Život poslije smrti

Download Život poslije smrti

Post on 13-Mar-2016

221 views

Category:

Documents

7 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Religijska literatura

TRANSCRIPT

  • U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1

    IVOT POSLIJE SMRTI

    S arapskog preveo:Ismail Ahmetagic

    Sarajevo 1995

  • U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 2

    Predgovor

    Ebu Hamid Muhammed ibn Muhammed ibn Muhammed El-Gazali, je jedan od najpoznatijih islamskih uenjaka. Prozvat je ,,ukrasom vjere" zejnu-d-din, mada je vie poznat po tituli ,,autoritet islama" huddetu-l-islam. Ova titula po najvie mu je data stoga to je on islamsko uenje branio od raznoraznih napada koji su dolazili kako iz vana tako i iznutra tj. kako od strane propagatora raznoraznih neislamskih uenja i ideologija, tako i od strane naivnih i neukih tumaa islama.

    Roden je u Tusu. u Horasanu pored dananjeg Meheda 450. godine po hidri. Po predaji. njegov otac je bio poprilino siromaan. Uz to, bio je izuzetno dobar ovjek. Troio bi ono to bi zaradio vlastitim trudom i radom. Dosta vremena je odvajao da bi se druio sa uenim Ljudima od kojih je sticao znanje. U granicama svojih mogucnosti bio im je na usluzi. esto je posjeivao sufijske skupove jer ga se to posebno dojmljivalo i djelovalo na njega. Sa suzama u oima je molio Uzvienog Allaha da mu podari sina koji bi bio poput tih sufija.

    Uzvieni je udovoljio toj njegovoj molbi i darovao mu dva sina, Muhammeda i Ahmeda. Muhammed je postao jedan od najpoznatijih islamskih uenjaka, koji je usmenom i pismenom rijeju, te vlastitom praksom objedinjavao put istine. A Ahmed je bio sufija, iji su govori i predavanja plijenili panju slualaca. Medutim, njihov otac nije doivio niti doekao da mu sinovi postignu ono to su postigli, jer je umro dok su oni bili jo vrlo mladi. U oporuci zamolio je jednog svog prijatelja, suflju, da se prihvati odgoja i obrazovanja njegovih sinova, davi mu pritom ono neto utedevine to je imao. Tako je. nakon oeve smrti, prvi Gazalijin uitelj bio ovjek, koji je bio sufija. On i njegov brat Ahmed kod njega nisu mogli dugo ostati, jer se imetak koji je njihov otac ostavio brzo potroio, a njihov uitelj je i sam bio siromaan. Tad im je on (uitelj), preporuio, da kolovanje nastave u jednoj od medresa u kojoj im je medresa obezbjedivala ono to im je potrebno.

    Ahmed se od svoje mladosti posvetio tesavufu, i izrastao u izvrsnog profesora, ija su predavanja u jednoj od bagdadskih damija bila izuzetno posjecena od strane studenata.

    to se tice Muhammeda, on je u Tusu nastavio studij fikha (islamskog prava). Zatim je, sa nepunih dvadeset godina, nastavio kolovanje u Durdanu. Odatle se ponovo vraca u Tus, a potom odlazi u Nejsabur, gdje pohada ,,Nizamiju". u kojoj je tada predavao poznati islamski ucenjak Ebu-l-Muavi Abdu-l-Melik El-Duvejni, poznat kao imamu-l-haremejn. Tu studira osnove islamskog prava (usuli-fikh), islamskog prava (fikh), dijalektiku, logiku, filozofiju i drugo. Nakon smrti svoga profesora, Gazlija naputa Nejsabur i odlazi u Bagdad, prijestonicu abasidskog hilafeta. Tu stupa u vezu sa velikim vezirom Nizamu-l-Mulkom, koji ga doekuje sa poacu i povjerava mu katedru na bagdadskoj Nizamiji. etiri godine dri predavanja i dobiva znanje iz raznih oblasti i pie djela. Zatim odlazi u Hidaz, obavlja had.

  • U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 3

    odatle ide u Siriju, Damask i po nekim predajama u Aleksandriju. Odatle se vraa u rodni Tus, da bi ga kasnije Nizamu-l-Mulkov sin Fahrudin privolio na to da preuzme katedru u Nejsaburu. Nakon ega se ponovo vraa u Tus gdje osniva tekiju, i ostatak ivota provodi u kolovanju sufijskog kadra, pisanju djela i ostalim ibadetima. U rodnom gradu Tusu je i preselio na ahiret 505. godine po hidri.

    Za svog relativno kratkog ivota imami Gazali je napisao izuzetno velik broj, to duih to kraih djela iz razliitih oblasti. Neka od njih su tampana to na arapskom to u prevodima na druge jezike, neka su jo u rukopisima po raznim javnim i privatnim bibliotekama irom svijeta, a neka su zagubljena i nestala. Mnoga njegova djela ubrajaju se u reprezentativnu literaturu iz pojedinih oblasti islamske duhovnosti. Svakako. najpoznatije njegovo djelo Ihjau ulumu-d-din. pored kojeg emo spomenuti jo samo neka. kao to su: Tehafutu-l-felasife, El-Munkizu mine-d-dalal, Mikatu-l-envar, Mi'jaru-l-ilmi fi fan el-mantik, Mizanu-l-amel Fejselu-t-tefrika bejne-l-islami ve-z-zindika, El-Kisasu-l-mustekim, El-Mustaksa. Jo za vrijeme svog ivota imami Gazali je stekao izuzetnu popularnost i slavu. Od samog poetka, njegova djela su prepisivana, itana, studirana i komentarisana. Ni u jednom periodu nije se gubio interes za njegova djela sve do dananjeg dana, ta vie, kad god bi u islamskom svijetu dolo do znaajnijih kretanja Gazalijina djela su bivala nezaobilazna literatura koja je svojim porukama u manjoj ili veoj mjeri uticala na tokove tih kretanja. I na naim prostorima Gazalijina djela su nailazila na izuzetna interesovanja. U ranijim periodima ona su izuavana na arapskom jeziku i kroz usmenu predaju dolazila do ire publike.

    U posljednje vrijeme sve je vei interes za prevodenjem njegovih djela i na na jezik. to se tie samog djela ,,ivot poslije smrti", za prevod nam je posluilo njegovo izdanje na arapskom jeziku ,,E-d-durre el-fahire fi ma'rifeti ulumi-l-ahire", tampano u Bagdadu 1976. godine. Djelo u kratkim crtama obraduje pojedina Ljudska stanja, prilikom umiranja, ivot u kaburu, zatim smak svijeta, ponovno proivljenje i opis pojedinih stanja na sudnjem danu. Sve je to obradeno u kratkim crtama na jedan zaokruen nain. Za detaljniju obradu ovih tema bilo bi potrebno daleko vie prostora. One su dodue, utvrdivane i razradivane u detalje u pojedinim djelima islamskih uenjaka, bilo u zasebnim knjigama bilo u kontekstu vanijih djela. Po nama, najbolju analitiku obradu ovih tema dao je Ibn Arebi u pojedinim poglavljima ,,Futuhata". Ovo Gazalijino djelo nema nekih ambicija do da najiroj italackoj publici ponudi ozbiljna znanja o pomenutim temama, a za one koji o tome ele vie saznati neka potrae u islamskoj literaturi objavljenoj prije svega na arapskom jeziku. Ovo je jedno od prvih djela na naem jeziku koje islamsko videnje ivota obrauje u ovom obimu i na jedan zaokruen nain. Dodue u ovom djelu nisu obraene teme o dennetu i dehennemu. teme koje predstavljaju logiki nastavak obraenih tema. Nadamo se da neemo dugo ekati prevoenje djela koje obrauje i pomenute tema.

    Prevodilac

  • U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 4

    BISMILLAHI-R-RAHMANI-R-RAHIM

    Hvala Allahu koji je samo Sebe odlikovao time, da vjeno ostane, koji je odredio da sve osim Njega jednog dana nestane, koji je uinio da smrt eka kako kjafire tako i muslimane, koji je u Svom znanju odredbe ralanio, odredivi da ahiret doe poslije, kad za to obeani dan bude svanuo, uinivi to od Svojih stvorenja jasnim onima kojima je On htio, kojima je tu poast uinio.Neka je Allahov blagoslov na naeg sejjida Muhammeda, poslanika Sveznajueg Vladara, na njegovu porodicu i njegove ashabe, koje je Uzvieni posebno odlikovao time, to im je u Kui spasa obilne blagodati pripremio.

    A zatim, Uzvieni Allah je rekao:

    "Svaka dua smrt e okusiti!" (Kur'an 3;185 / 21;35 / 29;57).

    To se navodi na tri mjesta u Njegovoj asnoj Knjizi. Time Uzvieni eli ukazati na smrt triju svjetova: umire ono to se svrstava u svijet dunjaluka, umire ono to se svrstava u svijet "melekuta" i umire ono to se svrstava u svijet "deberuta".

    U svijet "dunjaluka" ubraja se Adem (a.s.) i njegovo potomstvo, te sve tri vrste ivotinja, u svijet "melekuta" ubrajaju se ljudi i dini a u svijet "deberuta " ubrajaju se odabrani meleci. Uzvieni Allah veli:

    "Allah odabire poslanike meu melecima i ljudima" (Kuran 22;75).

    U te odabrane meleke spadaju kerubijjuni, nosioci Ara i stanovnici atora velianstva, koje Uzvieni spominje i hvali u Svojoj Knjizi, gdje kae.

  • U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 5

    "A oni koji su kod Njega ne zaziru od toga da Mu robuju, i ne zamaraju se,

    hvale Ga nou i danju, ne malaksavaju " (Kur'an 21; 19).

    Oni su stanovnici denneta i na njih se odnose rijei Uzvienog:

    "...zabavljali bismo se onako kako Nama dolikuje, ako bismo to inili' (Kur'an 21;17).

    ak i oni, na ovako visokom poloaju kod Allaha, umiru. Ono o emu u ti najprije govoriti jeste dunjaluka smrt. Ako vjeruje u Allaha, Njegovog poslanika i Sudnji dan, imae sluha za razna stanja koja ti budem izlagao i opisivao.

    Ja u ti za sve to navoditi jasne dokaze. Allah mi je svjedok za ono to u ti rei. Potvrda mome izlaganju moe se nai u Kur'anu i onome to je pouzdanom predajom preneeno od Vjerovjesnika (s.a.v.s.).

  • U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 6

    Prvo poglavlje

    Kada je Uzvieni Allah u Svoje dvije ake uzeo potomstvo Adema a.s., nakon to ga je prethodno potrao po ledima, izvukavi prvu grupu sa njegove desne, a drugu grupu sa njegove lijeve strane, zatim neka je On Slavljen i Uzvien - ispruio Svoje ake, tako da je Adem a.s. na Njegovim plemenitim dlanovima vidio svoje potomstvo, koje je bilo poput siunih mrava, Uzvieni je rekao:

    "Ovi e u dennet, a svejedno Mi je za to,

    jer e oni ono to u dennet vodi raditi, a ovi e u dehennem, i svejedno mi je za to,

    jer e oni ono to u dehennem vodi raditi".

    Na to je Adem (a.s.) rekao:"Gospodaru, ta je to to e raditi oni koji e u dehennem?"

    A Allah je rekao:

    "Pripisivae Mi druge bogove, u la ce utjerivati Moje poslanike i bie neposluni spram naredbi

    i zabrana Moje Knjige".

    Tada je Adem a.s. rekao: "Trai od njih da posvjedoe da tako neto nee initi".

  • U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 7

    Na to se odnose rijei Uzvienog:

    "...i zatraio (je) od njih da posvjedoe protiv sebe: "Zar Ja nisam Gospodar va?"

    Oni su odgovorili: "Jesi, mi svjedoimo" (Kur an 7; 172).

    Tada je (Allah d..) od meleka i Adema (a.s.) zatraio