KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA

mr. Martina Kolar Billege Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Od svih godišnjih doba najviše

volim jesen. Valjda zato što je

ona most između oštro

suprotstavljenih: vrućega ljeta i

hladne zime; njegova vrlo

ugodna sinteza. U jednom

jesenskom danu zna se smijeniti

jutarnja hladnoća s dnevnom

toplinom, magla s vedrinom. A

sve nekako zaobljeno – ničega

ni previše ni premalo. Nives Opačić, Iza riječi,

2010.

Iza riječi…

Što je ispred i iza riječi?

• poruka• ljepota• istina

• boja• pjesnička slika• pouka

Ispred riječi je misao.

Iza riječi je poruka.

S koje god se strane dodirne u riječ, ili u sklop riječi, događa se nešto

neočekivano. To jest svaki dublji ili sustavniji zahvat u pojavu i narav riječi

kao da odvlači u beskraj, i sav se istraživački napor gubi u beskonačnosti.

A s tom se beskonačnošću susrećemo bilo da pođemo prema nutrini

riječi, bilo prema vani – u sve njezine moguće veze s drugim riječima.

Tomislav Ladan, Život riječi, 2009.

Život riječi

Danas se govori kao nikad prije.Preko ljudskih glava pljušti bujica riječikao nikad dosad.Svi hoće govoriti.Svi se javljaju za riječ.Svi traže pravo da govore.

A malo ih je koji bi nešto i kazali.Jer malo njih može izdržati tišinu i napetost mišljenja....

Phil Bosmans, Živjeti je radost, 2009.

Bujica riječi

Osnovne su jezične djelatnosti slušanje i govorenje te razgovaranje.

Jezik se usvaja pojedinim jezičnim djelatnostima na konkretnim primjerima, u sporazumijevanju (komunikaciji).

Ovladavajući jezičnim djelatnostima dijete usvaja i sam jezik.

Učenik koji započinje školovanje u dovoljnom je stupnju ovladao (govornim) jezikom, što znači da je sposoban razumjeti govor, govoriti i razgovarati.

U školi se susreće s drugotnim jezičnim djelatnostima:čitanjem i pisanjem.

Zrinka Jelaska, Drugi jezik hrvatski, 2007.

JEZIČNIM DJELATNOSTIMA DO JEZIČNIH KOMPETENCIJA

JEZIČNE DJELATNOSTI

JEZIČNO MEĐUDJELOVANJE

JEZIČNO PRIMANJE I JEZIČNA PROIZVODNJA

JEZIČNA PRODUKCIJA:PISANJE I GOVORENJE

• Pisana komunikacija traži i dopušta zaustavljanje procesa (pisanja) u oblikovanju poruka.

• Pisani jezik traži potpunu dovršenost jer nema dopunskih sredstava za izražavanje poruka.

Govoreni jezik dopušta ponavljanje, prekidanje i nedovršenosti koje nisu svojstvene pisanome jeziku.

Slušanje, govorenje, čitanje i pisanje u svakodnevnoj uporabi jezika

Temeljna zadaća:• naučiti komunicirati • slati i primati poruke

Slušanje: • govora i drugih zvukova• primanje informacija • sastavni element govorenja, čitanja i pisanja

Svrhe slušanja:• primanje obavijesti• razumijevanje sugovornika

• slušanje pravilnoga izgovora glasova u standardnom hrvatskom jeziku

• slušanje pravilnog naglašavanja riječi

PRAGMATIČNE

JEZIČNE

KOMPETENCIJE

POŠILJATELJ PRIMATELJ

SLUŠATI I GOVORITI

1.

Želim govoriti

2.Želim slušati- otvorenost za primanje poruke

PRIMATI PORUKU I ZNATI SLUŠATI

3.Izražavam misli i osobne

stavove

4 .Aktivno slušanje-bez prosuđivanja,-bez kritike, bez osude, -održavajući kontakt pogledom (neverbalna komunikacija)

POJASNITI,SHVATITI,

PRILAGODITI

6.

Primam poruku kroz emocionalni filter.

5.Aktivno primam poruku (neverbalna komunikacija – gledanje i znakovanje).Dajem doznanja da je poruka primljena, ali ne iznosim zaključke.

RAVNOPRAVNORAZMIJENITI MIŠLJENJA

7.Područje slaganja

Umrežujemo sličnosti i razlike u mišljenjima da bi komunikacija bila ravnopravna.

OSTVARITI KOMUNIKACIJU

8. Obogaćenje- nova spoznaja-razmjena stava

- uzajaman doprinos

SEDAM VRSTA NEPOTPUNOG SLUŠANJA

•pseudoslušanje: slušatelj pokazuje pažnju, ali misli su mu negdje drugdje,

•jednoslojno slušanje: slušatelj sluša samo dio informacija,

•selektivno slušanje: slušatelj sluša samo ono što ga posebno zanima,

•selektivno odbacivanje: slušatelj se usmjerava na teme koje ne želi čuti, kad one dođu na red, slušatelj ne

sluša,

•otimanje riječi: slušatelj jedva čeka priliku da nešto kaže,

•obrambeno slušanje: slušatelj sve poruke tumači kao napad i brani se ili napada,

•slušanje u 'zasjedi': slušatelj sluša sugovornika da bi ga napao kad god mu se učini da se sugovornikove riječi mogu dovesti u pitanje.

(Agencija za obrazovanje odraslih: Andragoški modeli poučavanja, priručnik za rad s odraslim polaznicima)

AKTIVNO SLUŠANJE•Ohrabrivanje: slati verbalne i neverbalne znakove koji će govorniku pokazati da ga slušate. Ohrabrujemo kada želimo potaknuti govornika da nastavi s pričom i kada mu želimo dati podršku.•Razjašnjavanje: postavljati pitanja da bismo razjasnili ono što je govornik rekao. Tražeći pojašnjenje želimo razjasniti ostale aspekte priče.•Preformulirati: ispričati svojim riječima ono što je osoba rekla kako bi se provjerilo razumijevanje. Neki primjeri: “Jesam li te dobro shvatila...”; “Znači, kažeš...”.•Reflektirati: obuhvaća dekodiranje emocionalnih stanja i usmjerava daljnju komunikaciju. Neki primjeri: “Zvuči kao da si ljutit zbog toga.”; “Čini mi se da si uznemiren.”;“Očito si sretna što si položila taj ispit.”.•Sažeti ili rezimirati: ponoviti glavnu temu i prepoznati znakove i poruke neverbalne komunikacije. Neki primjeri: “Znači, bijesan si što ti nije dala priliku da razjasniš...”; “Znači, sretna si što su ti roditelji dopustili da večeras...”.•Potvrditi i vrednovati: pokazati govorniku uvažavanje i potvrditi vrijednost njegove poruke.

Jezične kompetencijeJezične kompetencije

• LINGVISTIČKA KOMPETENCIJA: teorijsko znanje o jeziku

Pridjevi su riječi koje pobliže označuju imenice.

• KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA: praktično znanje jezika

Na nebu zlatan i pun mjesec sja. Blještav i sjajan osvjetljuje šumski put.

Pojmovno određenjePojmovno određenje

KOMPETENCIJA (lat. competo, competere)

biti prikladan biti za što biti prema čemu

biti prikladan za nešto, dolikovati za nešto

(Žepić, prema Baranović, 2006)

ZAKLJUČAK:ZAKLJUČAK:

• osposobljenost pojedinca i skupine za obavljanje zadataka ili postizanje ciljeva u nekom području ili djelokrugu rada

• znati i umjeti da bi mogao funkcionirati • “kognitivne sposobnosti i vještine koje pojedinac

posjeduje ili koje može naučiti, te motivacijska, voljna i socijalna spremnost i sposobnost da uspješno i odgovorno koristi rješenja u različitim situacijama” (Weinertova definicija)

KOMPETENCIJEKOMPETENCIJE

8 PODRUČJA TEMELJNIH KOMPETENCIJA8 PODRUČJA TEMELJNIH KOMPETENCIJA (čine referentni okvir za sve članice EU)

1. Komunikacija na materinskom jeziku 2. Komunikacija na stranom jeziku 3. Matematika, prirodne znanosti i tehnologija 4. Informacijsko-komunikacijska tehnologija 5. Učiti kako učiti 6. Interpersonalne i građanske kompetencije 7. Poduzetništvo 8. Opća kultura

Izvor: Commission of the European Communities, Recommendation of the European Parliamentand of the Council on Key Competences for Lifelong Learning. Brussels, 2005:13.

Kako?Kako?

Izlaganjem jeziku…Izlaganjem jeziku…

Izlaganjem posebno izabranim pisanim Izlaganjem posebno izabranim pisanim tekstovimatekstovima

Sudjelovanjem u komunikacijskoj Sudjelovanjem u komunikacijskoj interakcijiinterakciji

komunikacijske situacijekomunikacijske situacije

komunikacijska kompetencijakomunikacijska kompetencija

funkcionalna primjenafunkcionalna primjena

suzbijanje straha od jezika suzbijanje straha od jezika

kompetentno dijete!kompetentno dijete!

KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA (ZEROJ, 2005.)

• LINGVISTIČKA – leksička, fonološka, sintaktička znanja i vještine (jezika kao sustava)

• SOCIOLINGVISTIČKA – jezična komunikacija s obzirom na sociokulturne uvjete komunikacije

• PRAGMATIČNA – funkcionalno korištenje jezičnim resursima

FUNKCIONALNI STILOVI HRVATSKOGA JEZIKA

- znanstveni- administrativno-poslovni- novinarsko-publicistički- književnoumjetnički (beletristički)- razgovorni

(prema: Silić, 2006.)

Znanstveni stil• objektivan• logički ustroj misli• nema mjesta emocionalnim izrazima• oslobođen nebitnih obilježja• rečenica ima potpunu strukturu• jezik u skladu sa sadržajem

“Znanstvena je komunikacija komunikacija sa sadržajem, a nekomunikacija s osobama koje taj sadržaj stvaraju i jezičnooblikuju” (Silić, 2006., str. 63).

Znanstveni stil

“Smatram da je došao trenutak – i ovdje, i danas, i općenito – datrajno odbacimo nepotrebno stupnjevanje Krležinih stvaralačkihrazdoblja i da, baš suprotno tome, izoštrimo vid za ono što jesvim njegovim dramskim djelima zajedničko.”

(prema: Silić, 2006.)

Administrativno-poslovni stil• najpodložniji ideologizaciji - imperativnost• najviše se nameće ostalim stilovima• jednostavnost, jasnoća, točnost, potpunost • jezični klišeji• analitičnost, eksplicitnost, imperativnost (sustav, mehanizam, politika, režim, problem, pitanje… -

problem školovanja, mehanizam raspodjele osobnog dohotka, pitanje deviznog poslovanja…)

• eksplicitnost i pleonazmi (područje znanosti, proces dogovaranja, stanje mirovanja)

(Silić, 2006.)

Administrativno-poslovni stil• jezična inflacija = najveća mana ovoga stila (inflacija jednog

načina izražavanja je štetna jer briše sve ostale načine izražavanja) i njegova važna karakteristika

glede (toga) – s obzirom na (to); s gledišta / stajališta(toga); uzevši u obzir (to);kad je posrijedi (to); kad je riječ (o tome); polazeći od (toga)

(Silić, 2006.)

Novinarsko-publicistički stil• najsloženiji• neutralna jezična sredstva (informativni, popularizatorski,

prosvjetiteljski, pedagoški žanrovi)• ekspresivna jezična sredstva (propagandni, agitativni,

zabavni žanrovi)

• uporaba internacionalizama (publicirati, rubricirati, prolongirati) i žurnalizama

• naslovi – nominativni (imenuju sadržaj), informativni (prenose sadržaj), reklamni (nude sadržaj) (Silić, 2006.)

Književnoumjetnički stil

• najindividualniji funkcionalni stil“I nešto se odmah pomaklo po zraku, sve je

postalo drukčije, kućnije, prisnije, božićnije…”(iz: Slobodan Novak Mirisi, zlato i tamjan, prema: Silić, 2006.)

• uporaba jezičnih sredstava ovisi o mašti, invenciji, intuiciji i fikciji onoga koji ga rabi

Razgovorni stil• svakodnevno sporazumijevanje• vulgarizmi, dijalektizmi, regionalizmi, barbarizmi• najštedljiviji stil• glagolska vremena: prezent, perfekt, futur I.• određeni pridjevi• izjednačavanje istrumentala društva i sredstva• zanemarivanje povratno-posvojne zamjenice (svoj)• jednostavne rečenice• pleonazmi• redoslijed riječi – redoslijed govornikovih misli

(Silić, 2006.)

Silić, 2006.

Bez riječi ne bi nitko mogao nikomu ništa priopćiti o sebi. Bez riječi se ne može ništa doznati ni o čemu.

…Nije stoga pretjerano ni čak kad se kaže:

riječ je sve i po riječima je sve.

Tomislav Ladan, Život riječi, 2009.