zdravstveno- splitsko-

ZDRAVSTVENO-STATISTIČKI LJETOPIS

SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

ZA 2017. GODINU

Split, 2019.

NASTAVNI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO

SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

Izdavač

NASTAVNI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

Vukovarska 46, 21000 SPLIT

Ravnateljica

prim. Željka Karin, dr. med., univ. mag. med.

Urednica

mr. sc. Jasna Ninčević, dr. med.

Sastavljanje i uređivanje dokumenta

dr. sc. Marijana Mijaković, prof. fiz.

Lektura

GNOSIS

Priprema za tisak

ENTER DIGITAL STUDIO

Tisak

ENTER DIGITAL STUDIO

Fotografije

Sve preuzete sa stranice Pixabay.com, osim fotografije na str. 65.: autorica Marijana Mijaković

Naklada

100 primjeraka

Molimo korisnike ove publikacije prilikom korištenja podataka navesti izvor.

1

Sadržaj Autori ....................................................................................................................................................... 5

1. Predgovor .......................................................................................................................................... 11

2. Stanovništvo i vitalni događaji ......................................................................................................... 15

2.1. Broj stanovnika ........................................................................................................................... 15

2.2. Prirodno kretanje stanovnika ..................................................................................................... 22

2.3. Umrle osobe ............................................................................................................................... 26

2.4. Usporedba odabranih demografskih pokazatelja Splitsko-dalmatinske županije i Republike

Hrvatske ............................................................................................................................................. 33

3. Djelatnici u zdravstvu ....................................................................................................................... 45

3.1. Doktori medicine ........................................................................................................................ 50

3.2. Klinički bolnički centar Split ........................................................................................................ 54

3.3. Dom zdravlja Splitsko-dalmatinske županije .............................................................................. 58

3.4. Zavod za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije ............................................................ 59

3.5. Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije ............................................ 60

3.6. Ljekarna Splitsko-dalmatinske županije ..................................................................................... 62

3.7. Stomatološka poliklinika Split..................................................................................................... 63

3.8. Specijalna bolnica „Biokovka“ .................................................................................................... 64

3.9. Poliklinika za rehabilitaciju osoba sa smetnjama u razvoju ....................................................... 65

4. Pokazatelji rada djelatnosti primarne zdravstvene zaštite ............................................................. 69

4.1. Djelatnost opće medicine ........................................................................................................... 69

4.2. Djelatnost zdravstvene zaštite dojenčadi i predškolske djece ................................................... 75

4.3. Djelatnost medicine rada ........................................................................................................... 81

4.4. Djelatnost zdravstvene zaštite žena ........................................................................................... 85

4.5. Djelatnost hitne medicine .......................................................................................................... 91

4.6. Djelatnost za zaštitu i liječenje usta i zubi ................................................................................ 100

4.7. Djelatnost zdravstvene zaštite školske djece, mladeži i studenata .......................................... 105

4.8. Djelatnost zdravstvene njege u kući ......................................................................................... 117

4.9. Patronažna djelatnost .............................................................................................................. 120

5. Odabrani pokazatelji rada specijalističko-konzilijarne djelatnosti ............................................... 125

6. Odabrani pokazatelji stacionarne zdravstvene zaštite ................................................................. 135

7. Gerontološko-javnozdravstveni pokazatelji .................................................................................. 151

7.1. Demografska obilježja stanovnika u dobi 65 i više godina ....................................................... 151

7.2. Osobe starije životne dobi u ordinacijama opće/obiteljske medicine ..................................... 152

7.3. Bolnički pobol (hospitalizacije) stanovništva starije dobi ......................................................... 161

2

7.4. Smrtnost stanovništva starije dobi ........................................................................................... 167

7.5. Zaključak ................................................................................................................................... 175

8. Porodi u zdravstvenim ustanovama .............................................................................................. 179

9. Pobačaji ........................................................................................................................................... 195

10. Djelatnost javnog zdravstva ......................................................................................................... 205

10.1. Epidemiologija zaraznih bolesti .............................................................................................. 205

10.1.1. Epidemije i intervencije ................................................................................................... 205

10.1.2. Učestalost zaraznih bolesti .............................................................................................. 209

10.1.3. Zdravstveni pregledi osoba pod zdravstvenim nadzorom .............................................. 222

10.1.4. Tečaj higijenskog minimuma ........................................................................................... 223

10.1.5. Zdravstveni nadzor putnika u međunarodnom prometu ................................................ 224

10.1.6. Djelatnost dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije ......................................................... 224

10.2. Epidemiologija i prevencija nezaraznih bolesti ....................................................................... 228

10.2.1. Epidemiologija i prevencija bolesti srca i krvnih žila ....................................................... 228

10.2.2. Epidemiologija i prevencija zloćudnih novotvorina ........................................................ 230

10.2.2.1. Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke ..................................................... 231

10.2.2.2. Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva ..................................... 232

10.2.2.3. Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice .................................... 233

10.2.3. Epidemiologija i prevencija ozljeda ................................................................................. 234

10.2.4. Savjetovalište za kronične i nezarazne bolesti ................................................................ 238

10.3. Klinička mikrobiologija ........................................................................................................... 240

10.3.1. Dijagnostika infekcija mokraćnoga sustava i tuberkuloze ............................................... 240

10.3.2. Molekularna dijagnostika i dijagnostika infekcija spolnoga sustava ............................... 241

10.3.3. Dijagnostika infekcija probavnoga sustava ..................................................................... 243

10.3.4. Mikološka i parazitološka dijagnostika ............................................................................ 244

10.3.5. Dijagnostika infekcija dišnoga sustava i infekcija kože i sluznica .................................... 246

10.3.6. Serološka dijagnostika ..................................................................................................... 248

10.4. Zdravstvena ekologija............................................................................................................. 251

10.4.1. Opća zdravstvena ekologija ............................................................................................ 251

10.4.2. Ispitivanje zraka, tla i buke .............................................................................................. 255

10.4.3. Sigurnost i kvaliteta hrane i predmeta opće uporabe ..................................................... 273

10.4.4. Toksikologija .................................................................................................................... 276

10.4.5. Kontrola sterilnosti i sterilizacije ..................................................................................... 277

10.4.6. Sanitarna mikrobiologija ................................................................................................. 277

10.5. Školska i adolescentna medicina ............................................................................................ 286

10.5.1. Rezultati pregleda............................................................................................................ 291

3

10.5.2. Savjetovališta ................................................................................................................... 295

10.5.2.1. Savjetovalište za teškoće učenja i ponašanja ........................................................... 295

10.5.2.2. Savjetovalište za reproduktivno zdravlje.................................................................. 299

10.5.2.3. Savjetovalište za poremećaje prehrane ................................................................... 301

10.6. Mentalno zdravlje ................................................................................................................... 303

10.6.1. Prevencija ........................................................................................................................ 303

10.6.1.1. Univerzalna prevencija ............................................................................................. 303

10.6.1.2. Selektivna prevencija ................................................................................................ 307

10.6.1.3. Indicirana prevencija ................................................................................................ 315

11. Popis slika .................................................................................................................................. 327

12. Popis tablica .............................................................................................................................. 333

5

Autori

1. Predgovor

mr. sc. Jasna Ninčević, dr. med., specijalist epidemiologije

2. Stanovništvo i vitalni događaji

2.1. Broj stanovnika

dr. sc. Ivana Marasović Šušnjara, dr. med., specijalist javnog zdravstva

2.2. Prirodno kretanje stanovnika


2.3. Umrle osobe


2.4. Usporedba odabranih demografskih pokazatelja Splitsko-dalmatinske županije i Republike

Hrvatske

mr. sc. Jasna Ninčević, dr. med., specijalist epidemiologije, dr. sc. Marijana Mijaković, prof. fiz.

3. Zdravstveni djelatnici i nezdravstveni djelatnici – suradnici u zdravstvu

mr. sc. Jasna Ninčević, dr. med., specijalist epidemiologije, dr. sc. Marijana Mijaković, prof. fiz.

4. Pokazatelji rada djelatnosti primarne zdravstvene zaštite


5. Odabrani pokazatelji rada specijalističko-konzilijarne djelatnosti


6. Odabrani pokazatelji stacionarne zdravstvene zaštite


7. Gerontološko-javnozdravstveni pokazatelji

Inga Vučica, dr. med., univ. mag. sanit. publ., specijalist javnog zdravstva

6

8. Porodi u zdravstvenim ustanovama


9. Pobačaji


10. Djelatnost javnog zdravstva

10.1. Epidemiologija zaraznih bolesti

mr. sc. Diana Nonković, dr. med., specijalist epidemiologije, Petra Tomaš Petrić, dr. med., specijalist

epidemiologije, Milka Brzović, dr. med., specijalist epidemiologije , doc. dr. sc. Anamarija Jurčev

Savičević, dr. med., specijalist epidemiologije, Pero Rizvan, dr. med., specijalist epidemiologije, Jakov

Kuljiš, dr. med., specijalist epidemiologije, Vesna Barišić, dr. med., specijalist epidemiologije, Katija

Barač Juretić, dr. med., specijalist epidemiologije, dr. sc. Toni Žitko, dipl. inž.

10.2. Epidemiologija i prevencija nezaraznih bolesti

doc. dr. sc. Ingrid Tripković, dr. med., specijalist epidemiologije, mr. Ivana Bočina, dr. med., specijalist

javnog zdravstva, Majda Gotovac, dr. med., specijalist epidemiologije, Branka Medvidović, dr. med.,

specijalist epidemiologije, Ljubica Marunica-Oršolić, dr. med., specijalist opće medicine

10.3. Klinička mikrobiologija

doc. prim. dr. sc. Vanja Kaliterna, dr. med., specijalist medicinske mikrobiologije, prim. dr. sc.

Zvonimir Barišić, dr. med., specijalist medicinske mikrobiologije, dr. sc. Katarina Šiško Kraljević, dr.

med., specijalist medicinske mikrobiologije, dr. sc. Merica Carev, dr. med., specijalist medicinske

mikrobiologije, Vinko Zoranić, dr. med., specijalist medicinske mikrobiologije

10.4. Zdravstvena ekologija

10.4.1. Opća zdravstvena ekologija

Meri Prodan Bedalov, dr. med., specijalist zdravstvene ekologije

10.4.2. Ispitivanje zraka, tla i buke

mr. sc. Nenad Periš, dipl. ing.

10.4.3. Sigurnost i kvaliteta hrane i predmeta opće uporabe

dr. sc. Zlatka Knezović, dipl. inž. kemije

10.4.4. Toksikologija

mr. sc. Jasmina Suton, spec. toks. kem.

10.4.5. Kontrola sterilnosti i sterilizacije

Danica Tandara, dr. med., specijalist medicinske mikrobiologije

7

10.4.6. Sanitarna mikrobiologija

Antonija Mikrut, dr. med., specijalist medicinske mikrobiologije

10.5. Školska i adolescentna medicina

prim. Željka Karin, dr. med., univ. mag. med., specijalist školske medicine

10.6. Mentalno zdravlje

Željko Ključević, dr. med., specijalist psihijatrije, Roberta Matković, prof. sociologije

11

1. Predgovor

Publikacija „Zdravstveno-statistički Ljetopis Splitsko-dalmatinske županije za 2017.“ objavljuje se prvi

put u ovom obliku.

Do 2017. godine Služba za javno zdravstvo NZJZ SDŽ objavljivala je Svezak 1 (vitalni događaji, rođeni,

umrli, prirodni prirast i smrtnost stanovništva) i Svezak 2 (primarna zdravstvena zaštita, utvrđeni pobol,

pregledi i posjeti, zdravstvene ustanove i djelatnici u zdravstvu).

Ljetopis SDŽ za 2017. obrađuje sve te podatke, ali i prikaz i rezultate rada Nastavnog zavoda za javno

zdravstvo koji uključuju epidemiološke pokazatelje, zdravstveno-ekološke čimbenike, analize podataka

Službe za školsku i adolescentnu medicinu, mikrobiološke analize, podatke Službe za mentalno

zdravlje, kao i odabrane demografske pokazatelje SDŽ u usporedbi s istim podacima za Republiku

Hrvatsku.

Prikazi su rezultat obrade dostupnih podataka u sklopu Zdravstveno-informacijskog sustava,

reguliranog zakonskim propisima i Programom statističkih istraživanja, te godišnjim provedbenim

planom statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2017.

Publikacija na jednom mjestu objedinjuje sve dostupne podatke. Uz to što omogućuje ocjenu učinaka

zdravstvene djelatnosti, podaci objavljeni u ovom Ljetopisu pružaju mogućnost daljnjih analiza i

usporedbi s ostalim županijama, Republikom Hrvatskom, Europom i ostatkom svijeta.

Iz podataka objavljenih u Ljetopisu moguće je pratiti trendove pojedinih pokazatelja kroz vrijeme,

uočavati probleme i nedostatke zdravstvenog sustava s ciljem senzibiliziranja onih koji kreiraju

zdravstvene politike. Na temelju ocjene zdravstvenog stanja stanovništva određuju se zdravstveni

prioriteti i javnozdravstvena mreža, te procjenjuju potrebe za kadrovima i opremom u zdravstvenom

sustavu.

Izvori podataka su:

- Hrvatski zavod za javno zdravstvo

- Državni zavod za statistiku

- Izvješća primarne zdravstvene zaštite

- Izvješća polikliničko-stacionarne zdravstvene zaštite

- Izvješća KBC Split

- Izvješća službi NZJZ SDŽ.

Želja nam je svake godine redovito objavljivati Zdravstveno-statistički Ljetopis Splitsko-dalmatinske

županije. Iskreno se nadamo da će mnogima ova publikacija biti od koristi, uz želju i zamolbu da svi oni

koji su obvezni dostavljati izvješća rade to uredno i na vrijeme vodeći računa da su upravo ona temelj

za izradu Ljetopisa. Njihova točnost i sveobuhvatnost bit će garancija kvalitete Ljetopisa.

Sve primjedbe, kritike i prijedlozi za poboljšanje Ljetopisa su dobrodošli i mogu se uputiti na adresu

NZJZ SDŽ, Služba za javno zdravstvo, Vukovarska 46, Split, ili na službene e-mail adrese objavljene na

našim web-stranicama.

15

2. Stanovništvo i vitalni događaji

2.1. Broj stanovnika

Stanovništvo Splitsko-dalmatinske županije, Popis 2011.

Prema posljednjem Popisu stanovništva Republike Hrvatske iz 2011. godine u Splitsko-dalmatinskoj

županiji živjelo je 454.798 stanovnika (Tablica 1.). U ukupnom stanovništvu bilo je brojnije žensko

stanovništvo (233.503; 51,3%) od muškog (221.295; 48,7%) (Tablica 1.).

U gradovima je živjelo 77,1% (350 671), a u općinama 22,9% (104.127) stanovnika (Tablica 2., Tablica

3.).

Podaci o veličini pojedinih dobnih kontigenata u ukupnom stanovništvu pokazuju nastavak dosadašnjih

trendova starenja stanovništva, što potvrđuju analitički pokazatelji promjena u dobnoj strukturi

stanovništva (prosječna starost, indeks starenja i koeficijent starosti) (Tablica 4.).

Procjene stanovništva sredinom 2017. u Splitsko-dalmatinskoj županiji

Prema procjeni stanovništva sredinom 2017. Splitsko-dalmatinska županija je imala 449.610

stanovnika, od toga 218.850 muškaraca i 230.760 žena (Tablica 5.). U odnosu na procjenu prethodne

godine, broj stanovnika smanjio se za 2.425 osoba ili 0,54%. Procjena broja stanovnika izračunata je na

temelju podataka Popisa 2011., prirodnoga kretanja i migracijskog salda. Udio žena u ukupnom

stanovništvu Splitsko-dalmatinske županije je 51,32%, a udio muškaraca 48,68%. Stanovništvo

Splitsko-dalmatinske županije čini 10,90% ukupnog stanovništva Hrvatske (4.124.531).

U 2017. nastavlja se uočeni trend kontinuiranog starenja stanovništva. Procesu starenja uvelike

pridonosi višegodišnje opadanje udjela mladog stanovništva (0 – 19 godina) u ukupnom stanovništvu.

Navedeni udio u SDŽ u 2017. iznosio je 20,74% (na razini države iznosio je 19,8%) (Tablica 6.).

Udio fertilnoga kontingenta (žene u dobi od 15 do 49 godina života) u ukupnome ženskom stanovništvu

kontinuirano opada. U 2017. iznosio je 42,98% (na razini države iznosio je 41,9%) (Tablica 6.).

Očekivano trajanje života

Podaci o očekivanom trajanju života pokazuju vjerojatnu starost koju će doživjeti osobe rođene u

promatranoj godini pod pretpostavkom da će u tijeku života tih osoba mortalitet po dobi ostati isti kao

u godini rođenja.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u Splitsko-dalmatinskoj županiji je očekivano trajanje

života pri rođenju u 2017. godini za oba spola iznosilo 78,9 godinu, za žene 81,5 godine, a za muškarce

76,3 godine što je nešto dulje od onog u Hrvatskoj. Naime, u Hrvatskoj je u 2017. godini očekivano

trajanje života pri rođenju za oba spola iznosilo 77,9 godina, za žene 80,9 godinu, a za muškarce 74,9

16

godina. Prosjek očekivanog trajanja života pri rođenju za zemlje EU-a, prema „Health for all Database“

Svjetske zdravstvene organizacije u 2015. je za oba spola zajedno 76,8 godina, samo za muškarce 73,2

godina, a za žene 80,2 godine.

Migracije stanovništva Splitsko-dalmatinske županije u 2017. godini

Tijekom 2017. u Splitsko-dalmatinsku županiju doselile su se iz inozemstva 1.984 osobe, a u inozemstvo

su se odselile 2.992 osobe. Saldo migracije stanovništva Splitsko-dalmatinske županije s inozemstvom

bio je negativan i iznosio je -1.008. Negativan migracijski saldo prisutan je od 2014. (u 2013. bio je

pozitivan) (Tablica 7.).

U posljednjih deset godina broj ljudi koji iseljavaju iz Splitsko-dalmatinske županije u inozemstvo

kontinuirano raste, a unatrag pet godina bilježi se i rast broja osoba koje useljavaju iz inozemstva u

Splitsko-dalmatinsku županiju (Slika 2.).

Zbog primjene novog Zakona o prebivalištu (NN, br. 144/12. i 158/13.) podaci za 2013. i 2014. uključuju

osobe koje su napustile prebivalište u trajanju duljem od godinu dana radi privremenog odlaska izvan

Republike Hrvatske i svoj privremeni odlazak prijavile su Ministarstvu unutarnjih poslova.

U 2017. mjesto stanovanja unutar Republike Hrvatske promijenilo je 60.866 osoba. Negativan saldo

migracije među županijama imalo je petnaest županija, a među njima i Splitsko-dalmatinska županija

(-266).

Saldo ukupne migracije u 2017. u Splitsko-dalmatinskoj županiji bio je negativan (-1.274) (Tablica 7.).

17

TABLICA 1. STANOVNIŠTVO SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE PREMA SPOLU I DOBNIM SKUPINAMA, POPIS 2011.

Dobne skupine

Splitsko-dalmatinska županija

ukupno muškarci žene

Ukupno 454.798 221.295 233.503

00 – 4 24.038 12.282 11.756

05 – 9 23.661 12.106 11.555

10 – 14 26.733 13.560 13.173

15 – 19 28.015 14.244 13.771

20 – 24 29.042 14.732 14.310

25 – 29 30.138 15.331 14.807

30 – 34 30.501 15.435 15.066

35 – 39 30.433 15.436 14.997

40 – 44 30.236 15.196 15.040

45 – 49 31.878 15.838 16.040

50 – 54 33.697 16.702 16.995

55 – 59 31.589 15.587 16.002

60 – 64 29.386 13.719 15.667

65 – 69 18.465 8.355 10.110

70 – 74 21.647 9.692 11.955

75 – 79 17.483 7.152 10.331

80 – 84 11.182 4.123 7.059

85 – 89 5.115 1.432 3.683

90 – 94 1.239 312 927

95 i više 320 61 259 Izvor: Državni zavod za statistiku RH. Popis stanovništva 2011.

TABLICA 2. BROJ STANOVNIKA U GRADOVIMA (ZAGORA, PRIOBALJE I OTOCI) SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE, POPIS, 2011.

GRADOVI (16) Ukupno: 350 671 stanovnika (77,1%) stanovništva Županije

ZAGORA PRIOBALJE OTOCI

Sinj 24.826

Split 178.102

Hvar 4.251

Trilj 9.109

Kaštela 38.667

Supetar 4.074

Imotski 10.764

Solin 23.926

Stari Grad 2.781

Vrgorac 6.572

Omiš 14.936

Vis 1.934

Vrlika 2.177

Makarska 13.834

Komiža 1.526

UKUPNO:

53.448 stanovnika (15,2%)

Trogir 13.192

UKUPNO:


UKUPNO: 282.657 stanovnika

(80,6%) Izvor: Državni zavod za statistiku RH. Popis stanovništva 2011.

18

TABLICA 3. BROJ STANOVNIKA U OPĆINAMA (ZAGORA, PRIOBALJE I OTOCI) SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE, POPIS, 2011.

OPĆINE (39) ukupno: 104 127 stanovnika (22,9%) stanovništva Županije

ZAGORA PRIOBALJE OTOCI

Otok 5.474

Runovići 2.416

Podstrana 9.129

Jelsa 3.582

Podbablje 4.680

Lovreć 1.699

Dugi Rat 7.092

Pučišća 2.171

Proložac 3.802

Zmijavci 2.048

Seget 4.854

Selca 1.804

Klis 4.801

Zagvozd 1.188

Marina 4.595

Bol 1.630

Hrvace 3.617

Lokvičići 807

Gradac 3.261

Postira 1.559

Muć 3.882

Primorski Dolac

770

Okrug 3.349

Šolta 1.700

Cista Provo 2.335

Prgomet 673

Baška Voda 2.775

Milna 1.034

Dugopolje 3.469

Lećevica 583

Podgora 2.518

Nerežišća 862

Šestanovac 1.958

Zadvarje

289

Brela 1.703

Sutivan 822

Dicmo 2.802

Tučepi 1.931

Sućuraj 463

UKUPNO: 47.293 stanovnika

(45,4%)

UKUPNO:


UKUPNO:


Izvor: Državni zavod za statistiku RH. Popis stanovništva 2011.

19

TABLICA 4. KONTIGENTI STANOVNIŠTVA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE, POPIS 2011.

sveukupno m ž

Ukupno 454.798 221.295 233.503

0 – 6 godina 33.721 17.251 16.470

0 – 14 godina 74.432 37.948 36.484

0 – 17 godina 91.299 46.422 44.877

0 – 19 godina 102.447 52.192 50.255

Žene u fertilnoj dobi

Svega (15 – 49 godina)

- - 104.031

od toga 20 – 29 godina

- - 29.117

Radno sposobno stanovništvo (15 – 64 godine)

304.915 152.220 152.695

60 i više godina 104.837 44.846 59.991

65 i više godina 75.451 31.127 44.324

75 i više godina 35.339 13.080 22.259

Prosječna starost 40,8 39,4 42,2

Indeks starenja* 102,3 85,9 119,4

Koeficijent starosti** 23,1 20,3 25,7 * Indeks starenja: broj dobi 65 i više prema broju stanovnika dobi 0 – 19 god ,**Koeficijent starosti: % dobi 65 i više god. u

ukupnom stanovništvu

TABLICA 5. PROCJENA STANOVNIŠTVA PREMA SPOLU I DOBNIM SKUPINAMA, SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA, SREDINOM 2017.

Dobne skupine


ukupno muškarci žene

Ukupno 449.610 218.850 230.760

00 –04 21.003 10.895 10.108

05 –09 23.667 12.112 11.555

10 – 14 23.218 11.959 11.259

15 – 19 25.370 12.931 12.439

20 – 24 28.326 14.285 14.041

25 – 29 28.567 14.557 14.010

30 – 34 29.015 14.788 14.227

35 – 39 29.935 15.053 14.882

40 – 44 29.807 15.089 14.718

45 – 49 29.795 14.921 14.874

50 – 54 30.667 15.181 15.486

55 – 59 32.673 15.851 16.822

60 – 64 31.383 15.220 16.163

65 – 69 27.163 12.465 14.698

70 – 74 18.115 7.940 10.175

75 – 79 18.573 7.763 10.810

80 – 84 13.131 5.025 8.106

85 + 9.202 2.815 6.387 Izvor: Državni zavod za statistiku RH. Priopćenje, Zagreb, rujan, 2018.

20

TABLICA 6. DOBNE SKUPINE STANOVNIŠTVA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE (PROCJENE ZA 2017. GODINU)

Dobne skupine

0 – 14 0 – 19 65 i više 15 i više 15 – 49

Ukupno %

67.888 15,10

93.258 20,74

86.184 19,17

381.722 84,90

200.815 44,66

Muškarci %

34.966 15,98

47.897 21,89

36.008 16,45

183.884 84,02

101.624 46,44

Žene %

32.922 14,41

45.361 19,66

50.176 21,74

197.838 85,73

99.191 42,98

Izvor: Državni zavod za statistiku. Priopćenje, Zagreb, rujan, 2018.

SLIKA 1. OČEKIVANO TRAJANJE ŽIVOTA PRI ROĐENJU, SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA, 2007. – 2017.

Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske

TABLICA 7. UKUPNO DOSELJENO I ODSELJENO STANOVNIŠTVO U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI 2013. – 2017.

Doseljeni Odseljeni Saldo ukupne

migracije

Saldo migracije

među županijama

Saldo migracije s

inozemstvom ukupno iz druge

županije iz

inozemstva ukupno u drugu

županiju u

inozemstvo

2013. 3.925 2.160 1.765 3.469 2.110 1.359 456 50 406

2014. 3.796 2.118 1.678 4.279 2.331 1.948 -483 -213 -278

2015. 3.983 2.155 1.828 4.329 2.174 2.155 -346 -19 -327

2016. 3.894 1.935 1.959 4.722 2.105 2.617 -828 -170 -658

2017. 3.755 1.771 1.984 5.029 2.037 2.992 -1.274 -266 -1.008 Izvor: Državni zavod za statistiku republike Hrvatske. Migracija stanovništva Republike Hrvatske

66

68

70

72

74

76

78

80

82

84

2007. 2008. 2009. 2010. 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017

do

b Muškarci

Žene

21

SLIKA 2. SALDO VANJSKE MIGRACIJE STANOVNIŠTVA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE 2005. – 2017.

Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017

godina

bro

j m

igra

nta

doseljeni iz inozemstva odseljeni u inozemstvo

22

2.2. Prirodno kretanje stanovnika

Prirodno kretanje stanovništva je određeno kretanjem svojih sastavnica – nataliteta (rodnosti) i

mortaliteta (smrtnosti), čija je očekivana rezultanta u pravilu prirodni prirast, tj. višak broja živorođenih

nad brojem umrlih na određenom području. Višak broja umrlih nad brojem živorođenih ima za

posljedicu prirodno smanjenje stanovništva / prirodnu depopulaciju. Nulti prirast, kada je broj

živorođenih izjednačen s brojem umrlih, osigurava obnavljanje stanovništva u istom broju.

Tijekom 2017. godine u Splitsko-dalmatinskoj županiji živorođeno je 4.087 djece. U istom razdoblju

umrlo je 5.227 osoba (Tablica 8) zbog čega se bilježi prirodni pad stanovništva (2017. godina -1.140).

Razlika između broja živorođenih i umrlih je za 353 umrlih viša nego u 2016. godini kada je iznosila -

787. Prirodni pad stanovništva u Republici Hrvatskoj bilježi se već od 1998. U 2017. godini u Hrvatskoj

je na 100 umrlih bilo 68,4 živorođenih. Sve ostale županije u Republici Hrvatskoj imale su negativan

prirodni prirast.

Pojavnost prirodnog smanjenja stanovništva u SDŽ prvi put se uočava 2011. godine i predstavlja novinu

prirodnog kretanja stanovništva u razdoblju 2001. – 2013. godine. Od 2013. nažalost to postaje pravilo

sa sve većim negativnim odjekom (Tablica 8., Slika 3.).

Natalitetna stopa je u SDŽ u 2017. godini iznosila 9,1/1.000 stanovnika, a mortalitetna 11,6/1.000

stanovnika, za razliku od 2016. kada je natalitetna stopa bila 9,2/1.000, a mortalitetna stopa 10,9

(Tablica 9. Natalitet, mortalitet, prirodno kretanje u Splitsko-dalmatinskoj županiji, 2001. – 2017.).

U 16 gradova SDŽ pozitivan prirodni prirast bio je u njih 3, negativan u 13 (Tablica 10.). Od ukupno 39

općina SDŽ pozitivan prirodni prirast imalo je njih 4, jedna općina je imala nulti prirodni prirast, a ostalih

34 negativan (Tablica 11.).

TABLICA 8. PRIRODNO KRETANJE STANOVNIŠTVA U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI, 2001. – 2017.

Godina Broj živorođenih Broj umrlih Prirodno kretanje

2001. 4.805 4.375 430

2002. 4.741 4.194 547

2003. 4.593 4.570 23

2004. 4.962 4.215 747

2005. 4.970 4.536 434

2006. 4.906 4.316 590

2007. 4.883 4.488 395

2008. 4.910 4.720 190

2009. 4.941 4.690 251

2010. 4.957 4.589 368

2011. 4.614 4.691 -77

2012. 4.726 4.651 75

2013. 4.313 4.590 -277

2014. 4.312 4.646 -334

2015. 4.110 5.152 -1.042

2016. 4.144 4.931 -787

2017. 4.087 5.227 -1.140 Izvor podataka. Državni zavod za statistiku. RH. Priopćenje. Zagreb, 20.7.2018.

23

SLIKA 3. PRIRODNO KRETANJE STANOVNIŠTVA U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI, 2001. – 2017. GODINE

Izvor podataka: Državni zavod za statistiku RH.

TABLICA 9. NATALITET, MORTALITET, PRIRODNO KRETANJE U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI, 2001. – 2017.

Godina Stopa rođenih Stopa umrlih Prirodni prirast

2001. 10,4 9,4 0,9

2002. 10,2 9,0 1,2

2003. 9,9 9,8 0,1

2004. 10,7 9,1 1,6

2005. 10,7 9,7 1,0

2006. 10,5 9,3 1,2

2007. 10,5 9,6 0,9

2008. 10,5 10,1 0,4

2009. 10,6 10,1 0,5

2010. 10,6 9,8 0,8

2011. 10,2 10,3 -0,2

2012. 10,4 10,2 0,2

2013. 9,5 10,1 -0,6

2014. 9,5 10,2 -0,7

2015. 9,1 11,4 -2,3

2016. 9,2 10,9 -1,7

2017. 9,1 11,6 -2,5 Izvor podataka: Izračun prema podatcima DZS RH na temelju Popisa stanovništva, a za nepopisne godine prema procjeni

broja stanovnika.

4000

4200

4400

4600

4800

5000

5200

5400

2001

2002

2003

2004

2005

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

2016

2017

godina

bro

jBroj živorođenih Broj umrlih

24

TABLICA 10. PRIRODNO KRETANJE STANOVNIŠTVA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE, 2017. – GRADOVI

Živorođeni Mrtvorođeni Umrli Prirodni prirast

Vitalni indeks (živorođeni na

100 umrlih)

Gradovi

Hvar 42 1 59 -17 71,2

Imotski 103 - 87 16 118,4

Kaštela 389 2 356 33 109,3

Komiža 10 - 26 -16 38,5

Makarska 155 - 156 -1 99,4

Omiš 151 1 179 -28 84,4

Sinj 238 1 280 -42 85,0

Solin 280 1 204 76 137,3

Split 1 462 3 2 001 -539 73,1

Stari Grad 14 - 49 -35 28,6

Supetar 42 - 56 -14 75,0

Trilj 67 - 114 -47 58,8

Trogir 127 - 128 -1 99,2

Vis 18 - 31 -13 58,1

Vrgorac 48 2 85 -37 56,5

Vrlika 8 - 32 -24 25,0 Izvor podataka: Državni zavod za statistiku. Priopćenje. Zagreb, 20.7.2018.

25

TABLICA 11. PRIRODNO KRETANJE STANOVNIŠTVA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE, 2017. – OPĆINE

Živorođeni Mrtvorođeni Umrli Prirodni prirast

Vitalni indeks (živorođeni na

100 umrlih)

Općine

Baška Voda 29 - 32 -3 90,6

Bol 20 - 19 1 105,3

Brela 13 - 19 -6 68,4

Cista Provo 10 - 54 -44 18,5

Dicmo 25 - 50 -25 50,0

Dugi Rat 64 - 67 -3 95,5

Dugopolje 42 - 39 3 107,7

Gradac 17 - 46 -29 37,0

Hrvace 30 - 47 -17 63,8

Jelsa 26 - 56 -30 46,4

Klis 62 - 55 7 112,7

Lećevica - - 14 -14 -

Lokvičići 4 - 17 -13 23,5

Lovreć 8 - 33 -25 24,2

Marina 46 - 77 -31 59,7

Milna 8 - 22 -14 36,4

Muć 37 1 56 -19 66,1

Nerežišća 11 - 18 -7 61,1

Okrug 26 - 45 -19 57,8

Otok 61 - 76 -15 80,3

Podbablje 54 - 56 -2 96,4

Podgora 12 - 27 -15 44,4

Podstrana 116 1 58 58 200,0

Postira 12 - 23 -11 52,2

Prgomet 1 - 21 -20 4,8

Primorski Dolac

1 - 17 -16 5,9

Proložac 36 - 36 0 100,0

Pučišća 11 - 28 -17 39,3

Runovići 18 - 33 -15 54,5

Seget 44 - 56 -12 78,6

Selca 18 - 39 -21 46,2

Sućuraj - - 6 -6 -

Sutivan 8 - 13 -5 61,5

Šestanovac 14 - 37 -23 37,8

Šolta 9 - 25 -16 36,0

Tučepi 11 - 12 -1 91,7

Zadvarje 2 1 5 -3 40,0

Zagvozd 15 - 29 -14 51,7

Zmijavci 12 - 21 -9 57,1 Izvor podataka: Državni zavod za statistiku. Priopćenje. Zagreb, 20.7.2018.

26

2.3. Umrle osobe

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, mortalitetna statistika je jedan od najpouzdanijih izvora

zdravstvenih podataka. Mortalitetni pokazatelji su ključni za ocjenu zdravstvenog stanja stanovništva,

kreiranje zdravstvene politike, evaluaciju nacionalnih zdravstvenih programa, te za regionalnu i

međunarodnu usporedbu. Osim za ocjenu zdravstvenog stanja stanovništva neki od mortalitetnih

pokazatelja služe u ocjeni rada zdravstvenih službi (npr. udio smrti od apendicitisa i hernija, udio

provedenih obdukcija kod nasilnih smrti, udio obdukcija provedenih u bolnicama), a neki u ocjeni

kvalitete cjelokupne mortalitetne statistike poput udjela nepoznatih i nedovoljno definiranih uzroka

smrti i udjela ukupno provedenih obdukcija.

Umrli prema uzroku smrti

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2017. godini zabilježeno je povećanje broja umrlih

osoba u SDŽ u odnosu na prethodnu godinu, tj. umrlo je 296 osoba više nego prethodne godine. Od

ukupnog broja 5.227 umrlih u 2017. godini 2.557 ili 48,9% odnosilo se na muške, a 2.670 ili 51,1% na

ženske osobe. Opća stopa mortaliteta izračunata je na procjeni broja stanovnika sredinom 2017.

godine (449.610) i iznosi 11,6/1000.

Prvi uzrok smrti su i dalje bolesti cirkulacijskog sustava od kojih je umrlo 2.208 osoba – 491,09/100.000

stanovnika. Od novotvorina, druge po redu skupine bolesti vodećih uzroka smrti, umrlo je 1.463 osoba

– 325,39/100.000 stanovnika. Nešto više od dvije trećine svih uzroka smrti u SDŽ je iz ove dvije skupine

bolesti, a preostale smrti odnose se na ozljede i otrovanja (266 – 59,16/100.000), endokrine bolesti,

bolesti prehrane i metabolizma (257 – 57,16/100.000), bolesti dišnog sustava (226 – 50,04/100.000) i

druge manje zastupljene uzroke (Tablica 12. i Slika 4.). U odnosu na prethodnu godinu nije se mijenjao

poredak prva tri uzroka smrtnosti. Bolesti iz skupine endokrinih bolesti, bolesti prehrane i metabolizma

koje su u 2017. godini četvrti uzrok u prethodnoj su godini bile šesti. Bolesti iz skupine bolesti dišnog

sustava u ovoj godini bile su peti, a u 2016. godini četvrti uzrok smrtnosti.

Na prvom mjestu uzroka smrti prema skupinama bolesti kod muškaraca su cirkulacijske bolesti, slijede

novotvorine, ozljede i otrovanja, bolesti dišnog sustava, te bolesti probavnog sustava (zamjena mjesta

u odnosu na prethodnu godinu). (Tablica 13. i Slika 5.)

Kod žena, kao i kod muškaraca, poredak prva dva vodeća uzroka smrti pripada bolestima cirkulacijskog

sustava i novotvorinama. Endokrine bolesti, bolesti prehrane i metabolizma postale su treći, a ozljede

i otrovanja četvrti uzrok smrti (zamjena mjesta u odnosu na prethodnu godinu). (Tablica 14. i Slika 6.)

Umrli prema dobi i spolu

U Splitsko-dalmatinskoj županiji je u 2017. godini umrlo je 4.383 osoba u dobi od 65 i više godina, što

iznosi 84% ukupno umrlih (Slika 7.).

Raspodjela prema spolu u 2017. godini pokazuje da su žene zastupljenije u ukupnom broju umrlih, a

naročito u dobnoj skupini 65 godina i više, dok su muškarci zastupljeniji u dobi od 0 do 64 godine (Slika

8.). U odnosu na prethodnu godinu zabilježeno je povećanje ukupnog broja umrlih (u 2016. - 4.931)

kao i broja umrlih u dobnim skupinama od 0 do 64 i onih iznad 65 godina.

27

Nasilne smrti

Nasilne smrti su posljedica djelovanja određenog vanjskog uzroka odnosno ozljede ili otrovanja koje

mogu nastati nesretnim slučajem, namjernim samoozljeđivanjem (samoubojstva), namjernim

ozljeđivanjem (ubojstva), djelovanjem nepoznatog i neutvrđenog uzroka, te ratnim djelovanjem. U

mortalitetnoj statistici, prema pravilima MKB-10 klasificirane su u poglavlju 20. Vanjski uzroci

mortaliteta (V01-Y98). Prometne nesreće označene su šiframa V00-V99 i obuhvaćaju nezgode pri svim

vrstama prijevoza ako je uključeno sredstvo koje se koristi za prijevoz.

U 2017. godini u Splitsko-dalmatinskoj županiji nasilne smrti najčešće su bile posljedica Padova,

Namjernog samoozljeđivanja i Nezgoda pri prijevozu.

TABLICA 12. UMRLI S PREBIVALIŠTEM U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI PREMA SKUPINAMA BOLESTI-STANJA, TE

UDIO I STOPE NA 100.000 STANOVNIKA U 2017. GODINI

SKUPINA BOLESTI – STANJA (MKB 10) BROJ % Stopa/100.000 Rang

I Zarazne i parazitarne bolesti 37 0,71 8,23 11

II Novotvorine 1463 27,99 325,39 2

III Bolesti krvi i krvotvornog sustava te određene bolesti imunološkog sustava

5 0,10 1,11 14

IV Endokrine bolesti, bolesti prehrane i metabolizma 257 4,92 57,16 4

V Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja 144 2,75 32,03 8

VI Bolesti živčanog sustava 156 2,98 34,70 7

VII Bolesti oka i očnih adneksa 0 0,00 0,00

VIII Bolesti uha i mastoidnog nastavka 0 0,00 0,00 0

IX Bolesti cirkulacijskog sustava 2.208 42,24 491,09 1

X Bolesti dišnog sustava 225 4,30 50,04 5

XI Bolesti probavnog sustava 196 3,75 43,59 6

XII Bolesti kože i potkožnog tkiva 0 0,00 0,00 0

XIII Bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva 13 0,25 2,89 13

XIV Bolesti sustava mokraćnih i spolnih organa 132 2,53 29,36 9

XV Trudnoća, porođaj i babinje 0 0,00 0,00 0

XVI Određena stanja nastala u perinatalnom razdoblju 14 0,27 3,11 12

XVII Kongenitalne malformacije, deformiteti i kromosomske abnormalnosti

14 0,27 3,11 12

XVIII Simptomi, znakovi i abnormalni klinički i laboratorijski nalazi nesvrstani drugamo

97 1,86 21,57 10

XIX Ozljede, otrovanja i neke druge posljedice vanjskih uzroka

266 5,09 59,16 3

UKUPNO 5.227 100,0 1.162,56 Izvor podataka: Dokumentacija Državnog zavoda za statistiku, 2018. god. (DEM-2/17)

Stanovništvo - Državni zavod za statistiku, procjena sredinom 2017. godine

28

SLIKA 4. STRUKTURA UZROKA SMRTI PREMA SKUPINAMA BOLESTI U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI, 2017.

Izvor podataka: Dokumentacija Državnog zavoda za statistiku, 2018. god. (DEM-2/17)

Bolesti dišnog

sustava; 225; 4%

Ostale bolesti-

stanja; 808; 15%

Ozljede, otrovanja i

neke druge

posljedice vanjskih

uzroka; 266; 5%

Bolesti

cirkulacijskog

sustava;

2.208; 43%

Endokrine bolesti,

bolesti prehrane i

metabolizma;

257; 5%

Novotvorine;

1463; 28%

29


UDIO I STOPE NA 100.000 STANOVNIKA U 2017. GODINI, MUŠKI



II Novotvorine 878 34,34 401,19 2


2 0,08 0,91 14




VII Bolesti oka i očnih adneksa 0 0,00 0,00 0


IX Bolesti cirkulacijskog sustava 949 37,11 433,63 1









8 0,31 3,66 13


32 1,25 14,62 10


155 6,06 70,82 3



30

SLIKA 5. STRUKTURA UZROKA SMRTI PREMA SKUPINAMA BOLESTI U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI U 2017. GODINI, MUŠKI


SLIKA 6. STRUKTURA UZROKA SMRTI PREMA SKUPINAMA BOLESTI U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI U 2017. GODINI, ŽENE


Bolesti probavnog

sustava; 101; 4%

Ostale bolesti-

stanja;

341; 13%


neke druge

posljedice vanjskih

uzroka;

155; 6%

Bolesti dišnog

sustava; 133; 5%

Bolesti

cirkulacijskog

sustava;

949; 38%

Novotvorine;

878; 34%

Bolesti probavnog

sustava;

95; 4%


neke druge

posljedice vanjskih

uzroka;

111; 4%

Ostale bolesti-

stanja;

459; 17%

Bolesti

cirkulacijskog

sustava;

1259; 47%

Endokrine bolesti,

bolesti prehrane i

metabolizma;

161; 6%

Novotvorine;

585; 22%

31


UDIO I STOPE NA 100.000 STANOVNIKA U 2017. GODINI, ŽENE



II Novotvorine 585 21,91 253,51 2


3 0,11 1,30 13




VII Bolesti oka i očnih adneksa 0 0,00 0,00 0


IX Bolesti cirkulacijskog sustava 1259 47,15 545,59 1









6 0,22 2,60 11


65 2,43 28,17 8


111 4,16 48,10 4



32

SLIKA 7. UMRLI U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI U 2017. GODINI, PREMA DOBNIM SKUPINAMA


SLIKA 8. UMRLI U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI U 2017. GODINI PREMA DOBNIM SKUPINAMA I SPOLU


65 i više godina;

4.383; 84%

0-64 godine;

844; 16%

844569

275

4383

1988

2395

5227

2557 2670

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

Ukupno Muškarci Žene

bro

j

0-64 godine 65 i više godina Sve dobi

33

2.4. Usporedba odabranih demografskih pokazatelja Splitsko-dalmatinske županije i Republike Hrvatske

Kretanje broja stanovnika Splitsko-dalmatinske županije u razdoblju od 1971. do 2017. u usporedbi s

kretanjem broja stanovnika u istom razdoblju u Republici Hrvatskoj pokazuje velike sličnosti, ali se

uočavaju i poneke različitosti.

U Splitsko-dalmatinskoj županiji, kao i u Republici Hrvatskoj, u tom razdoblju uočavaju se dva različita

trenda. Prvo razdoblje obilježava trend porasta broja stanovnika koji doseže svoj maksimum 1991.

godine, dok u drugom razdoblju, koje počinje nakon 1991. godine, dolazi do kontinuiranog pada broja

stanovnika.

Ipak, postoji bitna razlika između RH i SDŽ.

U SDŽ vidimo da je pad broja stanovnika nakon 1991. godine puno blaži u odnosu na pad u RH (Slika

11.).

SLIKA 9. BROJ STANOVNIKA SDŽ PREMA POPISIMA 1971. – 2011. I PROCJENI DZS ZA 2017. GODINU

389277

436680

474019

463676454798

449610

1971. 1981. 1991. 2001. 2011. 2017.*

34

SLIKA 10. BROJ STANOVNIKA RH PREMA POPISIMA 1971. – 2011. I PROCJENI DZS ZA 2017. GODINU

SLIKA 11. BROJ STANOVNIKA SDŽ (LIJEVO) I RH (DESNO) PREMA POPISIMA 1971. – 2011. I PROCJENI DZS ZA

2017. GODINU

Taj trend je vidljiv i iz izračunatog postotka promjene broja stanovnika u odnosu na prethodnu godinu

Popisa (koja se uzima kao 100%), gdje su zajedno prikazani podatci za SDŽ i RH (Slika 12.).

4426221

4601469

4784265

4437460

4284889

4124531

1971. 1981. 1991. 2001. 2011. 2017.*

350000

370000

390000

410000

430000

450000

470000

490000

1971. 1981. 1991. 2001. 2011. 2017.*

3800000

4000000

4200000

4400000

4600000

4800000

1971. 1981. 1991. 2001. 2011. 2017.*

35

SLIKA 12. POSTOTAK PROMJENE BROJA STANOVNIKA U ODNOSU NA PRETHODNU GODINU POPISA UZETU KAO 100%

U SDŽ I RH

Prema popisu iz 1981. godine, bilježi se porast broja stanovnika u odnosu na prethodnu popisnu

godinu.

Postotak promjene broja stanovnika u SDŽ u odnosu na prethodnu popisnu godinu bio je viši u SDŽ

nego u RH i iznosio je 12,2%, dok je 1991. taj porast iznosio 8,6 % . U Republici Hrvatskoj, u obje popisne

godine, taj porast je iznosio 4%.

Nakon 1991. godine bilježi se trend pada broja stanovnika i u RH i u SDŽ. Međutim, postotak pada

broja stanovnika značajno je viši u RH nego u SDŽ. Broj stanovnika u RH smanjio se za 7,2%, dok je taj

postotak za SDŽ iznosio 2,2%. Isti trend je vidljiv i u narednom desetljeću, a uočava se, prema godišnjim

procjenama broja stanovnika Državnog zavoda za statistiku, i u razdoblju od popisne 2011. do 2017.

godine.

Ono što je sigurno dijelom uvjetovalo ovakve rezultate su migracije stanovništva.

Sljedeći Popis stanovništva 2021. će tek pokazati koliko je pristupanje u EU utjecalo na značajniji trend

negativnih migracija za RH, ali i za SDŽ jer se od 2014. godine i u SDŽ iz godine u godinu bilježi negativan

ukupni migracijski saldo, za razliku od razdoblja prije ulaska RH u EU (Tablica 7.).

Osim trendova kretanja ukupnog broja stanovnika RH i SDŽ zanimljivo je usporediti i dobno-spolnu

raspodjelu stanovništva po petogodišnjim dobnim skupinama u Splitsko-dalmatinskoj županiji i

Republici Hrvatskoj (Slika 13., Slika 14., Slika 15., Slika 16., Slika 17. i Slika 18.).

12,2

8,6

-2,2 -1,9 -1,1

4,0 4,0

-7,2

-3,4 -3,7

1981. 1991. 2001. 2011. 2017.*

SDŽ RH

36

SLIKA 13. STANOVNIŠTVO SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE PREMA SPOLU I DOBNIM RAZREDIMA, POPIS 2001.

SLIKA 14. STANOVNIŠTVO RH PREMA SPOLU I DOBNIM RAZREDIMA, POPIS 2001.

-20.000 -15.000 -10.000 -5.000 0 5.000 10.000 15.000 20.000

0-4

5-9

10-14

15-19

20-24

25-29

30-34

35-39

40-44

45-49

50-54

55-59

60-64

65-69

70-74

75-79

80-84

85i višem ž

-200.000 -150.000 -100.000 -50.000 0 50.000 100.000 150.000 200.000

0-4

5-9

10-14

15-19

20-24

25-29

30-34

35-39

40-44

45-49

50-54

55-59

60-64

65-69

70-74

75-79

80-84

85 i višem ž

37

SLIKA 15. STANOVNIŠTVO SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE PREMA SPOLU I DOBNIM RAZREDIMA, POPIS 2011.

SLIKA 16. STANOVNIŠTVO RH PREMA SPOLU I DOBNIM RAZREDIMA, POPIS 2011.

-20.000 -15.000 -10.000 -5.000 0 5.000 10.000 15.000 20.000

0-4

5-9

10-14

15-19

20-24

25-29

30-34

35-39

40-44

45-49

50-54

55-59

60-64

65-69

70-74

75-79

80-84

85 i višem ž

-200.000 -150.000 -100.000 -50.000 0 50.000 100.000 150.000 200.000

0-4

5-9

10-14

15-19

20-24

25-29

30-34

35-39

40-44

45-49

50-54

55-59

60-64

65-69

70-74

75-79

80-84

85 i više m ž

38

SLIKA 17. PROCJENA STANOVNIŠTVA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE PREMA SPOLU I DOBNIM RAZREDIMA, 2017. DZZS PROCJENA SREDINOM GODINE

SLIKA 18. PROCJENA STANOVNIŠTVA RH PREMA SPOLU I DOBNIM RAZREDIMA, 2017., DZZS PROCJENA SREDINOM

GODINE

-20.000 -15.000 -10.000 -5.000 0 5.000 10.000 15.000 20.000

0-4

5-9

10-14

15-19

20-24

25-29

30-34

35-39

40-44

45-49

50-54

55-59

60-64

65-69

70-74

75-79

80-84

85 i višem Ž

-200.000 -150.000 -100.000 -50.000 0 50.000 100.000 150.000 200.000

0-4

5-9

10-14

15-19

20-24

25-29

30-34

35-39

40-44

45-49

50-54

55-59

60-64

65-69

70-74

75-79

80-84

85 i više

m ž

39

(Napomena: Skale na prikazima su 10 puta veće za RH u odnosu na SDŽ jer stanovništvo SDŽ čini

otprilike 10% stanovništva RH, te su na ovaj način prikazi usporedivi oblikom.)

Na svim prikazima i u RH i u SDŽ vidljiva je slična situacija u odnosu na oblik piramide i spolnu strukturu

stanovništva.

Ni u jednoj od tri prikazane popisne godine dobne piramide ne izgledaju kao piramide s najširom

bazom, tj. najbrojnijim najmlađim dobnim skupinama. Ovakav izgled dobnih piramida posljedica je

višestrukih uzroka; migracija i prirodnog kretanja broja stanovnika. Jasno je da podatak o ukupnom

broju stanovnika ne daje cijelu sliku jer kad se pogleda dobna struktura stanovništva, vidljivo je u

kakvom je demografskom problemu naša Županija, kao i RH.

Prema samom obliku prikaza vidljivo je da je „piramida“ najšira u sredini, i u RH i u SDŽ, što ukazuje na

negativne demografske trendove, smanjenje prirodnog prirasta stanovništva i porast udjela starijih

stanovnika u odnosu na ukupno stanovništvo.

Činjenica da su najbrojnije skupine stanovništva u prikazu za 2017. godinu skupine od 50 – 54, 55 – 59

i 60 – 64, kako u SDŽ tako i u RH, ukazuje na predstojeće probleme zdravstvenog, ali i mirovinskog

sustava, te cjelovite ekonomije i dobrobiti društva. U nadolazećim godinama ove najbrojnije skupine

stanovništva polako će odlaziti u mirovinu i ulaziti u dob kad sve više i više traže od zdravstvenog

sustava.

Dobne skupine 20 – 49 godina u SDŽ ne pokazuju veliki pad u mlađim dobnim skupinama, za razliku od

RH gdje se već uočava i taj trend. Najveći problem uočava se u četiri najmlađe dobne skupine od 0 do

19 godina, gdje i SDŽ počinje pratiti trend RH, trend značajnog smanjenja broja stanovnika u svakoj

petogodišnjoj skupini kako idemo prema mlađima, gdje su najmlađe dobne skupine najmalobrojnije, a

najstarije sve brojnije, te na taj način dolazi do pojave takozvane „izvrnute piramide“. Tako vidimo npr.

da je prema procjeni za 2017. godinu u SDŽ u dobnoj skupini 0 – 4 godine za ženski spol bilo manje

osoba nego u dobnoj skupini 75 – 79 godina. Konkretne brojke nam govore: 2017. godine u SDŽ ima

10.108 djevojčica u dobi 0 – 4 godine i 10.810 „njihovih prabaka“ u dobi 75 – 79 godina.

U starijim dobnim skupinama ima više ženskog stanovništva i u SDŽ i RH.

Usporedba prirodnog kretanja stanovništva SDŽ (Slika 19.) i RH (Slika 20.) u periodu od 1998. do 2017.

godine daje detaljnije objašnjenje zašto su najmlađe dobne skupine sve malobrojnije.

Broj živorođenih ima trend pada u cijelom promatranom razdoblju, a pogotovo se uočava nagli pad

nakon 2009./2010. godine. To se djelomično može povezati s ekonomskom krizom koja je počela

krajem 2008. godine, ali očekivalo bi se zaustavljanje ovog strmoglavog pada godinu ili dvije nakon

izlaska iz krize. Službeno je RH izašla iz recesije 2015. godine, što bi do 2020. moglo dovesti do

povećanja broja živorođenih, te time i veće brojnosti najmlađe dobne skupine.

40

SLIKA 19. PRIRODNO KRETANJE STANOVNIŠTVA SDŽ, 1998. – 2017.

SLIKA 20. PRIRODNO KRETANJE STANOVNIŠTVA RH, 1998. – 2017.

3.500

4.000

4.500

5.000

5.500

6.000

19

98

.

19

99

.

20

00

.

20

01

.

20

02

.

20

03

.

20

04

.

20

05

.

20

06

.

20

07

.

20

08

.

20

09

.

20

10

.

20

11

.

20

12

.

20

13

.

20

14

.

20

15

.

20

16

.

20

17

.

Živorođeni Umrli

35.000

40.000

45.000

50.000

55.000

60.000

19

98

.

19

99

.

20

00

.

20

01

.

20

02

.

20

03

.

20

04

.

20

05

.

20

06

.

20

07

.

20

08

.

20

09

.

20

10

.

20

11

.

20

12

.

20

13

.

20

14

.

20

15

.

20

16

.

20

17

.

Živorođeni Umrli

41

SLIKA 21. PRIRODNI PRIRAST, USPOREDBA RH I SDŽ, 1998. – 2017.

Praćenjem trendova kretanja prirodnog prirasta u promatranom razdoblju uočava se da je on u padu

(Slika 21.).

Trend pada je mnogo izraženiji u RH nego u SDŽ.

U promatranom razdoblju prirodni prirast u SDŽ je do 2010., iako u blagom padu, bio pozitivan da bi

2011. prvi put pao na negativne vrijednosti, što znači da je broj umrlih premašio broj živorođenih.

U RH prirodni prirast je negativan u cijelom promatranom razdoblju, s mnogo oštrijim trendom pada

nego u SDŽ.

-18.000

-16.000

-14.000

-12.000

-10.000

-8.000

-6.000

-4.000

-2.000

0

2.000

RH SDŽ Linear (RH) Linear (SDŽ)

42

SLIKA 22. OPĆA STOPA FERTILITETA 2001. – 2017., USPOREDBA SDŽ I RH

Opća stopa fertiliteta je demografski pokazatelj koji prikazuje broj živorođene djece na 1000 žena

reproduktivne dobi u godini dana. Reproduktivna dob se najčešće računa kao dob 15 – 49 godina

života.

Iz prikaza (Slika 22.) se uočava da je opća stopa fertiliteta do 2013. godine bila značajno viša u SDŽ u

odnosu na RH, ali od 2013. godine bilježi se njen izraziti pad, te se stopa fertiliteta u SDŽ izjednačila s

općom stopom fertiliteta u RH.

Ipak ostaje za vidjeti kakav će dugotrajni učinak na demografske pokazatelje u RH i SDŽ imati migracije,

izlazak iz recesije i gospodarski oporavak, kao i otvoreno tržište rada u EU u narednom razdoblju.

35,00

37,00

39,00

41,00

43,00

45,00

47,00

49,00

opća stopa fertiliteta SDŽ opća stopa fertiliteta RH

Linear (opća stopa fertiliteta SDŽ) Linear (opća stopa fertiliteta RH)

45

3. Djelatnici u zdravstvu

U 2017. godini u Splitsko-dalmatinskoj županiji je bilo 6605 djelatnika u zdravstvenim ustanovama, od

toga 5405 žena i 1200 muškaraca.

SLIKA 23. DJELATNICI U ZDRAVSTVU PREMA SPOLU

Najveći broj djelatnika u zdravstvu, 2859, zaposlen je u KBC Split, 652 u DZ SDŽ, 326 u ZHM SDŽ, 263 u

NZJZ SDŽ, 212 u Ljekarni SDŽ. Ostali su zaposleni u privatnim ili ugovornim sastavnicama zdravstvenog

sustava (timovi, koncesijske ordinacije, poliklinike, ustanove za njegu i sl.).

1200; 18%

5405; 82%

Muški spol

Ženski spol

46

SLIKA 24. BROJ DJELATNIKA U ZDRAVSTVU PO USTANOVAMA

2859; 43%

652; 10%326; 5%

263; 4%

212; 3%

65; 1%

59; 1%

58; 1%

53; 1%

46; 1%

44; 0%

1968; 30%

KBC SPLIT

DZ SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUP.

ZHM SPLITSKO-DALMA.ŽUP.

ZJZ Ž SPLITSKO-DALMATINSKE

LJ.SPLITSKO -DALMATINSKE ŽUPANIJE

UZNJR "VITA"

STOM.POL. SPLIT

LJ."PRIMA PHARME"

SPECIJALNA BOLNICA "BIOKOVKA"

UZNJR "SANO"

P.ZA REH.OSOBA SA SMETN

OSTALE

47

TABLICA 15. BROJ DJELATNIKA U ZDRAVSTVU PREMA ZVANJU, SORTIRANI OD NAJVEĆEG BROJA PREMA NAJMANJEM

Zvanje Broj djelatnika

MED. SESTRA – MED. TEHNIČAR OPĆI SMJER (Srednja) 2004

DOKTOR MEDICINE 1524

BACC. SESTRINSTVA (Viša) 750

DOKTOR DENTALNE MEDICINE 400

FARMACEUTSKI TEHNIČAR (Srednja) 336

MAGISTAR FARMACIJE (Visoka) 330

LABORATORIJSKI TEHNIČAR (Srednja) 276

BACC. FIZIOTERAPIJE (Viša) 220

MED. SESTRA – MED. TEHNIČAR PRIMALJSKI SMJER (Srednja) 156

BACC. RADIOLOŠKE TEHNOLOGIJE (Viša) 125

DENTALNI TEHNIČAR (Srednja) 102

BACC. MEDICINSKO LABORATORIJSKE DIJAGNOSTIKE (Viša) 68

FIZIOTERAPEUTSKI TEHNIČAR (Srednja) 48

MEDICINSKA BIOKEMIJA (Visoka) 35

SANITARNI TEHNIČAR (Srednja) 26

PSIHOLOG 23

DIPL. ING. KEMIJE 18

MAG. LOGOPED 16

DIPL. SANITARNI INŽENJER 15

BIOLOG 14

BACC. PRIMALJSTVA (Viša) 14

DEFEKTOLOG 13

KEMIJSKI TEHNIČAR (Srednja) 11

KEMIJSKI TEHNIČAR (Viša) 8

BACC. RADNE TERAPIJE (Viša) 7

DIPL. ING. PREHRAMBENE TEHNOLOGIJE 7

DENTALNI ASISTENT (Srednja) 5

FIZIČAR 5

BACC. SANITARNI INŽENJER 5

MED. SESTRA – MED. TEHNIČAR STOMATOLOŠKI SMJER (Srednja) 4

DIPL. MED. SESTRA/TEHNIČAR – KLINIČKO SESTRINSTVO (Visoka) 4

BOLNIČAR (Niža) 4

DIPL. ING. KEMIJSKE TEHNOLOGIJE 3

DIPL. SOCIJALNI RADNIK 3

SOCIOLOG 3

DIPL. FIZIOTERAPEUT (Visoka) 3

BACC. SANITARNI INŽENJER (Viša) 2

MAG. MOLEKULARNE BIOLOGIJE 2

VETERINAR 2

KOZMETIČKI TEHNIČAR (Srednja) 2

DENTALNI ASISTENT 2

DIPL. ING. STROJARSTVA 1

MAG. NUTRICIONIZMA 1

DENTALNI TEHNIČAR (Viša) 1

MAGISTAR KEMIJE (Visoka) 1

48

Zvanje Broj djelatnika

DIPL. ING. BIOTEHNOLOGIJE 1

EDUKACIJSKI REHABILITATOR 1

MASER KUPELJAR (Srednja) 1

NJEGOVATELJICA (TEČAJ) (Niža) 1

MED. SESTRA – MED.TEHNIČAR PEDIJATRIJSKI SMJER (Srednja) 1

ING PREHRAMBENE TEHNOLOGIJE (Viša) 1

UKUPNO 6605

SLIKA 25. BROJ DJELATNIKA U ZDRAVSTVU PREMA STRUČNOJ SPREMI

TABLICA 16. BROJ DJELATNIKA U ZDRAVSTVU PREMA STRUČNOJ SPREMI I SPOLU

Stručna sprema

Spol Broj %

Visoka Muški spol 787 11,92

Visoka Ženski spol 1638 24,80

Viša Muški spol 171 2,59

Viša Ženski spol 1030 15,59

Srednja Muški spol 238 3,60

Srednja Ženski spol 2736 41,42

Niža Muški spol 4 0,06

Niža Ženski spol 1 0,02 6605 100,00

5; 0%

2974; 45%

2425; 37%

1201; 18%

Niža

Srednja

Visoka

Viša

49

TABLICA 17. DJELATNICI U ZDRAVSTVU PREMA VRSTI RADNOG ODNOSA

Radni odnos Broj

Mirovanje 6

Neodređeno 5909

Određeno 587

Pripravnik 50

Ugovor o djelu 6

Volonter 47

50

3.1. Doktori medicine

U 2017. godini u SDŽ je bilo 1524 doktora medicine u zdravstvenim ustanovama.

TABLICA 18. DOKTORI MEDICINE (1524) PREMA VRSTI RADNOG ODNOSA

Radni odnos Broj

Neodređeno 1387

Određeno 89

Pripravnik 43

Ugovor o djelu 5

TABLICA 19. DOKTORI MEDICINE (1524) PREMA STATUSU SPECIJALIZACIJE

Zvanje Status specijalizacije Broj

DOKTOR MEDICINE

298

DOKTOR MEDICINE Specijalist 939

DOKTOR MEDICINE Specijalizant 287

TABLICA 20. 298 DOKTORA MEDICINE KOJI NISU SPECIJALISTI NI SPECIJALIZANTI PREMA VRSTI RADNOG ODNOSA

Radni odnos broj

Neodređeno 198

Određeno 57

Pripravnik 43

TABLICA 21. BROJ DOKTORA MEDICINE, SPECIJALISTA I SPECIJALIZANATA, PREMA SPECIJALIZACIJI I UŽOJ

SPECIJALIZACIJI

Specijalizacija Uža specijalizacija Specijalist Specijalizant

Abdominalna kirurgija

9

Alergologija i klinička imunologija

2

Anestezija i reanimacija

17

Anestezija i reanimacija Intenzivna medicina 5

Anesteziologija, reanimatologija i intenzivno liječenje

15 29


Intenzivna medicina 5

Dermatologija i venerologija

19 5

Dermatologija i venerologija Dermatološka onkologija 3

Dječja i adolescentna psihijatrija

3

51


Dječja kirurgija

9 3

Endokrinologija i dijabetologija

2

Epidemiologija

28 1

Fizikalna medicina i rehabilitacija

27 4

Fizikalna medicina i rehabilitacija Reumatologija 3

Gastroenterologija

1 7

Ginekologija i opstetricija

49 8

Ginekologija i opstetricija Fetalna medicina i opstetricija 9

Ginekologija i opstetricija Ginekološka onkologija 4

Ginekologija i opstetricija Humana reprodukcija 7

Ginekologija i opstetricija Uroginekologija 3

Hematologija

5

Hitna medicina

37 16

Infektologija

4 6

Interna medicina

33 3

Interna medicina Alergologija i klinička imunologija 3

Interna medicina Endokrinologija i dijabetologija 6

Interna medicina Gastroenterologija 16

Interna medicina Hematologija 6

Interna medicina Kardiologija 30

Interna medicina Nefrologija 7

Interna medicina Pulmologija 1

Interna medicina Reumatologija 3

Internistička onkologija

2

Javnozdravstvena medicina

3

Kardiologija

12

Kardiotorakalna kirurgija

2

Klinička citologija

7 1

Klinička farmakologija s toksikologijom

1

Klinička mikrobiologija

4

Klinička radiologija

19

Maksilofacijalna kirurgija

4 3

Medicina rada

12

Medicina rada i sporta

5 1

Medicinska citologija

1

Medicinska mikrobiologija s parazitologijom

16

Nefrologija

8

Neurokirurgija

7 5

Neurologija

22 9

Neurologija Intenzivna medicina 2

Neuropsihijatrija

1

Nuklearna medicina

10 5

Obiteljska medicina

91 17

Oftalmologija

29

Oftalmologija Dječja oftalomogija i strabologija 2

Oftalmologija Glaukomatologija 3

Oftalmologija Kirurgija vjeđa i orbite 1

52


Oftalmologija Prednji segment oka 1

Oftalmologija Stražnji segment oka 4

Oftalmologija i optometrija

1 10

Onkologija i radioterapija

14 6

Opća interna medicina

8

Opća kirurgija

15

Opća kirurgija Digestivna (abdominalna) kirurgija 7

Opća kirurgija Kardijalna kirurgija 4

Opća kirurgija Plastična kirurgija 3

Opća kirurgija Torakalna kirurgija 2

Opća kirurgija Traumatologija 10

Opća kirurgija Vaskularna kirurgija 5

Opća medicina

28

Ortopedija

11

Ortopedija Dječja ortopedija 1

Ortopedija i traumatologija

1 6

Otorinolaringologija

8 9

Otorinolaringologija Audiologija 4

Otorinolaringologija Fonijatrija 3

Otorinolaringologija Plastična kirurgija glave i vrata 4

Parodontologija

1

Patologija

4

Patološka anatomija

14

Pedijatrija

43 19

Pedijatrija Intenzivna medicina 4

Pedijatrija Med. genetika 3

Pedijatrija Neonatologija 4

Pedijatrija Pedijatrijska alergologija i klinička imunologija

1

Pedijatrija Pedijatrijska endokrinologija, dijabetes i bolesti metabolizma

2

Pedijatrija Pedijatrijska gastroenterologija 2

Pedijatrija Pedijatrijska hematologija i onkologija

2

Pedijatrija Pedijatrijska kardiologija 3

Pedijatrija Pedijatrijska nefrologija 3

Pedijatrija Pedijatrijska neurologija 4

Pedijatrija Pedijatrijska pulmologija 2

Pedijatrijska infektologija

3

Plastična, rekonstrukcijska i estetska kirurgija

1 2

Pneumoftiziologija

1

Pneumoftiziologija Pulmologija 10

Psihijatrija

28 5

Psihijatrija Biologijska psihijatrija 2

Psihijatrija Dječja i adolescentna psihijatrija 2

Psihijatrija Forenzička psihijatrija 3

Psihijatrija Psihoterapija 1

Psihijatrija Socijalna psihijatrija 6

53


Pulmologija

8

Radiologija

34

Radiologija Intervencijska radiologija 3

Radiologija Neuroradiologija 4

Radiologija Ultrazvuk 6

Reumatologija

3

Socijalna medicina s organizacijom zdravstvene zaštite

1

Sudska medicina

1

Školska i adolescentna medicina

2

Školska medicina

30

Transfuzijska medicina

10 6

Urologija

6 5

Urologija Andrologija 1

Urologija Transplantacija bubrega 1

Urologija Urolitijaza 1

Urologija Urološka onkologija 1

Vaskularna kirurgija

3

Zdravstvena ekologija

2

54

3.2. Klinički bolnički centar Split

TABLICA 22. KBC SPLIT, DJELATNICI U ZDRAVSTVU PREMA ZVANJU

Zvanje Broj

MED. SESTRA – MED.TEHNIČAR OPĆI SMJER (Srednja) 1038

DOKTOR MEDICINE 761









PSIHOLOG 14

BACC. PRIMALJSTVA (Viša) 12


BIOLOG 7

DIPL. ING. KEMIJE / KEMIČAR (Visoka) 5


FIZIČAR 5

BOLNIČAR (Niža) 4


MAG. LOGOPED 3

MAG. MOLEKULARNE BIOLOGIJE 2




MAG. NUTRICIONIZMA 1




TABLICA 23. KBC SPLIT, DOKTORI MEDICINE PREMA SPECIJALIZACIJI I SUBSPECIJALIZACIJI

Specijalizacija Uža specijalizacija <>* Specijalist Specijalizant 37

Abdominalna kirurgija

9

Alergologija i klinička imunologija

2

Anestezija i reanimacija

17

Anestezija i reanimacija Intenzivna medicina

5


15 28

55

Specijalizacija Uža specijalizacija <>* Specijalist Specijalizant


Intenzivna medicina

5

Dermatologija i venerologija

7 4

Dermatologija i venerologija Dermatološka onkologija

3

Dječja i adolescentna psihijatrija

3

Dječja kirurgija

9 3

Endokrinologija i dijabetologija

2

Epidemiologija

2


11 4


Reumatologija

3

Gastroenterologija

7


11 8

Ginekologija i opstetricija Fetalna medicina i opstetricija

9

Ginekologija i opstetricija Ginekološka onkologija

4

Ginekologija i opstetricija Humana reprodukcija

4

Ginekologija i opstetricija Uroginekologija

3

Hematologija

5

Hitna medicina

11

Infektologija

4 6

Interna medicina

12 1

Interna medicina Alergologija i klinička imunologija

3

Interna medicina Endokrinologija i dijabetologija

4

Interna medicina Gastroenterologija

13

Interna medicina Hematologija

6

Interna medicina Kardiologija

25

Interna medicina Nefrologija

7

Interna medicina Pulmologija

1

Interna medicina Reumatologija

3

Internistička onkologija

2

Kardiologija

12

Kardiotorakalna kirurgija

2

Klinička citologija

6 1

Klinička farmakologija s toksikologijom

1


2


13

Maksilofacijalna kirurgija

4 3

Medicinska citologija

1


7

Nefrologija

8

Neurokirurgija

7 5

Neurologija

20 9

56


Neurologija Intenzivna medicina

2

Nuklearna medicina

8 5

Oftalmologija

10

Oftalmologija Dječja oftalomogija i strabologija

2

Oftalmologija Glaukomatologija

2

Oftalmologija Kirurgija vjeđa i orbite

1

Oftalmologija Prednji segment oka

1

Oftalmologija Stražnji segment oka

4

Oftalmologija i optometrija

7

Onkologija i radioterapija

12 6

Opća interna medicina

8

Opća kirurgija

14

Opća kirurgija Digestivna (abdominalna) kirurgija

6

Opća kirurgija Kardijalna kirurgija

4

Opća kirurgija Plastična kirurgija

3

Opća kirurgija Torakalna kirurgija

2

Opća kirurgija Traumatologija

10

Opća kirurgija Vaskularna kirurgija

4

Ortopedija

8

Ortopedija Dječja ortopedija

1

Ortopedija i traumatologija

6


2 9

Otorinolaringologija Audiologija

4

Otorinolaringologija Fonijatrija

3

Otorinolaringologija Plastična kirurgija glave i vrata

4

Patologija

4

Patološka anatomija

14

Pedijatrija

11 13

Pedijatrija Intenzivna medicina

4

Pedijatrija Med. genetika

3

Pedijatrija Neonatologija

4

Pedijatrija Pedijatrijska alergologija i klinička imunologija

1

Pedijatrija Pedijatrijska endokrinologija, dijabetes i bolesti metabolizma

2

Pedijatrija Pedijatrijska gastroenterologija

2

Pedijatrija Pedijatrijska hematologija i onkologija

2

Pedijatrija Pedijatrijska kardiologija

3

Pedijatrija Pedijatrijska nefrologija

3

Pedijatrija Pedijatrijska neurologija

4

Pedijatrija Pedijatrijska pulmologija

2

Pedijatrijska infektologija

3

Plastična, rekonstrukcijska i estetska kirurgija

2

Pneumoftiziologija Pulmologija

10

Psihijatrija

11 5

57


Psihijatrija Biologijska psihijatrija

2

Psihijatrija Dječja i adolescentna psihijatrija

1

Psihijatrija Forenzička psihijatrija

3

Psihijatrija Psihoterapija

1

Psihijatrija Socijalna psihijatrija

6

Pulmologija

8

Radiologija

20

Radiologija Intervencijska radiologija

3

Radiologija Neuroradiologija

4

Radiologija Ultrazvuk

6

Reumatologija

3

Sudska medicina

1

Transfuzijska medicina

10 6

Urologija

5 5

Urologija Andrologija

1

Urologija Transplantacija bubrega

1

Urologija Urolitijaza

1

Urologija Urološka onkologija

1

Vaskularna kirurgija

3

UKUPNO 37 484 240 *<> doktori medicine koji još uvijek nisu u statusu specijalizanta

Od toga je 707 doktora medicine zaposleno na neodređeno, 20 na određeno i 34 u statusu

pripravnika.

58

3.3. Dom zdravlja Splitsko-dalmatinske županije

TABLICA 24. DOM ZDRAVLJA SDŽ, DJELATNICI U ZDRAVSTVU PREMA ZVANJU

Zvanje Broj


DOKTOR MEDICINE 175




MED. SESTRA – MED.TEHNIČAR PRIMALJSKI SMJER (Srednja) 13








MED. SESTRA – MED.TEHNIČAR PEDIJATRIJSKI SMJER (Srednja) 1

MED. SESTRA – MED.TEHNIČAR STOMATOLOŠKI SMJER (Srednja) 1

PSIHOLOG 1

TABLICA 25. DOM ZDRAVLJA SDŽ, DOKTORI MEDICINE PREMA SPECIJALIZACIJI I SUBSPECIJALIZACIJI

Specijalizacija Uža specijalizacija

<>* Specijalist Specijalizant

64

Epidemiologija

1


3


9

Hitna medicina

1

Interna medicina

5 1


6

Medicina rada

3

Medicina rada i sporta

2

Obiteljska medicina

35 17

Oftalmologija

1

Opća medicina

4

Pedijatrija

8 6

Psihijatrija

1

Radiologija

8

*<> doktori medicine koji još uvijek nisu u statusu specijalizanta

59

3.4. Zavod za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije

TABLICA 26. ZAVOD ZA HITNU MEDICINU SDŽ, DJELATNICI U ZDRAVSTVU PREMA ZVANJU

Zvanje Broj


DOKTOR MEDICINE 111





TABLICA 27. ZAVOD ZA HITNU MEDICINU SDŽ, DOKTORI MEDICINE PREMA SPECIJALIZACIJI I SUBSPECIJALIZACIJI

Specijalizacija Uža specijalizacija <>* Specijalist Specijalizant 68

Hitna medicina

36 5


1

Obiteljska medicina

1


60

3.5. Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije

TABLICA 28. NASTAVNI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO SDŽ, DJELATNICI U ZDRAVSTVU PREMA ZVANJU:

Zvanje broj

DOKTOR MEDICINE 70





DIPL. SANITARNI INŽENJER 15

DIPL. ING. KEMIJE 13



KEMIJSKI TEHNIČAR (Viša) 8

DIPL. ING. PREHRAMBENE TEHNOLOGIJE 7

BIOLOG 5


DIPL. ING. KEMIJSKE TEHNOLOGIJE 3

SOCIOLOG 3

DEFEKTOLOG 2

PSIHOLOG 2

BACC. SANITARNI INŽENJER (Viša) 1


DIPL. ING. BIOTEHNOLOGIJE 1

DIPL. ING. STROJARSTVA 1

ING PREHRAMBENE TEHNOLOGIJE (Viša) 1

VETERINAR 1

MAG. LOGOPED 1


MAGISTAR KEMIJE (Visoka) 1



61

TABLICA 29. NASTAVNI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO SDŽ, DOKTORI MEDICINE PREMA SPECIJALIZACIJI I

SUBSPECIJALIZACIJI

Specijalizacija Uža specijalizacija

<>* Specijalist Specijalizant

2

Epidemiologija

25 1

Javnozdravstvena medicina

3


2


7

Obiteljska medicina

1

Psihijatrija

2

Socijalna medicina s organizacijom zdravstvene zaštite

1

Školska i adolescentna medicina

2

Školska medicina

22

Zdravstvena ekologija

2


62

3.6. Ljekarna Splitsko-dalmatinske županije

TABLICA 30. LJEKARNA SDŽ, DJELATNICI U ZDRAVSTVU PREMA ZVANJU

Zvanje Broj




63

3.7. Stomatološka poliklinika Split

TABLICA 31. STOMATOLOŠKA POLIKLINIKA SPLIT, DJELATNICI U ZDRAVSTVU PREMA ZVANJU

Zvanje Broj




DENTALNI ASISTENT (Srednja) 3



DENTALNI TEHNIČAR (Viša) 1


64

3.8. Specijalna bolnica „Biokovka“

TABLICA 32. SPECIJALNA BOLNICA „BIOKOVKA“, DJELATNICI U ZDRAVSTVU PREMA ZVANJU

Zvanje Broj



DOKTOR MEDICINE 6

MED. SESTRA – MED.TEHNIČAR OPĆI SMJER (Srednja) 4

DIPL. FIZIOTERAPEUT (Visoka) 3

MASER KUPELJAR (Srednja) 1


TABLICA 33. SPECIJALNA BOLNICA „BIOKOVKA“, DOKTORI MEDICINE PREMA SPECIJALIZACIJI I SUBSPECIJALIZACIJI

Specijalizacija <>* Specijalist Uža specijalizacija 1


5


65

3.9. Poliklinika za rehabilitaciju osoba sa smetnjama u razvoju

TABLICA 34. POLIKLINIKA ZA REHABILITACIJU OSOBA SA SMETNJAMA, DJELATNICI U ZDRAVSTVU PREMA ZVANJU

Zvanje Broj

MAG. LOGOPED 11

DEFEKTOLOG 10


PSIHOLOG 5

DOKTOR MEDICINE 4



VETERINAR 1


TABLICA 35. POLIKLINIKA ZA REHABILITACIJU OSOBA SA SMETNJAMA, DOKTORI MEDICINE PREMA SPECIJALIZACIJI I

SUBSPECIJALIZACIJI

Specijalizacija Uža specijalizacija Specijalist


1


1

Psihijatrija

1

Psihijatrija Dječja i adolescentna psihijatrija 1

69

4. Pokazatelji rada djelatnosti primarne zdravstvene zaštite

4.1. Djelatnost opće medicine

U Splitsko-dalmatinskoj županiji, u djelatnosti opće/obiteljske medicine, u 2017. godini ukupno je

radilo 242 doktora medicine. Od toga, bilo je 114 specijalista (105 specijalista opće/obiteljske

medicine, 8 specijalista školske medicine i 1 specijalist ostalih specijalnosti). Ostalih zdravstvenih

djelatnika bilo je: VŠS 5, SSS 237. U odnosu na 2016. godinu u kojoj je bilo 234 doktora medicine, u

2017. godini broj doktora medicine povećan je za 3,31%. Broj liječnika specijalista opće/obiteljske

medicine veći je za 2,86%, zdravstvenih djelatnika VŠS manji je za 16,67% te zdravstvenih djelatnika

SSS veći je za 3,80% (Tablica 36.)

Od 1995. godine prati se broj osiguranika u skrbi i korisnika djelatnosti opće/obiteljske medicine. U

2017. godini zabilježeno je 405.970 osiguranika, odnosno 318.923 korisnika ili 78,56% od ukupnog

broja osiguranika. U odnosu na 2016. godinu broj osiguranika veći je za 0,82%, a udjel korisnika medu

osiguranicima manji je za 0,64% (Tablica 36.).

U 2017. godini zabilježeni broj posjeta u ordinacijama opće medicine bio je 3.791.988, ili za 1,09% više

u odnosu na 2016. godinu. Od toga, bilo je 1.342.327 pregleda kod doktora opće/obiteljske medicine,

ili manje za 5,86% nego 2016. godine. Prema broju doktora i osiguranika u djelatnosti, jedan tim skrbi

za 1.678 osiguranika u prosjeku (Tablica 37.).

Broj posjeta ostalim zdravstvenim djelatnicima zabilježen tijekom 2017. godine iznosi 2.449.661 ili za

5,09% više nego u 2016. godini (Tablica 37.).

Broj pregleda u kući u djelatnosti opće/obiteljske medicine tijekom 2017. godine iznosi 30.695, ili za

11,9% više nego u 2016. godini. Broj kućnih posjeta ostalih zdravstvenih djelatnika iznosi 1.802 ili za

41,79% manje u odnosu na 2016. Povećanje broja posjeta i broja pregleda u ordinaciji opće/obiteljske

medicine, uz istodobno smanjenje broja kućnih posjeta/pregleda značajka su razdoblja od 1995. do

2017. godine. Iako je sam broj pregleda u kući u SDŽ porastao u odnosu na prethodnu godinu, općenito

se može reći da je broj kućnih posjeta ispod razine koja jamči sveobuhvatnost kvalitetne zdravstvene

zaštite u ovoj djelatnosti (Tablica 37.).

Od 1995. godine prati se broj upućivanja na specijalističke preglede. U 2017. godini zabilježeno je

511.469 upućivanja od strane timova opće/obiteljske medicine, ili 3,01% manje nego u 2016. godini

(jedno upućivanje specijalisti na 2,68 obavljena pregleda). U odnosu na 1995. godinu, otkad se

izvješćuje o broju upućivanja specijalistima, bilježi se povećanje upućivanja na specijalističke preglede

za 7,46 što je znatno manje od hrvatskog prosjeka gdje se bilježi porast za više od trećine (Tablica 37.).

U djelatnosti opće/obiteljske medicine, u sveobuhvatnoj skrbi zabilježeno je 407 djece u dobi do sedam

godina, što je upola manje nego 2016. godine (Tablica 38.). Od ukupnog broja dojenčadi i male djece,

1,50% ih je bilo u skrbi opće/obiteljske medicine. U pasivnoj (kurativnoj) skrbi opće/obiteljske medicine

70

bio je i najveći broj školske djece i mladeži, dok se preventivna skrb za njih provodila u zavodima za

javno zdravstvo.

Tijekom 2017. godine u djelatnosti opće/obiteljske medicine u Splitsko-dalmatinskoj županiji

zabilježeno je ukupno 2.883 sistematskih, periodičnih i kontrolnih pregleda odraslih, ili manje za

37,51% nego u 2016. godini (Tablica 39.). Istodobno, u djelatnosti opće medicine zabilježeno je 750

preventivnih pregleda djece u dobi do sedam godina i to 316 preventivna pregleda dojenčadi (Tablica

38.).

U 2017. godini broj utvrđenih bolesti i stanja zabilježenih u djelatnosti opće/obiteljske medicine iznosi

983.147 čiji se redoslijed i udio nije značajno promijenio u odnosu na prethodnu godinu:

1. Bolesti dišnog sustava (143.584 ili 14,60% ukupnog broja utvrđenih bolesti i stanja).

2. Bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva (113.744 ili 11,57%).

3. Bolesti srca i krvnih žila (98.871 ili 10,06%).

4. Čimbenici koji utječu na stanje zdravlja i kontakti sa zdravstvenom službom (78.840 ili 8,02%).

5. Simptomi, znakovi, klinički i lab. nalazi (70.183 ili 7,14%).

Slijede: bolesti kože i potkožnog tkiva; bolesti genitourinarnog sustava; endokrine bolesti, bolesti

probavnog sustava; bolesti oka i očnih adneksa (Tablica 40.).

71

TABLICA 36. BROJ TIMOVA, ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA, BROJ OSIGURANIKA U SKRBI TE BROJ KORISNIKA

ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U DJELATNOSTI OPĆE MEDICINE PO GRADOVIMA I OPĆINAMA SPLITSKO-DALMATINSKE

ŽUPANIJE, 2017. GODINA

Broj timova Zdravstveni djelatnici Broj osiguranika

u skrbi

Od toga koristilo

Puno r.

v.

Djel. r.v.

Doktori medicine

Doktori medicine -specijalisti VŠS SSS

NSS Opće med. Škol. med. Ostali

SDŽ (ukupno)

242 0 128 105 8 1 5 237 0 405970 318923

GRADOVI (ukupno)

196 0 95 92 8 1 5 191 0 353121 275920

Hvar 3 0 3 0 0 0 1 2 0 3588 2945

Imotski 9 0 3 5 1 0 0 9 0 17054 12893

Kaštela 18 0 7 10 1 0 1 17 0 37858 29333

Komiža 1 0 1 0 0 0 0 1 0 1514 1059

Makarska 9 0 6 3 0 0 0 9 0 18600 14630

Omiš 8 0 4 4 0 0 0 8 0 12879 10153

Sinj 15 0 7 8 0 0 0 15 0 30050 24322

Solin 11 0 5 6 0 0 0 11 0 19879 16206

Split 97 0 45 47 5 0 3 94 0 171476 134627

Stari Grad 2 0 1 1 0 0 0 2 0 2490 2062

Supetar 2 0 2 0 0 0 0 2 0 2944 1659

Trilj 5 0 2 3 0 0 0 5 0 8373 6910

Trogir 7 0 2 4 1 0 0 7 0 12789 10478

Vis 2 0 2 0 0 0 0 2 0 3471 1682

Vrgorac 5 0 4 0 0 1 0 5 0 8194 5233

Vrlika 2 0 1 1 0 0 0 2 0 1962 1728

OPĆINE (ukupno)

46 0 33 13 0 0 0 46 0 52849 43003

Bol 2 0 2 0 0 0 0 2 0 1413 1199

Brela 1 0 1 0 0 0 0 0 0 1029 1029

Cista Provo 1 0 0 1 0 0 0 1 0 473 416

Dicmo 1 0 1 0 0 0 0 1 0 1618 1350

Dugi Rat 3 0 1 2 0 0 0 3 0 4300 2792

Dugopolje 2 0 0 2 0 0 0 2 0 2854 2447

Gradac 1 0 1 0 0 0 0 1 0 1059 731

Hrvace 1 0 1 0 0 0 0 1 0 1694 1400

Jelsa 2 0 0 2 0 0 0 2 0 1970 1560

Klis 1 0 0 1 0 0 0 1 0 1147 895

Lećevica 1 0 1 0 0 0 0 1 0 453 282

Lovreć 2 0 2 0 0 0 0 2 0 2327 1916

Marina 3 0 3 0 0 0 0 3 0 3531 3119

Milna 1 0 1 0 0 0 0 1 0 705 604

Muć 1 0 0 1 0 0 0 1 0 1283 1206

Otok 2 0 2 0 0 0 0 2 0 3677 3326

Podbablje 1 0 1 0 0 0 0 1 0 2131 1518

Podstrana 4 0 4 0 0 0 0 4 0 6247 4884

Postira 1 0 0 1 0 0 0 1 0 1261 1090

Prgomet 1 0 1 0 0 0 0 1 0 993 765

Proložac 1 0 1 0 0 0 0 1 0 1230 957

Pučišća 1 0 1 0 0 0 0 1 0 901 788

Runovići 2 0 2 0 0 0 0 2 0 2377 1842

Seget 1 0 1 0 0 0 0 1 0 1812 1604

Selca 2 0 1 1 0 0 0 2 0 1529 1475

Sućuraj 1 0 1 0 0 0 0 1 0 394 299

Sutivan 1 0 0 1 0 0 0 1 0 1900 1552

Šestanovac 1 0 1 0 0 0 0 1 0 1083 887

Šolta 2 0 2 0 0 0 0 2 0 1035 849

Zagvozd 2 0 1 1 0 0 0 2 0 919 774

72

TABLICA 37. BROJ POSJETA I PREGLEDA U ORDINACIJI I U KUĆI BOLESNIKA TE BROJ UPUĆIVANJA NA SPECIJALISTIČKI

PREGLED U DJELATNOSTI OPĆE MEDICINE PO GRADOVIMA I OPĆINAMA, SDŽ, 2017. GODINA

BROJ POSJETA BROJ PREGLEDA Upućivanje na

U ordinaciji U kući U ordinaciji U kući specijalistički pregled SDŽ (ukupno) 3791988 32497 1342327 30695 511469

GRADOVI (ukupno) 3248642 23591 1156282 22302 440347

Hvar 38465 684 6818 684 2985

Imotski 145397 2382 67342 2337 28476

Kaštela 327109 2348 105560 2291 39457

Komiža 9972 103 3299 50 931

Makarska 157914 412 44306 411 20601

Omiš 106484 557 74194 515 23969

Sinj 264324 2899 93395 2806 37786

Solin 198379 647 73766 510 23930

Split 1644805 10705 550636 10051 219827

Stari Grad 23880 525 18291 322 5777

Supetar 13696 12 5354 12 1577

Trilj 73363 447 28315 447 8309

Trogir 137790 540 49562 540 15206

Vis 20281 337 4035 337 1795

Vrgorac 58362 821 26769 817 7057

Vrlika 28421 172 4640 172 2664

OPĆINE (ukupno) 544089 9212 186788 8679 68538

Bol 14568 137 3710 136 1474

Brela* 743 286 743 286 17

Cista Provo 5857 61 2139 41 527

Dicmo 20288 180 4896 180 2009

Dugi Rat 36282 203 12411 203 5208

Dugopolje 27218 251 6774 241 1145

Gradac 9642 628 1434 606 928

Hrvace 18289 273 6147 273 2138

Jelsa 18994 215 7404 215 3224

Klis 10821 280 4573 280 853

Lećevica 3092 132 1811 131 325

Lovreć 25130 186 14296 186 3842

Marina 46308 1487 24762 1487 5897

Milna 9546 54 2555 54 814

Muć 13704 56 3106 47 1177

Otok 34735 645 12104 371 7660

Podbablje 16205 31 5752 31 2039

Podstrana 54139 160 15516 145 6341

Postira 16824 177 2347 177 1310

Prgomet 8830 414 3309 413 1505

Primorski Dolac 7510 92 2387 92 1046

Proložac 14332 113 2874 113 1718

Pučišća 8275 438 7004 438 2624

Runovići 23424 285 9048 283 3435

Seget 26023 662 7231 655 2338

Selca 16680 249 7623 206 1733

Sućuraj 4432 60 784 60 378

Sutivan 19670 784 4103 784 1960

Šestanovac 9962 481 2635 353 1924

Šolta 12230 138 3822 138 1804

Zagvozd 10336 54 3488 54 1145

Izvor: Izvješće tima primarne zdravstvene zaštite

73

TABLICA 38. PREVENTIVNA ZAŠTITA DOJENČADI I PREDŠKOLSKE DJECE U DJELATNOSTI OPĆE MEDICINE PO

GRADOVIMA I OPĆINAMA SDŽ, 2017. GODINA

Broj djece

Ukupno prevent. pregleda

BROJ SISTEMATSKIH PREGLEDA /dob djeteta/

BROJ KONTROLNIH I CILJANIH PREGLEDA /dob djeteta/

do 2 mj.

3-5 mj.

6-11 mj.

1-3 g.

4-6 g.

Ukupno do 2 mj.

3-5 mj.

6-11 mj.

1-3 g.

4-6 g.

Ukupno

SDŽ (ukupno)

407 750 56 71 73 147 120 467 35 42 39 80 87 283

GRADOVI (ukupno)

324 656 45 60 53 138 112 408 33 39 35 70 71 248

Omiš 184 357 36 48 42 47 51 224 11 29 19 35 39 133

Sinj 43 192 8 8 6 68 24 114 22 10 16 24 6 78

Split 97 107 1 4 5 23 37 70 0 0 0 11 26 37

OPĆINE (ukupno)

83 94 11 11 20 9 8 59 2 3 4 10 16 35

Bol 2 7 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 7 7

Dugopolje 9 4 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 3 3

Muć 70 83 11 11 20 9 7 58 2 3 4 10 6 25

Šestanovac 2 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0


TABLICA 39. PREVENTIVNA ZAŠTITA ODRASLIH U DJELATNOSTI OPĆE MEDICINE PO GRADOVIMA I OPĆINAMA, SDŽ, 2017. GODINA

PREVENTIVNI PREGLEDI SISTEMATSKI PREGLEDI UKUPNO PREGLEDA

20-64 g. ≥65 g. Ukupno u 45. g. u 65 g. Ukupno 20-64 g. ≥65 g. Ukupno

SDŽ (ukupno) 2367 507 2874 9 0 9 2376 507 2883

GRADOVI (ukupno)

1910 297 2207 9 0 9 1919 297 2216

Imotski 2 1 3 0 0 0 2 1 3

Kaštela 52 21 73 0 0 0 52 21 73

Omiš 12 5 17 0 0 0 12 5 17

Sinj 797 116 913 0 0 0 797 116 913

Split 994 135 1129 9 0 9 1003 135 1138

Supetar 16 0 16 0 0 0 16 0 16

Trilj 37 19 56 0 0 0 37 19 56

OPĆINE (ukupno)

457 210 667 0 0 0 457 210 667

Dugopolje 109 6 115 0 0 0 109 6 115

Selca 1 0 1 0 0 0 1 0 1

Sutivan 33 3 36 0 0 0 33 3 36

Šestanovac 314 201 515 0 0 0 314 201 515


74

TABLICA 40. BOLESTI I STANJA UTVRĐENA U DJELATNOSTI OPĆE MEDICINE U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI U

2017. GODINI

Broj Naziv bolesti ili stanja Šifra 0-6 g. 7-19 g. 20-64 g. ≥65 Ukupno

1. Zarazne i parazitarne bolesti A00-B99 277 6.093 21.646 5.501 33.517

2. Novotvorine C00-D48 6 964 17.240 13.807 32.017

3. Bolesti krvi i krvotvornog sustava, te određene bolesti imunosnog sustava

D50-D89 15 727 7.642 3.490 11.874

4. Endokrine bolesti, bolesti prehrane i bolesti metabolizma

E00-E90 4 1.570 31.705 23.918 57.197

5. Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja F00-F99 21 938 27.332 12.769 41.060

6. Bolesti živčanog sustava G00-G99 12 988 8.423 4.865 14.288

7. Bolesti oka i očnih adneksa H00-H59 146 3.761 22.575 20.659 47.141

8. Bolesti uha i mastoidnog nastavka H60-H95 279 3.644 1.6797 8.344 29.064

9. Bolesti cirkulacijskog sustava I00-I99 3 659 38.896 59.313 98.871

10. Bolesti dišnog sustava J00-J99 1.209 25.534 87.373 29.468 143.584

11. Bolesti probavnog sustava K00-K99 41 2.267 30.517 17.901 50.726

12. Bolesti kože i potkožnog tkiva L00-L99 299 7.891 34.304 17.896 60.390

13. Bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnoga tkiva M00-M99 16 3.310 71.424 38.994 113.744

14. Bolesti genitourinarnog sustava N00-N99 76 2.138 31.889 23.287 57.390

15. Trudnoća, porođaj i babinje O00-O099 0 8 368 0 376

16. Određena stanja nastala u perinatalnom razdoblju P00-P99 5 0 0 0 5

17. Prirođene malformacije, deformiteti i kromosomske abnormalnosti

Q00-Q99 22 443 510 70 1.045

18. Simptomi, znakovi i abnormalni klinički i laboratorijski nalazi nesvrstani drugamo

R00-R99 289 9.718 39.631 20.545 70.183

19. Ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka S00-T98 108 5.685 26.120 9.922 41.835

21. Čimbenici koji utječu na stanje zdravlja i kontakt sa zdravstvenom službom

Z00-Z99 419 6.989 45.383 26.049 78.840

Ukupno bolesti A00-Z99 3.247 83.327 559.775 336.798 983.147

VANJSKI UZROCI OZLJEDA

20. Vanjski uzroci morbiditeta i mortaliteta V01-Y98 108 5.685 26.120 9.922 41.835


Napomena: Do trenutka zaključivanja obrade podataka nije bilo zaprimljeno 15 izvještajnih obrazaca.

75

4.2. Djelatnost zdravstvene zaštite dojenčadi i predškolske djece

Podaci o zdravstvenoj zaštiti djece iz djelatnosti zdravstvene zaštite dojenčadi i male djece za 2017.

godinu dostavljeni su od 31 tima, jednog manje nego u prethodnoj godini (Tablica 41). Prema pristiglim

podacima o radu tih timova u skrbi je bilo 50.134 osiguranika od kojih su 26.699 (53,26%) djeca

predškolske dobi, dok su ostali osiguranici uglavnom djeca školske dobi. Prema broju doktora i

osiguranika u djelatnosti, u prosjeku jedan tim skrbi za 1.617 osiguranika od kojih su 861 djeca u dobi

0 – 6 godina.

Timovi su zabilježili 313.912 posjeta (prosječno 10.126 po timu) te 177.192 pregleda (prosječno 5.716

pregleda po timu). Uz preglede registrirano je 48.239 upućivanja na specijalističke preglede odnosno

1.556 upućivanja po timu, gotovo isto kao u 2016. godini (1.560 upućivanja po timu). Dodatno

specijalističko mišljenje je bilo potrebno na 2,1 obavljena pregleda (Tablica 42.).

U 2017. godini je u djelatnosti zdravstvene zaštite dojenčadi i male djece zabilježeno ukupno 38.844

preventivnih pregleda (sistematskih, kontrolnih i ciljanih pregleda) ili 1.253 po timu (u 2016. godini

34.508 odnosno 1.078 po timu). Od toga je bilo 19.885 preventivnih pregleda dojenčadi i 18.959

preventivnih pregleda male djece (Tablica 43.).

U cjelokupnoj primarnoj zaštiti u Županiji (u djelatnosti zdravstvene zaštite dojenčadi i male djece i

ordinacijama opće/obiteljske medicine koje u skrbi imaju malu djecu) ukupno je obavljeno 39.594

preventivnih pregleda: 20.201 preventivnih pregleda dojenčadi i 19.393 pregleda male djece.

U cjelokupnoj primarnoj zaštiti dojenčadi i predškolske djece ukupno su obavljena 25.113 sistematska

pregleda.

Prema izvješćima ugovornih ambulanti s HZZO-om vezano za pobol registrirano je 104.032 bolesti i

stanja u dobi do 7. godine. Rang i struktura vodećih skupina bolesti je gotovo neizmijenjena u 2017.

godini u odnosu na 2016. godinu, kako u predškolskoj tako i u školskoj dobi. Najzastupljenije su Bolesti

dišnog sustava u udjelu od 36,72%. Slijede Infektivne i parazitarne bolesti u udjelu 11,95%, Čimbenici

koji utječu na stanje zdravlja i kontakti sa zdravstvenom službom u udjelu od 10,41%, Simptomi,

znakovi, ostali klinički i laboratorijski nalazi neuvršteni drugamo u udjelu od 10,13%, te Bolesti uha i

mastoidnog nastavka u udjelu od 8,36% (Tablica 45.).

U pobolu djece školske dobi zabilježeno je 28.284 bolesti/stanja. U školskoj dobi također su

najzastupljenije Bolesti dišnog sustava u udjelu od 33,03%. Slijede Infektivne i parazitarne bolesti u

udjelu 11,71%, Simptomi, znakovi, ostali klinički i laboratorijski nalazi u udjelu od 11,54%, Bolesti kože

i potkožnog tkiva u udjelu od 8,96% te Bolesti uha i mastoidnog nastavka u udjelu od 7% (Tablica 45.).

76

TABLICA 41. BROJ TIMOVA, ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA, BROJ OSIGURANIKA U SKRBI TE BROJ KORISNIKA

ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE DOJENČADI I PREDŠKOLSKE DJECE U

SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI U 2017. GODINI

Broj timova Zdravstveni djelatnici Broj osiguranika u skrbi

Od toga koristilo zdr. zaštitu

Puno r.v.

Djel. r.v.

Doktori med. - pedijatri

VŠS SSS

SDŽ (ukupno)

31 0 31 1 30 50.134 43.034

GRADOVI (ukupno)

30 0 30 1 29 48.561 41.675

Hvar 1 0 1 0 1 1.269 824

Imotski 1 0 1 0 1 1.795 1.528

Kaštela 4 0 4 0 4 6.886 5.848

Makarska 2 0 2 0 2 3.146 2.974

Omiš 1 0 1 0 1 2.335 1.487

Sinj 2 0 2 0 2 3.701 3.230

Solin 2 0 2 0 2 3.212 2.746

Split 13 0 13 1 12 20.112 17.758

Supetar 1 0 1 0 1 1.227 1.100

Trogir 2 0 2 0 2 3.150 2.660

Vrgorac 1 0 1 0 1 1.728 1.520

OPĆINE (ukupno)

1 1 0 1 1.573 1.359

Podstrana 1 0 1 0 1 1.573 1.359

77

TABLICA 42. BROJ POSJETA I PREGLEDA U ORDINACIJI I U KUĆI BOLESNIKA TE BROJ UPUĆIVANJA NA SPECIJALISTIČKI

PREGLED U DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE DOJENČADI I PREDŠKOLSKE DJECE U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI U 2017. GODINI

BROJ POSJETA BROJ PREGLEDA Upućivanje na

specijalistički

pregled U ordinaciji U kući U ordinaciji U kući

SDŽ (ukupno) 313.912 0 177.192 0 48.239

GRADOVI

(ukupno)

303.282 0 171.529 0 46.908

Hvar 4.252 0 2.408 0 545

Imotski 14.050 0 5.404 0 1.521

Kaštela 33.518 0 17.408 0 4.776

Makarska 12.806 0 11.882 0 2.534

Omiš 10.730 0 5.491 0 2.202

Sinj 28.356 0 13.264 0 4.260

Solin 24.075 0 15.480 0 4.311

Split 134.909 0 75.863 0 21.369

Supetar 7.612 0 3.893 0 1.071

Trogir 23.153 0 13.585 0 3.106

Vrgorac 9.821 0 6.851 0 1.213

OPĆINE

(ukupno)

10.630 0 5.663 0 1.331

Podstrana 10.630 0 5.663 0 1.331


78

TABLICA 43. PREVENTIVNA ZAŠTITA DOJENČADI I PREDŠKOLSKE DJECE U DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

DOJENČADI I PREDŠKOLSKE DJECE U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI U 2017. GODINI

79

TABLICA 44. SISTEMATSKI PREGLEDI DOJENČADI I PREDŠKOLSKE DJECE U DJELATNOSTIMA PRIMARNE ZDRAVSTVENE

ZAŠTITE U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI U 2017. GODINI

Sistematskim pregledom utvrđeno 0-2 mj. 3-5 mj. 6-11 mj. 1-3 g. 4-6 g. Ukupno

1. TT/TV <20% od medijane 42 44 61 75 51 273

2. TT/TV >20% od medijane 156 122 113 193 143 727

3. Prehrana samo dojenjem 1.677 1.288 197 0 0 3.162

4. Prehrana dojenjem + nadohranom 331 168 1.836 166 0 25.01

5. Umjetna prehrana 234 363 221 0 0 818

6. Rahitis – profilaksa 1.378 1.924 3.120 265 7 6.694

7. Rahitis – znakovi 6 10 25 28 24 93

8. Profilaksa anemije 31 30 22 0 0 83

9. Psihomotorni razvoj usporen 0 15 54 51 31 151

10. Drugi poremećaji psihomotornog razvoja

0 13 15 15 21 64

11. Poremećaji vida – stabizam 0 0 4 24 30 58

12. Poremećaji vida – refrakcijske anomalije

0 0 0 11 19 30

13. Drugi poremećaji vida 0 0 0 3 3 6

14. Poremećaji sluha 0 0 0 2 20 22

15. Poremećaji govora – dislalija 0 0 0 44 182 226

16. Poremećaji govora – dizartrija 0 0 0 5 21 26

17. Drugi poremećaji govora 0 0 0 1 27 28

18. Ortodontske anomalije 0 0 0 1 64 65

19. Karijes 0 0 0 15 157 172

20. Drugi poremećaji i bolesti zubi, zubnog tkiva i čeljusti

0 0 0 0 11 11

21. Mišićno-koštane deformacije kralježnice

0 0 0 1 34 35

22. Mišićno-koštane deformacije prsnog koša

0 0 0 0 13 13

23. Mišićno-koštane deformacije udova 3 0 1 2 4 10

24. Druge mišićno-koštane deformacije 0 0 0 0 10 10

25. Prirođeno iščašenje kuka 6 6 0 2 2 16

26. Prirođene srčane greške 18 4 3 10 5 40

27. Rascjep nepca i /ili usne 1 0 2 1 0 4

28. Kriptorhizam 4 3 2 9 2 20

29. Druge kongenitalne anomalije 7 2 8 38 14 69

30. Fimoza 47 71 90 82 48 338

31. Druge anomalije spolovila 10 7 13 13 18 61

Broj sistematski pregledane djece u primarnoj zdravstvenoj zaštiti

3.529 5.190 6.172 5.884 4.338 25.113

80

TABLICA 45. BOLESTI I STANJA UTVRĐENA U DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE DOJENČADI I PREDŠKOLSKE DJECE U


Broj Naziv bolesti ili stanja Šifra 0-6 g. 7-19 g. Ukupno

1. Zarazne i parazitarne bolesti A00-B99 12.427 3.310 15.737

2. Novotvorine C00-D48 229 165 394


D50-D89 743 168 911

4. Endokrine bolesti, bolesti prehrane i bolesti metabolizma

E00-E90 234 422 656

5. Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja F00-F99 681 355 1.036

6. Bolesti živčanog sustava G00-G99 523 236 759

7. Bolesti oka i očnih adneksa H00-H59 3.718 1.325 5.043

8. Bolesti uha i mastoidnog nastavka H60-H95 8.700 1.981 10.681

9. Bolesti cirkulacijskog sustava I00-I99 34 72 106

10. Bolesti dišnog sustava J00-J99 39.249 9.341 48.590

11. Bolesti probavnog sustava K00-K99 1.773 546 2.319

12. Bolesti kože i potkožnog tkiva L00-L99 7.803 2534 10.337

13. Bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnoga tkiva M00-M99 468 570 1.038

14. Bolesti genitourinarnog sustava N00-N99 2.394 673 3.067

16. Određena stanja nastala u perinatalnom razdoblju P00-P99 426 0 426

17. Prirođene malformacije, deformiteti i kromosomske abnormalnosti

Q00-Q99 918 261 1.179

18. Simptomi, znakovi i abnormalni klinički i laboratorijski nalazi nesvrstani drugamo

R00-R99 10.537 3.265 13.802

19. Ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka S00-T98 2.343 1.748 4.091


Z00-Z99 10.832 1.312 12.144

Ukupno bolesti i stanja

A00-Z99

104.032 28.284 132.316

Broj Vanjski uzroci Šifra

20. Vanjski uzroci morbiditeta i mortaliteta V01-Y98 2.343 1.748 4.091


81

4.3. Djelatnost medicine rada

Godišnje izvješće iz djelatnosti medicine rada u 2017. godini u Splitsko-dalmatinskoj županiji dostavilo

je 13 timova koji su svi bili s punim radnim vremenom (što je 5 timova manje u odnosu na prethodnu

godinu). Iako je prema Mreži ugovornih subjekata medicine rada planirano 19 timova (NN 55/11), u

djelatnosti je radilo 13 specijalista medicine rada (Tablica 46.).

U Hrvatskoj je u 2017. prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje bilo prosječno

1.475.044 aktivnih osiguranika potencijalnih korisnika, od toga u Splitsko-dalmatinskoj županiji

145.302. U djelatnosti medicine rada u Splitsko-dalmatinskoj županiji je u 2017. godini obavljeno

ukupno 43.083 pregleda što je 4,73% manje u odnosu na prethodnu godinu (2016: 45.224) (Tablica 47.

i Tablica 48.).

Od ukupnog broja pregleda 62,4% odnosno 26.888 odnosilo se na preventivne preglede zaposlenih. U

2017. godini broj prethodnih pregleda smanjio se za 2,3%, a povećao se broj periodičnih pregleda za

11,8%. Također, broj sistematskih pregleda smanjio se za 7,5% u odnosu na prethodnu godinu. U padu

je broj konzilijarnih pregleda u svrhu ocjene radne sposobnosti (2017:10, 2016:39). Broj pregleda radi

utvrđivanja profesionalne bolesti ostao je gotovo isti u odnosu na prethodnu godinu (2017:12,

2016:13) (Tablica 49.).

Utvrđene bolesti ili stanja u djelatnosti medicine rada u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2017. godini

najčešće su bile zbog Čimbenika koji utječu na stanje zdravlja i kontakt sa zdravstvenom službom

(29,4%), zatim Bolesti oka i pripadajućih tkiva (20%). Slijede Bolesti cirkulacijskog sustava (11,6%),

Endokrine bolesti, bolesti prehrane i metabolizma (10%) te Bolesti uha i mastoidnog nastavka (7,7%)

(Tablica 51.).

TABLICA 46. BROJ TIMOVA, ZDRAVSTVENIH I NEZDRAVSTVENIH DJELATNIKA U DJELATNOSTI MEDICINE RADA U


Broj timova Dr. med Medic. sestre/tehničari Ostali nezdravst. djel Puno Djel. Specij. Ostali Dr.med. VŠS SSS NSS Psihol. Socijal. Ostali


13 0 13 0 0 2 16 0 2 0 1

KAŠTELA 1 0 1 0 0 0 1 0 0 0 0

MAKARSKA 1 0 1 0 0 0 1 0 0 0 0

SINJ 1 0 1 0 0 0 1 0 0 0 0

SPLIT 9 0 9 0 0 2 12 0 2 0 1

TROGIR 1 0 1 0 0 0 1 0 0 0 0

Izvor: Zbirno izvješće za djelatnost medicine rada

82

TABLICA 47. PREVENTIVNI PREGLEDI U DJELATNOSTI MEDICINE RADA U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI U

2017. GODINI

Prethodni Periodični pregledi

Sist

emat

ski

Cilj

ani

Ko

ntr

oln

i

Ost

ali

UK

UP

NO

Ukupno Od toga nesp.

Ukupno Sposobni Nesposobni Trajno nespos.


7.490 11 16.029 15.871 158 19 2.874 36 341 118 26.888

KAŠTELA 373 0 418 414 4 0 1 18 23 20 853

MAKARSKA 234 0 463 463 0 0 182 0 72 0 951

SINJ 739 0 951 936 15 0 3 14 39 0 1.836

SPLIT 5.591 11 13.079 12.948 131 19 2.681 1 134 90 21.486

TROGIR 553 0 1.118 1.110 8 0 7 3 73 8 1.762


TABLICA 48. POSEBNI PREGLEDI U DJELATNOSTI MEDICINE RADA U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI U 2017. GODINI

VOZAČI POMORCI ZRAKOPLOVCI UPIS U

OBRTN. ZANIM.

OSTALO SVEUKUPNO

Profesionalci Amateri


1.157 8.482 4489 5 898 1.164 16.195

KAŠTELA 35 128 13 0 109 18 303

MAKARSKA 91 860 45 0 71 46 1.113

SINJ 271 1.191 3 0 204 160 1.829

SPLIT 702 5.978 4.266 5 441 857 12.249

TROGIR 58 325 162 0 73 83 701


83

TABLICA 49. KONZILIJARNI PREGLEDI U DJELATNOSTI MEDICINE RADA U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI U

2017. GODINI

Ocjena rad. sposobn.

na zahtjev

Pregledi zbog

profesion. bol

Pregledi drugih

specijalista

Ocjena za invalidsku

komisiju

Ukupno Patol. Ukupno Patol. Ukupno Patol. Ukupno Patol.

Splitsko-

dalmatinska

županija

10 7 12 12 1.147 297 2 2

KAŠTELA 0 0 0 0 0 0 0 0

MAKARSKA 0 0 0 0 0 0 0 0

SINJ 1 1 3 3 371 43 1 1

SPLIT 9 6 9 9 776 254 1 1

TROGIR 0 0 0 0 0 0 0 0


TABLICA 50. FUNKCIONALNA DIJAGNOSTIKA U DJELATNOSTI MEDICINE RADA U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI

U 2017. GODINI

EKG AUDIOMETRIJA ORTORETER SPIROMETRIJA OSTALO

Ukupno Patol. Ukupno Patol. Ukupno Patol. Ukupno Patol. Ukupno Patol.


25.058 721 21.662 568 34.195 2.797 25.405 208 5.890 65

KAŠTELA 1.053 0 905 0 1.053 0 905 0 20 0

MAKARSKA 1.351 60 521 11 2.191 291 881 17 634 12

SINJ 2.213 72 593 59 3.423 294 1.119 28 0 0

SPLIT 20.441 589 19.463 498 27.526 2.212 22.500 163 5.236 53

TROGIR 0 0 0 0 2 0 0 0 0 0


84

TABLICA 51. UTVRĐENE BOLESTI ILI STANJA U DJELATNOSTI MEDICINE RADA U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI

U 2017. GODINI

Broj Naziv bolesti ili stanja Šifra/ ≤21 22-45 46+ Ukupno

1. Zarazne i parazitarne bolesti A00-B99 15 126 120 261

2. Novotvorine C00-D48 48 400 795 1.243

3. Bolesti krvi i krvotvornog sustava, te

određene bolesti imunosnog sustava

D50-D89 146 1.028 1.023 2.197

4. Endokrine bolesti, bolesti prehrane i

bolesti metabolizma

E00-E90 1.466 9.331 13.173 23.970

5. Mentalni poremećaji i poremećaji

ponašanja

F00-F99 735 3.253 3.609 7.597

6. Bolesti živčanog sustava G00-G99 239 1.083 1.325 2.647

7. Bolesti oka i očnih adneksa H00-H59 3.951 17.168 27.062 48.181

8. Bolesti uha i mastoidnog nastavka H60-H95 294 5.880 12.286 18.460

9. Bolesti cirkulacijskog sustava I00-I99 339 6.452 21.150 27.941

10. Bolesti dišnog sustava J00-J99 680 2.102 3.061 5.843

11. Bolesti probavnog sustava K00-K99 133 1.667 2.411 4.211

12. Bolesti kože i potkožnog tkiva L00-L99 195 896 1.071 2.162

13. Bolesti mišićno-koštanog sustava i

vezivnoga tkiva

M00-M99 624 3.899 7.861 12.384

14. Bolesti genitourinarnog sustava N00-N99 81 1.162 1.362 2.605

15. Određena stanja nastala u

perinatalnom razdoblju

P00-P99 31 314 3 348

17. Prirođene malformacije, deformiteti

i kromosomske abnormalnosti

Q00-Q99 181 421 219 821

18. Simptomi, znakovi i abnormalni

klinički i laboratorijski nalazi

nesvrstani drugamo

R00-R99 532 2.558 2.779 5.869

19. Ozljede, otrovanja i ostale

posljedice vanjskih uzroka

S00-T98 214 1.308 1.401 2.923

21. Čimbenici koji utječu na stanje

zdravlja i kontakt sa zdravstvenom

službom

Z00-Z99 6.871 37.186 26.684 70.741

Ukupno bolesti i stanja A00-Z99 16.775 96.234 127.395 240.404

VANJSKI UZROCI MORBIDITETA

(DODATNO ŠIFRIRANJE)

20. Vanjski uzroci morbiditeta i

mortaliteta

V01-Y98 322 1.270 1485 3.077


85

4.4. Djelatnost zdravstvene zaštite žena

U 2017. godini u Splitsko-dalmatinskoj županiji u skrbi ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti žena

bilo je 175.785 žena, nešto manje nego u prethodnoj godini (173.960 žena u skrbi). Od ukupnog broja

žena koje su izabrale svog ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti njih 60.709 (33,24%) je koristilo

zdravstvenu zaštitu što je gotovo jednako bilo i u 2016. godini (Tablica 52.). Prema procjeni

stanovništva Državnog zavoda za statistiku iz 2017. u Splitsko-dalmatinskoj županiji je živjelo 230.760

žena s udjelom od 51,32% u ukupnom stanovništvu od kojih je 99.191 u fertilnoj dobi (15 – 49 godina).

U djelatnosti zdravstvene zaštite žena u 2017. godini u Splitsko-dalmatinskoj županiji ukupno je,

ugovorno s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO), radio 31 tim puno i jedan tim

djelomično radno vrijeme što je jedan tim u punom radnom vremenu manje u usporedbi s 2016.

U 2017. godini dobili smo izvješće jednog tima u ordinacijama privatne prakse bez ugovora s HZZO-om

(Tablica 52. i Tablica 53.).

U primarnoj zdravstvenoj zaštiti žena posebice se prati zaštita trudnica. Broj pregleda po trudnici je u

2017. godini u Splitsko-dalmatinskoj županiji bio 7,2 (prosjek na razini cijele Hrvatske bio je 7,8

pregleda po trudnici) (6,9 u 2016.). Pritom je potrebno uzeti u obzir činjenicu da određen broj trudnica,

posebice onih s rizičnom trudnoćom, zdravstvenu zaštitu ostvaruje u specijalističko-konzilijarnoj i

bolničkoj zdravstvenoj zaštiti.

Tijekom 2017. godine utvrđeno je ukupno 2.864 patoloških stanja u trudnoći što je gotovo upola manje

u odnosu na 2016. (4.965). Najveći broj patoloških stanja zabilježen je u trudnoći do 3 mjeseca (49,8%)


Prema izvješćima ordinacija primarne zdravstvene zaštite žena u 2017. godini (ugovorne i neugovorne)

posjeti u svrhu planiranja obitelji u Splitsko-dalmatinskoj županiji su smanjeni kao i u Hrvatskoj u

odnosu na prethodnu godinu. U 2017. godini u Splitsko-dalmatinskoj županiji zabilježeno je 6.070

posjeta u svrhu planiranja obitelji što je za 22,5% manje u odnosu na prethodnu godinu (7.837).

Najčešće propisana kontracepcijska sredstva su oralni kontraceptivi (84,6%) i intrauterini ulošci (10,1%)


U 2017. godini u Splitsko-dalmatinskoj županiji obavljeno je 46.154 preventivnih pregleda u primarnoj

zdravstvenoj zaštiti žena (ugovorne i neugovorne ordinacije), stopa 465,3/1.000 žena fertilne dobi što

je smanjenje u odnosu na prethodnu godinu (481,5/1.000). Najveći broj preventivnih pregleda odnosi

se na sistematske ginekološke preglede (66,7%). U 2017. godini u zdravstvenoj zaštiti žena obavljeno

je 3.257 preventivnih pregleda dojki od čega je bilo 3,6% onih s patološkim nalazom.

U 2017. godini uzeto je 34.002 uzoraka za PAPA testove (stopa 342,8/1.000 žena fertilne dobi;

2016;315,9/1000). Od ukupnog broja PAPA testova 15,4% bilo je patoloških (2016:15,6%) (Tablica 58.

i Tablica 59.).

Najčešći razlozi zbog kojih su žene dolazile u ginekološku ordinaciju i koristile usluge izabranog

ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti žena u 2017. godini uglavnom se nisu mijenjali u odnosu

na protekle godine. Najčešće su to bile Bolesti sustava mokraćnih i spolnih organa s udjelom od 49,6%,

zatim Čimbenici koji utječu na stanje zdravlja i kontakt sa zdravstvenom službom 24,6%, Trudnoća,

porođaj i babinje 10,8%, Novotvorine 5,9% te Infektivne i parazitarne bolesti 5,4% (Tablica 60.).

86

Od najčešćih pojedinačnih bolesti i stanja u 2017. godini na prvom su mjestu zabilježene Druge upalne

bolesti zdjeličnih organa (12,8%), zatim slijede Poremećaji menstruacije (8,5%), Nadzor nad

normalnom trudnoćom (8,0%), Drugi neupalni poremećaji rodnice, stidnice i međice(5,7%) te

Menopauzalni i drugi perimenopauzalni poremećaji (5,3%) (Tablica 60.).

TABLICA 52. BROJ TIMOVA, ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA, BROJ ŽENA U SKRBI, BROJ KORISNIKA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE, BROJ POSJETA I BROJ PREGLEDA U DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ŽENA U SDŽ U 2017. GODINI –

ZDRAVSTVENE USTANOVE I ORDINACIJE S UGOVOROM S HZZO-OM

Broj timova Zdravstveni djelatnici Broj žena

u skrbi

Od toga

koristilo

Broj

posjeta

Broj

pregleda Puno

r. v.

Djel.

r.v.

Specijalisti

ginekologije

VŠS SSS

SDŽ 31 1 29 1 30 175.785 60.709 182.623 59.783

Hvar 1 0 1 0 1 4.600 927 2.886 525

Imotski 2 0 1 0 2 12.168 2.529 9.113 3.166

Kaštela 2 0 2 0 2 13.740 5.018 17.205 5.170

Makarska 2 0 2 0 2 11.275 2.971 8.900 3.246

Omiš 1 0 1 0 1 6.202 2.528 7.233 672

Sinj 3 0 3 0 3 15.764 9.422 17.240 7.063

Solin 2 0 2 0 2 10.035 3.739 14.243 3.379

Split 14 0 14 1 13 85.347 28.499 87.639 32.127

Supetar 1 0 1 0 1 4.683 1.641 5.657 2.069

Trogir 2 0 2 0 2 8.505 2.678 9.989 1.995

Vis 0 1 0 0 0 873 174 361 40

Vrgorac 1 0 0 0 1 2.593 583 2.177 330

Izvor: Zbirno izvješće djelatnosti zdravstvene zaštite žena

TABLICA 53. BROJ TIMOVA, ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA, BROJ ŽENA U SKRBI, BROJ KORISNIKA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE, BROJ POSJETA I BROJ PREGLEDA U DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ŽENA U SDŽ U 2017. GODINI –

ZDRAVSTVENE USTANOVE I ORDINACIJE BEZ UGOVORA S HZZO-OM

Broj timova Zdravstveni djelatnici Broj žena

u skrbi

Broj

posjeta

Broj

pregleda Puno

r. v.

Djel.

r.v.

Specijalisti

ginekologije

VŠS SSS

SDŽ 1 0 1 0 1 0 0 2.001 1.060

Split 1 0 1 0 1 0 0 2.001 1.060


87

TABLICA 54. BROJ POSJETA TRUDNICA TE BROJ UTVRĐENIH PATOLOŠKIH STANJA U TRUDNOĆI PREMA VISINI

TRUDNOĆE U DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ŽENA U SDŽ U 2017. GODINI – ZDRAVSTVENE USTANOVE I

ORDINACIJE S UGOVOROM S HZZO-OM

PRVI POSJETI PATOLOŠKA STANJA

do 3. mj

trudn.

4.-6. mj.

trudn.

≥7. mj.

trudn.

Ponovni

posjeti

Ukupno

posjeta

do 3. mj

trudn.

4.-6. mj.

trudn.

≥7. mj.

trudn.

Ukupno

SDŽ 2.878 479 603 26.118 30.078 1.426 908 530 2.864

Hvar 31 3 0 315 349 9 1 2 12

Imotski 38 7 14 936 995 4 6 0 10

Kaštela 125 54 163 3.062 3.630 373 229 149 751

Makarska 125 32 13 1.388 1.558 0 0 1 1

Omiš 87 4 5 950 1.046 2 3 0 7

Sinj 322 23 14 3.765 4.124 135 25 2 162

Solin 247 17 86 2.374 2.724 187 96 62 345

Split 1.354 315 274 10.406 12.349 593 499 280 1.372

Supetar 135 5 0 954 1.094 67 10 3 80

Trogir 161 13 22 1.804 2.000 56 39 28 123

Vis 2 0 1 22 25 0 0 1 1

Vrgorac 25 6 11 142 184 0 0 0 0


TABLICA 55. BROJ POSJETA TRUDNICA TE BROJ UTVRĐENIH PATOLOŠKIH STANJA U TRUDNOĆI PREMA VISINI

TRUDNOĆE U DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ŽENA SDŽ U 2017. GODINI – ZDRAVSTVENE USTANOVE I

ORDINACIJE BEZ UGOVORA S HZZO-OM

PRVI POSJETI PATOLOŠKA STANJA

do 3. mj

trudn.

4.-6. mj.

trudn.

≥7. mj.

trudn.

Ponovni

posjeti

Ukupno

posjeta

do 3. mj

trudn.

4.-6. mj.

trudn.

≥7. mj.

trudn.

Ukupno

SDŽ 13 0 3 314 330 10 7 3 20

Split 13 0 3 314 330 10 7 3 20


88

TABLICA 56. POSJETI ZBOG PLANIRANJA OBITELJI I PROPISANA KONTRACEPCIJSKA SREDSTVA U DJELATNOSTI

ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ŽENA U SDŽ U 2017. GODINI – ZDRAVSTVENE USTANOVE I ORDINACIJE S UGOVOROM S

HZZO-OM

POSJETI ZBOG PLANIRANJA OBITELJI

/DOB ŽENA - GODINA/

PROPISANA KONTRACEPCIJSKA SREDSTVA

<16 16-

19

20-

29

30-

39

40-49 50 i v. Posjeti

ukupno

od toga

prvi

Oralna Intra-

uterina

Dija-

fragma

Druga

lok.

Drugi

oblici

SDŽ 10 260 2.205 2.129 1.182 284 6.070 2.563 4.617 550 0 46 245

Hvar 0 3 5 4 3 1 16 10 7 4 0 0 0

Imotski 0 0 1 2 19 18 40 3 20 9 0 4 6

Kaštela 0 57 322 271 177 21 848 299 439 55 0 0 2

Makarska 0 5 8 6 1 11 31 11 208 1 0 0 0

Omiš 0 9 52 59 39 15 174 129 51 58 0 33 60

Sinj 0 11 84 60 36 14 205 51 184 40 0 2 3

Solin 7 20 348 200 64 8 647 382 478 15 0 4 0

Split 2 112 1.026 1.135 656 93 3.024 1.270 1.798 206 0 3 4

Supetar 0 24 198 185 87 62 556 190 932 114 0 0 170

Trogir 1 19 160 203 98 41 522 214 453 45 0 0 0

Vis 0 0 1 3 2 0 6 3 5 2 0 0 0

Vrgorac 0 0 0 1 0 0 1 1 42 1 0 0 0


TABLICA 57. POSJETI ZBOG PLANIRANJA OBITELJI I PROPISANA KONTRACEPCIJSKA SREDSTVA U DJELATNOSTI

ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ŽENA U SDŽ U 2017. GODINI – ZDRAVSTVENE USTANOVE I ORDINACIJE BEZ UGOVORA S

HZZO-OM

POSJETI ZBOG PLANIRANJA OBITELJI

/DOB ŽENA - GODINA/

PROPISANA KONTRACEPCIJSKA SREDSTVA

<16 16-19 20-29 30-39 40-49 50 i v. Posjeti

ukupno

od toga

prvi

Oralna Intra-

uterina

Dija-

fragma

Druga

lok.

Drugi

oblici

SDŽ 1 6 57 141 46 1 252 172 49 9 0 0 0

Split 1 6 57 141 46 1 252 172 49 9 0 0 0


89

TABLICA 58. PREVENTIVNI PREGLEDI U DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ŽENA U SPLITSKO-DALMATINSKOJ

ŽUPANIJI 2017. GODINI – ZDRAVSTVENE USTANOVE I ORDINACIJE S UGOVOROM S HZZO-OM

PREGLEDI Pregled dojki PAPA-test

Sistematski Kontrolni Ciljani Broj od toga

patoloških

Broj od toga

patoloških

SDŽ 30.310 1.012 14.344 3.232 117 33.320 5.235

Hvar 539 0 740 0 0 626 64

Imotski 608 0 1.040 0 0 689 344

Kaštela 1.805 0 5 0 0 3.889 107

Makarska 833 0 704 5 0 1.628 412

Omiš 2.004 0 2.270 0 0 295 149

Sinj 1.903 296 2.584 542 70 2.480 225

Solin 2.578 0 16 1.200 4 2.336 718

Split 16.608 716 6.138 265 41 18.291 2.809

Supetar 774 0 536 0 0 1.139 21

Trogir 2.348 0 4 1.220 2 1.616 133

Vis 115 0 105 0 0 73 28

Vrgorac 195 0 202 0 0 258 225


TABLICA 59. PREVENTIVNI PREGLEDI U DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ŽENA U SPLITSKO-DALMATINSKOJ

ŽUPANIJI 2017. GODINI – ZDRAVSTVENE USTANOVE I ORDINACIJE BEZ UGOVORA S HZZO-OM

PREGLEDI Pregled dojki PAPA-test

Sistematski Kontrolni Ciljani Broj od toga

patoloških

Broj od toga

patoloških

SDŽ 485 0 3 25 1 682 3

Split 485 0 3 25 1 682 3


90

TABLICA 60. UTVRĐENE BOLESTI ILI STANJA U DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ŽENA U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI U 2017. GODINI (ORDINACIJE S UGOVOROM S HZZO-OM)

Broj Naziv bolesti ili stanja Šifra Ukupno

1. Zarazne i parazitarne bolesti A00-B99 3.493

2. Novotvorine C00-D48 3.825


D50-D89 1.002

4. Endokrine bolesti, bolesti prehrane i bolesti metabolizma E00-E90 1.125

12. Bolesti kože i potkožnog tkiva L00-L99 229

14. Bolesti genitourinarnog sustava N00-N99 32.206

15. Trudnoća, porođaj i babinje O00-O099 7.026

19. Ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka S00-T98 2


Z00-Z99 15.971

Ukupno bolesti ili stanja A00-Z99 64.887 Izvor: Zbirno izvješće djelatnosti zdravstvene zaštite žena

91

4.5. Djelatnost hitne medicine

Djelatnost hitne medicine organizirana je u Republici Hrvatskoj kao javna služba po modelu cjelovitog

sustava izvanbolničke i bolničke hitne medicine neprekidno tijekom 24 sata. Od 2012. godine

izvanbolnička hitna medicinska služba organizirana je po jedinstvenom modelu u cijeloj Republici

Hrvatskoj kroz županijske zavode za hitnu medicinu, zdravstvene ustanove jedinica područne

(regionalne) samouprave koje provode mjere hitne medicine na svome području i prema potrebi

osiguravaju suradnju u pružanju hitne medicine sa susjednim jedinicama područne (regionalne)

samouprave. Djelatnost u izvanbolničkoj hitnoj medicinskoj službi obavljaju timovi T1 i T2 čiji je sastav

određen Pravilnikom o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke

opreme za obavljanje djelatnosti hitne medicine (NN 71/2016). Svaki županijski zavod za hitnu

medicinu ima središnju medicinsko prijavno-dojavnu jedinicu, centralno mjesto svakog županijskog

zavoda za hitnu medicinu u kojem se koordinira i organizira rad svih timova na terenu na području

nadležne županije. Raspored timova po ispostavama županijskih zavoda za hitnu medicinu utvrđen je

Mrežom hitne medicine (NN 49/2016, 67/2017), prema kojoj je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (SDŽ)

80 timova T1 raspoređenih u gradu Splitu i u još 12 ispostava, dok je 25 timova T2 raspoređeno uz Split

još u četiri ispostave županijskog zavoda za hitnu medicinu. Na četiri lokacije (Muć, otok Šolta, otok Vis

i Vrlika) hitna medicinska skrb organizirana je kroz timove pripravnosti (Tablica 61.). Prema procjeni

oni skrbe za 479.428 stanovnika.

Prema podacima iz dostavljenih Zbirnih izvješća za djelatnost hitne medicinske pomoći za 2017. godinu

Zavoda za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije na dan 31. prosinca 2017. godine u

izvanbolničkoj hitnoj medicinskoj službi SDŽ radilo je 295 zdravstvenih djelatnika, od toga 91 liječnik,

od čega 36 specijalista hitne medicine i 204 medicinskih sestara / medicinskih tehničara od kojih većina

(84,3%) ima završeno srednjoškolsko obrazovanje (Tablica 61.).

Tijekom 2017. godine izvanbolnička hitna medicinska služba u Splitsko-dalmatinskoj županiji imala je

ukupno 131.055 intervencija (Tablica 62., Tablica 63. i Tablica 64.), što je za 7,08 % više u odnosu na

2016. godinu (121.772).

Najveći broj intervencija 96.942 (73,97%) je obavljen u ordinaciji hitne medicine što ukazuje na iznimno

veliki broj intervencija koje ne zahtijevaju hitnu medicinsku skrb, već skrb drugih djelatnosti u

zdravstvenom sustavu (Tablica 62.). Broj intervencija u kući (20.608) također je veći u 2017. godini u

odnosu na 2016. godinu (18.744) kao i broj intervencija vani/na terenu (13.535 intervencija u 2017.

godini u odnosu na 12.291 intervenciju na terenu u 2016. godini). Broj sanitetskih prijevoza (64.659) u

2017. godini neznatno se povećao u odnosu na 2016. godinu u kojoj su obavljena 64.336 sanitetska

prijevoza.

Najčešće zabilježena bolesti i stanja zbog kojih je zatražena hitna medicinska pomoć i kod muškaraca i

žena bila su Bolesti sustava mokraćnih i spolnih organa (Tablica 66. i Tablica 67.). Kod muškaraca na

drugom mjestu bile su Ozljede, otrovanja i neke druge posljedice vanjskih uzroka, slijede Simptomi,

znakovi i abnormalni klinički i laboratorijski nalazi neuvršteni drugamo, Bolesti dišnog sustava te Bolesti

cirkulacijskog sustava (Tablica 66.). Kod žena na drugom mjestu su Simptomi, znakovi i abnormalni

klinički i laboratorijski nalazi neuvršteni drugamo, slijede Ozljede, otrovanja i neke druge posljedice

vanjskih uzroka, Bolesti cirkulacijskog sustava te Bolesti dišnog sustava (Tablica 67.).

92

TABLICA 61. BROJ STANOVNIKA ZA KOJE SE OSIGURAVA HITNA MEDICINSKA SKRB, BROJ TIMOVA, BROJ ZDRAVSTVENIH

DJELATNIKA TE BROJ VOZILA U IZVANBOLNIČKOJ DJELATNOSTI HITNE MEDICINE U SPLITSKO-DALMATINSKOJ

ŽUPANIJI U 2017. GODINI

Broj

stanovnik

a za koji

se pruža

HMP

(procjena)

Broj

timova*

*

Broj zdravstvenih djelatnika* Vozači * Broj

vozila*

T1 T2 Dr. med. spec.

HM

med. sestre-

med. tehn.

bacc. med.

tehn.

SDŽ 479.428 80 25 55 36 172 32 161 111

Split 198.825 15 5 14 20 48 16 36 36

Ispostava

Drvenik/Podaca

1.154 0 5 0 0 9 1 0 1

Ispostava

Gornji Humac

na Braču

- 0 5 0 0 7 3 0 1

Ispostava Hvar 11.103 0 5 0 0 8 2 5 3

Ispostava

Imotski

32.395 5 5 4 1 14 2 14 9

Ispostava Jelsa

na Hvaru

3.592 5 0 6 2 5 0 5 4

Ispostava

Kaštel Stari

35.713 5 0 3 2 11 2 9 4

Ispostava

Makarska

26.746 5 0 4 1 10 1 14 8

Ispostava Omiš 25.649 5 0 4 2 7 2 12 4

Ispostava Sinj 51.570 5 0 4 1 9 0 13 7

Ispostava Solin 26.254 5 0 1 4 6 0 5 2

Ispostava

Supetar

13.979 5 0 4 1 7 0 7 6

Ispostava

Šestanovac

1.917 5 0 6 0 6 1 6 4

Ispostava Trilj 9.109 5 0 5 0 5 0 5 2

Ispostava Trogir 25.930 5 0 3 2 8 2 13 6

Ispostava

Vrgorac

7.627 5 0 5 0 7 0 10 5

Muć 4.108 0 0 4 0 4 0 3 1

Otok Šolta - 0 0 1 0 0 0 0 2

Otok Vis 3.757 0 0 1 0 0 0 2 3

Vrlika - 0 0 0 0 1 0 2 2

93

Broj

stanovnik

a za koji

se pruža

HMP

(procjena)

Broj

timova*

*

Broj zdravstvenih djelatnika* Vozači * Broj

vozila*

T1 T2 Dr. med. spec.

HM

med. sestre-

med. tehn.

bacc. med.

tehn.

Hitni zračni

medicinski

prijevoz

- 5 0 0 0 0 0 0 1

*Zbirno izvješće za djelatnost hitne medicinske pomoći, izvješće za 2017. godinu Zavoda za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije

**Mreža hitne medicine (Narodne novine broj 49/2016, 67/2017)

94

TABLICA 62. BROJ INTERVENCIJA U ORDINACIJI U IZVANBOLNIČKOJ DJELATNOSTI HITNE MEDICINE U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI U 2017. GODINI

0-6 7-19 20-64 65 i više Ukupno

SDŽ 9.221 11.746 58.285 17.690 96.942

Split 1.545 2.199 19.062 5.385 28.191

Ispostava

Drvenik/Podaca

108 127 399 129 763

Ispostava Gornji

Humac na Braču

25 43 208 55 331

Ispostava Hvar 125 193 1.218 206 1.742

Ispostava Imotski 895 1.075 3.591 1.322 6.883

Ispostava Jelsa na

Hvaru

265 391 1.328 512 24.96

Ispostava Kaštel

Stari

811 1.018 4.513 1.283 7.625

Ispostava

Makarska

914 1.317 5.387 1.715 9.333

Ispostava Omiš 281 543 2.313 656 3.793

Ispostava Sinj 1.507 1.316 4.696 1.287 8.806

Ispostava Solin 136 393 2.239 470 3.238

Ispostava Supetar 735 867 3.651 1.449 6.702

Ispostava

Šestanovac

206 245 1.376 604 2.431

Ispostava Trilj 317 293 923 287 1.820

Ispostava Trogir 795 1.153 4.684 1.349 7.981

Ispostava Vrgorac 443 393 1.905 628 3.369

Muć 63 107 377 129 676

Otok Šolta 0 9 80 60 149

Otok Vis 37 44 257 121 459

Vrlika 13 20 78 43 154

Izvor: Zbirno izvješće za djelatnost hitne medicinske pomoći za 2017. godinu Zavoda za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske

županije

95

TABLICA 63. BROJ INTERVENCIJA U KUĆI/STANU U IZVANBOLNIČKOJ DJELATNOSTI HITNE MEDICINE U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI U 2017. GODINI

0-6 7-19 20-64 65 i više Ukupno

SDŽ 234 393 6426 13.555 20.608

Split 72 198 2.834 6.323 9.427

Ispostava

Drvenik/Podaca

1 4 50 126 181

Ispostava Gornji

Humac na Braču

5 4 84 204 297

Ispostava Hvar 4 6 82 172 264

Ispostava Imotski 3 16 282 572 873

Ispostava Jelsa na

Hvaru

4 12 106 298 420

Ispostava Kaštel

Stari

11 23 531 1.057 1.622

Ispostava

Makarska

9 12 280 439 740

Ispostava Omiš 59 9 252 465 785

Ispostava Sinj 11 14 246 560 831

Ispostava Solin 18 30 474 832 1.354

Ispostava Supetar 3 10 130 325 468

Ispostava

Šestanovac

0 6 154 363 523

Ispostava Trilj 6 10 100 314 430

Ispostava Trogir 17 28 470 826 1.341

Ispostava Vrgorac 0 1 90 165 256

Muć 1 1 80 168 250

Otok Šolta 5 7 68 180 260

Otok Vis 3 2 24 57 86

Vrlika 0 0 76 71 147

Hitni zračni

medicinski

prijevoz

2 0 11 35 48

Autoput

Dugopolje

0 0 2 3 5


županije

96

TABLICA 64. BROJ INTERVENCIJA NA TERENU U IZVANBOLNIČKOJ DJELATNOSTI HITNE MEDICINE U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI U 2017. GODINI

0-6 7-19 20-64 65 i više Ukupno

SDŽ 358 1.339 7.270 4.568 13.535

Split 107 620 3.015 .2001 5.743

Ispostava

Drvenik/Podaca

7 24 138 105 274

Ispostava Gornji

Humac na Braču

4 16 101 66 187


Ispostava Imotski 25 58 270 197 550

Ispostava Jelsa na

Hvaru

10 36 159 85 290

Ispostava Kaštel

Stari

18 72 356 262 708

Ispostava

Makarska

21 92 495 251 859

Ispostava Omiš 11 42 202 116 371

Ispostava Sinj 18 47 247 169 481

Ispostava Solin 25 55 416 184 680

Ispostava Supetar 28 35 308 259 630

Ispostava

Šestanovac

4 11 107 81 203

Ispostava Trilj 5 19 123 130 277

Ispostava Trogir 26 109 561 316 1.012

Ispostava Vrgorac 5 7 94 36 142

Muć 4 6 32 37 79

Otok Šolta 4 14 51 26 95

Otok Vis 0 2 50 23 75

Vrlika 0 0 36 24 60

Hitni zračni

medicinski

prijevoz

29 44 216 157 446

Autoput

Dugopolje

3 6 34 4 47


županije

97

TABLICA 65. SANITETSKI PRIJEVOZ U IZVANBOLNIČKOJ DJELATNOSTI HITNE MEDICINE U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI U 2017. GODINI

0-6 7-19 20-64 65 i više Ukupno

SDŽ 119 383 17.640 46.517 64.659

Split 57 145 6.192 21.942 28.336

Ispostava

Drvenik/Podaca

- - - - -

Ispostava Gornji

Humac na Braču

- - - - -


Ispostava Imotski 11 22 1.699 1.855 3.587

Ispostava Jelsa na

Hvaru

1 4 165 989 1.159

Ispostava Kaštel

Stari

3 51 1.185 3.702 4.941

Ispostava

Makarska

8 30 806 3.152 3.996

Ispostava Omiš 11 19 689 1.715 2.434

Ispostava Sinj 9 51 2.882 3.364 6.306

Ispostava Solin - - - - -

Ispostava Supetar 3 9 912 3.027 3.951

Ispostava

Šestanovac

2 0 46 774 822

Ispostava Trilj - - - - -

Ispostava Trogir 6 24 1.422 3.319 4.771

Ispostava Vrgorac 6 12 587 617 1.222

Muć 0 1 242 23 266

Otok Šolta 0 1 273 380 654

Otok Vis 2 5 146 332 485

Vrlika 0 0 277 1.105 1.382


županije

98

TABLICA 66. BOLESTI I STANJA UTVRĐENA U DJELATNOSTI HITNE MEDICINE U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI U

2017. GODINI – MUŠKARCI

Br. Naziv oboljenja Šifra 0-6 g. 7-19 g. 20-64 g. ≥65 Ukupno

I Zarazne i parazitarne bolesti A00-B99 253 231 700 280 1.464

II Novotvorine C00-D48 14 8 1.627 2.051 3.700

III Bolesti krvi i krvotvornog sustava, te


D50-D89 0 3 24 280 307

IV Endokrine bolesti, bolesti prehrane i

bolesti metabolizma

E00-E90 13 15 284 276 588

V Mentalni poremećaji i poremećaji

ponašanja

F00-F99 2 261 2.091 499 2.853

VI Bolesti živčanog sustava G00-G99 24 129 1.133 660 1.946

VII Bolesti oka i očnih adneksa H00-H59 133 189 1.418 251 1.991

VIII Bolesti uha i mastoidnog nastavka H60-H95 634 486 1.095 176 2.391

IX Bolesti cirkulacijskog sustava I00-I99 5 74 2.743 3.800 6.622

X Bolesti dišnog sustava J00-J99 1.501 1.001 2.659 2.376 7.537

XI Bolesti probavnog sustava K00-K99 78 179 1.875 1.225 3.357

XII Bolesti kože i potkožnog tkiva L00-L99 502 624 2.916 868 4.910

XIII Bolesti mišićno-koštanog sustava i

vezivnoga tkiva

M00-M99 21 137 4.252 1.324 5.734

XIV Bolesti genitourinarnog sustava N00-N99 69 110 7.177 14.769 22.125

XVI Određena stanja nastala u


P00-P99 5 0 0 0 5

XVII Prirođene malformacije, deformiteti i

kromosomske abnormalnosti

Q00-Q99 11 1 13 2 27

XVIII Simptomi, znakovi i abnormalni


nesvrstani drugamo

R00-R99 958 1.180 7.702 6.358 16198

XIX Ozljede, otrovanja i ostale posljedice

vanjskih uzroka

S00-T98 1.299 2.643 10.587 3.512 18.041

XXI Čimbenici koji utječu na stanje


službom

Z00-Z99 75 133 1.216 816 2.240

Sveukupno bolesti i stanja 5.597 7.404 49.512 39.523 102.036



XX Vanjski uzroci morbiditeta i

mortaliteta

V01-Y98 1.286 2.516 9.564 2.363 15.729


županije

99

TABLICA 67. BOLESTI I STANJA UTVRĐENA U DJELATNOSTI HITNE MEDICINE U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI U

2017. GODINI – ŽENE

Rbr Naziv oboljenja Šifra 0-6 g. 7-19 g. 20-64 g. ≥65 g. Ukupno

I Zarazne i parazitarne bolesti A00-B99 217 240 811 412 1.680

II Novotvorine C00-D48 3 12 1.282 1.639 2.936

III Bolesti krvi i krvotvornog sustava, te


D50-D89 0 4 46 233 283

IV Endokrine bolesti, bolesti prehrane i

bolesti metabolizma

E00-E90 10 22 183 403 618

V Mentalni poremećaji i poremećaji

ponašanja

F00-F99 4 283 1.726 772 2.785

VI Bolesti živčanog sustava G00-G99 31 135 1.509 818 2.493

VII Bolesti oka i očnih adneksa H00-H59 115 137 621 304 1.177

VIII Bolesti uha i mastoidnog nastavka H60-H95 556 513 838 165 2.072

IX Bolesti cirkulacijskog sustava I00-I99 1 46 1.885 4.897 6.829

X Bolesti dišnog sustava J00-J99 1.104 874 2.587 2.019 6584

XI Bolesti probavnog sustava K00-K99 43 225 1.476 1.340 3.084

XII Bolesti kože i potkožnog tkiva L00-L99 363 573 2.666 1.201 4.803

XIII Bolesti mišićno-koštanog sustava i

vezivnoga tkiva

M00-M99 30 174 3.694 1.791 5.689

XIV Bolesti genitourinarnog sustava N00-N99 59 343 5.491 13.926 19.819

XV Trudnoća, porođaj i babinje O00-O099 0 29 821 0 850

XVI Određena stanja nastala u


P00-P99 6 0 0 0 6

XVII Prirođene malformacije, deformiteti i

kromosomske abnormalnosti

Q00-Q99 12 4 4 3 23

XVIII Simptomi, znakovi i abnormalni


nesvrstani drugamo

R00-R99 843 1.464 7.891 6.085 16.283

XIX Ozljede, otrovanja i ostale posljedice

vanjskih uzroka

S00-T98 770 1.292 5.300 5.476 12.838

XXI Čimbenici koji utječu na stanje


službom

Z00-Z99 54 95 764 967 1.880

Sveukupno bolesti i stanja 4.221 6.462 39.535 42.449

92.667



XX Vanjski uzroci morbiditeta i

mortaliteta

V01-Y98 763 1.255 4.485 2.556 9.059


županije

100

4.6. Djelatnost za zaštitu i liječenje usta i zubi

U djelatnosti zdravstvene zaštite i liječenja usta i zubi u Splitsko-dalmatinskoj županiji, prema pristiglim

podacima iz godišnjih izvješća timova i ustanova, u 2017. godini radilo je ukupno 207 ugovornih timova

koji uključuju: 200 doktora dentalne medicine, 1 specijalist dječje i preventivne dentalne medicine i 6

doktora ostalih specijalnosti. Ovi timovi skrbili su o 411.344 osiguranika, od kojih je 136.290

osiguranika koristilo zdravstvenu zaštitu (Tablica 68.).

Uz ove timove usluge su pružala i 44 tima bez ugovora s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje:

38 doktora dentalne medicine i 6 specijalista drugih specijalnosti (Tablica 69.).

U djelatnosti je (neovisno o ugovoru s HZZO), prema izvješćima, bilo ukupno zaposleno 495

zdravstvenih djelatnika, od toga 238 doktora dentalne medicine i 231 zubni asistent, 13 doktora

specijalista i 13 zubnih tehničara.

Tijekom 2017. godine, prema pristiglim izvješćima, zabilježeno je 456.778 posjeta u ugovornim i 43.413

posjeta u ordinacijama bez ugovora s HZZO-om. Neovisno o ugovoru s HZZO-om, obavljeno je i 102.607

sistematskih pregleda. Plombirano je 278.287, a izvađeno 41.241 zuba. U 2017. godini izrađeno je i

16.686 protetskih radova te je obavljeno 160.769 postupaka u liječenju mekih tkiva usne šupljine.

Najčešće zabilježeno pojedinačno oboljenje/poremećaj u djelatnosti dentalne medicine je Zubni

karijes, slijede Bolesti pulpe i periapikalnih tkiva, Ostale bolesti čvrstog zubnog tkiva, Ostali poremećaji

zubi i potpornih struktura te Akutni i kronični periodontitis i periodontoza.

101

TABLICA 68. BROJ ORDINACIJA, ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA, BROJ OSIGURANIKA U SKRBI TE BROJ KORISNIKA

ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I LIJEČENJA USTA I ZUBI U SDŽ U 2017. GODINI

– ZDRAVSTVENE USTANOVE I ORDINACIJE S UGOVOROM S HZZO-OM

Broj ordinacija Zdravstveni djelatnici Broj osiguran.

u skrbi

Od toga koristilo zdr. zašt.

Puno rad. vr.

Djel. r.v. Dr. dent.

med. Specijalisti Tehničari Asistenti

Dječje Ostali VŠS SSS VŠS SSS

SDŽ 207 0 200 1 6 0 5 7 195 411.344 136.290 GRADOVI 172 0 166 1 5 0 4 6 161 342.551 112.895 Hvar 2 0 2 0 0 0 0 1 1 2.825 815 Imotski 8 0 8 0 0 0 1 0 7 20.173 5.584 Kaštela 16 0 16 0 0 0 0 1 14 33.977 11.535 Komiža 1 0 1 0 0 0 0 0 1 1.388 580 Makarska 8 0 7 0 1 0 1 0 7 15.355 4.405 Omiš 8 0 8 0 0 0 0 0 8 13.411 4.881 Sinj 8 0 8 0 0 0 0 2 6 18.562 7.296 Solin 10 0 10 0 0 0 1 0 10 20.110 7.317 Split 94 0 89 1 4 0 1 2 90 179.633 59.719 Supetar 1 0 1 0 0 0 0 0 1 2.041 540 Trilj 5 0 5 0 0 0 0 0 5 9.949 3.608 Trogir 5 0 5 0 0 0 0 0 5 12.092 3.751 Vis 1 0 1 0 0 0 0 0 1 1.218 99 Vrgorac 4 0 4 0 0 0 0 0 4 10.356 2.313 Vrlika 1 0 1 0 0 0 0 0 1 1.461 452 OPĆINE 35 0 34 0 1 0 1 1 34 68.793 23.395 Baška Voda 1 0 1 0 0 0 0 0 1 2.304 486 Cista Provo 1 0 1 0 0 0 0 0 1 796 343 Dicmo 1 0 1 0 0 0 0 0 1 1.837 616 Dugi Rat 3 0 2 0 1 0 0 0 3 5.689 2.119 Dugopolje 2 0 2 0 0 0 0 0 2 4.043 1.268 Gradac 1 0 1 0 0 0 0 0 1 2.337 484 Hrvace 2 0 2 0 0 0 0 0 2 5.230 1.729 Jelsa 2 0 2 0 0 0 0 1 1 3.911 1.595 Klis 2 0 2 0 0 0 0 0 2 4.344 1.523 Lovreć 1 0 1 0 0 0 0 0 1 1.869 587 Marina 1 0 1 0 0 0 0 0 1 2.327 960 Muć 1 0 1 0 0 0 0 0 1 1.898 699 Otok 2 0 2 0 0 0 0 0 2 4.017 1.597 Podbablje 1 0 1 0 0 0 0 0 1 3.642 975 Podstrana 2 0 2 0 0 0 0 0 2 3.813 1.304 Postira 1 0 1 0 0 0 0 0 1 1.550 417 Primorski Dolac

1 0 1 0 0 0 0 0 1 1.385 502

Proložac 1 0 1 0 0 0 0 0 1 1.304 496 Pučišća 1 0 1 0 0 0 1 0 1 1.652 628 Runovići 1 0 1 0 0 0 0 0 1 2.322 647 Seget 2 0 2 0 0 0 0 0 2 4.676 1.878 Selca 1 0 1 0 0 0 0 0 1 1.272 397 Šestanovac 1 0 1 0 0 0 0 0 1 2.170 825 Šolta 1 0 1 0 0 0 0 0 1 1.374 340 Zagvozd 1 0 1 0 0 0 0 0 1 730 280 Zmijavci 1 0 1 0 0 0 0 0 1 2.301 700

Izvor: Zbirno izvješće djelatnosti za zaštitu i liječenje usta i zubi

102

TABLICA 69. BROJ ORDINACIJA, ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA, BROJ OSIGURANIKA U SKRBI TE BROJ KORISNIKA

ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I LIJEČENJA USTA I ZUBI U SDŽ U 2017. GODINI

– ZDRAVSTVENE USTANOVE I ORDINACIJE BEZ UGOVORA S HZZO-OM

Broj ordinacija Zdravstveni djelatnici Osiguranici koristili zdr. zašt.

Puno rad. vr.

Djel. r.v.

Dr. dent. med.

Specijalisti Tehničari Asistenti

Dječje Ostali VŠS SSS VŠS SSS

SDŽ 42 2 38 0 6 6 2 0 29 18.734 GRADOVI 41 2 37 0 6 6 2 0 28 18.075 Kaštela 1 0 1 0 0 0 0 0 0 671 Omiš 1 0 1 0 0 0 0 0 1 84 Split 36 1 31 0 6 0 2 0 26 14.820 Stari Grad 0 1 1 0 0 0 0 0 0 238 Supetar 2 0 2 0 0 0 0 0 1 2.083 Trogir 1 0 1 0 0 0 0 0 0 139 OPĆINE 1 0 1 0 0 0 0 0 1 699 Tučepi 1 0 1 0 0 0 0 0 1 699


103

TABLICA 70. BROJ POSJETA, SISTEMATSKIH PREGLEDA, PLOMBIRANIH ZUBI, IZVAĐENIH ZUBI TE OBAVLJENIH

PROTETSKIH RADOVA I LIJEČENJA MEKIH TKIVA U DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I LIJEČENJA USTA I ZUBI U SDŽ U 2017. GODINI, ZDRAVSTVENE USTANOVE I ORDINACIJE S UGOVOROM S HZZO-OM

Broj posjeta

Sistematski pregledi

Plombirani zubi

Izvađeni zubi

Protetski radovi

Liječenje mekih tkiva

SDŽ 456.778 95.682 254.273 38.638 12.899 155.975 GRADOVI 370.165 76.195 210.017 31.353 10.364 135.177 Hvar 3.043 279 1.784 433 80 666 Imotski 20.874 3.589 12.044 1.754 710 5.875 Kaštela 41.107 6.423 21.166 3.559 984 12.470 Komiža 2.039 844 1.502 272 67 235 Makarska 15.100 3.329 8.501 1.371 352 5.020 Omiš 15.907 2.888 10.336 1.386 385 8.313 Sinj 22.417 5.835 14.508 2.908 691 5.145 Solin 21.652 6.483 12.582 1.893 398 6.613 Split 193.067 39.130 110.062 13.990 5.337 78.644 Supetar 1.986 511 1.171 170 74 598 Trilj 10.500 2.230 4.783 1.264 354 3.590 Trogir 12.502 3.169 6.927 1.258 516 5.245 Vis 160 62 63 27 3 42 Vrgorac 7.839 1.017 3.693 826 329 2.217 Vrlika 1.972 406 895 242 84 504 OPĆINE 86.613 19.487 44.256 7.285 2.535 20.798 Baška Voda 2.331 502 1.771 210 71 2.401 Cista Provo 866 156 304 67 24 133 Dicmo 1.741 122 1.000 209 146 287 Dugi Rat 5.926 2.736 3.183 216 253 1.477 Dugopolje 7.220 1.547 1.800 529 166 403 Gradac 1.612 1.390 1.132 185 40 375 Hrvace 5.089 676 2.799 547 161 1.021 Jelsa 6.176 2.500 4.198 625 163 1.473 Klis 4.863 569 3.242 544 54 786 Lovreć 1.781 243 1.026 144 136 654 Marina 3.229 737 1.898 255 121 1.592 Muć 2.538 320 1.442 346 82 716 Otok 4.511 930 3.212 467 102 927 Podbablje 2.702 504 813 137 85 1.647 Podstrana 3.791 56 2.767 360 84 1.543 Postira 1.690 595 828 243 82 368 Primorski Dolac 2.512 644 1.465 160 50 563 Proložac 1.884 331 947 213 53 496 Pučišća 2.449 935 2.109 125 70 569 Runovići 2.058 303 1.497 263 119 175 Seget 5.835 1.592 2.665 542 125 1.792 Selca 1.197 542 640 117 47 485 Šestanovac 10.497 154 1.432 277 89 181 Šolta 843 140 356 139 51 154 Zagvozd 966 376 373 213 21 132 Zmijavci 2.306 887 1.357 152 140 448


104

TABLICA 71. BROJ POSJETA, SISTEMATSKIH PREGLEDA, PLOMBIRANIH ZUBI, IZVAĐENIH ZUBI TE OBAVLJENIH

PROTETSKIH RADOVA I LIJEČENJA MEKIH TKIVA U DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I LIJEČENJA USTA I ZUBI U SDŽ U 2017. GODINI, ZDRAVSTVENE USTANOVE I ORDINACIJE BEZ UGOVORA S HZZO-OM

Broj posjeta

Sistematski pregledi

Plombirani zubi

Izvađeni zubi

Protetski radovi

Liječenje mekih tkiva

SDŽ 43.413 6.925 24.014 2.603 3.787 4.794 GRADOVI 41.985 6.832 23.309 2.522 3.726 4.372 Kaštela 671 0 248 122 11 32 Omiš 84 84 0 0 0 0 Split 38.718 6.610 21.934 2.221 3.509 4.216 Stari Grad 238 0 199 22 16 14 Supetar 2.083 131 878 130 178 82 Trogir 191 7 50 27 12 28 OPĆINE 1.428 93 705 81 61 422 Tučepi 1428 93 705 81 61 422


TABLICA 72. UTVRĐENE BOLESTI ILI STANJA U DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I LIJEČENJA USTA I ZUBI PO DOBI U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI PO DOBI U 2017. GODINI

Br. Bolesti i stanja MKB 10 Šifra 0-6 g. 7-19 g. 20-64 g. ≥65 g. Ukupno

1. Poremećaji u razvoju i nicanju zubi K00 465 4.253 990 290 5.998

2. Zadržani (retinirani) i uklješteni (impaktirani) zubi

K01 57 773 1.673 97 2.600

3. Zubni karijes K02 5.566 43.649 111.285 20.234 180.734

4. Ostale bolesti čvrstog zubnog tkiva K03 305 3.717 25.148 5.271 34.441

5. Bolesti pulpe i periapikalnih tkiva K04 2.079 12.796 61.550 15.232 91.657

6. Akutni i kronični gingivitis K05.0 - K05.1 14 555 5.866 1.566 8.001

7. Akutni i kronični periodontitis i periodontoza

K05.2 - K05.4 8 356 6.516 2.326 9.206

8. Ostale periodontalne bolesti K05.5 - K05.6 3 22 763 183 971

9. Ostali poremećaji gingive i bezuboga alveolarnog grebena

K06 3 50 520 319 892

10. Dentofacijalne nepravilnosti (uključujući malokluziju)

K07 102 6.625 700 87 7.514

11. Ostali poremećaji zubi i potpornih struktura

K08 120 2.156 14.459 10.351 27.086

12. Ciste oralnog područja koje nisu svrstane drugamo

K09 1 37 188 44 270

13. Ostale bolesti čeljusti K10 21 105 1.445 547 2.118

14. Bolesti žlijezda slinovnica K11 0 11 115 71 197

15. Stomatitis i srodna oštećenja K12 20 89 364 299 772

16. Ostale bolesti usana i oralne sluznice K13 6 67 481 349 903

17. Ostale bolesti usana i oralne sluznice K14 2 9 90 51 152

UKUPNO 8.772 75.270 232.153 57.317 373.512


105

4.7. Djelatnost zdravstvene zaštite školske djece, mladeži i studenata

Skrb o bolesnoj djeci školske dobi i o studentima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti provode liječnici

opće/obiteljske medicine, a preventivnu i specifičnu zdravstvenu zaštitu liječnici školske medicine kao

dio djelatnosti zavoda za javno zdravstvo. Jedan tim u sastavu 1 specijalist školske medicine i 1

medicinska sestra više ili srednje stručne spreme prema važećem normativu HZZO-a skrbi za oko 3.800

djece osnovnih i srednjih škola i redovitih studenata. U Splitsko-dalmatinskoj županiji u djelatnosti

zdravstvene zaštite školske djece, mladeži i studenata je u školskoj godini 2016./2017. bilo zaposleno

22 liječnička tima koji su skrbili prosječno o 3.225 djece po timu.

Aktivnosti ove službe se sukladno Programu mjera zdravstvene zaštite školske djece dijele na nekoliko

osnovnih područja: klasične mjere preventivne zdravstvene zaštite koje obuhvaćaju provedbu

obveznih cijepljenja, sistematske te sve ostale preventivne preglede; zdravstveni odgoj i provođenje

programa promicanja zdravlja; savjetovališni rad i rad s djecom s posebnim potrebama; epidemiološke

i aktivnosti u vezi sa zaštitom okoliša.

Pregled prije upisa u prvi razred zakonska je obveza koju timski provode liječnici školske medicine te

učitelji i članovi stručne službe škole koju će dijete polaziti. Broj pregleda ovisi o veličini upisne

generacije. Pregledima je obuhvaćena cijela generacija, a za neke je upis odgođen za godinu dana.

Sva su djeca u trećem razredu osnovne škole obuhvaćena probirom na poremećaje vida i vida na boje.

U šestom se razredu obavlja probir na razvojne i strukturalne deformacije lokomotornog sustava. Osim

toga obavlja se i individualni probir na poremećaje sluha tonalnim audiometrom.

Važno je napomenuti da su za školsku populaciju liječnici u službama školske medicine jedini cjepitelji.

Namjenski pregledi obuhvaćaju preglede za prilagođeni program tjelesne i zdravstvene kulture,

preglede za sportske aktivnosti, smještaj u dom, za profesionalnu orijentaciju, prije cijepljenja, prilikom

promjena uvjeta života te na zahtjev djeteta ili neke institucije (putovanje, odlazak na organizirani

odmor i dr.).

Specifični dijelovi programa preventivne zdravstvene zaštite učenika kojima se posvećuje osobita

pažnja su zdravstveni odgoj i savjetovališni rad. Savjetovališta za djecu i mladež u kojima djeca, roditelji

i profesori mogu zatražiti pomoć pri rješavanju najčešćih problema vezanih uz odrastanje i zdravlje

djece, organizirana su kao poseban oblik rada i broj posjeta savjetovalištu neprekidno se povećava.

Prema dogovoru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Agencije za odgoj i obrazovanje timovi školske

medicine u školskoj godini 2016./2017. provodili su sljedeće teme zdravstvenog odgoja iz Nastavnog

plana i programa zdravstvenog odgoja za osnovne i srednje škole:

1. razred OŠ Pravilno pranje zuba po modelu (1 sat)

3. razred OŠ Skrivene kalorije (1 sat)

5. razred OŠ Promjene vezane uz pubertet i higijena (2 sata)

1. razred SŠ Utjecaj spolno prenosivih bolesti na reproduktivno zdravlje (1 sat)

2. razred SŠ Zaštita reproduktivnog zdravlja – opcionalno, ovisno o kapacitetima školske medicine (1

sat)

10

6

TABLICA 73. UKUPAN BROJ DJECE* U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI PO RAZREDIMA U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI I HRVATSKOJ U ŠKOLSKOJ 2016./2017. GODINI

OSNOVNA ŠKOLA SREDNJA ŠKOLA

razred razred

I II III IV V VI VII VIII Ukupno I II III IV Ukupno SVEGA

SDŽ 4.749 4.655 5.034 4.579 4.692 4.684 4.481 4.755 37.629 4.697 5.159 4.978 4.151 18.985 56.614

RH 42.956 41.243 40.585 39.933 40.437 40.037 38.548 38.933 322.672 40.644 42.157 42.358 34.319 159.478 482.150 * Broj djece prema izvješćima službi za školsku medicine

TABLICA 74. PREVENTIVNI PREGLEDI U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI PO RAZREDIMA U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI I HRVATSKOJ U ŠKOLSKOJ 2016./2017. GODINI

SISTEMATSKI PREGLEDI KONTROLNI PREGLEDI

Upis u I r. V VIII I srednje Fakultet Ukupno Upis u I r. V VIII Srednj š. Fakultet Ukupno

SDŽ 5.016 4.432 4.455 4.069 2.106 20.078 933 321 248 51 20 1.573

RH 45.698 35.089 38.075 24.391 17.791 161.044 5.848 2.102 1.870 670 302 10.792 Izvor: Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2017. godinu. HZJZ, Zagreb, 2018.

TABLICA 75. UKUPAN BROJ OBAVLJENIH SKRININGA U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI PO RAZREDIMA U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI I HRVATSKOJ U ŠKOLSKOJ 2016./2017. GODINI

OSNOVNA ŠKOLA Skrining za učenike s rizikom

I III VI VII Ukupno Osnovne š. Srednje š. Fakultet

SDŽ 10.252 12.052 8.380 4.211 34.895 1.680 1 1

RH 29.942 89.854 56.318 15.794 191.908 3.286 23 10 Izvor: Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2017. godinu. HZJZ, Zagreb, 2018.

10

7

TABLICA 76. NAMJENSKI PREGLEDI I CIJEPLJENJE U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI I HRVATSKOJ U ŠKOLSKOJ 2016./2017. GODINI

CIJEPLJENJE NAMJENSKI PREGLEDI – OSNOVNE ŠKOLE

Osnovne škole

Srednje škole

UKUPNO Prilagođeni program t.k.

Pregledi sportaša

Smještaj u dom

Upis u sr. školu

Prije i nakon cijeplj.

Ostalo Ukupno namjenski

Ciljani osn. šk.

SDŽ 34.678 398 35.076 470 1.575 28 1.364 1.603 2.181 7.221 2.918

RH 295.579 11.597 307.176 4.499 14.080 293 13.899 13.799 7.009 53.579 36.969 Izvor: Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2017. godinu. HZJZ, Zagreb, 2018.

TABLICA 77. NENAMJENSKI PREGLEDI U SREDNJOJ ŠKOLI U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI I HRVATSKOJ U ŠKOLSKOJ 2016./2017. GODINI

NAMJENSKI PREGLEDI – SREDNJE ŠKOLE

Prilagođeni program t.k.

Pregledi sportaša

Smještaj u dom

Upis na fakultet

Prije i nakon cijeplj.

Ostalo Ukupno namjenski

Ciljani osn. šk.

SVEUKUPNO

SDŽ 1.143 448 94 241 16 950 2.892 151 13.182

RH 8.127 6.027 1.055 3.933 2.667 2.430 24.239 884 115.671 Izvor: Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2017. godinu. HZJZ, Zagreb, 2018.

TABLICA 78. OBILASCI ŠKOLA I ŠKOLSKIH KUHINJA U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI I HRVATSKOJ U ŠKOLSKOJ 2016./2017. GODINI

OSNOVNE ŠKOLE SREDNJE ŠKOLE UKUPNO

Obilazak škola

Higijenska kontrola

Nadzor nad prehranom

Ukupno Obilazak škola

Higijenska kontrola


Ukupno Obilazak škola

Higijenska kontrola


Ukupno

SDŽ 1.121 28 1 1.150 164 3 0 167 1.285 31 1 1.317

RH 8.820 561 305 9.686 1.107 45 6 1.158 9.927 606 311 10.844 Izvor: Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2017. godinu. HZJZ, Zagreb, 2018.

10

8

TABLICA 79. UKUPAN BROJ POSJETA SAVJETOVALIŠTIMA U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI I HRVATSKOJ U ŠKOLSKOJ 2016./2017. GODINI


Učenika Roditelji /staratelji

Obitelj Nastavnici /suradnici

Doktor ili sestra

Ukupno Učenika Roditelji /staratelji

Obitelj Nastavnici /suradnici

Doktor ili sestra

Ukupno

SDŽ 2.766 4.796 773 3.378 11.633 23.346 895 489 153 555 1.643 3.735

RH 20.141 23.243 1.794 15.833 51.046 112.057 6.549 2.780 316 2.344 8.548 20.537 Izvor: Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2017. godinu. HZJZ, Zagreb, 2018.

TABLICA 80. BROJ POSJETA SAVJETOVALIŠTIMA UČENIKA OSNOVNIH ŠKOLA U ŠKOLSKOJ GODINI 2016./2017.

SAVJETOVALIŠTE – osnovna škola

Problemi učenja

Rizično ponašanje

Mentalno zdravlje

Reproduktivno zdravlje

Kronične bolesti

Očuvanje i unapređenje zdravlja i zdravijeg načina života

Skrb o učenicima ometenim u psih. ili fiz. razvoju

Savjetovanje učenika o odabiru budućeg zanimanja

SDŽ 298 18 176 148 189 1.253 228 456

RH 3.090 332 1.532 1015 2867 7.328 604 3.373 Izvor: Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2017. godinu. HZJZ, Zagreb, 2018.

TABLICA 81. BROJ POSJETA SAVJETOVALIŠTIMA UČENIKA SREDNJIH ŠKOLA U ŠKOLSKOJ GODINI 2016./2017.

SAVJETOVALIŠTE – srednja škola

Problemi učenja

Rizično ponašanje

Mentalno zdravlje


Kronične bolesti


Skrb o učenicima ometenim u psih. ili fiz. razvoju

Savjetovanje učenika o odabiru budućeg zanimanja

SDŽ 61 19 60 132 84 501 22 16

RH 563 300 664 1.002 1.182 2.434 120 284 Izvor: Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2017. godinu. HZJZ, Zagreb, 2018.

10

9

TABLICA 82. BROJ UČENIKA I OSTALIH OBUHVAĆENIH ZDRAVSTVENIM ODGOJEM U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI U ŠKOLSKOJ 2016./2017. GODINI


Pravilno pranje zuba

Skrivene kalorije

Promjene vezane uz pubertet i higijena

Ostale teme

Za roditelje / staratelje

Ukupno Zaštita reprod. zdravlja

Utjecaj spolno prenosivih bolesti

Ostale teme

Za roditelje / staratelje

Ukupno Sveukupno

SDŽ 3.350 3.504 7.724 8.502 2.448 25.528 1.627 3.356 1.590 598 7.171 32.699

RH 24.653 27.375 49.404 41.521 13.768 156.721 9.998 20.785 10.006 6.636 47.425 204.146 Izvor: Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2017. godinu. HZJZ, Zagreb, 2018.

TABLICA 83. UTVRĐIVANJE PSIHOFIZIČKE SPOSOBNOSTI I PRIMJERENOG OBLIKA OBRAZOVANJA U ŠKOLSKOJ 2016./2017. GODINI – OSNOVNA ŠKOLA

OSNOVNA ŠKOLA

Upis u 1. r. osnovne škole Pregled i procjena psihofizičke sposobnosti

Timska sinteza za primjereni oblik školovanja Timska sinteza Dodatni ciljani pregled Ekspertiza

Hrvatska 13.488 587 5.436 3.458 5.585

SDŽ 663 37 595 376 393 Izvor: Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2017. godinu. HZJZ, Zagreb, 2018.

11

0

TABLICA 84. UTVRĐIVANJE PSIHOFIZIČKE SPOSOBNOSTI I PRIMJERENOG OBLIKA OBRAZOVANJA U ŠKOLSKOJ 2016./2017. GODINI – SREDNJA ŠKOLA

SREDNJA ŠKOLA

Dodatni ciljani pregled za primjereni oblik školovanja

Ekspertiza za primjereni oblik školovanja

Pregled i procjena psihofizičke sposobnosti

Timska sinteza za primjereni oblik školovanja

Dodatni ciljani pregled za primjereni oblik školovanja

Ekspertiza za primjereni oblik školovanja

Hrvatska 1.271 7.144 279 143 57 405

SDŽ 206 648 33 32 9 77 Izvor: Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2017. godinu. HZJZ, Zagreb, 2018.

TABLICA 85. PREVENTIVNI PREGLEDI, KONTROLNI I NAMJENSKI PREGLEDI STUDENATA U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI I HRVATSKOJ U ŠKOLSKOJ GODINI 2016./2017.

Sistematski pregledi Kontrolni pregledi Smještaj u dom* Namjenski pregledi Prilagodba tjel. odgoja Ostali pregledi

SDŽ 2.106 20 6 168 27 10

RH 17.791 302 3.827 1.916 820 125 Izvor: Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2017. godinu. HZJZ, Zagreb, 2018. *Uz preglede studenata za smještaj u studentske domove učinjeni su i očitani tuberkulinski testovi

TABLICA 86. UKUPAN BROJ POSJETA SAVJETOVALIŠTIMA STUDENATA, NASTAVNIKA I SURADNIKA TE OBITELJI STUDENATA U ŠKOLSKOJ GODINI 2016./2017.

Problemi učenja

Rizično ponašanje

Mentalno zdravlje


Kronične bolesti


Kratke konzultacije s doktorom ili sestrom

Ostalo Nastavnici / suradnici

Roditelji i obitelj

Ukupno

SDŽ 8 15 60 118 44 296 329 32 4 14 920

RH 82 117 569 1.120 885 1.401 4.298 84 26 113 8.695 Izvor: Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2017. godinu. HZJZ, Zagreb, 2018.

11

1

TABLICA 87. OBILASCI FAKULTETA I DOMOVA; BROJ STUDENATA OBUHVAĆENIH ZDRAVSTVENIM ODGOJEM TE OSTALE AKTIVNOSTI VEZANE UZ STUDENTE U ŠKOLSKOJ GODINI

2016./2017.

Zdravstveni odgoj Obilasci fakulteta i domova

Higijensko - epidem.

Cijepljenja i pregledi

Ostale aktivnosti

SDŽ 39 28 0 66 568

RH 7.940 59 6 673 34.466 Izvor: Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2017. godinu. HZJZ, Zagreb, 2018.

TABLICA 88. DOKTORI MEDICINE U SLUŽBI ŠKOLSKE MEDICINE U NASTAVNOM ZAVODU ZA JAVNO ZDRAVSTVO SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE TE U ZAVODIMA ZA JAVNO

ZDRAVSTVO U REPUBLICI HRVATSKOJ, BROJ DJECE U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA, BROJ DJECE PO TIMU

Broj djece šk. god. 2016./2017*? Liječnici u službi školske medicine

Osnovna škola

Srednja škola

Ukupno Studenti** Studenti i učenici

Specijalisti školske medicine

Na specijali-zaciji

Doktori opće medicine

Ukupno Broj djece po timu

SDŽ 36.793 19.362 56.155 14.302 70.457 21 2 0 23 3.063

RH 319.204 162.556 481.760 116.235 597.995 131 31 12 174 3.437 Izvor: Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2017. godinu. HZJZ, Zagreb, 2018.

* Broj školske djece prema podacima Državnog zavoda za statistiku

** Podaci iz školske godine 2015./2016.

TABLICA 89. IZVRŠENJE PROGRAMA OBAVEZNOG CIJEPLJENJA U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI I HRVATSKOJ U ŠKOLSKOJ POPULACIJI U 2017. GODINI

Difterija-tetanus revakcinacija Poliomijelitis revakcinacija Morbili - rubeola – parotitis revakcinacija Hepatitis B primovakcinacija

Cijepljeno % Cijepljeno* % Cijepljeno % Cijepljeno %

SDŽ 4.895 90,93 11.513 85,23 4.414 93,14 4.410 94,27

RH 39.657 94,39 105.066 92,63 37.703 95,14 36.411 96,34 Izvor: Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2017. godinu. HZJZ, Zagreb, 2018.

*Uključena i revakcinacija u drugoj godini života učinjena u okviru djelatnosti Zdr. zaštite dojenčadi i predškolske djece i Opće medicine

112

TABLICA 90. ZBIRNI REZULTATI SISTEMATSKIH PREGLEDA ŠKOLSKE DJECE I., V. I VIII. RAZREDA OSNOVNIH ŠKOLA U

SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI TIJEKOM ŠKOLSKE GODINE 2016./2017.

Redni broj

Utvrđene bolesti i stanja Ukupno Muški Ženski

Broj % Broj % Broj %

1 Broj učenika ukupno 14.147

7.385

6.762

2 Broj pregledanih 13.731 97,05 7.213 97,67 6.518 96,39

3 TT / TV >90c 2.033 14,37 999 13,52 1.034 15,29

4 <10c 588 4,15 309 4,18 279 4,12

5 Nepravilno držanje 3.895 27,53 1.920 25,99 1.975 29,20

6 Strukturalne deformacije kralježnice

Kifoza 151 1,06 88 1,19 63 0,93

7 Skolioza 563 3,97 169 2,28 394 5,82

8 Ostalo 252 1,78 152 2,05 100 1,47

9 Pedes planovalgi 3.233 22,85 1.840 24,91 1.393 20,60

10 Refrakcijske anomalije 3.067 21,67 1.691 22,89 1.376 20,34

11 Strabizam 203 1,43 98 1,32 105 1,55

12 Sljepoća na boje 197 1,39 185 2,50 12 0,17

13 Oštećenje sluha 76 0,53 48 0,64 28 0,41

14 Štitnjača Štitnjača N 13.501 95,43 7.152 96,84 6.349 93,89

15 Štitnjača O/I 181 1,27 44 0,59 137 2,02

16 Štitnjača I i>I 49 0,34 17 0,23 32 0,47

17 Karijes 2.062 14,57 1.130 15,30 932 13,78

18 Murmor cordis innocens 985 6,96 534 7,23 451 6,66

19 RR >140/90 mmHg 139 0,98 91 1,23 48 0,70

20 Verificirane srčane mane 55 0,38 34 0,46 21 0,31

21 Govorne mane Dislalija 576 4,07 391 5,29 185 2,73

22 Dizatrija 59 0,41 33 0,44 26 0,38

23 Ostalo 316 2,23 246 3,33 70 1,03

24 Hb Uzeto uzoraka

25 < 11 g/L

26 Urin Uzeto uzoraka

27 Albumen +

33 Anomalije spolovila

Kriptorhizam 85 0,60 85 1,15

34 Ostalo 758 5,35 758 10,26

35 Menarhe 1.916 13,54

1.916 28,33

36 EPI 86 0,60 49 0,66 37 0,54

37 Prilagođeni program 222 1,56 150 2,03 72 1,06

38 Ponavljači 15 0,10 13 0,17 2 0,02

113

TABLICA 91. ZBIRNI REZULTATI SISTEMATSKIH PREGLEDA ŠKOLSKE DJECE U 1. RAZREDU OSNOVNIH ŠKOLA U SPLITSKO-

DALMATINSKOJ ŽUPANIJI TIJEKOM ŠKOLSKE GODINE 2016./2017.

Redni broj




2.682

2.239


3 TT / TV >90c 745 15,13 393 14,65 352 15,72

4 <10c 183 3,71 116 4,32 67 2,99

5 Nepravilno držanje 927 18,83 508 18,94 419 18,71


Kifoza 13 0,26 10 0,37 3 0,13

7 Skolioza 53 1,08 19 0,70 34 1,51

8 Ostalo 57 1,15 33 1,23 24 1,07

9 Pedes planovalgi 1.440 29,26 864 32,21 576 25,72

10 Refrakcijske anomalije 563 11,44 272 10,14 291 12,99

11 Strabizam 119 2,41 62 2,31 57 2,54

12 Sljepoća na boje 3 0,06 3 0,11 0

13 Oštećenje sluha 42 0,85 26 0,96 16 0,71

14 Štitnjača Štitnjača N 4.904 99,65 2678 99,85 2.226 99,41

15 Štitnjača O/I 14 0,28 2 0,07 12 0,53

16 Štitnjača I i>I 3 0,06 2 0,07 1 0,04

17 Karijes 1.268 25,76 732 27,29 536 23,93


19 RR >140/90 mmHg 7 0,14 2 0,07 5 0,22



22 Dizatrija 33 0,67 14 0,52 19 0,84

23 Ostalo 259 5,26 206 7,68 53 2,36

24 Hb Uzeto uzoraka 4.706 95,63 2482 92,54 2.224 99,33

25 < 11 g/L 33 0,67 18 0,67 15 0,66

26 Urin Uzeto uzoraka 4706 95,63 2.482 92,54 2.224 99,33

27 Albumen + 88 1,78 20 0,74 68 3,03



34 Ostalo 393 7,98 393 14,65

35 Menarhe

36 EPI 36 0,73 24 0,89 12 0,53


38 Ponavljači 1 0,02 1 0,03

114



Redni broj




2.311

2.317


3 TT / TV >90c 744 16,07 389 16,83 355 15,32

4 <10c 206 4,45 86 3,72 120 5,17

5 Nepravilno držanje 1.267 27,37 568 24,57 699 30,16


Kifoza 30 0,64 16 0,69 14 0,60

7 Skolioza 155 3,34 39 1,68 116 5,00

8 Ostalo 59 1,27 35 1,51 24 1,03

9 Pedes planovalgi 1024 22,12 541 23,40 483 20,84

10 Refrakcijske anomalije 925 19,98 421 18,21 504 21,75

11 Strabizam 52 1,12 19 0,82 33 1,42

12 Sljepoća na boje 93 2,00 87 3,76 6 0,25

13 Oštećenje sluha 16 0,34 11 0,47 5 0,21


15 Štitnjača O/I 71 1,53 20 0,86 51 2,20

16 Štitnjača I i>I 21 0,45 7 0,30 14 0,60

17 Karijes 530 11,45 253 10,94 277 11,95


19 RR >140/90 mmHg 41 0,88 26 1,12 15 0,64



22 Dizatrija 12 0,25 9 0,38 3 0,12

23 Ostalo 17 0,36 11 0,47 6 0,25

24 Hb Uzeto uzoraka

25 < 11 g/L


27 Albumen +



34 Ostalo 182 3,93 182 7,87

35 Menarhe 197 4,25

197 8,50

36 EPI 24 0,51 10 0,43 14 0,60


38 Ponavljači 7 0,15 6 0,25 1 0,04

115



Redni broj




2.392

2.206


3 TT / TV >90c 644 14,00 317 13,25 327 14,82

4 <10c 199 4,32 107 4,47 92 4,17



Kifoza 108 2,34 62 2,59 46 2,08

7 Skolioza 355 7,72 111 4,64 244 11,06

8 Ostalo 136 2,95 84 3,51 52 2,35


10 Refrakcijske anomalije 1.080 23,48 499 20,86 581 26,33

11 Strabizam 32 0,69 17 0,71 15 0,67

12 Sljepoća na boje 101 2,19 95 3,97 6 0,27

13 Oštećenje sluha 18 0,39 11 0,45 7 0,31


15 Štitnjača O/I 96 2,08 22 0,91 74 3,35

16 Štitnjača I i>I 25 0,54 8 0,33 17 0,77

17 Karijes 265 5,76 146 6,10 119 5,39


19 RR >140/90 mmHg 91 1,97 63 2,63 28 1,26



22 Dizatrija 14 0,30 10 0,41 4 0,18

23 Ostalo 40 0,86 29 1,21 11 0,49

24 Hb Uzeto uzoraka

25 < 11 g/L


27 Albumen +



34 Ostalo 183 3,97 183 7,65

35 Menarhe 1.719 37,38

1.719 77,92

36 EPI 26 0,56 15 0,62 11 0,49


38 Ponavljači 7 0,15 6 0,25 1 0,04

116

TABLICA 94. ZBIRNI REZULTATI SISTEMATSKIH PREGLEDA ŠKOLSKE DJECE U 1. RAZREDU SREDNJIH ŠKOLA U SPLITSKO-


Redni broj




2.503

2.444


3 TT / TV >90c 755 15,26 410 16,38 345 14,11

4 <10c 237 4,79 114 4,55 123 5,03



Kifoza 139 2,80 85 3,39 54 2,20

7 Skolioza 424 8,57 143 5,71 281 11,49

8 Ostalo 57 1,15 43 1,71 14 0,57


10 Refrakcijske anomalije 1.133 22,90 411 16,42 722 29,54

11 Strabizam 24 0,48 12 0,47 12 0,49

12 Sljepoća na boje 80 1,61 76 3,03 4 0,16

13 Oštećenje sluha 17 0,34 10 0,39 7 0,28


15 Štitnjača O/I 117 2,36 20 0,79 97 3,96

16 Štitnjača I i>I 36 0,72 7 0,27 29 1,18

17 Karijes 280 5,65 178 7,11 102 4,17


19 RR >140/90 mmHg 74 1,49 54 2,15 20 0,81



22 Dizatrija 6 0,12 4 0,15 2 0,08

23 Ostalo 20 0,40 15 0,59 5 0,20

24 Hb Uzeto uzoraka

25 < 11 g/L


27 Albumen +



34 Ostalo 170 3,43 170 6,79

35 Menarhe 2.087 42,18

2.087 85,39

36 EPI 28 0,56 14 0,55 14 0,57


38 Ponavljači 72 1,45 40 1,59 32 1,30

117

4.8. Djelatnost zdravstvene njege u kući

Zdravstvenu njegu u kući provode registrirane i ovlaštene ustanove za njegu u kući kao zdravstvenu

djelatnost na primarnoj razini. Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08), članak 82., ustanova

za zdravstvenu njegu u kući provodi zdravstvenu njegu i rehabilitaciju bolesnika po uputama doktora

medicine. Ustanova može privremeno stacionarno zbrinjavati bolesnike kojima je potrebna

zdravstvena njega i rehabilitacija. Utvrđeni standardni broj osiguranih osoba za provođenje

zdravstvene njege u kući je 3.500 osiguranika po jednoj medicinskoj sestri.

Prema izvješćima pristiglim za 2017. godinu za Splitsko-dalmatinsku županiju u djelatnosti zdravstvene

njege u kući radilo je 14 viših medicinskih sestara/tehničara, 9 prvostupnica/prvostupnika fizioterapije

i 35 medicinskih sestara/tehničara SSS, ukupno 114 zdravstvenih djelatnika u ovoj djelatnosti (Tablica

95.).

Prema podacima o broju osiguranika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Splitsko-dalmatinskoj županiji

jedan zdravstveni djelatnik u djelatnosti zdravstvene njege u kući dolazi prosječno na oko 7.900

osiguranika (u Hrvatskoj na 3.700 osiguranika).

Zdravstvenu njegu u kući koristilo je 5.173 osoba (Tablica 96). Tijekom 2017. godine zabilježeno je

3.230 novih korisnika zdravstvene njege u kući (62% od ukupnog broja korisnika) (Tablica 97.). Prema

podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo najveći broj korisnika s obzirom na funkcionalnu

sposobnost su nepokretne osobe. Tijekom 2017. godine u djelatnosti zdravstvene njege u kući

proveden je 62.821 postupak, od toga najviše u dobi iznad 65 godina (Tablica 98.). Najveći broj

postupaka odnosio se na kompletnu zdravstvenu njegu pokretnog ili teško pokretnog bolesnika (Slika

26). U 2017. godini zabilježeno je prosječno 1.083 postupka po zdravstvenom djelatniku u Splitsko-

dalmatinskoj županiji (u Hrvatskoj 2.015 postupaka po zdravstvenom djelatniku). Najveći broj

utvrđenih bolesti i stanja bio je iz skupine bolesti cirkulacijskog sustava (Slika 27.).

TABLICA 95. ZDRAVSTVENI DJELATNICI KOJI PROVODE ZDRAVSTVENU NJEGU U KUĆI U SPLITSKO-DALMATINSKOJ

ŽUPANIJI I REPUBLICI HRVATSKOJ, 2017. GODINA

VŠS ukupno

VŠS medicinska sestra - tehničar

VŠS prvostupnik fizioterapije

SSS ukupno

SSS medicinska sestra - tehničar

SSS fizioterapeutski

tehničar

RH 307 142 165 902 771 131

SDŽ 23 14 9 35 35 0

TABLICA 96. KORISNICI ZDRAVSTVENE NJEGE U KUĆI PO DOBNIM SKUPINAMA U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI I

REPUBLICI HRVATSKOJ, 2017. GODINA

DOB KORISNIKA

0-6 7-19 20-44 45-64 65-74 75-84 85+ Nepoznato UKUPNO

RH 98 424 2.019 9.411 19.651 31.559 18.444 3.847 85.453

SDŽ 20 44 82 342 1.064 2.073 1.548 0 5.173

118

TABLICA 97. KORISNICI ZDRAVSTVENE NJEGE U KUĆI PO KATEGORIJAMA U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI I

REPUBLICI HRVATSKOJ, 2017. GODINA

Stari korisnici

Novi korisnici

Novi iz kuće / doma

Novi - iz soc.

ustanova

Novi – iz

bolnice

Novi - s rehabilitacije

Novi - ostalo

Umrli - u

kući

Umrli - u soc.

ustanovi

Umrli - u zdr.

ustanovi

Umrli –

ostalo

RH 37.127 28.657 27.507 198 4.002 1.481 7.550 4.543

275 1.096 58

SDŽ 3.534 1.615 867 20 523 205 0 349 57 58 0

TABLICA 98. BROJ POSTUPAKA PROVEDENIH U ZDRAVSTVENOJ NJEZI U KUĆI, PO DOBNIM SKUPINAMA KORISNIKA U

SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI I REPUBLICI HRVATSKOJ, 2017. GODINA

DOB KORISNIKA -

0-6 7-19 20-44 45-64 65-74 75-84 85+ Nepoznato UKUPNO

RH 3.223 24.078 99.977 332.381 489.624 763.314 590.233 132.905 2.435.735

SDŽ 650 1.000 2.568 11.534 17.873 16.104 13.092 0 62.821

SLIKA 26. RASPODJELA POSTUPAKA PROVEDENIH U ZDRAVSTVENOJ NJEZI U KUĆI, 2017. GODINA

2%

3%

6%

2% 6% 12%12%

2%

9%

22%8%

16%

Kompletna zdravstvena njega nepokretnog ili teško pokretnog bolesnika

Djelomična zdravstvena njega nepokretnog ili teško pokretnog bolesnika

Skrb za umirućeg bolesnika

Zbrinjavanje kronične rane

Sprječavanje komplikacija dugotrajnog ležanja

Poduka obitelji

Primjena parenteralne terapije

Primjena subkutalne i intramuskularne terapije

Uzimanje materijala za labaratorijske pretrage

Mjerenje i registracija vitalnih funkcija, kontrola razine šećera u krvi i urinu

Ostali postupci zdravstvene njege

Zdravstvena rehabilitacija

119

SLIKA 27. RASPODJELA UTVRĐENIH BOLESTI I STANJA U ZDRAVSTVENOJ NJEZI U KUĆI, 2017. GODINA

9%

11%

28%

22%

14%16%

Novotvorine (C00-D48) Bolesti živcanog sustava (G00-G99)

Bolesti cirkulacijskog sustava (I00-I99) Bolesti kože i potkožnog tkiva (L00-L99)

Ozljede i otrovanja (S00-T98) Ostalo

120

4.9. Patronažna djelatnost

Patronažnu zaštitu provode više medicinske sestre patronažnog smjera prema normativu od 5.100

stanovnika po jednoj patronažnoj sestri sukladno Pravilniku o standardima i normativima prava na

zdravstvenu zaštitu iz osnovnog zdravstvenog osiguranja (NN 126/11). Taj se broj odnosi na broj

stanovnika na području nadležnog doma zdravlja/organizacijske jedinice županijskog doma zdravlja, u

Splitsko-dalmatinskoj županiji Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije.

Prema pristiglim izvješćima u 2017. godini u ovoj djelatnosti radile su 92 više medicinske sestre

raspoređene u 14 gradova Splitsko-dalmatinske županije (Tablica 99.). Prema podacima o broju

osiguranika (456.104) u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, jedna patronažna sestra skrbi prosječno za oko

4.950 osiguranika.

Ukupan broj patronažnih posjeta u 2017. godini bio je 116.860 (Tablica 100.).

U djelatnosti je registrirano: 704 posjeta trudnicama, 16.603 posjeta babinjačama i 2.146 posjeta

ostalim ženama (Tablica 100.). Obavljeno je i 35.933 posjeta novorođenčadi i dojenčadi, 1.017 posjeta

maloj djeci te 857 posjeta ostaloj djeci (Tablica 100.). Najveći je broj posjeta (55.798) kroničnim

bolesnicima u svrhu uputa i demonstracije određenih postupaka samokontrole i prevencije

komplikacija osnovne kronične bolesti te provođenja terapijskih postupaka kod teško pokretnih i

nepokretnih osoba u dogovoru s izabranim doktorom (Tablica 100.).

TABLICA 99. BROJ SESTARA, ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA U PATRONAŽNOJ ZDRAVSTVENOJ DJELATNOSTI U

SDŽ U 2017. GODINI

Broj timova

Zdrav. djelatnici

VŠS SSS

Splitsko-dalmatinska županija 91 92 0

HVAR 4 4 0

IMOTSKI 6 6 0

KAŠTELA 8 8 0

MAKARSKA 4 4 0

OMIŠ 5 5 0

SINJ 8 8 0

SOLIN 6 6 0

SPLIT 36 37 0

SUPETAR 3 3 0

ŠOLTA (Grohote) 1 1 0

TRILJ 2 2 0

TROGIR 5 5 0

VIS 1 1 0

VRGORAC 2 2 0

12

1

TABLICA 100. BROJ PATRONAŽNIH POSJETA PO ODGOVARAJUĆIM SKUPINAMA U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI U 2017. GODINI

Broj patronažnih posjeta po odgovarajućim skupinama

Trudnici Babinjači Ostalim ženama

Novorođ. Dojenč. Školi Maloj djeci

Ostaloj djeci

Socijal. prilike

Hig. prilike

Kronični bolesnici

Ostale posjete

Ukupno

SDŽ 704 16.603 2.146 29.426 6.507 0 1.017 857 32 6 55.798 3.764 116.860

HVAR 66 481 132 332 277 0 63 64 6 0 2.135 75 3.631

IMOTSKI 53 1.056 126 874 441 0 69 38 0 0 3.660 562 6.879

KAŠTELA 103 1.823 205 14.418 507 0 112 118 11 0 3.893 199 21.389

MAKARSKA 14 1.086 202 819 382 0 97 140 0 0 1.922 94 4.756

OMIŠ 50 1.020 113 858 228 0 67 64 0 0 1.598 581 4.579

SINJ 10 1.443 48 1.545 171 0 7 5 2 0 4.422 144 7.797

SOLIN 64 1.683 210 1.496 552 0 81 85 0 0 1.886 294 6.351

SPLIT 185 6.003 666 7.525 3.301 0 408 249 3 1 27127 1.268 46.736

SUPETAR 8 377 132 231 113 0 21 25 0 0 1.218 42 2.167

ŠOLTA (Grohote)

14 40 7 24 23 0 3 4 5 4 974 49 1.147

TRILJ 4 429 186 289 173 0 36 25 0 0 1.736 34 2.912

TROGIR 15 948 59 852 251 0 36 22 0 0 2.861 364 5.408

VIS 111 94 32 47 73 0 5 0 0 0 352 0 714

VRGORAC 7 120 28 116 15 0 12 18 5 1 2.014 58 2.394

125

5. Odabrani pokazatelji rada specijalističko-konzilijarne djelatnosti

Specijalističko-konzilijarna djelatnost u odnosu na zdravstvenu djelatnost na primarnoj razini obuhvaća

složenije mjere i postupke u pogledu prevencije, dijagnosticiranja te liječenja bolesti i ozljeda,

provođenja ambulantne rehabilitacije i medicinske rehabilitacije u kući korisnika odnosno korisnika u

ustanovama za socijalnu skrb te zdravstvene njege. Specijalističko-konzilijarna djelatnost može se

obavljati u dnevnoj bolnici i domu zdravlja. Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz

osiguranu laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost (Zakon o zdravstvenoj zaštiti, NN 100/18).

U Splitsko-dalmatinskoj županiji specijalističko-konzilijarna djelatnost (ugovor s HZZO-om) najvećim se

dijelom obavljala u KBC-u Split, no određene djelatnosti obavljale su se i u drugim gradovima i

općinama Županije:

- fizikalna medicina i rehabilitacija – Dugi Rat, Hvar, Imotski, Jelsa, Komiža, Makarska, Sinj, Trogir,

Vis, Vrgorac

- hemodijaliza – Hvar, Imotski, Makarska, Sinj, Supetar, Trogir

- interna – Hvar, Imotski, Makarska, Trogir

- oftalmologija – Imotski, Sinj, Trogir

- ortopedija – Omiš

- psihijatrija – Omiš, Sinj.

Od specijalističkih ordinacija koje nemaju ugovor s HZZO-om zaprimili smo izvješća:

- dermatovenerologija – Imotski, Sinj

- fizikalna medicina i rehabilitacija – Omiš, Split

- ginekologija – Split

- interna – Split, Dugopolje

- kardiologija – Split

- neurologija – Split

- nuklearna medicina – Split

- oftalmologija – Split

- pedijatrija – Split

126

- psihijatrija – Omiš, Split

- pulmologija – Split

- urologija – Split.

U Splitsko-dalmatinskoj županiji je tijekom 2017. godine ukupno zabilježeno 882.630 specijalističko-

konzilijarnih pregleda. Od toga je 851.168 specijalističko-konzilijarnih pregleda bilo u ordinacijama s

ugovorom s HZZO-om (Tablica 101.), dok je u ordinacijama bez ugovora s HZZO-om zabilježeno 31.462

specijalističko-konzilijarnih pregleda (Tablica 104.).

TABLICA 101. BROJ PREGLEDA U STALNIM I POVREMENIM SPECIJALISTIČKIM ORDINACIJAMA S UGOVOROM S HZZO-OM PO SPECIJALNOSTIMA U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI I HRVATSKOJ U 2017. GODINI

Hrvatska Splitsko-dalmatinska županija

ANESTEZIOLOGIJA 194.431 16.073

DERMATOVENEROLOGIJA 470.120 36.255

DIJABETOLOGIJA 65.700 5.109

DJEČJA KIRURGIJA 83.219 22.461

FIZIKALNA MEDICINA I REHABILITACIJA 1.007.010 72.161

GINEKOLOGIJA 460.476 1.7880

HEMODIJALIZA 1.954 247

INFEKTOLOGIJA 134.465 7.996

INTERNA 1.024.582 56.104

KARDIOLOGIJA 474.452 33.460

KIRURGIJA 916.261 82.276

MAX. FAC. KIRURG. 48.107 5.883

NEUROKIRURGIJA 62.638 11.424

NEUROLOGIJA 406.330 36.092

NUKLEARNA MED. 204.857 85.005

OFTAMOLOGIJA 878.649 92.479

ONKOLOG. I RADIOTERAP. 134.679 41.800

ORL 548.354 50.496

ORTOPEDIJA 309.707 27.388

PEDIJATRIJA 513.957 41.185

PSIHIJATRIJA 559.582 59.841

PULOMOLOGIJA 214.777 22.919

UROLOGIJA 356.943 2.6634

Ukupno: 9.071.250 851.168

Izvor: Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2017. godinu. HZJZ, Zagreb, 2018.

127

TABLICA 102. BROJ PREGLEDA U STALNIM I POVREMENIM SPECIJALISTIČKIM ORDINACIJAMA S UGOVOROM S HZZO-OM PO SPECIJALNOSTIMA U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI I HRVATSKOJ U 2017. GODINI – MUŠKARCI






FIZIKALNA MEDICINA I REHABILITACIJA 349.798 25.818

HEMODIJALIZA 1.449 168


INTERNA 396.533 24.227


KIRURGIJA 439.934 43.215







ORL 256.248 25.066





UROLOGIJA 274.640 22.650

Ukupno: 3.830.354 385.781 Izvor: Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2017. godinu. HZJZ, Zagreb, 2018.

128

TABLICA 103. BROJ PREGLEDA U STALNIM I POVREMENIM SPECIJALISTIČKIM ORDINACIJAMA S UGOVOROM S HZZO-OM PO SPECIJALNOSTIMA U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI I HRVATSKOJ U 2017. GODINI – ŽENE








HEMODIJALIZA 505 79


INTERNA 579.190 31.877


KIRURGIJA 425.860 39.061







ORL 268.268 25.430





UROLOGIJA 62.308 3.984

Ukupno: 4.924.464 453.243 Izvor: Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2017. godinu. HZJZ, Zagreb, 2018.

129

TABLICA 104. BROJ PREGLEDA U STALNIM I POVREMENIM SPECIJALISTIČKIM ORDINACIJAMA BEZ UGOVORA S HZZO-OM PO SPECIJALNOSTIMA U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI I HRVATSKOJ U 2017. GODINI*


ANESTEZIOLOGIJA 3.710 0


DIJABETOLOGIJA 263 0

DJEČJA KIRURGIJA 0 0



HEMODIJALIZA 680 0

INFEKTOLOGIJA 229 0

INTERNA 187.884 9.414

KARDIOLOGIJA 32.061 357

KIRURGIJA 19.597 0

MAX. FAC. KIRURG. 2.409 0

NEUROKIRURGIJA 2.444 0




ONKOLOG. I RADIOTERAP. 8.642 0

ORL 16.241 0

ORTOPEDIJA 31.078 0



PULOMOLOGIJA 1.899 120

UROLOGIJA 19.531 116

Ukupno: 803.478 31.462 Izvor: Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2017. godinu. HZJZ, Zagreb, 2018.

130

TABLICA 105. BROJ PREGLEDA U STALNIM I POVREMENIM SPECIJALISTIČKIM ORDINACIJAMA BEZ UGOVORA S HZZO-OM PO SPECIJALNOSTIMA U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI I HRVATSKOJ U 2017. GODINI – MUŠKARCI


ANESTEZIO-LOGIJA 1.730 0

DERMATOVE-NEROLOGIJA 32.007 1.375

DIJABETO-LOGIJA 64 0



HEMODIJALIZA 406 0

INFEKTOLOGIJA 132 0

INTERNA 78.032 4.146


KIRURGIJA 7.509 0




NUKLEARNA MED. 1.417 693

OFTAMOLOGIJA 60.779 161


ORL 6.547 0

ORTOPEDIJA 13.446 0

PEDIJATRIJA 4.646 989


PULOMOLOGIJA 964 55

UROLOGIJA 16.554 65


131

TABLICA 106. BROJ PREGLEDA U STALNIM I POVREMENIM SPECIJALISTIČKIM ORDINACIJAMA BEZ UGOVORA S HZZO-OM PO SPECIJALNOSTIMA U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI I HRVATSKOJ U 2017. GODINI – ŽENE


ANESTEZIOLOGIJA 1.899 0


DIJABETOLOGIJA 199 0




HEMODIJALIZA 274 0

INFEKTOLOGIJA 97 0

INTERNA 101.058 4.972


KIRURGIJA 9.680 0




NUKLEARNA MED. 4.154 668

OFTAMOLOGIJA 82.529 172


ORL 6.665 0

ORTOPEDIJA 14.290 0



PULOMOLOGIJA 935 65

UROLOGIJA 2.977 51


135

6. Odabrani pokazatelji stacionarne zdravstvene zaštite

U izvješću su prikazani odabrani pokazatelji stacionarne zdravstvene zaštite u Splitsko-dalmatinskoj

županiji (SDŽ) u 2017. godini, i to stacionarnih ustanova koje su imale ugovor s Hrvatskim zavodom za

zdravstveno osiguranje (HZZO).

U SDŽ je u 2017. godini bilo pet bolničkih ustanova i lječilišta s ugovorom s HZZO-om i to jedan klinički

bolnički centar (KBC Split), jedna specijalna bolnica (“Biokovka” Makarska) i tri opća stacionara i

rodilišta (Supetar, Makarska i Sinj).

Ukupan broj postelja u SDŽ 2017. iznosio je 1.905 (1.925 u 2016. godini). Broj postelja u svim

stacionarnim zdravstvenim ustanovama SDŽ izražen na 1.000 stanovnika iznosio je 4,19 (4,23 u 2016.

godini). Struktura postelja na 1.000 stanovnika u 2017. godini iznosila je 3,17 (3,21 u 2016. godini)

postelja za akutno liječenje, 0,07 (isto kao i u 2016. godini) u općim bolnicama te 3,09 u kliničkom

bolničkom centru (3,14 u 2016. godini). Za liječenje kroničnih bolesnika na raspolaganju je bilo 1,02

(isto u 2016. godini) postelja na 1.000 stanovnika (Tablica 107.).

Na stacionarnim odjelima u SDŽ 2017. godine liječilo se 53.900 ispisanih bolesnika (bolničkih otpusta)

(u 2016. godini 54.666), uključujući boravke u bolnici zbog poroda, pobačaja i bolničke rehabilitacije.

Od toga, 52.408 ispisanih bolesnika liječilo se u bolnicama za liječenje akutnih bolesnika, a 1.492 u

bolnicama za liječenje kroničnih bolesnika (Tablica 107., Slika 28., Slika 29.).

Odnosno, u KBC-u Split tijekom 2017. godine bilo je 51.858 ispisanih bolesnika (2016. godine 52.574)

(Tablica 108.), u specijalnoj bolnici bilo je 2017. godine 1.492 ispisanih bolesnika (2016. godine 1.432)

(Tablica 109.) te u općim stacionarima 2017. godine 550 ispisanih bolesnika (2016. godine 660) (Tablica

110.).

U SDŽ je u 2017. godini ostvareno 419.295 dana bolničkog liječenja što znači 7,78 dana prosječnog

liječenja po jednom boravku (u 2016. godini ostvareno je 417.872 dana bolničkog liječenja ukupno, što

znači 7,64 dana prosječnog liječenja po jednom boravku) (Tablica 107.). Od toga je u KBC-u Split u 2017.

godini ostvareno 384.563 dana bolničkog liječenja što znači 7,42 dana prosječnog liječenja po jednom

boravku (u 2016. godini ostvareno je 386.754 dana bolničkog liječenja ukupno, što znači 7,36 dana

prosječnog liječenja po jednom boravku) (Tablica 108.). U specijalnoj bolnici ostvareno je u 2017.

godini 27.377 dana bolničkog liječenja (u 2016. godini ostvareno je 25.829 dana bolničkog liječenja

ukupno) (Tablica 109., Tablica 111.). U općim stacionarima ostvareno je u 2017. godini 7.355 dana

bolničkog liječenja (u 2016. godini ostvareno je 5.289 dana bolničkog liječenja ukupno) (Tablica 110.).

Godišnja zauzetost postelja svih bolnica zajedno u SDŽ iznosila je 220 dana po krevetu 2017. godine

(2016. godine je bila 217 dana) (Tablica 107.).

Tijekom 2017. godine najveća je bila ukupna godišnja iskorištenost KBC-a, kliničkih bolnica i klinika

74,94% (2016. godine 74,31%), općih bolnica stacionara i izvanbolničkih rodilišta 59,27% (2016. godine

42,62%) te specijalnih bolnica i lječilišta 16,13% (2016. godine 15,22%) (Tablica 107.).

Interval obrtaja (prosječan broj dana nekorištenja kreveta između dva pacijenta) u općim bolnicama,

stacionarima i izvanbolničkim rodilištima je 9,19 (10,79 u 2016. godini), u KBC-u, kliničkim bolnicama i

136

klinikama iznosi 2,48 (2,54 u 2016.), a u specijalnim bolnicama i lječilištima 95,41 dana (100,49 u 2016.)

(Tablica 107.).

Broj bolničkih doktora iskazan prema broju kreveta obuhvaća samo doktore medicine koji izravno rade

na odjelima. U ukupnom prikazu doktora koji su zaposleni u bolnicama iskazuju se i ukupno uposleni

doktori u ostalim dijagnostičkim i specijalističko-konzilijarnim službama i odjelima bolnica te dnevnim

bolnicama (Tablica 107.).

U SDŽ 2017. godini u KBC-u Split bilo je 604 doktora medicine (Tablica 112.), u specijalnoj bolnici

“Biokovka” bilo je 6 doktora medicine (Tablica 113) te u općim stacionarima (Supetar, Makarska, i Sinj)

bilo je 4 doktora medicine (Tablica 114.).

Osim u KBC-u Split gdje je najviše stanovnika SDŽ bolnički liječeno (77%), najveći dio izvan Županije

liječen je u KBC-u Zagreb (4%) (Slika 30.).

Vodeće skupine bolesti u bolničkom zbrinjavanju u KBC-u Split 2017. godine su: novotvorine, bolesti

cirkulacijskog sustava, bolesti probavnog sustava, ozljede, trovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka

te bolesti sustava mokraćnih i spolnih organa (Tablica 115.).

Od 2017. godine u ukupan broj hospitalizacija uključene su i hospitalizacije zbog poroda, pobačaja i

hospitalizacije u djelatnosti rehabilitacije te su u žena najzastupljenije u 2017. godini bile hospitalizacije

zbog trudnoće, porođaja i babinja (5.562), zatim slijede novotvorine (3.863), bolesti cirkulacijskog

sustava (2.580), bolesti probavnog trakta (1.932) te ozljede, trovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka

(1.658) (Tablica 116.).

U muškaraca liječenih u KBC-u Split najzastupljenije bolesti 2017. godine bile su novotvorine (4.452),

slijede bolesti cirkulacijskog sustava (4.004), bolesti probavnog sustava (2.782), ozljede, trovanja i

ostale posljedice vanjskih uzroka (2.232), te bolesti dišnog sustava (1.792) (Tablica 117.).

TABLICA 107. RAD STACIONARNIH USTANOVA U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI 2017. G.


Sveukupno

Liječenje akutnih

bolesnika

Liječenje

subakutnih i kroničnih bolesnika

Opće bolnice, izvanbolnička

rodilišta i stacionari

Klinički bolnički centri, kliničke bolnice i klinike

Specijalne bolnice i lječilišta

Broj postelja Broj postelja na 1000 stanovnika Broj doktora Broj postelja po jednom doktoru Broj ispisanih bolesnika Broj dana bolničkog liječenja Prosječna dužina liječenja Godišnja zauzetost postelja % iskorištenosti postelja Broj pacijenata po krevetu Interval obrtaja

1.905 4,19

614

3,10

53.900 419.295

7,78 220

60,30 28,29

5,12

1.440 3,17

608

2,37

52.408 391.918

7,48 272

74,57 36,39

2,55

465 1,02

6

77,50

1.492 27.377

18,35

59

16,13 3,21

95,41

34 0,07

4

8,50

550 7.355

13,37

216

59,27 16,18

9,19

1.406 3,09

604

2,33

51.858 384.563

7,42 274

74,94 36,88

2,48

465 1,02

6

77,50

1.492 27.377

18,35

59

16,13 3,21

95,41


137

SLIKA 28. BROJ LIJEČENIH AKUTNIH I KRONIČNIH BOLESNIKA U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI I HRVATSKOJ U

2017. GODINI


SLIKA 29. BROJ LIJEČENIH BOLESNIKA PREMA TIPU USTANOVE U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI I HRVATSKOJ U

2017. GODINI


1.49252.408 53.900 64.741

660.599

725.340

0

100.000

200.000

300.000

400.000

500.000

600.000

700.000

800.000

broj

Splitsko-dalmatinska županija Hrvatska

Liječenje kroničnih bolesnika Liječenje akutnih bolesnika Sveukupno

51.858

550 1.492

402.756

255.195

67.389

0

50.000

100.000

150.000

200.000

250.000

300.000

350.000

400.000

450.000

broj

Splitsko-dalmatinska županija Hrvatska

KBC, KB i klinike OB, stacionari i rodilišta SB, lječilišta i hospiciji

138

TABLICA 108. ISPISANI BOLESNICI I BROJ DANA BOLNIČKOG LIJEČENJA U KLINIKAMA, KLINIČKIM BOLNICAMA I

KLINIČKIM BOLNIČKIM CENTRIMA U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI I HRVATSKOJ TIJEKOM 2016. I 2017. GODINE

ISPISANI BOLESNICI DANI BOLNIČKOG LIJEČENJA

2016. 2017. 2016. 2017.

Splitsko-dalmatinska županija (KBC Split)

52.574 51.858 386.754 384.563

HRVATSKA 403.517 402.756 2.723.277 2.647.733 Izvor: Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2017. godinu. HZJZ, Zagreb, 2018.

TABLICA 109. ISPISANI BOLESNICI I BROJ DANA BOLNIČKOG LIJEČENJA U SPECIJALNIM BOLNICAMA, LJEČILIŠTIMA I

HOSPICIJIMA U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI I HRVATSKOJ TIJEKOM 2016. I 2017. GODINE


2016. 2017. 2016. 2017.

Splitsko-dalmatinska županija „Biokovka“ Makarska

1.432 1.432

1.492 1.492

25.829 25.829

27.377 27.377


TABLICA 110. ISPISANI BOLESNICI I BROJ DANA BOLNIČKOG LIJEČENJA U OPĆIM BOLNICAMA, STACIONARIMA I

IZVANBOLNIČKIM RODILIŠTIMA U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI I HRVATSKOJ TIJEKOM 2016. I 2017. GODINE


2016. 2017. 2016. 2017.

Splitsko-dalmatinska županija Supetar* Makarska* Sinj*

660 379 121 160

550 277 120 153

5.289 1.664 2.501 1.124

7.355 1.872 2.675 2.808


*Stacionari i rodilišta

139

TABLICA 111. BROJ POSTELJA, DANA BOLNIČKOG LIJEČENJA, ISPISANIH BOLESNIKA TE POSTELJA NA 1.000

STANOVNIKA I PROSJEČNA DUŽINA LIJEČENJA U SPECIJALNIM BOLNICAMA, LJEČILIŠTIMA I HOSPICIJIMA SDŽ I

HRVATSKE U 2015. GODINI

Broj postelja

Ispisani bolesnici

Dani boln.

liječenja

Broj postelja na 1000

stan.

Prosječna dužina

liječenja

„Biokovka“ Makarska

465 1.492 27.377 0,11 18,35

HRVATSKA 7.285 67.389 1.715.633 1,70 25,46


TABLICA 112. BROJ POSTELJA I BROJ DOKTORA MEDICINE U KLINIČKOM BOLNIČKOM CENTRU PO SPECIJALNOSTIMA U


KBC Split – specijalnosti post. dr.

Interna medicina 343 161 Infektologija 38 13

Onkolog. i radioterapija 44 21

Dermato-venerol. 16 13

Fizikalna med. i reh. 42 16

Neurologija 72 28

Psihijatrija 82 32

Pedijatrija 127 38

Kirurgija 230 62

Dječja kirurgija 30 11

Neurokirurgija 42 12

Maksilo-facijalna kirurgija 11 9

Urologija 30 13

Ortopedija 37 10

ORL 41 22

Oftalmologija 37 27

Ginekol. i opstetr. 161 49

Anesteziologija reanimatol. 23 67

Kronične duševne bolesti 0 0

UKUPNO 1406 604

P/dr 2,3


140

TABLICA 113. BROJ POSTELJA I BROJ DOKTORA MEDICINE U SPECIJALNIM BOLNICAMA I LJEČILIŠTIMA PO

SPECIJALNOSTIMA U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI, 2017. G.

SPECIJALNOSTI

Fiz. med. i rehabilitacija

UKUPNO

post. dr. post. dr. P/dr.

„Biokovka“ Makarska 465 6 465 6 77,60


465 6 465 6 77,50


TABLICA 114. BROJ POSTELJA I BROJ DOKTORA MEDICINE U STACIONARIMA U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI, 2017. G.


Opći stacionar

post. dr. P/dr.

Supetar Makarska Sinj

10 12 12

1 1 2

10,0 12,0

6,0

UKUPNO 34 4 8,5


141

SLIKA 30. GRAVITACIJA PACIJENATA STANOVNIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE PREMA ODREĐENIM

STACIONARNIM USTANOVAMA U 2017. GODINI


KBC Zagreb

4%

KBC Sestre

milosrdnice

2%

Specijalna bolnica

"Biokovka"

2%

Specijalna bolnica

"Kalos"

2% Ostale ustanove

13%

KBC Split

77%

14

2

TABLICA 115. BOLNIČKI POBOL I STRUKTURA (%) HOSPITALIZACIJA PO DOBNIM SKUPINAMA TE SKUPINAMA BOLESTI (MKB 10) U STACIONARNOM DIJELU KBC SPLIT, 2017. –

UKUPNO

Dobna grupa (godina)

SKUPINA BOLESTI-STANJA UKUPNO 0 1-6 7-14 15-19 20-34 35-44 45-54 55-64 65-74 >75

I Zarazne i parazitarne bolesti

1.083 106 78 41 28 64 43 67 131 170 355

II Novotvorine 8.315 34 39 43 65 292 537 1.099 2.184 2.494 1.528


616 21 38 14 11 29 30 37 87 115 234

IV Endokrine bolesti, bolesti prehrane i metabolizma

1.197 20 26 45 35 63 74 148 234 252 300

V Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja

1.550 0 4 23 72 285 311 396 284 108 67

VI Bolesti živčanog sustava 1.089 28 58 104 73 79 74 126 156 215 176

VII Bolesti oka i adneksa 1.565 6 11 32 12 50 45 87 247 412 663

VIII Bolesti uha i mastoidnog nastavka

265 30 63 25 16 16 20 23 33 28 11

IX Bolesti cirkulacijskog sustava

6.584 3 4 40 63 104 197 453 1.312 1.750 2.658

X Bolesti dišnog sustava 2.978 310 254 74 91 231 137 170 405 451 855

XI Bolesti probavnog sustava 4.714 43 181 302 184 318 351 514 816 890 1.115

XII Bolesti kože i potkožnog tkiva

625 16 38 43 72 98 50 67 82 82 77

XIII Bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva

2.428 4 39 40 38 146 182 297 541 604 537

XIV Bolesti sustava mokraćnih i spolnih organa

2.717 109 90 140 83 287 312 272 447 450 527

XV Trudnoća, porođaj i babinje

5.562 0 0 0 63 4.081 1.399 19 0 0 0

XVI Određena stanja nastala u perinatalnom razdoblju

868 868 0 0 0 0 0 0 0 0 0

14

3




401 119 103 86 32 25 12 7 9 5 3

XVIII Simptomi, znakovi i abnormalni klinički i laboratorijski nalazi

1.413 98 185 127 97 80 61 63 175 227 300

XIX Ozljede, trovanja i neke druge posljedice vanjskih uzroka

3.890 19 140 328 198 455 271 316 497 539 1.127

XXI Čimbenici koji utječu na stanje zdravlja i kontakt sa zdravstvenom službom

994 68 61 49 67 49 59 88 186 180 187

S V E U K U P NO 48.854 1.902 1.412 1.556 1.300 6.752 4.165 4.249 7.826 8.972 10.720 Izvor: HZJZ, 2018.

14

4

TABLICA 116. BOLNIČKI POBOL I STRUKTURA (%) HOSPITALIZACIJA PO DOBNIM SKUPINAMA TE SKUPINAMA BOLESTI (MKB 10) U STACIONARNOM DIJELU KBC SPLIT, 2017. – ŽENE




526 45 38 11 14 32 19 24 57 83 203

II Novotvorine 3.863 21 22 27 41 190 368 691 877 991 635


310 12 16 7 6 11 18 22 47 44 127


647 8 11 22 25 38 41 90 111 118 183


632 0 0 16 32 88 111 148 146 56 35

VI Bolesti živčanog sustava 554 10 31 50 42 45 42 65 77 110 82

VII Bolesti oka i adneksa 819 1 6 15 5 25 13 28 115 210 401


136 11 35 13 6 5 15 12 22 11 6


2.580 2 1 3 6 26 54 142 366 638 1.342


XI Bolesti probavnog sustava 1.932 9 53 108 93 145 132 213 313 341 525


260 5 11 12 27 42 13 24 42 35 49


1.529 1 23 17 20 64 97 166 332 409 400


1.638 39 38 28 31 242 262 210 266 238 284


5.562 0 0 0 63 4.081 1.399 19 0 0 0


379 379 0 0 0 0 0 0 0 0 0

14

5




123 42 23 17 14 8 4 7 4 3 1


593 43 77 63 61 45 33 34 60 62 115


1.658 6 52 102 40 102 64 99 205 256 732


477 29 26 10 38 31 35 49 78 82 99

S V E U K U P NO 25.404 789 569 567 604 5.316 2.770 2.109 3.263 3.839 5.578 Izvor: HZJZ, 2018.

14

6

TABLICA 117. BOLNIČKI POBOL I STRUKTURA (%) HOSPITALIZACIJA PO DOBNIM SKUPINAMA TE SKUPINAMA BOLESTI (MKB 10) U STACIONARNOM DIJELU KBC SPLIT, 2017. –

MUŠKARCI




557 61 40 30 14 32 24 43 74 87 152

II Novotvorine 4.452 13 17 16 24 102 169 408 1.307 1.503 893


306 9 22 7 5 18 12 15 40 71 107


550 12 15 23 10 25 33 58 123 134 117


918 0 4 7 40 197 200 248 138 52 32

VI Bolesti živčanog sustava 535 18 27 54 31 34 32 61 79 105 94

VII Bolesti oka i adneksa 746 5 5 17 7 25 32 59 132 202 262


129 19 28 12 10 11 5 11 11 17 5


4.004 1 3 37 57 78 143 311 946 1.112 1.316


XI Bolesti probavnog sustava 2.782 34 128 194 91 173 219 301 503 549 590


365 11 27 31 45 56 37 43 40 47 28


899 3 16 23 18 82 85 131 209 195 137


1.079 70 52 112 52 45 50 62 181 212 243


489 489 0 0 0 0 0 0 0 0 0

14

7




278 77 80 69 18 17 8 0 5 2 2


820 55 108 64 36 35 28 29 115 165 185


2.232 13 88 226 158 353 207 217 292 283 395


517 39 35 39 29 18 24 39 108 98 88

S V E U K U P NO 23.450 1113 843 989 696 1.436 1.395 2.140 4.563 5.133 5.142 Izvor: HZJZ, 2018.

151

7. Gerontološko-javnozdravstveni pokazatelji

U ovoj publikaciji izdvojeni su i prikazani samo najvažniji gerontološko-javnozdravstveni pokazatelji za

Splitsko-dalmatinsku županiju u 2017. godini, a opširnije izvješće s prikazom svih pokazatelja dostupno

je na web-stranici NZJZ SDŽ: http://www.nzjz-split.hr/index.php/2-uncategorised/304-gerontolosko-

javnozdravstveni-pokazatelji-u-splitsko-dalmatinskoj-zupaniji-2017

7.1. Demografska obilježja stanovnika u dobi 65 i više godina

Prema procjeni stanovništva sredinom 2017. ukupni broj stanovnika Splitsko-dalmatinske županije je

iznosio 449.610 (218.850 muškaraca i 230.760 žena). Broj i udio osoba starijih od 65 godina povećao

se u odnosu na Popisnu 2011., te iznosi 86.184 (19,17%), pri čemu je udio muškaraca starije dobi

iznosio 16,45% (N=36.008) ukupne muške populacije, a udio žena starije dobi 21,74% (N=50.176)

ukupne ženske populacije.

SLIKA 31. USPOREDBA STRUKTURE UDJELA STANOVNIŠTVA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE U DOBI 65 I VIŠE GODINA

PO SPOLU, POPIS 2011./PROCJENA 2017.

Izvor podataka: Državni zavod za statistiku RH

http://www.nzjz-split.hr/index.php/2-uncategorised/304-gerontolosko-javnozdravstveni-pokazatelji-u-splitsko-dalmatinskoj-zupaniji-2017

http://www.nzjz-split.hr/index.php/2-uncategorised/304-gerontolosko-javnozdravstveni-pokazatelji-u-splitsko-dalmatinskoj-zupaniji-2017

152

7.2. Osobe starije životne dobi u ordinacijama opće/obiteljske medicine

Prema izvješćima iz primarne zdravstvene zaštite u 2017. godini ukupan broj utvrđenih bolesti i stanja

zabilježenih u djelatnosti opće/obiteljske medicine Splitsko-dalmatinske županije iznosio je 1.024.982.

Od toga, broj utvrđenih bolesti-stanja zabilježenih za korisnike u dobi 65 i više godina iznosio je 336.798

što je 32,9% svih bolesti i stanja utvrđenih kod korisnika svih dobi.

U 2017. godini korisnici dobi 65 i više godina (79.753) činili su jednu četvrtinu (25%) svih korisnika

(318.923) zdravstvene zaštite u djelatnosti opće/obiteljske medicine. Prosječno je po jednom korisniku

dobi 65 i više godina utvrđeno 4,2 bolesti i stanja.

15

3

TABLICA 118. UTVRĐENE BOLESTI I STANJA U DJELATNOSTI OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI U 2017. GODINI U DOBI 65 I VIŠE GODINA I

UKUPNO ZA SVE DOBI

Bolesti - stanja MKB 10 Šifra MKB 10 65 i više Ukupno sve dobi

Udio starijih od 65 i više

1. Zarazne bolesti probavnog sustava A00-A09 1166 8261 14,11

2. Tuberkuloza dišnih putova A15-A16 37 103 35,92

3. Tuberkuloza drugih organa A17-A19 10 14 71,43

5. Šarlah (scarlatina) A38 0 14 0,00

6. Druge bakterijske bolesti (osim A37 i A38) A20-A49 191 412 46,36

7. Sifilis A50-A53 1 6 16,67

8. Gonokokna infekcija A54 0 2 0,00

9. Varicela, morbili i rubeola B01, B05, B06 0 724 0,00

10. Bolest uzrokovana HIV-om B20-B24 3 23 13,04

11. Kandidijaza B37 287 877 32,73

12. Helmintijaze B65-B83 95 751 12,65

13. Ostale zarazne i parazitarne bolesti

3711 22330 16,62

I Ukupno Zarazne i parazitarne bolesti A00-B99 5501 33517 16,41

14. Zloćudna novotvorina želuca C16 156 215 72,56

15. Zloćudna novotvorina završnog debelog crijeva (rektuma)

C20 410 586 69,97

16. Zloćudna novotvorina dušnika (traheje), dušnice (bronha) i pluća

C33-C34 389 656 59,30

17. Zloćudni melanom kože C43 216 479 45,09

18. Zloćudna novotvorina dojke C50 1302 2386 54,57

19. Zloćudna novotvorina vrata maternice C53 38 133 28,57

20. Zloćudne novotvorine limfnoga, hematopoetičnog i srodnog tkiva

C81-C97 373 740 50,41

21. Ostale zloćudne novotvorine

6178 10157 60,83

22. Novotvorine in situ i dobroćudne novotvorine nepoznate prirode

D00-D48 4745 16665 28,47

II Ukupno Novotvorine C00-D48 13807 32017 43,12

23. Anemije zbog manjka željeza D50 2122 9191 23,09

15

4

Bolesti - stanja MKB 10 Šifra MKB 10 65 i više Ukupno sve

dobi Udio starijih od

65 i više

24. Druge bolesti krvi i krvotvornog sustava D51-D77 1297 2503 51,82

25. Neki poremećaji imunološkog sustava D80-D89 71 180 39,44

III Ukupno Bolesti krvi i krvotvornog sustava te određene bolesti imunološkog sustava

D50-D89 3490 11874 29,39

26. Poremećaji štitnjače E00-E07 6272 23331 26,88

27. Dijabetes melitus E10-E14 11509 19196 59,96

28. Pretilost E65-E66 211 964 21,89

29. Ostale endokrine bolesti, bolesti prehrane i bolesti metabolizma

5926 13706 43,24

IV Ukupno Endokrine bolesti, bolesti prehrane i bolesti metabolizma

E00-E90 23918 57197 41,82

30. Demencija F00-F03 633 677 93,50

31. Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani uzimanjem alkohola

F10 130 568 22,89

32. Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani psihoaktivnim tvarima

F11-F19 22 939 2,34

33. Shizofrenija, shizotipni i sumanuti poremećaji F20-F29 701 4023 17,42

34. Neuroze i afektivni poremećaji povezani sa stresom i somatoformni poremećaji

F40-F48 6047 20608 29,34

35. Duševna zaostalost F70-F79 26 272 9,56

36. Ostali duševni poremećaji i poremećaji ponašanja

5210 13973 37,29

V Ukupno Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja F00-F99 12769 41060 31,10

37. Ekstrapiramidalni i poremećaji kretanja G20-G26 933 1230 75,85

38. Epilepsija G40-G41 443 1953 22,68

39. Migrena i ostali sindromi glavobolje G43-G44 509 3626 14,04

40. Cerebralna paraliza i ostali paralitični sindromi G80-G83 642 1295 49,58

41. Ostale bolesti i poremećaji živčanog sustava

2338 6184 37,81

VI Ukupno Bolesti živčanog sustava G00-G99 4865 14288 34,05

42. Konjunktivitis H10 5589 15959 35,02

43. Katarakta i druge bolesti leće H25-H28 4016 4718 85,12

15

5



65 i više

44. Glaukom H40-H42 3665 5312 68,99

45. Strabizam H49-H50 8 214 3,74

46. Poremećaji refrakcije i akomodacije H52 1753 6021 29,11

47. Ostale bolesti oka i adneksa

5628 14917 37,73

VII Ukupno Bolesti oka i očnih adneksa H00-H59 20659 47141 43,82

48. Upala srednjeg uha i druge bolesti srednjeg uha i mastoida

H65-H75 2425 11665 20,79

49. Oštećenje sluha H90-H91 1205 2125 56,71

50. Ostale bolesti uha i mastoidnog nastavka

4714 15274 30,86

VIII Ukupno Bolesti uha i mastoidnog nastavka H60-H95 8344 29064 28,71

51. Akutna reumatska groznica I00-I02 2 5 40,00

52. Kronične reumatske srčane bolesti I05-I09 102 190 53,68

53. Hipertenzivne bolesti I10-I15 30290 51592 58,71

54. Akutni infarkt miokarda I21-I23 696 1261 55,19

55. Druge ishemične bolesti srca I20, I24-I25 3406 5012 67,96

56. Druge srčane bolesti I26-I52 11377 16511 68,91

57. Cerebrovaskularni inzult I60-I64 1312 1687 77,77

58. Druge cerebrovaskularne bolesti I65-I68 648 910 71,21

59. Posljedice cerebrovaskularne bolesti I69 297 386 76,94

60. Ateroskleroza I70 672 954 70,44

61. Bolesti vena (embolija, tromboza, varices) I80-I87 4744 10821 43,84

62. Ostale bolesti cirkulacijskog sustava

5767 9542 60,44

IX Ukupno Bolesti cirkulacijskog sustava I00-I99 59313 98871 59,99

63. Akutne infekcije gornjega dišnog sustava J00-J06 9965 78891 12,63

64. Gripa (influenca) J10-J11 920 5068 18,15

65. Pneumonija J12-J18 2188 4598 47,59

66. Akutni bronhitis i akutni bronhiolitis J20-J21 5242 16598 31,58

67. Bronhitis, emfizem, astma i druge kronične opstruktivne bolesti pluća

J40-J44, J47 4620 8264 55,91

15

6



65 i više

68. Plućne bolesti uzrokovane vanjskim agensima, pneumokonioze

J60-J70 110 152 72,37

69. Ostale bolesti dišnog sustava

6423 30013 21,40

X Ukupno Bolesti dišnog sustava J00-J99 29468 143584 20,52

70. Bolesti usne šupljine, žlijezda slinovnica i čeljusti K00-K14 952 4084 23,31

71. Ulkus želuca i duodenuma (gastroduodenalni) K25-K27 645 1313 49,12

72. Akutna upala crvuljka (apendicitis) K35 33 305 10,82

73. Preponska kila (ingvinalna hernija) K40 611 1488 41,06

74. Ostale hernije trbušne šupljine K41-K46 325 831 39,11

75. Bolesti jetre K70-K77 811 2465 32,90

76. Žučni kamenci i upala žučnjaka K80-K81 1325 3121 42,45

77. Ostale bolesti probavnog sustava

13199 37119 35,56

XI Ukupno Bolesti probavnog sustava K00-K99 17901 50726 35,29

78. Infekcije kože i potkožnoga tkiva L00-L08 4150 14845 27,96

79. Dermatitis, egzemi i urtikarije L20-L30, L50 8018 28912 27,73

80. Ostale bolesti kože i potkožnoga tkiva

5728 16633 34,44

XII Ukupno Bolesti kože i potkožnog tkiva L00-L99 17896 60390 29,63

81. Reumatoidni artritis i druge upalne poliartropatije M05-M14 4243 8908 47,63

82. Artroze M15-M19 6602 11512 57,35

83. Kifoza, skolioza i lordoza M40-M41 107 1127 9,49

84. Spondilopatije M45-M49 380 1054 36,05

85. Bolesti intervertebralnih diskova i ostale dorzopatije M50-M54 17887 59448 30,09

86. Osteoporoza i osteomalacija M80-M83 1972 2957 66,69

87. Ostale bolesti mišićno-koštanog sustava

7803 28738 27,15

XIII Ukupno Bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva

M00-M99 38994 113744 34,28

88. Glomerulske bolesti bubrega N00-N08 194 514 37,74

89. Tubulointersticijske bolesti bubrega N10-N16 362 897 40,36

90. Bubrežna insuficijencija N17-N19 894 1230 72,68

91. Urolitijaza (mokraćni kamenci) N20-N23 1097 3711 29,56

15

7



65 i više

92. Upala mokraćnog mjehura (cistitis) N30 8733 22428 38,94

93. Druge bolesti urinarnog sustava (osim N30) N25-N39 2328 5553 41,92

94. Hiperplazija prostate N40 5864 8412 69,71

95. Druge bolesti muških spolnih organa N41-N51 1758 5775 30,44

96. Poremećaji u menopauzi N95 0 120 0,00

97. Ostale bolesti ženskih spolnih organa

2057 8750 23,51

XIV Ukupno Bolesti mokraćnih i spolnih organa N00-N99 23287 57390 40,58

102. Prirođene malformacije cirkulacijskog sustava Q20-Q28 14 166 8,43

103. Nespušteni testis Q53 0 45 0,00

104. Ostale prirođene malformacije

56 834 6,71

XVII Ukupno Kongenitalne malformacije, deformiteti i kromosomske abnormalnosti

Q00-Q99 70 1045 6,70

105. Senilnost R54 67 68 98,53

106. Ostali simptomi, znakovi, klinički i lab. nalazi nesvrstani drugamo

20478 70115 29,21

XVIII Ukupno Simptomi, znakovi i abnormalni klinički i laboratorijski nalazi neuvršteni drugamo

R00-R99 20545 70183 29,27

107. Prijelomi S x 2 2350 6963 33,75

108. Dislokacije, uganuća i nategnuća S x 3 517 4855 10,65

109. Opekline i korozije T20-T32 386 1643 23,49

110. Otrovanja lijekovima i biološkim tvarima T36-T50 31 46 67,39

111. Ostale ozljede, otrovanja i djelovanja vanjskih uzroka

6638 28328 23,43

XIX Ukupno ozljede, otrovanja i neke druge posljedice vanjskih uzroka

S00-T98 9922 41835 23,72

112. Osobe koje se koriste zdravstvenom službom zbog pregleda i istraživanja

Z00-Z13 8080 36885 21,91

113. Infekcija HIV-om bez simptoma Z21 0 1 0,00

114. Druge osobe s opasnošću po zdravlje zbog zaraznih bolesti

Z20, Z22-Z29 4680 6800 68,82

115. Postupci u vezi sa sprečavanjem neželjene trudnoće Z30 0 26 0,00

15

8



65 i više

116. Osobe koje se koriste zdravstvenom službom zbog specifičnih postupaka i njege

Z40-Z54 494 2538 19,46

117. Osobe koje se koriste zdravstvenom službom zbog psihosoc. i socioek. razloga

Z55-Z65 62 536 11,57

118. Osobe koje se koriste zdravstvenom službom zbog obiteljskih razloga

Z70-Z99 12410 30467 40,73

119. Ostali čimbenici koji utječu na stanje zdravlja i kontakt sa zdravstvenom službom

323 1587 20,35

XXI Ukupno Čimbenici koji utječu na stanje zdravlja i kontakt sa zdravstvenom službom

Z00-Z99 26049 78840 33,04

120. Nesreće pri prijevozu V01-V99 114 1357 8,40

121. Ostali vanjski uzroci slučajnih ozljeda W00-X59 9069 37121 24,43

122. Namjerno nanesene ozljede X85-Y09 11 74 14,86

124. Ostali vanjski uzroci ozljeda i otrovanja

728 3283 22,17

XX Ukupno Vanjski uzroci morbiditeta i mortaliteta V01-Y98 9922 41835 23,72 Izvor podataka: Godišnja izvješća djelatnosti opće medicine

159

Od svih bolesti i stanja (336.798) utvrđenih kod korisnika dobne skupine 65 i više godina u 2017. godini,

najzastupljenije skupine bolesti i stanja ove dobne skupine bile su:

1. Bolesti cirkulacijskog sustava (I00-I99) s ukupno 59.313 bolesti-stanja (s udjelom 17,6% od

svih utvrđenih bolesti-stanja).

2. Bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva (M00-M99) s ukupno 38.994 bolesti-stanja

odnosno 11,6% svih utvrđenih bolesti-stanja.

3. Bolesti dišnog sustava (J00-J99) s ukupno 29.468 bolesti-stanja odnosno 8,75% svih

utvrđenih bolesti-stanja.

4. Endokrine bolesti, bolesti prehrane i bolesti metabolizma (E00-E90) s ukupno 23.918 bolesti-

stanja odnosno 7,1% od svih utvrđenih bolesti-stanja.

5. Bolesti mokraćno-spolnog sustava (N00-N99) s ukupno 23.287 bolesti-stanja odnosno 6,9%

od svih utvrđenih bolesti-stanja.

SLIKA 32. UDIO (%) BOLESTI I STANJA DOBNE SKUPINE 65+ GODINA U PZZ SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE, 2017.

Izvor podataka: Godišnja izvješća djelatnosti opće medicine

Tijekom 2017. godine redoslijed i udio 10 najučestalijih utvrđenih bolesti-stanja u djelatnosti

opće/obiteljske medicine u dobi 65 i više godina prikazan je u Tablica 119.

160

TABLICA 119. RANG I UDIO 10 VODEĆIH UTVRĐENIH BOLESTI-STANJA U DJELATNOSTI OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE U

SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI U DOBI 65 I VIŠE GODINA U 2017. I UKUPNO

Izvor podataka: Godišnja izvješća djelatnosti opće medicine

Rang Dijagnoza Šifra MKB-10

Broj 65 i više

Udio (%) u dobi

65 i više

Ukupno u svim

dobima

Rang Udio (%) u svim

dobima

1. Hipertenzivne bolesti

I10-I15 30.290 8,99 51.592 3. 5,03

2. Bolesti intervertebralnih diskova i ostale dorzopatije

M50-M54

17.887 5,31 59.448 2. 5,80

3. Dijabetes melitus E10-E14 11.509 3,42 19.196 8. 1,87

4. Druge srčane bolesti I26-I52 11.377 3,38 16.511 9. 1,61

5. Akutne infekcije gornjeg dišnog sustava

J00-J06 9.965 2,96 78.891 1. 7,70

6. Upala mokraćnog mjehura

N30 8.733 2,59 22.428 6. 2,19

7. Dermatitis, egzemi i urtikarije

L20-L30,L50

8.018 2,38 28.912 4. 2,82

8. Artroze M15-M19

6.602 1,96 11.512 > 10. 1,12

9. Poremećaji štitnjače E00-E07 6.272 1,86 23.331 5. 2,28

10. Neuroze i afektivni porem. povezani sa stresom i somatoformni poremećaji

F40-F48 6.047 1,80 20.608 7. 2,01

Ukupno za vodećih 10 bolesti-stanja

116.700

34,6% od 65+

334.907

33,6% od svih dobi

161

7.3. Bolnički pobol (hospitalizacije) stanovništva starije dobi

Udio hospitaliziranih u dobi 65 i više godina u 2017. godini u stacionarnom dijelu KBC-a Split iznosio je

34,26% od svih ukupno bolnički liječenih u KBC-u Split. Zabilježeno je 16.738 hospitalizacija osoba

starije životne dobi (stopa 19421,23/100.000) s ukupno 147.235 dana bolničkog liječenja. Prosječna

dužina liječenja po jednom boravku bila je 8,8 dana.

Vodeće skupine bolesti kao uzrok hospitalizacija osoba u dobi od 65 i više godina bile su: bolesti

cirkulacijskog sustava (3735 hospitalizacija; stopa 4333,75/100.000), novotvorine (3298 hospitalizacija;

stopa 3826,70/100.000), bolesti probavnog sustava (1767 hospitalizacija; stopa 2050,26/100.000),

ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka (1431 hospitalizacija; stopa 1660,40/100.000) te

bolesti dišnog sustava (1143 hospitalizacije, stopa 1326,23/100.000). (Slika 33.)

SLIKA 33. BOLNIČKI POBOL OSOBA U DOBI OD 65 I VIŠE GODINA PO SKUPINAMA BOLESTI (MKB-10) U STACIONARNOM

DIJELU KBC-A SPLIT, 2017.

Izvor podataka: Bolesničko-statistički obrazac, 2017.

Od ukupnog broja hospitaliziranih u dobi iznad 65 godina u 2017. godini bilježi se 8.119 hospitalizacija

žena i 8.619 hospitalizacija muškaraca. Stopa hospitalizacije žena starijih od 65 godina iznosila je

16181,04/100.000, a muškaraca starijih od 65 godina 23936,35/100.000.

299

475

7

1431

889

1000

128

1767

1143

3735

37

750

357

161

490

303

3298

468

0 500 1000 1500 2000 2500 3000 3500 4000

XXI Čimbenici koji utječu na stanje zdravlja i kontakt…

XVIII Simptomi, znakovi i abnorm.klin.i lab. nalazi…

XVII Kongenitalne malformacije, deformiteti i…

XIX Ozljede, otrovanja i ost. posljedice vanjskih uzroka

XIV Bolesti genitourinarnog sustava



XI Bolesti probavnog sustava

X Bolesti dišnog sustava


VIII Bolesti uha i mastiodnog nastavka

VII Bolesti oka i čnih adneksa

VI Bolesti živčanog sustava


IV Endokrine bolesti, bolesti prehrane i bolesti…

III Bolesti krvi i krvotvornog sustava

II Novotvorine


N=16.738

162

Kod oba spola u dobi od 65 i više godina najčešći uzroci hospitalizacija su bolesti cirkulacijskog sustava

(kod muškaraca stopa 5582,09/100.000, a kod žena stopa 3437,90/100.000) i novotvorine (kod

muškaraca stopa 5434,90/100.000, kod žena 2672,59/100.000).

U muškaraca starijih od 65 godina zatim slijede bolesti probavnog sustava (stopa 2796,60/100.000),

bolesti dišnog sustava (stopa 1935,68/100.000), te ozljede, otrovanja i neke druge posljedice vanjskih

uzroka (stopa 1574,65/100.000), a kod žena slijede ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih

uzroka (stopa 1721,94/100.000), bolesti probavnog sustava (stopa 1514,67/100.000), te bolesti

mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva (stopa 1450/100.000) (Tablica 120.).

TABLICA 120. BOLNIČKI POBOL OSOBA U DOBI OD 65 I VIŠE GODINA PO SKUPINAMA BOLESTI (MKB-10) I PO SPOLU U

KBC-U SPLIT, 2017.

Skupina bolesti-stanja MKB-10

Muškarci 65+ Žene 65+

Broj Udio %

Stopa/ 100.000

Broj Udio %

Stopa/ 100.000


A00-B99 215 2,49 597,09 253 3,12 504,23

II Novotvorine C00-D48 1957 22,71 5434,90 1341 16,52 2672,59


D50-D89 148 1,72 411,02 155 1,91 308,91

IV Endokrine bolesti, bolesti prehrane i bolesti metabolizma

E00-E90 226 2,62 627,64 264 3,25 526,15


F00-F99 75 0,87 208,29 86 1,06 171,40


G00-G99 181 2,10 502,67 176 2,17 350,77

VII Bolesti oka i očnih adneksa

H00-H59 318 3,69 883,14 432 5,32 860,97


H60-H95 20 0,23 55,54 17 0,21 33,88


I00-I99 2010 23,32 5582,09 1725 21,25 3437,90


J00-J99 697 8,09 1935,68 446 5,49 888,87

163

Skupina bolesti-stanja MKB-10

Muškarci 65+ Žene 65+

Broj Udio %

Stopa/ 100.000

Broj Udio %

Stopa/ 100.000


K00-K93 1007 11,68 2796,60 760 9,36 1514,67


L00-L99 59 0,68 163,85 69 0,85 137,52


M00-M99 272 3,16 755,39 728 8,97 1450,89


N00-N99 407 4,72 1130,30 482 5,94 960,62

XVII Prirođene malformacije, deformiteti i kromosomske abnormalnosti

Q00-Q99 4 0,05 11,11 3 0,04 5,98

XVIII Simptomi, znakovi i abnormalni klin. i lab. nalazi neuvršteni drugamo

R00-R99 313 3,63 869,25 162 2,00 322,86

XIX Ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka

S00-T98 567 6,58 1574,65 864 10,64 1721,94

XXI Čimbenici koji utječu na stanje zdravlja i kontakt sa zdrav. službom

Z00-Z99 143 1,66 397,13 156 1,92 310,91

UKUPNO 8619 100,00 23936,35 8119 100,00 16181,04


Između deset vodećih pojedinačnih uzroka hospitalizacija u dobi od 65 i više godina u 2017. godini u

Splitsko-dalmatinskoj županiji prednjače bolesti srca i krvnih žila.

Najčešće dijagnoze hospitalizacija starijih osoba su Cerebralni infarkt (I63, MKB-10) i Zloćudna

novotvorina debelog crijeva (C18, MKB-10). Na visokom trećem mjestu su hospitalizacije zbog

Prijeloma bedrene kosti (S72, MKB-10). Prosječno je dnevno iz tog razloga hospitalizirana 1,4 osoba u

dobi od 65 i više godina. Zatim slijedi Pneumonija (J18, MKB-10) i Insuficijencija srca (I50, MKB-10)

(Tablica 121.).

164

TABLICA 121. RANG LJESTVICA VODEĆIH DIJAGNOZA – BOLNIČKI POBOL OSOBA U DOBI OD 65 I VIŠE GODINA U KBC-U

SPLIT, 2017. – UKUPNO

Rang Dijagnoza Šifra MKB-10 Ukupno Stopa/100.000 Udio (%) od ukupno

1 Cerebralni infarkt I63 665 771,6 3,97

2 Zloćudna novotvorina debeloga crijeva

C18 653 757,7 3,90

3 Prijelom bedrene kosti (femura)

S72 505 586,0 3,02

4 Pneumonija, nespecificiranog uzročnika

J18 449 521,0 2,68

5 Insuficijencija srca I50 384 445,6 2,29

6 Senilna katarakta H25 358 415,4 2,14

7 Zloćudna novotvorina završnoga debelog crijeva (rektuma)

C20 336 389,9 2,01

8 Akutni infarkt miokarda I21 326 378,3 1,95

9 Ostale sepse A41 314 364,3 1,88

10 Fibrilacija atrija i undulacija

I48 278 322,6 1,66

11 Respiracijska insuficijencija nesvrstana drugamo

J96 271 314,4 1,62

12 Angina pektoris I20 258 299,4 1,54

13 Žučni kamenci (kolelitijaza)

K80 257 298,2 1,54

14 Zloćudna novotvorina mokraćnoga mjehura

C67 242 280,8 1,45

15 Preponska kila (ingvinalna hernija)

K40 232 269,2 1,39

16 Zloćudna novotvorina rektosigmoidnog prijelaza

C19 227 263,4 1,36

17 Kardiomiopatija I42 203 235,5 1,21

18 Kronična ishemična bolest srca

I25 199 230,9 1,19

19 Dijabetes melitus neovisan o inzulinu

E11 177 205,4 1,06

20 Ateroskleroza I70 170 197,3 1,02 Ukupno svih hospitalizacija

A00-T98 16.738 19421,23 100,00


Kod pojedinačnih bolesti/stanja kao uzroka hospitalizacija muškaraca u dobi od 65 i više godina na

prvom mjestu je Zloćudna novotvorina debelog crijeva (C18, MKB-10), zatim slijedi Cerebralni infarkt

(I603, MKB-10) i Pneumonija (J18, MKB-10) (Tablica 122.).

165

TABLICA 122. RANG LJESTVICA VODEĆIH DIJAGNOZA – BOLNIČKI POBOL OSOBA U DOBI OD 65 I VIŠE GODINA U KBC-U

SPLIT, 2017. – MUŠKARCI



C18 452 1255,3 5,24



J18 277 769,3 3,21

4 Preponska kila (ingvinalna hernija)

K40 215 597,1 2,49


C20 200 555,4 2,32


7 Zloćudna novotvorina rektosigmoidnog prijelaza

C19 176 488,8 2,04

8 Zloćudna novotvorina mokraćnoga mjehura

C67 174 483,2 2,02


I48 164 455,5 1,90


11 Akutni infarkt miokarda I21 156 433,2 1,81

12 Ostale sepse A41 148 411,0 1,72

13 Kronična ishemična bolest srca

I25 144 399,9 1,67

14 Respiracijska insuficijencija nesvrstana drugamo

J96 139 386,0 1,61


K80 137 380,5 1,59


17 Ateroskleroza I70 123 341,6 1,43



S72 116 322,2 1,35

20 Zloćudna novotvorina dušnica (bronha) i pluća

C34 114 316,6 1,32

Ukupno svih hospitalizacija muškaraca

A00-T98 8.619 23936,3 100,00


Kod žena su na prvom mjestu hospitalizacije zbog Prijeloma bedrene kosti (S72, MKB-10). Prosječno

svakog dana po jedna stanovnica Splitsko-dalmatinske županije u dobi od 65 i više godina bila je

166

hospitalizirana zbog prijeloma bedrene kosti. Na visokom drugom mjestu su hospitalizacije zbog

Cerebralnog infarkta (Tablica 123.).

TABLICA 123. RANG LJESTVICA VODEĆIH DIJAGNOZA – BOLNIČKI POBOL OSOBA U DOBI 65 I VIŠE GODINA U KBC-U

SPLIT, 2017. – ŽENE



S72 389 775,3 4,79123





C18 201 400,6 2,475674


J18 172 342,8 2,118487

7 Akutni infarkt miokarda

I21 170 338,8 2,093854

8 Ostale sepse A41 166 330,8 2,044587

9 Zloćudna novotvorina dojke

C50 146 291,0 1,798251


C20 136 271,0 1,675083


J96 132 263,1 1,625816


K80 120 239,2 1,478015

13 Drugi specifični poremećaji zglobova

M24 116 231,2 1,428747


I48 114 227,2 1,404114


16 Gonartroza (Artroza koljena)

M17 98 195,3 1,207045

17 Koksartroza (artroza kuka)

M16 93 185,3 1,145461

18 Upala žučnjaka (kolecistitis)

K81 88 175,4 1,083877


20 Prijelom lumbalne kralježnice i zdjelice

S32 85 169,4 1,046927

Ukupno svih hospitalizacija žena

A00-T98 8.119 16181,0 100,00


167

7.4. Smrtnost stanovništva starije dobi

Dobna struktura ukupnog mortaliteta u Splitsko-dalmatinskoj županiji za 2017. godinu pokazuje da

najviši udio od 83,9% ima dobna skupina starijih od 65 godina (4.383 od ukupno umrlih 5.227). Spolna

struktura ukupnog mortaliteta pokazuje da su žene zastupljenije u ukupnom broju umrlih, a posebno

u dobnoj skupini od 65 i više godina, dok muškarci umiru više u dobi od 0 do 64 godine.

TABLICA 124. UKUPNI MORTALITET U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI PO DOBI, 2017.

Dob Ukupno Muškarci Žene

0-64 godine 844 569 275

65 i više godina 4383 1988 2395

Sve dobi 5227 2557 2670 Izvor podataka: Državni zavod za statistiku RH

SLIKA 34. UMRLI U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI U 2017., PREMA DOBNIM SKUPINAMA

Analiza uzroka smrti osoba starijih od 65 godina u Županiji za 2017. godinu prema najučestalijim

skupinama bolesti pokazuje da u ovoj dobnoj skupini starije osobe oba spola najviše umiru od Bolesti

cirkulacijskog sustava (785 muškaraca, stopa 2180,1/100.00 i 1 214 žena sa stopom od 2419,5/100.00).

Na drugom mjestu uzroka smrti kod oba spola su Novotvorine (664 muškarca, stopa od 1844/100.000

i 439 žena sa stopom od 875/100.000), a zatim slijede kod muškaraca Bolesti dišnog sustava (119

83,9%

16,1%

65 i više godina 0-64 godine

168

umrlih), a kod žena Endokrine bolesti, bolesti prehrane i metabolizma (152 umrle). Na četvrtom mjestu

uzroka smrti osoba starije dobi kod oba spola su Ozljede, otrovanja i neke druge posljedice vanjskih

uzroka (84 muškarca i 94 žene), dok su na petom mjestu kod muškaraca Endokrine bolesti, bolesti

prehrane i metabolizma (82 umrla), a kod žena Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja (90 umrlih)

(Tablica 125., Slika 35.).

16

9

TABLICA 125. UMRLI U DOBI OD 65 I VIŠE GODINA PO MKB-10 SKUPINAMA BOLESTI I PO SPOLU U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI U 2017.

Skupina bolesti-stanja MKB-10 Muškarci Žene

Broj Udio % Stopa/100.000 Broj Udio % Stopa/100.000

I Zarazne i parazitarne bolesti A00-B99 9 0,5 25,0 11 0,5 21,9

II Novotvorine C00-D48 664 33,4 1844,0 439 18,3 875,0


D50-D89 2 0,1 5,6 3 0,1 6,0


E00-E90 82 4,1 227,7 152 6,3 302,9


F00-F99 40 2,0 111,1 90 3,8 179,4

VI Bolesti živčanog sustava G00-G99 56 2,8 155,5 76 3,2 151,5

VII Bolesti oka i očnih adneksa H00-H59 0 0,0 0,0 0 0,0 0,0


H60-H95 0 0,0 0,0 0 0,0 0,0

IX Bolesti cirkulacijskog sustava I00-I99 785 39,5 2180,1 1214 50,7 2419,5

X Bolesti dišnog sustava J00-J99 119 6,0 330,5 86 3,6 171,4

XI Bolesti probavnog sustava K00-K93 72 3,6 200,0 82 3,4 163,4

XII Bolesti kože i potkožnog tkiva L00-L99 0 0,0 0,0 0 0,0 0,0


M00-M99 2 0,1 5,6 9 0,4 17,9

XIV Bolesti genitourinarnog sustava N00-N99 47 2,4 130,5 76 3,2 151,5

XV Trudnoća, porođaj i babinje O00-O99 0 0,0 0,0 0 0,0 0,0

17

0

Skupina bolesti-stanja MKB-10 Muškarci Žene

Broj Udio % Stopa/100.000 Broj Udio % Stopa/100.000


P00-P96 0 0,0 0,0 0 0,0 0,0

XVII Prirođene malformacije, deformiteti i kromosomske abnormalnosti

Q00-Q99 0 0,0 0,0 0 0,0 0,0

XVIII Simptomi, znakovi i abnormalni klin. i lab. nalazi neuvršteni drugamo

R00-R99 26 1,3 72,2 63 2,6 125,6

XIX Ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka

S00-T98 84 4,2 233,3 94 3,9 187,3

Ukupno

1988 100,0 5521,1 2395 100,0 4773,3

Izvor podataka: Državni zavod za statistiku RH

Stopa je izračunata prema procjeni broja stanovništva Državnog zavoda za statistiku na dan 30. 06. 2017.

171

SLIKA 35. UMRLI U DOBI OD 65 I VIŠE GODINA PO MKB-10 SKUPINAMA BOLESTI I PO SPOLU U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI U 2017.

Usporedni prikaz deset vodećih pojedinačnih uzroka smrti po spolovima pokazuje da su kod oba spola

vodeći uzroci smrti Ishemijske bolesti srca (I20-I25) i Cerebrovaskularne bolesti (I60-I69). Od Ishemijske

bolesti srca umrlo je 395 muškaraca i 526 žena, te od Cerebrovaskularne bolesti 205 muškaraca i 346

žena starije dobi. Treći uzrok smrti kod muškaraca je Zloćudna novotvorina dušnika, dušnica i pluća

(149 umrlih), a kod žena Dijabetes melitus (152 umrle). Na četvrtom mjestu uzroka smrti kod

muškaraca je Zloćudna novotvorina debelog crijeva, rektuma i anusa (123 umrla muškarca), a kod žena

Insuficijencija srca (151 umrla). Na petom mjestu uzroka smrti u muškaraca je Dijabetes melitus (82

umrla), a u žena Zloćudna novotvorina debelog crijeva, rektuma i anusa (85 umrlih). Na šestom mjestu

uzroka smrti kod muškaraca je Zloćudna novotvorina prostate (80 umrlih), a potom slijede

Insuficijencija srca (79 umrlih), Kronične bolesti donjeg dišnog sustava (70 umrlih), Bolesti jetre (39

umrlih) i Pneumonija (37 umrlih). Kod žena je na šestom mjestu uzroka smrti Zloćudna novotvorina

dušnika, dušnica i pluća (56 umrlih), Hipertenzivna bolest (53 umrle), a potom slijedi Zloćudna

novotvorina dojke (52 umrle), Kronične bolesti donjeg dišnog sustava (42 umrle) i Bubrežna

insuficijencija (36 umrlih) (Tablica 126., Tablica 127. i Tablica 128.).

0 200 400 600 800 1000 1200 1400 1600 1800 2000 2200

XIX Ozljede, otrovanja, i ostale posljedice vanjskih uzroka

XVIII Simptomi, znakovi i abnormalni klin.i lab. nalazi…

XVII Prirođene malformacije, deformiteti i kromosomske…










VII Bolesti oka i očnih adneksa




III Bolesti krvi i krvotvornog sustava te određene bolesti…

II Novotvorine


N=4 383

Broj umrlih

muškarci žene

172

TABLICA 126. RANG LJESTVICA 10 VODEĆIH UZROKA SMRTI U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI U DOBI OD 65 I VIŠE

GODINA, 2017. – UKUPNO

Rang Dijagnoza Šifra MKB-10 Ukupno Udio % Stopa/ 100.000

1. Ishemijske bolesti srca I20-I25 921 21,01 1068,6

2. Cerebrovaskularne bolesti I60-I69 551 12,57 639,3

3. Dijabetes melitus E10-E14 234 5,34 271,5

4. Insuficijencija srca I50 230 5,25 266,9

5. Zloćudna novotvorina debelog crijeva, završnoga debelog crijeva, čmara i analnog kanala

C18-C21 208 4,75 241,3


C33-C34 205 4,68 237,9

7. Kronične bolesti donjega dišnog sustava

J40-J47 112 2,56 130,0

8. Zloćudna novotvorina prostate

C61 80 1,83 92,8

9. Hipertenzivna bolest I10-I14 73 1,67 84,7

10. Pneumonija J12-J18 72 1,64 83,5

Ukupno prvih 10 uzroka smrti 2686 61,29 3116,5

Ukupno umrli 4383

173

TABLICA 127. RANG LJESTVICA 10 VODEĆIH UZROKA SMRTI U UMRLIH MUŠKARACA U SPLITSKO-DALMATINSKOJ

ŽUPANIJI U DOBI OD 65 I VIŠE GODINA, 2017.





C33-C34 149 7,49 413,8


C18-C21 123 6,19 341,6


6. Zloćudna novotvorina prostate C61 80 4,02 222,2



J40-J47 70 3,52 194,4

9. Bolesti jetre K70-K76 39 1,96 108,3

10. Pneumonija J18 37 1,86 102,8


Ukupno umrli 1988

TABLICA 128. RANG LJESTVICA 10 VODEĆIH UZROKA SMRTI U UMRLIH ŽENA U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI U

DOBI OD 65 I VIŠE GODINA, 2017.







C18-C21 85 3,55 169,4


C33-C34 56 2,34 111,6

7. Hipertenzivna bolest I10-I14 53 2,21 105,6

8. Zloćudna novotvorina dojke C50 52 2,17 103,6


J40-J47 42 1,75 83,7

10. Bubrežna insuficijencija N17-N19 36 1,50 71,75


Ukupno umrle 2395

174

U 2017. zabilježeno je 172 nasilnih smrti (stopa od 199,57/100.000) u osoba 65 i više godina. Najveći

broj nasilnih smrti uzrokovan je padovima (69 osoba; stopa 80,06/100.00) i drugim vanjskim uzrocima

slučajnih ozljeda (67 osoba; stopa 77,74/100.000). Stopa nasilnih smrti kod muškaraca u dobi od 65 i

više godina iznosi 230,50/100.000, a 177,38/100.000 u žena.

Čak 40,12% svih vanjskih uzroka smrti u osoba u dobi od 65 i više godina u 2017. godini posljedica su

padova. Zbog padova je preminulo 30 muškaraca u dobi iznad 65 godina (stopa od 83,31/100.000,

odnosno 90,91% umrlih od ukupno umrlih svih dobnih skupina od padova) i 39 žena u dobi iznad 65

godina (stopa od 77,73/100.000, odnosno 100% umrlih od ukupno umrlih svih dobnih skupina od

padova) (Tablica 129.).

TABLICA 129. VANJSKI UZROCI SMRTI OSOBA U DOBI OD 65 I VIŠE GODINA U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI, 2017.

Vanjski uzrok mortaliteta

65 i više godina Ukupno sve dobi Udio 65+ u ukupno umrlim

Šifra MKB-10

Broj Stopa/

100.000 Broj Stopa/

100.000 %

V01-V99 Nesreće pri prijevozu

Ukupno 10 11,60 35 7,78 28,57

Muški 6 16,66 28 12,79 21,43

Žene 4 7,97 7 3,03 57,14

W00-W19 Padovi Ukupno 69 80,06 72 16,01 95,83

Muški 30 83,31 33 15,08 90,91

Žene 39 77,73 39 16,90 100,00

W20-X59 Drugi vanjski uzroci slučajnih ozljeda

Ukupno 67 77,74 89 19,79 75,28

Muški 35 97,20 54 24,67 64,81

Žene 32 63,78 35 15,17 91,43

X60-X84 Namjerno samoozljeđivanje

Ukupno 12 13,92 40 8,90 30,00

Muški 8 22,22 27 12,34 29,63

Žene 4 7,97 13 5,63 30,77

X85-Y89 Ostali vanjski uzroci smrti

Ukupno 14 16,24 24 5,34 58,33

Muški 4 11,11 12 5,48 33,33

Žene 10 19,93 12 5,20 83,33

V01-Y89 UKUPNO Ukupno 172 199,57 260 57,83 66,15

Muški 83 230,50 154 70,37 53,90

Žene 89 177,38 106 45,94 83,96

175

7.5. Zaključak

Iz prethodne analize pobola i smrtnosti stanovništva dobne skupine 65 i više godina u Splitsko-

dalmatinskoj županiji očito je da kronične nezarazne bolesti najviše pridonose teretu bolesti starijih.

Prošli smo kroz "epidemiološku tranziciju" iz vremena u kojima su najveći teret za stanovništvo bile

zarazne bolesti, u vrijeme u kojem su to postale kronične nezarazne bolesti. Njihov nastanak je

uglavnom povezan s djelovanjem zajedničkih rizičnih čimbenika nezdravog načina života, što daje

mogućnost da utječemo na nekoliko bolesti putem pojedinačnih intervencija na čimbenike rizika.

Imajući u vidu porast udjela starog stanovništva u ukupnoj populaciji, koji i nadalje kontinuirano raste,

možemo očekivati daljnje sve veće opterećenje kroničnim nezaraznim bolestima ako se ne poduzmu

sveobuhvatne mjere prevencije.

Pitanje prevencije osobito je aktualno kod mlađeg stanovništva, međutim za sprečavanje bolesti i

prekidanje s nezdravim životnim navikama nikada nije prekasno. Ulaganje u prevenciju i kontrolu

kroničnih nezaraznih bolesti smanjuje broj preranih smrti, te sprječava pobol i invaliditet, istovremeno

unaprjeđujući kvalitetu života.

179

8. Porodi u zdravstvenim ustanovama

U 2017. godini u rodilištima Splitsko-dalmatinske županije (Split/KBC Split i Sinj/DZ Sinj), temeljem

individualnih prijava poroda, registrirano je 4.242 poroda s 4.357 ukupno rođenih. Od ukupno 4.357

rođenih 4.344. djece je živorođeno, a 13 mrtvorođeno te je od živorođenih umrlo 31 dojenče (Tablica

130., Tablica 131.).

S obzirom na dob rodilja, najzastupljeniji su porodi u dobi 25 – 29 godina (92,5 poroda na 1.000 žena

te dobi) i porodi u dobi 30-34 godine (104,7 poroda/1.000). Trend smanjenja rađanja u mlađim dobnim

skupinama i porasta rađanja u dobi iznad 35 godina karakterističan za razvijene zemlje nalazimo i kod

nas. Usprkos tome je u 2017. godini bio neznatan porast poroda u dobnoj skupini 20 – 24 godine (34,5

poroda/1.000 u dobi 20 – 24 godine, a u 2016. godini 33,1/1.000), iako je i dalje udio rodilja u Splitsko-

dalmatinskoj županiji (SDŽ) u dobnoj skupini 20 – 24 godine znatno manji u odnosu na dobne skupine

25 – 29 godina, odnosno 30 – 34 godina. U žena u dobi 35 – 39 godina zabilježen je porast, u 2017. je

bilo 51,2/1.000, a u 2016. godini 43,4/1.000 poroda žena te dobi. U dobi iznad 40 godina porodi su

značajno smanjeni te je bilo 10 poroda/1.000 žena u dobi 40 – 44 godine, a potom su porodi

povremeni, odnosno 0,5/1.000 žena u dobi 45 – 49 godina. U dobi 15 – 19 godina bilo je 55 poroda

odnosno 4,4/1.000 djevojaka (

Tablica 132.).

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u KBC-u Split je u 2017. godini obavljeno 95%

od ukupnih poroda žena s prebivalištem u SDŽ (Slika 36.).

U KBC-u Split najviše je registrirano prvih poroda, u udjelu od 45,69%, drugih po redu je bilo 34,92%,

trećih i višeg reda rođenja 19,38% (Slika 37.). Nasuprot tome, u rodilištu Sinj od ukupnog broja poroda

registriranih prvih poroda bilo je najmanje (Slika 38.).

Većina rodilja nije imala registriran pobačaj ni u KBC-u Split (81%) (Slika 39) ni u rodilištu Sinj (96%)

(Slika 40.).

Dobra antenatalna skrb podrazumijeva odgovarajući broj pregleda u trudnoći i kvalitetu pregleda što

u konačnici utječe na tijek i ishod trudnoće. Prema rodilišnim podacima, u KBC-u Split, udio rodilja za

koji se ne zna jesu li im trudnoće kontrolirane je 5,80%, odnosno 243, a onih s nezadovoljavajućim

minimalnim brojem od 1 – 2 pregleda je 0,12%. Najviše je rodilja, 3.267 ili 78% s optimalnom

antenatalnom skrbi odnosno standardnim brojem pregleda u trudnoći (9 i više pregleda) sukladno

Programu mjera zdravstvene zaštite žena u trudnoći, porodu i babinju (Slika 41.). Najviše rodilja s 9 i

više pregleda u trudnoći bilo je i u rodilištu Sinj (Slika 42.).

U KBC-u Split 2.218 rodilja odnosno njih 52,95% imalo je komplikacije u trudnoći, a u Sinju njih 16

(30,19%) (Tablica 133, Tablica 134) s ukupno 2.870 registriranih patoloških stanja/komplikacija u KBC-

u Split, odnosno 16 u rodilištu u Sinju (Tablica 135., Tablica 136.).

180

Prema načinu završetka u 2017. godini je u KBC-u Split 1.031 porod dovršen carskim rezom što čini

24,6% svih poroda. Među porodima je i 70 njih dovršeno vacuum ekstrakcijom (1,67%) (Slika 43). U

rodilištu Sinj gotovo svi (98%) porodi bili su spontani (Slika 44.).

Prilikom poroda, u KBC-u Split su u 1.660 (39,63%) rodilja zabilježene komplikacije prilikom poroda,

dok je u rodilištu Sinj zabilježena jedna porodna komplikacija (Tablica 137., Tablica 138., Tablica 139.,

Tablica 140.). Napomena, u rodilištu Sinj je bilo samo 53 poroda u 2017. godini.

Od ukupno 4.189 poroda u KBC-u Split, s jednim djetetom je bilo 4.077 (97,3%). Blizanci su rođeni iz

109 poroda (2,6%) te trojci iz 3 poroda (0,07%). U Sinju su svi porodi bili s jednim djetetom (Tablica

141.).

Udio živorođenih u KBC-u Split porodne težine veće od 2.500 grama je u 2017. godini bio 94,1%. Najviše

je živorođenih porodne težine 3.500 – 3.999 grama (1.537, odnosno 35,8%). Djece niske porodne

težine (ispod 2.500 grama) 2017. godine je bilo 252, odnosno 5,9% (Tablica 142). U sinjskom rodilištu

sva su djeca pri rođenju imala porodnu težinu veću od 2.500 g. Najviše ih je bilo (46; 86%) porodne

težine 3.000 – 4.000 g. (Slika 45.).

Kod 2.221 rođenog djeteta (Tablica 143.) u KBC-u Split nije registrirano patoloških stanja i komplikacija,

dok je kod ostalih 2.083 registrirano 2.172 patološka stanja (Tablica 145.). U rodilištu Sinj kod 47

rođenih nije bilo registriranih patoloških stanja, dok je kod ostalih 6 registrirano 7 patoloških stanja

(Tablica 39., Tablica 146.).

Prema prijavama perinatalnih smrti, bilo je 29 perinatalno umrlih od kojih je 13 mrtvorođenih i 16 rano

neonatalno umrlih od kojih ih je većina (66%) bilo porođajne težine manje od 1.000 grama (Slika 46.).

Vodeći uzroci ranih neonatalnih smrti povezani su s nezrelošću (Slika 47.).

TABLICA 130. BROJ PORODA, UKUPNO ROĐENIH, ŽIVOROĐENIH, MRTVOROĐENIH I UMRLE DOJENČADI U RODILIŠTIMA

SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE I U HRVATSKOJ U 2017. GODINI

Broj poroda

Ukupno rođenih

Živorođenih Mrtvorođenih Rano neonatalno umrlih

(0-6 dana)

Umrle dojenčadi

Sinj / DZ Sinj 53 53 53 0 0 0

Split / KBC Split 4.189 4.304 4.291 13 16 31

Hrvatska 36.104 36.733 36.584 149 75 134 Izvor: HZJZ. Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2017. godinu. Zagreb, 2018.

181

TABLICA 131. BROJ PORODA, UKUPNO ROĐENIH I ŽIVOROĐENIH U ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI U RAZDOBLJU OD 2006. DO 2017. GODINE

GODINA Broj poroda Broj ukupno rođenih Broj živorođenih

2006. 5.063 5.142 5.125

2007. 5.016 5.105 5.081

2008. 4.858 4.959 4.936

2009. 4.591 4.703 4.684

2010. 5.117 5.223 5.203

2011. 4.706 4.798 4.791

2012. 4.822 4.920 4.898

2013. 4.475 4.563 4.550

2014. 4.471 4.652 4.533

2015. 4.320 4.407 4.385

2016. 4.332 4.424 4.404

2017. 4.242 4.357 4.344 Izvor: HZJZ

TABLICA 132. RODILJE PREMA DOBI U RODILIŠTIMA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE U 2017. GODINI

15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 ≥45 ukupno

Sinj 0 10 18,87%

15 28,30%

19 35,85%

6 11,32%

3 5,66%

0 53 100%

KBC Split

55 1,31%

475 11,34%

1.281 30,58%

1.471 35,12%

756 18,05%

144 3,44%

7 0,17%

4.189 100%

Ukupno 55 1,29%

485 11,43%

1.296 30,55%

1.490 35,12%

762 17,96%

147 3,47%

7 0,17%

4.242 100%

Izvor: Prijave poroda

182

SLIKA 36. GRAVITACIJA RODILJA S PREBIVALIŠTEM U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI PO USTANOVAMA U 2017. GODINI

Izvor: HZJZ

SLIKA 37. RODILJE PREMA BROJU RANIJIH PORODA U KBC-U SPLIT, 2017.


Sinj/DZ Sinj;

52; 1%

Ostala rodilišta u

Hrvatskoj;

163; 4%

KBC Split;

3.769; 95%

prvI porod;

1.914; 46%

drugi porod;

1.463; 35%

trećI i više;

812; 19%

183

SLIKA 38. RODILJE PREMA BROJU RANIJIH PORODA U RODILIŠTU SINJ, 2017.


SLIKA 39. RODILJE PREMA BROJU RANIJIH POBAČAJA U KBC-U SPLIT, 2017.


drugi porod;

24; 45%

prvi porod;

10; 19%treći i više;

19; 36%

2 i više pobačaja;

131; 3% 3 i više pobačaja;

37; 1%

0 pobačaja;

3.406; 81%

1 pobačaj; 615;

15%

184

SLIKA 40. RODILJE PREMA BROJU RANIJIH POBAČAJA U RODILIŠTU SINJ, 2017.


SLIKA 41. RODILJE PREMA BROJU ANTENATALNIH PREGLEDA U TRUDNOĆI, KBC SPLIT U 2017. GODINI


1 pobačaj;

2; 4%

0 pobačaja;

51; 96%

3.267; 78%

5; 0%

39; 1%

635; 15%

243; 6%

nepoznato 0-2 3-5 6-8 9 i više

185

SLIKA 42. RODILJE PREMA BROJU ANTENATALNIH PREGLEDA U TRUDNOĆI U RODILIŠTU SINJ U 2017. GODINI


TABLICA 133. RODILJE U KBC-U SPLIT PREMA BROJU PATOLOŠKIH STANJA/KOMPLIKACIJA U TRUDNOĆI, 2017. GODINA

UKUPNO rodilja

BROJ PATOLOŠKIH STANJA/ KOMPLIKACIJA Rodilje s komplikacijama 0 1 2

Broj 4.189 1.971 1.566 652 2.218

% 100,00 47,05 37,38 15,56 52,95


TABLICA 134. RODILJE U RODILIŠTU SINJ PREMA BROJU PATOLOŠKIH STANJA/KOMPLIKACIJA U TRUDNOĆI, 2017. GODINA

UKUPNO rodilja

BROJ PATOLOŠKIH STANJA/ KOMPLIKACIJA Rodilje s komplikacijama 0 1 2

Broj 53 37 16 0 16

% 100,00 69,81 30,19 0,00 30,19 Izvor: Prijave poroda

1; 2%

2; 4%0; 0%

50; 94%

0-2 3-5 6-8 9 i više

186

TABLICA 135. REGISTRIRANA PATOLOŠKA STANJA/KOMPLIKACIJE U TRUDNOĆI KOD RODILJA U KBC-U SPLIT, 2017. GODINA

NAZIV MKB-10 grupa BROJ

Prijeteći pobačaj O20.0 1

Prijevremena ruptura ovojnica O42 63

Sindrom intraamnijske infekcije O41.1 47

Infekcije mokračnog i spolnog sustava u trudnoći

O23 100

Placenta praevia O44 26

Abrupcija placente O45 22

Gestacijska hipertenzija O13 128

Preeklampsija O14.0;O14.1;O14.9 59

Eklampsija O15 3

Šećerna bolest koja je postojala i prije trudnoće

O24.0;O24.1;O24.2;O24.3;O24.9 10

Šećerna bolest nastala u trudnoći O24.4 124

Intrauterini zastoj rasta (IUGR) O36.5 61

Rh i druge izoimunizacije O36.0;O36.1 4

Cefalopelvina disproporcija O33;O33.0-O33.9 5

Nepravilnosti fetalnog položaja i/ili stava

O32;O32.0-O32.6; O32.8;O32.9 131

Oligohidramnij O41.0 71

Polihidramnij O40 17

Prenošenost O48 217

Fetalna malformacija i druga oštećenja fetusa

O35.0;O35.2;O35.3;O35.4;O35.5; O35.6;O35.7;O35.8;O35.9

6

Intrauterina smrt O36.4 9

Druge majčine bolesti/poremećaji Druge MKB šifre van navedenih 1.766

UKUPNO

2.870


TABLICA 136. REGISTRIRANA PATOLOŠKA STANJA/KOMPLIKACIJE U TRUDNOĆI KOD RODILJA U RODILIŠTU SINJ, 2017. GODINA


Infekcije mokraćnog i spolnog sustava u trudnoći

O23 16

UKUPNO 16 Izvor: Prijave poroda

187

SLIKA 43. PORODI PREMA NAČINU ZAVRŠETKA, KBC SPLIT U 2017. GODINI


SLIKA 44. PORODI PREMA NAČINU ZAVRŠETKA, RODILIŠTE SINJ U 2017. GODINI


2.984; 71%

496; 12%178; 4%4; 0%

70; 2%

457; 11%

Hitni carski rez prije početka poroda Hitni carski rez za vrijeme poroda

Izborni carski rez prije početka poroda Spontani

Vakuum ekstrakcijom Zadak vaginalno

1; 2%

52; 98%

Spontani Vakuum ekstrakcijom

188

TABLICA 137. RODILJE U KBC-U SPLIT PREMA BROJU PORODNIH KOMPLIKACIJA, 2017. GODINA

UKUPNO rodilja

BROJ PORODNIH KOMPLIKACIJA Rodilje s komplikacijama 0 1 2

Broj 4.189 2.529 1.510 150 1.660

% 100,00 60,37 36,05 3,58 39,63


TABLICA 138. RODILJE U RODILIŠTU SINJ PREMA BROJU PORODNIH KOMPLIKACIJA, 2017. GODINA

UKUPNO rodilja

BROJ PORODNIH KOMPLIKACIJA Rodilje s komplikacijama 0 1 2

Broj 53 52 1 0 1

% 100,00 98,11 1,89 0,00 1,89


TABLICA 139. REGISTRIRANE PORODNE KOMPLIKACIJE KOD RODILJA U KBC-U SPLIT, 2017. GODINA


Prijevremeno rađanje i porođaj O60.1;O60.2;O60.3 3

Ruptura međice II/III stupnja O70.1;O70.2;O70.3 5

Retinirana ili defektna posteljica O72.0;O72.2;O73;O73.0;O73.1 101

Atonija maternice O62.2 1

Ruptura uterusa O71.0;O71.1 2

Povišena temperatura u porodu O75.2 10

Drugo Ostale nenavedene šifre 1.519

UKUPNO 1.641 Izvor: Prijave poroda

TABLICA 140. REGISTRIRANE PORODNE KOMPLIKACIJE KOD RODILJA U RODILIŠTU SINJ, 2017. GODINA


Prijevremena ruptura ovojnica O42.9 1

UKUPNO 1 Izvor: Prijave poroda

189

TABLICA 141. BROJ (UDIO) PORODA PREMA VRSTI TRUDNOĆE I ISHODU U KBC-U SPLIT I RODILIŠTU SINJ, 2017. GODINA

KBC SPLIT RODILIŠTE SINJ

TRUDNOĆA BROJ (%) PORODA

ŽIVO -ROĐENIH

MRTVO - ROĐENIH

BROJ (%) PORODA

ŽIVO - ROĐENIH

MRTVO - ROĐENIH

Jednoplodna 4.077 (97,33) 4.065 12 53 (100,00) 53 0

Blizanačka 109 (2,60) 217 1 0 0 0

S trojcima 3 (0,07) 9 0 0 0 0

UKUPNO 4.189 (100,00)

4.291 13 53 (100,00) 53 0


TABLICA 142. ŽIVOROĐENA DJECA PREMA TRAJANJU TRUDNOĆE I TEŽINI PRI ROĐENJU, KBC SPLIT, 2017.

TRAJANJE TRUDNOĆE (navršeni tjedni)

PORODNA TEŽINA (g)

UKUPNO <21 22-27 28-31 32-36 37-41 ≥42

<500 2 %

0 0,00

2 100,00

0 0,00

0 0,00

0 0,00

0 0,00

500-999 21 %

0 0,00

16 76,19

5 23,81

0 0,00

0 0,00

0 0,00

1.000-1.499 34 %

0 0,00

3 8,82

19 55,88

9 26,48

3 8,82

0 0,00

1.500-1.999 56 %

0 0,00

0 0,00

15 26,79

36 64,29

5 8,92

0 0,00

2.000-2.499 139 %

0 0,00

0 0,00

1 0,72

99 71,22

39 28,06

0 0,00

2.500-2.999 470 %

0 0,00

0 0,00

0 0,00

94 20,00

376 80,00

0 0,00

3.000-3.499 1.389 %

0 0,00

0 0,00

0 0,00

52 3,74

1.337 96,26

0 0,00

3.500-3.999 1.537 %

0 0,00

0 0,00

0 0,00

12 0,78

1.525 99,22

0 0,00

4.000-4.499 543 %

0 0,00

0 0,00

0 0,00

2 0,37

541 99,63

0 0,00

≥4.500 100 %

0 0,00

0 0,00

0 0,00

0 0,00

100 100,00

0 0,00

Ukupno 4.291 %

0 0,00

21 0,49

40 0,93

304 7,08

3.926 91,50

0 0,00


190

SLIKA 45. ŽIVOROĐENA DJECA PREMA TEŽINI PRI ROĐENJU, RODILIŠTE SINJ, 2017.


TABLICA 143. ROĐENI U KBC-U SPLIT PREMA BROJU REGISTRIRANIH PATOLOŠKIH STANJA, 2017. GODINA

UKUPNO rođenih

BROJ PATOLOŠKIH STANJA Ukupno rođeni s patologijom 0 1 2 3

Broj 4.304 2.221 1.996 85 2 2.083

% 100,00 51,60 46,38 1,97 0,05 48,40


TABLICA 144. ROĐENI U RODILIŠTU SINJ PREMA BROJU REGISTRIRANIH PATOLOŠKIH STANJA, 2017. GODINA

UKUPNO rođenih

BROJ PATOLOŠKIH STANJA Ukupno rođeni s patologijom 0 1 2

Broj 53 47 5 1 6

% 100,00 88,68 9,43 1,89 11,32


22; 42%

2; 4%1; 2%4; 8%

24; 44%

2500-2999 3000-3499 3500-3999 4000-4499 4500-4999

191

TABLICA 145. REGISTRIRANA PATOLOŠKA STANJA I KOMPLIKACIJE – PATOLOGIJA DJETETA U KBC-U SPLIT U 2017. GODINI


RDS / Hijaline membrane P22 2

Drugi respiracijski poremećaji povezani s nezrelošću

P22.8;P22.9 324

Zadak u porodu P03 2

Hiperbilirubinemija P59.0-P59.3; P59.8; P59.9 1.054

Sepsa P36.0-P36.5; P36.8; P36.9 1

Kongenitalne malformacije Q00-Q99 237

Porodna trauma P14.0 2

Drugo, uključujući infekcije Ostale prethodno nenavedene šifre 550

UKUPNO 2.172


TABLICA 146. REGISTRIRANA PATOLOŠKA STANJA I KOMPLIKACIJE – PATOLOGIJA DJETETA U RODILIŠTU SINJ U 2017. GODINI


Hiperbilirubinemija P59.0-P59.3;P59.8,P59.9 1

Kongenitalne malformacije Q68.1 1

Porodna trauma P14.0 1

Drugo, uključujući infekcije P24.1; P36.9; P59.0 4

UKUPNO 7


192

SLIKA 46. UDIO PERINATALNO UMRLIH PREMA PORODNOJ TEŽINI U KBC-U SPLIT, 2017.


SLIKA 47. PERINATALNE SMRTI PREMA UZROCIMA SMRTI U KBC-U SPLIT, 2017.


4; 14%

2; 7%

2; 7% 2; 7%2; 7%

17; 58%

<500g 500-999g 1000-1499g 1500-1999g 2000-2499g ≥2500g

3

8

2

1

2

13

0

2

4

6

8

10

12

14

kongenitalne

malformacije

asfiksija nezrelost drugo

bro

j mrtvorođeni

umrli 0-6 dana

195

9. Pobačaji

U izvješću su prikazani i analizirani podaci o pobačajima u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2017. godini.

Izvor podataka o pobačajima su isključivo bolnice (u Splitsko-dalmatinskoj županiji Klinički bolnički

centar Split) jer se, sukladno zakonskim propisima, svim ženama s pobačajem zdravstvena zaštita pruža

isključivo u stacionarnim zdravstvenim ustanovama.

Prijave za sve vrste pobačaja dostavljaju se u Nacionalni javnozdravstveni informacijski sustav, a prema

šifrarniku Međunarodne klasifikacije bolesti Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) – deseta revizija

(MKB-10) u trudnoću završenu pobačajem ubraja se:

O00 Izvanmaternična trudnoća

O00.0 Abdominalna trudnoća

O00.1 Tubarna trudnoća

O00.2 Ovarijalna trudnoća

O00.8 Ostale izvanmaternične trudnoće

O00.9 Izvanmaternična trudnoća, nespecificirana

O01 Mola hydatidosa (hidatidozna mola)

O01.0 Klasična hidatidozna mola

O01.1 Nepotpuna i parcijalna hidatidozna mola

O01.9 Hidatidozna mola, nespecificirana

O02 Ostali abnormalni produkti začeća

O02.0 Odumrlo jajašce i nehidatidozna mola

O02.1 Neostvareni pobačaj (missed abortion) (abortus retentus)

O02.8 Ostali specificirani abnormalni produkti začeća

O02.9 Abnormalni produkt začeća, nespecificiran

O03 Spontani pobačaj

O04 Legalno induciran (medicinski) pobačaj

O05 Ostali pobačaj

O06 Nespecificirani pobačaj

O07 Neuspio pokušaj pobačaja

196

Osim pobačaja, prijavljuju se i komplikacije nakon pobačaja i izvanmaternične i molarne trudnoće

(O08).

Prema Zakonu o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece,

čl. 15 st. 2 u Republici Hrvatskoj žena može legalno izvršiti pobačaj bez dozvole komisije, ako se radi o

trudnoći koja traje do 10 tjedana. Prema istom Zakonu, pobačaj se može obaviti u samo za to

ovlaštenim stacionarnim zdravstvenim ustanovama.

Tijekom 2017. godine bilo je prijavljeno 466 pobačaja žena s prebivalištem u Splitsko-dalmatinskoj

županiji, što predstavlja daljnji pad u odnosu na prethodnu godinu (565) (Slika 48, Tablica 147). Legalno

induciranih pobačaja (O04) bilo je 69 ili 14,8%. Zabilježeno je 138 spontanih pobačaja (O03) (29,6%)

(Slika 49). Udio ostalih pobačaja (O00 Izvanmaternična trudnoća, O01 Mola hydatidosa, O02 Ostali

abnormalni produkti začeća, O05 Ostali pobačaji i O06 Nespecificirani pobačaj) iznosio je 55,6% (259)

(Tablica 147.).

Iz KBC-a Split prijavljeno je u 2017. godini ukupno 479 pobačaja od kojih se 418 odnosilo na stanovnice

Splitsko-dalmatinske županije (Tablica 148.). Legalno induciranih pobačaja (O04) bilo je 29 ili 6%.

Zabilježeno je 160 spontanih pobačaja (O03) (33%) (Slika 49.). Udio preostalih pobačaja (O00

Izvanmaternična trudnoća, O01 Mola hydatidosa, O02 Ostali abnormalni produkti začeća, O05 Ostali

pobačaji i O06 Nespecificirani pobacaj) iznosio je 60,5% (290) (Tablica 148.).

Gotovo tri četvrtine pobačaja prijavljenih iz KBC-a Split u 2017. godini dogodilo se tijekom prvih deset

tjedana. (Slika 51.).

Nešto manje od polovice broja žena s prijavljenim pobačajem iz KBC-a Split u 2017. godini nije imalo

živorođene djece (43,13%) (Tablica 149.).

Zbog komplikacija uzrokovanih pobačajem iz KBC-a Split u 2017. godini prijavljeno je šest hospitalizacija

s učestalošću od 12,5/1.000 prijavljenih pobačaja, dok smrtnih ishoda nije zabilježeno (Tablica 150.).

U 2017. godini iz KBC-a Split nije bilo prijavljenih legalno induciranih pobačaja u žena mlađih od 20

godina (Slika 52.). Medu ženama s legalno induciranim pobačajima (njih 29) nešto više je onih sa

živorođenom djecom (16; 55,17%) i to u dobi su 30 – 39 godina (31,03%). Što se tiče bračnog statusa,

većina žena koje su se odlučile na namjerni prekid trudnoće bile su udane, njih 73% (Slika 54.), a

kontracepciju nisu koristile (Slika 53.).

197

SLIKA 48. KRETANJE BROJA SPONTANIH (O03), LEGALNO INDUCIRANIH(O04) TE OSTALIH POBAČAJA (O00,O01, O02, O05 I O06) U ŽENA S PREBIVALIŠTEM U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI U RAZDOBLJU OD 2008. DO 2017. GODINE

Izvor podataka: Hrvatski zavod za javno zdravstvo

TABLICA 147. PREKIDI TRUDNOĆA U ŽENA S PREBIVALIŠTEM U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI PREMA VRSTAMA

PREKIDA ZABILJEŽENIM U STACIONARNIM USTANOVAMA U HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OD 2008. DO 2017, GODINE

Godina Broj prekida

trudnoće, ukupno

OD TOGA

Spontani (O03)

% Legalno inducirani

(O04)

% Ostali prekidi

trudnoće (O00,

O01, O02, O05 i O06)

%

2008. 464 68 14,7 26 5,6 370 79,7

2009. 459 57 12,4 43 9,4 359 78,2

2010. 601 28 4,7 110 18,3 463 77,0

2011. 561 76 13,5 69 12,3 416 74,2

2012. 499 164 32,9 86 17,2 249 49,9

2013. 614 230 37,5 72 11,7 312 50,8

2014. 520 155 29,8 121 23,3 244 46,9

2015. 896 195 21,8 148 16,5 553 61,7

2016. 565 108 19,1 100 17,7 357 63,2

2017. 466 138 29,6 69 14,8 259 55,6


0

100

200

300

400

500

600

2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017

Godina

Bro

j p

ob

ačaja

Spontani (O03)

Legalno inducirani (O04)

Ostali pobačaji (O00, O01,

O02, O05 i O06)

198

SLIKA 49. BROJ I UDIO POJEDINIH VRSTA POBAČAJA U UKUPNOM BROJU POBAČAJA U ŽENA S PREBIVALIŠTEM U



TABLICA 148. BROJ PREKIDA TRUDNOĆE U KBC-U SPLIT PREMA PREBIVALIŠTU ŽENE I GRUPI PREKIDA U 2017.GODINI

Grupa prekida (MKB-10)


Udio (%)

Ostale županije

Ostale države

Ukupno

Spontani (O03) 136 85,0 9 15 160


26 89,7 3 0 29

Ostali prekidi trudnoće (O00, O01, O02, O05 i O06)

256 88,3 29 5 290

UKUPNO 418 87,3 41 20 479 Izvor podataka: Hrvatski zavod za javno zdravstvo

0

100

200

300

400

500

600

2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017

Godina

Bro

j p

ob

ačaja

Spontani (O03)


Ostali pobačaji (O00, O01,

O02, O05 i O06)

199

SLIKA 50. BROJ I UDIO POJEDINIH VRSTA POBAČAJA U UKUPNOM BROJU POBAČAJA U KBC-U SPLIT U 2017. GODINI

(N=479)


SLIKA 51. POBAČAJI PREMA STAROSTI PLODA U TJEDNIMA U KBC-U SPLIT U 2017. GODINI


Ostali pobačaji

(O05); 1; 0%

Hidatiozna mola

(O01); 1; 0%

Izvanmaterična

trudnoća (O00);

48; 10%

Nespecificirani

pobačaj (O06);

0; 0%Legalno induciran

(medicinski)

pobačaj (O04);

29; 6%

Spontani pobačaj

(O03); 160; 33%

Ostali abnormalni

produkti začeća

(O02); 240; 51%

200

TABLICA 149. BROJ ŽENA S UKUPNIM POBAČAJIMA PREMA BROJU ŽIVOROĐENE DJECE U KBC-U SPLIT U 2017. GODINI

Godina

BROJ ŽIVOROĐENE DJECE

Ukupno 0 1 2 3 4 5 Nepoznato

2017. 479 100%

207 43,13%

138 28,96%

94 19,58

32 6,67

3 0,63%

2 0,42%

2 0,42%


TABLICA 150. BROJ POBAČAJA ZABILJEŽENIH U KBC-U SPLIT, BOLNIČKIH OTPUSTA ZBOG NJIHOVIH KOMPLIKACIJA I

ZABILJEŽENIH SMRTI OD NJIHOVIH POSLJEDICA U 2017. GODINI

Godina Ukupno pobačaja (O00-O06)

Broj hospitalizacija zbog komplikacija (O08)

Umrlih od posljedica pobačaja (O00-O08)

Broj %

2017. 479 6 1,25 - Izvor podataka: Hrvatski zavod za javno zdravstvo

SLIKA 52. BROJ ŽENA S LEGALNO INDUCIRANIM POBAČAJEM (O04) PREMA DOBI I BROJU ŽIVOROĐENE DJECE U KBC-U

SPLIT, 2017. GODINA


0

1

2

3

4

5

6

Dob žene i broj živorođene djece

Bro

j žen

a s

leg

aln

o i

nd

ucir

an

im p

ob

ačaje

m

0 0 0 4 5 0 3 1 0

1 0 0 1 1 1 1 0 0

2 0 0 0 2 3 2 3 0

3 0 0 0 0 1 1 0 0

14-17 18-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 ≥45

201

SLIKA 53. KORIŠTENE METODE KONTRACEPCIJE KOD LEGALNO INDUCIRANIH POBAČAJA NA ZAHTJEV ŽENE U KBC-U

SPLIT, 2017. GODINA


SLIKA 54. BRAČNI STATUS ŽENA S LEGALNO INDUCIRANIM POBAČAJEM U KBC-U SPLIT, 2017. GODINA


Nikakva;

28; 97%

Prirodne metode;

1; 3%

Udovica; 1; 3%U izvanbračnoj

zajednici; 1; 3%

Udana; 21; 73%

Neudana; 6; 21%

205

10. Djelatnost javnog zdravstva

10.1. Epidemiologija zaraznih bolesti

10.1.1. Epidemije i intervencije

SIJEČANJ

Sezona gripe 2016./2017.

Sezona gripe 2016./2017. započela je oko 4 tjedna ranije nego prijašnjih sezona (početak 12. mjeseca).

Sezona 2016./2017. je bila intenzivna, a vrhunac je bio u siječnju i veljači 2017. Ukupno je bilo oko 5800

prijava osoba oboljelih od gripe u našoj županiji, a 7 osoba umrlo je od gripe: mlađa odrasla osoba i 7-

godišnje dijete te 5 osoba starije životne dobi s komorbiditetom. Kod svih 7 umrlih osoba laboratorijski

je potvrđen virus gripe tip A (podtipovi H3N2, H1N1).

VELJAČA

Na Klinici za zarazne bolesti KBC-a Split hospitaliziran je pacijent s Brača zbog sumnje na meningokoknu

sepsu. Izvršen je epidemiološki izvid kako bi se odredilo petero odraslih osoba koje su bile u kontaktu

s oboljelim te im je podijeljena kemoprofilaksa meningokokne bolesti.

Na Klinici za zarazne bolesti KBC Split hospitalizirano je dijete u dobi od 3 godine sa šireg imotskog

područja zbog sumnje na meningokoknu sepsu, a kemoprofilaksu meningokokne bolesti je dobilo troje

odraslih osoba i dvoje djece.

Poduzet je epidemiološki izvid zbog 47-godišnje osobe iz Sinja koja je oboljela od hepatitisa A. Poduzet

je epidemiološki izvid i anketiranje radi utvrđivanja mogućih puteva prijenosa ove zarazne bolesti. U

vremenu inkubacije oboljela osoba je boravila i u Zagrebu. Nije bilo sekundarnih slučajeva oboljenja.

TRAVANJ

Dojavom epidemiologa zaduženog za područje Vrgorca saznalo se za povećan broj djece mlađe školske

dobi koji su zatražili liječničku pomoć zbog povišene temperature praćene respiratornim simptomima,

konjunktivitisom, poneki i s probavnim smetnjama, da bi se zatim javili bolovi u mišićima nogu.

Nekoliko je djece i hospitalizirano na Klinici za pedijatriju KBC-a Split pod dijagnozom miozitisa virusne

etiologije, a zatim je kao uzročnik ovog obolijevanja utvrđen virus gripe tip B. Slučaj je pobudio i

pozornost medija i javnosti (date su upute i objašnjenja roditeljima kao i gradskim vlastima grada

Vrgorca) koji su sumnjali na vodu za piće kao izvor bolesti, što se pokazalo netočnim.

206

Na Klinici za zarazne bolesti KBC-a Split hospitalizirano je dijete s Korčule (11 mjeseci starosti) i dijete

iz Dubrovnika (godinu dana starosti) zbog obolijevanja od meningokokne sepse. Kemoprofilaksa

(ciprofloksacin, rifampicin) je podijeljena obiteljskim kontaktima koji su boravili u Splitu, dok su za

obradu ostalih kontakata obaviješteni epidemiolozi u Dubrovačkoj-neretvanskoj županiji.

Poduzet je epidemiološki izvid i anketiranje zbog oboljenja od hepatitisa A 23-godišnje studentice iz

Splita. Oboljela osoba nije putovala izvan Splita u vremenu inkubacije. Nije bilo poveznica s osobom

oboljelom od hepatitisa A prethodni mjesec, a nije bilo ni sekundarnih slučajeva ove zarazne bolesti.

SVIBANJ

Zabilježena je pojava febrilne bolesti s bolovima u mišićima u jednom razredu prvašića (cjelodnevni

boravak), oko 15-ero djece je ukupno izostajalo s nastave. Kod jedne djevojčice potvrđen je virus gripe

tip B te je vjerovatno uzrok i ovog pobolijevanja kod školske djece bila gripa.

LIPANJ

Izvršen je epidemiološki izvid na Klinici za zarazne bolesti KBC-a Split zbog obolijevanja od

meningokokne bolesti dvogodišnjeg dječaka iz Splita. Sekundarnih slučajeva bolesti nije bilo.

Od liječnika Hitne medicinske pomoći u Trogiru obaviješteni smo o pojavi histaminskog trovanja kod

dvoje austrijskih državljana. Oboljeli otac i kći (jednogodišnje dijete) jeli su odrezak od tunjevine u

restoranu u Trogiru. Obavljen je epidemiološki izvid u prisustvu sanitarnog inspektora te je uzorkovana

konzumirana riba (inače kupljena smrznuta u trgovačkom lancu, a uvezena iz Španjolske). Analizom u

NZJZ-u nađena je povećana koncentracija histamina u uzorku odmrznute tunjevine. Date su upute

osoblju o daljnjem postupanju, potrebi poštivanja hladnog lanca i o higijenskim mjerama.

Nakon nekoliko dana obaviješteni smo s Klinike za infektologiju KBC Split o histaminskom trovanju kod

dvoje državljana Njemačke, koji su konzumirali odrezak od tunjevine u restoranu u Splitu. Utvrđeno je

da se radilo o tunjevini istog podrijetla kao i kod prethodnog histaminskog trovanja.

SRPANJ

S Klinike za zarazne bolesti KBC-a Split obaviješteni smo da je iz hemokulture pacijenta starog 83

godine, a koji je preminuo istog dana kada je primljen na Kliniku, izolirana Neisseria meningitidis

(naknadno utvrđena serogrupa B). Kemoprofilaksa rifampicinom je podijeljena obiteljskim kontaktima

preminulog pacijenta, sekundarnih slučajeva bolesti nije bilo.

Iz Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC, ELDSNet) stigla je dojava o španjolskom

državljaninu starom 76 godina koji je obolio od legionarske bolesti, a koji je u vremenu inkubacije

boravio u hotelu na području naše Županije.

KOLOVOZ

S Klinike za zarazne bolesti KBC-a Split obaviješteni smo o pacijentu, njemačkom državljaninu u dobi

od 16 godina, koji je hospitaliziran zbog sumnje na invazivnu meningokoknu bolest. Iz kulture likvora i

brisa nosa pacijenta izolirana je Neisseria meningitidis serogrupe B.

207

Poduzet je epidemiološki izvid na turističkom brodu koji vozi turiste na sedmodnevnim krstarenjima

od Splita do Dubrovnika, a zbog člana posade koji je obolio od hepatitisa A te je hospitaliziran u Općoj

bolnici Šibenik.

RUJAN

Poduzet je epidemiološki izvid na Klinici za zarazne bolesti i na ORL klinici KBC-a Split, a zbog dojave o

ukupno 4 osobe koje su u razdoblju od 10-ak dana zatražile liječničku pomoć zbog simptoma akutnog

parotitisa. Radilo se o 4 osobe u dobi od 17 do 29 godina, a jedna je osoba bila državljanin Velike

Britanije. Uzeti su uzorci za mikrobiološku analizu troje oboljelih osoba i poslani su na dijagnostiku u

referentni virološki laboratorij HZJZ-a u Zagrebu, no uzročnik akutnog parotitisa nije se mikrobiološki

uspio dokazati.

Poduzeta je opsežna intervencija s protuepidemijskim aktivnostima zbog obolijevanja jedne osobe od

aktivne tuberkuloze. Osoba je zaposlena u gradskoj ustanovi s više zaposlenika, te su radni kontakti

oboljele osobe stavljeni pod zdravstveni nadzor. U tijeku obrade kontakata otkrivena su tri nova

tuberkulozna bolesnika te je testiranje na tuberkulozu ponuđeno svim zaposlenicima na lokaciji na

kojoj su radili oboljeli od tuberkuloze, kao i na drugim lokacijama ako su s njima bili u kontaktu. Pod

nadzor i pretrage za otkrivanje tuberkuloze stavljeno je više od 210 zaposlenika/kooperanata ustanove.

Suzbijanje ove epidemije zahtijevalo je višekratne odlaske u kolektiv, a održane su i edukacije za

djelatnike te im je podijeljen edukativni materijal koji je napisao i izdao NZJZ SDŽ. U suzbijanju ove

epidemije sudjelovali su NZJZ SDŽ, KBC Split i Dom zdravlja SDŽ.

Poduzet je epidemiološki izvid u Centru za rehabilitaciju „Fra Ante Sekelez“ u Vrlici zbog epidemije

svraba. Osoblje je upoznato s mjerama sprječavanja širenja epidemije te se ukazalo na procedure

liječenja oboljelih, tretman kontakata i postupke s odjećom, posteljinom i pokućstvom u ustanovama

kolektivnog smještaja.

LISTOPAD

Poduzeta je epidemiološka intervencija zbog pacijenta u dobi od 46 godina s prebivalištem na sinjskom

području koji je obolio od hepatitisa A. Utvrđen je najvjerovatniji put zaražavanja te su utvrđeni

kontakti oboljelog (3 odrasle osobe) kojima je preporučeno cijepljenje kao profilaksa bolesti, no oni su

to odbili.

Nakon 10-ak dana obolio je od hepatitisa A brat pacijenta, u dobi od 50 godina te je poduzet

epidemiološki izvid i anketiranje, kao i cijepljenje osoba koje su bile u kontaktu s oboljelim, u svrhu

pojave novih slučajeva obolijevanja od ove bolesti.

Izvršen je epidemiološki izvid na Klinici za zarazne bolesti KBC-a Split zbog obolijevanja od

meningokokne bolesti devetomjesečnog djeteta iz Solina. Iz hemokulture i likvora izolirana je Neisseria

meningitidis grupe B. Sekundarnih slučajeva bolesti nije bilo.

Provedena je kemoprofilaksa zbog sumnje na invazivnu meningokoknu bolest kod pacijentice u dobi

od 31 godine iz Splita.

Registrirana je epidemija akutnog gastroenterokolitisa u skupini britanskih turista starije životne dobi.

Na Klinici za zarazne bolesti KBC Split uzete su epidemiološke ankete šestero osoba koji su imali

simptome proljeva i povraćanja, a dvoje i temperaturu. U prethodnih 2 tjedna turistička skupina

208

boravila je u dva hotela u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Poduzet je epidemiološki izvid u prisustvu

sanitarnog inspektora u hotelu u kojem su odsjeli turisti, pregledani su higijenski uvjeti restorana i

kuhinje hotela te su uzeti uzorci hrane za mikrobiološku analizu, također su i djelatnici hotela uključeni

u pripremu hrane dali uzorke stolice radi mikrobiološkog pregleda stolice. Svi su uzorci bili ispravni.

Naknadno se saznalo za još 8 osoba iz spomenute skupine koji su imali blaže simptome akutnog

gastroenterokolitisa. Oboljeli britanski turisti dobro su se i brzo oporavili. Uzročnik ove epidemije nije

se uspio dokazati laboratorijski, no najvjerojatnije se radilo o virusnom uzročniku akutnog

gastroenterokolitisa. U suzbijanju epidemije sudjelovali su NZJZ SDŽ – Služba za epidemiologiju

zaraznih bolesti i Služba za mikrobiologiju, Klinika za zarazne bolesti KBC-a Split te županijska Sanitarna

inspekcija.

S Klinike za zarazne bolesti KBC-a Split stigla je dojava o hospitalizaciji zbog hepatitisa A pacijenta u

dobi od 22 godine s prebivalištem na sinjskom području, a boravištem u Šibeniku. Poduzet je

epidemiološki izvid i anketiranje sa svim potrebnim mjerama sprječavanja novih obolijevanja od

hepatitisa A (identifikacija i cijepljenje kontakata). Utvrđeno je da ovaj slučaj obolijevanja od hepatitisa

A epidemiološki nije bio povezan s drugim osobama koje su također oboljele od hepatitisa A u našoj

Županiji. Nije bilo sekundarnih slučajeva oboljevanja.

S Klinike za zarazne bolesti KBC-a Split obaviješteni smo o obolijevanju od invazivne meningokokne

bolesti dvanaestogodišnjeg djeteta s područja Splita. Sekundarnih slučajeva bolesti nije bilo.

Izvršen je epidemiološki izvid u domu za starije i nemoćne osobe na području Splita zbog obolijevanja

od legionarske bolesti korisnice u dobi od 91 godinu. Radi se o objektu koji je pod dugogodišnjem

nadzorom Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti i sanitarne inspekcije. U istom je više puta

napravljen epidemiološki izvid i preporučene su mjere za smanjenje rizika od legionarske bolesti, te je

bilo nekoliko pozitivnih nalaza na legionelle u uzorkovanoj vodi što upućuje na mogućnost

neodgovarajućeg nadzora nad toplovodnim sustavom. Naložene su mjere koje je potrebno provesti u

objektu za smanjenje rizika obolijevanja od legionarske bolesti.

PROSINAC

S Klinike za zarazne bolesti KBC-a Split javljeno nam je da je pacijent u dobi od 44 godine, inače britanski

državljanin s prebivalištem u Hrvatskoj, obolio od hepatitisa A. Poduzet je epidemiološki izvid i

anketiranje te su utvrđeni kontakti kod kojih je potrebno provesti profilaksu cijepljenjem protiv

hepatitisa A (jedna odrasla osoba i troje djece). Nije bilo sekundarnih slučajeva obolijevanja.

209

10.1.2. Učestalost zaraznih bolesti

Tijekom 2017. godine zaprimljeno je 5345 individualnih prijava zaraznih bolesti.

TABLICA 151. BROJ PRIJAVLJENIH ZARAZNIH BOLESTI U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI U 2017. GODINI

Godina Broj prijava Pobol na 100 000 stanovnika

2017. 5345 1175,9/100000

Među prijavljenim zaraznim bolestima najveću učestalost ima enterokolitis (1376). Na drugom mjestu

po učestalosti su vodene kozice (1084). To je bolest koja se pojavljuje u pravilu u dječjoj dobi i pokazuje

stalno visoku učestalost s manjim razlikama od godine do godine, a u pojedinim godinama vodene

kozice se javljaju i u epidemijskom obliku.

210

TABLICA 152. PRIJAVLJENE ZARAZNE BOLESTI U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI U 2017. GODINI

Redni broj

Bolest Broj oboljelih

1. Alimentarna toksoinfekcija 3

2. Amoebiasis 1

3. Bolest uzrokovana Campylobacterom 53

4. Echinococcosis 2

5. Enterokolitis (Enterocolitis) 1376

6. Enteroviroza (Enterovirosis) 66

7. Erizipel (Erysipelas) 24

8. Helmintijaza (Helminthiasis) 213

9. Hepatitis A 7

10. Hepatitis B kronični 3

11. Hepatitis C kronični 72

12. Herpes zoster 326

13. Hripavac 4

14. Legioneloza 2

15. Lyme bolest 1

16. Meningitis (bakterijski) 1

17. Meningitis epidemica 6

18. Meningitis virosa 8

19. Mononukleoza 117

20. Morbilli 3

21. MRSA Staphylococcus infekcija 1

22. Nositelj HbsAg 5

23. Nositelj HCV protutijela 21

24. Pneumococcus – invazivna bolest 1

25. Q-groznica 7

26. Salmoneloza – netifusna 21

27. Sepsa 3

28. Streptokokna angina 480

29. Svrab 145

30. Syphilis 1

31. Šarlah 151

32. Tenijaza 1

33. Toksoplazmoza 6

34. Trihomonijaza 1

35. Tuberkuloza 24

36. Upala pluća 1077

37. Ušljivost 9

38. Virusni gastroenteritis 18

39. Vodene kozice 1084

40. Zaušnjaci (Parotitis epidemica) 2

Ukupno 5345

211

TABLICA 153. NAJČEŠĆE ZARAZNE BOLESTI U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI U 2017. GODINI

Redni broj

Bolest Broj oboljelih

Udio (%)

1. Enterokolitis 1376 25,75

2. Vodene kozice 1084 20,28

3. Upala pluća 1077 20,15

4. Streptokokna angina 480 8,98

5. Herpes zoster 326 6,10

Ukupno 4344 81,29

SLIKA 55. NAJČEŠĆE PRIJAVLJENE ZARAZNE BOLESTI U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI U 2017. GODINI – GRUBA

STOPA INCIDENCIJE NA 100 000 STANOVNIKA

Respiratorne infekcije i TBC

Iz skupine kapljičnih bolesti najviše je prijavljenih bilo osoba koje su oboljele od vodenih kozica i

upale pluća.

0

50

100

150

200

250

300

350

Enterokolitis Vodene kozice Upala pluća Streptokoknaangina

Herpes zoster

212

TABLICA 154. NAJČEŠĆE KAPLJIČNE ZARAZNE BOLESTI U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI U 2017. GODINI

Epidemiološko područje

Bolest

Brač

Hvar

Imotski

Kaštela

Makarska

Omiš

Sinj

Solin

S p l i t

Trogir

Vis

Vrgorac

U K U P N O

Vodene kozice, herpes zoster

142 33 30 124 40 96 150 107 478 152 4 54 1410

Upala pluća

7 11 67 129 21 58 185 61 436 77 11 14 1077

Streptokokna angina, šarlah

6 9 15 37 1 64 135 49 293 7 8 7 631

Mononukleoza

1 2 0 11 10 5 28 8 43 7 1 1 117

Erizipel

0 0 1 0 0 7 7 0 7 2 0 0 24

Virusni meningitis

0 0 0 2 0 0 0 0 5 1 0 0 8

Nadzor nad tuberkulozom

Od tuberkuloze su u 2017. godini oboljele 24 osobe što čini incidenciju od 5,28/100 000 stanovnika.

Među oboljelima nije bilo djece do 14 godina, a najviše stope oboljelih zabilježene su među starijim

dobnim skupinama. Najveći dio oboljelih imao je plućnu lokalizaciju bolesti.

Spomenuti podatci pokazatelj su povoljne epidemiološke situacije što je rezultat intenzivnog i

zajedničkog rada svih uključenih u nadzor nad tuberkulozom, od kliničara, prvenstveno pulmologa,

dijagnostičara, liječnika primarne zdravstvene zaštite do djelatnika Nastavnog zavoda.

Nadzor nad pojavnosti legionarske bolesti u 2017. godini

Tijekom prethodne godine legionarska bolest nije se javljala u epidemijskom obliku, nego kroz

povremene, međusobno nepovezane slučajeve.

Crijevne infekcije

U 2017. godini prijavljene su 1684 osobe oboljele od crijevnih zaraznih bolesti. Najčešće su prijavljivana

obolijevanja od enterokolitisa (1376). U navedenoj godini 7 je osoba oboljelo od hepatitisa A na

području naše Županije, a radi se o virusnom oboljenju koje se niz godina nije javljalo, osim u

mjestimičnim slučajevima kod osoba koje su prethodno putovale izvan države. Otrovanja hranom

uzrokovana salmonelama i drugim uzročnicima u stalnom su padu posljednjih nekoliko godina.

Poboljšani uvjeti opće sanitacije (dispozicija otpadnih voda i tvari, poboljšana vodoopskrba), higijena

prehrane kao i drugi uvjeti stanovanja, zasigurno su utjecali na smanjeni pobol ove grupe bolesti.

Navedenim mjerama kao i mjerama zdravstvenog odgoja, osobito osoba koje rade s hranom, ali i

213

ukupnog pučanstva, kontinuiranim higijensko-epidemiološkim nadzorom, te pojačanom osobnom

higijenom mogli bismo još značajnije utjecati na daljnje smanjenje učestalosti crijevnih zaraznih bolesti.

TABLICA 155. NAJČEŠĆE CRIJEVNE ZARAZNE BOLESTI U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI U 2017. GODINI, PO

EPIDEMIOLOŠKIM PODRUČJIMA

Epidemiološko područje

Bolest

Brač

Hvar

Imot ski

Kaštela

Makarska

Omiš

S i n j

Solin

Split

Trogir

Vis

Vrgorac

UKUPNO

Otrovanje hranom

0 0 0 0 0 0 0 0 3 0 0 0 3

Enterokolitis

20 38 93 149 8 75 376 83 444 34 9 47 1376

Bolest uzrokovana Campylobacterom

0 0 2 1 0 2 7 2 37 1 1 0 53

Hepatitis A 0 0 0 1 0 0 4 0 2 0 0 0 7

Salmoneloza – netifusna

0 0 0 3 2 2 4 2 5 3 0 0 21

Virusni gastroenteritis

0 0 0 1 2 10 0 0 4 1 0 0 18

Helmintijaza

0 7 1 13 0 4 22 9 137 18 1 1 213

Ukupno

20 45 96 168 12 93 413 96 632 57 11 48 1691

Krvlju i spolno prenosive bolesti

U promatranom razdoblju prijavljene su 102 oboljele osobe među kojima prevladavaju oboljeli i

kliconoše hepatitisa C (93 osobe). To je rezultat aktivnijeg pristupa ovim bolesnicima ostvaren u

suradnji s Klinikom za infektologiju KBC-a Split. Što se virusnog hepatitisa B tiče, registrirano je ukupno

8 osoba. Hepatitis B se prijavljuje od 1982. godine, uglavnom se prenosi spolnim putem, a broj oboljelih

je u opadanju u odnosu na prethodne godine. Pad incidencije B hepatitisa posljednjih godina može se

pripisati sustavnom cijepljenju protiv ove bolesti kao i kontinuiranoj edukaciji na području

reproduktivnog zdravlja.

Tijekom 2017. godine otkriveno je troje novih HIV pozitivnih osoba, tj. od 1985. do 2017. godine

registrirane su ukupno 153 HIV pozitivne osobe.

214

TABLICA 156. KRVLJU I SPOLNO PRENOSIVE BOLESTI U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI U 2017. GODINI

Bolest Broj novootkrivenih

Hepatitis B (nositelji) 5

Hepatitis B (oboljeli) 3

Hepatitis C (nositelji i oboljeli) 93

HIV (nositelji i oboljeli) 3

Sifilis 1

Ukupno 105

SLIKA 56. UDJELI OBOLJELIH OD KRVLJU I SPOLNO PRENOSIVIH BOLESTI U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI U 2017. GODINI

Pri Službi djeluje Savjetovalište za anonimno i besplatno HIV testiranje. Tijekom 2017. godine testirano

je 384 korisnika. Prije i nakon testiranja obavezno je izvršeno savjetovanje svakog klijenta. Korisnici su

testirani i na prisustvo markera hepatitisa B i C.

Antirabična zaštita

Postekspozicijska antirabična zaštita provodi se nakon ozljede koju su nanijele životinje ili je osoba bila

u kontaktu s bijesnom ili na bjesnoću sumnjivom životinjom. U 2017. godini nitko u Republici Hrvatskoj

nije obolio i umro od bjesnoće.

U 2017. godini zbog ozljede ili kontakta sa slinom bijesne ili na bjesnoću sumnjive životinje pregledano

je ukupno 457 osoba, 246 muškaraca i 211 žena, dakle od pregledanih osoba bilo je 53,8% muškaraca

i 46,2% žena. Cijepljeno je 170 osoba (37,2% pregledanih), od toga su 152 osobe (89,4%) primile samo

cjepivo protiv bjesnoće, a cjepivo i HRIG primilo je 18 osoba (10,6%). Najčešće lokalizacije ozljeda su

bile noga (162 osoba, 35,4%) i šaka-prsti (146 osoba, 32%), a 1 osoba je zadobila ozljede na više mjesta.

Najveći broj ozlijeđenih bio je u dobnoj skupini starijoj od 60 godina (71 osoba, 21,2%). S obzirom na

vrstu toplokrvne životinje koja je nanijela ozljedu, daleko najveći broj pregledanih i cijepljenih osoba

Broj novootkrivenih

Hepatitis B (nositelji) Hepatitis B (oboljeli)

Hepatitis C (nositelji i oboljeli) HIV(nositelji i oboljeli)

Sifilis

215

ozlijedili su psi (345 osoba, 75,5%), a zatim mačke (87 osoba, 19%). Najveći broj pregledanih osoba je

s područja ispostava Splita, potom iz Sinja, Kaštela i Imotskog.

TABLICA 157. BROJ PREGLEDANIH I CIJEPLJENIH OSOBA KOJE SU OZLIJEĐENE OD TOPLOKRVNIH ŽIVOTINJA U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI PO GRADOVIMA S PRIPADAJUĆIM PODRUČJEM U 2017. G.

Epidemiološko područje Pregledani Cijepljeni

Split 202 82

Kaštela 43 20

Sinj 49 10

Omiš 22 9

Makarska 4 2

Trogir 34 11

Imotski 40 18

Hvar 20 1

Vis 1 1

Brač 17 1

Vrgorac 0 0

Ostali 20 10

Inozemstvo 5 5

UKUPNO 457 170

Provedba Programa obveznog cijepljenja na području Županije

Odjel za nadzor nad cijepljenjem je prema zakonskim obavezama RH provodio zadane mjere u

sprječavanju i suzbijanju zaraznih bolesti.

Kontinuirano se nadzirala provedba Programa obveznog cijepljenja: pratila se i koordinirala dinamika

cijepljenja, radile mjesečne i godišnje evidencije, analize i izvješća. Prikupljene su i analizirane

nuspojave te se interveniralo prema potrebi.

U tijeku 2017. godine Odjel je zaprimio, evidentirao i distribuirao preko 61 000 doza različitih cjepiva

iz Programa obveznog cijepljenja i još oko 27 000 doza drugih cjepiva prema epidemiološkim

indikacijama.

Tijekom godine pratila se provedba programa obveznog cijepljenja te distribucije cjepiva prema

Provedbenom programu obveznog cijepljenja u Republici Hrvatskoj u 2017. godini protiv difterije,

tetanusa, hripavca, dječje paralize, ospica, zaušnjaka, rubeole, tuberkuloze, hepatitisa B i bolesti

izazvanih s Haemophilusom infl. tipa b.

Također se pratila seroprofilaksa i kemoprofilaksa za posebne skupine stanovništva i pojedince pod

povećanim rizikom od tuberkuloze, hepatitisa A i B, bjesnoće, žute groznice, kolere, trbušnog tifusa,

tetanusa, malarije, streptokokne bolesti, Haemophilusa inf. B invazivane bolesti, meningokokne

bolesti, HPV infekcije u 2016. – 2018. godini.

U cilju provedbe protuepidemijskih mjera pojavnosti bolesti i epidemije ospica u SDŽ, kao i poboljšanja

procijepljenosti, tijekom cijele godine, a osobito u prvom kvartalu poduzeto je niz aktivnosti:

216

1. Upućeni dopis svim liječnicima koji provode cijepljenja (pedijatri PZZ, obiteljski liječnici i

školska medicina pri Zavodu) o nužnosti provedbe dopunskog cijepljenja, osobito MRP

primovakcinacija, zbog uočenih značajno niskih cijepnih obuhvata u SDŽ, a posebno na širem području

Splita.

2. Obavijest o pojavi ospica u SDŽ (početak veljače 2017.) i pozivi liječnicima s apelom da se hitno

pozivaju roditelji necijepljene djece na zakašnjelo MRP cijepljenje.

Poslana obavijest i uputa svim vrtićima u Splitu i šire u SDŽ.

Postavljena obavijest za javnost na web-stranici NZJZ SDŽ.

3. Poslan dopis svim liječnicima uz priloženi dokument o preširokim kontraindikacijama

„Pogrešni razlozi za odbijanje cijepljenja“.

4. Provedena koordinacija s epidemiologom u KBC-u Split u cilju prevencije intrahospitalne

infekcije ospica.

5. Simpozij o cijepljenju u sklopu EIW na temu „Program obveznog cijepljenja – 2017“. Posebni

osvrt na procijepljenost djece i epidemiološku situaciju u SDŽ i EU.

Liječnici ponovo pozvani i upozoreni na obvezu provedbe dopunskog cijepljenja, kako i predviđa

Program obveznih cijepljenja.

6. Stalna prisutnost kroz medije (dnevni tisak, Radio Split i druge radio postaje, HTV, lokalna TV,)

i apeli roditeljima i javnosti:

- Slobodna Dalmacija, „Cijepite djecu, stižu ospice iz Rumunjske“

- Slobodna Dalmacija, „Obavezno cijepite dijete i potvrdu donesite u vrtić“

- SD, „Cijepite još 1000 djece, stižu ospice“

7. Tribina u gradskoj knjižnici za javnost i predavanja na temu „Cijepljenje djece – istine i zablude“.

8. Nastup na TV Jadran na temu cijepljenja.

9. Predavanja u dječjim vrtićima u Splitu, „Grigor Vitez“ i „Cvit Mediterana“.

10. Kontinuirano individualno savjetovanje roditelja za cijepljenje djece u Službi, u svakodnevnom

epidemiološkom radu, te davanja savjeta putem telefona i e-mailom.

Svi liječnici obvezni u provedbi programa obveznog cijepljenja kontinuirano preuzimaju cjepiva i

dostavljaju nam mjesečna izvješća (važna napomena: katkada po koje izvješće zakasni pa se na vrijeme

ne ubroji prema HZJZ, te nam se vrijednosti u mjesečnom izvješću mogu razlikovati).

21

7

TABLICA 158. GODIŠNJE IZVJEŠĆE O IZVRŠENIM OBVEZNIM IMUNIZACIJAMA U 2017. GODINI U SDŽ

Predviđeno Cijepljeno Nije cijepljeno Obuhvat %

(cijepljeni/predviđeni)x100) Cijepljenje Zbog

kontraindikacije Drugi

razlog Ukupno

necijepljeni

Difterije, tetanusa i pertusisa (DTP), potpuno, primarno (sve

tri doze)* 4279 3523 138 618 756 82,3

DTP docjepljivanje (prvo, druga godina života) 4625 3166 110 1329 1439 68,5

DTP docjepljivanje (drugo, šesta godina života) 4537 3293 54 1190 1244 72,6 Difterije i tetanusa (Td) docjepljivanje 1. razred OŠ 873 767 10 96 106 87,9 Difterije i tetanusa (Td) docjepljivanje 8. razred OŠ 4373 4103 52 218 270 93,8 Difterije i tetanusa (Td) docjepljivanje 4. razred SŠ 137 25 0 112 112 18,3

Difterije i tetanusa (Td) docjepljivanje 24. godina 0 0 0

Tetanusa (60 g.) docjepljivanje 3642 1407 50 2185 2235 38,6

Poliomijelitisa potpuno primarno (sve tri doze)* 4285 3529 139 617 756 82,4

Poliomijelitisa docjepljivanje 1. (druga godina) 4576 3191 108 1276 1384 69,7

Poliomijelitisa docjepljivanje 2. (1. razred OS) 4559 4226 82 251 333 92,7

Poliomijelitisa docjepljivanje 3. (8. razred OS) 4373 4096 54 223 277 93,7

Haemophilusa influenzae tip b

potpuno primarno (sve tri doze)* 4264 3510 139 615 754 82,3

Haemophilusa influenzae tip b docjepljivanje 4538 3106 110 1322 1432 68,4 Ospica, rubeole i parotitisa (primarno) 5237 4110 158 969 1127 78,5 Ospica, rubeole i parotitisa (docjepljivanje) 4739 4414 97 228 325 93,1

Tuberkuloze (primarno) 3747 3728 2 17 19 99,5

Hepatitisa B (potpuno, dojenačka dob)* 4285 3547 139 599 738 82,8

Hepatitisa B (potpuno, 6. razred OŠ) 4678 4410 61 207 268 94,3

*Upisuje se samo onaj broj osoba koje su tijekom godine potpuno dovršile primovakcinaciju, bilo da su primile sve tri doze, bilo da su primile zaostalu jednu ili

dvije doze iz prethodne godine, a ne i one koje su tek započele seriju od tri doze.

21

8

TABLICA 159. BROJ DISTRIBUIRANIH DOZA CJEPIVA U 2017. GODINI PREMA EPIDEMIOLOŠKIM PODRUČJIMA U SDŽ

EPIDEMIOLOŠKO PODRUČJE

CJEPIVO Split KBC

Split Solin Kaštela Trogir Omiš Makarska Sinj Imotski Vrgorac Brač Hvar Vis Ukupno

BCG 50 7750 0 10 10 0 0 110 10 0 0 10 0 7950 PPD 450 1020 0 10 0 0 100 30 10 0 0 10 0 1630

Hep. B ped 5426 7 1336 1097 750 626 532 1725 1125 250 316 325 90 13605 dTap 1605 0 282 400 220 139 150 440 260 76 63 40 35 3710

DTPa-IPV-Hib-HB 5686 0 732 1285 736 491 585 1515 995 257 415 300 85 13082

MRP 3675 0 719 740 400 330 370 853 500 126 224 175 51 8163 DT adult 2687 0 578 452 250 290 200 570 377 82 175 105 50 5816

IPV 4174 0 935 968 491 468 415 830 652 172 279 265 58 9707

Hib 49 0 7 10 0 11 0 1 2 0 0 0 0 80

Pneumo

konjugirano

268 5 1 22 4 15 2 45 6 4 0 0 0 372

Rotavirus 59 0 0 18 0 0 0 32 0 0 0 1 0 110

Tetanus 752 0 92 107 160 137 137 180 120 50 85 70 63 1953

Hep. B adult 280 135 0 0 30 0 20 45 20 2 15 0 0 547

Rabies 557 0 0 0 15 40 19 35 35 0 3 15 0 719

Gripa 9359 294 975 1610 1340 1063 1530 2340 1890 431 670 722 308 22532

Pneumo 23 117 0 1 0 3 6 19 23 16 5 0 2 0 192

HPV 4valentno 236 0 3 6 30 0 0 4 0 0 12 4 0 295

HPV 9valentno 134 0 3

6 38 0 0 4 10 0 0 1 0 196

UKUPNO 35564 9211 5664 6741 4477 3616 4079 8782 6028 1455 2257 2045 740 90659

219

Provedba ostalih cijepljenja na području Županije

Također su se zaprimala, skladištila, evidentirala i izdavala sva druga cjepiva koja se koriste prema

epidemiološkim indikacijama (cjepivo protiv gripe, bjesnoće, žute groznice, trbušnog tifusa, hepatitisa

A i B...).

TABLICA 160. CIJEPLJENJA KOJA SU IZVRŠENA U EPIDEMIOLOŠKOJ AMBULANTI SLUŽBE ZA EPIDEMIOLOGIJU U 2017. GODINI

CJEPIVO DOZE

HEPATITIS A 284

ŽUTA GROZNICA 402

TRBUŠNI TIFUS 363

MENINGOKOKNA BOLEST 221

VODENE KOZICE 59

KRPELJNI MENINGOENCEFALITIS 443

HEPATITIS A i B 221

MORBILI + RUBELA + PAROTITIS 34

DIFTERIJA + TETANUS 181

POLIOMIJELITIS 183

TETANUS 224

PNEUMOKOKNA BOLEST 277

HEPATITIS B 653

BJESNOĆA 557

HPV 99

GRIPA 2306

Ukupno 6507

Pobol prema epidemiološkim područjima

Analizirajući prijave zaraznih bolesti prema epidemiološkim područjima naše Županije uočeno je da

najveći broj prijava, prema dostavljenima, imaju Split, Sinj i Kaštela.

220

TABLICA 161. BROJ PRIJAVLJENIH ZARAZNIH BOLESTI U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI U 2017. GODINI PO

EPIDEMIOLOŠKIM PODRUČJIMA

Grad Broj prijava

Brač 182

Hvar 109

Imotski 228

Kaštela 497

Makarska 95

Omiš 356

Sinj 975

Solin 350

Split 2044

Trogir 323

Vis 46

Vrgorac 140

UKUPNO 5345

221

TABLICA 162.

Redni

bro

j

Bole

st

Brač

Hva

r

Imo

tsk

i

Kaštela

Ma

ka

rsk

a

Omiš

Sin

j

So

lin

Sp

lit

Tro

gir

Vis

Vrg

ora

c

1. Alimentarna toksoinfekcija

0 0 0 0 0 0 0 0 3 0 0 0

2. Amoebiasis 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 3. Bolest uzrokovana

Campylobacterom

0 0 2 1 0 2 7 2 37 1 1 0

4. Echinococcosis 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 0 1 5. Enterokolitis

(Enterocolitis)

20 38 93 149 8 75 376 83 444 34 9 47

6. Enteroviroza (Enterovirosis)

1 0 1 2 3 14 7 2 23 0 3 10

7. Erizipel (Erysipelas) 0 0 1 0 0 7 7 0 7 2 0 0 8. Helmintijaza

(Helminthiasis)

0 7 1 13 0 4 22 9 137 18 1 1

9. Hepatitis A 0 0 0 1 0 0 4 0 2 0 0 0 10. Hepatitis B kronični 0 0 0 0 0 0 0 0 2 1 0 0 11. Hepatitis C kronični 1 3 4 4 1 1 6 4 35 7 6 0 12. Herpes zoster 0 6 18 18 17 21 59 19 116 41 2 9 13. Hripavac 0 0 0 0 0 1 0 1 1 1 0 0 14. Legioneloza 0 0 1 0 0 0 0 0 1 0 0 0 15. Lyme bolest 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 0 0 16. Meningitis

(bakterijski)

0 0 0 0 0 1 0 0 0 0 0 0

17. Meningitis epidemica

0 0 0 0 0 0 1 1 4 0 0 0

18. Meningitis virosa 0 0 0 2 0 0 0 0 5 1 0 0 19. Mononukleoza 1 2 0 11 10 5 28 8 43 7 1 1 20. Morbilli 0 0 0 0 2 0 1 0 0 0 0 0 21. MRSA

Staphylococcus infekcija

0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 0

22. Nositelj HbsAg 1 0 0 0 0 0 1 0 3 0 0 0 23. Nositelj HCV

protutijela

0 0 0 2 0 0 0 0 19 0 0 0

24. Pneumococcus –invazivna bolest

0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 0

25. Q-groznica 3 0 0 0 0 0 2 0 2 0 0 0 26. Salmoneloza –

netifusna

0 0 0 3 2 2 4 2 5 3 0 0

27. Sepsa 0 0 0 0 1 2 0 0 0 0 0 0 28. Streptokokna

angina

2 4 14 10 1 55 109 32 235 4 8 6

29. Svrab 0 6 12 13 2 8 38 14 39 6 2 5 30. Syphilis 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 0 0 31. Šarlah 4 5 1 27 0 9 26 17 58 3 0 1

222

Redni

bro

j

Bole

st

Brač

Hva

r

Imo

tsk

i

Kaštela

Ma

ka

rsk

a

Omiš

Sin

j

So

lin

Sp

lit

Tro

gir

Vis

Vrg

ora

c

32. Tenijaza 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 0 33. Toksoplazmoza 0 0 0 0 0 4 2 0 0 0 0 0 34. Trihomonijaza 0 0 0 0 0 1 0 0 0 0 0 0 35. Tuberkuloza 1 0 0 2 2 1 1 5 11 1 0 0 36. Upala pluća 7 11 67 129 21 58 185 61 436 77 11 14 37. Ušljivost 0 0 0 3 0 0 0 0 6 0 0 0 38. Virusni

gastroenteritis

0 0 0 1 2 10 0 0 4 1 0 0

39. Vodene kozice 142 27 12 106 23 75 91 88 362 111 2 45 40. Zaušnjaci (Parotitis

epidemica)

0 0 0 0 0 0 0 1 0 1 0 0

UKUPNO 183 109 228 497 94 356 977 349 2043 323 46 140

10.1.3. Zdravstveni pregledi osoba pod zdravstvenim nadzorom

Obavljeno je 52 517 zdravstvenih pregleda osoba koje podliježu zdravstvenom nadzoru, a od toga oko

43 000 u osoba koje rade sa živežnim namirnicama i na opskrbi stanovništva vodom za piće.

TABLICA 163. BROJ PREGLEDA, ZDRAVSTVENI NADZOR 2017.

ZDRAVSTVENI NADZOR 2017. BROJ

Godišnji pregled 31878

God. pregled + EPEC 1786

Polugodišnji pregled 11271

Ostali pregledi 7582

Ukupno: 52517

Zbog kliconoštva su 44 osobe privremeno udaljene s radnog mjesta prema rješenjima Sanitarne

inspekcije.

223

TABLICA 164.

Ispostava Bakterije Paraziti UKUPNO

Split 27 19 46

Hvar 0 5 5

Sinj 6 3 9

Omiš 0 1 1

Trogir 4 3 7

Brač 1 0 1

Imotski 6 0 6

Makarska 1 7 8

Vis 0 0 0

Vrgorac 0 0 0

UKUPNO: 45 38 83

10.1.4. Tečaj higijenskog minimuma

Za područje naše Županije organizirani su i održani edukacijski seminari „Stjecanje osnovnog znanja o

zdravstvenoj ispravnosti namirnica i osobnoj higijeni osoba koje rade u proizvodnji i prometu

namirnica“. Edukaciju je završilo 5518 osoba.

TABLICA 165. BROJ POLAZNIKA TEČAJA „HIGIJENSKI MINIMUM“

Ispostava Ukupan broj polaznika

Broj polaznika

Osnovni program Prošireni program

Split 2478 1265 1213

Hvar 299 166 133

Sinj 366 140 226

Omiš 375 203 172

Trogir 411 168 243

Brač 402 239 163

Imotski 252 84 168

Makarska 891 531 360

Vrgorac 44 39 5

Vis 0 0 0

UKUPNO: 5518 2835 2683

Zakonom o hrani propisana je odgovornost za uspostavu, provođenje i održavanje preventivnih

postupaka temeljenih na načelima opasnosti i kontinuiranoj kontroli kritičnih točaka (HACCP) za sve

subjekte u prehrambenom lancu s ciljem osiguranja više razine zaštite zdravlja potrošača. Tijekom

godine uveden je HACCP (Hazard Analysis Critical Control Point) u 141 objekt na području naše

224

Županije, te je obavljeno 40 nadzora prethodno uvedenih sustava. Uspostavljeni sustav samokontrole

ima za cilj prevenirati i smanjiti rizike od poznatih opasnosti na najmanju moguću mjeru.

10.1.5. Zdravstveni nadzor putnika u međunarodnom prometu

Putnički zdravstveni nadzor obuhvaća vršenje zdravstvenih pregleda osoba pri ulasku u Republiku

Hrvatsku, ako dolaze iz područja u kojima ima određenih zaraznih bolesti. Obavljeno je 47 zdravstvenih

pregleda na malariju i 44 na koleru. Svi rezultati analiza bili su negativni na uzročnike kolere i malarije.

10.1.6. Djelatnost dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije

Tijekom 2017. godine Odsjek za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju Nastavnog zavoda za javno

zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije proveo je sljedeće djelatnosti:

1. IZRADA PROGRAMA I PLANOVA PROVEDBE OBVEZATNE PREVENTIVNE DEZINSEKCIJE I DERATIZACIJE

Izrađeni su Programi mjera obvezatne preventivne dezinsekcije i deratizacije i Planovi provedbe mjera

obvezatne preventivne dezinsekcije i deratizacije te su sklopljeni Ugovori o stručnom nadzoru za 13

gradova i 9 općina Splitsko-dalmatinske županije koje su na prijedlog Zavoda donijeli: gradovi Hvar,

Kaštela, Komiža, Makarska, Omiš, Sinj, Solin, Split, Stari Grad, Trogir, Vis, Vrgorac, Vrlika i općine

Dugopolje, Baška Voda, Dugi Rat, Jelsa, Klis, Okrug, Otok, Podgora, Podstrana, u skladu s odredbama

Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (N. N. 79/07) i Pravilnika o načinu provedbe obvezatne

preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije (N. N. 35/07).

2. STRUČNI NADZOR PROVEDBE MJERA OBVEZATNE PREVENTIVNE DEZINSEKCIJE I DERATIZACIJE

U skladu s odredbama navedenog Zakona i Pravilnika proveden je stručni nadzor nad sustavnim

mjerama obvezatne preventivne deratizacije i dezinsekcije na području Grada Hvara, Grada Kaštela,

Grada Makarske, Grada Omiša, Grada Sinja, Grada Solina, Grada Splita, Grada Starog Grada, Grada

Trogira, Grada Visa, Grada Vrgorca i Grada Vrlike te Općine Dugopolje, Općine Baška Voda, Općine Dugi

Rat, Općine Jelsa, Općine Klis, Općine Okrug, Općine Otok, Općine Podgora i Općine Podstrana. Nadzor

nije proveden u Gradu Komiži i u Općini Klis jer je u njima izostala provedba mjera. U 13 gradova i

općina Odsjek za DDD je stručni nadzor proveo u potpunosti samostalno, dok je u 7 gradova i općina

Odsjeku za DDD pružena pomoć od strane djelatnika NZJZ ispostava Jelsa, Trogir i Vis. Broj akcija koje

je nadzirao Zavod prikazan je u tablici.

Pod stručnim nadzorom NZJZ tijekom 2017. godine provedeno je 37 akcija deratizacije, 32 akcije

larvicidne dezinsekcije komaraca, 49 akcija adulticidne dezinsekcije komaraca i 33 akcije adulticidne

dezinsekcije muha, ukupno 151 akcija obvezatne preventivne deratizacije i dezinsekcije. Pored toga

povremeno su nadzirane akcije dezinsekcije žarišta tigrastog komarca u Splitu i Kaštelima.

225

Izrađena su i podnesena Izvješća o provedbi mjera obvezatne preventivne deratizacije i dezinsekcije za

20 gradova i općina Splitsko-dalmatinske županije s kojima je sklopljen Ugovor o stručnom nadzoru

(Tablica 166.).

TABLICA 166. RASPORED I BROJ PROVEDENIH AKCIJA OBVEZATNE PREVENTIVNE DERATIZACIJE I DEZINSEKCIJE U

JEDINICAMA LOKALNE UPRAVE SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE KOJE SU PROVEDENE POD STRUČNIM NADZOROM

NZJZ SDŽ.

Grad / Općina Broj akcija obvezatne preventivne deratizacije i dezinsekcije

Izvoditelj radova

Pro

ljetn

a d

erat

izac

ija

Jese

nsk

a d

erat

izac

ija

Larv

icid

na

dez

inse

kcija

kom

arac

a

Ad

ult

icid

na

dez

inse

kcija

kom

arac

a

Dez

inse

kcija

žar

išta

tigr

asto

g ko

mar

ca (

+)

Ad

ult

icid

na

dez

inse

kcija

m

uh

a

1. Hvar 1 1 1 5 - 5 Ekocijan d.o.o.

2. Kaštela 1 1 3 3 + 3 Cian d.o.o.

3. Omiš 1 1 3 2 - 3 Cian d.o.o.

4. Sinj 1 1 3 2 - - Likomed veterina d.o.o.

5. Solin 1 1 3 2 - 3 Cian d.o.o.

6. Split 1 1 1 6 + - Cian d.o.o.

7. Stari Grad 1 1 1 4 - 4 Ekocijan d.o.o.

8. Vis 1 1 - - - 3 Minela d.o.o.

9. Vrgorac 1 1 1 2 - - Cian d.o.o.

10. Dugi Rat 1 1 2 3 - - Cian d.o.o.

11. Dugopolje 1 - 1 2 - 2 Minela d.o.o.

12. Jelsa 1 1 1 3 - 4 Ekocijan d.o.o.

13. Okrug 1 1 1 2 - - Cian d.o.o.

14. Podstrana 1 1 2 2 - - Pecto d.o.o.

15. Makarska 1 1 3 2 - 3 Cian d.o.o.

16. Vrlika 1 - - 2 - - Cian d.o.o.

17. Otok - 1 2 2 - - Likomed veterina d.o.o.

18. Trogir 1 1 4 2 - 3 Cian d.o.o

19. Baška Voda 1 1 - 2 - - Cian d.o.o.

20. Podgora 1 1 - 1 - - Cian d.o.o.

Ukupno 19 18 32 49 33

226

3. PROVEDBA MJERA OBVEZATNE PREVENTIVNE DERATIZACIJE I DEZINSEKCIJE U OBJEKTIMA POD

SANITARNIM NADZOROM

U sklopu djelatnosti provedbe mjera deratizacije i dezinsekcije Odsjek za DDD prema evidenciji proveo

je tijekom 2017. godine 2671 preventivnih akcija dezinsekcije sa 147 intervencija te 2671

preventivnom akcijom deratizacije sa 110 intervencija što iznosi ukupno 5599 akcija u 2017. godini

provedenih u objektima koji se nalaze pod sanitarnim nadzorom (Tablica 167., Tablica 168. i Tablica

169.).

TABLICA 167. BROJ AKCIJA PREVENTIVNE DERATIZACIJE I DEZINSEKCIJE KOJE JE PROVEO NZJZ SDŽ RASPOREĐENI PO

MJESECIMA TIJEKOM 2017. GODINE

I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. SUMA

DERATIZACIJA 130 170 259 245 335 372 310 132 157 248 150 163 2671

DEZINSEKCIJA 130 170 259 245 335 372 310 132 157 248 150 163 2671

UKUPNO AKCIJA

260 340 518 490 670 744 620 264 314 496 300 326 5342

TABLICA 168. BROJ INTERVENCIJA DERATIZACIJE I DEZINSEKCIJE KOJE JE PROVEO NZJZ SDŽ RASPOREĐENI PO

MJESECIMA TIJEKOM 2017. GODINE


DERATIZACIJA 4 2 9 4 10 19 10 14 14 6 10 8 110

DEZINSEKCIJA 3 4 6 8 21 27 22 20 12 13 6 5 147

UKUPNO AKCIJA

7 6 15 12 31 46 32 34 26 19 16 13 257

TABLICA 169. UKUPNI BROJ AKCIJA PREVENTIVNE DERATIZACIJE I DEZINSEKCIJE S INTERVENCIJAMA KOJE JE PROVEO

NZJZ SDŽ RASPOREĐENI PO MJESECIMA TIJEKOM 2017. GODINE


PREVENTIVNA DD

260 340 518 490 670 744 620 264 314 496 300 326 5342

INTERVENCIJE DD

7 6 15 12 31 46 32 34 26 19 16 13 257

UKUPNO AKCIJA

267 346 533 502 701 790 652 298 340 515 316 339 5599

4. PROVEDBA NACIONALNOG SUSTAVA PRAĆENJA KOMARACA (MONITORING INVAZIVNIH

KOMARACA) U KOORDINACIJI S HZJZ-om

U sklopu provedbe Nacionalnog sustava praćenja komaraca koju je organizirao HZJZ tijekom sezone

2017. godine nastavljena je provedba monitoringa invazivnih komaraca na izabranim točkama na

području Splitsko-dalmatinske županije.

227

Entomološki laboratorij Odsjeka za DDD kao Regionalni centar za determinaciju komaraca izvršio je

determinaciju / konfirmaciju uzoraka monitoringa invazivnih komaraca kojeg su proveli Zavod za javno

zdravstvo Šibensko-kninske županije i Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije.

Rezultati monitoringa i determinacije uzoraka zajedno sa stručnom procjenom situacije objedinjeni su

u izvješću koje je dostavljeno HZJZ-u.

228

10.2. Epidemiologija i prevencija nezaraznih bolesti

Služba za epidemiologiju i prevenciju nezaraznih bolesti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-

dalmatinske županije bavi se praćenjem i proučavanjem kroničnih masovnih nezaraznih bolesti u cilju

utvrđivanja rizičnih čimbenika, te predlaganjem mjera i postupaka prevencije, kao i unaprjeđenja

zdravstvene zaštite.

10.2.1. Epidemiologija i prevencija bolesti srca i krvnih žila

Odjel za epidemiologiju i prevenciju bolesti srca i krvnih žila prati epidemiološke pokazatelje i provodi

analizu smrtnosti i pobola srčano-žilnih bolesti, provodi aktivnosti usmjerene na utvrđivanje i

suzbijanje čimbenika rizika bolesti srca i krvnih žila, kao i promidžbene aktivnosti te zdravstveni odgoj

u obliku informiranja, savjetovanja i educiranja o zdravim stilovima života.

Srčano-žilne bolesti vodeći su uzrok smrti u Republici Hrvatskoj s 23.504 umrlih osoba 2017. godine

(569,9/100.000 stanovnika; 44,0% ukupno umrlih). U Splitsko-dalmatinskoj županiji od srčano-žilnih

bolesti 2017. godine umrlo je 2.208 osoba (491,1/100.000 stanovnika; 42,2% ukupno umrlih).

SLIKA 57. UZROCI SMRTI PREMA SKUPINAMA BOLESTI U REPUBLICI HRVATSKOJ U 2017.

Analizirajući smrtnost od bolesti srca i krvnih žila u Splitsko-dalmatinskoj županiji, najviše stope bilježe

se u skupini ishemičnih bolesti srca (I20 - I25; MKB – 10); kod muškaraca 221,2/100.000 stanovnika te

kod žena 236,2/100.000 stanovnika (Slika 58.).

229

SLIKA 58. UMRLI OD BOLESTI SRCA I KRVNIH ŽILA (I00 – I99, MKB – 10) NA 100.000 STANOVNIKA U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI, PREMA DIJAGNOSTIČKIM PODSKUPINAMA I SPOLU, 2017.

Najveći broj osoba umrlih od bolesti srca i krvnih žila bio je u dobi iznad 65 godina, njih ukupno 90,5%

umrlih, od toga 82,7% muškaraca i 96,4% u žena (Slika 59.).

SLIKA 59. UMRLI OD BOLESTI SRCA I KRVNIH ŽILA (I00 – I99, MKB – 10) U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI, PO

DOBI I SPOLU, 2017.

Prema zadnjim dostupnim podacima za 2017. (izvor: baza podataka bolničkih otpusta KBC Split; Projekt

eJZ, www.higijenski.hr) u KBC-u Split zbog uzroka iz skupine Bolesti cirkulacijskog sustava (I00 – I99,

MKB – 10) liječeno je ukupno 5.558 stanovnika SDŽ-a, od čega 3.312 muškaraca i 2.246 žena. Ukupna

stopa hospitalizacija zbog bolesti srca i krvnih žila iznosila je 1.222,1/100.000 stanovnika, odnosno

1.496,7/100.000 kod muškaraca, te 961,9/100.000 kod žena Splitsko-dalmatinske županije. U

230

Kliničkom bolničkom centru Split u razdoblju od 01.01.2017. do 31.12.2017. godine ostvareno je

35.828 dana bolničkog liječenja, te 4.413 bolničkih otpusta zbog dijagnoza iz skupine Bolesti

cirkulacijskog sustava (I00 - I99, MKB - 10).

U djelatnostima primarne zdravstvene zaštite SDŽ-a, prema zadnjim dostupnim podacima za 2017.

godinu (podatci se temelje na godišnjim izvješćima timova PZZ-a) zabilježeno je ukupno 98.977 posjeta

zbog skupine Bolesti cirkulacijskog sustava (I00 - I99, MKB - 10) u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Od

svih bolesti cirkulacijskog sustava, najveći broj posjeta primarnoj zdravstvenoj zaštiti zabilježen je zbog

skupine Hipertenzivnih bolesti (I10-I15, MKB - 10), ukupno 51.595 posjeta.

10.2.2. Epidemiologija i prevencija zloćudnih novotvorina

Zloćudne novotvorine značajan su javnozdravstveni problem u Republici Hrvatskoj, kao i u Splitsko-

dalmatinskoj županiji. Prema redoslijedu osnovnih uzroka smrti (izvor: Izvješće o umrlim osobama u

Hrvatskoj u 2017. godini, HZJZ) skupina Novotvorina (C00-D48, MKB-10) tijekom 2017. nalazila se na

drugom mjestu u Hrvatskoj s udjelom od 26,1%.

U Republici Hrvatskoj 2017. godine od novotvorina je umrlo 13.964 osobe (338,6/100.000 stanovnika;

26,1% ukupno umrlih). Prema učestalosti dijagnoza umrlih od novotvorina na prvom mjestu nalazio se

rak bronha i pluća, zatim rak debelog crijeva, rak dojke i rak prostate. U Splitsko-dalmatinskoj županiji

u 2017. godini od novotvorina je umrlo 1.463 osobe, među kojima su prevladavale dijagnoze sljedećih

pet sijela raka: rak pluća, rak debelog crijeva, rak prostate, rak dojke i rak želuca.

Prema zadnjim dostupnim podacima za 2017. (izvor: baza podataka bolničkih otpusta KBC Split; Projekt

eJZ, www.higijenski.hr) u KBC-u Split zbog uzroka iz skupine Novotvorina (C00-D48, MKB-10) liječeno

je ukupno 6.887 stanovnika SDŽ-a, od čega 3.663 muškaraca i 3.224 žene. Ukupna stopa hospitalizacija

zbog novotvorina iznosila je 1.514,3/100.000 stanovnika, odnosno 1.655,3/100.000 kod muškaraca, te

1.380,7/100.000 kod žena Splitsko-dalmatinske županije.

Za Splitsko-dalmatinsku županiju, prema posljednjim dostupnim podacima Registra za rak Hrvatskog

zavoda za javno zdravstvo iz 2016. godine, najčešća sijela raka kod muškog spola bila su rak prostate,

rak debelog crijeva, rak pluća te melanom i rak želuca, dok su kod ženskog spola prevladavali rak dojke,

rak debelog crijeva, rak pluća, rak štitnjače te rak tijela maternice.

231

SLIKA 60. NAJČEŠĆA SIJELA RAKA U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI PREMA SPOLU U 2016.

Odjel je uključen u aktivnosti koordinacije i provedbe Nacionalnih programa ranog otkrivanja raka

dojke, debelog crijeva i vrata maternice.

10.2.2.1. Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke

Ženama dobne skupine 50 – 69 godina, ovisno o mjestu prebivanja, šalju se pozivi i dogovaraju pregledi

u jednoj od 13 mamografskih jedinica uključenih u Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke.

Tijekom 2017. godine u sklopu navedenog Nacionalnog programa poslano je 34.373 pozivnih pisama

diljem Splitsko-dalmatinske županije.

232

SLIKA 61. POZIVI POSLANI PO MAMOGRAFSKIM JEDINICAMA ZA RAZDOBLJE 01.01. – 31.12.2017.

TABLICA 170. OBAVLJENI POSLOVI U RAZDOBLJU 01.01. – 31.12.2017.

OBAVLJENI POSLOVI BROJ

POSLANO POZIVA 34373

VRAĆENE KUVERTE 2055

10.2.2.2. Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva

Nacionalnim programom ranog otkrivanja raka debelog crijeva obuhvaćeni su svi stanovnici Splitsko-

dalmatinske županije u dobi 50 – 74 godine. U sklopu provedbe ovog Nacionalnog programa, šalju se

pozivna pisma, očitavaju se testovi za otkrivanje okultnog krvarenja, kontaktiraju se osobe s pozitivnim

nalazom i dogovaraju se kolonoskopski pregledi. Pozivi i kupovnice za kolonoskopiju šalju se na kućne

adrese, dok se anketni upitnici i rezultati testova na okultno krvarenje upisuju u predviđeni program.

U tijeku je III. ciklus Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva, koji je započeo u

travnju 2016. godine. Tijekom 2017. poslana su pozivna pisma svim osobama u Splitsko-dalmatinskoj

županiji, rođenim u razdobljima od 1945. do 1949. godine te od 1958. do 1960. godine (ukupno osam

godišta). Tijekom 2017. u sklopu ovog Nacionalnog program poslano je ukupno 50.339 pozivnih pisama

diljem Splitsko-dalmatinske županije (Tablica 171.).

1552

3667

2123

1326

816

1361

869

9032

7056

2108

2246

2217

0 2000 4000 6000 8000 10000

DZ SDŽ - Imotski

DZ SDŽ - Split

DZ SDŽ - Solin

DZ SDŽ - Makarska

DZ SDŽ - Hvar

DZ SDŽ - Supetar

DZ SDŽ - Vrgorac

KBC Split - Firule

KBC Split - Križine

DZ SDŽ - Kaštela

DZ SDŽ - Sinj

DZ SDZ - Trogir

Broj poziva

233

TABLICA 171. OBAVLJENI POSLOVI U RAZDOBLJU 01.01 – 31.12.2017.

OBAVLJENI POSLOVI BROJ

POSLANO POZIVNIH PISAMA 50339

BROJ OSOBA KOJE ŽELE TESTIRANJE 17201

POSLANO TESTOVA 16305

OBRAĐENO TESTOVA 11761

BROJ TESTOVA S POZITIVNIM REZULTATOM 530

BROJ NEISPRAVNIH TESTOVA 88

BROJ TESTOVA S NEGATIVNIM REZULTATOM 11231

BROJ OSOBA NARUČENIH NA KOLONOSKOPIJU 343

VRAĆENE KUVERTE 3484

UPISANO UPITNIKA 8761

10.2.2.3. Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice

Nacionalnim programom ranog otkrivanja raka vrata maternice obuhvaćene su sve žene u Splitsko-

dalmatinskoj županiji u dobi 25 – 64 godine, koje u okviru programa mogu obaviti PAPA test svake tri

godine. Prvi ciklus pozivanja završen je 2016. godine, a drugi nije pokrenut zbog reorganizacije i

potrebe za unapređenjem istog, a u skladu s preporukama Twinning projekta „Unapređenje kvalitete

provedbe Nacionalnih programa ranog otkrivanja raka“.

S ciljem podizanja svijesti o važnosti prevencije raka vrata maternice i ove godine obilježen je Dan

mimoza, Nacionalni dan borbe protiv raka vrata maternice.

Tijekom 2017. godine unutar Odjela prikupljani su ONKO-obrasci, PHD nalazi i vanbolničke prijave

malignih neoplazmi za Hrvatski registar za rak.

234

TABLICA 172. PRISTIGLI, OBRAĐENI I PROSLIJEĐENI ONKO-LISTIĆI ZA RAZDOBLJE 01.01 – 31.12. 2017.

NAZIV USTANOVE / ODJELA BROJ ONKO-LISTIĆA

KBC SPLIT – KLINIKA ZA ONKOLOGIJU I RADIOTERAPIJU 2445

KBC SPLIT – KLINIKA ZA PLUĆNE BOLESTI 242

KBC SPLIT – ODJEL ZA NUKLEARNU MEDICINU 258

KBC SPLIT – KLINIKA ZA KIRURGIJU; KLINIČKI ODJEL ZA NEUROKIRURGIJU 13

KBC SPLIT – KLINIKA ZA DJEČJE BOLESTI 67

KBC SPLIT – KLINIKA ZA BOLESTI UHA, NOSA I GRLA S KIRURGIJOM GLAVE I VRATA

26

KBC SPLIT – KLINIKA ZA KOŽNE I SPOLNE BOLESTI 2

KBC SPLIT – KLINIČKI ODJEL ZA ORTOPEDIJU 34

KBC SPLIT – ODJEL ZA MAKSILOFACIJALNU KIRURGIJU 28

DOM ZDRAVLJA SDŽ – PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA 112

DOM ZDRAVLJA SDŽ – STACIONAR SUPETAR 13

UKUPNO 3240

10.2.3. Epidemiologija i prevencija ozljeda

Ozljede predstavljaju značajan javnozdravstveni problem i prijetnju za zdravlje cjelokupnog

stanovništva, kako u svijetu tako i u Republici Hrvatskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Prema

dostupnim javnozdravstvenim pokazateljima za 2017. skupina Ozljeda, otrovanja i drugih posljedica

vanjskih uzroka (S00-T98, MKB-10) predstavljala je četvrti osnovni uzrok smrti u Hrvatskoj s udjelom

od 5,04% (2.694 umrlih), nakon bolesti cirkulacije, novotvorina i bolesti dišnog sustava. U Splitsko-

dalmatinskoj županiji udio iste skupine među svim umrlima iznosio je 5,09% (266 umrlih), a skupina se

nalazila na trećem mjestu, iza bolesti cirkulacije i novotvorina.

Iste godine ozljede su se nalazile na četvrtom mjestu osnovnih uzroka smrti kod muškog spola u

Hrvatskoj s udjelom od 6,30% (1.629 umrlih), a u našoj Županiji na trećem mjestu s udjelom od 6,06%

(155 umrlih). Kod ženskog spola, uzroci navedene skupine nalazili su se na petom mjestu osnovnih

uzroka smrti u Hrvatskoj s udjelom od 3,86% (1.065 umrlih), a na četvrtom mjestu u Splitsko-

dalmatinskoj županiji s udjelom od 4,16% (111 umrlih).

Tijekom 2017. ukupna stopa smrtnosti od ozljeda u Hrvatskoj iznosila je 65,32/100.000 stanovnika

(81,85/100.000 za muške i 49,90/100.000 za žene), a u Splitsko-dalmatinskoj županiji 59,16/100.000

stanovnika (70,82/100.000 za muške i 48,10/100.000 za žene) (Izvor: Hrvatski zdravstveno-statistički

ljetopis za 2017. godinu, HZJZ).

235

SLIKA 62. UMRLI OD OZLJEDA (S00-T98, MKB-10) U REPUBLICI HRVATSKOJ I SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI, PREMA SPOLU, 2017.

SLIKA 63. UDIO UMRLIH OD OZLJEDA (S00-T98, MKB-10) MEĐU UKUPNO UMRLIMA U REPUBLICI HRVATSKOJ I

SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI, PREMA SPOLU, 2017.

236

SLIKA 64. STOPE SMRTNOSTI OD OZLJEDA (S00-T98, MKB-10) NA 100.000 STANOVNIKA U REPUBLICI HRVATSKOJ I

SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI, PREMA SPOLU, 2017.

Ozljede su i jedan od najčešćih uzroka liječenja (hospitalizacija) stanovnika naše Županije u Kliničkom

bolničkom centru Split (KBC Split), kao i korištenja usluga u djelatnostima primarne zdravstvene zaštite

(PZZ) Splitsko-dalmatinske županije.

Posljedice ozljeđivanja poput trajnog ili privremenog invaliditeta također pridonose zdravstvenom

bremenu uzrokovanom ozljedama.

Tijekom 2017. u KBC-u Split zbog uzroka iz skupine Ozljeda, otrovanja i drugih posljedica vanjskih

uzroka (S00-T98, MKB-10) liječeno je ukupno 3.185 stanovnika SDŽ-a, od čega 1.800 muških i 1.385

ženskih. Deset najčešćih pojedinačnih dijagnoza iz navedene skupine odnosilo se na Prijelom vrata

bedrene kosti (274 liječenih), Peritrohanterični prijelom (245 liječenih), Prijelom lumbalnog kralješka

(141 liječenih), Višestruke prijelome rebara (114 liječenih), Intrakranijalne ozljede (99 liječenih),

Otrovanje antikoagulansima (82 liječenih), Prijelome podlaktice (79 liječenih), Prijelome ostalih

dijelova potkoljenice (71 liječeni), Prijelome goljenične kosti (69 liječenih) te Mehaničke komplikacije

unutrašnje proteze zgloba (65 liječenih) (temeljeno na bazi podataka NZJZ SDŽ-a o bolničkim otpustima

KBC-a Split, 2017.)

237

TABLICA 173. DESET NAJČEŠĆIH DIJAGNOZA BOLNIČKIH OTPUSTA STANOVNIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

LIJEČENIH U KBC SPLIT ZBOG UZROKA IZ SKUPINE OZLJEDA, OTROVANJA I DRUGIH POSLJEDICA VANJSKIH UZROKA

(S00-T98, MKB-10), PREMA SPOLU I UKUPNO, 2017.

Redoslijed Muški Ženski Ukupno

Dijagnoza Broj Dijagnoza Broj Dijagnoza Broj

1. Prijelom rebra 77 Prijelom vrata bedrene kosti

206 Prijelom vrata bedrene kosti

274

2. Prijelom vrata bedrene kosti

68 Peritrohanterični prijelom

188 Peritrohanterični prijelom

245

3. Prijelom lumbalnog kralješka

61 Prijelom lumbalnog kralješka

80 Prijelom lumbalnog kralješka

141

4. Intrakranijalna ozljeda

60 Prijelomi ostalih dijelova potkoljenice

44 Višestruki prijelomi rebara

114

5. Peritrohanterični prijelom

57 Otrovanje antiokoagulansima

40 Intrakranijala ozljeda

99

6. Prijelom palčane kosti

56 Mehaničke komplikacije unutrašnje proteze zgloba

40 Otrovanje antikoagulansima

82

7. Iščašenje i nategnuće koljena

43 Intrakranijalna ozljeda

39 Prijelomi podlaktice 79

8. Otrovanje antikoagulansima

42 Višestruki prijelomi rebara

37 Prijelomi ostalih dijelova potkoljenice

71

9. Prijelom lubanje i kosti lica

41 Prijelom goljenične kosti

30 Prijelomi goljenične kosti

69

10. Prijelom goljenične kosti

39 Prijelom torakalnog kralješka

29 Mehaničke komplikacije unutrašnje proteze zgloba

65

U djelatnostima primarne zdravstvene zaštite SDŽ-a, prema dostupnoj bazi podataka za 2017. (podatci

se temelje na bazi podataka NZJZ SDŽ-a o godišnjim izvješćima timova PZZ-a), iz skupine Ozljeda,

otrovanja i drugih posljedica vanjskih uzroka (S00-T98, MKB-10) registrirano je ukupno 45.926 bolesti-

stanja, što čini udio od 4,11% među ukupno 1.115.463 utvrđenih bolesti-stanja. Unutar svih

registriranih bolesti stanja za određenu dobnu skupinu, udio ozljeda u dobi 0 – 6 godina iznosio je

2,23% (2.451 ozljeda); u dobi 7 – 19 godina iznosio je 6,24% (7.433), u dobi 20 – 64 godine bio je 4,45

% (26.120 ozljeda), a u dobi 65 i više godina 2,86% (9.922 ozljeda).

Iste je godine u PZZ-u zabilježeno ukupno 45.926 ozljeda iz navedene skupine, od čega 7.628 prijeloma

(16,6% ukupnih ozljeda), zatim 5.191 ozljeda iz skupine dislokacija, uganuća i nategnuća (11,3%),

potom 1.800 opeklina i korozija (3,9%), čak 49 otrovanja lijekovima i biološkim tvarima (0,1%), te

ukupno 31.258 ostalih ozljeda (68,1%).

238

SLIKA 65. UTVRĐENE OZLJEDE (S00-T98, MKB-10) U DJELATNOSTIMA PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE, PREMA DIJAGNOZI, OBA SPOLA, 2017.

Od 1. siječnja 2017. započeo je s radom Registar ozljeda kod djece i mladih Splitsko-dalmatinske

županije, čija je implementacija ostvarena u suradnji Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-

dalmatinske županije s Kliničkim bolničkim centrom Split, Zavodom za hitnu medicinu Splitsko-

dalmatinske županije i Domom zdravlja Splitsko-dalmatinske županije. U razdoblju od 1. siječnja do 31.

prosinca 2017. prikupljeno je ukupno 4.538 ispunjenih anketa o ozljeđivanju (te još 18 bez osnovnih

podataka ozljeđenika), koje su kontinuirano upisivane u elektronsku bazu podataka unutar Odjela za

epidemiologiju i prevenciju ozljeda. Prošle je godine formirano Povjerenstvo za prevenciju ozljeda kod

djece i mladih.

Odjel kontinuirano provodi projekte "Nasilje NIJE OK!" u cilju edukacije o prevenciju nasilja, zatim

projekt prevencije ozljeđivanja u prometu "#SaveKidsLives!" ("Spasimo živote djece i prometu!"), oba

namijenjena učenicima osnovnih škola, te projekt „Oprez je COOL!“ za učenike završnih razreda

srednjih škola – mlade vozače, koji najčešće smrtno stradavaju u prometnim nesrećama i predstavljaju

najvulnerabilniju populacijsku skupinu u našoj Županiji.

10.2.4. Savjetovalište za kronične i nezarazne bolesti

U Savjetovalištu za prevenciju nezaraznih bolesti, otvorenog tipa, provode se preventivni pregledi uz

mjerenje arterijskog tlaka, tjelesne visine i mase s određivanjem indeksa tjelesne mase, zatim

određivanje vrijednosti glukoze, triglicerida i kolesterola u krvi, kao i procjena rizika uz individualno

savjetovanje ovisno o identificiranim čimbenicima rizika. Otvoreni tip Savjetovališta djeluje i u sklopu

HE ispostave u Sinju.

239

Tijekom 2017. u sklopu savjetovališnog rada obavljeno je 371 proširenih i 728 kratkih pregleda. Kratko

savjetovanje uključivalo je mjerenje krvnog tlaka, visine, težine i određivanje indeksa tjelesne mase uz

dijeljenje zdravstvenih savjeta i besplatnih edukativnih materijala. Prošireno savjetovanje obuhvaćalo

je mjerenje krvnog tlaka, određivanje razine šećera, ukupnog kolesterola i triglicerida u krvi, mjerenje

visine i težine, određivanje indeksa tjelesne mase, kao i zdravstveno savjetovanje uz dijeljenje

besplatnih edukativnih materijala. U sklopu proširenog savjetovanja svi korisnici Savjetovališta

ispunjavali su „Anketu o načinu prehrane i tjelesnoj aktivnosti“, kako bi se utvrdili najučestaliji

čimbenici rizika za zdravlje ove populacije. Ukupno je obavljeno 1.099 pregleda u sklopu

savjetovališnog rada za razdoblje 01.01. – 31.12.2017.

SLIKA 66. OBAVLJENI PREGLEDI U SKLOPU SAVJETOVALIŠTA ZA PREVENCIJU NEZARAZNIH BOLESTI U 2017.

371

728

0 200 400 600 800

Broj pregleda

prošireni pregled

kratki pregled

240

10.3. Klinička mikrobiologija

Tijekom razdoblja 1.1.2017. – 31.12.2017. godine u Službi za kliničku mikrobiologiju obrađeno je

ukupno 242 862 uzoraka (mjesečno 20 133 uzoraka, dnevno 964), te je iz njih napravljeno ukupno 317

052 različite pretrage (mjesečno 26 421, dnevno 1 258).

10.3.1. Dijagnostika infekcija mokraćnoga sustava i tuberkuloze

U Laboratoriju za dijagnostiku urinokultura obavljeno je 71.593 pretraga. Na rang-listi najčešćih

uzročnika izoliranih u Laboratoriju za urinokulture dominira Escherichia coli s 12.214 izolata, a slijede

Enterococcus faecalis s 3.173 izolata, Proteus mirabilis s 2.016 izolata i Klebsiella pneumoniae s 1.866

izolata (Slika 67.).

SLIKA 67. UDIO ČETIRI NAJČEŠĆA UZROČNIKA POZITIVNIH URINARNIH IZOLATA

U Laboratoriju za tuberkulozu obavljena je 781 pretraga od čega je bilo ukupno sedam izolata bakterija

iz roda Mycobacterium što čini 0,9% i to tri Mycobacterium gordonae, jedan Mycobacterium spp, te

tri izolata Mycobacterium tubrculosis.

241

SLIKA 68. UDIO POZITIVNIH NALAZA U OBRAĐENIM UZORCIMA NA TBC

10.3.2. Molekularna dijagnostika i dijagnostika infekcija spolnoga sustava

U Laboratoriju za molekularnu dijagnostiku ukupno je testirano 10 845 uzoraka, od toga na bakteriju

Chlamydia trachomatis 8 151 uzorak (162 pozitivna uzorka), a na HPV je testirano ukupno 2 694 uzorka

(870 pozitivna uzorka).

SLIKA 69. BROJ I UDIO POZITIVNIH NALAZA PRI TESTIRANJU NA BAKTERIJU CHLAMYDIA TRACHOMATIS

242

SLIKA 70. BROJ I UDIO POZITIVNIH NALAZA PRI TESTIRANJU NA HPV

U Laboratoriju za dijagnostiku infekcija spolnog sustava ukupno je testirano 17 789 različitih uzoraka

(obrisaka cerviksa, rodnice, uretre, vanjskog spolovila i ejakulata), a iz njih je napravljeno 27 912

različitih pretraga. Najučestalija bakterija je Escherichia coli (cerviks 7,9%, uretra 7,5%, ejakulat 6%), a

slijedi je Streptococcus agalactiae (BHSB) koji je izoliran iz cerviksa 7,7% testiranih žena koje nisu

trudne. U probiru trudnica u zadnjem tromjesečju trudnoće, kao prevencija neonatalne infekcije u

porodu, BHSB je izoliran u 15% trudnica (obrisak rodnice).

SLIKA 71. UDIO NAJUČESTALIJIH IZOLATA U LABORATORIJU ZA DIJAGNOSTIKU INFEKCIJA SPOLNOG SUSTAVA

243

10.3.3. Dijagnostika infekcija probavnoga sustava

Ukupno su napravljene 28 383 bolesničke pretrage od čega su najčešće: H. pylori 7 998 (21,3%

pozitivnih), Salmonella + Shigella 6 748 (3,81% pozitivnih), Campylobacter 6 730 (6,2% pozitivnih),

Rotavirus, Adenovirus 3 129 (Rotavirus 8,9% pozitivnih; Adenovirus 1,9% poz.), Norovirus 1 908 (12,1%

pozitivnih), EPEC 1 852 (1% pozitivnih).

SLIKA 72. RASPODJELA BAKTERIOLOŠKIH I VIROLOŠKIH PRETRAGA BOLESNIČKIH UZORAKA STOLICE NA ODJELU ZA

DIJAGNOSTIKU INFEKCIJA PROBAVNOGA SUSTAVA TIJEKOM 2018. GODINE (N = 28 383)

SLIKA 73. UDJELI POZITIVNIH NALAZA BOLESNIČKIH UZORAKA STOLICE PREMA VRSTAMA UZROČNIKA

244

10.3.4. Mikološka i parazitološka dijagnostika

U Odjelu za mikološku, parazitološku i molekularnu dijagnostiku u 2017. g. ukupno je napravljeno

46.044 pretraga od čega 12.523 pretraga bolesničkih uzoraka, a 33.521 uzorak „bijelog osoblja“.

SLIKA 74. BROJ ODRAĐENIH PRETRAGA U ODJELU ZA MIKOLOŠKU, PARAZITOLOŠKU I MOLEKULARNU DIJAGNOSTIKU

Ukupno su napravljene 42.763 pretrage za dokaz parazitoza od čega 39.739 mikroskopskih pregleda

stolica (33.521 uzorak „bijelog osoblja“ i 6.218 bolesničkih uzoraka), 2.289 mikroskopskih pregleda

perianalnih otisaka, 590 testova za dokaz antigena crijevnih protozoa, 85 uzoraka je pregledano na

Trichomonas vaginalis, 55 uzoraka na malariju.

Najčešća dokazana parazitoza je enterobioza, naime, jajašca Enterobius vermicularis našli smo u 395

uzoraka u 262 bolesnika i 7 „sanitarnih“ uzoraka.

Ciste ameba nađene su uzorcima 233 osoba (od čega 27 bolesnika). Naknadnim testiranjem je u 4

osobe imunoenzimskim testom dokazana infekcija s Entamoeba histolytica.

Ciste Giardia lamblia otkrivene su u 7 bolesnika i 31 osobe pri zdravstvenom pregledu. Blastocystis

hominis u 9 bolesnika. Ličinke Strongyloides stercoralis nađene su u 3 uzorka jednog bolesnika, a

identificirali smo i jedan adultni oblik Ascaris lumbricoides.

Za dokaz gljivičnih infekcija napravljeno je 3.213 pretraga od čega: 393 strugotina noktiju, 296

epidermalnih strugotina te 81 strugotina vlasišta; ostalih je uzoraka bilo 2.443.

245

SLIKA 75. DIJAGNOSTIKA GLJIVIČNIH INFEKCIJA U ODJELU ZA MIKOLOŠKU, PARAZITOLOŠKU I MOLEKULARNU

DIJAGNOSTIKU

Najčešće izolirana vrsta dermatofita bila je Microsporum canis (63), slijede Trichophyton rubrum (35) i

Trichophyton mentagrophytes (12). Ostale vrste dermatofita uključujući i Epidermophyton floccosum

izolirane su iz uzoraka jednog ili dvojice pacijenata.

SLIKA 76. NAJČEŠĆE IZOLIRANE VRSTE DERMATOFITA U ODJELU ZA MIKOLOŠKU, PARAZITOLOŠKU I MOLEKULARNU

DIJAGNOSTIKU

Od kvasaca je očekivano na prvom mjestu Candida albicans koja je dokazana u 665 uzoraka, slijede

Candida glabrata (84), C. krusei (27) i C. parapsilosis (27) te C. tropicalis (11).

Od u 8 od 63 strugotina pregledanih na artropode nađen je Sarcoptes scabiei.

246

10.3.5. Dijagnostika infekcija dišnoga sustava i infekcija kože i sluznica

Tijekom 2017. god. obrađeno je ukupno 8.939 uzorka za dijagnostiku respiratornih infekcija. Od toga

je napravljeno 8.372 uzoraka iz gornjega dišnog sustava od čega 322 uzorka na brzi test na BHSA, 50

brzih testova na influencu, te 557 uzoraka sputuma.

SLIKA 77. BROJ UZORAKA U ODJELU ZA DIJAGNOSTIKU DIŠNOG SUSTAVA

U uzorcima obrisaka ždrijela bilo je 556 izolata Streptococcus pyogenes – BHSA što je oko 10% od svih

uzoraka. Rezistencija na eritromicin je bila 5,85%, a na klindamicin 6,75%.

SLIKA 78. UDIO POZITIVNIH UZORAKA U UZORCIMA OBRISAKA ŽDRIJELA NA STREPTOCOCCUS PYOGENES – BHSA

247

Tijekom 2017. god. obrađeno je ukupno 4.916 različitih uzoraka za dijagnostiku infekcija kože i sluznica.

Najveći broj uzoraka bili su obrisci konjunktive (56%), a zatim usne šupljine, rana, vanjskoga zvukovoda

i ostali uzorci kao što su npr. aspirati, ili punktati.

SLIKA 79. UDIO UZORAKA PO LOKACIJI U DIJAGNOSTICI INFEKCIJA KOŽE I SLUZNICA

Tijekom 2017. god. obrađeno je ukupno 9.835 uzorka za dijagnostiku genitalnih mikoplazmi. Ovom se

metodom dijagnosticiraju Mycoplasma hominis i Ureaplasma urealyticum.

Imali smo 538 pozitivnih uzoraka na Mycoplasma hominis i 2754 pozitivna uzorka na Ureaplasma

urealyticum.

SLIKA 80. DIJAGNOSTIKA GENITALNIH MIKOPLAZMI, UKUPAN BROJ UZORAKA = 9835

56%

44%

obrisci konjunktive

ostali uzorci (usna šupljina, rana, vanjski zvukovod, aspirati, punktati)

ukupan broj uzoraka 4916

538

2754

9297

7081

M Y C O P L A S M A H O M I N I S U R E A P L A S M A U R E A L Y T I C U M

pozitivno negativno

248

10.3.6. Serološka dijagnostika

Ukupan broj uzoraka Serologija: 6481 – 17 298 pretraga.

SLIKA 81. BROJ UZORAKA I BROJ PRETRAGA U ODJELU ZA SEROLOŠKU DIJAGNOSTIKU I KONTROLU KVALITETE HRANJIVIH

PODLOGA

Od ukupnog broja najčešće pretrage su bile na EBV (1 664), hepatitis (oko 1500) i HIV (1150).

SLIKA 82. NAJČEŠĆE SEROLOŠKE PRETRAGE

6481

17298

BROJ UZORAKA BROJ PRETRAGA

1664

1500

1150

EBV HEPATITIS HIV

249

Na EBV je testirano 1664 uzorka od kojih je bilo 461 (28%) pozitivno na IgM.

SLIKA 83. UDIO POZITIVNIH UZORAKA NA EBV

Od 1 500 uzoraka testiranih na hepatitis bilo je pozitivno: HBsAg (0,9% poz), Anti HBc (4,5% poz), Anti

HBs (33% poz), Anti HCV (4% poz).

SLIKA 84. UDIO POZITIVNIH NALAZA NA HEPATITIS

0,9% 4,5%

33,0%

4,0%

HBSAG ANTI HBC ANTI HBS ANTI HCV

250

Na HIV je testirano 1150 uzoraka (0,3% poz.).

SLIKA 85. UDIO POZITIVNIH NALAZA NA HIV

99,7 %

0,3 %

negativni

broj uzoraka 1150

251

10.4. Zdravstvena ekologija

10.4.1. Opća zdravstvena ekologija

TABLICA 174. PRIKAZ BROJA UZETIH UZORAKA U 2017.

U 2017. godini bilježimo povećanje uzorkovanja različitih vrsta voda. Najveći porast imali smo kod

uzorkovanja površinskih i pitkih voda, a to je rezultat izvanrednih uzorkovanja vode Jadra i Žrnovnice

nakon požara u srpnju 2017. godine te uzorkovanja zbog pojave mutnoće vodovodne vode na različitim

područjima Županije.

Red.br

Vrsta uzoraka

Ukupno

1.

Sanitarna mikrobiologija i kemijsko ispitivanje hrane

brisevi/otisci 36.602

Hrana + POU 7.941

2.

Uzorkovanje za potrebe Sanitarne inspekcije

Hrana + POU 72

brisevi 25

voda 14

3.

Otpadne vode

Trenutni uzorci 671

Kompozitni uzorci 93

4. Površinske i pitke vode 799

5. Vode redovita analiza 2311

6. Županijski monitoring 565

7 Atesti 1082

8 Vode u bazenima 733

9 More 1719

10 Vode iz toplovodnog sustava – legionela

1449

11 Voda za hemodijalizu 695

252

Zdravstvena ispravnost vode za ljudsku potrošnju na području Splitsko-dalmatinske županije u 2017.

godini

Kontrola zdravstvene ispravnosti vode na području Splitsko-dalmatinske županije tijekom 2017. godine

provedena je temeljem Državnog monitoringa vode za ljudsku potrošnju, a prema Planu Ministarstva

zdravstva kojeg financira Splitsko-dalmatinska županija i putem službenih kontrola obavljenih putem

Sanitarne inspekcije. Uz ova ispitivanja napravljena su i dodatna ispitivanja vezana za pojavu mutnoće

na izvorištu rijeke Jadro i onečišćenja rijeke Žrnovnice kao posljedice požara iz srpnja 2017. godine.

Sva ispitivanja obavljena su sukladno Zakonu o vodi za ljudsku potrošnju (NN 56/13; NN 64/15; NN

104/17), Pravilniku o parametrima sukladnosti i metodama analize vode za ljudsku potrošnju (NN

125/13; NN 141/13; NN 128/15) te Direktivi Vijeća 1988/83/EZ.

TABLICA 175. ISPITIVANJE ZDRAVSTVENE ISPRAVNOSTI VODE ZA LJUDSKU POTROŠNJU U SDŽ TIJEKOM 2017.GODINE

Razlog ispitivanja Broj uzoraka Broj neispravnih uzoraka

% neispravnih uzoraka

Monitoring vode 575 24 4,2

Službene kontrole 14 3 21,4

Mutnoća vode 141 67 48

Onečišćenje rijeke Žrnovnice zbog požara

117 45 38

SLIKA 86. MONITORING VODE ZA LJUDSKU POTROŠNJU NA PODRUČJU SDŽ U 2017. GODINI

U sklopu Monitoringa vode za ljudsku potrošnju uzeto je 575 uzoraka od čega je 14 uzoraka bilo

neispravno zbog kemijskih pokazatelja (2,4%), a 10 uzoraka je bilo neispravno zbog mikrobioloških

pokazatelja (1,7%). Najčešće razloge fizikalno-kemijski nesukladnih uzoraka nalazimo u pojavi mutnoće

za vrijeme kišnog razdoblja u ZO Jadro, a povećane koncentracije klorida nalazimo u ZO Gustirna i ZO

575

24

ukupan broj uzoraka

broj neispravnih uzoraka

253

Šilovka za vrijeme ljetnog sušnog perioda. U ZO Butina nalazimo i povećane vrijednosti sulfata koji su

prirodnog podrijetla samog tla i javljaju se za vrijeme sušnog perioda.

Sanitarna inspekcija je prema Planu Ministarstva zdravstva o monitoringu vode za ljudsku potrošnju iz

javnih objekata (službene kontrole) uzorkovala 14 uzoraka vode, od kojih 3 nisu bila sukladna važećim

propisima zbog mikrobioloških pokazatelja. U neispravnim uzorcima vode nađene su povećane

vrijednosti bakterija koje ne predstavljaju rizik za zdravlje ljudi, ali su indikatori čistoće u vodovodnim

sustavima.

Mutnoća vodovodne vode na području Splitsko-dalmatinske županije u 2017.

Zbog velikih količina oborina u ožujku, studenom i prosincu imali smo pojavu mutnoće na većem broju

izvorišta na području Županije. Pojava mutnoće u krškom području normalna je pojava nakon većih

oborina u vodoopskrbnim sustavima koji nemaju uređaj za kondicioniranje vode. Mutnoća obično traje

2 – 3 dana, a isporučitelji vode dužni su o tome na vrijeme obavijestiti javnost.

TABLICA 176. BROJ UZETIH UZORAKA VODOVODNE VODE ZA VRIJEME MUTNOĆE IZVORIŠTA JADRO U 2017. GODINI

Mjesec Br.uzoraka Br.nesukladnih uzoraka (%)

Razlog nesukladnosti

Ožujak 41 39 (95%) Kem. pokazatelji (mutnoća)

Studeni 49 28 (57%) Kem. pokazatelji (mutnoća)

Prosinac 51 37 (72%) Kem. pokazatelji (mutnoća)

Ukupno 141 67 (48%) Kem. pokazatelji (mutnoća)

Ispitivanje vodovodne vode na području Žrnovnice i Donjeg Sitnog nakon pojave onečišćenja u

rujnu 2017. godine

Dana 8.9.2017. imali smo dojavu da je došlo do pojave onečišćenja rijeke Žrnovnice koja je poprimila

crnu boju. Onečišćenje je nastalo kao posljedica prve obilnije kiše i ispiranja velikog opožarenog

područja koje je izgorjelo u požaru u srpnju 2017. godine. Ovo prvo onečišćenje zahvatilo je područje

ispod izvorišta i nije imalo utjecaja na vodovodnu vodu.

Jače onečišćenje izvorišta nastalo je u večernjim satima 10. rujna 2017. godine kad su stanovnici

Žrnovnice primijetili da je voda sa slavina izrazito tamne boje te je o tome obaviještena Sanitarna

inspekcija, Služba 112 i gradonačelnik Splita te je odmah organizirana vodoopskrba građana putem

cisterni za vodu.

254

TABLICA 177. BROJ UZETIH UZORAKA IZ LOKALNIH VODOVODA ŽRNOVNICA I DONJE SITNO ZA RAZDOBLJE RUJAN-PROSINAC 2017. GODINE

Mjesec Br.uzoraka Br.nesukladnih uzoraka (%)

Razlog nesukladnosti

Rujan 52 29 (56%) Mutnoća+ Mikrob.pokazatelji

Listopad 22 6 (27%) Mikrobiološki pokazatelji

Studeni 26 7 (27%) Mutnoća+ Mikrob.pokazatelji

Prosinac 17 3 (18%) Mikrobiološki pokazatelji

Ukupno 117 45 (38%) Mutnoća+ Mikrob.pokazatelji

Analizirajući uzete uzorke na području Žrnovnice u proteklom razdoblju i uspoređujući ih s pojavom

oborina i mutnoćom u vodi, uočeno je da se nakon mutnoće izvorišta vrlo brzo pojavi mutna

vodovodna voda na tom području koja sa sobom 2-3 dana nosi rizik i od pojave mikrobiološkog

onečišćenja.

Mikrobiološka onečišćenja vodovodne vode na ovom području rezultat su neriješene dispozicije

fekalnih otpadnih voda, tehničkih ograničenja vodovoda vezanih za sigurnu i kontinuiranu dezinfekciju

vode uz nedostatak stručnog upravljanja i nadzora.

Ispitivanja izvorišta rijeke Jadro i Žrnovnice 2017.

U 2017. analizirano je ukupno 35 uzoraka s izvorišta rijeke Jadro i Žrnovnice, a razlog je bio veliki požar

iz srpnja 2017. godine koji je obuhvatio istočni dio Splita, Žrnovnicu, Donje Sitno, Gornje Sitno i Tugare.

U dogovoru s Ministarstvom zdravstva i Splitsko-dalmatinskom županijom, djelatnici NZJZ SDŽ proveli

su uzorkovanje i analize sirove vode izvorišta Jadra i Žrnovnice tijekom srpnja, kolovoza i rujna 2017.

godine.

U tom razdoblju uzorkovano je i analizirano 17 uzoraka sirove vode izvorišta Jadro i 18 uzoraka sirove

vode izvorišta Žrnovnica.

U svim uzorcima analizirani su mikrobiološki i prošireni kemijski pokazatelji koji se mogu naći u vodi za

vrijeme i nakon požara, a koji mogu imati dugoročno štetan učinak na zdravlje ljudi (teški metali,

policiklički aromatski ugljikovodici), a u pet uzoraka tražili su se i posebno toksični dioksini.

Prema ispitanim kemijskim pokazateljima, svi uzeti uzorci sirove vode nakon požara bili su zdravstveno

ispravni i u njima nisu nađeni opasni toksični spojevi.

255

U 2017. godini obrađeno je 8928 uzoraka raznih vrsta voda.

Provedena su fizikalno-kemijska ispitivanja, sukladno važećim zakonima, propisima i standardiziranim

metodama.

SLIKA 87. BROJ UZORAKA U 2016. I 2017. GODINI

U 2017. godini zabilježeno je povećanje uzoraka vodovodnih voda zbog novih ugovora u HACCA

sustavu. Zabilježeno je za 6% manje uzoraka u svrhu izdavanja uporabne dozvole zbog konkurencije na

tržištu. Broj uzoraka bazenske vode povećan je za 37 % u odnosu na 2016. godinu zbog nove zakonske

regulative.

10.4.2. Ispitivanje zraka, tla i buke

Na Odjelu za ispitivanje zraka, tla i buke tijekom 2017. godine, u postupcima određivanja kvalitete

zraka, obavljena su sljedeća ispitivanja:

- ukupna taložna tvar (UTT)

- maseni udio metala u ukupnoj taložnoj tvari (As, Cd, Ni, Pb, Tl, Hg, Mn, Cr, Al i Fe)

- frakcija lebdećih čestica PM10 i PM 2,5

- maseni udio metala u frakciji lebdećih čestica PM10 (As, Cd, Ni, Pb, Mn)

- mjerenje SO2 UV fluorescencije

- mjerenje NOx kemiluminiscencijom

- mjerenje H2S UV fluorescencijom uz konverziju SO2 u H2S

- mjerenje NH3 kemiluminiscencijom uz konverziju NOx u NH3

- mjerenje ozona ultraljubičastom fotometrijom.

4508

1303584 498 970

350

5101

1220724 508

990405

0

1000

2000

3000

4000

5000

2016.

2017.

256

Analitička ispitivanja obavljena su prema akreditiranim referentnim metodama (Br. akreditacije: 1166,

Klasa: 383-02/13-30/022; Ur.br: 569-02/2-15-29 izdano od Hrvatske akreditacijske agencije 06. ožujka

2015. godine, Zagreb).

Tijekom 2017. godine ispitano je 637 mjesečnih gravimetrijskih mjerenja ukupne taložne tvari i 2703

metala (As, Cd, Ni, Pb, Tl, Hg, Mn, Cr, Al i Fe) u UTT-u. Analizirano je 1227 gravimetrijskih određivanja

frakcije lebdećih čestica PM 2,5. Ispitano je 2075 uzoraka PM10 i 8663 metala (As, Cd, Ni ,Pb i Mn) u PM10

(Tablica 178.). Mjerenja plinova (SO2, NOx, prizemni ozon, H2S i NH3) provedena su na automatskim

analizatorima (Tablica 179.).

TABLICA 178. UKUPAN BROJ ISPITANIH PARAMETARA

Parametar UTT* METALI U

UTT*

PM 2,5* PM10* METALI u

PM10 *

KATIONI I ANIONI

UKUPNO 637 2703 1227 2075 8663 216

NAPOMENA: * akreditirane metode

TABLICA 179. UKUPAN BROJ ISPITANIH DNEVNIH MJERENJA PLINOVA (SO2; NOX; O3; H2S I NH3)

Parametar

(dnevna mjerenja)

SO2* NOx * O3* H2S * NH3*

UKUPNO 1940 1678 328 489 146

NAPOMENA: * akreditirane metode

257

METALI U UTT

369

369

353

369

369

414

204

144

56 56

ARSEN

KADMIJ

NIKAL

OLOVO

TALIJ

ŽIVA

MANGAN

KROM

ALUMINIJ

ŽELJEZO

SLIKA 88. BROJ UZORAKA ANALIZIRANIH METALA U UTT-U

SLIKA 89. BROJ UZORAKA ANALIZIRANIH METALA U PM 10

Odjel za ispitivanje zraka, tla i buke, tijekom 2017. godine, proširio je broj parametara ispitivanja i

naručitelja. Ukupno je sklopljen 31 ugovor na ispitivanje kvalitete zraka (Tablica 180.) Obavljena su

258

različita fizikalno-kemijska ispitivanja kvalitete zraka na mjernim postajama smještenih u deset

županija:

- Splitsko-dalmatinska županija

- Šibensko-kninska županija

- Sisačko-moslavačka županija

- Dubrovačko-neretvanska županija

- Istarska županija

- Zadarska županija

- Bjelovarska-bilogorska županija

- Zagrebačka županija

- Varaždinska županija

- Požeško-slavonska županija.

25

9

TABLICA 180. ISPITANI PARAMETRI KVALITETE ZRAKA U 2017. GODINI

UGOVORI

(naručitelji)

MJERNE LOKACIJE UTT Metali u

UTT

Lebdeće

čestice

Metali u

PM10

Plinovi

(24-satna mjerenja)

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA

Cemex Hrvatska d.d. - AMS 1-Kaštela

- AMS 2 –Solin

- AMS 3 -Split

- Sv. Juraj

- Kaštel Sućurac

- Vranjic

- Solin

- Kaštel Kambelovac

- Sv. Kajo-Starine

- Sv. Kajo-Rudnik 2

- Sv. Kajo-Rudnik 3

12

12

12

12

12

12

12

12

12

12

12

96

96

96

96

96

96

96

96

96

96

96

730

730

730

-

-

-

-

-

-

-

-

1460

1460

1460

-

-

-

-

-

-

-

-

365 (SO2 )

365 (SO2 )

365 (SO2 )

-

-

-

-

-

-

-

-

365 (NOx)

365 (NOx)

365 (NOx)

-

-

-

-

-

-

-

-

Čistoća d.d. Split - Karepovac - - 365 1460 342 (H2S) 13 (NH3)

Regionalni centar

čistog okoliša d.o.o.

- Lećevica 6 36 120 480 120 (NOx) 120 (H2S) 120 (NH3)

Lučka uprava Split - Luka Split - - 264 528 132 (SO2) 136 (NOx)

Alas Seget d.o.o. - Alas Istok

- Alas Zapad

12

12

-

-

-

-

-

-

-

-

Cava Planit d.o.o. - Put Karanušića

- Nada Sedramić

12

12

-

-

-

-

-

-

-

-

Draga Sadra d.o.o. - Stipanović Greben 7 35 - - -

Megram d.o.o. - Hrvace 12 - - - -

Grguša d.o.o. Neorić - Muć 1

- Muć 2

7

7

-

-

-

-

-

-

-

-

26

0

UGOVORI (naručitelji) MJERNE LOKACIJE UTT Metali u

UTT

Lebdeće

čestice

Metali u

PM10

Plinovi

(24-satna mjerenja)

Odvodnja Hvar - UPOV Hvar - - - - 10 (NH3) 10 (H2S)

Kamen Pazin d.d. - EP Stara Kava 9 - - - -

Adria - Kamen d.d. - EP Redi - Plano 9 - - - -

Plano - Lithos d.d. - EP Vedro 9 - - - -

PZC Split d.d. - Dugopolje

- Dicmo

12

12

72

72

-

-

-

-

-

-

Vodovod i kanalizacija

d.o.o. Split

- Divulje - - - - 15 (H2S)

Za DOM d.o.o. - Medovača Istok

- Medovača Sjever

12

12

-

-

-

-

-

-

-

-

ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA

Šibensko-kninska

županija

- AMS -Šibenik

- Knezova Bribirskih

- Zapadna magistrala

- Centar grada

- Iznad TLM-a

- Drniš

-

12

12

12

12

12

-

84

84

84

84

84

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

348 (SO2 )

-

-

-

-

-

327 (NOx)

-

-

-

-

-

Grad Šibenik - Vukovac 12 84 - - -

Knauf d.o.o. - Knin - Uzdolje Šare

- Željeznička stanica

- Rudnik

8

8

8

32

32

32

-

-

-

-

-

-

-

-

-

Miab d.o.o. - Drniš - - - - 2 (NH3 ) 2 (H2S)

Mikrosiverit za Dom

d.o.o.

- Parčić

- Miočić

12

12

-

-

-

-

-

-

-

-

SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA

INA d.d. - AMP-Sisak 2 - - 363 1815 -

26

1

UGOVORI (naručitelji) MJERNE LOKACIJE UTT Metali u

UTT

Lebdeće

čestice

Metali u

PM10

Plinovi

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

Adriatic Tank Terminals

d.o.o. Ploče

- Izvor

- Meteorološka postaja

- Dom zdravlja

- Pučko otvoreno

učilište

- Terminal luka

11

11

11

11

12

88

88

88

88

96

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

Kamen Pazin d.d. - Slano 12 - - - -

ISTARSKA ŽUPANIJA

Holcim d.o.o. - Plovanija 1

- Plovanija 2

- Šumber 1

- Šumber 2

12

12

12

12

36

36

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

Grad Umag - Umag 12 72 - -

ZADARSKA ŽUPANIJA

Strabag - Jagodnja Gornja

- Zapužane

12

12

72

72

-

-

-

-

-

-

BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA

Garjevica Kamen d.o.o. - Garjevic Kamen 2 - - - -

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

IGM Šljunčara d.o.o. - Otok Svibovski 9 - - - -

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA

Holcim d.o.o. - Očura

- Lepoglava

12

12

-

-

-

-

-

-

-

-

POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA

Velički kamen - Crkva-Velika

- Dom-Velika

12

12

-

-

-

-

-

-

-

-

262


GRAD SPLIT I ISTOČNI DIO KAŠTELANSKOG ZALJEVA

Mjerna postaja Karepovac

Na mjernoj postaji Karepovac, tijekom 2017. godine nastavljeno je mjerenje lebdećih čestica PM10 -

gravimetrija, metala u PM10 (Pb, Cd, As i Ni) i sumporovodika (H2S). Tijekom studenog pokrenuta je

sanacija odlagališta komunalnog otpada Karepovac. Stoga su ispitivanja kvalitete zraka na mjernoj

postaji Karepovac, naručitelj Čistoća d.d., tijekom 2017. godine, proširena i obuhvaćaju uz dotadašnja

i mjerenje amonijaka (NH3). Izmjerene dnevne vrijednosti lebdećih čestica (PM10) bile su više od

granične vrijednosti (GV 50 µg/m3) šest puta tijekom 2017. godine, što je ispod dopuštene vrijednosti

od 35 puta. Srednja izmjerena godišnja vrijednost lebdećih čestica (PM10) iznosila je 20,35 µg/m3 i bila

je niža od dopuštene granične vrijednosti (GV 40 µg/m3). Srednje izmjerene godišnje vrijednosti As, Cd,

Ni i Pb u lebdećim česticama (PM10) bile su niže od graničnih vrijednosti (GV za Pb 0.5 µg/m3), te

također niže od ciljanih vrijednosti (CV za As 6 ng/m3 ; Cd 5 ng/m3; Ni 20 ng/m3). Veća odstupanja

mjernih vrijednosti zabilježena su nakon velikog požara koji je bio u blizini samog odlagališta. Izmjerene

vrijednosti lebdećih čestica (PM10) za razdoblje od 15.07.2017. do 20.07.2017. na postaji „Karepovac“

bile su više od granične vrijednosti (GV 50 µg/m3) u danima: 17/18. i 18/19. srpnja 2017. god. (116,30

– 273,81 µg/m3). U istom periodu izmjerene satne vrijednosti sumporovodika (H2S) prelazile su 22 puta

graničnu satnu vrijednost (GV satna H2S 7 µg/m3). Dnevne vrijednosti sumporovodika (H2S) nisu ni

jednom prelazile graničnu vrijednost (GV dnevna H2S 5 µg/m3). Usporedba s rezultatima mjerenja iz

2016. godine ukazuje na to da se izmjerene vrijednosti metala (As, Cd i Pb) nisu značajno mijenjale,

izuzev Ni koji je viši u 2017. godini (6,829 ng/m3) naspram vrijednosti iz 2016. (3,568 mg/m3).

Mjerna postaja Luka Split

Prema zahtjevu Lučke Uprave Split 15. srpnja 2017. postavljena je nova mjerna postaja u gradskoj luci

Split. Praćenje kvalitete zraka obavljeno je mjerenjem: PM2,5 - gravimetrija; PM10 - gravimetrija, metala

u PM10 (Pb, Cd, As i Ni) i koncentracije plinova sumporova dioksida (SO2) i dušikovog dioksida (NO2).

Razdoblje u kojemu se vršilo mjerenje nije bilo dostatno za davanje ocjene o kvaliteti zraka za to

područje (razdoblje usrednjavanja je jedna kalendarska godina). Međutim, iz obrađenih rezultata

ispitivanja vidljivo je da su vrijednosti lebdećih čestica (PM 2,5 i PM10) bile značajno više tijekom ljetnog

perioda (srpanj i kolovoz) kada je u luci pojačan cestovni i pomorski promet. U istom periodu izmjerena

srednja satna vrijednost SO2 iznosila je 2,64 µg/m3 (GV 350 µg/m3), a srednja satna vrijednost NO2

iznosila je 26,83 µg/m3 (GV 200 µg/m3).

Mjerna postaja AMS 3-Split

Automatska mjerna stanica AMS 3-Split smještena je u poslovno-stambenoj zoni na uzvisini uz

prometnicu sa srednje jakim prometom (udaljenost od prometnice 28 m), udaljena je 48 m sa

sjeveroistočne strane od zgrade Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko dalmatinske županije.

Srednja izmjerena vrijednost UTT (77 mg/m2d) na ovoj mjernoj postaji bila je niža od dopuštene

granične vrijednosti (GV 350 mg/m2d). Maseni udjeli svih analiziranih metala u UTT (As, Cd, Ni, Pb, Hg

263

i Tl) bili su niži od propisanih graničnih vrijednosti (Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku Prilog

1. Tablica E. NN 117/12, NN 84/17). Srednja godišnja vrijednost lebdećih čestica PM 2,5 iznosila je 12,15

µg/m3 (GV 25 µg/m3), dok je srednja vrijednost PM 10 iznosila 17,61 µg/m3 (GV 40 µg/m3 ). Dnevnih

prekoračenja PM10 i izmjerenih plinova (SO2, NO2) tijekom godine nije bilo. Srednje godišnje vrijednosti

masenih udjela ispitanih metala (As, Cd, Ni, Pb) bile su niže od propisanih graničnih i ciljnih vrijednosti.

Srednja godišnja izmjerena vrijednost ozona u 2017. godini na mjernoj postaji u središtu grada Splita

iznosila je 73,04 µg/m3. Tijekom godine zabilježena su 23 dnevna prekoračenja ciljne vrijednosti (120

µg/m3) tijekom ljetnih mjeseci kao posljedica jakog sunčeva zračenja. Kvaliteta zraka s obzirom na

izmjerenu koncentraciju prizemnog ozona u zraku bila je I. kategorije na području grada Splita.

Usporedba analiziranih vrijednosti tijekom posljednje tri godine ukazuje na porast srednje godišnje

vrijednosti prizemnog ozona (2015. 65,51 µg/m3; 2016. 66,85 µg/m3, 2017. 73,04 µg/m3).

Ispitivanje kvalitete zraka na području grada Splita za 2017. godinu obuhvatilo je tri mjerne postaje

(Karepovac, gradska luka i središte grada). Zajednički parametri na ove tri lokacije koji su analizirani su

količine lebdećih čestica (PM10) i sadržaj metala u njima (As, Cd, Ni i Pb). Potrebno je napomenuti da

su obrađeni podaci za gradsku luku Split obrađeni za period od 6 mjeseci. Srednje godišnje vrijednosti

PM10 izmjerene na sve tri mjerne postaje bile su niže od GV (PM10 40 µg/m3). Na mjernim postajama

gradske luke i središta grada nije zabilježeno ni jedno prekoračenje dnevne GV (PM10 50 µg/m3). Prema

Uredbi broj dopuštenih prekoračenja dnevne GV (PM10) je 35 puta, a na postaji Karepovac zabilježeno

ih je šest tijekom 2017. god., pri čemu su najviše vrijednosti izmjerene u srpnju kao posljedica požara

273,81 µg/m3 (Tablica 181.)

TABLICA 181. REZULTATI PREKORAČENJA LEBDEĆIH ČESTICA PM10 U 2017. GODINI NA PODRUČJU GRADA SPLITA

MJERNA

POSTAJA

GRANIČNA

VRIJEDNOST

(GV)

C srednja

izmjerena

(µg/m3)

VRIJEME

USREDNJAVANJA

UČESTALOST

DOPUŠTENIH

PREKORAČENJ

A

PREKORAČENJA

TIJEKOM

GODINE

Luka Split 40 µg/m3 16,85 1 godina 35 puta 0 *

Središte

grada

17,61 0

Karepovac 20,35 6

NAPOMENA: * mjerenja u luci Split su obrađena za period od 6 mjeseci

Srednje godišnje vrijednosti koncentracije metala u PM10 na sve tri mjerne postaje bile su niže od

granične vrijednosti GV (Pb 0,5 µg/m3), te ciljnih vrijednosti (CV) za As 6 ng/m3; Cd 5 ng/m3 i Ni 20

ng/m3. Najviše vrijednosti za olovo (0,019 µg/m3), kadmij (0,301 µg/m3) i nikal (8,948 µg/m3)

zabilježene su na postaji gradske luke zbog pojačanog cestovnog i pomorskog prometa. Vrijednosti As

bile su najviše na mjernoj postaji Karepovac (0,270 ng/m3) (Slika 90 i Slika 91). Prema ispitanim

parametrima i dobivenim rezultatima za 2017. godinu zrak je na mjernim postajama na području grada

Splita neznatno onečišćen, odnosno I. kategorije kvalitete.

264

SLIKA 90. SREDNJA GODIŠNJA MJERENJA PB (µG/M3) I CD I AS (NG/M3) NA PODRUČJU SPLITA U 2017. GODINI

SLIKA 91. SREDNJA GODIŠNJA MJERENJA NI (NG/M3) I PM10 (µG/M3) NA PODRUČJU SPLITA U 2017. GODINI

0,0000

0,1000

0,2000

0,3000

0,4000

OLOVO KADMIJ ARSEN

LUKA SPLIT

SREDIŠTE GRADA

KAREPOVAC

0,

5,5

11,

16,5

22,

NIKAL PM10

LUKA SPLIT

SREDIŠTE GRADA

KAREPOVAC

265

Mjerne postaje AMS 1 – Kaštela i AMS 2 – Solin

Srednja izmjerena vrijednost UTT na automatskoj mjernoj postaji „AMS 1“ iznosila je 85 mg/m2d , a

na automatskoj mjernoj postaji „AMS 2“ 106 mg/m2d. Obje vrijednosti bile su niže od dopuštene

granične vrijednosti (GV 350 mg/m2d). Svi ostali izmjereni parametri na obje mjerne postaje bili su niži

od propisanih. Usporedba srednjih godišnjih analiziranih parametara na tri mjerne postaje (naručitelj

Cemex d.d.) prikazana je u Tablica 182.

TABLICA 182. USPOREDBA SREDNJIH GODIŠNJIH MJERNIH PARAMETARA ZA CEMEX D.D. ZA 2017. GODINU

ONEČIŠĆUJUĆA TVAR

(srednja godišnja vrijednost)

AMS 1

Kaštela

AMS 2

Solin

AMS 3

Split

Granična

vrijednost

(GV)

Ciljna

vrijednost

(CV)

UTT (mg/m2d) 81 106 77 350 -

As u UTT (µg/m2d) 0,238 0,225 0,179 4 -

Cd u UTT (µg/m2d) 0,054 0,044 0,077 2 -

Ni u UTT (µg/m2d) 3,986 4,034 3,656 15 -

Pb u UTT (µg/m2d) 3,819 3,037 3,590 100 -

Hg u UTT (µg/m2d) 0,077 0,129 0,077 1 -

Tl u UTT (µg/m2d) 0,089 0,083 0,037 2 -

Mn u UTT (µg/m2d) 22,41 26,33 19,54 - -

Cr u UTT (µg/m2d) 2,02 2,58 3,02 - -

PM2,5 (µg/m3) 11,43 11,09 12,15 - 25

PM10 (µg/m3) 20,68 20,26 17,61 40 -

ARSEN (As) u PM10 (ng/m3) 0,344 0,257 0,246 - 6

KADMIJ (Cd) u PM10 (ng/m3) 0,152 0,127 0,138 - 5

NIKAL (Ni) u PM10 (ng/m3) 9,251 6,605 5,869 - 20

OLOVO (Pb) u PM10 (µg/m3) 0,007 0,006 0,006 0,5 -

SO2 satna mjerenja (µg/m3) 3,11 3,61 2,60 350 -

SO2 dnevna mjerenja (µg/m3) 3,11 3,61 2,60 125 -

NO2 satna mjerenja (µg/m3) 18,22 11,90 24,49 200 -

266

REGIONALNI CENTAR ČISTOG OKOLIŠA – LEĆEVICA

Na području Splitsko-dalmatinske županije, u cilju određivanja nultog stanja, obavljeno je praćenje

ispitivanje kvalitete zraka na području mjerne postaje Lećevica, naručitelj Regionalni centar čistog

okoliša. U tu svrhu u ljetnom (21. lipnja – 19. kolovoza 2017. godine) i zimskom periodu (18. siječnja –

19. ožujka 2017. godine) obavljeno je mjerenje ukupne taložne tvari (UTT), metala u UTT (Pb, Cd, As,

Ni, Tl i Hg), PM10- gravimetrija, metala u PM10 (Pb, Cd, As i Ni), te plinova (H2S; NH3 i NO2 ). Izmjerene

vrijednosti ukupne taložne tvari (UTT) i metala (As, Cd, Pb, Ni, Tl i Hg) u UTT-u za oba razdoblja (zimsko

i ljetno) pokazala su vrijednosti niže od graničnih vrijednosti (GV) za Pb (100 µg/m2d), Cd (2 µg/m2d),

As (4 µg/m2d), Ni (15 µg/m2d), Tl (2 µg/m2d) i Hg (1 µg/m2d). Dnevne vrijednosti lebdećih čestica (PM10)

u sušnom i kišnom razdoblju (ljeto i zima) nisu ni jednom prelazile graničnu vrijednost (GV 50 µg/m3).

Rezultati mjerenja metala u lebdećim česticama (PM10), u zimskom i ljetnom razdoblju, bili su niži od

graničnih vrijednosti (GV za Pb 0.5 µg/m3 i ciljnih vrijednosti (CV za As 6 ng/m3, Cd 5 ng/m3 i za Ni 20

ng/m3). Izmjerene satne i dnevne vrijednosti plinova: sumporovodika (H2S), amonijaka (NH3) i

dušikovog dioksida (NO2) u oba razdoblja nisu prelazile granične vrijednosti (Uredba o razinama

onečišćujućih tvari u zraku Prilog 1. Tablica A. i Tablica D. NN 117/12; NN 84/17).

OSTALA ISPITIVANJA KVALITETE ZRAKA U SDŽ

U cilju praćenja kvalitete zraka u blizini kamenoloma na području Splitsko-dalmatinske županije

obavljena su mjesečna ispitivanja ukupne taložne tvari (UTT) i metala u UTT-u. Ukupna taložna tvar su

čestice u čvrstom, tekućem ili plinovitom stanju, koje nisu sastavni dio atmosfere, a talože se

gravitacijom ili ispiranjem s padalinama iz atmosfere na tlo. U ukupnoj taložnoj tvari prevladavaju

čestice aerodinamičkog promjera 20 – 40 µm. One su mjerilo vidljivog onečišćenja okoliša, narušavaju

kvalitetu okoline, mogu nepovoljno djelovati na čovjeka, ali su prekrupne da bi udisanjem mogle ući u

organizam.

Mjerne postaje u SDŽ na kojima je ispitana količina UTT bile su:

Alas Seget d.o.o. mjerne postaje na području EP Seget sjever u Segetu Donjem:

Alas istok

Alas Zapad

Cava Planit d.o.o.:

Put Karanušića mjerna postaje na području EP Sv. Ante, Plano, Trogir

Nada Sedramić mjerna postaja na području EP Nada, Sedramić, Unešić

Draga Sadra d.o.o. mjerna postaje na području EP Stipanović greben, Sinj

Megram d.o.o. mjerna postaja na području EP Vukove stine, Satrić, Hrvace

Grguša d.o.o. mjerne postaje na području EP Bujakovac, Neorić, Muć:

Muć 1

Muć 2

Kamen Pazin d.d. mjerna postaja na području EP Stara Kava, Plano, Trogir

Adria Kamen d.d. mjerna postaja na području EP Redi, Plano, Trogir

Plano Lithos d.d. mjerna postaja na području Vedro, Plano, Trogir

267

PZC Split d.d. mjerne postaje u okolišu kamenoloma i asfaltne baze:

Dugopolje

Dicmo

1. Za Dom d.o.o. mjerne postaje na području EP Medovača, Kaštel Štafilić, Plano:

Medovača Istok

Medovača Sjever

Srednje izmjerene godišnje vrijednosti ukupne taložne tvari (UTT) na svim mjernim postajama u

Splitsko-dalmatinskoj županiji bile su niže od propisane granične vrijednosti (GV 350 mg/m2d) (Slika

92). Na mjernim postajama Dugopolje i Dicmo (naručitelj PZC Split) su osim UTT analizirani i metali u

UTT (As, Cd, Ni, Pb, Hg i Tl). Srednje godišnje vrijednosti svih ispitanih metala bile su niže od graničnih

vrijednosti.

SLIKA 92. SREDNJE GODIŠNJE VRIJEDNOSTI UTT NA MJERNIM POSTAJAMA U SDŽ (MG/M2D)

0 50 100 150 200 250 300 350 400

GV

Medovača sjever

Medovača Istok

Dicmo

Dugopolje

Plano

Redi

Stara Kava

Muć 2

Muć 1

Hrvace

Draga Sadra

Nada Sedramić

Put Karanušića

Alas zapad

Alas Istok

UTT (mg/m2d)

268

Šibensko-kninska županija

Na području Šibensko-kninske županije obavljeno je praćenje kvalitete zraka mjerenjem ukupne

taložne tvari (UTT) i sadržaja metala u ukupnoj taložnoj tvari (Pb, Cd, As, Ni, Hg, Tl i Mn), sumporovog

dioksida (SO2) i dušikovog dioksida (NO2). U centru grada Šibenika postavljena je automatska mjerna

stanica za mjerenje koncentracije plinova sumporovog dioksida (SO2) i dušikovog dioksida (NO2), dok

su ostale postaje za sakupljanje UTT postavljene u gradu Šibeniku odnosno Drnišu i drugim područjima

županije. Na svim navedenim mjernim lokacijama ispitani parametri bili su niži od propisanih

vrijednosti ( Slika 93. i Tablica 183.). Ispitana kvaliteta zraka na mjernim lokacijama bila je ocijenjena I.

kategorijom kvalitete, neznatno onečišćen zrak.

SLIKA 93. SREDNJE GODIŠNJE VRIJEDNOSTI UTT NA MJERNIM POSTAJAMA U ŠKŽ (MG/M2D)

0 50 100 150 200 250 300 350 400

GV

Miočić

Parčić

Rudnik

Željeznička stanica

Uzdolje Šare

Drniš

Vukovac

Iznad TLM-a

Centar grada

Zapadna magistrala

Knezova Bribirskih

UTT (mg/m2d)

26

9

TABLICA 183. ISPITANI PARAMETRI U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI U 2017. GODINI


(srednja godišnja

vrijednost)

Knezova

Bribirskih

Zapadna

magistrala

Centar

grada

Iznad

TLM-a

Vukovac Drniš Uzdolje

Šare-

Knin

Željeznička

stanica

Knin

Rudnik

Knin

EP

Parčić

EP

Miočić

GV

UTT (mg/m2d) 79 131 84 75 236 65 114 133 79 101 131 350

As u UTT (µg/m2d) 0,190 0,360 0,267 0,382 0,347 0,109 0,190 0,279 0,287 - - 4

Cd u UTT (µg/m2d) 0,085 0,051 0,056 0,047 0,067 0,028 0,063 0,056 0,070 - - 2

Ni u UTT (µg/m2d) 2,474 3,722 2,745 2,881 5,930 3,126 2,165 2,426 3,947 - - 15

Pb u UTT (µg/m2d) 4,273 4,740 6,118 3,426 4,118 2,099 3,005 7,406 4,326 - - 100

Hg u UTT (µg/m2d) 0,125 0,102 0,107 0,055 0,047 0,080 - - - - - 1

Tl u UTT (µg/m2d) 0,034 0,043 0,030 0,033 0,116 0,023 - - - - - 2

Mn u UTT (µg/m2d) 33,550 31,156 20,379 14,857 30,440 18,383 - - - - - -

SO2 satna mjerenja

(µg/m3)

- - 6,03 - - - - - - - - 350

SO2 dnevna mjerenja

(µg/m3)

- - 6,03 - - - - - - - - 125

NO2 satna mjerenja

(µg/m3)

- - 20,21 - - - - - - - - 40

270

Sisačko-moslavačka županija

Mjerna postaja AMP – Sisak 2 postavljena je u naselju Galdovo, Sisak (naručitelj INA d.d.) na ravnom

terenu, u skladu s odredbama Pravilnika o praćenju kvalitete zraka (NN 79/17). Praćenje kvalitete zraka

na području mjerne postaje obavljeno je mjerenjem frakcije lebdećih čestica PM10 - gravimetrija i

masenog udjela metala u PM10 (Pb, Cd, As, Ni i Mn). Srednja godišnja vrijednost lebdećih čestica PM10

iznosi 43,97 µg/m3, te je iznad dopuštene granične vrijednosti GV PM10 40 µg/m3 (Tablica 184.).

Izmjerene dnevne vrijednosti lebdećih čestica (PM10) bile su više 106 puta tijekom 2017. godine od

granične vrijednosti (GV 50 µg/m3), što je iznad dopuštene vrijednosti broja prekoračenja (35 puta)

(Uredba o razinama onečišćujućih tvari NN117/12, NN 84/17 Prilog 1. Tablica A.) (Tablica 185.). Zrak je

na mjernoj postaji AMP Sisak-2 u 2017. godini s obzirom na sadržaj lebdećih čestica - PM10 ocijenjen u

II. kategoriju kvalitete, onečišćen zrak.

TABLICA 184. ISPITANI PARAMETRI NA MJERNOJ POSTAJI AMP SISAK-2


(srednja godišnja vrijednost)

AMP-Sisak 2 Granična

vrijednost

(GV)

Ciljna

vrijednost

(CV)

PM10 (µg/m3) 43,97 40 -

ARSEN (As) u PM10 (ng/m3) 0,436 - 6

KADMIJ (Cd) u PM10 (ng/m3) 0,228 - 5

NIKAL (Ni) u PM10 (ng/m3) 6,696 - 20

OLOVO (Pb) u PM10 (µg/m3) 0,0087 0,5 -

MANGAN (Mn) u PM10 (µg/m3) 0,0095

TABLICA 185. REZULTATI PREKORAČENJA LEBDEĆIH ČESTICA PM10 NA MJERNOJ POSTAJI AMP SISAK-2

ONEČIŠĆUJUĆA

TVAR

GRANIČNA

VRIJEDNOST

(*GV)

C srednja

izmjerena

(µg/m3)

VRIJEME

USREDNJAVANJA

UČESTALOST

DOPUŠTENIH

PREKORAČENJA

PREKORAČENJA

TIJEKOM

GODINE

PM10

50 µg/m3 - 24 sata 35 puta tijekom kalendarske

godine

106

40 µg/m3 43,97 1 godina 0 1

* GV – granična vrijednost (Prilog 1. Tablica A, Uredba o razinama onečišćujućih tvari NN 117/12, NN 84/17)

271

Dubrovačko-neretvanska županija

Na području Dubrovačko-neretvanske županije obavljeno je praćenje kvalitete zraka mjerenjem

ukupne taložne tvari (UTT) i sadržaja metala u ukupnoj taložnoj tvari (Pb, Cd, As, Ni, Hg, Tl , Al i Fe) na

pet mjernih postaja uz luku Ploče. Na svim mjernim lokacijama ispitani parametri bili su niži od

propisanih vrijednosti (Slika 94. i Tablica 186.). Ispitana kvaliteta zraka na mjernim lokacijama bila je

ocijenjena I. kategorijom kvalitete, neznatno onečišćen zrak.

SLIKA 94. SREDNJE GODIŠNJE VRIJEDNOSTI UTT NA MJERNIM POSTAJAMA UZ LUKU PLOČE (MG/M2D)

TABLICA 186. ISPITANI PARAMETRI NA MJERNIM POSTAJAMA UZ LUKU PLOČE U 2017. GODINI

ONEČIŠĆUJUĆA

TVAR

(srednje godišnje

vrijednosti)

Poduzeće

izvor

Meteorolo-

ška postaja

Dom

zdravlja

Pučko

otvoreno

učilište

Terminal Granična

vrijednost

(GV)

UTT (mg/m2d) 178 88 137 121 105 350

As u UTT (µg/m2d) 0,400 0,271 0,495 0,323 0,231 4

Cd u UTT (µg/m2d) 0,130 0,084 0,194 0,085 0,176 2

Ni u UTT (µg/m2d) 6,755 4,451 10,034 4,814 2,927 15

Pb u UTT (µg/m2d) 25,026 8,265 27,821 12,007 3,936 100

Hg u UTT

(µg/m2d)

0,152 0,093 0,082 0,159 0,123 1

Tl u UTT (µg/m2d) 0,035 0,029 0,044 0,035 0,035 2

Al u UTT (µg/m2d) 2321 1563 4566 1410 1033 -

Fe u UTT (µg/m2d) 2586 987 1493 713 713 -

0 50 100 150 200 250 300 350 400

GV

Terminal

Pučko otvoreno učilište

Dom Zdravlja

Meteorološka postaja

Poduzeće Izvor

UTT(mg/m2d)

272

Istarska županija

Na području Istarske županije NZZJZ SDŽ je obavio ispitivanje kvalitete zraka na mjernim postajama uz

kamenolom Plovanija (dvije lokacije) i uz kamenolom Šumber (dvije lokacije) mjerenjem ukupne

taložne tvari (UTT), masenog udjela metala (Pb, Cd, Tl) u UTT, te količine iona (Ca+2, Cl-, SO42-). Prema

ispitanim parametrima i dobivenim rezultatima za 2017. godinu zrak je u okolišu kamenoloma Plovanija

i Šumber ocijenjen kategorijom I, odnosno neznatno onečišćen (Tablica 187.).

TABLICA 187. ISPITANI PARAMETRI NA MJERNIM POSTAJAMA PLOVANIJA I ŠUMBER U 2017. GODINI

ONEČIŠĆUJUĆA

TVAR

(srednje godišnje

vrijednosti)

Plovanija 1 Plovanija 2 Šumber 1 Šumber 2 Granična

vrijednost (GV)

* UTT (mg/m2d) 84 95 247 146 350

* Cd u UTT (µg/m2d) 0,031 0,029 - - 4

* Pb u UTT (µg/m2d) 6,294 6,227 - - 2

Tl u UTT (µg/m2d) 0,023 0,020 - - 15

Ca2+ (mg/m2d) 6,25 7,06 - - -

Cl- (mg/m2d) 10,28 12,56 - - -

SO42- (mg/m2d) 4,17 4,69 - - -

NAPOMENA: * akreditirana metoda

Na području grada Umaga obavljeno je praćenje kvalitete zraka mjerenjem ukupne taložne tvari (UTT),

sadržaj metala u ukupnoj taložnoj tvari (Pb, Cd, As, Ni, Tl i Hg) i mjerenjem koncentracije sumporovog

dioksida (SO2). Prema ispitanim parametrima i dobivenim rezultatima za 2017. godinu zrak je u okolišu

grada Umaga ocijenjen kategorijom I, odnosno neznatno onečišćen (Tablica 188.).

TABLICA 188. ISPITANI PARAMETRI NA MJERNOJ POSTAJA GRADA UMAGA U 2017. GODINI


(srednje godišnje vrijednosti)

Mjerna postaja grad Umag Granična vrijednost (GV)

UTT (mg/m2d) 116 350

As u UTT (µg/m2d) 0,106 4

Cd u UTT (µg/m2d) 0,038 2

Ni u UTT (µg/m2d) 4,684 15

Pb u UTT (µg/m2d) 4.183 100

Hg u UTT (µg/m2d) 0,125 1

Tl u UTT (µg/m2d) 0,017 2

SO2 satna mjerenja (µg/m3) 1,57 350

SO2 dnevna mjerenja (µg/m3) 1,57 125

273

Ostale županije

Na području ostalih županija (Zadarska županija, Bjelovarska-bilogorska županija, Zagrebačka županija,

Varaždinska županija, Požeško-slavonska županija) vršena su ispitivanja kvalitete zraka mjerenjem

ukupne taložne tvari na ukupno 8 lokacija u okolišu kamenoloma (Tablica 180.). Prema ispitivanim

parametrima zrak je u okolišu kamenoloma ocjenjen I. kategorijom, odnosno kategoriziran kao

neznatno onečišćen.

10.4.3. Sigurnost i kvaliteta hrane i predmeta opće uporabe

Hrana je svaka tvar ili proizvod, prerađen ili neprerađen, koji apsorpcijom u ljudskom organizmu

doprinosi očuvanju njegove homeostaze. Nepravilna prehrana može značajno utjecati na razvoj

različitih bolesti. Zbog toga je jedan od važnih javnozdravstvenih ciljeva osigurati dostupnost sigurne i

kvalitetne hrane na tržištu (Uredba 178/2003).

Sigurna hrana je ona koja ne sadrži kemijske i biološke kontaminante (pesticide, teške metale,

mikotoksine, poliaromatske ugljikovodike, akrilamid…). Uporaba aditiva također je ograničena u

proizvodnji hrane.

Uredbom 178/2003 također je uređena zaštita potrošača od prijevara, patvorenja hrane i svih drugih

postupaka koji mogu potrošače dovesti u zabludu.

Zdrav način prehrane podrazumijeva konzumaciju sigurne i kvalitetne hrane, te unošenje optimalnih

količina energije. Upravo zbog toga Uredbom 1169/09 o informiranju potrošača svaki proizvod koji se

nalazi na tržištu mora biti ispravno deklariran kako bi potrošač imao potpune informacije o hrani koju

konzumira. Sukladno pravilnicima i smjernicama u objektima organizirane prehrane (vrtići, domovi,

škole s produženim boravkom) potrebno je osigurati kvalitetnu prehranu s adekvatnim unosom

energije i hranjivih tvari (bjelančevina, masti i ugljikohidrata).

Predmeti opće uporabe su materijali i predmeti koji dolaze u neposredan dodir s hranom (posuđe,

pribor, oprema, uređaji i ambalaža) i predmeti široke potrošnje (dječje igračke, kozmetički proizvodi,

sredstva za održavanje čistoće…). Na tržište se smije staviti samo zdravstveno ispravan predmet opće

uporabe koji ne može prouzročiti štetne utjecaje na zdravlje ljudi i okoliš (pravilno deklariran i ispravan

glede vrste i sadržaja štetnih tvari) (Zakon o predmetima opće uporabe NN 39/2013). U uzorcima se u

ovisnosti o prirodi uzorka analiziraju teški metali, konzervansi, ftalati.

Rezultati kemijskih ispitivanja zdravstvene ispravnosti hrane i predmeta opće uporabe

Tijekom 2017. godine ispitano je ukupno 2155 uzoraka, od čega 1946 uzoraka hrane i 209 predmeta

opće uporabe.

274

Odgovornost za stavljanje na tržište sigurne hrane i predmeta opće uporabe imaju proizvođači i tvrtke

koje ih stavljaju na tržište. Stoga oni prije stavljanja proizvoda na tržište te u okviru HACCAP sustava

obavljaju kontrolu zdravstvene ispravnosti i kvalitete svojih proizvoda.

S obzirom na to da je NZJZ SDŽ ovlašteni službeni laboratorij, te akreditirani laboratorij priznat od Međunarodnog vijeća za maslinovo ulje (IOOC), sudjelovao je u službenoj kontroli putem monitoringa kojeg su provodile Poljoprivredna inspekcija Ministarstva poljoprivrede i Sanitarna inspekcija Ministarstva zdravlja.

Sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti u suradnji sa Splitsko-dalmatinskom županijom provodio se

monitoring uzoraka hrane i predmeta opće uporabe na tržištu naše Županije.

Ministarstvo poljoprivrede – monitoring:

- kontrola kvalitete ekstra djevičanskog maslinovog ulja

- kontrola kvalitete i autentičnosti bučinog ulja

Ministarstvo zdravlja – monitoring:

- kontrola eruka kiseline u biljnim uljima i proizvodima

- kontrola sulfida u ribljim proizvodima

NZJZ/ Splitsko-dalmatinska županija – monitoring proizvoda na tržištu SDŽ

Najveći broj nesukladnih uzoraka hrane je među uzorcima uzetim tijekom monitoringa na tržištu što

ukazuje na potrebu veće kontrole (Slika 95).

SLIKA 95. RAZDIOBA UZORAKA HRANE PREMA NARUČITELJU

NZ

JZ/S

pli

tsk

o

dal

mat

insk

a

župan

ija

Min

ista

rstv

o

polj

op

riv

red

e

Min

ista

rstv

o

zdra

vlj

a

Pra

vne

oso

be

253 26 36 1631

41 8 871

Razdioba uzoraka hrane prema naručitelju

sukladno

nesukladno

275

SLIKA 96. RAZDIOBA UZORAKA POU PREMA NARUČITELJU

SLIKA 97. ANALIZA OBROKA

Najveći broj analiza obroka obavljen je u vrtićima (županijskim i privatnim). Kontrolom je obuhvaćena

većina škola s produženim boravkom, prehrana u studentskim restoranima i učeničkim domovima.

Međutim, unatoč postojanju Smjernica za prehranu starijih osoba u privatnim domovima za starije ne

provodi se nikakva analiza kvalitete prehrane.

NZ

JZ/S

pli

tsk

o

dal

mat

insk

a

župan

ija

Min

ista

rstv

o

polj

op

riv

red

e

Min

ista

rstv

o

zdra

vlj

a

Pra

vne

oso

be

128

0 0

81

7 1

Razdioba uzoraka POU prema naručitelju

sukladno

nesukladno

352

18

10

9

12

0 50 100 150 200 250 300 350 400

vrtići

starački domovi

studentski centar

učenički dom

osnovne škole

Analiza obroka

276

10.4.4. Toksikologija

Tijekom 2017. godine na Odjelu je obrađeno 315 pacijenta na prisutnost sredstava ovisnosti i

alkohola i to prema sljedećim tražiteljima usluga:

- Primarna zdravstvena zaštita – obiteljski liječnici

- Ordinacije medicine rada (pomorci i pregledi pri zapošljavanju)

- Komune i udruge za borbu protiv ovisnosti

- Osobne potrebe

- Služba za prevenciju bolesti ovisnosti NZZJZ.

TABLICA 189. IZVRŠENE PRETRAGE

Pretraga

Ukupno Pozitivnih % pozitivnih

THC 315 27 8.6

Opijati 305 4 1,5

Kokain 305 9 2,9

Amfetamini 310 16 5,1

Metadon 300 3 1

Fenciklidin 300 0 0

Metakvalon 25 0 0

Propoksifen 25 0 0

Benzodiazepini 315 22 6,9

Barbiturati 20 0 0

Alkohol 5 0 0

Ukupno 2225 81 3,65

Testovi intolerancije na hranu

Na Odjelu za toksikologiju isto se tako određuje stupanj intolerancije na hranu kod pacijenata koji imaju

određene gastrointestinalne i dermatološke probleme.

TABLICA 190.

Razdoblje Test - 20 antigena

Test - 88/90 antigena

Ukupan broj uzoraka/pacijenata

01.01 - 31.12 2017.

8 18 26

277

10.4.5. Kontrola sterilnosti i sterilizacije

Na Odjelu za kontrolu sterilnosti i sterilizacije radi se rutinska provjera postupka sterilizacije uređaja za

sterilizaciju biološkom metodom (metoda kultivacije bioloških indikatora).

Tijekom 2017. godine na Odjelu je obavljeno 1113 kontrola uređaja za sterilizaciju.

Uređaji se nalaze i funkcioniraju unutar zdravstvenih ustanova, trgovačkih društava za obavljanje

zdravstvene djelatnosti i privatnih praksa te pružatelja usluga socijalne skrbi (domovi socijalne skrbi,

udruge, vjerske zajednice i druge pravne osobe koje pružaju usluge smještaja u okviru socijalne skrbi),

pedikera, kozmetičara te svih poslovnih subjekata koji posjeduju navedene uređaje.

Pretrage kontrola sterilizacije trebalo bi povećati jer nisu obuhvaćeni svi oni koji bi je po Zakonu trebali

raditi.

U Odsjeku za mikrobiološku kontrolu predmeta opće uporabe tijekom 2017. godine obrađeno je

ukupno 107 uzoraka (kozmetike, materijala koji dolaze u kontakt sa kožom i sluznicama te ambalaže).

Svi su uzorci udovoljavali kriterijima mikrobiološke ispravnosti POU prema važećoj regulativi EZ.

10.4.6. Sanitarna mikrobiologija

Na Odjelu sanitarne mikrobiologije multidisciplinarni tim provodi:

Mikrobiološke analize

- Hrane

- Vode

- Čistoće (radne površine, pribor za jelo, ambalaža, ruke osoba koje rade s namirnicama)

- Mora

- Toplovodnog sustava na Legionella spp.

- Vode za potrebe hemodijalize na području Županije

- Zraka u tzv. čistim prostorima

Biološka ispitivanja okoliša

- Saprobiološka ispitivanja

- Aerobiologija

278

U 2017. godini je ispitano:

7100 uzoraka voda

Ispitani su uzorci vodovodne vode, bazena, leda, gotovi proizvodi, iz cisterne s kišnicom, iz tankova i

cisterne s vodovodnom vodom, sirove vode. Ispitani su i uzorci iz županijskog nadzora (monitoringa).

Od ukupno ispitanih uzoraka, 8,9% je bilo neadekvatno prema važećim propisima. Najčešći problem su

pojave mikrobiološkog onečišćenja vezane uz kvarove na mreži, oštećenja na vodoopskrbnim

sustavima i onečišćenja internih instalacija u objektima u kojima se uzrokovala voda. Sva mikrobiološka

onečišćenja bila su kratkotrajna i uklonjena su uobičajenim mjerama ispiranja i dezinfekcije. Po

učestalosti je najčešće problem bio u povećanom broju aerobnih mezofilnih bakterija koje rastu na

37°C i 22°C , a koje su bezopasne za ljudsko zdravlje, ali su indikatori kontaminacije. Rjeđe je problem

izolacije E. coli, enterokoka kao indikatora fekalnog zagađenja, pa i oportunističkih bakterija, koje imaju

vrijednost u procjeni trenutnog stanja i održavanja sustava.

1719 uzoraka mora i vode za kupanje (monitoring i ispitivanje na zahtjev)

Tijekom 2017. godine, obrađena su 1572 uzorka morske vode za potrebe monitoringa SDŽ, 130 uzoraka

morske vode za potrebe programa Plave zastave i 16 uzoraka za potrebe monitoringa vode za kupanje

u Modrom jezeru te jedan uzorak na pojedinačni zahtjev (Slika 98.)

SLIKA 98. MORE I VODA ZA KUPANJE, 2017.

U sklopu nacionalnoga Programa praćenja kakvoće mora za kupanje, u 2017. godini pratila se kakvoća

mora na 157 lokacija na obalnom i otočnom području SDŽ. Uzorci su ocjenjeni sukladno Uredbi o

kakvoći mora za kupanje (NN 73/08). Lokacije su ocjenjene pojedinačnim, godišnjim i konačnim

ocjenama (Slika 99., Slika 100., Slika 101.).

279

SLIKA 99. ŽUPANIJSKI MONITORING - UDIO POJEDINAČNIH OCJENA KAKVOĆE MORA U SDŽ, 2017.

SLIKA 100. ŽUPANIJSKI MONITORING - UDIO GODIŠNJIH OCJENA KAKVOĆE MORA U SDŽ, 2017.

280

SLIKA 101. ŽUPANIJSKI MONITORING - UDIO KONAČNIH OCJENA KAKVOĆE MORA U SDŽ, 2017.

U sklopu međunarodnog ekološkog programa Plava zastava za plaže i marine analizirano je 130 uzoraka

morske vode za kupanje. Rezultati su prikazani na Slika 102.

SLIKA 102. PLAVE ZASTAVE - UDIO POJEDINAČNIH OCJENA KAKVOĆE MORA, 2017.

Sukladno Uredbi o kakvoći voda za kupanje (NN 51/10, NN 51/14), analizirana je kakvoća vode za

kupanje u Modrom jezeru na području Imotskoga. S četiri lokacije analizirano je 16 uzoraka, a rezultati

su prikazani na Slika 103.

281

SLIKA 103. MODRO JEZERO

1449 uzoraka mikrobiološka analiza vode iz toplovodnog sustava na Legionella spp.

Članovi roda Legionella žive u jezerima, tokovima rijeka, barama, te u manjoj mjeri u tlu, pri

temperaturi 5,7°C-63°C , pH 5,0-8,5 i koncentraciji otopljenog kisika 0,2-15 ppm u vodi. Za razliku od

većine drugih bakterija, one mogu preživjeti 140 dana u čistoj destiliranoj vodi na sobnoj temperaturi,

a više od godinu dana u vodovodnoj vodi. U vodovodnoj vodi hrane se cisteinom iz uginulih bakterija i

željezom iz vodovodnih cijevi. Oboljeti mogu sve izložene osobe, ali povećan rizik od infekcije imaju

imunodeficijentne osobe, osobe s kroničnom plućnom bolesti, starije osobe, pušači, osobe koje

primaju imunosupresivnu terapiju.

Većina legioneloza se javljaju kao povremeni slučajevi, ali mogu izbiti epidemije zbog kontaminacije

tople i hladne vode, rashladnih tornjeva, spa-bazena, termalnih bazena, opreme za respiratornu

terapiju, ukrasnih fontana, bazena s mjehurićima (jacuzzi, whirpool itd.). Preventivne kontrole

toplovodnog sustava provodimo na području Županije splitsko-dalmatinske u sezonskim objektima,

hotelima, staračkim domovima, kampovima (prema ugovorima i epidemiološkim indikacijama).

647 uzoraka mikrobiološke analize vode za potrebe hemodijalize

104 uzorka permeata na LAL test

Voda koja se upotrebljava za razrjeđivanje koncentriranih otopina za hemodijalizu dobiva se iz vode za

piće procesima destilacije, reverzne osmoze, ionske izmjene i drugih prigodnih metoda. Sustavi za

pripremu vode moraju zadovoljiti visoke zahtjeve kakvoće vode za potrebe hemodijalize i time

osigurati sigurnost pacijentu kroz dulje razdoblje liječenja Važna je kemijska i bakteriološka čistoća

dijalizata. SDŽ ima 8 centara za hemodijalizu. Jednom mjesečno se radi bakteriološka čistoća dijalizata.

Osim direktnog štetnog djelovanja bakterija i njihovih metabolita, bakterije mogu djelovati i indirektno

putem endotoksina koji nastaju iz staničnog zida zbog lize bakterije. Stoga se u pročišćenoj vodi radi

LAL test za detekciju i mjerenje razine endotoksina.

18 uzoraka mikrobiološke analize zraka

Provodi se u operacijskim salama i predprostorima prema ISO 14644 Cleanrooms and associated

controlled environments. Kontrolirani prostori su definirana područja u kojima se kontaminanti moraju

kontrolirati, imaju oznaku klase čistog prostora i točno određenu količinu i vrstu mikroorganizama i

anorganskih tvari koji su dozvoljeni pri određenoj temperaturi i stupnju vlažnosti.

282

7316 uzoraka hrane (218 uzoraka neispravno)

36 759 uzoraka briseva i otisnih pločica (882 uzorka neispravno)

Mikrobiološka analiza i kontrola prehrambenih proizvoda briseva i otisaka provodi se radi utvrđivanja

prisutnosti mikroorganizama koji mogu uzrokovati trovanja hranom i mikroorganizama indikatora

higijenskih uvjeta u proizvodnji hrane. Sukladno Zakonu o hrani (NN 81/13) zdravstveno neispravna

hrana jest ona koja je štetna za zdravlje i/ili neprikladna za prehranu.

Laboratorij za mikrobiološke analize hrane ispituje obavezne mikrobiološke kriterije prema

direktivama Europske unije i preporučene mikrobiološke kriterije prema nacionalnom Vodiču.

Ispitivanja se provode prema međunarodno priznatim ISO normama.

Također, Laboratorij ocjenjuje mikrobiološku čistoću objekata za proizvodnju hrane putem uzimanja

briseva čistih površina, pribora i ruku djelatnika koji sudjeluju u neposrednom dodiru s hranom. Time

se provjerava učinkovitost pranja i dezinfekcije.

U Laboratoriju se određuju: Salmonella spp., Escherichia coli, Escherichia coli O157:H7

(imunomagnetska separacija), Enterobacteriaceae, Campylobacter spp., Listeria monocytogenes,

Staphylococcus aureus i ostali koagulaza pozitivni stafilokoki, Bacillus cereus, sulfitreducirajuće

klostridije (Clostridium spp. i Clostridium perfringens), Enterobacter sakazakii, kvasci i plijesni, aerobne

mezofilne bakterije, aerobne sporogene bakterije, Lactobacillus spp., Bifidobacterium spp., stafilokokni

enterotoksin. Određuje se i aktivitet vode.

Ako stranka zahtijeva rezultat u kratkom roku, tada Laboratorij ima mogućnost brze detekcije bakterija

i toksina te brojanja putem modernih tehnologija kao što su VIDAS i PCR.

218 uzoraka bilo je neispravno – 2, 9% neispravnih uzoraka

Od toga je 193 uzoraka bilo pozitivno zbog povećanog broja ukupnih aerobnih bakterija (4 salmonella

spp., 8 staphylococcus aureus, 2 klostridija, 11 plijesni i gljivice).

Ukupan broj aerobnih bakterija je indikativan na skladištenje, rok trajanja. Potvrđuje ga pozitivan nalaz

plijesni i gljivica.

Ostale baterije i gljivice te plijesni u hrani dokaz su kontaminacije i neispravne termičke obrade.

U sklopu monitoringa za SDŽ u tijeku 2017. godine za mikrobiološku analizu je dostavljeno:

- 34 uzoraka od strane Sanitarne inspekcije

- 745 uzoraka za potrebe monitoringa – vlastita sredstva

283

TABLICA 191. MIKROBIOLOŠKA ANALIZA HRANE, 2017.

VRSTA UZORKA BROJ UZORAKA SUKLADNO NIJE SUKLADNO

GOTOVA JELA 403 394 4 (AMB + E) 5 (3-povećan broj

aerobnih mezofilnih bakterija i enterobakterija,

1- povećan broj aerobnih mezofilnih bakterija i

sulfitreducirajućih klostridija, 1-povećan broj

sulfitreducirajućih klostridija)

MESO 2 2 0

PEKARSKI PROIZVODI

12 11 1-povećan broj kvasaca

SNACK PROIZVODI

10 10 0

VOĆE I KANDIRANO VOĆE

8 7 1-povećan broj plijesni

MLIJEČNI PROIZVODI

90 90 0

PROIZVODI OD VOĆA

5 5 0

KEKSI 21 21 0

KOLAČI 9 9 0

SLADOLEDI 4 4 0

MARGARIN 5 5 0

CIJEĐENI SOKOVI 5 5 0

SALATE 1 1 0

MESNI PROIZVODI

2 2 0

MASTI I MARGARINI

5 5 0

SUŠENO VOĆE 1 1 0

KNEDLE SA ŠLJIVAMA

1 1 0

PECIVA 96 96 0

284

10 uzoraka meda za peludnu analizu

Analiza meda provodi se prema Pravilniku o medu NN 53/15 i PRAVILNIK O KAKVOĆI UNIFLORNOG

MEDA – urednički pročišćeni tekst, NN br. 122/2009 i 141/2013.

Ispituje se postotak peludi u medu, sukladno pravilnicima. Temeljem udjela određene peludi med se

deklarira kao uniflorni i poliflorni. Od 10 uzoraka, samo jedan nije udovoljio Pravilniku o kakvoći

uniflornog meda, a udovoljio je Pravilniku o medu.

16 uzoraka za saprobiološku analizu

Provodi se prema ugovoru s pravnom osobom u svrhu procjene kvalitete površinske vode (rijeke,

jezera), utjecaj okoliša na floru i faunu iste.

365 uzoraka za peludnu analizu zraka

Kontinuirano i organizirano praćenje pojavljivanja i koncentracije peluda različitih biljnih vrsta u zraku

započelo je uspostavljanjem nacionalne mreže aerobioloških postaja u Hrvatskoj. Danas mreža broji

devetnaest mjernih postaja u osamnaest gradova. Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-

dalmatinske županije od 2005. godine opremljen je uređajem za uzorkovanje peluda, i član je

nacionalne i europske mreže praćenja alergenog peluda u zraku.

Analiza se provodi, svakodnevno, pomoću volumetrijskog uređaja, koji je postavljen na vrhu zgrade

NZJZ Split. Temelji se na kvantitativnoj (količina) i kvalitativnoj (vrsta) analizi/obradi.

Prema svakodnevnoj analizi izrađuje se peludna prognoza, koja se usklađuje s meteorološkim

podacima u svrhu upoznavanja populacije s koncentracijom i vrstom peludi u zraku.

- http://www.nzjz-split.hr/index.php/servisi/peludna-prognoza

Na kraju polinacijske sezone izrađuje se peludni kalendar kao grafički prikaz trajanja i intenziteta

peludnih sezona najzastupljenijih alergenih biljaka na širem splitskom području.

U peludnom spektru dalmatinskog područja najzastupljenija je pelud drvenastih biljaka: čempresa

(Cupressaceae) koji posjeduje umjereni alergeni potencijal, masline (Olea) – visoki alergeni potencijal,

hrasta (Quercus) i graba (Carpinus/Ostrya) – umjereni alergeni potencijal te bora (Pinus) koji otpušta

pelud niskog alergenog potencijala, ali u izuzetno velikim količinama u kratkom periodu što može

prouzročiti jake mehaničke iritacije.

S niskim udjelima zastupljena je pelud umjerenog alergijskog potencijala – platana (Platanus) i jasen

(Fraxinus). Od zeljastih biljaka od iznimnog alergološkog značaja je pelud kopriva gdje spada iznimno

alergena pelud crkvine (Parietaria) i pelud trava s visokim alergenim potencijalom. Pelud ovih biljaka

u zraku može biti prisutna tijekom cijele godine.

Prema istraživanjima peludnog spektra na splitskom području uočljiv je trend porasta godišnjih

peludnih indeksa i maksimalnih dnevnih koncentracija. Podaci o prisutnosti i učestalosti peluda u zraku

dobiveni aerobiološkim istraživanjem od iznimnoga su javno-zdravstvenoga značaja jer informacije o

početku sezone cvjetanja pojedinih alergenih biljaka uz praćenje dnevnih koncentracija peluda u zraku

omogućuju prevenciju simptoma alergija i pravovremeno liječenje.

http://www.nzjz-split.hr/index.php/servisi/peludna-prognoza

285

SLIKA 104. PELUDNI KALENDAR MEDITERANSKE HRVATSKE

286

10.5. Školska i adolescentna medicina

Djelatnost Službe za školsku i adolescentnu medicinu na području SDŽ provodi zdravstvenu zaštitu

školske djece i mladih putem specifičnih i preventivnih mjera zdravstvene zaštite i udovoljava

potrebama školske djece i mladih u području svog preventivnog djelokruga rada. Timovi školske i

sveučilišne medicine provode jedinstveni program zdravstvene zaštite za svu školsku djecu i mlade, čak

i na onim područjima gdje specijalistička zaštita nikada do sada nije na ovaj način bila organizirana.

Ovakvom organizacijom osigurana je nadležnost nad školom, tj. fakultetom, odnosno provođenje

zdravstvene zaštite usmjereno je prema mjestu i prema točno definiranoj populaciji na koju su mjere

zaštite usmjerene, čime su zadovoljeni bitni uvjeti koji čine temelj zdravstvene zaštite.

U Splitsko-dalmatinskoj županiji djelatnost Službe za školsku i adolescentnu medicinu provode 22 tima

specijalista školske medicine i 23 medicinske sestre (8 SSS i 15 VŠS), od kojih jedna VŠS medicinska

sestra radi audiometriju uz prof. logoped koji rade u Savjetovalištu za teškoće učenja i ponašanja pri

Službi za školsku i sveučilišnu medicinu.

Služba je ustrojena tako da svojim aktivnostima ravnomjerno i dostupno provodi primarnu

specijalističku zdravstvenu zaštitu na području cijele županije svakodnevno u 12 ambulanti, te u 4

ambulante Brač, Hvar, Vis i Vrgorac s obzirom na potrebe i broj djece, no najčešće na tjednoj razini. Uz

djelatnost u ambulantama timovi školske medicine pružaju zdravstvenu zaštitu na način da odlaze u

škole za koje su nadležni, osobito u područjima gdje je velika udaljenost ambulante od škole.

Na području Splitsko-dalmatinske županije Služba za školsku i adolescentnu medicinu skrbi za ukupno

72 866 učenika osnovnih i srednjih škola, te studenata. Od ukupnog broja učenika i studenta u 2017.

godini u skrbi je bilo 34 998 učenika osnovnih škola, od kojih je u posebno odgojno obrazovnim

ustanovama bilo 267 (COO Slava Raškaj, COO Juraj Bonaći, Centar za autizam), 18 868 učenika srednjih

škola, te 19 000 redovitih studenta (Slika 105., Tablica 192.).

SLIKA 105. UKUPAN BROJ DJECE I MLADIH U SKRBI U ŠK. GODINI 2016./17.

287

TABLICA 192. BROJ UČENIKA OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA U SDŽ U ŠK. GODINI 2016./17.

OSNOVNA ŠKOLA

RAZRED I II III IV V VI VII VIII UK

BROJ 4703 4759 4603 4726 4731 4544 4522 4618 34998

SREDNJA ŠKOLA

RAZRED I II III IV UK

BROJ 4717 4989 5012 4150 18868

FAKULTET

GOD.STUDIJA I GODINA UKUPNO

BROJ 3162 19000

Aktivnosti školske medicine u skrbi za djecu i studente usmjerene su na sprječavanje i razvoj bolesti

individualnim i populacijskim pristupom, kako u zdravoj tako i rizičnoj populaciji. Značajne teškoće

djece i mladih vezane su uz razvoj fizičke, psihičke i socijalne zrelosti, a problemi koji se javljaju najčešće

su vezani uz proces obrazovanja, psihosocijalne teškoće, rizična ponašanja, obiteljsko i sociološko

okruženje.

U sklopu rada školske medicine provode se sistematski pregledi djece i mladih prema stručno

određenim smjernicama u svrhu utvrđivanja zdravstvenog stanja i poremećaja u određenim

populacijskim skupinama s ciljem pravovremene intervencije.

Tijekom 2016./17. šk. godine obuhvat djece od ukupno obavljenih 19 947 općih sistematskih pregleda

djece osnovne i srednje škole, bio je veći od 90%. Kod djece dorasle za upis u školu obuhvat je bio

100%, u V. raz OŠ 97,7% (što je u odnosu na prethodnu šk. g. porast od 4%), u VIII. razredu OŠ 97,36%,

u I. raz. SŠ 91,79% te na prvoj godini studija 64%. (Tablica 193., Slika 106.)

TABLICA 193. SISTEMATSKI PREGLEDI U OSNOVNOJ, SREDNJOJ ŠKOLI I 1. GODINI STUDIJA ŠKOLSKE /AKADEMSKE

GODINE 2016./17. NA PODRUČJU SDŽ.

SISTEMATSKI PREGLEDI RAZRED UPIS V.

VIII. SREDNJA ŠK. FAKULTET

BROJ 5011 4326 4484 4261 2092

% 100,00 93,5% 97,5% 86,1% 64%

288

SLIKA 106. OBUHVAT SISTEMATSKIM PREGLEDOM PO GENERACIJAMA UČENIKA/STUDENATA ŠK. G. 2016./17.

Stopostotni obuhvat djece na upisu u osnovnu školu uvjetovan je zakonskom obvezom koja nalaže da

svako dijete prije upisa u školu treba obaviti pregled kod školskog liječnika i testiranje u školi kako bi

se procijenila psihofizička zrelost djeteta doraslog za školu. Slabiji odaziv studentske populacije

uvjetovan je slobodnim izborom preventivnog pregleda i nedovoljan je s obzirom na važnost provedbe

u svrhu zaštiti zdravlja ove populacije (skrining pregled dojke kod studentica, skrining pregled spolovila

kod studenata, skrining za rizično ponašanje, mjerenje RR, TT, TV, BMI).

Pregled prije upisa u prvi razred osnovne škole prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i

srednjoj školi (NN 126/129) provodi nadležni liječnik škole koji nakon obavljenog pregleda i

ustanovljenog psihofizičkog statusa, timski zajedno s članovima Stručnog povjerenstva škole

procjenjuje psihofizičku spremnost djeteta za školu i predlaže upis djeteta u školu, odgodu upisa u

školu, prijevremeni upis ili primjereni oblik školovanja.

Osim procjene psihofizičke spremnosti za školu, nadležni liječnici škole u sklopu Stručnog povjerenstva

škole multidisciplinarnim pristupom i specijalističkom obradom za djecu s teškoćama u razvoju

predlažu i primjereni oblik školovanja prema Pravilniku o postupku utvrđivanja psihofizičkoga stanja

djeteta, učenika te sastavu stručnoga povjerenstva i Pravilniku o osnovnoškolskom i srednjoškolskom

odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju, te sudjeluju u radu Povjerenstava za djecu s

teškoćama pri Uredu državne uprave.

Primjereni oblik školovanja može biti nastavak školovanja u redovnoj školi uz individualizirani pristup,

uz prilagođeni program ili posebni program u redovnoj školi ili u posebnoj odgojno-obrazovnoj

ustanovi (Tablica 194.)

289

TABLICA 194. PRIKAZ BROJA PREGLEDANE DJECE S TEŠKOĆAMA U ŠK. G. 2016./2017. U SDŽ PO SPOLU I VRSTI

PRIMJERENOG OBLIKA ŠKOLOVANJA.

Stručno povjerenstvo za određivanje primjerenog oblika školovanja

Dječaci Djevojčice Ukupno

Ukupno pregledano 375 208 583

Individualizirani pristup 210 115 325

Prilagođeni program 134 69 203

Posebni program 15 13 28

Od pregledane djece koja su imala teškoće 55,74% dobilo je individualizirani program, 34,81% djece

dobilo je prilagođeni program, dok je posebni program dobilo 4,8% djece (Slika 107.)

SLIKA 107. OBLIK ŠKOLOVANJA DJECE S TEŠKOĆAMA

Pri upisu u prvi razred odgođeno je 442 djece, a 75 djece je upisano u prvi razred po posebnim uvjetima

(individualizirani ili prilagođeni program). Najčešće dijagnoze kod kategorizirane djece bile su

specifične smetnje učenja, poremećaj glasovno govorne komunikacije i smetnje ponašanja.

Uz sistematske preglede u svrhu praćenja određenog poremećaja zdravlja ili kontrole i upućivanja na

dodatnu obradu obavljaju se kontrolni pregledi nakon sistematskih pregleda ili kontrolni pregledi

nevezani za preventivne pregleda, čime je bilo obuhvaćeno 3789 djece i mladih.

U svrhu utvrđivanja zdravstvenog stanja, poremećaja zdravlja i kontraindikacija za određene aktivnosti

(profesionalna orijentacija, pregled sportaša, prilagođeni program nastave TZK, putovanje u

inozemstvo, prijem u đački dom, promjena škole, upis na fakultete, organizirani odmor) napravljeno je

ukupno 4988 namjenski pregleda, od čega 3789 pregleda za TZK i bavljenje sportom.

U sklopu sistematskih pregleda ili kao ciljani pregled u dobi u kojoj nije predviđen sistematski pregled

provedeni su skrininzi gdje se u prividno zdravoj ili rizičnoj populaciji otkriva bolest ili stanje koje

290

zahtijeva intervenciju. U školskoj populaciji SDŽ obavljeno je ukupno 36 961 samostalnih skrininga za

čitavu populaciju koji se rade na upisu u školu, u trećem, šestom i sedmom razredu osnovne škole

(Tablica 195.)

TABLICA 195. PRIKAZ SKRININGA U ŠKOLSKOJ POPULACIJI

SKRININZI ZA ČITAVU POPULACIJU

Proteinurija (urin test traka) upis u 1. raz. OŠ 3317

Anemija 3294

Ponašanje, socijalizacija, prilagodba – II. polugodište 1. raz. 3111

Vid 4418

Vid na boje – 3. raz. 4435

Rast i razvoj (TT, TV, BMI) – 3. raz. OŠ 4418

Rast i razvoj (TT, TV, BMI) – 6. raz. OŠ 4415

Skolioza – 6. raz. OŠ 4184

Sluh (skrining audiometrija) – 7. raz. OŠ 5277

Sluh (skrining audiometrija) – 1. raz. OŠ 4668

Mentalno zdravlje – 7. raz. OŠ 74

U sklopu higijensko-epidemiološke zaštite, nadzora nad školskim kuhinjama i provođenja redovitog

program cijepljenja izvršeno je 1297 obilazaka škola i fakulteta, a ukupno je cijepljeno 32 693 djece

prema programu cijepljenja, što je pad u odnosu na prošle školske godine jer se po Programu

cijepljenja više ne cijepe djeca završnog razreda srednje škole, a neznatan broj djece nije se cijepio zbog

negativnih aspekata antivakcinalne kampanje, te se provode dodatne edukacije i savjetovališni rad

kako bi se povećala zdravstvena pismenost roditelja.

Jedne od specifičnih mjera zdravstvene zaštite koje se provode u sklopu rada timova školske medicine

su savjetovališni rad, zdravstveni odgoj i promicanje zdravlja gdje godinama dolazi do povećanja

zahtjeva i aktivnosti. Savjetovališni rad odvija se u sklopu rada ambulante u obvezno izdvojenom i

oglašenom vremenu za savjetovalište u svrhu pomoći djeci, mladima i roditeljima kod teškoća učenja i

ponašanja, smetnji reproduktivnog zdravlja, zlouporabe sredstava ovisnosti, poremećaja mentalnog

zdravlja, kroničnih bolesti i sl. Osim savjetovališnog rada koji provode specijalisti školske medicine za

školsku populaciju za koju su nadležni, pri Službi za školsku i adolescentnu medicinu postoje i tri

savjetovališta koja rade na principu “otvorenih vrata” gdje djeca, roditelji i nastavnici mogu besplatno,

anonimno i bez uputnice potražiti i dobiti pomoć.

Tijekom šk. g. 2016./17. godine u sklopu savjetovališta u ambulantama nadležnih školskih liječnika

obavljeno je 27 673 postupaka savjetovanja djece i mladih što čini porast 10% – 15% u odnosu na

prethodne godine, dok je s nastavnicima i stručnim suradnicima obavljeno 3896, a s roditeljima 6324

postupaka savjetovanja što je u porastu 4% – 6% u odnosu na prethodne godine što pokazuje trend

rasta broja posjeta i potreba za savjetovališnim radom.

U svrhu stjecanja temeljnih znanja o očuvanju i unapređenju zdravlja i usvajanju zdravih životnih navika

proveden je zdravstveni odgoj u vidu predavanja, grupnog rada, radionica, tribina, ovisno o temi i dobi

populacije kojem je namijenjen, a obuhvaćeno je oko 27 041 djece i mladih.

291

10.5.1. Rezultati pregleda

Na sistematskim pregledima djece osnovne i srednje škole te redovitih studenata utvrđena su brojna

stanja koja se mogu prevenirati zdravim stilovima života kao što su pravilna prehrana i tjelesna

aktivnost. Prekomjerna tjelesna težina (TT/TV > 90c) ustanovljena je kod 14,8 % djece u osnovnoj,

17,75% djece u srednjoj školi i 16,15% redovitih studenata što odnosu na prethodnu školsku godinu

pokazuje trend pada 2% – 3% u svim kohortama (Slika 108.).

SLIKA 108. UDIO DJECE I STUDENATA S PREKOMJERNOM TJELESNOM TEŽINOM U SDŽ ZA ŠK. G. 2016./17.

Skoliozu je imalo 1,3% djece osnovne škole, 1,7% djece srednje škole i 3,14% studenata prve godine

fakulteta (Slika 109.).

292

SLIKA 109. UDIO DJECE I STUDENATA SA SKOLIOZOM U SDŽ U ŠK. G. 2016. /17.

Palpatorno povećanu štitnjaču imalo je 0,62% djece osnovne i srednje škole, kriptorhizam je imalo

1,29%, a ostale anomalije spolovila 0,47% dječaka, dok je 4,57% njih imalo varikokelu koja u 40%

slučajeva može biti uzrok subfertiliteta.

Refrakcijske anomalije imalo je 7,56% djece, dok je deformacije kralježnice ukupno imalo 5,70 % djece,

te nepravilno držanje oko 10% djece. Povišeni krvni tlak imalo je 2,75% djece, a šum na srcu ustanovljen

je kod 1,2% djece, dijagnozu pretilosti imalo je 3,48% osnovnoškolaca i 2,6% srednjoškolaca (Slika

110.).

SLIKA 110. USTANOVLJENE DIJAGNOZE NA SISTEMATSKOM PREGLEDU DJECE OSNOVNE I SREDNJE ŠKOLE ŠK. G. 2016./17.

293

Analizirajući rezultate preventivne zdravstvene skrbi studenata, može se uočiti da se od ukupnog broja

upisanih redovitih studenata u SDŽ (3162), akademske godine 2016./17. na sistematski pregled

odazvalo 2029 ili 64% studenata (Slika 111.).

SLIKA 111. ODAZIV STUDENATA 1. GODINE STUDIJA

Odaziv na sistematske preglede različit je po studijskim skupinama jer je uvjetovan slobodnim izborom

preventivnog pregleda.

S obzirom na djelatnost i aktivnosti školske i adolescentne medicine koje su usmjerene na sprječavanje

i razvoj bolesti individualnim i populacijskim pristupom, kako u zdravoj tako i rizičnim populacijama

svakako je potrebno poboljšati odaziv studentske populacije. Adolescenti su dio populacije subjektivno

dobrog zdravlja, no objektivno izloženi brojnim rizicima za zdravlje s razvojem akutnih i kroničnih

bolesti te bi sistematski pregled studenata zbog važnosti provedbe trebao postati obvezan za sve

studente prve godine.

Analizirajući rezultate sistematskih pregleda studenata prve godine ustanovljeno je da je prekomjernu

tjelesnu težinu (TT/TV > 90 c) imalo 12,8% studenata prve godine, dok je dijagnozu debljine nepoznatog

uzroka imalo 3,35% studenata te je zahtijevalo daljnje liječenje, obradu i praćenje u smislu kontrolnih

pregleda.

Smanjenu tjelesnu težinu (TT/TV < 3c) imalo je 3,20% studenta, a dio je zahtijevao daljnju obradu i

praćenje. DM ovisan o inzulinu imalo je 0,29% studenata. 2,27% studenata imalo je nalaz povećane

štitnjače što je zahtijevalo daljnju obradu, hipofunkciju štitnjače imalo je 1,03%, upale štitnjače 0,64%,

a hiperfunkciju štitnjače 0,09% studenata. Kod jednog studenta je daljom obradom nakon sistematskog

pregleda otkrivena zloćudna bolest štitnjače. Sva navedena stanja zahtijevala su i savjetovališni rad, te

je potpuno ili djelomično oslobođeno od nastave TZK 1,06% studenata. Nepravilno tjelesno držanje

imalo je 25,08% pregledanih, a deformacije kralježnice imalo je 1,67% studenata.

Od smetnji vida kratkovidnost je ustanovljena kod 31,0% studenata prve godine, dalekovidnost kod

2,16%, astigmatizam kod 3,35%, te poremećaj vida na boje kod 2,36% studenata prve godine, dok je s

poremećajem sluha bilo 0,09% studenata.

294

Šum srca nađen je u 1,08%, a nepravilan rad srca u 0,49% studenata. Povišena vrijednost krvnog tlaka

bez dijagnoze hipertenzije u 1,87%, a dijagnosticirane bolesti srca i krvnog tlaka u 0,59% studenata.

Plućne bolesti i bolesti donjih dišnih puteva imalo je 1,47%, alergijske bolesti i anomalije nosa i sinusa

1,67% studenata. Nepravilnosti zubi i zagriza bilo je kod 6,65%, zubni karijes kod 1,72%, a bolesti

probavnog sustava kod 2,8% studenata.

Kožne bolesti koje uključuju akne i poremećaje pigmentacije imalo je 20,79%, a melanocitne madeže

koji su zahtijevali dalju obradu 5,71% studenata. Benigne promjene dojke nađene su kod 17 studentica,

dok je 127 studentica imalo poremećaje menstrualnog ciklusa koji su zahtijevali daljnju obradu i

praćenje. Varikoziteti skrotuma nađeni su kod 2,51% studenata, ciste testisa kod 0,39% studenata, te

su svi upućeni na daljnju obradu i praćenje.

Visokorizično spolno ponašanje ustanovljeno je kod 0,88% studenata. Izražene smetnje govora i

izražavanja imalo je 0,93%, dok je 0,73% studenata imalo dijagnozu poremećenog psihičkog zdravlja

najviše u smislu depresivnih epizoda, a 3,3% studenata bilo je s raznim ometajućim emocionalnim

stanjima za učenje i svakodnevno funkcioniranje. 20,7% studenata požalilo se na smetnje koncentracije

kod učenja, 20% studenata izjavilo je da puši preko 5 cigareta dnevno, dok je alkoholno piće šest i više

puta mjesečno konzumiralo 17,2% studenata, a 2,80% studenata potvrdilo je konzumiranje sredstava

ovisnosti od čega je najčešća marihuana.

U radu sa studentskom populacijom vrlo važan segment rada je savjetovališni rad i zdravstveno

prosvjećivanje pa prije svakog sistematskog pregleda studenti dobivaju najvažnije javnozdravstvene

informacije i edukativne materijale o spolno prenosivim bolestima, samopregledu dojke i

samopregledu testisa, te se provode tribine ili predavanja na aktualne javnozdravstvene teme „Zaštita

reproduktivnog zdravlja“, „Kontracepcija“,“ HPV i cijepljenje“ i „Spolno prenosive bolesti“.

Specijalist školske medicine nadležan za fakultet u sklopu svog rada sa studentima temeljem kliničkog

pregleda, uvidom u nalaze drugih specijalista te procjenom psihofizičkog stanja studenta izdaje

studentu potvrdu za mirovanje studentskih prava i prilagodbu studiranja ako je potrebno. U

akademskoj godini 2016./17. za mirovanje studentskih prava izdano je 28 potvrda za studente

Ekonomskog fakulteta, 11 Filozofskog dvopredmetnog, 1 Medicinskog, 10 Pravnog fakulteta, 9

Kemijsko-tehnološkog, 5 Filozofskog jednopredmetnog, 31 FESB-a i 1 za studenta sa Stručnog studija

računovodstva i financija. Prilagodba oblika studiranja za studente s invaliditetom izdana je za četiri

studenta. U savjetodavnom radu u 2016./17. provodilo se savjetovanje vezano za mentalno i

reproduktivno zdravlje, te se provelo oko 900 postupaka vezanih uz savjetovališni rad, kao i edukacija

za preporučeno neobvezno cijepljenje protiv HPV-a u sklopu čega je cijepljeno 50 studenata 4-

valentnim cjepivom „Silgard“ protiv visokorizičnih tipova HPV virusa, a edukacija i informiranje o

važnosti cijepljenja protiv HPV virusa koji je uzročnik više sijela karcinoma i dalje se provodi na

individualnom i kolektivnom nivou.

Uz preventivne aktivnosti vrlo važan segment rada nadležnog liječnika je aktivna skrb o studentima koji

studiraju izvan mjesta prebivališta te nemaju izabranog liječnika u mjestu studiranja, pa je studentska

ambulanta mjesto gdje mogu dobiti savjet, pregled, uputnicu i terapiju.

295

10.5.2. Savjetovališta

U Službi za školsku i adolescentnu medicinu specijalisti školske medicine uz svoj redovni rad u

provođenju preventivne i specifične zdravstvene zaštite učenika i studenata, provode savjetovališne i

preventivne javnozdravstvene aktivnosti u sklopu rada organiziranog u tri savjetovališta.

10.5.2.1. Savjetovalište za teškoće učenja i ponašanja

Pružajući usluge Savjetovališta za teškoće učenja i ponašanja u kojem rade četiri specijalista školske

medicine, prof. logoped, prof. psiholog i viša medicinska sestra za audiometriju u 2016/17. god.

pruženo je više od 1250 zdravstvenih usluga.

INDIVIDUALAN RAD S KORISNICIMA – UČENICIMA, STUDENTIMA I RODITELJIMA:

♦ U sklopu individualnog rada usluge Savjetovališta koristilo je 102 korisnika:

♦ 81 djece i 21 roditelja

♦ Dječaka je bilo 45, djevojčica 36

♦ 52 djece bili su osnovnoškolci, 27 djece bili su srednjoškolci, te 21 student

SLIKA 112. BROJ KORISNIKA SAVJETOVALIŠTA ZA TEŠKOĆE UČENJA I PONAŠANJA PREMA UZRASTU

52

27

21

BROJ KORISNIKA SAVJETOVALIŠTA ZA TEŠKOĆE UČENJA I PONAŠANJA PREMA UZRASTU

OSNOVNA ŠKOLA SREDNJA ŠKOLA STUDENTI

296

POTEŠKOĆE:

Poteškoće zbog kojih su se djeca javljala u Savjetovalište najčešće su bile:

♦ Poteškoće učenja kod 89,00% djece

♦ Emocionalne smetnje imalo je 48,00% djece

♦ Smetnje čitanja, pisanja i govora imalo je 35% djece

♦ Poremećaj ponašanja imalo je 24% djece

SLIKA 113. UDIO TEŠKOĆA KORISNIKA U SAVJETOVALIŠTU ZA TEŠKOĆE UČENJA I PONAŠANJA

♦ Udružene smetnje bile su zastupljene u više od trećine djece

♦ Samo je 1,0 % djece bilo obuhvaćeno savjetovanjem koje nije zahtijevalo obradu ili ponovni posjet,

dok su sva ostala djeca zadržana u savjetodavnom radu

♦ Nakon završene obrade kod 3 djece preporučen je adekvatan nastavak školovanja i stručni

rehabilitacijski postupci u školi što je djeci olakšalo uspješan nastavak školovanja

♦ Kontinuiranim radom Savjetovališta za teškoće učenja i ponašanja pomažemo u prevenciji sve

prisutnijih poteškoća duševnog zdravlja djece i mladih.

89%

48%

35%

24%

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

POTEŠKOĆE UČENJA EMOCIONALNE SMETNJE SMETNJE ČITANJA,PISANJA I GOVORA

POREMEĆAJ PONAŠANJA

UDIO TEŠKOĆA KORISNIKA U SAVJETOVALIŠTU ZA TEŠKOĆE UČENJA I PONAŠANJA

297

PRUŽENE USLUGE:

♦ Kraći psihodijagnostički intervju kod 81 korisnika

♦ Sociopsihologijska i druga specifična terapija kod 31 korisnika

♦ Prvi posjet i namjenski pregled kod 43 korisnika

♦ Ponovni posjet i sociopsihologijska i druga specifična terapija kod 52 korisnika

♦ Savjet pojedinom članu obitelji bio je kod 21 korisnika

♦ Konzultacije liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti provedene su kod 19 korisnika

♦ Timske konzultacije za 56 korisnika

♦ Izdano 30 uputnica za liječnike drugih specijalnosti

♦ Savjet telefonom kod 75 korisnika

DRUGE JAVNOZDRAVSTVENE AKTIVNOSTI:

♦ Aktivno sudjelovanje na tečaju prve kategorije “Novi izazovi u prevenciji bolesti dječje dobi: tranzicije

zdravstvene skrbi” s temom “Izazovi adolescencije”

♦ Predavanje za roditelje “Školsko dijete” u gradskoj knjižnici Marko Marulić

♦ Stručni sastanci:

♦ “Oblik školovanja djece sa Sy Down”

♦ “Skolioze kod školske djece”

♦ „Profesionalna orijentacija učenika“.

♦ Uočavajući poteškoće djece u školi djelatnici Savjetovališta u svrhu pomoći roditeljima djece

prvoškolaca organizirali su ciklus predavanja za roditelje prvoškolaca gdje su predavači bili specijalisti

školske medicine, prof. logoped, prof. defektolog i prof. psiholog. Teme su predavanja bile:

1. RAZVOJNE KARAKTERISTIKE DJETETA

2. OBITELJSKO OZRAČJE – BITAN ČIMBENIK ŠKOLSKOG USPJEHA

3. RAZVIJANJE GRUBE I FINE MOTORIKE DJETETA KROZ IGRU

4. RAZVIJANJE RADNIH NAVIKA DJETETA

5. POMOĆ ŠKOLARCU U ORGANIZACIJI I PLANIRANJU VREMENA

6. POMOĆ DJETETU U SVLADAVANJU VJEŠTINA ČITANJA I PISANJA.

298

IZVJEŠTAJ O RADU LOGOPEDA

Usluge logopeda koristilo je:

♦ 88 djece koji su došli u pratnji roditelja

♦ Dječaka je bilo 55, a djevojčica 33

♦ 81 djece bili su osnovnoškolci, a 7 djece srednjoškolci

♦ Poteškoće zbog kojih su djeca bila kod logopeda su: poteškoće govora, smetnje pisanja, čitanja i

računanja, te ozbiljnije udružene smetnje. Više od 90% djece zadržano je u tretmanu što govori o

intenzitetu poteškoća i važnosti pravovremenog dijagnosticiranja problema čitanja, pisanja i računanja

koji dovode do školskog neuspjeha, poteškoća ponašanju i socijalnoj adaptaciji.

IZVJEŠTAJ O AUDIOMETRIJSKOM SCREENINGU

U sklopu rada Savjetovališta za teškoće učenja i ponašanja u navedenom razdoblju pruženo je 5800

zdravstvenih usluga vezano za audiometrijski screening.

KORISNICI:

♦ Djeca prvog razreda grada Splita i roditelji: 2200 korisnika

PRUŽENE USLUGE:


♦ Screening i namjenski pregled sluha kod 850 korisnika

♦ Rescreening i namjenski pregled sluha kod 153 korisnika koji su ponovno bili naručeni u

Savjetovalište zbog patološkog nalaza

♦ T šapat kod 304 korisnika

♦ TA - slušni prag kod 185 korisnika

♦ Savjet roditeljima djece bez smetnji kod 1150 korisnika

♦ Savjet roditeljima djece sa smetnjama kod 450 korisnika

♦ Konzultacije liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti kod 47 korisnika

♦ Namjenski pregled uha i anamneza kod 850 korisnika

♦ Upućivanje pismenih poziva 850 korisnika

♦ 26 posjeta školama

♦ Savjet telefonom kod 650 korisnika

Screening sluha proveo se za sve prvoškolce grada Splita što se kroz godine rada pokazalo vrlo važnom

preventivnom aktivnošću kojom na vrijeme uočavamo poteškoće kod djece tijekom prvog razreda

osnovne škole što nam omogućava pravodobnu intervenciju s ciljem sprječavanja daljnjih poteškoća

kako na tjelesnom (slušnom) tako na kognitivnom i emocionalnom planu.

299

10.5.2.2. Savjetovalište za reproduktivno zdravlje

U Savjetovalištu za reproduktivno zdravlje pri Službi za školsku medicinu tri specijalistice školske

medicine ostvarujući zaštitu i unapređenje zdravlja djece i mladih tijekom šestomjesečnog razdoblja

ostvarile su 400 zdravstvenih postupaka.

INDIVIDUALAN RAD S KORISNICIMA: UČENICIMA, STUDENTIMA ILI RODITELJIMA

♦ U Savjetovalište se javilo 67 korisnika

♦ 46 djevojaka, 21 mladića i 4 roditelja

♦ 55 korisnika zatražilo je telefonski savjet

KORISNICI PO DOBI:

♦ 5% korisnika bilo je u dobi od 15 godina

♦ 60% korisnika bilo je u dobi od 16 godina,

♦ 30% korisnika u dobi 17 – 20 godina

♦ 5% korisnika starijih od 20 godina

SLIKA 114. UDIO KORISNIKA SAVJETOVALIŠTA ZA REPRODUKTIVNO ZDRAVLJE PREMA DOBI

5%

60%

30%

5%

UDIO KORISNIKA SAVJETOVALIŠTA ZA REPRODUKTIVNO ZDRAVLJE PREMA DOBI

PETNAEST GODINA ŠESNAEST GODINA 17-20 GODINA > 20 GODINA

300

RAZLOZI DOLASKA U SAVJETOVALIŠTE:

♦ Savjetovanje o kontracepciji 38 korisnika

♦ Savjetovanje vezano uz fiziologiju i poremećaj menstruacijskog ciklusa 17 korisnica

♦ Savjetovanje vezano za HPV cijepljenje 35 korisnika

♦ Savjetovanje o zaštiti reproduktivnog zdravlja 48 korisnika

♦ Savjetovanje vezano uz postojeće ginekološke smetnje 18 korisnica

♦ Savjetovanje vezano uz emocionalne smetnje 18 korisnika.

SLIKA 115. BROJ KORISNIKA PREMA RAZLOZIMA DOLASKA U SAVJETOVALIŠTE ZA REPRODUKTIVNO ZDRAVLJE

PRUŽENE USLUGE:


♦ Sociopsihologijska i druga specifična terapija kod 42 korisnika

♦ Prvi posjet i namjenski pregled kod 37 korisnika

♦ Ponovni posjet i sociopsihologijska i druga specifična terapija kod 15 korisnika

♦ Savjet pojedinom članu obitelji kod 4 korisnika

♦ Konzultacije liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti provedene su kod 17 korisnika

♦ Timske konzultacije za 11 korisnika

♦ Izdano 15 uputnica za liječnike drugih specijalnosti

38

17

35

48

18 18

0

10

20

30

40

50

60

KONTRACEPCIJA FIZIOLOGIJAMENSTRUACIJE

HPV CIJEPLJENJE REPRODUKTIVNAZAŠTITA

GINEKOLOŠKESMETNJE

EMOCIONALNESMETNJE

BROJ KORISNIKA PREMA RAZLOZIMA DOLASKA U SAVJETOVALIŠTE ZA REPRODUKTIVNO ZDRAVLJE

301

♦ 16 djevojka upućeno je na ginekološku obradu.

OSTALE PREVENTIVNE I JAVNOZDRAVSTVENE AKTIVNOSTI

♦ U više navrata za liječnike školske medicine organizirana je dodatna edukacija o potrebi cijepljenja

protiv HPV-a.

♦ Svim učenicima 1. razreda srednje škole bilo je održano predavanje na temu “Spolno prenosive

bolesti”. Učenici su tom prilikom upoznati i s mogućnošću dobivanja savjeta vezanih za reproduktivno

zdravlje u Savjetovalištu.

♦ Svim učenicima 1. razreda srednje škole podijeljen je edukacijski materijal “Samopregled dojke” i

“Samopregled testisa”

♦ Sudjelovanje u više radio i TV emisija na temu “HPV cijepljenje“, te afirmacija cijepljenja kroz

tiskovine.

10.5.2.3. Savjetovalište za poremećaje prehrane

INDIVIDUALNI RAD S KORISNICIMA

♦ 150 korisnika: 102 učenika i 48 roditelja kojima su pruženi savjeti o prehrani, napravljen dnevnik

prehrane i laboratorijska obrada

♦ Kontrolni pregled kod 85 učenika, uvid u dnevnik prehrane, kontrola laboratorijskih nalaza,

savjetovanje

♦ Ponovni posjet kod 40 roditelja, savjeti

♦ Telefonskih savjeta 67

KORISNICI PO DOBI:

♦ 70% učenika bili su učenici osnovne škole

♦ 25% učenika bili su srednjoškolci

♦ 5% korisnika bili su studenti.

302

SLIKA 116. UDIO KORISNIKA U SAVJETOVALIŠTU ZA POREMEĆAJE PREHRANE PREMA UZRASTU

♦ Razlog dolaska kod skoro svih učenika bio je povećana tjelesna težina, dok su osam srednjoškolki i

jedan osnovac imali poremećaj hranjenja u vidu anoreksije ili nespecificiranog poremećaja hranjenja.

70%

25%

5%

UDIO KORISNIKA U SAVJETOVALIŠTU ZA POREMEĆAJE PREHRANE PREMA UZRASTU

OSNOVNA ŠKOLA SREDNJA ŠKOLA STUDENTI

303

10.6. Mentalno zdravlje

Temeljne aktivnosti Službe za mentalno zdravlje NZJZ SDŽ su prevencija, zaštita i unapređenje

mentalnog zdravlja, nadzor nad ovisnostima, supervizija evaluacija, suradnja s institucijama,

nevladinim udrugama, volonterima, pojedincima. Aktivnosti mogu biti kontinuirane i kampanjske

sukladno zakonskim i podzakonskim dokumentima Republike Hrvatske, ali i Europske unije.

10.6.1. Prevencija Prevencija u Službi za mentalno zdravlje provodi se na sve tri razine; univerzalna, selektivna i

indicirana.

10.6.1.1. Univerzalna prevencija Univerzalnu prevenciju definiramo kao one intervencije koje su usmjerene prema općoj populaciji ili

populaciji koja nema povećan rizik (primjerice, sva školska djeca). Univerzalne preventivne intervencije

odnose se na opću populaciju ili cijele populacijske skupine koje nisu identificirane na temelju

individualnih rizika. One su indicirane na sve sudionike neke skupine i u pravilu su najjeftinije.

Upotrebljavaju se onda kada je cijena po osobi niska, a rizik od negativnih učinaka intervencije

minimalan. Te intervencije obuhvaćaju treninge roditelja, razvoj učinkovitijeg školskog sustava,

ublažavanje siromaštva, poboljšanje strategija politike.

Aktivnosti ove vrste provode se kroz javnozdravstvene preventivne projekte. U 2017. g. to su bili:

Projekt „Pretežno vedro“: Projekt se nastavno realizira na idejni projekt iz 2011. s ciljem

poticanja emocionalnog razvoja u kojem se pokazalo da kreativnost učenika omogućuje samopomoć i aktivno pomaganje vršnjacima. Dobiveni rezultati, vrednovanje ishoda govore u prilog aktivnostima na području zaštite mentalnog zdravlja djece i mladih u proteklih šest godina. Projekt je implementiran, prihvaćen i održiv. Jedan od pokazatelja je i izravan broj djece i mladih u projektnim aktivnostima (5855), roditelja (2658), stručnih djelatnika (1420), iskustvenih, kreativnih i edukativnih radionica (2725), interaktivna predavanja (110)… Broj tiskanih priručnika je 5000 primjeraka, 1500 primjeraka na engleskom jeziku, 700 kalendara zdravlja, 3000 stripova, 650 školskih listova, više brojalica, dramskih ili plesnih izvedbi.

Također je do sada održano i 22 izložbe za javnost, 26 stručnih i 24 javna predstavljanja projekta uz suradnju s medijima, što povećava broj neizravnih korisnika projekta za 3 do 5 puta. Također je snimljeno i nekoliko dokumentarnih filmova o višegodišnjoj provedbi projekta te više videouradaka kao i radio ili TV emisija koji prate projektne aktivnosti, a održano je 1. međuškolsko natjecanje iz emocionalne pismenosti.

Projekt FB „NE ovisni ĐIR“

Na Facebook stranici objavljuju se slike s različitih radionica, izložbi, predstavljanja projekata za stručnu i širu javnost, ali i drugih aktivnosti Službe. Volonteri i nadalje objavljuju izlazne materijale, ishode

304

nastale tijekom procesnih aktivnosti od strane krajnjih korisnika pod mentorstvom voditeljice projekta. Na stranici NE ovisnog ĐIRa djeca i mladi imaju priliku vidjeti brojne informativno-edukativne materijale značajne za mentalno zdravlje, a time i prevenciju ovisnosti i drugih rizičnih ponašanja. Mogu se informirati o raznim događajima i aktivnostima te na taj način dobiti i motivaciju da sami sudjeluju u sličnim aktivnostima. NE ovisni ĐIR također promovira inicijative i aktivnosti nevladinih organizacija, volonterski centara, domova za djecu, škola, vrtića te suradničkih ustanova.

Projekt: Nove ovisnosti: „Status online!“

Korištenje interneta i modernih tehnologija omogućuje različite pogodnosti u svakodnevnom životu i gotovo ih je nemoguće izbjeći. Internet je postao sveprisutan u životu mladih ljudi, a paralelno s time njihove online aktivnosti i interakcije u fokusu su intenzivnog istraživanja (Guan i Subrahmanyam, 2009.). U Hrvatskoj je područje korištenja interneta kod mladih još uvijek novo i nedovoljno ispitano te su potrebna dodatni istraživački napori s ciljem dobivanja novih spoznaja u ovom području.

SLIKA 117. STATUS: ON-LINE

Projekt: Nešto ću ti reć

Provodi se od 2013. god. kao projekt vršnjačke edukacije i edukacije edukatora. Sadržaj radionica je autorsko djelo djelatnika Službe za mentalno zdravlje. Dogovorena je suradnja kroz edukaciju učitelja OŠ Petra Kružičevića, Klis, te je projekt „Nešto ću ti reć“ uvršten u školski kurikulum kao dio obaveznog nastavnog sadržaja. U tu svrhu odrađeno je predavanje za učiteljsko vijeće, te tri jednodnevne radionice za odabrane učitelje, na kojoj je sudjelovalo 20 učitelja, pedagoginja i defektologinja škole.

Projekt: Klađenje nije igranje

Cilj ovog projekta je dobiti uvid u prevalenciju kockanja adolescenata u gradu Splitu, odnosno u njihove navike kockanja, te utvrditi udio adolescenata koji su u riziku razviti, ili su već razvili, probleme s kockanjem. Isto ako, važna je edukacija i senzibilizacija šire javnosti o posljedicama. U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje održano predavanje za 65 stručnih suradnika osnovnih i srednjih škola. U suradnji s Povjerenstvom za droge i Odjelom za prevenciju PU SDŽ održana je edukacija za 30 stručnih suradnika srednjih škola SDŽ.

305

Projektna aktivnost: „Pazi, kocka!“

SLIKA 118. PAZI, KOCKA!

Povodom Mjeseca borbe protiv alkoholizma i drugih ovisnosti organizirano i provedeno sedam

predavanja učenicima drugih razreda Pomorske škole. Učenici su ispunili skraćenu verziju CAGI

upitnika. Prikupljeni anketni listići su obrađeni te je napisano izvješće školi s kojom smo surađivali.

Projekt „Rizična ponašanja srednjoškolaca Splitsko-dalmatinske županije“

Osnovni cilj projekta nazvanog „Rizična ponašanja srednjoškolaca Splitsko-dalmatinske županije“ je prikupljanje standardiziranih, usporedivih podataka o pušenju duhana, pijenju alkohola i uporabi alkohola među učenicima u dobi 15 – 16 godina u Splitsko-dalmatinskoj županiji, kao i sagledavanje čimbenika koji utječu na ta ponašanja.

SLIKA 119. GRAFIČKI PRIKAZ ODGOVORA „JESI LI (AKO SI UOPĆE) BAREM JEDNOM U ŽIVOTU UDISAO/LA LJEPILO ILI DRUGA

OTAPALA?“ TE POSEBNO NAGLAŠENO U 2015. G. „JESI LI (AKO SI UOPĆE) NAMJERNO I INTENZIVNO UDISAO/LA ('SNIFAO/LA') LJEPILO

ILI DRUGA OTAPALA, BAREM JEDNOM U ŽIVOTU?“, USPOREDBA ODGOVORA SREDNJOŠKOLACA NAŠE ŽUPANIJE, HRVATSKE I PREKO 30

ZEMALJA EUROPE.

0

5

10

15

20

25

30

1995 1999 2003 2007 2011 2015

SDŽ

HR

EU

306

Projekt „Ca je covik!?“

Poticanje samopouzdanja (razvijati timski rad, suradnja unutar grupe), uživljavanje u ulogu – raznolikost likova i karakternih osobina, aktivno sudjelovanje u idejnom rješenju igrokaza, poticati izražavanje stajališta i ideja, poticati na sudjelovanje u donošenju i prihvaćanju zajedničkih pravila, dogovora i rješenja, poticati međusobno uvažavanje kroz ukazivanje na raznolikost ljudskih vrlina, poticanje izražavanja emocija – komunikacijske vještine).

Projekt: „Oklen si dite“?

Zaštita i unapređenje mentalnog zdravlja djece rane i predškolske dobi.

Rana i predškolska dob pružaju priliku da se temeljne vrijednosti i vještine i znanja usvoje kroz igru, priču i kreaciju koja je nezamjenjiva aktivnost u razvoju svakog djeteta. Projekt potiče dječju radoznalost za narodno stvaralaštvo i narodne običaje preko igre, pjesme i priče. Omogućava djetetu doživljavanje elemenata u narodnoj materijalnoj i duhovnoj baštini te prenošenje tih elemenata u dječju spontanu igru i aktivnosti izražavanja i stvaranja kao poticaj djetetovoj mašti i kreativnosti, s naglaskom na njegovanje interesa za etnološko naslijeđe i baštinu kraja u kojem živi.

Manifestacija dječjih tradicijskih igara „OKLEN SI DITE?” za širu javnost održana je 20. travnja ove godine tradicionalno u Domu kulture Zvonimir u Solinu u organizaciji DV Cvrčak Solin gdje se okupilo više oko 300 roditelja i posjetitelja.

Senzibilizacija javnosti na navedenu temu javno-zdravstvenim pristupom nastavlja se i dalje.

Pilot projekt: „Zagrli život“

Stres je predmet interesa i istraživanja različitih znanstvenih disciplina od bioloških, psiholoških do socioloških znanosti. Bez obzira u kojoj smo životnoj dobi, jesmo li izloženi stresu u obitelji, na radnom mjestu ili u školi, znamo da kronični stres može itekako ugroziti mentalno i tjelesno zdravlje, ali i osobnu i društvenu ulogu pojedinca. Posebno velik problem je to što se mnogi, a naročito djeca i mladi, protiv stresa bore na pogrešan način, uključujući, nasilna ili rizična ponašanja.

Kreativne i iskustvene radionice namijenjene su učenicima nižih i viših razreda osnovne škole, ali i učenicima srednje škole. Projektne aktivnosti pod nazivom: „O, pleti…!“ za učenike srednje škole tijekom predmetne nastave i za učenike osnovne škole „Nit ljubavi“ tijekom predmetne ili izborne nastave likovnog odgoja koje uključuju i nastavno osoblje, ali i roditelje. U srednjoj školi aktivnosti su se provodili tijekom predmetne nastave za učenike tekstilnog smjera. Sve to zahtijeva i organizacijsku i tehničku pripremu provedbe. Krajnji su korisnici razmjenjivali vještine ručnog rada pletenja, krojenja i dr. ručnog omotavanja ili izradu predmeta u kućanstvu i školi. Navedeno zahtijeva suradnju tijekom procesnih aktivnosti svih ciljnih skupina kako bi se ciljevi projekta mogli realizirati te predstaviti javnosti od 7.4. do 31.5. za vrijeme trajanja Dana preventive što uključuje i značajne datume koji promiču zdravlje.

Pilot-projekt: „Plakati za dušu“ – putujuća izložba

Komunikacija je proces razmjene informacija preko dogovorenog sustava znakova.

Komunikacija ne obuhvaća prenošenje misli, ono što izmjenjujemo s javnošću ili pojedincem su poruke koje skreću pozornost. Komunikacije dijelimo na VERBALNE (korištenje riječi) i NEVERBALNE (glasovni i ne-glasovni aspekti ponašanja koji se odvijaju u socijalnoj interakciji putem slika te osvještavaju

307

određeni problem ili aktivnost.) Vizualne komunikacije su vrsta neverbalne komunikacije kojom se uz pomoć likovnih elemenata i kompozicijskih načela prenosi poruka vizualnim putem što čini 80% percepcije ljudskog bića.

Vizualnom komunikacijom prenosimo emocionalna stanja i stavove. Reguliramo tako time i određena neprihvatljiva ponašanja te međuljudsku interakciju.

Ishodi projektnih aktivnosti od siječnja do prosinca: Postavljena u šest srednjih i osam osnovnih škola

na području SDŽ te na Smotri ŠPP-a u Muzeju arheoloških spomenika. Više od 5000 učenika te 1200

učitelja, nastavnika ili profesora vidjelo je izložbu. Zaduženi stručni suradnici škola proveli su

vrednovanje viđenog među učenicima te izbor najljepšeg plakata uz kratko obrazloženje. Izložba će se

održavati i dalje do kraja 2017./18.

10.6.1.2. Selektivna prevencija

Selektivna prevencija cilja pojedince i skupine kod kojih je rizik za razvoj mentalnih poremećaja viši od prosjeka, i to zbog bioloških, psiholoških ili socijalnih rizika. Skupine mogu biti određene dobi, spolom, zanimanjem, obiteljskom poviješću ili drugim obilježjima. Skupine za koje se najčešće navodi da imaju povećani rizik jesu djeca čiji su roditelji psihički oboljeli, djeca roditelja koji imaju psihijatrijske dijagnoze, žrtve obiteljskog zlostavljanja ili zanemarivanja, stručnjaci koji rade stresan posao i drugi. Selektivne preventivne intervencije upotrebljavaju programe primarno fokusirane na populaciju u riziku, tj. osobe ili skupine čiji su rizici da postanu mladi delinkventi ili imaju poremećaje u ponašanju viši od prosjeka. Cilj je smanjiti rizik, a povećati zaštitne čimbenike. Osobni pokazatelji tih pojedinaca su dobri. Upravo zbog pojačanog rizika za razvoj bolesti ili poremećaja važno je balansirati prednosti i rizike.

Savjetovališta za mentalno zdravlje

Ukupan broj korisnika Savjetovališta uključenih u tretman (novi, praćeni od prethodne godine i

recidivisti) je 268. Na jednokratnom ili višekratnom savjetovanju (novi kontakti), ali za sada nisu

uključeni u program praćenja je 29. Od početka godine u Savjetovalište se po prvi put javilo i uključeno

je u tretman 124 korisnika, dok je telefonsko savjetovanje zabilježeno u 2392 navrata.

308

SLIKA 120. BROJ POSJETA KORISNIKA SAVJETOVALIŠTA ZA MENTALNO ZDRAVLJE I BROJ OSOBA U PRATNJI, PO

MJESECIMA, PREMA PROTOKOLU ZA 2017. G.

0

50

100

150

200

250

siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac

Broj posjeta korisnika Broj osoba u pratnji

309

SLIKA 121. ODNOS BROJA NOVIH KORISNIKA PROGRAMA INDICIRANE PREVENCIJE VEZANE ZA PROBLEMATIKU

OVISNOSTI I BROJA NOVIH KORISNIKA ZA MENTALNO ZDRAVLJE, PO MJESECIMA PREMA PROTOKOLU ZA 2017. G.

SLIKA 122. UDIO KORISNIKA SAVJETOVALIŠTA ZA MENTALNO ZDRAVLJE PREMA SPOLU, 2017. G.

0 20 40 60 80 100 120 140

siječanj

veljača

ožujak

travanj

svibanj

lipanj

srpanj

kolovoz

rujan

listopad

studeni

prosinac

Broj novih korisnika mentalno zdravlje

Broj novih korisnika sekundarna prevencija

muški

58%

ženski

42%

310

SLIKA 123. UDIO KORISNIKA SAVJETOVALIŠTA ZA MENTALNO ZDRAVLJE PREMA MJESTU PREBIVALIŠTA, 2017. G.

SLIKA 124. BROJ KORISNIKA SAVJETOVALIŠTA ZA MENTALNO ZDRAVLJE PREMA DOBNIM RAZREDIMA, 2017. G.

Splitsko

dalmatinska

županija

34%

Ostalo

4%

Split

62%

26

49

100

23

0

20

40

60

80

100

120

7-11 god. 12-15 god. 16-19god 20 god. i stariji

311

SLIKA 125. UDIO KORISNIKA SAVJETOVALIŠTA ZA MENTALNO ZDRAVLJE PREMA NAČINU DOLASKA (POSLAN/A OD... ), 2017. G.

SLIKA 126. UDIO KORISNIKA SAVJETOVALIŠTA ZA MENTALNO ZDRAVLJE PREMA RAZLOGU DOLASKA (POSLAN/A

OD...), 2017. G.

54,5

8,6

0,0

7,6

2,0

1,0

3,5

11,6

9,6

0,5

1,0

0,0 10,0 20,0 30,0 40,0 50,0 60,0

Samoinicijativno

Prekršajni sud

Općinski sud

CZSS

ODO

Dom za odgoj

Đački dom

Škola

Školski liječnik

Obiteljski liječnik

Druga ustanova/ osoba

11,6

4,5

0,5

0,5

47,0

0,0

0,0

2,5

33,3

0,0 5,0 10,0 15,0 20,0 25,0 30,0 35,0 40,0 45,0 50,0

Marihuana

Ostale psihoakt. tvari

Kockanje / klađenje

Ovisnost o internetu/

igricama

Emoc. Poteškoće

Porem. hranjenja

ADHD

PUP

Funkc. u školi

312

SLIKA 127. UDIO KORISNIKA PREMA PROGRAMU, 2017. G.

Usporedba podataka Savjetovališta za mentalno zdravlje 2013. – 2017. g.

Ako usporedimo prikupljene podatke posljednjih 5 godina, uočavamo da postoji trend povećanja broja

korisnika, ali postoje i trendovi koji zadržavaju konstantu. Udio korisnika Savjetovališta prema spolu je

nepromjenjiv, češće su korisnici usluga/programa Savjetovališta mladići. Isto tako, najčešće korisnici

savjetovališta imaju 16 – 19 godina kao i broj ostvarenih jednokratnih kontakata i to se nije značajno

promijenilo u ovih 5 godina.

SLIKA 128. UKUPAN BROJ KORISNIKA SAVJETOVALIŠTA KROZ GODINE.

36%

64%

Indicirana prevencija/ostalo

Indicirana prevencija/ovisnost

0

50

100

150

200

250

300

2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

ukupan broj korisnika Savjetovališta korisnici u programu od prethodne godine

korisnici program započeli u tekućoj godini korisnici ostvarili prvi kontakt ali nisu u programu

313

SLIKA 129. UDIO KORISNIKA SAVJETOVALIŠTA ZA MENTALNO ZDRAVLJE PO SPOLU, 2013. – 2017.

SLIKA 130. UDIO KORISNIKA SAVJETOVALIŠTA ZA MENTALNO ZDRAVLJE PO PREBIVALIŠTU, 2013. – 2017.

Ne bilježimo ni promjene u omjeru korisnika prema prebivalištu korisnika. U strukturi korisnika

uočavamo promjene u ovih 5 godina po varijabli o načinu dolaska. Ova je varijabla podložna

promjenama u zakonodavnoj regulativi, pa promjene koje su se dogodile na tom planu odrazile su se

na način upućivanja.

0

20

40

60

80

100

120

2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

muški ženski

0

20

40

60

80

100

120

2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

Split Županija Ostalo

314

SLIKA 131. UDIO KORISNIKA SAVJETOVALIŠTA ZA MENTALNO ZDRAVLJE PO NAČINU DOLASKA (UPUĆEN/A OD....), 2013. – 2017.

SLIKA 132. UDIO KORISNIKA SAVJETOVALIŠTA ZA MENTALNO ZDRAVLJE PO PRIMARNOM RAZLOGU DOLASKA, 2013. – 2017.

E-savjetovalište „Pitaj, ne skitaj“

Ova online prevencija i intervencija namijenjena je onima koji trebaju savjet na jednostavan način putem interneta. Velika većina mladih ima pristup internetu i gotovo svakodnevno ga koriste. Putem e-savjetovališta brzo i jednostavno mogu dobiti odgovore na svoja pitanja te ostaju anonimni. Online intervencija je ujedno i prevencija rizičnih nasilnih i/ili ovisničkih ponašanja. Važno je mladima pružiti podršku i pomoć koju češće i radije primaju od svojih vršnjaka. Destigmatizacija savjetodavnog rada, kao i predrasude koje su vezane za mentalno zdravlje djece i mladih moguće je i dalje otklanjati, a jedan od načina je i ovo e-savjetovalište.

0

20

40

60

80

100

120

2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

Samoinicijativno Prekršajni sud Općinski sudCZSS ODO Dom za odgojĐački dom Škola Školski liječnikObiteljski liječnik Druga ustanova/ osoba

0

20

40

60

80

100

120

2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

Marihuana Ostale psihoakt. tvari Kockanje / klađenje

Ovisnost o internetu/ igricama Emoc. Poteškoće Porem. hranjenja

ADHD PUP Funkc. u školi

315

10.6.1.3. Indicirana prevencija

Indicirana prevencija usmjerena je prema osobama kod kojih su prisutni minimalni, ali opet vidljivi, znakovi ili simptomi koji nas upozoravaju da bi se mogla razviti bolest ili poremećaj. Primjerice, u tu skupinu spadali bi adolescenti koji imaju povećanu razinu depresivnih simptoma, ali još nisu razvili depresivni poremećaj ili adolescenti koji konzumiraju alkohol, stoga postoji opasnost da razviju ovisničko ponašanje. Indicirane preventivne mjere primjenjuju se na one osobe kod kojih su na ispitivanjima pronađeni manifestirani rizični čimbenici, uvjeti koji ih identificiraju individualno, kao izloženost riziku za budući razvoj neke bolesti ili poremećaja. Identifikacija osoba za koje su preporučene indicirane preventivne mjere prolazi objektivne procjene. O indiciranoj prevenciji govorimo kao o intervencijama koje su usmjerene na visokorizične pojedince kod kojih su znakovi ili simptomi rano primijećeni. Indicirane preventivne mjere često se poistovjećuju s ranim intervencijama kao rano započetim tretmanima.

Tretman i nadzor nad ovisnostima

Ambulantni rad u Službi za mentalno zdravlje primarno obuhvaća dijagnostiku, liječenje i psihosocijalni

tretman opijatskih ovisnika, ali i ovisnika o svim vrstama droga, kao i ovisnika o alkoholu, kocki,

modernoj tehnologiji i sl., upućenih samoinicijativno ili od strane obitelji, liječnika PZZ, drugih

specijalističkih struka, ODO, suda, terapijskih zajednica te penalnog sustava, a u okviru tercijarne

prevencije.

Potom zbrinjavanje konzumenata i eksperimentatora drugih ilegalnih psihoaktivnih tvari ambulantnim

putem, te drugih rizičnih ponašanja, a u sklopu sekundarne prevencije.

Nadalje, dijagnostika i tretman drugih mentalnih poremećaja savjetodavno, psihoterapijski,

farmakoterapijski.

Pristup može biti individualni, u paru ili obiteljski.

TABLICA 196.

muškarci žene ukupno

opijati/novi 775/ 24 113/3 888/27

neopijati/novi 104/ 66 24/15 128/81

ukupno 879/90 137/18 1016/108

316

SLIKA 133. BROJ KORISNIKA SLUŽBE ZA MENTALNO ZDRAVLJE PREMA INDIKATORIMA, MJESEC/2017. G.

SLIKA 134. UDIO KORISNIKA SLUŽBE ZA MENTALNO ZDRAVLJE PREMA INDIKATORIMA, UKUPNO ZA 2017. G.

Osnovni podaci o ovisnicima u programu liječenja – Pompidou grupa

Osnovni podaci o ovisnicima u programu liječenja (Pompidou grupa) je obrazac koji se ispunjava

prilikom prvog dolaska ovisnika kao korisnika usluga Odjela izvanbolničkog liječenja ovisnosti. Potom

se tako prikupljeni podatci upisuju i čine Registar ovisnosti SDŽ, te ujedno i dio Registra ovisnika RH.

Na temelju upisanih Pompidou obrazaca rade se brojne analize, prate trendovi, a na temelju tih analiza

pišu se izvješća na razne adrese, poput Vladinog ureda, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Ureda za

zdravstvo i soc. skrb SDŽ, kao i za izvješća unutar NZJZ-a.

siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac ukupno

Prvi pregled 0 0 1 0 2 1 0 0 0 0 1 3 8

Kontrolni pregled 83 109 101 76 68 134 64 27 42 71 100 113 988

Prva ambulantna psihijatrijska

obrada90 62 67 23 30 8 31 25 25 37 30 20 448

Ponovni ambulantni psihijatrijski

pregled59 112 135 98 178 66 120 75 155 176 153 104 1431

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

200


Prvi pregled Kontrolni pregled Prva ambulantna psihijatrijska obrada Ponovni ambulantni psihijatrijski pregled

0,3%

34,4%

49,8%

15,6%

Prvi pregled Kontrolni pregled

Prva ambulantna psihijatrijska obrada Ponovni ambulantni psihijatrijski pregled

317

Prema Registru ovisnika SDŽ za 2017. g. ima 1016 prijava, što znači da imamo 1016 ovisnika koji su

koristili usluge Odjela za izvanbolničko liječenje ovisnika. Većina korisnika su muškarci te čine 87%

(N=879). Od ukupnog broja, njih 93,9 % (N=954) su stanovnici naše Županije.

SLIKA 135. UDIO OVISNIKA PREMA SPOLU, 2017. G

SLIKA 136. UDIO OVISNIKA PREMA PREBIVALIŠTU, 2017. G

Prema dobnoj podjeli, trećina korisnika spada u grupu 35 – 39 godina i time čine najbrojniju skupinu.

Isto tako valja naglasiti da se dobna struktura razlikuje prema vrsti sredstva koje ovisnik konzumira.

Osnovna podjela sredstava ovisnosti je na neopijate (npr. marihuana) i opijate (heroin).

Neopijati su najčešće zastupljeni kod mlađih osoba koje dolaze u Savjetovalište za mentalno zdravlje,

a opijati kod starijih, koji dolaze u ambulantu izvanbolničkog liječenja i kod kojih liječenje može

uključivati supstitucijsku terapiju uz psihijatrijski nadzor.

muški

87%

ženski

13%

93,9

0,35,8


ostale županije RH

stranci

318

SLIKA 137. BROJ OVISNIKA O OPIJATIMA I EKSPERIMENTATORA I OVISNIKA O NEOPIJATIMA PREMA DOBI, 2017. G.

SLIKA 138. UDIO OVISNIKA PREMA SUPSTITUCIJSKOJ TERAPIJI. 2017. G.

Od ukupnog broja, njih 15,7% (N=160) nema nikakvu supstitucijsku terapiju, na metadonu je 45%,8

(N=465) ovisnika, a trećina ovisnika je na propisanoj terapiji buprenorfinom i/ili buprenorfinom s

naloxonom.

0

50

100

150

200

250

300

0-14 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50 i više

opijati

neopijati

45,8

13,9

19,1

5,5

15,7

0,0

5,0

10,0

15,0

20,0

25,0

30,0

35,0

40,0

45,0

50,0

metadon buprenorfin buprenorfin sa

naloxonom

nešto drugo ništa

319

SLIKA 139. BROJ OVISNIKA PREMA NAČINU UPUĆIVANJA, SVI I NOVI (PRVO JAVLJANJE U 2017. G.), 2017. G.

Gotovo svaki drugi ovisnik dolazi samoinicijativno (N=482 ovisnika, što čini 47,4%), a svaki četvrti

ovisnik dolazi jer je poslan od liječnika opće medicine (N=260 ovisnika što čini 25,6%).

Korisnike koji su se u tekućoj godini prvi puta javili u Službu za mentalno zdravlje nazivamo „novim“

korisnicima. Ako pogledamo način upućivanja novih korisnika, onda uočavamo da je svaki treći kao

razlog zbog kojeg dolazi naveo upućivanje od strane suda, državnog odvjetništva i/ili policije.

SLIKA 140. UDIO OVISNIKA PREMA SADAŠNJIM SUDSKIM PROBLEMIMA. 2017. G.

15,95,8

78,2

nema

ima, u vezi sa sredstvima ovisnosti

ima, nije u vezi sa sredstvima ovisnosti

320

SLIKA 141. UDIO OVISNIKA PREMA RANIJIM SUDSKIM PROBLEMIMA. 2017.G.

Prema izjavama ovisnika, njih 78,2% (N=795) nema nikakvih zakonskih problema u trenutku

ispunjavanja Pompidou obrasca.

Pratimo sudske probleme jer je populacija ovisnika sklona kršenju zakonskih normi. Na to upućuju

odgovori o prijašnjim sudskim problemima, gdje samo njih 16,6% nije ni jednom prekršilo zakon, a

svaki drugi je barem jednom bio kažnjen zatvorskom kaznom.

Usporedba podataka prema osnovnim podacima o ovisnicima u programu

liječenja (Pompidou grupa) 2013. – 2017.

SLIKA 142. UDIO OVISNIKA PREMA SPOLU, KROZ GODINE 2013. – 2017.

10,3

27,5

45,6

16,6

prije uzimanja bilo kakvog sredstva

nakon što je počeo uzimati tzv. lakša sredstva

nakon što je počeo uzimati tzv. teža sredstva

nije počino

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

ženski

muški

321

SLIKA 143. UDIO OVISNIKA PREMA VRSTI GLAVNOG SREDSTVA, KROZ GODINE 2013. – 2017.

SLIKA 144. BROJ OVISNIKA O NEOPIJATIMA, PREMA DOBNIM RAZREDIMA, KROZ GODINE 2013. – 2017.

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

neopijati

opijati

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

0-14 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50 i više

2013.

2014.

2015.

2016.

2017.

322

SLIKA 145. BROJ OVISNIKA O OPIJATIMA, PREMA DOBNIM RAZREDIMA, KROZ GODINE 2013. – 2017.

SLIKA 146. UDIO OVISNIKA O OPIJATIMA PREMA NAČINU UPUĆIVANJA, 2013. – 2017.

0

50

100

150

200

250

300

350

0-14 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50 i više

2013.

2014.

2015.

2016.

2017.

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

drugo

sud/ ODO/ policija

CZSS

bolnica- dr. med. istanove

liječnika prim. zaštite

druga SZPIILO

prijatelji

obitelj

osobno

323

SLIKA 147. UDIO OVISNIKA O NEOPIJATIMA PREMA NAČINU UPUĆIVANJA, 2013. – 2017.

SLIKA 148. UDIO OVISNIKA PREMA SADAŠNJIM SUDSKIM PROBLEMIMA, 2013. – 2017.

Posljednjih pet godina struktura ovisnika prema spolu nije se značajnije promijenila. Ovisnici su

uglavnom muškarci. Isto tako korisnici usluga većinom su ovisnici o opijatima. U ovih prikazanih 5

godina nije se značajnije promijenila dobna struktura. Eksperimentatori s neopijatima najčešće imaju

15 – 19 godina. Riječ je o adolescentima, srednjoškolcima… Najveći broj ovisnika o opijatima spada u

dobni razred 35 – 39 god. Isto tako evidentno je kako su ovisnici o opijatima sve starija populacija.

Bilježimo sve više ovisnika starijih od 50 godina. Prema načinu upućivanja u Službu za mentalno zdravlje

uočavamo razliku između opijatskih ovisnika i neopijatskih eksperimentatora. Opijatski ovisnici

uglavnom dolaze iz osobnih razloga. Od 2014. god. bilježimo povećanu intervenciju liječnika obiteljske

medicine, koji značajno češće upućuju opijatske ovisnike na kontrolni pregled. Što se tiče neopijatskih

eksperimentatora, situacija se iz godine u godinu mijenja te se pripisuje individualnosti od slučaja do

slučaja. Uglavnom su poslani od suda/ODO, ali taj je postotak uvjetovan zakonskom regulativom koja

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

drugo

sud/ ODO/ policija

CZSS

bolnica- dr. med. istanove

liječnika prim. zaštite

druga SZPIILO

prijatelji

obitelj

osobno

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

nema ima, u vezi sa sredstvima ovisnosti ima, nije u vezi sa sredstvima ovisnosti ostalo

324

je na snazi u određenom trenutku (zakonska regulativa se mijenjala u ovih 5 godina). Poslani od

„drugih“ uglavnom su učenici poslani od stručnih razvojnih službi škole koju pohađaju i/ili od

odgajatelja đačkih domova, s kojima smo ostvarili odličnu suradnju. „Upućeni od obitelji“ je ona

kategorija eksperimentatora kod kojih roditelj prvi uoči promjene na vlastitom djetetu te odluči

potražiti pomoć. Što se tiče broja ovisnika koji imaju neki zakonodavni problem, prateći podatke u

posljednjih 5 godina nije bilo većih odstupanja.

Škola nepušenja “NE ovisni ĐIR”

Program škole nepušenja namijenjen je pušačima duhana, prije svega onima koji su motivirani za

prestanak pušenja duhana. Tijekom održavanja škole nepušenja sam program se prilagođavao

potrebama polaznika, a u svrhu veće učinkovitosti.

Ciljevi: Pomoć pušačima u procesu odvikavanja od pušenja:

- donošenje odluke o prestanku pušenja

- osvješćivanje štetnosti pušenja

- pomaganje u stvaranju novog stila života

- apstinencija od nikotina

- podrška u održavanju apstinencije

- senzibiliziranje šire javnosti za probleme vezane uz pušenje duhana.

Broj polaznika: Ukupan broj polaznika iznosi 24 (10 polaznika u 3. grupi polaznika te 14 polaznika u 4.

grupi polaznika).

Provedba:

Održane su dvije grupe polaznika: od 20. do 24. veljače 2017. godine (3. grupa polaznika škole) te od

02. do 06. listopada 2017. godine (4. grupa polaznika škole). Ukupno 20 sati.

Održano je šest grupa podrške: 02., 08. i 15. ožujka (za 3. grupu polaznika) te 11., 17. i 25. listopada

2017. godine (za 4. grupu polaznika), što ukupno iznosi 12 sati.

Ishodi:

tijekom trajanja programa škole nepušenja od ukupno 24 polaznika, prestalo je pušiti njih 14. Do

završetka provođenja koordinacija (tri mjeseca od početka škole nepušenja) broj apstinenata se

vjerojatno smanjio, ali nije moguće dati pouzdane podatke.

Praćenje i analiza doza supstitucijske terapije

Cilj:

- praćenje prosječne propisane doze terapije pacijentima Službe za mentalno zdravlje

325

SLIKA 149. GRAFIČKI PRIKAZ PROPISANIH MJESEČNIH DOZA SUPSTITUCIJSKE TERAPIJE OVISNICIMA U SDŽ, OD 01. SIJEČNJA DO 31. PROSINCA 2017. G.

Na grafičkom prikazu možemo vidjeti da prosječne doze metadona, ali i buprenorfina i

buprenorfin/naloksona nisu u korelaciji s nekim od godišnjih doba. Očito prosječna doza supstitucijske

terapije ovisi o preporučenoj dozi ovisnika pojedinca u kojem mjesecu dolazi na kontrolni pregled.

Th, 2017. godina

0,0

20,0

40,0

60,0

80,0

100,0

Th, m

g

metadon (M) 74,2 85,0 84,6 87,6 84,6 78,6 87,9 93,1 84,0 90,4 89,9 91,8

subutex (BUP) 12,7 13,9 15,1 13,4 12,8 13,9 11,4 11,4 13,5 12,4 12,6 12,8

suboxone (S) 13,1 12,8 12,6 12,9 11,4 13,1 11,9 11,9 12,4 11,5 12,9 12,5


327

11. Popis slika

Slika 1. Očekivano trajanje života pri rođenju, Splitsko-dalmatinska županija, 2007. – 2017. ............. 20

Slika 2. Saldo vanjske migracije stanovništva Splitsko-dalmatinske županije 2005. – 2017. ................ 21

Slika 3. Prirodno kretanje stanovništva u Splitsko-dalmatinskoj županiji, 2001. – 2017. godine ......... 23

Slika 4. Struktura uzroka smrti prema skupinama bolesti u Splitsko-dalmatinskoj županiji, 2017. ...... 28

Slika 5. Struktura uzroka smrti prema skupinama bolesti u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2017.

godini, muški ......................................................................................................................................... 30

Slika 6. Struktura uzroka smrti prema skupinama bolesti u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2017.

godini, žene ........................................................................................................................................... 30

Slika 7. Umrli u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2017. godini, prema dobnim skupinama .................. 32

Slika 8. Umrli u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2017. godini prema dobnim skupinama i spolu ....... 32

Slika 9. Broj stanovnika SDŽ prema Popisima 1971. – 2011. i procjeni DZS za 2017. godinu ............... 33

Slika 10. Broj stanovnika RH prema Popisima 1971. – 2011. i procjeni DZS za 2017. godinu ............... 34

Slika 11. Broj stanovnika SDŽ (lijevo) i RH (desno) prema Popisima 1971. – 2011. i procjeni DZS za

2017. godinu .......................................................................................................................................... 34

Slika 12. Postotak promjene broja stanovnika u odnosu na prethodnu godinu popisa uzetu kao 100%

u SDŽ i RH .............................................................................................................................................. 35

Slika 13. Stanovništvo Splitsko-dalmatinske županije prema spolu i dobnim razredima, Popis 2001. . 36

Slika 14. Stanovništvo RH prema spolu i dobnim razredima, Popis 2001. ............................................ 36

Slika 15. Stanovništvo Splitsko-dalmatinske županije prema spolu i dobnim razredima, Popis 2011. . 37

Slika 16. Stanovništvo RH prema spolu i dobnim razredima, Popis 2011. ............................................ 37

Slika 17. Procjena stanovništva Splitsko-dalmatinske županije prema spolu i dobnim razredima, 2017.

DZZS procjena sredinom godine ............................................................................................................ 38

Slika 18. Procjena stanovništva RH prema spolu i dobnim razredima, 2017., DZZS procjena sredinom

godine .................................................................................................................................................... 38

Slika 19. Prirodno kretanje stanovništva SDŽ, 1998. – 2017. ................................................................ 40

Slika 20. Prirodno kretanje stanovništva RH, 1998. – 2017. ................................................................. 40

Slika 21. Prirodni prirast, usporedba RH i SDŽ, 1998. – 2017. ............................................................... 41

Slika 22. Opća stopa fertiliteta 2001. – 2017., usporedba SDŽ i RH ...................................................... 42

Slika 23. djelatnici u zdravstvu prema spolu ......................................................................................... 45

Slika 24. Broj djelatnika u zdravstvu po ustanovama ............................................................................ 46

Slika 25. Broj djelatnika u zdravstvu prema stručnoj spremi ................................................................ 48

Slika 26. Raspodjela postupaka provedenih u zdravstvenoj njezi u kući, 2017. godina...................... 118

Slika 27. Raspodjela utvrđenih bolesti i stanja u zdravstvenoj njezi u kući, 2017. godina .................. 119

Slika 28. Broj liječenih akutnih i kroničnih bolesnika u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Hrvatskoj u

2017. godini ......................................................................................................................................... 137

Slika 29. Broj liječenih bolesnika prema tipu ustanove u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Hrvatskoj u

2017. godini ......................................................................................................................................... 137

Slika 30. Gravitacija pacijenata stanovnika Splitsko-dalmatinske županije prema određenim

stacionarnim ustanovama u 2017. godini ........................................................................................... 141

Slika 31. Usporedba strukture udjela stanovništva Splitsko-dalmatinske županije u dobi 65 i više

godina po spolu, Popis 2011./procjena 2017. ..................................................................................... 151

Slika 32. Udio (%) bolesti i stanja dobne skupine 65+ godina u PZZ Splitsko-dalmatinske županije,

2017. .................................................................................................................................................... 159

Slika 33. Bolnički pobol osoba u dobi od 65 i više godina po skupinama bolesti (MKB-10) u

stacionarnom dijelu KBC-a Split, 2017. ............................................................................................... 161

328

Slika 34. Umrli u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2017., prema dobnim skupinama ........................ 167

Slika 35. Umrli u dobi od 65 i više godina po MKB-10 skupinama bolesti i po spolu u Splitsko-

dalmatinskoj županiji u 2017. .............................................................................................................. 171

Slika 36. Gravitacija rodilja s prebivalištem u Splitsko-dalmatinskoj županiji po ustanovama u 2017.

godini ................................................................................................................................................... 182

Slika 37. Rodilje prema broju ranijih poroda u KBC-u Split, 2017. ...................................................... 182

Slika 38. Rodilje prema broju ranijih poroda u rodilištu Sinj, 2017. .................................................... 183

Slika 39. Rodilje prema broju ranijih pobačaja u KBC-u Split, 2017. ................................................... 183

Slika 40. Rodilje prema broju ranijih pobačaja u rodilištu Sinj, 2017. ................................................. 184

Slika 41. Rodilje prema broju antenatalnih pregleda u trudnoći, KBC Split u 2017. godini ................ 184

Slika 42. Rodilje prema broju antenatalnih pregleda u trudnoći u rodilištu Sinj u 2017. godini ........ 185

Slika 43. Porodi prema načinu završetka, KBC Split u 2017. godini..................................................... 187

Slika 44. Porodi prema načinu završetka, rodilište Sinj u 2017. godini ............................................... 187

Slika 45. Živorođena djeca prema težini pri rođenju, rodilište Sinj, 2017. .......................................... 190

Slika 46. Udio perinatalno umrlih prema porodnoj težini u KBC-u split, 2017.................................... 192

Slika 47. perinatalne smrti prema uzrocima smrti u KBC-u Split, 2017. .............................................. 192

Slika 48. Kretanje broja spontanih (o03), legalno induciranih(o04) te ostalih pobačaja (o00,o01, o02,

o05 i o06) u žena s prebivalištem u Splitsko-dalmatinskoj županiji u razdoblju od 2008. do 2017.

godine .................................................................................................................................................. 197

Slika 49. Broj i udio pojedinih vrsta pobačaja u ukupnom broju pobačaja u žena s prebivalištem u

Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2017. godini ..................................................................................... 198

Slika 50. Broj i udio pojedinih vrsta pobačaja u ukupnom broju pobačaja u KBC-u Split u 2017. godini

(n=479) ................................................................................................................................................ 199

Slika 51. Pobačaji prema starosti ploda u tjednima u KBC-u Split u 2017. godini ............................... 199

Slika 52. Broj žena s legalno induciranim pobačajem (o04) prema dobi i broju živorođene djece u KBC-

u Split, 2017. godina ............................................................................................................................ 200

Slika 53. Korištene metode kontracepcije kod legalno induciranih pobačaja na zahtjev žene u KBC-u

Split, 2017. godina ............................................................................................................................... 201

Slika 54. Bračni status žena s legalno induciranim pobačajem u KBC-u Split, 2017. godina ............... 201

Slika 55. Najčešće prijavljene zarazne bolesti u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2017. godini – gruba

stopa incidencije na 100 000 stanovnika ............................................................................................ 211

Slika 56. Udjeli oboljelih od krvlju i spolno prenosivih bolesti u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2017.

Godini .................................................................................................................................................. 214

Slika 57. Uzroci smrti prema skupinama bolesti u Republici Hrvatskoj u 2017. ................................. 228

Slika 58. Umrli od bolesti srca i krvnih žila (I00 – I99, MKB – 10) na 100.000 stanovnika u Splitsko-

dalmatinskoj županiji, prema dijagnostičkim podskupinama i spolu, 2017. ....................................... 229

Slika 59. Umrli od bolesti srca i krvnih žila (I00 – I99, MKB – 10) u Splitsko-dalmatinskoj županiji, po

dobi i spolu, 2017. ............................................................................................................................... 229

Slika 60. Najčešća sijela raka u Splitsko-dalmatinskoj županiji prema spolu u 2016. ......................... 231

Slika 61. Pozivi poslani po mamografskim jedinicama za razdoblje 01.01. – 31.12.2017. .................. 232

Slika 62. Umrli od ozljeda (S00-T98, MKB-10) u Republici Hrvatskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji,

prema spolu, 2017. .............................................................................................................................. 235

Slika 63. Udio umrlih od ozljeda (S00-T98, MKB-10) među ukupno umrlima u Republici Hrvatskoj i

Splitsko-dalmatinskoj županiji, prema spolu, 2017. ............................................................................ 235

Slika 64. Stope smrtnosti od ozljeda (S00-T98, MKB-10) na 100.000 stanovnika u Republici Hrvatskoj i

Splitsko-dalmatinskoj županiji, prema spolu, 2017. ............................................................................ 236

Slika 65. Utvrđene ozljede (S00-T98, MKB-10) u djelatnostima primarne zdravstvene zaštite Splitsko-

dalmatinske županije, prema dijagnozi, oba spola, 2017. .................................................................. 238

329

Slika 66. Obavljeni pregledi u sklopu savjetovališta za prevenciju nezaraznih bolesti u 2017. .......... 239

Slika 67. Udio četiri najčešća uzročnika pozitivnih urinarnih izolata ................................................... 240

Slika 68. Udio pozitivnih nalaza u obrađenim uzorcima na TBC ......................................................... 241

Slika 69. Broj i udio pozitivnih nalaza pri testiranju na bakteriju Chlamydia trachomatis .................. 241

Slika 70. Broj i udio pozitivnih nalaza pri testiranju na HPV ................................................................ 242

Slika 71. Udio najučestalijih izolata u laboratoriju za dijagnostiku infekcija spolnog sustava ............ 242

Slika 72. Raspodjela bakterioloških i viroloških pretraga bolesničkih uzoraka stolice na Odjelu za

dijagnostiku infekcija probavnoga sustava tijekom 2018. godine (N = 28 383) .................................. 243

Slika 73. Udjeli pozitivnih nalaza bolesničkih uzoraka stolice prema vrstama uzročnika ................... 243

Slika 74. Broj odrađenih pretraga u odjelu za mikološku, parazitološku i molekularnu dijagnostiku 244

Slika 75. Dijagnostika gljivičnih infekcija u Odjelu za mikološku, parazitološku i molekularnu

dijagnostiku ......................................................................................................................................... 245

Slika 76. Najčešće izolirane vrste dermatofita u Odjelu za mikološku, parazitološku i molekularnu

dijagnostiku ......................................................................................................................................... 245

Slika 77. Broj uzoraka u Odjelu za dijagnostiku dišnog sustava .......................................................... 246

Slika 78. Udio pozitivnih uzoraka u uzorcima obrisaka ždrijela na streptococcus pyogenes – bhsa ... 246

Slika 79. Udio uzoraka po lokaciji u dijagnostici infekcija kože i sluznica ............................................ 247

Slika 80. Dijagnostika genitalnih mikoplazmi, ukupan broj uzoraka = 9835 ....................................... 247

Slika 81. Broj uzoraka i broj pretraga u odjelu za serološku dijagnostiku i kontrolu kvalitete hranjivih

podloga ................................................................................................................................................ 248

Slika 82. Najčešće serološke pretrage ................................................................................................. 248

Slika 83. Udio pozitivnih uzoraka na EBV ............................................................................................ 249

Slika 84. Udio pozitivnih nalaza na hepatitis ....................................................................................... 249

Slika 85. Udio pozitivnih nalaza na HIV ............................................................................................... 250

Slika 86. Monitoring vode za ljudsku potrošnju na području SDŽ u 2017. godini ............................... 252

Slika 87. Broj uzoraka u 2016. i 2017. godini ....................................................................................... 255

Slika 88. Broj uzoraka analiziranih metala u UTT-u ............................................................................. 257

Slika 89. Broj uzoraka analiziranih metala u PM 10 .............................................................................. 257

Slika 90. Srednja godišnja mjerenja Pb (µg/m3) i Cd i As (ng/m3) na području Splita u 2017. godini 264

Slika 91. Srednja godišnja mjerenja Ni (ng/m3) i PM10 (µg/m3) na području Splita u 2017. godini . 264

Slika 92. Srednje godišnje vrijednosti UTT na mjernim postajama u SDŽ (mg/m2d) ........................... 267

Slika 93. Srednje godišnje vrijednosti UTT na mjernim postajama u ŠKŽ (mg/m2d) ........................... 268

Slika 94. Srednje godišnje vrijednosti UTT na mjernim postajama uz luku Ploče (mg/m2d) .............. 271

Slika 95. Razdioba uzoraka hrane prema naručitelju .......................................................................... 274

Slika 96. Razdioba uzoraka POU prema naručitelju ............................................................................ 275

Slika 97. Analiza obroka ....................................................................................................................... 275

Slika 98. More i voda za kupanje, 2017. .............................................................................................. 278

Slika 99. Županijski monitoring - udio pojedinačnih ocjena kakvoće mora u SDŽ, 2017. ................... 279

Slika 100. Županijski monitoring - udio godišnjih ocjena kakvoće mora u SDŽ, 2017. ........................ 279

Slika 101. Županijski monitoring - udio konačnih ocjena kakvoće mora u SDŽ, 2017......................... 280

Slika 102. plave zastave - udio pojedinačnih ocjena kakvoće mora, 2017. ......................................... 280

Slika 103. Modro jezero ....................................................................................................................... 281

Slika 104. peludni kalendar mediteranske hrvatske ........................................................................... 285

Slika 105. Ukupan broj djece i mladih u skrbi u šk. godini 2016./17. .................................................. 286

Slika 106. Obuhvat sistematskim pregledom po generacijama učenika/studenata šk. g. 2016./17. . 288

Slika 107. Oblik školovanja djece s teškoćama .................................................................................... 289

Slika 108. Udio djece i studenata s prekomjernom tjelesnom težinom u SDŽ za šk. g. 2016./17. ...... 291

Slika 109. Udio djece i studenata sa skoliozom u SDŽ u šk. g. 2016. /17. .......................................... 292

330

Slika 110. Ustanovljene dijagnoze na sistematskom pregledu djece osnovne i srednje škole šk. g.

2016./17. ............................................................................................................................................. 292

Slika 111. Odaziv studenata 1. godine studija ..................................................................................... 293

Slika 112. broj korisnika savjetovališta za teškoće učenja i ponašanja prema uzrastu ....................... 295

Slika 113. Udio teškoća korisnika u Savjetovalištu za teškoće učenja i ponašanja ............................. 296

Slika 114. Udio korisnika Savjetovališta za reproduktivno zdravlje prema dobi ................................. 299

Slika 115. Broj korisnika prema razlozima dolaska u Savjetovalište za reproduktivno zdravlje ......... 300

Slika 116. Udio korisnika u Savjetovalištu za poremećaje prehrane prema uzrastu........................... 302

Slika 117. Status: ON-LINE ................................................................................................................... 304

Slika 118. Pazi, kocka! .......................................................................................................................... 305

Slika 119. Grafički prikaz odgovora „Jesi li (ako si uopće) barem jednom u životu udisao/la ljepilo ili

druga otapala?“ te posebno naglašeno u 2015. g. „Jesi li (ako si uopće) namjerno i intenzivno

udisao/la ('snifao/la') ljepilo ili druga otapala, barem jednom u životu?“, usporedba odgovora

srednjoškolaca naše županije, Hrvatske i preko 30 zemalja Europe. .................................................. 305

Slika 120. Broj posjeta korisnika Savjetovališta za mentalno zdravlje i broj osoba u pratnji, po

mjesecima, prema protokolu za 2017. g. ............................................................................................ 308

Slika 121. Odnos broja novih korisnika programa indicirane prevencije vezane za problematiku

ovisnosti i broja novih korisnika za mentalno zdravlje, po mjesecima prema protokolu za 2017. g. . 309

Slika 122. Udio korisnika Savjetovališta za mentalno zdravlje prema spolu, 2017. g. ........................ 309

Slika 123. Udio korisnika Savjetovališta za mentalno zdravlje prema mjestu prebivališta, 2017. g. .. 310

Slika 124. Broj korisnika Savjetovališta za mentalno zdravlje prema dobnim razredima, 2017. g. .... 310

Slika 125. Udio korisnika Savjetovališta za mentalno zdravlje prema načinu dolaska (poslan/a od... ),

2017. g. ................................................................................................................................................ 311

Slika 126. Udio korisnika Savjetovališta za mentalno zdravlje prema razlogu dolaska (poslan/a od...),

2017. g. ................................................................................................................................................ 311

Slika 127. Udio korisnika prema programu, 2017. g. .......................................................................... 312

Slika 128. Ukupan broj korisnika Savjetovališta kroz godine. ............................................................. 312

Slika 129. Udio korisnika Savjetovališta za mentalno zdravlje po spolu, 2013. – 2017. .................... 313

Slika 130. Udio korisnika Savjetovališta za mentalno zdravlje po prebivalištu, 2013. – 2017. ........... 313

Slika 131. Udio korisnika Savjetovališta za mentalno zdravlje po načinu dolaska (upućen/a od....),

2013. – 2017. ....................................................................................................................................... 314

Slika 132. Udio korisnika Savjetovališta za mentalno zdravlje po primarnom razlogu dolaska, 2013. –

2017. .................................................................................................................................................... 314

Slika 133. Broj korisnika Službe za mentalno zdravlje prema indikatorima, mjesec/2017. g. ............ 316

Slika 134. Udio korisnika Službe za mentalno zdravlje prema indikatorima, ukupno za 2017. g....... 316

Slika 135. Udio ovisnika prema spolu, 2017. g .................................................................................... 317

Slika 136. Udio ovisnika prema prebivalištu, 2017. g .......................................................................... 317

Slika 137. Broj ovisnika o opijatima i eksperimentatora i ovisnika o neopijatima prema dobi, 2017. g.

............................................................................................................................................................. 318

Slika 138. Udio ovisnika prema supstitucijskoj terapiji. 2017. g. ........................................................ 318

Slika 139. Broj ovisnika prema načinu upućivanja, svi i novi (prvo javljanje u 2017. g.), 2017. g. ...... 319

Slika 140. Udio ovisnika prema sadašnjim sudskim problemima. 2017. g. ........................................ 319

Slika 141. Udio ovisnika prema ranijim sudskim problemima. 2017.g................................................ 320

Slika 142. Udio ovisnika prema spolu, kroz godine 2013. – 2017. ...................................................... 320

Slika 143. Udio ovisnika prema vrsti glavnog sredstva, kroz godine 2013. – 2017. ............................ 321

Slika 144. Broj ovisnika o neopijatima, prema dobnim razredima, kroz godine 2013. – 2017. .......... 321

Slika 145. Broj ovisnika o opijatima, prema dobnim razredima, kroz godine 2013. – 2017. .............. 322

Slika 146. Udio ovisnika o opijatima prema načinu upućivanja, 2013. – 2017. .................................. 322

331

Slika 147. Udio ovisnika o neopijatima prema načinu upućivanja, 2013. – 2017. .............................. 323

Slika 148. Udio ovisnika prema sadašnjim sudskim problemima, 2013. – 2017. ................................ 323

Slika 149. Grafički prikaz propisanih mjesečnih doza supstitucijske terapije ovisnicima u sdž, od 01.

siječnja do 31. prosinca 2017. g. ......................................................................................................... 325

333

12. Popis tablica

Tablica 1. Stanovništvo Splitsko-dalmatinske županije prema spolu i dobnim skupinama, Popis 2011.

............................................................................................................................................................... 17

Tablica 2. Broj stanovnika u gradovima (Zagora, Priobalje i Otoci) Splitsko-dalmatinske županije,

Popis, 2011. ........................................................................................................................................... 17

Tablica 3. Broj stanovnika u općinama (Zagora, Priobalje i Otoci) Splitsko-dalmatinske županije, Popis,

2011. ...................................................................................................................................................... 18

Tablica 4. Kontigenti stanovništva Splitsko-dalmatinske županije, Popis 2011. ................................... 19

Tablica 5. Procjena stanovništva prema spolu i dobnim skupinama, Splitsko-dalmatinska županija,

sredinom 2017. ...................................................................................................................................... 19

Tablica 6. Dobne skupine stanovništva Splitsko-dalmatinske županije (procjene za 2017. godinu) ... 20

Tablica 7. Ukupno doseljeno i odseljeno stanovništvo u Splitsko-dalmatinskoj županiji 2013. – 2017.

............................................................................................................................................................... 20

Tablica 8. prirodno kretanje stanovništva u Splitsko-dalmatinskoj Županiji, 2001. – 2017. ................. 22

Tablica 9. Natalitet, mortalitet, prirodno kretanje u Splitsko-dalmatinskoj županiji, 2001. – 2017. .... 23

Tablica 10. Prirodno kretanje stanovništva Splitsko-dalmatinske županije, 2017. – gradovi ............... 24

Tablica 11. Prirodno kretanje stanovništva Splitsko-dalmatinske županije, 2017. – općine ................ 25

Tablica 12. Umrli s prebivalištem u Splitsko-dalmatinskoj županiji prema skupinama bolesti-stanja, te

udio i stope na 100.000 stanovnika u 2017. godini ............................................................................... 27


udio i stope na 100.000 stanovnika u 2017. godini, muški ................................................................... 29


udio i stope na 100.000 stanovnika u 2017. godini, žene ..................................................................... 31

Tablica 15. Broj djelatnika u zdravstvu prema zvanju, sortirani od najvećeg broja prema najmanjem 47

Tablica 16. Broj djelatnika u zdravstvu prema stručnoj spremi i spolu ................................................. 48

Tablica 17. Djelatnici u zdravstvu prema vrsti radnog odnosa .............................................................. 49

Tablica 18. Doktori medicine (1524) prema vrsti radnog odnosa ......................................................... 50

Tablica 19. Doktori medicine (1524) prema statusu specijalizacije ...................................................... 50

Tablica 20. 298 doktora medicine koji nisu specijalisti ni specijalizanti prema vrsti radnog odnosa ... 50

Tablica 21. Broj doktora medicine, specijalista i specijalizanata, prema specijalizaciji i užoj

specijalizaciji .......................................................................................................................................... 50

Tablica 22. KBC Split, djelatnici u zdravstvu prema zvanju ................................................................... 54

Tablica 23. KBC Split, doktori medicine prema specijalizaciji i subspecijalizaciji .................................. 54

Tablica 24. Dom zdravlja SDŽ, djelatnici u zdravstvu prema zvanju ..................................................... 58

Tablica 25. Dom zdravlja SDŽ, doktori medicine prema specijalizaciji i subspecijalizaciji .................... 58

Tablica 26. Zavod za hitnu medicinu SDŽ, djelatnici u zdravstvu prema zvanju ................................... 59

Tablica 27. Zavod za hitnu medicinu SDŽ, doktori medicine prema specijalizaciji i subspecijalizaciji .. 59

Tablica 28. Nastavni zavod za javno zdravstvo SDŽ, djelatnici u zdravstvu prema zvanju: .................. 60

Tablica 29. Nastavni zavod za javno zdravstvo SDŽ, doktori medicine prema specijalizaciji i

subspecijalizaciji .................................................................................................................................... 61

Tablica 30. Ljekarna SDŽ, djelatnici u zdravstvu prema zvanju ............................................................. 62

Tablica 31. Stomatološka poliklinika Split, djelatnici u zdravstvu prema zvanju .................................. 63

Tablica 32. Specijalna bolnica „Biokovka“, djelatnici u zdravstvu prema zvanju .................................. 64

Tablica 33. Specijalna bolnica „Biokovka“, doktori medicine prema specijalizaciji i subspecijalizaciji . 64

Tablica 34. Poliklinika za rehabilitaciju osoba sa smetnjama, djelatnici u zdravstvu prema zvanju ..... 65

334

Tablica 35. Poliklinika za rehabilitaciju osoba sa smetnjama, doktori medicine prema specijalizaciji i

subspecijalizaciji .................................................................................................................................... 65

Tablica 36. Broj timova, zdravstvenih djelatnika, broj osiguranika u skrbi te broj korisnika zdravstvene

zaštite u djelatnosti OPĆE MEDICINE po gradovima i općinama Splitsko-dalmatinske županije, 2017.

godina .................................................................................................................................................... 71

Tablica 37. Broj posjeta i pregleda u ordinaciji i u kući bolesnika te broj upućivanja na specijalistički

pregled u djelatnosti OPĆE MEDICINE po gradovima i općinama, SDŽ, 2017. godina .......................... 72

Tablica 38. Preventivna zaštita dojenčadi i predškolske djece u djelatnosti OPĆE MEDICINE po

gradovima i općinama SDŽ, 2017. godina ............................................................................................. 73

Tablica 39. Preventivna zaštita odraslih u djelatnosti OPĆE MEDICINE po gradovima i općinama, SDŽ,

2017. godina .......................................................................................................................................... 73

Tablica 40. Bolesti i stanja utvrđena u djelatnosti opće medicine u Splitsko-dalmatinskoj županiji u

2017. godini ........................................................................................................................................... 74

Tablica 41. Broj timova, zdravstvenih djelatnika, broj osiguranika u skrbi te broj korisnika zdravstvene

zaštite u djelatnosti ZDRAVSTVENE ZAŠTITE DOJENČADI I PREDŠKOLSKE DJECE u Splitsko-dalmatinskoj

županiji u 2017. godini .......................................................................................................................... 76

Tablica 42. Broj posjeta i pregleda u ordinaciji i u kući bolesnika te broj upućivanja na specijalistički

pregled u djelatnosti ZDRAVSTVENE ZAŠTITE DOJENČADI I PREDŠKOLSKE DJECE u Splitsko-

dalmatinskoj županiji u 2017. godini ..................................................................................................... 77

Tablica 43. Preventivna zaštita dojenčadi i predškolske djece u djelatnosti ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

DOJENČADI I PREDŠKOLSKE DJECE u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2017. godini ............................ 78

Tablica 44. Sistematski pregledi dojenčadi i predškolske djece u djelatnostima primarne zdravstvene

zaštite u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2017. godini ........................................................................ 79

Tablica 45. Bolesti i stanja utvrđena u djelatnosti zdravstvene zaštite dojenčadi i predškolske djece u

Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2017. godini ....................................................................................... 80

Tablica 46. Broj timova, zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika u djelatnosti MEDICINE RADA u

Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2017. godini ....................................................................................... 81

Tablica 47. Preventivni pregledi u djelatnosti MEDICINE RADA u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2017.

godini ..................................................................................................................................................... 82

Tablica 48. Posebni pregledi u djelatnosti MEDICINE RADA u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2017.

godini ..................................................................................................................................................... 82

Tablica 49. Konzilijarni pregledi u djelatnosti MEDICINE RADA u Splitsko-dalmatinskoj županiji u

2017. godini ........................................................................................................................................... 83

Tablica 50. Funkcionalna dijagnostika u djelatnosti MEDICINE RADA u Splitsko-dalmatinskoj županiji u

2017. godini ........................................................................................................................................... 83

Tablica 51. Utvrđene bolesti ili stanja u djelatnosti MEDICINE RADA u Splitsko-dalmatinskoj županiji u

2017. godini ........................................................................................................................................... 84

Tablica 52. Broj timova, zdravstvenih djelatnika, broj žena u skrbi, broj korisnika zdravstvene zaštite,

broj posjeta i broj pregleda u djelatnosti ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ŽENA u SDŽ u 2017. godini –

zdravstvene ustanove i ordinacije s ugovorom s HZZO-om .................................................................. 86

Tablica 53. Broj timova, zdravstvenih djelatnika, broj žena u skrbi, broj korisnika zdravstvene zaštite,

broj posjeta i broj pregleda u djelatnosti ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ŽENA u SDŽ u 2017. godini –

zdravstvene ustanove i ordinacije bez ugovora s HZZO-om ................................................................. 86

Tablica 54. Broj posjeta trudnica te broj utvrđenih patoloških stanja u trudnoći prema visini trudnoće

u djelatnosti ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ŽENA u SDŽ u 2017. godini – zdravstvene ustanove i ordinacije s

ugovorom s HZZO-om ........................................................................................................................... 87

335

Tablica 55. Broj posjeta trudnica te broj utvrđenih patoloških stanja u trudnoći prema visini trudnoće

u djelatnosti ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ŽENA SDŽ u 2017. godini – zdravstvene ustanove i ordinacije bez

ugovora s HZZO-om ............................................................................................................................... 87

Tablica 56. Posjeti zbog planiranja obitelji i propisana kontracepcijska sredstva u djelatnosti

ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ŽENA u SDŽ u 2017. godini – zdravstvene ustanove i ordinacije s ugovorom s

HZZO-om................................................................................................................................................ 88

Tablica 57. Posjeti zbog planiranja obitelji i propisana kontracepcijska sredstva u djelatnosti

ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ŽENA u SDŽ u 2017. godini – zdravstvene ustanove i ordinacije bez ugovora s

HZZO-om................................................................................................................................................ 88

Tablica 58. Preventivni pregledi u djelatnosti ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ŽENA u Splitsko-dalmatinskoj

županiji 2017. godini – zdravstvene ustanove i ordinacije s ugovorom s HZZO-om ............................. 89

Tablica 59. Preventivni pregledi u djelatnosti ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ŽENA u Splitsko-dalmatinskoj

županiji 2017. godini – zdravstvene ustanove i ordinacije bez ugovora s HZZO-om ............................ 89

Tablica 60. Utvrđene bolesti ili stanja u djelatnosti ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ŽENA u Splitsko-

dalmatinskoj županiji u 2017. godini (ordinacije s ugovorom s HZZO-om) ........................................... 90

Tablica 61. Broj stanovnika za koje se osigurava hitna medicinska skrb, broj timova, broj zdravstvenih

djelatnika te broj vozila u izvanbolničkoj djelatnosti HITNE MEDICINE u Splitsko-dalmatinskoj županiji

u 2017. godini ........................................................................................................................................ 92

Tablica 62. Broj intervencija u ORDINACIJI u izvanbolničkoj djelatnosti HITNE MEDICINE u Splitsko-


Tablica 63. Broj intervencija u KUĆI/STANU u izvanbolničkoj djelatnosti HITNE MEDICINE u Splitsko-


Tablica 64. Broj intervencija na TERENU u izvanbolničkoj djelatnosti HITNE MEDICINE u Splitsko-


Tablica 65. SANITETSKI PRIJEVOZ u izvanbolničkoj djelatnosti HITNE MEDICINE u Splitsko-


Tablica 66. Bolesti i stanja utvrđena u djelatnosti HITNE MEDICINE u Splitsko-dalmatinskoj županiji u

2017. godini – muškarci ......................................................................................................................... 98

Tablica 67. Bolesti i stanja utvrđena u djelatnosti HITNE MEDICINE u Splitsko-dalmatinskoj županiji u

2017. godini – žene ............................................................................................................................... 99

Tablica 68. Broj ordinacija, zdravstvenih djelatnika, broj osiguranika u skrbi te broj korisnika

zdravstvene zaštite u djelatnosti ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I LIJEČENJA USTA I ZUBI u SDŽ u 2017. godini

– zdravstvene ustanove i ordinacije s ugovorom s HZZO-om ............................................................. 101

Tablica 69. Broj ordinacija, zdravstvenih djelatnika, broj osiguranika u skrbi te broj korisnika

zdravstvene zaštite u djelatnosti ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I LIJEČENJA USTA I ZUBI u SDŽ u 2017. godini

– zdravstvene ustanove i ordinacije bez ugovora s HZZO-om ............................................................ 102

Tablica 70. Broj posjeta, sistematskih pregleda, plombiranih zubi, izvađenih zubi te obavljenih

protetskih radova i liječenja mekih tkiva u djelatnosti ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I LIJEČENJA USTA I ZUBI

u SDŽ u 2017. godini, zdravstvene ustanove i ordinacije s ugovorom s HZZO-om ............................. 103

Tablica 71. Broj posjeta, sistematskih pregleda, plombiranih zubi, izvađenih zubi te obavljenih

protetskih radova i liječenja mekih tkiva u djelatnosti ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I LIJEČENJA USTA I ZUBI

u SDŽ u 2017. godini, zdravstvene ustanove i ordinacije bez ugovora s HZZO-om ............................ 104

Tablica 72. Utvrđene bolesti ili stanja u djelatnosti ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I LIJEČENJA USTA I ZUBI po

dobi u Splitsko-dalmatinskoj županiji po dobi u 2017. godini ............................................................. 104

Tablica 73. Ukupan broj djece* u osnovnoj i srednjoj školi po razredima u Splitsko-dalmatinskoj

županiji i Hrvatskoj u školskoj 2016./2017. godini .............................................................................. 106

Tablica 74. Preventivni pregledi u osnovnoj i srednjoj školi po razredima u Splitsko-dalmatinskoj


336

Tablica 75. Ukupan broj obavljenih skrininga u osnovnoj i srednjoj školi po razredima u Splitsko-

dalmatinskoj županiji i Hrvatskoj u školskoj 2016./2017. godini ........................................................ 106

Tablica 76. Namjenski pregledi i cijepljenje u osnovnoj i srednjoj školi u Splitsko-dalmatinskoj županiji

i Hrvatskoj u školskoj 2016./2017. godini ........................................................................................... 107

Tablica 77. Nenamjenski pregledi u srednjoj školi u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Hrvatskoj u

školskoj 2016./2017. godini ................................................................................................................. 107

Tablica 78. Obilasci škola i školskih kuhinja u osnovnim i srednjim školama u Splitsko-dalmatinskoj


Tablica 79. Ukupan broj posjeta savjetovalištima u osnovnoj i srednjoj školi u Splitsko-dalmatinskoj


Tablica 80. Broj posjeta savjetovalištima učenika osnovnih škola u školskoj godini 2016./2017. ...... 108

Tablica 81. Broj posjeta savjetovalištima učenika srednjih škola u školskoj godini 2016./2017. ....... 108

Tablica 82. Broj učenika i ostalih obuhvaćenih zdravstvenim odgojem u osnovnoj i srednjoj školi u

školskoj 2016./2017. godini ................................................................................................................. 109

Tablica 83. Utvrđivanje psihofizičke sposobnosti i primjerenog oblika obrazovanja u školskoj

2016./2017. godini – OSNOVNA ŠKOLA .............................................................................................. 109

Tablica 84. Utvrđivanje psihofizičke sposobnosti i primjerenog oblika obrazovanja u školskoj

2016./2017. godini – SREDNJA ŠKOLA................................................................................................. 110

Tablica 85. Preventivni pregledi, kontrolni i namjenski pregledi studenata u Splitsko-dalmatinskoj

županiji i Hrvatskoj u školskoj godini 2016./2017. .............................................................................. 110

Tablica 86. Ukupan broj posjeta savjetovalištima studenata, nastavnika i suradnika te obitelji

studenata u školskoj godini 2016./2017. ............................................................................................ 110

Tablica 87. Obilasci fakulteta i domova; broj studenata obuhvaćenih zdravstvenim odgojem te ostale

aktivnosti vezane uz studente u školskoj godini 2016./2017. ............................................................. 111

Tablica 88. Doktori medicine u službi školske medicine u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo

Splitsko-dalmatinske županije te u zavodima za javno zdravstvo u Republici Hrvatskoj, broj djece u

osnovnim i srednjim školama, broj djece po timu .............................................................................. 111

Tablica 89. Izvršenje programa obaveznog cijepljenja u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Hrvatskoj u

školskoj populaciji u 2017. godini ........................................................................................................ 111

Tablica 90. Zbirni rezultati sistematskih pregleda školske djece I., V. i VIII. razreda osnovnih škola u

Splitsko-dalmatinskoj županiji tijekom školske godine 2016./2017. .................................................. 112

Tablica 91. Zbirni rezultati sistematskih pregleda školske djece u 1. razredu osnovnih škola u Splitsko-

dalmatinskoj županiji tijekom školske godine 2016./2017. ................................................................ 113





Tablica 94. Zbirni rezultati sistematskih pregleda školske djece u 1. razredu srednjih škola u Splitsko-


Tablica 95. Zdravstveni djelatnici koji provode zdravstvenu njegu u kući u Splitsko-dalmatinskoj

županiji i Republici Hrvatskoj, 2017. godina ........................................................................................ 117

Tablica 96. Korisnici zdravstvene njege u kući po dobnim skupinama u Splitsko-dalmatinskoj županiji i

Republici Hrvatskoj, 2017. godina ....................................................................................................... 117

Tablica 97. Korisnici zdravstvene njege u kući po kategorijama u Splitsko-dalmatinskoj županiji i

Republici Hrvatskoj, 2017. godina ....................................................................................................... 118

Tablica 98. Broj postupaka provedenih u zdravstvenoj njezi u kući, po dobnim skupinama korisnika u

Splitsko-dalmatinskoj županiji i Republici Hrvatskoj, 2017. godina .................................................... 118

337

Tablica 99. Broj sestara, zdravstvenih djelatnika u PATRONAŽNOJ ZDRAVSTVENOJ DJELATNOSTI u

SDŽ u 2017. godini ............................................................................................................................... 120

Tablica 100. Broj patronažnih posjeta po odgovarajućim skupinama u Splitsko-dalmatinskoj županiji u

2017. godini ......................................................................................................................................... 121

Tablica 101. Broj pregleda u stalnim i povremenim specijalističkim ordinacijama s ugovorom s hzzo-

om po specijalnostima u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Hrvatskoj u 2017. godini ........................... 126


om po specijalnostima u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Hrvatskoj u 2017. godini – muškarci ........ 127


om po specijalnostima u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Hrvatskoj u 2017. godini – žene ............... 128

Tablica 104. Broj pregleda u stalnim i povremenim specijalističkim ordinacijama bez ugovora s HZZO-

om po specijalnostima u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Hrvatskoj u 2017. godini* ......................... 129


om po specijalnostima u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Hrvatskoj u 2017. godini – muškarci ........ 130


om po specijalnostima u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Hrvatskoj u 2017. godini – žene ............... 131

Tablica 107. Rad stacionarnih ustanova u Splitsko-dalmatinskoj županiji 2017. g. ............................ 136

Tablica 108. Ispisani bolesnici i broj dana bolničkog liječenja u klinikama, kliničkim bolnicama i

kliničkim bolničkim centrima u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Hrvatskoj tijekom 2016. i 2017. godine

............................................................................................................................................................. 138

Tablica 109. Ispisani bolesnici i broj dana bolničkog liječenja u specijalnim bolnicama, lječilištima i

hospicijima u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Hrvatskoj tijekom 2016. i 2017. godine ...................... 138

Tablica 110. Ispisani bolesnici i broj dana bolničkog liječenja u općim bolnicama, stacionarima i

izvanbolničkim rodilištima u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Hrvatskoj tijekom 2016. i 2017. godine

............................................................................................................................................................. 138

Tablica 111. Broj postelja, dana bolničkog liječenja, ispisanih bolesnika te postelja na 1.000

stanovnika i prosječna dužina liječenja u specijalnim bolnicama, lječilištima i hospicijima SDŽ i

Hrvatske u 2015. godini ....................................................................................................................... 139

Tablica 112. Broj postelja i broj doktora medicine u kliničkom bolničkom centru po specijalnostima u

Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2017. godini ..................................................................................... 139

Tablica 113. Broj postelja i broj doktora medicine u specijalnim bolnicama i lječilištima po

specijalnostima u Splitsko-dalmatinskoj županiji, 2017. g. ................................................................. 140

Tablica 114. Broj postelja i broj doktora medicine u stacionarima u Splitsko-dalmatinskoj županiji,

2017. g. ................................................................................................................................................ 140

Tablica 115. Bolnički pobol i struktura (%) hospitalizacija po dobnim skupinama te skupinama bolesti

(mkb 10) u stacionarnom dijelu KBC Split, 2017. – ukupno ................................................................ 142


(mkb 10) u stacionarnom dijelu KBC Split, 2017. – žene ..................................................................... 144


(mkb 10) u stacionarnom dijelu KBC Split, 2017. – MUŠKARCI ........................................................... 146

Tablica 118. Utvrđene bolesti i stanja u djelatnosti OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE u Splitsko-

dalmatinskoj županiji u 2017. godini u dobi 65 i više godina i ukupno za sve dobi ............................ 153

Tablica 119. Rang i udio 10 vodećih utvrđenih bolesti-stanja u djelatnosti opće/obiteljske medicine u

Splitsko-dalmatinskoj županiji u dobi 65 i više godina u 2017. i ukupno ............................................ 160

Tablica 120. Bolnički pobol osoba u dobi od 65 i više godina po skupinama bolesti (MKB-10) i po spolu

u KBC-u Split, 2017. ............................................................................................................................. 162

Tablica 121. Rang ljestvica vodećih dijagnoza – bolnički pobol osoba u dobi od 65 i više godina u KBC-

u Split, 2017. – ukupno ........................................................................................................................ 164

338

Tablica 122. Rang ljestvica vodećih dijagnoza – bolnički pobol osoba u dobi od 65 i više godina u KBC-

u Split, 2017. – muškarci ..................................................................................................................... 165

Tablica 123. Rang ljestvica vodećih dijagnoza – bolnički pobol osoba u dobi 65 i više godina u KBC-u

Split, 2017. – žene ............................................................................................................................... 166

Tablica 124. Ukupni mortalitet u Splitsko-dalmatinskoj županiji po dobi, 2017. ................................ 167

Tablica 125. Umrli u dobi od 65 i više godina po MKB-10 skupinama bolesti i po spolu u Splitsko-

dalmatinskoj županiji u 2017. .............................................................................................................. 169

Tablica 126. Rang ljestvica 10 vodećih uzroka smrti u Splitsko-dalmatinskoj županiji u dobi od 65 i više

godina, 2017. – ukupno ....................................................................................................................... 172

Tablica 127. Rang ljestvica 10 vodećih uzroka smrti u umrlih muškaraca u Splitsko-dalmatinskoj

županiji u dobi od 65 i više godina, 2017. ........................................................................................... 173

Tablica 128. Rang ljestvica 10 vodećih uzroka smrti u umrlih žena u Splitsko-dalmatinskoj županiji u

dobi od 65 i više godina, 2017. ............................................................................................................ 173

Tablica 129. Vanjski uzroci smrti osoba u dobi od 65 i više godina u Splitsko-dalmatinskoj županiji,

2017. .................................................................................................................................................... 174

Tablica 130. Broj poroda, ukupno rođenih, živorođenih, mrtvorođenih i umrle dojenčadi u rodilištima

Splitsko-dalmatinske županije i u Hrvatskoj u 2017. godini ................................................................ 180

Tablica 131. Broj poroda, ukupno rođenih i živorođenih u zdravstvenim ustanovama u Splitsko-

dalmatinskoj županiji u razdoblju od 2006. do 2017. godine ............................................................. 181

Tablica 132. Rodilje prema dobi u rodilištima Splitsko-dalmatinske županije u 2017. godini ............ 181

Tablica 133. Rodilje u KBC-u Split prema broju patoloških stanja/komplikacija u trudnoći, 2017.

godina .................................................................................................................................................. 185

Tablica 134. Rodilje u rodilištu Sinj prema broju patoloških stanja/komplikacija u trudnoći, 2017.

godina .................................................................................................................................................. 185

Tablica 135. Registrirana patološka stanja/komplikacije u trudnoći kod rodilja u KBC-u Split, 2017.

godina .................................................................................................................................................. 186

Tablica 136. Registrirana patološka stanja/komplikacije u trudnoći kod rodilja u rodilištu sinj, 2017.

godina .................................................................................................................................................. 186

Tablica 137. Rodilje u KBC-u Split prema broju porodnih komplikacija, 2017. godina ....................... 188

Tablica 138. Rodilje u rodilištu Sinj prema broju porodnih komplikacija, 2017. godina ..................... 188

Tablica 139. Registrirane porodne komplikacije kod rodilja u KBC-u Split, 2017. godina ................... 188

Tablica 140. Registrirane porodne komplikacije kod rodilja u rodilištu Sinj, 2017. godina ................ 188

Tablica 141. Broj (udio) poroda prema vrsti trudnoće i ishodu u KBC-u Split i rodilištu sinj, 2017.

godina .................................................................................................................................................. 189

Tablica 142. Živorođena djeca prema trajanju trudnoće i težini pri rođenju, KBC Split, 2017. .......... 189

Tablica 143. Rođeni u KBC-u Split prema broju registriranih patoloških stanja, 2017. godina ........... 190

Tablica 144. Rođeni u rodilištu Sinj prema broju registriranih patoloških stanja, 2017. godina ........ 190

Tablica 145. Registrirana patološka stanja i komplikacije – patologija djeteta u KBC-u Split u 2017.

godini ................................................................................................................................................... 191

Tablica 146. Registrirana patološka stanja i komplikacije – patologija djeteta u rodilištu Sinj u 2017.

godini ................................................................................................................................................... 191

Tablica 147. Prekidi trudnoća u žena s prebivalištem u Splitsko-dalmatinskoj županiji prema vrstama

prekida zabilježenim u stacionarnim ustanovama u hrvatskoj u razdoblju od 2008. do 2017, godine

............................................................................................................................................................. 197

Tablica 148. Broj prekida trudnoće u KBC-u Split prema prebivalištu žene i grupi prekida u 2017.godini

............................................................................................................................................................. 198

Tablica 149. Broj žena s ukupnim pobačajima prema broju živorođene djece u KBC-u Split u 2017.

godini ................................................................................................................................................... 200

339

Tablica 150. Broj pobačaja zabilježenih u KBC-u Split, bolničkih otpusta zbog njihovih komplikacija i

zabilježenih smrti od njihovih posljedica u 2017. godini ..................................................................... 200

Tablica 151. Broj prijavljenih zaraznih bolesti u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2017. godini ......... 209

Tablica 152. Prijavljene zarazne bolesti u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2017. godini ................... 210

Tablica 153. Najčešće zarazne bolesti u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2017. godini ..................... 211

Tablica 154. Najčešće kapljične zarazne bolesti u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2017. godini ...... 212

Tablica 155. Najčešće crijevne zarazne bolesti u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2017. godini, po

epidemiološkim područjima ................................................................................................................ 213

Tablica 156. Krvlju i spolno prenosive bolesti u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2017. godini ......... 214

Tablica 157. Broj pregledanih i cijepljenih osoba koje su ozlijeđene od toplokrvnih životinja u Splitsko-

dalmatinskoj županiji po gradovima s pripadajućim područjem u 2017. g. ........................................ 215

Tablica 158. Godišnje izvješće o izvršenim obveznim imunizacijama u 2017. godini u SDŽ ............... 217

Tablica 159. Broj distribuiranih doza cjepiva u 2017. godini prema epidemiološkim područjima u SDŽ

............................................................................................................................................................. 218

Tablica 160. Cijepljenja koja su izvršena u Epidemiološkoj ambulanti Službe za epidemiologiju u 2017.

godini ................................................................................................................................................... 219

Tablica 161. Broj prijavljenih zaraznih bolesti u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2017. godini po

epidemiološkim područjima ................................................................................................................ 220

Tablica 162........................................................................................................................................... 221

Tablica 163. Broj pregleda, zdravstveni nadzor 2017. ........................................................................ 222

Tablica 164........................................................................................................................................... 223

Tablica 165. Broj polaznika tečaja „Higijenski minimum“ ................................................................... 223

Tablica 166. Raspored i broj provedenih akcija obvezatne preventivne deratizacije i dezinsekcije u

jedinicama lokalne uprave Splitsko-dalmatinske županije koje su provedene pod stručnim nadzorom

NZJZ SDŽ. ............................................................................................................................................. 225

Tablica 167. Broj akcija preventivne deratizacije i dezinsekcije koje je proveo NZJZ SDŽ raspoređeni po

mjesecima tijekom 2017. godine ........................................................................................................ 226

Tablica 168. Broj intervencija deratizacije i dezinsekcije koje je proveo NZJZ SDŽ raspoređeni po

mjesecima tijekom 2017. godine ........................................................................................................ 226

Tablica 169. Ukupni broj akcija preventivne deratizacije i dezinsekcije s intervencijama koje je proveo

NZJZ SDŽ raspoređeni po mjesecima tijekom 2017. godine ............................................................... 226

Tablica 170. Obavljeni poslovi u razdoblju 01.01. – 31.12.2017. ........................................................ 232

Tablica 171. Obavljeni poslovi u razdoblju 01.01 – 31.12.2017. ......................................................... 233

Tablica 172. Pristigli, obrađeni i proslijeđeni ONKO-listići za razdoblje 01.01 – 31.12. 2017. ............ 234

Tablica 173. Deset najčešćih dijagnoza bolničkih otpusta stanovnika Splitsko-dalmatinske županije

liječenih u KBC Split zbog uzroka iz skupine Ozljeda, otrovanja i drugih posljedica vanjskih uzroka

(S00-T98, MKB-10), prema spolu i ukupno, 2017. .............................................................................. 237

Tablica 174. Prikaz broja uzetih uzoraka u 2017. ................................................................................ 251

Tablica 175. Ispitivanje zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u SDŽ tijekom 2017.godine

............................................................................................................................................................. 252

Tablica 176. Broj uzetih uzoraka vodovodne vode za vrijeme mutnoće izvorišta Jadro u 2017. godini

............................................................................................................................................................. 253

Tablica 177. Broj uzetih uzoraka iz lokalnih vodovoda Žrnovnica i Donje Sitno za razdoblje rujan-

prosinac 2017. godine ......................................................................................................................... 254

Tablica 178. Ukupan broj ispitanih parametara .................................................................................. 256

Tablica 179. Ukupan broj ispitanih dnevnih mjerenja plinova (SO2; NOx; O3; H2S i NH3) .................. 256

Tablica 180. Ispitani parametri kvalitete zraka u 2017. godini ............................................................ 259

Tablica 181. Rezultati prekoračenja lebdećih čestica PM10 u 2017. godini na području grada Splita 263

340

Tablica 182. Usporedba srednjih godišnjih mjernih parametara za Cemex d.d. za 2017. godinu ...... 265

Tablica 183. Ispitani parametri u Šibensko-kninskoj županiji u 2017. godini ...................................... 269

Tablica 184. Ispitani parametri na mjernoj postaji AMP Sisak-2 ......................................................... 270

Tablica 185. Rezultati prekoračenja lebdećih čestica PM10 na mjernoj postaji AMP Sisak-2 .............. 270

Tablica 186. Ispitani parametri na mjernim postajama uz luku Ploče u 2017. godini ......................... 271

Tablica 187. Ispitani parametri na mjernim postajama Plovanija i Šumber u 2017. godini ................ 272

Tablica 188. Ispitani parametri na mjernoj postaja grada Umaga u 2017. godini .............................. 272

Tablica 189. Izvršene pretrage ............................................................................................................ 276

Tablica 190........................................................................................................................................... 276

Tablica 191. Mikrobiološka analiza hrane, 2017. ................................................................................ 283

Tablica 192. Broj učenika osnovnih i srednjih škola u SDŽ u šk. godini 2016./17. .............................. 287

Tablica 193. Sistematski pregledi u osnovnoj, srednjoj školi i 1. godini studija školske /akademske

godine 2016./17. na području SDŽ. ..................................................................................................... 287

Tablica 194. Prikaz broja pregledane djece s teškoćama u šk. g. 2016./2017. u SDŽ po spolu i vrsti

primjerenog oblika školovanja. ........................................................................................................... 289

Tablica 195. Prikaz skrininga u školskoj populaciji .............................................................................. 290

Tablica 196........................................................................................................................................... 315

zdravstveno- splitsko-

Documents