SEBASTIJAN LECHNERIVOT I DJELO

BIBLIOTEKA STRIPOS KNJIGA 1

SEBASTIJAN LECHNER, IVOT I DJELONAKLADNIK UDRUGA LJUBITELJA STRIPOVA STRIPOS, OSIJEKZA NAKLADNIKA ELJKO GAI UREDNIK ELJKO GAI PRIJEVOD, LEKTURA, KOREKTURA ALEKSANDAR GUCUNSKI AUTORI TEKSTUALNIH PRILOGA ZDRAVKO ZUPAN, ELJKO GAI OBRADA I PRIPREMA DAVID TADI, ANTONIO PETRINAK, IGOR VUKSANI, DENIS NEME, IVAN TRENKL, SAA PAPRI, VUK MARKOVI, ZDRAVKO ZUPAN OBLIKOVANJE ZLATKO MILENKOVI, DEJAN OKOVI DIZAJN NASLOVNICE IGOR VUKSANI

TISAK TISKARA ZELINA d.d. NAKLADA 500 kom CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Gradske i sveuiline knjinice Osijek pod brojem 130228070 Knjiga je realizirana uz pomo sredstava Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Hypo Alpe Adria Bank Hrvatske i Grad Osijek

ISBN 978-953-56733-0-9

SADRAJ ELJKO GAI: O ISTRAIVANJU I RADU NA KNIZI ZDRAVKO ZUPAN: RECENZIJA PRILOZI: PRIJEPIS PISAMA I NASLOVNICE 1. EPIZODA: TAJANSTVENI OTOK U TIHOM OCEANU 2. EPIZODA: GOSPODAR SVIJETA 3. EPIZODA: SIEGFRIED 4. EPIZODA: DARTO 5. EPIZODA: PRINC BIALO STRIPOGRAFIJA 4 10 14 22 34 49 63 79 95

O istraivanju i radu na knjiziDa mi je netko davno, kada mi je bilo 12 godina i kada sam itao bonellijevce (koje i danas itam), rekao da u jednom imati priliku ureivati knjigu o crtau stripova, ne bih mu se nasmijao, ve rekao da je sve mogue. Imao sam u ivotu nesreu (ili sreu) upoznati ljudske tragedije, i to vrlo mlad. A kad si mlad, i jo emotivan, usudi se svata, ili bolje rei - ne boji se niega. I tako nastavi kroz ivot. Istraivanja za knjigu koju drite u rukama radio sam s emocijama. Znaju to dobro ljudi iz prve ekipe ex - Yu stripa, kojima sam se javljao im bih saznao neku informaciju o crtau o kojem istraujem. Zajedno smo se radovali istini i otkriima. Ti divni ljudi davali su mi snagu za dalje, ohrabrivali me i gurali naprijed. Ovim putem im se neu posebno zahvaljivati jer smo tek krenuli u projekt koji bih nazvao priom o zaboravljenim ljudima i njihovim sudbinama. U stranicama koje slijede je tekstualni dio, popraen slikama i likovnim prilozima, o istraivanju ivota osjekog crtaa stripova imenom Sebastijan Lechner (1921-1945). Drugi dio je pregled ivota i rada crtaa, koju je napisao povjesniar stripa Zdravko Zupan. I na kraju, pet odabranih Lechnerovih stripova, koji su prvotno izlazili u razdoblju 1938. 1941. g., u izdanjima: Paja Patak, Mikijevo carstvo i Plavi zabavnik Mikijevog carstva. Pojedini od tih stripova objavljivani su i u Francuskoj (1941.), i u Bugarskoj.

sjesti za taj stol gdje su ekali, nazvao bih ih, opeljeai. Lihvarima ne smijem, jer e tu rije razumjeti, za razliku od prve, a ipak smo bili poznanici. Ali sjeo sam i krenulo me. Partiju za partijom, volja Boja. Negdje rano ujutro drugi dan, kad su ve boljele noge od sjedenja, a iz trbuha se uli krikovi, drugari moji, ija su sredstva bila preda mnom, odluie zagrijati janjetinu. Kako ne jedem spomenutu vrstu mesa, rekoh: Odoh ja kui jesti pa se vraam. Nije im pravo bilo, ali su me pustili. Sjedam u stojku, palim i kao prema kui. Naravno, proem kraj moje kue na Osjekoj 141, i ravno prema auto pijaci.

Pria bi krenula otprilike ovako. Budui da sam 72. godite, itanje stripova je krenulo negdje poetkom 80-ih. Dobro se sjeam stripa Pokli Sauka pod jastukom, za vrijeme ljetovanja preko Crvenog kria, u Omilju. Mio Kova je tada doao do nas u odmaralite i sirotinji podijelio naljepnice sa svojim potpisom. Nakon toga, jedan dugi period itanja stripova, klikeranja, srednja bravarska kola, djevojke, djevojice, ene i rat. Pa enidba, nakon koje se stripovi vie nisu itali kao prije, ak ni uope itali, ali u glavi sam napamet znao sve brojeve junaka koje sam pratio. Stotinu puta sam sanjao kako stojim kraj hrpe stripova, ali elei osnovati obitelj i napraviti dom, san se nije smio pretvarati u stvarnost. Negdje 2001. godine radio sam u graevinskoj firmi kao armira i bravar istodobno, takoer i predradnik, i zidar, i keramiar. Ustvari, tko radi kod privatnika u Hrvatskoj, zna o emu govorim: radi sve i svata, za to je mogue manju plau. Jednom prilikom, na tom poslu, dogodila se partija karata, tj. pokera za novac, na jednom udnom mjestu za vrijeme radnog vremena. Kako sam u to doba gradio kuu i imao troje djece i krenuli smo od nule, naravno da nisam smio

Znao sam da je tamo Ivan, trgovac stripovima. Godinama idem na tu pijacu i kupujem metre, dvometre, vaservage, page, ali sad imam novac za koji ne moram polagati raune i idem za njih kupiti stripove. Moete li zamisliti ljepote? Kupim prva 52 Bleka, od kojih mi nedostaju dva, i kolekciju Texa (takoer je neto nedostajalo). I tu krene rapsodija u plavom i u svim drugim bojama. Krenuo sam ponovno skupljati stripove! U to vrijeme imao sam ideju osnovati bravarski obrt i skupio sam etiri aparata za zavarivanje, hiltiku i jo 40-ak malih alata, raznoraznih. Sve sam ih zamijenio za stripove, i nakon ienja rodnog grada, krenuo sam u Srbiju, zemlju na nekih 40 km od mene. Da nastavim priati ovim tonom, trebalo bi 400 stranica, to, naravno, nije cilj ovog teksta. Napomenut u samo legendarni Klub oboavalaca stripa u Novom Sadu, popularno kod Mie. Mjesto gdje dolaze ljudi koji vole strip i priaju o njemu, a taj sam. I godinama iz Osijeka prema Novome Sadu. Gotovo svaki vikend, svako slobodno vrijeme, esto sam na poslu znao odglumiti da sam mrcav i bolestan, samo da bih otiao tamo. Prvi koji me je doekao, Vuk Markovi, u to doba zanesenjak kao i ja, a danas izdava stripova, spomenuo mi je crtae stripova iz Osijeka prije Drugog svjetskog rata. Pria me je zainteresirala i krenuo sam se raspitivati o njima. Naravno da Vuk nije bio jedini koji je neto znao o tome, jer su Novi Sad i okolica puni ljudi koji su svoj ivot posvetili stripu. Upoznao sam Mikicu, crtaa najljepih naslovnica Zlatne i Luna, Tozu Obradovia, poznatog scenarista stripova, i Sibina Slavkovia, urednika Stripoteke te jo desetke drugih ljudi koji su me upuivali na mjesta

4

SEBASTIJAN LECHNER

na kojima bih mogao neto saznati. Druenje s Tozom pretvorilo se u prijateljstvo te smo narednih mjeseci i godina putovali svugdje gdje bi se moglo nai neto o osjekim crtaima. Jednom zgodom zaputili smo se u Beograd, kod Zdravka Zupana, jednog od najveih istraivaa povijesti stripa. Od ulaska u njegov stan, strip-kulturu gledam drugim oima, istog trena shvativi da gomilanje kolekcija stripova, to sam do sada radio, nije sve u ivotu, nego da postoji i neto drugo; istraivanja o crtaima, traenje i skupljanje dokumenata o njima, skupljanje originalnih tabli I odjednom preobraaj! Znai, nema vie kupovine niti prodaje stripova, gledanja na ouvanost, slaganja na police. Sve je sloeno u kutije za banane, na par koraka od mjesta na kojem ovo piem, i tu stoje sve ove godine. Naravno, ne i sva koliina jer se neto mora i prodati ne bi li se iznala financijska sredstva za putovanja i istraivanja.

za stripove ili neto drugo, istog trena bih se zaputio na to mjesto. Sve prikupljeno, i ono to je nedostajalo, a to su mi poslali Zdravko i Vuk, slao sam prvo Aleksandru Gucunskom, velikom radniku i stripau na prijevod, nakon njega Davidu Tadiu, Igoru Vuksaniu i Antoniju Petrinaku na ienje tabli, te na kraju Denisu Nemeu, koji je brisao

stari i upisivao novi tekst. Uglavnom, viemjesena muka, koja se, meutim, ve isplatila sudjelovanjem u ovom projektu. Ne smijem zaboraviti ni Darka Macana od kojeg sam u nekoliko navrata traio savjet. Pomogli su jo neki ljudi poput Slobodana Srekovia iz Beograda koji je poslao skenove svih Lechnerovih tabli koje je imao. Sjeam se da su mi spominjali da je teka linost, da ih nee dati, meutim nakon to sam nazvao njegovu tajnicu Ruu, pa ona njega, i na kraju on mene, ovjek je rekao: aljem sve! I poslao. U Leskovcu sam upoznao Makija Arsenijevia, i po prii s njim ispalo je da je on skenirao table Srekoviu i meni ih slao. Vozio me je iz Leskovca na vlak u Beograd. U Istorijskom arhivu Beograda, Maki je pregledao kolske imenike iz dvije kole u Beogradu koje je moda pohaao Sebastijan Lechner u razdoblju 1932. -1938. godine. Negdje u to doba osnovali smo i Udrugu ljubitelja stripova Stripos u Osijeku te poeli raditi izlobe, dovoditi goste, organizirali smo festival stripa, desetke radionica crtanja i jo tota. Uz sve navedene obaveze, marljivo sam skupljao pisma, table, dokumente i ostale materijale o osjekim crtaima. lanovi udruge takoer su provodili sate u Muzeju Slavonije i slinim institucijama u regiji, ne bi li se skupilo to vie materijala, iz kojega je nastao katalog izlobe Slavonski stripcrtai.

Nakon pisanja aplikacije i slanja na natjeaj Ministarstva kulture te odobrenja sredstava, krenuo sam u ozbiljnije pripreme skupljanja materijala za knjigu o Sebastijanu Lechneru. Na internetu je ve postojala stripografija Sebastijana Lechnera i smatrao sam da nije veliki problem pronai stripove u starim izdanjima Paje Patka, Mikijevog Carstva i Plavog zabavnika Mikijevog carstva, ili pronai originalne table pa skenirati njihov sadraj. Kasnije se pokazalo da je to bio ogroman i zahtjevan posao. Na podruju bive Jugoslavije, kod raznih ljudi, od kolekcionara do ljudi koji su samo eljeli zaraditi, postojala je i sauvana je velika koliina tabli crtaa iz predratnog doba. Kad god bih nauo da netko prodaje ili mijenja table

Jedna od zanimljivih pria vezanih uz istraivanje poela je kad sam dobio kontakt od Brane Nikolia u Valjevu, inae strip-crtaa i urednika Pingvina, Karavana i jo nekih listova. Nazovem ovjeka i na brzinu se dogovorimo za razmjenu. Problem je to sam odmah krenuo kod njega. Zimsko doba, Fiat Brava, prvi model, gume stare valjda deset godina. Krenem oko pet popodne, mraak se ve sputao. Kod Brane sam oko 19 h, razgovor s ugodnim ljudima, Branom i enom mu Zarom. Nakon nekoliko sati druenja i prepriavanja krenem kui, a oni me mole da ostanem i prenoim. No ujutro treba ii na posao i jednostavno moram krenuti. Poeo je snijeg, gume elave, sva srea rijedak promet. Negdje na putu prema apcu, snijeg je poeo padati jae. Uzbrdice i nizbrdice, auto se ne moe kontrolirati. etam lijevo - desno po cesti. I odjednom ispred mene rovokopa koji isti cestu. Kako smo se sputali, moja nekontrolirana Brava se poela zabadati u njegov stranji dio. Svjetla mi se pale i gase, valjda se neto polupalo. Pokuavam stati i uspijevam. Auti iza mene ne mogu proi, upalim sva etiri migavca da me obiu pa onda opet polako, opet stignem istaa, i opet krc krc i tako sve dok mi svjetla nisu prestala raditi. Sva srea da uvijek imam napunjene mobitele pa sam pozvao prijatelje koji su pozvali policiju, koja je dola, izgrdila me, pomogla mi da autoSEBASTIJAN LECHNER

5

imenike; prezimenjakinja jednih od najveih hrvatskih autora stripa, Valtera i Norberta Neugebauera. Pisma koja sam dobio od Sibina Slavkovia, urednika Stripoteke, dokazuju da je Sebastijan ivio u Osijeku u razdoblju 1939. 1941., jer u prepisci s urednikom Mikijevog carstva, Milutinom Ignjaeviem, jasno se vidi datum i natpis Osijek. O crtaevom ivotu za vrijeme Drugoga svjetskog rata nemam nikakvih saznanja, osim da mu je supruga Marica Lechner, roena Beleeti, umrla 1942. g. u Osijeku, znai tu godinu je vjerojatno bio u Osijeku.

ostavim u nekoj usjeklini u brdu, ne mogu to nazvati odmoritem jer i nije. Odvezli su me u prenoite na putu gdje je bilo jo nekoliko ljudi koji su stali zbog nevremena. Sljedei dan ujutro smo doli po moju Bravu. Kui sam stigao iv i zdrav, a u gepeku Lechnerova tabla iz 1940. godine s velikom mrljom od kave po sredini. Takvu sam je dobio od Brane Nekoliko ljudi je ve pisalo o Lechneru, ali nitko nije tono znao njegov ivotni kraj, pa ak ni njegova rodbina. Zdravko Zupan je svojedobno priao o crtaevoj sudbini s Alfredom Lechnerom, Sebastijanovim bratom, inae priznatim crtaem kino-plakata i slikarom, ali ni on nije znao to se tono dogodilo s njegovim bratom, osim da je nestao krajem Drugoga svjetskog rata. Ta pria me je najvie zainteresirala. Jedna od prvih uinjenih stvari bio je odlazak u Dravni arhiv u Osijeku gdje su mi gospoda Draen Kuen i Ljiljana Dominikovi izali ususret i pronali mi tone podatke o porodici Lechner. Sebastijan je roen u Osijeku 10. sijenja 1921. godine (u kolskom imeniku Osnovne kole svete Ane navodi se datum 12. sijenja 1920. godine), kao sedmo i najmlae dijete oca Sebastijana i majke Eve, roene Urban. Braa i sestre su mu bili Zora (1903.), Marija (1904.), Stjepan (1907. ), Agica (1908.), Jozefina (1912.) i Alfred (1913.). Sebastijanova supruga, Marica roena Beleeti, umrla je 1942. godine u Osijeku. U to doba Lechner je esto prezime u Osijeku; podrijetlom su iz Austrije i june Njemake, rimokatolike vjeroispovijesti. Po slubenim dokumentima iz Dravnog arhiva, obitelj Lechner ivjela je na vie adresa u Osijeku: 1929. g. u Podgrau 45 i kasnije u Novoj ulici 106 (dananja Hebrangova), po slubenim dokumentima iz Dravnog arhiva, no kasnijim istraivanjima saznao sam za barem jo tri razliite adrese. U Arhivu je otkriveno i da je crta iao u Osnovnu kolu svete Ane u Osijeku, pohaajui i prolazei s dobrim uspjehom prva tri razreda u razdoblju 1928. 1931. sve do preseljenja u Beograd 14. sijenja 1932, kako stoji u imeniku. Pronaao sam adresu gdje je Sebastijan doselio; Kopernikova 5, Palilula, Beograd. Pokuali smo traiti arhive najbliih kola pa smo upueni na Istorijski arhiv Beograda. Meutim, u imenicima kole Vuk Karadi, koja je u blizini adrese, nema prezimena Lechner. Druga kola, uro Strugar, takoer u blizini spomenute adrese, ni nema vie stare imenike jer, kako mi je rekao ravnatelj, tu je davno zveknula bomba . Zanimljivost iz ove prie jest da je u kolu Vuk Karadi ila izvjesna Jozefina Neugebauer. Na njezino ime smo naili listajui

Preuzeto iz knjige Ispitni izvjetaj iz Dravne kole Sveta Ana, Osijek 1928./29.

S mr. sc. Marinom Vinaj, voditeljicom knjinice u Muzeju Slavonije, pregledali smo Hemeroteku Muzeja Slavonije, gdje smo pokuali pronai bilo kakav podatak, listajui Hrvatski list, Glas Slavonije i ostale listove toga doba, no bez uspjeha. Raunao sam na to da je moda odravao neku izlobu ili negdje neto crtao pa da su podatci o tome negdje slubeno zabiljeeni, meutim takve nismo nali. Takoer smo pregledali i svaku sauvanu osmrtnicu iz toga doba, no Lechnera nije bilo.

6

SEBASTIJAN LECHNER

Na silici Sebastijan Lechner, negdje na podruju Osijeka iz 1940. g. Izvor fotografije, Mira Lechner, neaka.

Javio sam se i Renati Trischler, izvrnoj direktorici Njemake zajednice, Zemaljske udruge podunavskih vaba u Hrvatskoj iz Osijeka, s upitom postoje li popisi stradalih Nijemaca koji su s prostora Osijeka i okolice. Provjerila je i poslala mi dopis u kojem kae da u dokumentaciji koju posjeduje Njemaka zajednica, a odnosi se na popise stradalih u logorima Valpovo i Krndija u razdoblju 1945. 1946., nije pronala ime Sebastijana Lechnera. Renata je, inae, neakinja Mirka Trilera, urednika osjekog lista Magnet iz 1945. godine, u kojem je neke od svojih prvih stripova objavljivao Bordo Dovnikovi.

uvi kako radim na knjizi o Lechneru, iz Beograda mi se javio Bojan M. uki, poznati ljubitelj stripa, i rekao mi da poznaje Miru Lechner, crtaevu neakinju, ker Alfreda Lechnera, koja ivi u Beogradu, i dao mi njezin broj. uli smo se telefonski i s kolegom Goranom Bariem odlazim u Beograd nai se s Mirom. Napriali smo se u Ruskom caru na Knez Mihajlovoj, dobio sam nekoliko slika na kojima je Sebastijan i katalog izlobe filmskih plakata koje je crtao njezin otac Alfred. O samom crtau Mira zna malo, no veliki neoekivani zgoditak je bio kad sam otvorio katalog s izlobe njezinog oca i shvatio da je ovjek roen u Osijeku, nacrtao desetke filmskih plakata poznatih filmova iz toga doba, meu njima i za Shanea, inae moj omiljeni film. Razumljivo da emo nagodinu u Osijeku organizirati izlobu filmskih plakata Alfreda Lechnera! Mira mi je takoer dala adresu na kojoj je Sebastijan ivio nakon doseljenja u Beograd. Mira me je uputila i na Milicu Lechner iz Osijeka, suprugu njenog bratia Karla, Stjepanovog sina. Doavi u Osijek, odmah sam ju pronaao. U razgovoru s Milicom doznajem da su Lechnerovi nekada davno ivjeli u Splavarskoj ulici. Ona i Karlo rastali su se 70-ih godina i otada Karlo ivi u Njemakoj. Nije mi htjela dati kontakt jer ne eli da ga uznemiravam. Htio sam razgovarati s njime i kontaktirao Ministarstvo unutarnjih poslova u Osijeku da pitam moe li se doi do adrese, no oni su mi samo rekli da je Karlo produio putovnicu u Stuttgartu prole godine i da ne smiju davati druge podatke, uz preporuku da se javim Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Stuttgartu u Njemakoj, to sam i uinio telefonskim i pismenim putem prije nekoliko mjeseci. Odgovor do sada nisam dobio. Takoer je bilo pokuaja da preko mirovine, koju Karlo dobiva u Njemaku iz Hrvatske, doem do adrese, no takoer bezuspjeno jer te podatke moe dobiti samo rodbina. U estosatnom snimljenom materijalu kod Milice, sluajui od nje o Lechnerovima, najvanijim se pokazao podatak da je Karlo u Tuzli imao sestru, za koju Milica nije znala je li iva, jer dugo nisu kontaktirale. Sestra se zove Ljerka, radila je u bolnici, a prezimena se ne sjea tono. Varijacije su bile od Ibriimovi preko Imbriimovi do Inbriimovi. Po dolasku kui, odmah sam na Facebooku pretraivao spomenuta prezimena i desecima ljudi slao poruke s upitima o bilo kakvim informacijama o toj osobi. Takoer sam preko poznanika, stripaa iz Tuzle i Sarajeva, pokuavao doi do nje. Momci su se potrudili, svaki dan me izvjetavali, ali nita. Pomalo ludei od nemoi, na kraju sam jedno-

Filmski plakat za film Shane, nacrtao Alfred Lechner, Sebastijanov brat

stavno otiao na web-stranice MUP - a Bosne i Hercegovine, spreman nazvati i samog ministra ako treba i traiti pomo, kad tamo, pri vrhu liste kontakata, ovjek imenom Mensur Ibriimovi! Biram broj, dotini se javlja, objasnim mu tko sam i to traim, a on sav sretan, spreman pomoi mi, ni nakon minute razgovora govori mi adresu. Zahvaljujem se te dalje traim broj putem slube informacija. Nazovem i javlja mi se postariji enski glas. Na je polusatni razgovor esto bio prekidan snagom emocija. Ljerki je bilo iznimno teko jer se s bratom Karlom nije ula najmanje 30 godina, a s rodbinom iz Beograda i Osijeka od poetka rata u BIH. I odjednom se u njezinu ivotu javlja netko tko kopa po prolosti, oito jako tekoj. Od tada smo se uli vie puta, mogu rei da smo se i sprijateljili te u prvom prilikom skoiti u Tuzlu do nje. Nadam se da u uskoro biti u mogunosti nazvati je kako bih joj priopio kontakt brata Karla. Ljerka ne zna puno o Sebastijanu, osim da je nestao krajem rata, i daje mi broj bake Reze u Sarajevu. Baka Reza, divna ena, pravim imenom Terezija (1931.), inae je supruga pokojnog Vladimira, sina crtaeve sestre Jozefine. Baka je imala vie modanih udara u zadnje vrijeme i teko pria. Njena skrbnica Ana sa mnom razgovara telefonski i posreduje u naem razgovoru. Dogovorili smo se da nazovem za koji dan da se baka na miru prisjeti prolosti. U meuvremenu e mi poslati Sebastijanovu sliku koju imaju. Slika je stigla nakon nekoliko dana, kada sam opet nazvao baku Rezu. Iznijela mi je bolnu istinu o sudbini crtaa stripa Sebastijana Lechnera, koju u zadrati za sebe jer je to elja obitelji.SEBASTIJAN LECHNER

7

U meuvremenu, Zdravko Zupan mi alje pismo koje je 1983. dobio od Sebastijanove sestre Agice koja je ivjela u Slavonskom Brodu. U pismu mu se ona zahvaljuje to je njenog brata spomenuo u YU stripu i to e biti spomenut i u knjizi Istorija jugoslovenskog stripa (knjiga je objavljena 1986.). Nakon to sam proitao pismo, odmah sam se uhvatio posla. elja mi je bila pronai Agicu ili njenu rodbinu, supruga ili djecu, te saznati bilo to o Sebastijanu. Na dnu pisma je bila adresa Josipa tkalca 1. Potraio sam ju putem interneta i shvatio da ne postoji. Ali u Slavonskom Brodu postoji Stribor Schwandeman, poznati istraiva povijesti Slavonskog Broda, ovjek koji mi je uvelike pomogao oko sastavljanja kataloga izlobe Slavonski strip-crtai. Nazvao sam ga i odmah mi je rekao da ta ulica nominalno vie ne postoji, nego je preimenovana u Ulicu kraljice Jelene. Nakon zahvale Striboru, preko slube informacija putem adrese, pronaao sam broj telefona i saznao kako tamo sada ivi druga obitelj, ali koja se sjea Agice, koja je umrla davno kao i njezin suprug. Njihova djeca, dvojica sinova, odselila su. Prvi, kojem ne znaju ime, ivi u vicarskoj. Drugi, Ivica Glavan, preselio je u Iie kraj Opatije. Kontaktirao sam i Matini ured u Slavonskom Brodu gdje su mi rekli da je Agneza Glavan ro. Lechner roena u Tenji kraj Osijeka 26. svibnja 1908., a umrla u starakom domu u Slavonskom Brodu 6. svibnja 1995. godine.

Potraio sam Ivicu Glavana u internetskom telefonskom imeniku, no bez uspjeha. Nakon toga zovem MUP u Opatiji, ali mi ne smiju nita rei bez slubenog dopisa. Raspriao sam se s gospoom koja se javila na moj poziv, za koju sam kasnije saznao da se zove Eta Kosanovi, kao da se znamo sto godina. Uputila me je na matini ured, na gospou Borku, koja bi mogli znati neto vie jer dobro poznaje Iie. Lijepo se zahvalim i dalje telefonski pratim trag. Javila se nasmijana Borka Kinkela i odmah rekla kako Ivica Glavan ve dugo nije tu, kako ga je poznavala, i kako mu je supruga Korejka. Potraila je u arhivi datum njegove odjave s adrese u Iiima. Cijelo vrijeme ujem preko telefona Ivica i Marica, Ivica i Marica. Vie puta. Borka se odlino zabavlja dok ja gorim od iekivanja. Rezultat napokon stie: Ivica Glavan roen je 3. prosinca 1939. , odjavljen iz Iia i prijavljen u Sesvetama u Ulici narcisa 26. Jo barem pola sata ugodnog razgovora s tom divnom enom kojoj sin mogu biti i zahvala na kraju, uz obeanje da u joj poslati primjerak knjige i da u je navesti kao suradnicu, to ovim putem i inim. Traim Ivicu na toj adresi u Sesvetama, ali ne postoji. Na telefonski broj adrese Ulice narcisa 26 nitko se ne javlja. Sluajem, imam prijatelja koji je djelatnik restorana Kokot u Sesvetama i dobro poznaje taj kraj. Pokuava nai, ali nema tamo ovjeka kojeg traim. Zovem opet Borku koja mi daje adresu na kojoj je ivio Ivica Glavan u Iiima. Adresa je Put na Poljane. No, nema je u imeniku. Javio sam se u potu u Opatiji te nakon predstavljanja upitam je li mijenjan naziv ulice. Kad, kao iz topa, gospoa Dubravka iz pote ispali: Poznavala sam ja Ivicu i njegovu enu Singapurku. Oni su vam odselili davno u Kanadu. I naravno da sam se i s Dubravkom poteno ispriao. Nevjerojatno ugodne osobe, Opatijke i Iianke. S osmijehom rade svoj posao.

Pismo koje je Agica Lechner slala Zdravku Zupanu 1983. Godine

8

SEBASTIJAN LECHNER

Kanada, kolika je ta Kanada! Pa tko e ga pronai tamo? Odmah mi sine da tamo preko bare imam prijatelja, lana udruge Stripos, Igora Iliina. Igor ima tamo zatitarsku tvrtku koja se bavi uvanjem zvijezda poput Paris Hilton i slinih. Pokazivao mi je na stotine svojih slika s poznatim ljudima iz svijeta sporta i biznisa. Naem ga odmah preko Facebooka i pitam moe li kako pomoi oko potrage. Odgovorio mi je u roku od pet minuta i poslao linkove telefonskih imenika i Ministarstva vanjskih poslova Kanade, a i obeao da e putem svojih veza pokuati pronai Ivicu. U tom trenu zovem Sau Papria, jednog od najaktivnijih lanova udruge Stripos, jer je odlian poznavatelj engleskog jezika i objasnim mu sve. Odmah je pronaao imenike na Googleu i broj I. Glavan.

filmskim zvijezdama (Greta Garbo, Claudette Colbert, Shirley Temple, Clark Gable...) i Seka je skupljala njihove fotografije, to je bila velika moda njene generacije. Vasu sam, s preporukom kao mladi talent, posjetio u Strossmayerovoj ulici, gdje je u prizemnici stanovao sa svojim roditeljima. Radio je u sobi s pogledom na dvorite, na hamer-papiru uvrenom na crtaoj dasci. Sjeam se table s Dartom, sinom Sunca, koji je upravo crtao za Mikijevo carstvo. Ne treba ni naglaavati koliko je to za mene bilo uzbuenje: biti svjedokom nastajanja stripa koji sam kasnije pratio u listu! Prvi put sam u ivotu vidio kako profesionalni crta stvara scene na bijelom papiru, olovkom, pa tuem, perom i kistom. To mi je ostalo u pamenju kao nezaboravni san. Ne znam koliko dugo sam bio uz Vasu, o emu smo razgovarali, jesam li donio da mu pokaem neke svoje crtee - crtane do tada olovkom i drvenim bojama. Sjeam se samo da sam saznao da za jednu stranicu stripa dobiva od izdavaa 250 dinara (moj je otac, kao gradski redar, imao mjesenu plau od 900 dinara). Kad sam pet godina kasnije, krajem 1945, ugovarao crtanje Udarnika Ratka za Glas Slavonije, dobio sam istu sumu, jer sam uredniku rekao da je to bila cijena za stranicu stripa uoi rata. Razumljivo, po povratku u Osijek u rano ljeto 1945., prvo je bilo da se raspitam za Lechnera i Ebnera, ali sam neslubeno saznao da su obojica poginuli u ratu.

Ako je ita dobitak ove knjige, onda je to povezivanje obitelji Lechner nakon 20, 30 ili 66 godina. Lijepo je sudjelovati u tome. Uskoro za Tuzlu, pa Sarajevo, i donijeti lijepe vijesti. Donijeti knjigu. eljko Gai

Obitelje Lechner: sestra Agica, mama Eva, tata Sebastijan, sestra Marija I brat Alfred. Deko koji sjedi je crta Sebastijan Lechner. Izvor, Mira Lechner.

Nazvao je Saa taj broj i dobio Ivanu, takoer podrijetlom iz Osijeka, ali bez veza s obitelji Lechner. Ivana se sama ponudila pomoi pronai pravog Glavana i u trenutku dok ovo piem poslala je nekoliko kontakata, ali niti jedan nije na traeni ovjek.

U priama s pojedincima koji neto znaju o Sebastijanu, obogaujem svakim korakom svoje znanje o njemu. Primjerice, uveni crta stripa Borivoj Dovnikovi - Bordo sjea se Vase Lechnera. Ne znam tko me je povezao s Vasom Lechnerom, moda takoer Seka, djevojka Marijana Ebnera. Inae, kod nje sam se sreo s prvim jugoslavenskim filmskim tjednikom, koji je bio namijenjen vie filmskim fanovima, a manje ozbiljnom tretiranju filmske problematike. Uostalom, tada se nije vea panja posveivala reiserima, nego gotovo iskljuivoSEBASTIJAN LECHNER

9

SEBASTIJAN LECHNERPrije vie od sedam desetljea, pozornost ljubitelja stripa privukla je naslovnica prvog broja zabavnika u stripu - Paja Patak, koja je prikazivala miiavog mladia na propetom konju ispred razjapljenih eljusti stranog pretpovijesnog udovita. U novom zabavniku, izmeu ostalih, otpoeo je i strip pod naslovom Darto, junak pretpovijesnog doba. Paljiviji itatelji mogli su lako uoiti da je Darto istovremeno i junak s naslovnice, i da je njihov crta, kako se potpisao na svojim crteima, do tada nepoznati Lechner S. Bilo je jasno da je urednitvo Paje Patka polagalo velike nade u Lechnerov strip, ne samo zbog toga to se motiv iz ovog stripa naao na naslovnici, ve i zbog toga to je zauzimao i prve dvije stranice novopokrenutog zabavnika. Darto, junak pretpovijesnog doba, zajedno sa svojim ocem Gurtonom, pao je u ruke divova u ijem se zarobljenitvu ve nalazila lijepa Nahita, djevojka iz njihova plemena. Meutim, oni ubrzo stjeu naklonost divova, poto su, stjecajem okolnosti, uspjeli osloboditi njihovog poglavicu iz zatoenitva neprijateljski raspoloenog plemena, i tako izbjei sigurnu smrt. Divovi ih, zajedno s Nahitom, putaju na slobodu, ali povratkom u svoje pleme mali trojac oekuju nove pustolovine. Pored Darta, Lechnerov potpis mogao se zapaziti u jo dva stripa: Tajanstveni otok u Tihom oceanu i itelji planeta Monip. Radnja stripa Tajanstveni otok u Tihom oceanu bila je smjetena u daleku prolost, prije est tisua godina, na iezlom otoku Galkata. Otok je bio naseljen Ilianima kojima je vladao Linder, a protiv njegove vladavine borili su se Metzal i Zdarg. Za svoju treu priu, itelji planeta Monip, barem za njezin uvodni dio, Lechner se inspirirao uvenim stripom Alexa Raymonda, Flash Gordon. Naime, junak njegove znanstveno - fantastine prie, Dik Elinfort, mladi koji je napravio teleskop, sa svojom djevojkom Meri i slavnim izumiteljem Alenom Densom, u njegovoj raketi odlazi na planet Monip, koji se pribliava Zemlji velikom brzinom. Na planetu nastanjenom ovjekolikim biima i neobinim ivotinjama, mala druba doivljava brojne pustolovine. Za razliku od drugih crtaa, koji su se zajedno s njim u Paji Patku pojavili s jednim ostvarenjem, Lechner je startao s ak tri stripa crtana u realistinoj maniri, hrabro preuzimajui obvezu pripreme u poetku etiri, a kasnije tri nova nastavka svaki tjedan. To je, meutim, unato injenici da su njegove table bile raene u tri pasice, bio prevelik izazov za ambicioznog sedamnaestogodinjaka bez dovoljno rutine i iskustva. Stoga su njegovi crtei vrvjeli brojnim nedostacima, iako se vidjelo da je mladi obdaren rijetkim crtakim talentom.

U trenutku kada se mladenakim arom upustio u crtanje pria u slikama, Sebastijan Lechner, koliko je poznato, osim uroenog talenta nije imao formalno likovno obrazovanje. Roen je u Osijeku 10. sijenja 1921. godine, od oca Sebastijana i majke Eve, roene Urban. Odrastao je u brojnoj obitelji. Bio je najmlae dijete. Uz etiri sestre imao je i dva brata, Stjepana i Alfreda. Prije tono tri desetljea, preko Alfreda Lechnera, odnosno njegove supruge, stupio sam u kontakt s njihovom sestrom Agicom Lechner Glavan, koja je u to vrijeme ivjela u Slavonskom Brodu i zahvaljujui njenoj ljubaznosti doao do turih biografskih podataka i jedne poutjele fotografije Sebastijana Lechnera. Biljeku o njemu i njegovom radu, kao i o serijalu Darto, objavio sam u YU stripu krajem 1982., odnosno poetkom 1983. godine. Bili su to prvi, i do tada jedini retci o ovom zaboravljenom crtau stripa. Rano djetinjstvo Sebastijan provodi u rodnom gradu, a s navrenih jedanaest godina, u sijenju 1932. godine seli s roditeljima u Beograd, grad u kojem su ve boravili njegova braa i sestre. Otac, zanimanjem parketar i tapetar, se u Beogradu zadrao sljedeih est godina. Tu je mali Sebastijan nastavio kolovanje i stekao zvanje firmopisca. Po svemu sudei u Osijek se, zajedno s roditeljima, vratio krajem 1938. ili poetkom 1939. godine. To znai da je u vrijeme kada je uspostavio suradnju s urednitvom Paje Patka, a moda i tijekom same suradnje, jo uvijek boravio u Beogradu. Od tri spomenuta stripa u Paji Patku, Lechner je uspio privesti kraju samo Tajanstveni otok u Tihom oceanu, jer je nakon 24 izdana broja, 18. sijenja 1939. godine, ovaj tjednik prestao s izlaenjem. Umjesto njega, na kioscima su se ubrzo pojavili novi listovi sa stripovima. Jedan od njih nosio je naziv Mikijevo carstvo, a njegovi vlasnici su istovremeno i urednici i suradnici Milutin Ignjaevi i Branko Sebastijan Lechner Vidi, alijas Brandon Vid. I ve u drugom broju Mikijevog carstva objavljen je prvi nastavak Lechnerovog stripa Gospodar svijeta, raen po romanu Julesa Vernea. Strip je izlazio u nastavcima sve do 16. travnja 1939., kad je u esnaestom broju okonan petnaestom tablom. Prvih jedanaest nastavaka Lechner je crtao u etiri pasice, s naslovom unutar table, a posljednje etiri table u tri pasice i naslovom smjetenim povrh table. Na prvi pogled vidjelo se da je Lechner s mnogo vie panje i truda pristupio izradi Gospodara svijeta te da je u meuvremenu napredovao kao crta. U vrijeme kad se Gospodar svijeta bliio kraju, poeo je pripremati novi strip, u kojem e se kao sredinji lik pojaviti njegov poznati junak Darto. Iz sauvane prepiske s urednicima Mikijevog carstva, dobivene na uvid ljubaznou eljka Gaia, odnosno iz nedatiranog koncepta pisma namijenjenog Sebastijanu Lechneru, vidimo da im je on upravo tih dana ponudio svog Darta. A u pismu od 24. travnja 1939. godine urednici mu javljaju da im je njegov stariji brat Alfred dostavio stra-

10

SEBASTIJAN LECHNER

za papir. Danas sam kupio materijal i tek sam okvire iscrtao znai: zakanjenje. Darto je startao 1. lipnja 1939. godine na dvije srednje stranice Mikijevog carstva s podnaslovom Sin Sunca umjesto ranijeg Junak pretpovijesnog doba. Od starog djela ostalo je vrlo malo. Lechnerova pria poinje u kameno doba, negdje na podruju dananje Indije, gdje je ivjelo hrabro pleme Mirona. Njihov poglavica Singagon imao je sina Darta, velikog junaka, iji su podvizi opjevani od suvremenika i uklesani u stijene. Jednog dana dok su Singagon i Darto lovili ribu u movari, njihovo pleme napadaju uti ljudi. U neravnopravnoj borbi malobrojniji Mironi podlijeu nadmonijem neprijatelju, a preivjeli padaju u ropstvo. Uz Darta i Singagona, napad su nekim udom preivjele i njegova djevojka Nahita i njezina majka Moza. Oni kreu osloboditi svoje sunarodnjake. Prva epizoda raena je u etiri pasice, s tim to je Lechner koristio kadrove nepravilnih oblika, a na prvoj i nekoliko posljednjih stranica, i kadrove krunog oblika. Zavrena je sa 16. tablom u 44. broju od 23. srpnja iste godine. Istina, Darto je izostao u 42. broju, to na neki nain potvruje da je autor crtao prilino sporo. Ali ni teme koje je birao nisu mu ili na ruku. Nije volio crtati prie suvremene tematike; u svojim stripovima obrauje prizore iezlih ili dalekih civilizacija. Bio je pristalica akademskog realizma iji su predstavnici bili Alex Raymond i Harold Foster. Raymondov i Fosterov utjecaj osjetio se kod mnogih crtaa toga doba, a pogotovo kod mladih i jo neformiranih autora, kao to je to bio sluaj i sa Sebastijanom Lechnerom. A tada Lechner neoekivano na neko vrijeme prekida svoj tek zapoeti serijal, kako bi se u meuvremenu posvetio drugom: zamamnoj sagi o nibelunkom princu Siegfriedu. Danas je teko utvrditi pravi razlog zbog kojeg je odluio ovaj herojski njemaki ep prebaciti u strip. Moda je presudnu ulogu odigrala sveana trodnevna kazalina plesna predstava s predigrom i tri drame - Prsten Nibelunga, Richarda Wagnera, odrana neto ranije u Beogradu. Rije je bila o velikoj balkanskoj turneji Frankfurtske opere u svibnju 1938., pod vodstvom ravnatelja i prvog dirigenta, Franca Konvinija, koja je obuhvatila gostovanja u Bukuretu, Sofiji, Zagrebu i Beogradu te poluila izvanredni i oduevljeni prijem publike i kritike. Iako je i Lechnerova pria o Siegfriedu podijeljena u tri dijela, znatno se razlikuje od Wagnerova glazbeno - dramskog djela.

nicu i pol ovog stripa. Sebastijan je dobio odobrenje za nastavak s radom, ali je od njega zatraeno da poalje sie i ne kopira Flasha Gordona. Iz istog pisma moe se takoer zakljuiti kako je zahtijevao vei honorar za ovaj strip, kao i to da je odgovor trenutno bio negativan. Umjesto toga obean mu je vei postotak od prodaje na inozemnim tritima. Sebastijan je odgovorio vrlo brzo. U pismu datiranom 3. svibnja 1939. godine ostao je pri svom zahtjevu, istovremeno obeavi da e sve druge stripove crtati po staroj cijeni. Napomenuvi kako mu je neugodno to sm die cijenu, kao razlog je naveo elju za polaganim i preciznim pristupom izradi stripa. Koliko je Ignjaeviu i Vidiu stalo do Darta i suradnje s Lechnerom, moemo zakljuiti ne samo na osnovu datuma, nego i sadraja i tona kojim je napisano njihovo pismo od 9. svibnja. Prihvaen je Lechnerov zahtjev da mu se povisi honorar na 100 dinara po tabli. Takoer mu je priopeno da je ugovorena prodaja na inozemnim tritima i da e kad se ona realizira moi raunati s iznosom ...u najmanju ruku jo tolikim koliki vam mi isplaujemo. Na taj nain Vi ete biti najbolje plaeni crta u Jugoslaviji, osim gospodina Navojeva. Od svih ostalih crtaa, Vi ste jedini kome smo dali 40% od plasmana u inozemstvo. Uz opasku da e Darto biti presudan za njegovu daljnju crtaku karijeru, zamolili su Lechnera da se potrudi oko crtea, ali da pri tom ne zanemaruje ni tekstualni dio. Ponovno mu je savjetovano da bude to samostalniji i izbjegava kopiranje Alexa Raymonda, kao i pretjeranu upotrebu rastera. Sebastijan Lechner uzvratio je desetak dana kasnije pismom u kome izraava zadovoljstvo to je prihvaena njegova cijena i obeanjem da e ... dalje crtati sve bolje i ivlje. Istovremeno je poslao i dvije table stripa, jer, kako kae ...nisam mogao nacrtati vie od utorka. Iz njegova preostala dva sauvana pisma moe se naslutiti da je imao problema s rokovima. U nedatiranom pismu upuenom urednicima, on ih obavjetava da alje samo dvije stranice, opravdavajui to okonavanjem nekih drugih zapoetih poslova te dodaje da e se svom snagom baciti na crtanje Darta i Siegfrieda. U pismu Milutinu Ignjaeviu, od 7. oujka 1940. godine izgovarao se zbog zakanjenja besparicom u kojoj se nalazio: Mogao sam izraditi ve dvije stranice, ali nisam imao ni

SEBASTIJAN LECHNER

11

jednostavno i povrno portretirani, to je, u kombinaciji, odbijalo itatelje. U drugoj anketi Mikijevog carstva, kojom je ispitana popularnost pojedinih stripova, Siegfried se naao na sedmom mjestu. Darto je proao jo slabije. Prema rezultatima tree ankete, ovaj serijal je zauzeo deveto mjesto, u etvrtoj deseto, a u petoj uope nije niti bio rangiran. Lechner je teak pripovjeda. Praenje pria dodatno je oteavalo i nebriljivo unoenje teksta u kadrove i oblaie. Tako je Nahitina majka Moza u jednom trenutku postala Liza, Noana Naona, Gogn Gong, mrki ljudi uti ljudi, Mironi su u posljednjem nastavku etvrte epizode nazvani Momoni, a neto kasnije i Mormani. Sline primjere nalazimo i u drugim njegovim stripovima. U stripu Siegfried, pleme kojim je vladao Siegfriedov otac, kralj Sigmund, malo su Volsunzi, malo Visunzi. Nema sumnje da su i ovi razlozi utjecali na slabiji plasman njegovih stripova. To, meutim, nije predstavljalo prepreku prilikom njihove prodaje na inozemnom tritu. Prema dosadanjim saznanjima, serijal o Dartu tiskan je u Bugarskoj (Chuden Sviat) i Francuskoj (Gavroche). U Francuskoj je u pomenutom listu izlazio krajem 1941. i poetkom 1942. godine pod naslovom Sartor. Svojevremeno je francuski povjesniar i kritiar stripa Claude Guillot u listu Collectionneur de Bandes Dessinees vrlo pohvalno pisao o ovom Lechnerovom stripu: Vitez pretpovijesnog doba, sin poglavice, ivot Dartov je bio nacrtan suvremeno, da bi sluio buduim generacijama. Tako je bio predstavljen ovaj jugoslavenski strip, crtaa Sebastijana Lechnera, koji nam dobro prikazanim dekorom praume opisuje opasne uvjete svakodnevnog ivota u doba kada nije bilo sigurno hoe li se doekati sutranji dan. Ovaj interesantan strip je, naalost, bio stisnut na polutablu koja mu je bila odreena i na taj nain je Sartor bio rtva te cijele situacije. Pod cijelom situacijom Guillot je podrazumijevao gaenje lista, jer je Gavroche sa 66. brojem prestao izlaziti. Uvidom u jedan nastavak ovog stripa, dobivenog nedavno od Claudea Guillota, posredstvom Jovana

Princ Siegfried, sin kralja Siegmunda, kojeg je odgojio patuljak, kova Mime, iskovao je ma koji e mu prokriti put do blaga Nibelunga. Blago koje je nagomilao kralj Alberich skriveno je u jednoj peini, a uva ga div Fafner preobraen u zmaja. Siegfried ga uspijeva pobijediti i prisvaja arobni prsten i kacigu. Meutim, tom prilikom dobri Mime tragino gubi ivot. Okupavi se u zmajevoj krvi, Siegfried postaje neranjiv, osim na jednom dijelu njegova tijela, prekrivenoga listom prilikom kupanja, koji je tako postao njegova Ahilova peta. Svladavi sve prepreke koje mu je putem postavljao Fafner, ija je krv ula je u Mimeov grob i uskrsnula ga prenijevi u njega stranu mo zmaja, Siegfried uspijeva osloboditi uspavanu Brunhildu te joj predaje arobni prsten kao zalog ljubavi, porazi kralja Albericha i preotme mu arobni plat koji ga je inio nevidljivim. Potom, u potrazi za novim junakim djelima, odlazi na dvor kralja Gnthera boriti se za zlatne mamuze njegove keri Krimhilde. Pobjednik Siegfried postaje rtvom podlog Hagena, koji mu pomou arobnog napitka oduzima sjeanje. On se zaljubljuje u Krimhildu, a Brunhilda stie prekasno da to sprijei. Vraa se slomljena srca i zaklinje na osvetu. Kako bi osvojio srce princeze Krimhilde, Siegfried pomae njezinom bratu Gunteru da zaprosi ruku princeze Brunhilde. To im, uz pomo prevare, polazi za rukom, to e kasnije prouzroiti niz traginih dogaaja. Lechner je sagu o Siegfriedu obradio na ukupno 44 stranice. Prva epizoda sadravala je 14 tabli, a sljedee dvije po 15. Siegfried je izlazio od 3. kolovoza 1939. do 17. sijenja 1940. godine. U Mikijevom carstvu predstavljen je kao nizozemski kraljevi, a reklamiran je kao remek -djelo i vrhunac zanimljivosti. Sebastijan Lechner je od samog poetka bio istovremeno i scenarist svojih stripova i u tome ostao dosljedan do kraja. Na takvo njegovo opredjeljenje znaajno je utjecao iskusni urednik Milutin Ignjaevi, koji ga je u konceptu prvog sauvanog pisma na to potaknuo sljedeim rijeima: No vidimo da Vama najbolje uspijevaju stvari koje radite po svojoj zamisli pa smo odluili uzimati ono to sami nacrtate. Lechnerovo djelo nije savreno: radnja njegovih stripova je katkad razvuena i usporena, dijalozi banalni, a glavni junaci

12

SEBASTIJAN LECHNER

Stojanovia (alias John Radley), ispostavilo se da je rije o tabli, a ne o polutabli kako se njemu uinilo, jer je Darto u ovom francuskom magazinu izlazio premontiran u horizontalni oblik. Darto je Lechnerov najdui serijal. Do 15. sijenja 1941. objavljeno je ukupno est epizoda. Sve su imale petnaestak tabli, da bi kao kompleti mogle biti ponovno tiskane u Plavom zabavniku, posebnom izdanju Mikijevog carstva. Vratimo se prii o Dartu. Darto sa svojim ocem, djevojkom Nahitom i njezinom majkom, pada u zarobljenitvo mrkih ljudi, ali poslije niza uzbudljivih dogaaja oni postaju prijatelji njihove prelijepe kraljice Taite i njenog brata Benga. Kraljica Taita zaljubljuje se u Darta, izazivajui tako Nahitinu ljubomoru. Lechner tada u priu uvodi jo jedan ljubavni zaplet; privlana Gordina je zaljubljena u Benga, koji simpatizira njezinu suparnicu Noanu. Meutim, Noanu i Bengova i Taitinoga mlaeg brata Gogna ubija divovski majmun. Lechner je i drugi ljubavni trokut rijeio slino kao i prvi. Naime, poto su ustanovili da potjeu iz istog plemena, Taita i Bengo organiziraju grupu dragovoljaca i s Dartom i njegovim suplemenicima oslobaaju zarobljene Mirone i brata Tara. Slavlje prireeno tom prilikom pomutio je podli Cinga usmrtivi kraljicu Taitu. U trenutku kada Lechner privodi kraju Darta, u njemu je ve prisutna pria o neustraivom princu Bialu. On ulae u taj strip svo svoje znanje i talent. Najavljivan kao najljepe umjetniko remek-djelo od postanka stripa i Div s Karpata, Princ Bialo se pojavio 27. studenog 1940. godine u 179. broju Mikijevog carstva. Za tu priliku, kao to je bilo uobiajeno, Lechner je nacrtao i naslovnicu. Zanimljivo je, meutim, da e dvije naslovnice s Bialom kasnije nacrtati i Ivan enin. Radnja stripa odvija se u XII. stoljeu, a smjetena je na obroncima Karpata. Na slavensko pleme kralja Mirguta obruio se zloglasni Miamuro sa svojim pljakakim hordama. U posljednjem trenutku Mirgut uspijeva predati svog sina jedinca vjernom Lunduletu. On mladog princa odvodi siromanom kovau Almiju. Tu Bialo provodi sretno djetinjstvo zajedno s njegovom posvojenom keri, vrnjakinjom Jarginom, koja je na slian nain dospjela u Almijev dom. Prolaze godine. Bialo, koji je izrastao u lijepog i krnog mladia, sasvim sluajno sree Lun-

duleta i tom prilikom saznaje tajnu svojeg podrijetla. U isto vrijeme vitez urdani, Jarginin otac, pada u Miamurovo ropstvo. Neustraivi Bialo iz tamnice izbavlja urdanija i jednog suludog starca, u kojem e Lundulet prepoznati Bialova oca, kralja Mirguta. Radost Bialova je ogromna, ali i kratkotrajna. Izmuen tamnovanjem, Mirgut ubrzo umire. Na samrti zavjetuje sina da oslobodi kraljevinu i sauva njihovo blago pohranjeno u Zelenom klancu. Bialo ispunjava oevu elju; zbacuje Miamurov jaram, a potom odlazi u Zeleni klanac u kojem ga oekuju nova iskuenja. U Mikijevom carstvu je do rata objavljena prva epizoda ovog stripa, a nastavci druge su zapoeli s izlaenjem. Lechner je, meutim, nacrtao cjelokupnu drugu i zapoeo treu epizodu, koje su ostale sauvane u arhivima redakcije. Iako je svoje prve stripove za Paju Patka radio etkicom, Lechner e se vremenom sve vie priklanjati peru. Gospodar svijeta nastao je kombinacijom pera i etkice, dok su Siegfried i Princ Bialo istuirani perom uz minimalno koritenje etkice. ak su i manje crne povrine dekovane perom. Lechner je crtao u slinom formatu kao i drugi crtai koji su objavljivali u Mikijevom carstvu, a povrine na koje je u cinkografiji nanoen raster lavirao je plavom vodenom bojom. Table stripa Gospodar svijeta raene su na formatu 33x47 cm, a Siegfrieda na 33x40 cm, jer njegov naslov nije bio smjeten unutar, ve iznad table. Prve dvije table Princa Biala zapoete su na istom formatu, ali su trea i etvrta premontirane na format poloenog pravokutnika (48x35 cm), budui da je urednitvo ovom stripu namijenilo dvije srednje stranice, pa je Lechner nastavio crtati ih na formatu 48x31 cm. Lechner, iji je obiteljski nadimak bio Vaso, u stripovima se potpisivao s Lechner S. ili Lechner Seb., a u Princu Bialu s Lechner Vastl. Za samo dvije i pol godine, koliko je trajala njegova profesionalna karijera crtaa stripa, Sebastijan Lechner uspio je vinuti se u sam vrh domaeg stripa. Zajedno s ostalim autorima okupljenima oko Mikijevog carstva, i drugih meuratnih revija, uzdigao je predratni jugoslavenski strip na europski nivo, a njihovi su radovi preplavili strip-magazine u Francuskoj i Bugarskoj. Zdravko Zupan

SEBASTIJAN LECHNER

13

Sartor, Lechnerov strip objavljen u Francuskoj. Gavroche br. 49 (02.10.1941.)

14

SEBASTIJAN LECHNER

Sartor, sin sunca (br. 44 do 66.,nedovren) Vitez prapovjesnog doba, sin plemenskog poglavice, ivot Sartorov biljei suvremeni umjetnik za budue generacije. Tako je predstavljen jugoslavenski strip Sebastijana Lechnera (Darto,sin sunca, 1939) koji nam, u dobro postavljenom dekoru dungle, opisuje opasne uvjete svakodnevnog ivota u vrijeme nesigurne sutranjice. Ovom interesantnom stripu nije ilo na ruku to je stisnut na jedva polovicu stranice koja mu je bila namjenjena te je Sartor, uz druge, postao rtvom smanjenja posljednjih brojeva. Jedini koji su izbjegli bolne zavrne rezove bili su Globule i Virus, koji su nesvjesno nastavili borbu na stranici 7 i Criquet, posljednji Gavroche, koji je do kraja drao naslovnu traku, skromna fasada skrivala je unutarnji raspad... zavrni lament. Claude Guillot

SEBASTIJAN LECHNER

Prijevod Nada Jovanovi

15

Sken iz lista Le Collectionneur de Bandes Dessinees, objavljenog u Francuskoj u lipnju 1981., gdje povijesniar i kritiar stripa Claude Guillot govori o Lechnerovom Sartoru.

Darto, Lechnerov strip objavljen u Bugarskoj

Princ Bialo, naslovnica Mikijevog Carstva, broj 193 iz 1940. g., crte Ivan enin

Siegfried, naslovnica lista Plavi zabavnik Mikijevog carstva, broj 69 iz 1940. g., crte S. Lechner

16

SEBASTIJAN LECHNER

Darto, naslovnica lista Plavi zabavnik Mikijevog carstva, broj 110 iz 1940. g., crte S. Lechner

Siegfried, naslovnica lista Plavi zabavnik Mikijevog carstva, broj 34 iz 1939. g., crte S. Lechner

Siegfried, naslovnica lista Mikijevo carstvo, broj 47 iz 1939. g., crte S. Lechner

Princ Bialo, naslovnica lista Plavi zabavnik Mikijevog carstva, broj 148 iz 1941. g., crte S. Lechner

SEBASTIJAN LECHNER

17

Pismo koje je Sebastijan Lechner pisao uredniku Mikijevog Carstva, M. Ignjaeviu. Poslano iz Osijeka 07.03.1940.

18

SEBASTIJAN LECHNER

Prepiska 6 pisama izmeu crtaa Sebastijana Lechnera i urednika lista Mikijevo carstvo, Milutina Ignjaevia. Pisma je s ljubaznou, na uvid i koritenje dala izdavaka kua Marketprint iz Novog Sada. Zbog starosti, neitkosti, djelom i irilice, pisma se prevedena i prepisana. Prijevod i prijepis, u dobrom dijelu i deifriranje, radili su Aleksandar Gucunski i njegovi roditelji.

Beograd Dragi S. Lechner, pretrpani smo poslom pa Vam ne stignemo odgovoriti. Nemojte misliti da ne raunamo na Vau suradnju. Naprotiv, bit e nam ao ako ne moemo objaviti jo neki Va roman. No vidimo da Vama najbolje uspijevaju stvari koje radite po svojoj zamisli, pa smo odluili uzeti ono to sami nacrtate. Piete da crtate Darta. Poaljite to to imate, a ne bi bilo loe kada bi nacrtali jo jednu stranicu u kojoj bi se donekle objasnilo tko su likovi koji igraju glavnu ulogu. Oekujemo Va nastavak i u to ime Vas pozdravljamo! Urednitvo

Osijek, 3.5.1939. Potovana gospodo urednici, evo, aljem Darta, ali molim Vas, budite uviavni te mi za ovaj roman platite 100 dinara po stranici. Nije mi ba ugodno da sm diem cijenu, ali ja hou da ga polako i precizno izradim, te mi stoga raunica nije u najveem redu. Inae, sve druge romane crtam po staroj cijeni. Za prvu stranicu Darta platite po staroj cijeni. Ako odobravate taj honorar, molit u da mi odmah poaljete novac. Gledajte da budemo sporazumni, jer sam i ja mnogo popustio i ne bih volio traiti drugu redakciju za taj roman. S potovanjem, Sebastijan Lechner

Beograd, 9.5.1939. Dragi g. Lechner, uviajui Va poloaj, odluili smo Vam ipak povisiti honorar na 100 dinara po stranici, raunajui da ete i Vi s Vae strane uiniti sve to do Vas stoji da Darto bude to bolje crtan. Gledajte da daljnje stranice budu jo bolje crtane, jer o tome ovisi kakav e uspjeh roman imati u inozemstvu. Moemo Vam javiti ugodnu vijest koja e Vas obradovati. Naime, ve smo fiksirali prodaju romana za inozemstvo, a u najskorijem vremenu emo poslati prvi dio. Ako do tog vremena - a to je skoro - budemo imali desetak stranica Darta, onda emo i njega poslati. U sluaju da se plasira, a plasirat e se samo ako bude posebno dobar, onda ete Vi na Va dio dobiti, u najmanju ruku, jo toliko koliko Vam mi isplaujemo. Na taj nain Vi ete biti najbolje plaeni crta u Jugoslaviji, izuzev gospodina Navojeva. Od svih ostalih crtaa, Vi ste jedini kome smo dali 40 % od plasmana u inozemstvu.

SEBASTIJAN LECHNER

19

Dragi gospodine Lechner, mi vodimo rauna o svojim suradnicima i elimo da i njima bude dobro, a kad je njima dobro, onda e i nama biti dobro. Zato se starajte da Darto bude to bolje crtan, a nemojte zanemarivati i tekstualni dio. Vjerojatno da e ovaj roman biti presudan po Vau daljnju crtaku karijeru, jer ako date dobrog Darta, plasirat e se, a kada se crtei jednog crtaa jednom plasiraju, onda je s ostalima mnogo lake. Postarajte se biti to je mogue samostalniji i izbjegavajte oponaanje Alexa Raymonda. To je vrlo vano. Mislim da biste trebali izbjegavati raster koliko god je to mogue vie, to ne znai da roman treba biti bez rastera. Kao to smo Vam javili, ne moemo poeti s objavljivanjem prije nego kod nas bude est do osam stranica, pa se prema tome ravnajte. Kako pak znamo da Vam je novac potreban, danas smo Vam poslali 300 dinara za ove dvije strane koje imamo. Za onu naslovnu emo odluiti i obraunati se onda kad vidimo hoemo li je, i kako objaviti. Ostatak honorara dobivat ete redovito po primitku stranica. Pozdrav! Urednitvo

Osijek, 19.5.1939. Potovana gospodo urednici, mnogo me je obradovala Vaa odluka te zbog istog mogu mirno i precizno crtati. Uinili ste mi mnogo toga to u pamtiti. Evo, aljem dvije stranice jer nisam mogao vie nacrtati od utorka. Budite uvjereni da u i dalje stranice crtati sve bolje i ivlje. Molim Vas, javite mogu li naslov pisati latinicom, da moe sluiti i u inostranstvu. Spomenite i majstorima za otiske da ih isto izrade jer ja crtam s mnogo sitnih crta i loe izgleda takav crte ako linije nisu odvojene. S potovanjem, Sebastijan Lechner

Osijek, 7.3. 1940. Dragi i potovani g. Ignjaeviu, U prvom redu Vam se zahvaljujem to ste mi opet posudili 300 dinara... Znajte da mi je bilo vrlo neugodno opet Vas uznemiravati, ali nisam mogao nikamo... Mislim da neu vie imati ovakvu krizu iz koje ste me vi izvukli ove godine... Novac sam malo dulje ekao i to me je omelo u radu... Mogao sam izraditi ve dvije strane, ali nisam imao ni za papir. Danas sam kupio materijal i tek sam okvire izrezao znai: zakanjenje... Sada u gledati to prije otplatiti dug tako da Vas vie ne gnjavim s tim, jer imate ionako mnogo posla. Nemojte se ljutiti, ali raun otplate nije ba toan jer imam kupone poiljaka gdje se vidi da za kaput imam jo 150 dinara, a za bicikl, jedino to ne mogu dokazati, 100 dinara, budui da ih niste naveli na kuponu. S obzirom na to: za kaput 150 din., za bicikl 50 din. Vjerujte, ne bih Vam imao obraza lagati! Vrlo mi je neugodno, ali ja vodim rauna o svakom dinaru jer ga ne zaraujem ba olako... Ako ne vjerujete to piem, poslat u Vam odmah kupone i ujedno u Vas zamoliti, da mi ih vratite jer ih uvam kao uspomenu... Javite mi ako niste pronali tu sumu u knjizi Blagajna! A sada Vas srdano pozdravljam u ime Vaeg dobroinstva! Va suradnik S. Lechner

20

SEBASTIJAN LECHNER

Osijek Potovana gospodo urednici! S radou sam proitao pismo u kojem mi gospodin Vidi javlja da imate bicikl za mene. Piete da ga mogu dobiti kad god hou. Prema tome mislim da se neete iznenaditi ako piem da ga elim to prije. Mnogo se radujem to se gospodin Vidi sjetio obeanja i zahvalan sam Vam to mi to inite, jer bih inae zaista teko doao do bicikla. A sada je rije o otplati, no to u prepustiti Vama da odluite, jer znam da mi mnogo neete uzeti tjedno, poto sam Vas ve upoznao s mojim stanjem. Ako Vam je pravo, poaljite mi ga odmah, jer sam siguran da mora biti dobar, a ja garantiram da u ga uskoro otplatiti. Ja, naalost, ne mogu doi, a troak za transport u ja platiti. aljem samo dvije stranice jer sam morao dovriti zapoeti posao, no sad sam se rijeio drugih poslova i dao se svojski na Darta i Siegfrieda. Molim Vas da zadrite samo 100 dinara. S potovanjem, Sebastijan Lechner

Naputak za stripove koji slijede na iduim stranicama: Budui da je Lechner crtao stripove po svojim scenarijima te sm i kreirao likove, imena tih likova u ovoj zbirci pisana su fonetski, iako je oito kako je rije o stranim imenima koja moda niti ne postoje. Naime, tako ih je originalno pisao i Lechner. Ovdje su ta imena npr. Darto, Bialo, Lundulet i sl. Kada je rije o osobnim imenima ili toponimima, a u scenarijima koje je Lechner pisao po poznatim romanima (Gospodar svijeta) ili poznatim mitovima (Siegfried), a ne sm izmislio, ona su u ovoj zbirci pisana onako kako se doista piu, tj. postoje, iako je autor i te nazive originalno pisao fonetski i tako objavljivao.

SEBASTIJAN LECHNER

21

22

SEBASTIJAN LECHNER

SEBASTIJAN LECHNER

23

24

SEBASTIJAN LECHNER

SEBASTIJAN LECHNER

25

26

SEBASTIJAN LECHNER

SEBASTIJAN LECHNER

27

28

SEBASTIJAN LECHNER

SEBASTIJAN LECHNER

29

30

SEBASTIJAN LECHNER

SEBASTIJAN LECHNER

31

32

SEBASTIJAN LECHNER

SEBASTIJAN LECHNER

33

34

SEBASTIJAN LECHNER

SEBASTIJAN LECHNER

35

36

SEBASTIJAN LECHNER

SEBASTIJAN LECHNER

37

38

SEBASTIJAN LECHNER

SEBASTIJAN LECHNER

39

40

SEBASTIJAN LECHNER

SEBASTIJAN LECHNER

41

42

SEBASTIJAN LECHNER

SEBASTIJAN LECHNER

43

44

SEBASTIJAN LECHNER

SEBASTIJAN LECHNER

45

46

SEBASTIJAN LECHNER

SEBASTIJAN LECHNER

47

48

SEBASTIJAN LECHNER

SEBASTIJAN LECHNER

49

50

SEBASTIJAN LECHNER

SEBASTIJAN LECHNER

51

52

SEBASTIJAN LECHNER

SEBASTIJAN LECHNER

53

54

SEBASTIJAN LECHNER

SEBASTIJAN LECHNER

55

56

SEBASTIJAN LECHNER

SEBASTIJAN LECHNER

57

58

SEBASTIJAN LECHNER

SEBASTIJAN LECHNER

59

60

SEBASTIJAN LECHNER

SEBASTIJAN LECHNER

61

62

SEBASTIJAN LECHNER

SEBASTIJAN LECHNER

63

64

SEBASTIJAN LECHNER

SEBASTIJAN LECHNER

65

66

SEBASTIJAN LECHNER

SEBASTIJAN LECHNER

67

68

SEBASTIJAN LECHNER

SEBASTIJAN LECHNER

69

70

SEBASTIJAN LECHNER

SEBASTIJAN LECHNER

71

72

SEBASTIJAN LECHNER

SEBASTIJAN LECHNER

73

74

SEBASTIJAN LECHNER

SEBASTIJAN LECHNER

75

76

SEBASTIJAN LECHNER

SEBASTIJAN LECHNER

77

78

SEBASTIJAN LECHNER

SEBASTIJAN LECHNER

79

80

SEBASTIJAN LECHNER

SEBASTIJAN LECHNER

81

82

SEBASTIJAN LECHNER

SEBASTIJAN LECHNER

83

84

SEBASTIJAN LECHNER

SEBASTIJAN LECHNER

85

86

SEBASTIJAN LECHNER

SEBASTIJAN LECHNER

87

88

SEBASTIJAN LECHNER

SEBASTIJAN LECHNER

89

90

SEBASTIJAN LECHNER

SEBASTIJAN LECHNER

91

92

SEBASTIJAN LECHNER

SEBASTIJAN LECHNER

93

94

SEBASTIJAN LECHNER

STRIPOGRAFIJASEBASTIJANA LECHNERA

Paja Patak 1. Darto, junak prapovijesnog doba, br. 1 (2.10.1938.) - br. 24 (10.1.1939.), 26 tabla (nedovreno) 2. Tajanstveni otok u Tihom oceanu, br. 1 (2.10.1938.) - br. 9 (23.11.1938.), 12 tabla 3. itelji planeta Monip, br. 1 (2.10.1938.) - br. 24 (10.1.1939.), 23 table (nedovreno)

Mikijevo carstvo 1. Gospodar svijeta , br. 2 (26.2.1939.) - br. 16 (16.4.1939.), 15 tabla 2. Darto sin Sunca, br. 29 (1.6.1939.) br. 44 (23.7.1939.), 16 tabla 3. Siegfried, br. 47 (3.8.1939.) br. 58 (10.9.1939.), 14 tabla 4. Siegfried (2. nastavak), br. 60 (14.9.1939.) br. 75 (9.11.1939.), 15 tabla 5. Siegfried (3. nastavak), br. 82 (3.12.1939.) br. 95 (17.1.1940.), 15 tabla 6. Darto sin Sunca (2. nastavak), br. 94 (14.1.1940.) br. 109 (6.3.1940.), 15 tabla 7. Darto - sin Sunca (3. nastavak), br. 110 (10.3.1940.) br. 124 (28.4.1940.), 15 tabla 8. Darto sin Sunca (4. nastavak), br. 125 (1.5.1940.) br. 139 (19.6.1940.), 15 tabla 9. Darto - sin Sunca (5. nastavak), br. 149 (11.8.1940.) br. 163 (2.10.1940.), 15 tabla 10. Princ Bialo br. 179 (27.11.1940.) br. 204 (1940.,izdanja vie nemaju naveden datum) 11. Darto - sin Sunca (6. nastavak), br. 182 br. 193 (1940. - 1941.) 12. Princ Bialo (2. nastavak), br. 210 br. 217 (1941., nedovreno) Strip je nacrtan do 16. table, ali nikada objavljen zbog poetka Drugog svjetskog rata. Takoer je zapoet i 3. nastavak.

SEBASTIJAN LECHNER

95

Plavi zabavnik Mikijevog carstva, (cjelovite epizode po broju, izdanja nemaju datum): Siegfried, br. 34, 51, 69, tri nastavka. Prva dva broja izala 1939., a trei 1940. godine Darto, br. 19, 81, 96, 110, 135, 170, est nastavaka. Broj 19 izaao je 1939., brojevi 81, 96, 110 i 135 objavljeni su 1940., a br. 170 1941. godine Princ Bialo br. 148, izaao je 1941. godine

Stripografiju sastavili: Zdravko Zupan, Vuk Markovi, Igor Njegovanovi i eljko Gai (stripografija Lechnerovih stripova koji su objavljivani u Francuskoj i Bugarskoj bit e napisana u jednom od narednih brojeva strip-magazina Stripos)

Tabla 15/2 iz 2. nastavka serijala Princ Bialo (nikad objavljena). Sken dobiven zahvaljujui uglednom kolekcionaru originalnih tabli, Slobodanu Srekoviu iz Beograda

96

SEBASTIJAN LECHNER