Ps 32,9; Iz 66,20; Ez 27,14; Zah 14,15.

45

46

Koralj Corallium rubrum L.

47

Koralj Corallium rubrum L.

Ostala mjesta u Bibliji: Biser: Mt 7,6; 13,45; 1 Tim 2,9; Otk 17,4; 18,12.16; 21,21.

Čemu spominjat prozirac, koralje, bolje je steći

Mudrost no biserje.

(Job 28,18)

Hebrejska riječ ~ynIynIP. Penînîm označava crveni koralj (vidi sliku) koji se može naći u Sredozemnom moru, a i

u našem Jadranu. Koralj se spominje samo još na dva mjesta: Tuž 4,7 i Ez 27,16 (ovdje su koralji prodajna roba). Na drugim mjestima je Penînîm preveden kao biser (grč. margarites). U Crvenom moru i Perzijskom zaljevu raste školjka Pteria /Meleagrina/ margaritifera koja stvara biser. A stvara ga na sljedeći način: u školjku upadne zrno pijeska koje ju smeta. Da bi školjka otklonila smetnje obavija ga biserom.

Značenje hebrejske riječi tAmar’ rä´môT nije poznato. Izgleda da ona također označava jednu vrstu koralja: crni koralj - Plexaura antipathes, koji raste u Crvenom moru i Perzijskom zaljevu.

47

48

Koza Capra ibex L.

49

Koza Capra ibex L.

Kako si lijepa, prijateljice moja, kako si lijepa... kosa ti je kao stado koza

što iziđoše na brdo Gilead.

(Pj 4,1.2)

Koza (vidi sliku) i kozorog spadaju u porodicu Bovidae. Hebrejska riječ z[e `ëz (grč. aix) označava kozu koja živi

u Izraelu: Capra mambrica. Njezina važnost za stanovništvo je ista kao i danas. Osim što mlijeko služi za hranu, od njezine kostrijeti beduini grade šatore, a njena koža služi za izradu obuće i odjeće. Pored ovce, koza zauzima najvažnije mjesto među životinjama koje su se žrtvovale. Njezina privredna i religiozna važnost nije bila vezana samo za Izrael, nego i za ostale Izraelove susjede, kao npr. u Egiptu:

Izaija piše: ...jarci će dozivati jedan drugoga: ondje će se odmarati Lilit našav počivalište (34,14). Satiri i divlji jarci su se smatrali mitološkim bićima (usp. 13,21). Lilit je ženski demon koji obitava u ruševinama. Potječe iz mezopotamske vjere u demone. Lilit je vrebala kod rođenja djeteta da ga ubije. Njen muški par zove se Lilu.

Ostala mjesta u Bibliji: Koza: Post 15,9; 31,10.38; 32,15; Lev 3,12; 7,22; Br 18,17; Pnz 14,4; Suci 6,4; 1 Sam 25,2; 1 Kr 20,27; 1 Ljet 5,21; 27,31; Jdt 2,17; Izr 27,27; Pj 4,1.2; 6,5. Jarac: Post 31,10.12; 32,15; Izl 12,21; Lev 9,3.15; 10,16; 16,5-27; 17,7; 23,19; Br 7, 16-82; 15,24; 28,15.22.30; 29,5-38; Pnz 32,14; 2 Ljet 29,21; Ps 50,9.13; Izr 27,26; Ezr 6,17;

Iz 5,17; 34,12.14; Ez 34,17; 43,22.25; 45,23; Dn 8,5.7.21; Mt 25,32.33. Kozle (jare): Post 27,9.16; 37,31; 38,17.20.23; Izl 12,5; 23,19; 34,26; Lev 4,23.24.28; 5,6; 22,27; Br 7,16-82; 15,27; Suci 6,19; 13,15.19; 14,6; 15,1; Ps 50,9; 66,15; 1 Sam 10,3; 6,20; 2 Ljet 11,5; 35,7; Tob 2,13; Pj 1,8; Iz 11,6; Lk 15,29. Kozorog: Pnz 14,5.

49

50

Lastavica(pokućarka) Hirundo rustica L.

51

Lastavica(pokućarka) Hirundo rustica L.

Mjesta u Bibliji: Ps 84,4-5a; Izr 26,2; Iz 38,14; Jr 8,7.

I vrabac sebi log nalazi, i lastavica gnjezdašce

gdje će položiti mlade svoje: a ja žrtvenike tvoje,

Jahve nad vojskama, Kralju moj i Bože moj.

(Ps 84,4-5a)

Porodica Hirundinidae obuhvaća 74 vrste. Lastavica (hebr. rArD> Derôr, grč. helidon) je ptica selica, odlična letačica.

Hrani se insektima koje lovi u letu. Najčešće se može vidjeti kako lastavice sjede na dalekovodnim žicama ili kako prave gnijezda pod strehom. Kaže se, ako su lastavice pod strehom, kuću prati poseban blagoslov. Kod nas su poznate još ove vrste: bregunica - Riparia riparia; hridna lastavica - Ptynoprogne rupestris i piljak - Delichon urbica (vidi sliku).

Lastavica je duga 15 cm, teška 140 grama, a raspon krila je do 30 cm. Kod nas boravi od svibnja do listopada.

51

52

Mačka (divlja) Felis silvestris L.

53

Ostala mjesta u Bibliji: Mačka: Bar 6,21.

Ondje će se sretat divlje mačke s hijenama.

(Iz 34,14)

Ovo je jedino mjesto koje spominje divlju mačku (hebr. yci cî:). Inače u Vulgati piše: ...et pilosus clamabi. Pilosus

znači: biti dlakav. Možda je prevoditelj mislio: ako je što dlakavo onda će to biti mačka. Divlja mačka je krupna životinja koja živi po šumama. Hrana joj je sve ono što može svladati. Teška je od 5 do 10 kg, rep joj je dug do 35 cm i daje joj stabilnost pri lovu.

53

54

Miš (kućni) Mus musculus L.

55

Miš (kućni) Mus musculus L.

Ostala mjesta u Bibliji: Lev 11,29; Iz 66,17.

Oni koji jedu nečisto i miševe.

(Iz 66,17)

Ovaj redak podsjeća na poganske obrede koje su stanovnici Jeruzalema tajno obavljali za vrijeme sužanjstva i koje je

zajednica po povratku iz sužanjstva morala suzbijati. Inače je miš (hebr. rB’k.[; ̀ aKBär) vrlo lijepa životinjica. U Izraelu se misli možda na Microtus syriacus ili na skočimiša Jaculus jaculus. Muridae obuhvaća veći broj vrsta: poljski miš (Microtus arvais); šumski miš (Apodemus sylvaticus). Miš je štetočina te se u nekim godinama jako razmnoži i kao pošast nanosi štetu usjevima. U istu porodicu spada i kućni štakor (Rattus rattus). Njega Biblija spominje samo na jednom mjestu: Prema broju filistejskih knezova, pet zlatnih čireva i pet zlatnih štakora, jer je ista nevolja na vama i na vašim knezovima (1 Sam 6,4.5.18).

55

56

Mrav (šumski) Formica rufa L.

57

Mjesta u Bibliji: Izr 6,6; 30,25.

Idi k mravu lijenčino,

promatraj njegove pute i budi mudar.

(Izr 6,6)

Mrav (hebr. hl’m’n> nemälâ, grč. murmeks) spada u porodicu Formicidae. U Bibliji je mrav znak za mudrost i

marljivost: mravi, nejaki stvorovi, koji sebi ljeti spremaju hranu (Izr 30,25). Mravi koji žive u Izraelu spadaju u vrstu Messor (M. rufitarsis F.). Veličina im varira od 8 do 10 mm. Postoji 15 000 vrsta mrava. Svi oni žive u zajednici. Neke vrste grade gnijezda od 1 do 2 m visine. Hrane se životinjama koje su mnogo veće od njih, primjerice skakavcima. Ako su napadnuti brane se špricajući mravlju kiselinu. Sa svojim oštrim mandibulama mogu rezati i kožu. Vrlo su korisne životinje.

57

58

Obad Tabanus bovinus L.

59

Obad Tabanus bovinus L.

Mjesta u Bibliji: Izl 8,17-28; Ps 78,45; Jr 46,20.

Ako ne pustiš moga naroda, pripustit ću obade na te...

(Izl 8,17-28)

Obad (hebr. bro[‘ `äröB ili #r,q, qerec ) spada u porodicu Tabanidae. Ima jaka krila sa smeđim zatkom i velike

facetaste oči. Najviše se zadržava na pašnjacima, na stoci. Vrlo je uporan pa napada i čovjeka. Njegovi ubodi su bolni. Ženka odloži do 3500 jajašaca u mulj ili lokve na obali.

59

60

Orao (suri) Aquila chrysaetos L.

61

Ostala mjesta u Bibliji: Orao: Izl 19,4; Lev 11,13; Pnz 14,12-17; 28,49; 2 Sam 1m23; Job 9,26; 39,27; Ps 103,5; Izr 23,5; 30,17-19; Iz 40,31; Jr 4,13; 48,40; 49,16.22; Tuž 4,19; Ez 1,10; 10,14; 17,3-9; Dn 4,30; 7,4; Hoš 8,1; Ob 4; Hab 1,8; Otk 8,13; 12,14. Lešinar: Lev 11,13; Pnz 14,12; Mi 1,16.

Zar se na nalog tvoj diže orao i vrh timora gnijezdo sebi vije?

(Job 39,27)

Orao spada u porodicu Accipitridae. Hebrejska riječ rv,n< nešer zbirno je ime koje označava i lešinara. Orao je velika ptica s čvrstim kljunom, teška 4,5

kg, a raspon krila mu iznosi 190 - 250 cm. Gnijezdi se od ožujka do svibnja. Hrani se pticama, sisavcima, a ponekad (u vrijeme gladi) i strvinom. Živi na liticama. Kod nas su zastupljene ove vrste: patuljasti orao - Hieraaeetus pennatus; prugasti orao - Hieraaeetus fasciatus; orao krstaš - Aquila heliaca; orao kliktaš - Aquila pomarina i orao zmijar - Circaetus gallicus. U Palestini se pojavljuju kao ptice selice: suri orao i orao kliktaš, kao i Aquilea orientalis - stepski orao. Osim orla, poznat je i lešinar, kod nas nazvan bjeloglavi sup - Gyps fulvus. On pripada istoj porodici kao i orao. Može biti težak i do 11 kg, a raspon krila mu je do 3 m. Hrani se isključivo strvinom. Njegovo je stanište u Hrvatskoj na liticama uz more – Krk, Cres, Prvić, Plavnik i Paklenica.

Orao je prekrasan simbol za Božju skrb i brigu za čovjeka: Poput orla što bdi nad gnijezdom, nad svojim orlićima lebdeći, tako on krila širi, uzima ga, pa ga na svojim nosi perima (Pnz 32,12). Mislim da se kod Mateja (24,28) ne radi o orlovima nego strvinarima, lešinarima koji se isključivo hrane strvinom: Gdje bude strvine, ondje će se skupljati strvinari (ne orlovi). U Otkrivenju (4,7) orao, pored ostala četiri bića, kao i oni predstavlja ono što je u stvorenju najplemenitije, najjače, najmudrije, najhitrije. Kršćanska predaja, od Ireneja, u njima gleda simbole četvorice evanđelista.

61

62

Pauk Araneus diadematus L.

63

Mjesta u Bibliji: Job 8,14; 27,18; Iz 59,5.

Od paučine je kuću sagradio, kolibicu kakvu sebi diže čuvar.

(Job 27,18)

Hebrejska riječ vybiK’[; `aKkäBîš (grč. arahne) označava pauka kojeg se svakodnevno sreće i koji spada u red

Araneae. Njegova paučina je nestalna pa se u Bibliji ona upotrebljava kao primjer za nestalnost i prolaznost. Tako je uzdanje bezbožnikovo nit tanana, a ufanje mu kuća paukova (Job 8,14). U Pokorničkom psalmu Izaija nabrajajući opačine kaže: Legu jaja gujina, tkaju mrežu paukovu (59,5).

63

64

Paun Pavo cristatus L.

65

Paun Pavo cristatus L.

Mjesta u Bibliji: 1 Kr 10,22; 2 Ljet 9,21.

Kraljeve su lađe išle u Taršiš s Hiramovim slugama:

svake treće godine vraćale su se i dolazile taršiške lađe

donoseći zlato i srebro, slonovu kost, majmune i paune.

(2 Ljet 9,21)

Domovina ove lijepe ptice (hebr. yKiTu TuKKî; grč. taos) je Indija i Šri Lanka. Njegovo meso posebno su cijenili Rimljani. U

Izraelu je paun domaća „ukrasna“ životinja. Upitno je označava li hebrejska riječ ~yYIKiTu TuKKiyyîm tj. ~yYIKiWT TûKKiyyîm baš pauna. Vulgata ga spominje: dentes elefantorum et simias et pavos (2 Ljet 9,21), dočim postoje istraživanja koja predmnijevaju, da se hebrejska riječ TûKKiyyîm izvodi iz neke egipatske riječi koja označava majmuna, pa bi se osim @Aq qôP (majmun) moglo pretpostaviti da se radi o nekoj majmunima srodnoj vrsti (možda pavijanima). Imajući ovo u vidu, „Gute Nachricht“ ovako piše: Elfenbein und verschiedene Arten von Affen (slonovaču i različite vrste majmuna). U „Einheitsuebersetzung“ piše: …und Perlhüner ( ...biserka = Numida maleagris domstica). Septuaginta ih također spominje.

65

66

Pčela Apis mellifera L.

67

Pčela Apis mellifera L.

Ostala mjesta u Bibliji: Pčela: 1 Sam 14,25; Sir 11,3. Osa: Mudr 12,8. Stršljen: Izl 23,28. Med: Post 43,11; Izl 3,8.17; 13,5; 16,31; 33,3; Lev 2,11; 20,24; Br 13,27; 14,8; 16,13.14; Pnz 6,3; 8,8; 11,9; 26,9.15; 27,3; 31,20; Jš 5,6; Suci 14,8.9.18; 1 Sam 14,24-29.43; 2. Sam 17,29; 1 Kr 14,3; 2 Kr 18,32; 2 Ljet 31,5; Job 20,17; Ps 19,11; 81,17; 119,103; Izr 5,3; 16,24; 24,13; 25,16.27; 27,7; Pj 4,11; 5,1; Sir 24,20; 39,26; 46,8; 49,1; Iz 7,15.22; Jr 11,5; 32,22; 41,8; Bar 1,20; Ez 3,3; 16,13.19; 20,6.15; 27,17; Mt 3,4; Mk 1,6; Otk 10,9.10.

Opkoliše me poput pčela,

ubod im žeže kao trnje zapaljeno:

imenom ih Jahvinim uništih.

(Ps 118,12)

Divlja pčela (hebr. hr’AbD> DeBôrâ; grč. melitta) koja živi u Izraelu trebala bi nositi dodatno ime Apis meliffera var.

syriaca. Ima svijetli zadak i vrlo je agresivna. Vrlo čudnovat je prijevod iz Knjige Sudaca: a to u mrtvom lavu roj pčela i med (14,8), kad se zna da pčele žive u stijenama ili u napuštenim rupama po drveću. O dobivanju meda u Bibliji se ne govori ništa, samo ga Mt 3,4 spominje kao divlji med. U prenesenom smislu pčele su znak za progonitelja: Pnz 1,44 i Iz 7,18.

67

68

Pelikan (crveni) Pelecanus onocrotalus L.

69

Pelikan (crveni) Pelecanus onocrotalus L.

Mjesta u Bibliji: Lev 11,18; Pnz 14,17; Sef 2,14.

Čaplje i pelikani počivat će noću na glavicama stupova.

(Sef 2,14)

Pelikan (hebr. ta;q’ qä´aT) je dosta velika ptica i spada u porodicu Pelecanidae. Njegovo posebno obilježje je velik

i snažan kljun. Njegov donji dio je rastezljiv i visi poput vreće. Njime pelikan hvata ribu. Raspon krila je 160 cm. Preko zime boravi po galilejskim jezerima. Osim tog, poznat je i Pelecanus crispus. Njegov raspon krila je 175 cm. Njega bih rado nazvao „čupavi pelikan“ jer je na glavi čupav.

69

70

Pijetao Gallus gallus gallus L.

71

Ostala mjesta u Bibliji: Pijetao: Izr 30,31; Mt 26,34.74.75; Mk 14,30.68.72; Lk 22,34.60.61; Iv 13,38; 18,27. Perad: 1 Kr 5,3; Neh 5,18. Kvočka: Lk 13,34.

Tko li je pamet ulio u pijetla?

(Job 38,36)

O važnosti ovih ptica nije potrebno govoriti. Nezamislivo je dvorište bez kokoši, bez pijetla (hebr. ywIk.f, SeKwî;

grč. alektor). Kad Stari zavjet govori o Salomonovim namjesnicima, čija je zadaća bila brinuti se o kralju, onda spominje da je kralj za hranu, između ostalog, trebao mnogo ugojene peradi (1 Kr 5,3). Ovaj prijevod je nesiguran. Jeruzalemska Biblija prevodi: ugojenih kukavica. Isus kori Jeruzalem koristeći kvočku kao primjer: Jeruzaleme, Jeruzaleme, koji ubijaš proroke i kamenuješ one što su tebi poslani! Koliko li puta htjedoh okupiti djecu tvoju kao što kvočka okuplja piliće pod krila, i ne htjedoste (Mt 23,37).

71

72

Pupavac Upupa epops L.

73

Pupavac Upupa epops L.

Mjesta u Bibliji: Lev 11,19; Pnz 14,18.

Od ptica neka su vam ove odvratne: ...pupavac...

(Lev 11,19)

Hebrejska riječ tp;ykiWD DûKîPaT (grč. epops) označava ovu lijepu pticu koja pripada porodici Upupidae. Ima smeđe-

ružičasto tijelo s crnom kukmom na glavi, crno-bijela krila i rep, dugačak kljun savinut prema dolje. Raspon krila je 44 - 48 cm. Kod nas je pupavac ptica selica i boravi u našim krajevima od travnja do listopada. Hrani se gušterima i većim insektima. Za Židove je on nečista životinja.

73

74

Ribe Pisces

75

Ribe Pisces

Ostala mjesta u Bibliji: Post 9,2; Izl 7,18-21; Br 11,5-22; 1 Kr 5,13; Neh 13,16; Tob 6,3-17; 8,2; 11,4; Job 12,8; Ps 8,9; 105,29; Prop 9,12; Iz 19,8; 50,2; Jr 16,16; Ez 38,20; 47,9.10; Hoš 4,3; Jon 2,1.11; Hab 1,14-16; Sef 1,3-10; Mt 4,18; 7,10; 13,47; 15,34.36; 17,27; Mk 6,38-43; 8,7; Lk 5,2-9; 24,42; Iv 21,3-13; 1 Kor 15,39.

Ta ima li koga među vama, da bi svojemu sinu…

ako ribu zaište, zar će mu zmiju dati?

(Mt 7,10)

Riječ „riba“ (hebr. gD’ DäG) označava sve životinje koje žive u vodi (Post 1,21). Svaka vodena životinja koja ima ljuske

i peraje može se jesti, tj. spada u čiste životinje. Najpoznatije vrste spadaju u porodicu Cyprinidae (šarani) i Siluridae (somovi) (vidi sliku). Njihov predstavnik Clarias macracanthus dugačak je jedan i pol metar i 45 kg težak, a živi u Tiberijadskom jezeru. U prenesenom smislu ribe označavaju Egipćane čiji je kralj krokodil (Ez 29,3.4); ribe su simbol za lakomislene ljude (Prop 9,12). U ribolovu su se koristile sljedeće mreže: dyktion - to su tri mreže međusobno povezane i 15 m duge, ribari udarcima vesala tjeraju u njih ribe, a ta se vrsta mreže u biblijskim citatima uvijek spominje u množini (Mt 4,20; Mk 1,18; Lk 5,4-6); amphiblestron - okrugla mreža, promjera 3 - 5 m, koja se baca rukom (Mt 4,18; Mk 1,16); sagene - mreža duga 250 m, koju vuku dva broda (Mt 13,47).

75

76

Ris Lynx lynx L.

77

Ris Lynx lynx L.

Mjesta u Bibliji: Iz 11,6; Jr 50,39.

Ris će ležat s kozlićem.

(Iz 11,6)

Ris spada u porodicu Felidae. Može biti do 30 kg težak i 110 cm dugačak. Njegove uši završavaju kičicom pa

mu to daje poseban izgled. I za ovu životinju se može naći netočan prijevod. U našoj Bibliji piše kao u gore navedenom citatu. „Gute Nachricht“ ovako piše: der Panther neben dem Ziegenböcklein liegen (panter će ležati pored kozlića); u Vulgati: et pardus cum hedo occubabit. Znači da bi umjesto risa trebalo stajati „panter“. Isto tako, u Jr 50,39: zato će se ondje nastaniti risovi; „Gute Nachricht“ isto mjesto prevodi: sollen Wildkatze wohnen (neka stanuju divlje mačke); Luther: sollen Wüstentiere drinnen wohnen (tamo neka stanuju pustinjske životinje). Vulgata: propterea habitabunt dracones (zato će se ondje nastaniti zmije/zmajevi).

77

78

Roda Ciconia ciconia L.

79

Roda Ciconia ciconia L.

Mjesta u Bibliji: Lev 11,19; Pnz 14,18; Ps 104,17; Jr 8,7.

Čak i roda pod nebom zna svoje vrijeme...

A moj narod ne poznaje suda Jahvina.

(Jr 8,7)

Hebrejska riječ hd’ysix] HásîDâ (grč. pelargos) označava gore navedenu bijelu rodu, koja ima crveni kljun i noge, bijeli

vrat, glavu i trbuh, i crna krila. Visoka je 110 cm i 3,5 kg teška. Ptica je selica koja prelijeće Izrael, dok neke i ostaju. Uz ovu vrstu, isto kao selica, živi i crna roda (Ciconia nigra). Ona ima crvene noge i kljun, crnu glavu i leđa, bijeli trbuh. Iste je veličine i težine kao i bijela roda, samo što je rjeđa.

79

80

Sova (ušara) Bubo bubo L.

81

Usred nje će stado ležati, zvijeri svakojake...

sova će huktati na prozoru.

(Sef 2,14)

U ovom je citatu krivo prevedena hebrejska riječ sAK Kôs koja ne znači sova, nego ćuk (Athene noctua), kao što je to u Ps

102,7. Hebrejska riječ @Avn>y: yanšôP označava gore navedenu ušaru (vidi sliku). Ovdje treba spomenuti različite prijevode sljedećeg teksta koji govori o nečistim pticama, te spominje sovu, gnjurca, ušaru (Lev 11,17). Zajednički prijevod (Einheitsübersetzung) to isto mjesto ovako prevodi: Kauz, Fischeule, Bienenfresser (ćuk, gnjurac, pčelarica). Pčelarica (Merops apiaster) spada u porodicu zlatovrane (Coraciidae, podred: smrdovrane - Coraciiformes). Te se ptice gnijezde u dupljama u zemlji koje same iskopaju. Njihovi mladi ako su u opasnosti ispuštaju smrdljivu tekućinu (odatle im i ime). „Gute Nachricht“ prevodi: Adler, Geier, Eule (orao, strvinar, sova). Odakle im taj prijevod, nije mi jasno, možda se on naslanja na Lutherov prijevod: Käuzlein, Schwan, Uhu (ćuk, labud, sova). Vulgatin prijevod glasi: bubonem et mergulu, et ibin (sova, gnjurac, ibis). Tomu slično glasi i prijevod Septuaginte: kai nyktikoraka kai katarrakten kai ibin. Ovdje se mora spomenuti da grčki prijevod riječi ‘nuktikoraka’ može imati dva značenja: a) nyktotheras - noćni lovac (sova), i b) nykteris - šišmiš. Isto tako riječ katarrakten označava brzac u rijeci (što bi moglo značiti pticu koja u brzacima lovi: gnjurac), a oba prijevoda, kako Vulgate, tako i Septuaginte, ne spominju ni ušaru ni pčelaricu nego pticu ibis. Prema tome, naš hrvatski prijevod morao bi glasiti: „sova, gnjurac, ibis“.

81

82

Ostala mjesta u Bibliji: Sova: Lev 11,17; Pnz 14,16; Iz 34,11; Sef 2,14. Ušara: Lev 11,17. Ćuk: Ps 102,7.

Slično se može pronaći u Ponovljenom zakonu (14,16), gdje piše: sove, jejine i labuda. Luther to prevodi ovako: das Käuzlein, der Uhu, die Fledermaus (ćuk, sova, šišmiš). „Gute Nachricht“: Adler, Geier, Eulen; a Vulgata: et cycnum et ibin et mergulum (labud, ibis, gnjurac). Septuagintin prijevod glasi: kai herodion kai kuknon kai ibin (čaplja, labud, ibis). Kako bi onda trebao glasiti naš hrvatski prijevod, vrlo je teško reći. Komu dati prvenstvo? Moje je mišljenje: jejina je malo poznata ptica (možda je to gaćasti ćuk) pa bih ja ovako preveo: Neka su vam nečiste ... čaplja, labud i ibis. Ovdje se daje prvenstvo Septuaginti.

Sove pripadaju porodici Strigidae. To su noćne grabljivice s velikim očima i velikom glavom. Imaju oštar kljun i jake kandže. Gnijezde se u dupljama ili u starim gnijezdima vrana. Kod nas je poznato deset vrsta.

83

84

Svizac (pećinar) Procavia syriaca L.

85

Svizac (pećinar) Procavia syriaca L.

Mj a u Bibliji: Lev 11,5; Pnz 14,7; Ps 104,18.

Ne možete jesti ove: ...svisca…

(Pnz 14,7)

Svizac (hebr. !p’v’ šäPän) je najmanji kopitar na svijetu. Po veličini sliči na zeca. Spada u porodicu Hyradocidea.

Životinje koje žive po drveću i u šumi: Dendrohyrax s tri vrste; koje žive u stepi: Heterohyrax s tri vrste; u pustinji i stijenama: Procavia s pet vrsta. Naš je prijevod netočan: …jazavci, stvorovi bez moći, što u stijeni sebi grade stan (Izr 30,26, usp. Ps 104,18), jer jazavci ne nastanjuju stijene i pećine. Oni žive u jazbinama u šumi. Isti taj tekst prevodi „Gute Nachricht“: ...in den Felsen findet Klippdachs Zuflucht (u pećinama svizac nalazi utočište). Luther, budući da nije poznavao svisca, namjesto njega stavlja: zec nalazi utočište. Grčka riječ hoirogrullios označava pećinara. Stoga bi umjesto jazavca trebalo uvesti pećinar.

85

86

Šišmiš Pipistrellus pipistrellus L.

87

Mjesta u Bibliji: Lev 11,19; Pnz 14,18; Bar 6,21.

Na njihova tijela i glave dolijeću šišmiši.

(Bar 6,21)

Ovo je najmanja domaća vrsta šišmiša (hebr. @Lej;[] ̀ á†allëP; grč. naukteris). Raspon krila mu je 20 cm, a težina samo

50 grama. Šišmiš je za Židove bio nečista životinja. U Izraelu je poznato 15 vrsta šišmiša. Najčešća je Rhinolophus ferum equineum. Šišmiš spada u red Microchiroptera koji obuhvaća 300 vrsta.

87

88

Škorpija (štipavac, (j)akrep) Euscorpius germanus C. L. Koch

89

Škorpija (štipavac, (j)akrep) Euscorpius germanus C. L. Koch

Ostala mjesta u Bibliji: Pnz 8,15; 1 Kr 12,11.14; Sir 26,7; 39,30; Ez 2,6; Lk 10,19; 11,11; Otk 9,3.5.10.

Nepodesan je jaram žena opaka,

i svladat nju isto je kao uhvatiti štipavca.

(Sir 26,7)

Stipavac (hebr. br’q.[; `aqräB /bojnik/; grč. skorpios) spada u porodicu Arachnoidae. Završetak njegova repa je bodlja

s otrovom. U Izraelu je poznat žuti, 8 cm dugi štipavac: Buthus quinquestriatus. Njegov otrov nije smrtonosan, ali je jako bolan.

v

89

90

Vrabac Passer domesticus L.

91

Vrabac Passer domesticus L.

Ostala mjesta u Bibliji: Vrabac: Ps 84,4; 102,8; Izr 26,2; Mt 10,29.31; Lk 12,6.9. Ptica: Post 1,21-30; 2,19.20; 6,7.20; 7,3.8.14.21.23; 8,17-20;9,2.10; 15,10.11; 40,17.19; Lev 7,26; 11,13.46; 14,4-7.15.49-53; 17,13; 20,25; Pnz 4,17; 14,11-18; 22,6; 28,16; 1 Sam 17,44.46; 2 Sam 21,10; 1 Kr 5,13; 14,11; 16,4; 21,24; Jdt 11,7; Est 8,12v; 2 Mak 9,15; 15,33; Ps 11,1; 8,9; 50,11; 78,27; 79,2; 104,12.17; 124,7; 148,18; Job 12,7; 28,21; 35,11; 40,29; Izr 1,17; 6,5; 7,23; 27,8; Prop 9,12; 10,20; 12,4; Mudr 5,11; 17,17; 19,11; Sir 11,30; 13,30; 17,4; 22,20; 27,9.19; 43,14.18; Iz 16,2; 31,5; Jr 4,25; 5,27; 7,33; 9,9; 12,4.9; 15,3; 16,4; 19,7; 34,20; Tuž 3,52; Bar 3,17, 6,21.70; Ez 13,20; 17,23; 29,5; 31,6.13; 32,4; 38,20; 39,17; 44,3; Dn 2,38; 3,80; 4,9.11.18.30; 7,6; Hoš 2,20; 7,12; 9,11; 11,11; Am 3,5; Sef 1,3; Mt 6,26; 8,20; 10,29.31; 13,4.32; Mk 4,4.32; Lk 8,5;12,6.7; 13,19; Otk 18,2;19,17.21. Ptičar: Jr 5,26. Ptičje strašilo: Jr 10,5; Bar 6,69.

Ne nalazim sna i uzdišem

k’o samotan vrabac na krovu.

(Ps 102,8)

Vrabac (hebr. rAPci ciPPôr /cvrkutač/; grč. struthion) je rasprostranjen po čitavom Izraelu: osim gore spomenutog

mogu se sresti: talijanski vrabac (Passer italiae); španjolski vrabac (Passer hispaniolensis) i pustinjski vrabac (Petronia petronia). Ne samo u prošlosti, nego i danas Arapi rado jedu vrapce (Lk 12,6) – za što bi se onda prodavali ako ne za jelo. Ima ih 36 vrsta na svijetu. Vrabac ima kratke noge te skakuće po zemlji. On je jedna od najbolje prilagođenih ptica u čovjekovoj okolini. Riječ ciPPôr (cvrkutač) se upotrebljava za sve manje ptice koje cvrkuću. I ovdje se nalaze malene razlike u prijevodu teksta: I vrabac sebi log nalazi (Ps 84,4); Luther prevodi: denn der Vogel hat ein Haus (ptica sebi log nalazi); a „Gute Nachricht“: sogar die Vögel dürfen bei dir wohnen (čak i ptice smiju kod tebe stanovati).

91

92

Ostala mjesta u Bibliji: Post 3,1-14; 49,17; Izl 4,3.4; 7,9-15; Br 21,1-9; Pnz 32,24.33; 2 Kr 18,4; Job 20,14.16; 26,13; Ps 58,5.6; 91,13; 140,4; Izr 23,32; 30,19; Prop 10,8.11; Mudr 16,5.10; 17,9; Sir 12,13; 21,2; 25,15; 39,10; Iz 11,8; 14,29; 27,1; 30,6; 59,5; 65,25; Jr 8,17; 46,22; Am 5,19; Mih 7,17; Mt 3,7; 7,10; 10,16; 12,34; 23,33; Mk 16,18; Lk 3,7; 10,19; 11,11; Iv 3,14; Dj 28,3; Rim 3,13; 1 Kor 10,9; 2 Kor 11,3: Otk 12,9-18; 20,2.

Zmije Ophidia (=Serpentes)

93

Legu jaja gujina... pojede li tko njihovo jaje,

umire, razbije li ga, iz njega ljutica izlazi.

(Iz 59,12)

Općenite biblijske riječi za zmiju su: hebr. vx’n” näHäš i grč. ofis. Iz gornjeg se citata nikako ne može otkriti na koju se vrstu

zmije misli. Što to znači guja ili ljutica? Evo nekoliko mogućih objašnjenja: hebrejska riječ !t,P, PeTen je poskok (Cerastes cornutus); [p;c, cePa` ili ynI[op.ci cìP`önî je bjelouška koja živi u Siriji i Izraelu (Viera xanthina); !poypiv. šePîPön bi trebala označiti Zamenis diadema; zAPqi qìPPôz označava neku zmiju koja živi u pijesku (Eryx jaculus). Zmija je simbol za zloću i prijevaru (Ps 140,4; Mt 3,7), ali i za mudrost (Mt 10,16). Zmije su u Svetom pismu znak za Božju kaznu i prijetnju (Jr 8,17). Đavao u obliku zmije zavodi prve ljude (Post 3,11 ff), a Otkrivenje ju naziva: Stara zmija - imenom Đavao, Sotona, Zavodnik svega svijeta (12,9). Prizor iz Starog zavjeta koji opisuje „mjedenu zmiju“ treba povezati s rudnicima bakra u Arabi, gdje se vadio metal već u 13. st. pr. Kr. Arheolozi su u Meneijehu (danas Timna) pronašli nekoliko malenih zmija od mjedi kao što je bila ona što se spominje u vezi s Mojsijem. Takvim talismanima su se ljudi štitili od ujeda otrovnica. Tako stoji dalje u prikazu: Onda Jahve pošalje na narod ljute zmije (Br 21,6).

„Ljute zmije“, ~ypir”F.h; ~yvix’N>h; hanneHäšîm hasseräPîm, trebalo bi prevesti s „goruće zmije“, od hebrejske riječi @r’f’ SäräP. Iz 30,6 prevodi @pewO[m. @r’v’ šäräP me`ôPëP s „krilati zmaj“. Ime Seraf dolazi iz istog korijena.

Zmije Ophidia (=Serpentes)

93

94

Žaba Rana esculenta L.

95

Žaba Rana esculenta L.

Mjesta u Bibliji: Izl 7,27-29; 8,1-10; Ps 78,45; 105,30; Mudr 16,1-4;19,10; Otk 16,13.

Zemljom im žabe provrvješe,

prodriješe i u dvore kraljevske.

(Ps 105,30)

Najprije se žabe (hebr. [;Der>p;c. ceParDëa` i grč. batrahos) spominju kao egipatsko zlo (Izl 8,1-10), a na drugim

mjestima se možda misli na žabu koja živi u Nilu i može se jesti (Rana ridibunda). Ona je 15 cm velika i od Egipćana čašćena kao sveta. Jedan bog i božica imali su glavu kao žaba. U Otkrivenju su žabe simbol za nečiste duhove (Otk 16,13).

95

96

Ždral Grus grus L.

97

Ždral Grus grus L.

Mjesta u Bibliji: Jr 8,7.

Čak i roda pod nebom zna svoje vrijeme,

grlica, lastavica i ždral drže se vremena kad se moraju vratiti.

(Jr 8,7)

Budući da se hebrejska riječ rWg[‘ `äGûr nalazi neposredno pored riječi sysi sîs - lastavica, moglo bi se predmnijevati

da se radi o rWg[‘ sysi sîs `äGûr, a to je crna čiopa (Cypselus apus). Možda zbog toga „Gute Nachricht“ prevodi ovo mjesto ovako: All Zugvögel kennen ihre Ordnung und gehen und kommen... der Storch, die Taube, die Schwalbe, die Drossel (Sve ptice selice poznaju svoj red i dođu i odu... roda, golub, lastavica, drozd).

97

98

CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

pod brojem 835522

1. Križni put,

2. Marijine biljke,

3. Pet minuta s Matejem evanđelistom

4. Devet dana s Edith Stein,

5. Pet minuta s Markom evanđelistom

6. Pet minuta s Lukom evanđelistom.

Kod ovog nakladnika autor je objavio:

Mario Crvenka Ž

IVO

tIn

Je u B

IBLIJI

Mario Crvenka Ž

IVO

tIn

Je u B

IBLIJI

Cijena: 80,00 kuna