zbornik sa etaka cip - xiii simpozijum urgentne...

96
SRPSKO LEKARSKO DRUŠTVO SEKCIJA URGENTNE MEDICINE ZBORNIK SAŽETAKA XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE SRBIJE SA MEĐUNARODNIM UČĆEM Hotel PALISAD - Zlatibor, 13-16. maj 2018. Godine

Upload: others

Post on 17-Aug-2020

6 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

SRPSKO LEKARSKO DRUŠTVO SEKCIJA URGENTNE MEDICINE

ZBORNIK SAŽETAKA

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE SRBIJE

SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM

Hotel PALISAD - Zlatibor, 13-16. maj 2018. Godine

Page 2: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

2

Zbornik sažetaka - XIII simpozijum urgentne medicine sa međunarodnim učešćem

Zlatibor 13-16.05.2018.

Izdavač Sekcija urgentne medicine Srpskog lekarskog društva

Džordža Vašingtona 19, 11000 Beograd, Srbija 011/3234 261/111

[email protected] [email protected]

Za izdavača Prim.dr Kornelija Horvat Jakšić

Glavni urednik Prim. dr Zagorka Maksimović

Prelom teksta Prim. Dr Zagorka Maksimović

Štampa ZOOM Photo, Dušana Petovića 4, Subotica

Publikacija dostupna na: http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

Tiraž

100 komada

Maj 2018. godine ISBN 978-86-6061-092-0

2

Page 3: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

3

Počasni odbor

ass. dr Zlatibor Lončar-ministar zdravlja Republike Srbije akademik Radoje Čolović – predsednik SLD

doc. dr Zoran Gojković – pokrajinski sekretar za zdrastvo dr Goran Čolaković – direktor GZHMP Beograd dr Bogdan Živanović – direktor ZZHMP Novi Sad

dr Aleksandra Vasović dr Slavoljub Živadinović – direktor ZZHMP Niš

Naučni odbor

Predsednik: prof. dr Velibor Vasović

Članovi: n. sar. dr sci. med Slađana Anđelić

prim. Dr Siniša Saravolac prim. dr Milan Božina

prim. dr Slavoljub Živanović

Organizacioni odbor

Predsednik: prim. dr Snežana Holcer Vukelić

Članovi: prim dr Kornelija Jakšić Horvat prim. dr Zagorka Maksimović

dr Mihaela Budimski dr Ivan Vuković dr Ankica Vasić

Page 4: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

4

USMENE PREZENTACIJE

Page 5: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

5

U 1 DVA LICA PLUĆNE EMBOLIJE Vojislava Milutinović Gradski zavod za hitnu pomoć Beograd [email protected] Cilj rada je da prikažemo dva u potpunosti različita slučaja kliničke manifestacije plućne embolije sa kojima se autor susreo u terenskim uslovima. Kod oba pacijenta CT angiografijom utvrđena je masivna embolija. Metodologija: Korišćeni su podaci iz medicinske dokumentacije dva pacijenta. Rezultati: Prvi je slučaj muškarca starog 62 godine, koji je pozvao službu hitne pomoći zbog iznenadno nastalog intenzivnog bola u grudima u vidu pritiska, praćenog preznojavanjem i trnjenjem u obe šake. Tahipnoičan, SaO2 80%, nad plućima oslabljen disajni šum levo bazalno, TA 110/60 obostrano. Elektrokardiogram registruje sinusni ritam, f 90/min, novonastali inkompletni blok desne grane, aplatiran T talas u prekordijalnim odvodima. Onkološki pacijent, sa gipsanom imobilizacijom desne potkolenice zbog preloma, pre 9 godina imao emboliju pluća. Pacijent je transportovan u dežurnu ustanovu,sa uputnom dijagnozom embolije pluća, koja je i dokazana CT pregledom plućne arterije. Drugi je slučaj mlađeg muškarca starog 48 godina, koji je u kasnim večernjim satima nakon defekacije imao kratkotrajni gubitak svesti sa spontanim rasvešćivanjem, zbog čega ukućani zovu službu hitne pomoći. Prethodno zdrav, bivši aktivni sportista, bez faktora rizika za kardiovaskularne bolesti, kao i bez predisponirajućih faktora za nastanak tromboze dubokih vena. Po našem dolasku, žali se samo na malaksalost. Eupnoičan, nad plućima normalan disajni šum, SaO2 98%, TA 120/80 obostrano. EKG registruje sinusni ritam, frekvencije 110/min, QS u V1-V3, ST elevacija 1mm u V2-V3. Transportovan kardiologu, hs troponin T 194, primljen u koronarnu jedinicu pod dijagnozom akutnog infarkta miokarda. Naknadna CT angiografija registruje masivnu plućnu emboliju. Zaključak: Za tačno postavljanje dijagnoze embolije pluća najvažnije je da se posumnja na ovo oboljenje. Problem je što klinički znaci i simptomi nisu specifični, te se PE često ne dijagnostikuje na vreme ili u nekim slučajevima ostane i neprepoznata. Poznavanje predisponirajućih faktora je važno u određivanju verovatnoće PE, što se povećava sa brojem prisutnih faktora, međutim, kod čak 40% bolesnika sa plućnom embolijom ne mogu se otkriti faktori koji je izazivaju. Sve ovo otežava postavljanje dijagnoze, naročito u terenskim uslovima jer su nam dijagnostičke mogućnosti ograničene. O plućnoj emboliji moramo misliti i kada nedostaju predisponirajući faktori, a klinička slika nije jasna. Ključne reči: plućna embolija, bol u grudima, sinkopa, CT angiografija Literatura:

1. Konstantinides S, Torbicki A, Agnelli G et al. 2014 ESC Guidelines on the diagnosis and management of acute pulmonary embolism. Eur Heart J 2014;35:3033-3073

2. Pollack CV, Schreiber D, Goldhaber SZ et al. Clinical characteristics, management, and outcomes of patients diagnosed with acute pulmonary embolism in the emergency department:

Page 6: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

6

initial report of EMPEROR (Multicenter Emergency Medicine Pulmonary Embolism in the Real World Registry), J Am Coll Cardiol , 2011, vol. 57 6 (pg. 700-706)

3. White RH. The epidemiology of venous thromboembolism, Circulation, 2003, vol. 107 23 Suppl 1(pg. 14-18)

4. Heit JA, O’Fallon WM, Petterson TM, et al. Relative impact of risk factors for deep vein thrombosis and pulmonary embolism: a population-based study. Arch Intern Med. 2002; 162: 1245–1248

5. Cushman M, Tsai A, Heckbert SR,et al. Incidence rates, case fatality, and recurrence rates of deep venous thrombosis and pulmonary embolus: the Longitudinal Investigation of Thromboembolism Etiology (LITE). Thromb Haemost 2001; 86 (Suppl 1): OC 2349

Page 7: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

7

U 2 DE WINTER SINDROM KAO EKVIVALENT STEMI INFARKTA MIOKARDA-INDIKACIJA ZA PRIMARNU PCI Stefan Savić KBC Bežanijska kosa Prijemno urgentna služba [email protected] Uvod: Osim klasične EKG slike infarkta miokarda sa ST elevacijom, opisane su i druge EKG slike koje predstavljaju indikaciju za primarnu perkutanu intervenciju (PCI), a koje se u literaturi opisuju kao STEMI ekvivalenti. Jedan od njih je de Winter-sindrom, stanje koje karakteriše tipični bol u grudima sa karakterističnim EKG promenama (“De Winterov T talas”) bez klasične ST elevacije. Promene su indikativne za akutnu okluziju prednje descendentne arterije-LAD. Dijagnostički kriterijumi uključuju nalaz visokih, šiljatih, simetričnih T talasa u prekordijalnim odvodima, ushodnu ST depresiju > 1mm u J tački u prekordijalnim odvodima, odsustvo ST elevacije u prekordijalnim odvodima, ST elevaciju (0.5mm-1mm) u aVR, a klasična STEMI morfologija prethodi ili sledi De Winter-ove talase. Cilj rada: Prepoznavanje ekvivalanta STEMI infarkta miokarda kroz primer iz prakse. Metod rada: Komparativna analiza podataka iz protokola Službe Hitne Pomoći (SHP), prijemne ambulante, istorije bolesti, nalaza koronarografije. Rezultati: U radu je prikazan slučaj pacijenta S.K. (45 god) koji je dovežen u pratnji lekarske ekipe SHP zbog anginoznih tegoba, sa EKG promenama u vidu De Winter-ovih T talasa prekordijalno i sa kliničkim znacima srčane slabosti-Killip II. Odmah po prijemu je učinjena primarna PCI LAD sa implantacijom 2 stenta. Ehokardiografski je verifikovana akinezija septuma i apeksa, hipokinezija prednjeg i lateralnog zida i snižena EF leve komore 40%. Tokom hospitalizacije pacijent je sve vreme ritmogeno I hemodinamski stabilan, sa znacima srčane slabosti u regresiji. Zaključak: U radu je prikazan slučaj pacijenta sa nalazom De Winterovih T talasa i tipičnim anginoznim tegobama. Ovakve EKG promene se viđaju u manje od 2% slučajeva prednjeg infarkta miokarda, što je razlog neprepoznavanja od strane lekara a za rezultat ima povećan morbiditet i mortalitet. Lekari SHP i urgentne prijemne ambulante moraju brzo prepoznati ovaj STEMI ekvivalent koji zahteva PCI. Ključne reči: EKG, STEMI, infarkt, De Winter, akutni koronarni sindrom, PCI. Literatura:

1. De Winter RJ, Verouden NJ, Wellens HJ, et al. A new ECG signofproximal LAD occlusion. N Engl J Med 2008;359:2071–3.

2. Pedro Martínez-Losas, Rodrigo Fernández-Jiménez. de Wintersyndrome, CMAJ Apr 2016, 188 (7) 528.

3. Verouden NJ, Koch KT, Peters RJ, et alPersistentprecordial “hyperacute” T-waves signify proximal left anterior descending artery occlusion Heart 2009;95:1701-1706.

Page 8: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

8

U 3 EKG ARTEFAKTI U URGENTNOJ MEDICINI Bojana Uzelac, Gradski zavod za hitnu medicinsku pomoć Beograd [email protected] Uvod: Artefakti su tehničke greške na EKG-u, koje mogu imati dvojako neželjeno dejstvo, da otežavaju tumačenje EKG-a ili da dovode do pogrešne interpretacije. Cilj rada je upoznavanje lekara koji se bave urgentnom medicinom sa najčešćim EKG artefaktima, njihovim uzrocima i načinima da se uklone. Metod rada: Izvršeno je pretraživanje baze podataka iz prirodnih nauka i biomedicine PubMed, ubacivanjem ključnih reči. Rezultati: EKG artefakti se dele na one poreklom iz spoljne sredine i one porekla od tela pacijenta. Prva grupa može biti uzrokovana elektromagnetnom intereferencijom (sa naizmeničnom strujom iz električnih instalacija; električnim uređajima u/na pacijentu; svetlom) ili malfunkcijom kablova i elektroda (oštećeni kablovi i elektrode, njihovo pomeranje prilikom transporta, pogrešno povezani odvodi, „offset“ signali, odlepljene eletrode, nedovoljno gela ili neodgovarajući filteri). U drugu grupu spadaju artefakti poreklom iz mišića, kože i adneksa. Mišići su čest izvor artefakata bilo da se radi o voljnim pokretima (pomeranje, pričanje sa lekarom npr.) ili nevoljnim (tremor, drhtanje npr.). Koža i adneksa mogu biti dvojaki izvor EKG artefakata: loš kontakt sa elektrodom (suva koža, previše dlakav grudni koš npr.) ili samo rastezanje epidermisa koje generiše stvaranje električnog potencijala (okretanje pacijenta u krevetu, npr.). Opisan je i redak artefakt izazvan pulsacijama radijalne arterije neposredno ispod elektroda, tzv. elektromehanička asocijacija. Artefakti mogu biti prisutni u svim odvodima na EKG-u, nekoliko njih ili u samo jednom. Variraju od suptilnih koji ne ometati bitno EKG interpretaciju, pa do toliko izraženih da čine EKG zapis potpuno neupotrebljivim, što može dovesti do odlaganja važnih terapijskih procedura. Potpuno suprotno, artefakti na EKG-u mogu biti pogrešno protumačeni i pacijenta izložiti nepotrebnim ili rizičnim terapijskim procedurama. Prepoznate su različite prezentacije artefakata na EKG-u. Linija EKG zapisa može biti: debela, nepravilna, prekinuta, „šetajuća“ ili (pseudo) izoelektrična. Artefakti mogu imitirati bilo koji talas ili zubac na EKG-u; ekstrasistole; tahikardije uskih ili širokih kompleksa; produženje QT intervala; elevacije/depresije ST segmenta ili promene T talasa. Načini njihovog uklanjanja se odnose na manipulacije sa pacijentom, pomoćnom opremom ili samim EKG aparatom. Zaključak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov za adekvatno zbrinjavanje i brzo postavljanje dijagnoze urgentnih stanja, naročito u kardiologiji. Ključne reči: EKG artefakti, urgentna medicina, kardiologija. Literatura:

Page 9: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

9

1. Chase C, Brady WJ: Artifactual electrocardiographic change mimicking clinical

abnormality on the ECG. Am J Emerg Med. 2000,18:312–316. 2. Chun-Yao Huang a,d, Din-E Shan b,d, Chao-Hung Lai a,d, Man-Cai Fong a,d. An accurate

electrocardiographic algorithm for differentiation of tremor-induced pseudo-ventricular tachycardia and true ventricular tachycardia. International Journal of Cardiology. 2006;111:163–165

3. Lin S, Wang S, Kong C, et al: Artifact Simulating Ventricular and Atrial Arrhythmia. Japan Heart J. 1991 ;32:847-51

4. Knight BP, Pelosi F, Michaud GF, et al. Clinical consequences of electrocardiographic artifact mimicking ventricular tachycardia. N EnglJMed. 1999;341:1270-1274

5. Paulsen AW, Pritchard DG: ECG Artifact produced by crystaloid. Administration through blood/fluid warming sets. Anesth. 1988;69: 803-4

Page 10: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

10

U 4 DA LI SU ZNACI RANOG UPOZORENJA DOVOLJNI ZA UPUĆIVANJE PACIJENTA U BOLNIČKU USTANOVU Jasmina Margetić, Kornelija Jakšić Horvat Dom zdravlja Subotica Služba hitne medicinske pomoći [email protected] Uvod: Rani znaci upozorenja predstavljaju bodovni sistem koji se koristi u bolničkim ustanovama za rano pozivanje pomoći. Bodovni sistem se bazira na merenju vitalnih parametara i određuju se bodovi od 0-3 na osnovu njihovog odstupnja od normalnih vrednosti. Za prehospitalne uslove upotreba sličnih skoring sistema još uvek nisu u potpunosti prihvaćeni. Cilj: Dokazati da li su znaci ranog upozorenja u prehospitalnim uslovima dovoljni za donošenje odluke o upućivanju pacijenata u bolničku ustanovu. Metod: Retrospektivna analiza lekarskih protokola Službe hitne medicinske pomoći i Opšte bolnice Subotica, za period od 01.12.2017. do 31.01.2018. Rezultati: Analizirano je 2129 pacijenata. Pacijenti sa traumom (193 - 9,07%) nisu bili uključeni u ovo istaraživanje. Od ukupnog broja uključenih pacijenata (1936 - 90,93%) na urgentno odelenje Opšte bolnice Subotica upućeno je 608 (31,40%), a 347 (57,07%) je i primljeno na bolničko lečenje. Sa urgentnog odeljenja kući je otpušten 261 pacijent (42,93%).110 primljenih pacijenata (31,7%) su imali patološko odstupanje vitalnih parametara bodovano sa 3 ( najčešće: Sp02 i srčana frekvenca). Najveći broj pacijenata koji su primljeni na bolničko lečenje nisu imali patološke vrednosti vitalnih parametara – 161 (46,4%) ali odluka o hitnom sanitetskom transportu se bazirala najčešće na intenzitetu bola, EKG nalazu, vrednostima glukoze, ketone i na FAST skali. Mali broj pacijenata 7 (2,02%) je hospitalizovano zbog socijalnih razloga ( beskućnici, socijalno ugroženi). Pacijenti koji nisu hospitalizovani: 62 (23,75%) sa patološkim vrednostima vitalnih parametara iz kategorije 3, a koji su primili inicijalnu terapiju na terenu, nakon poboljšanja stanja otpušteni kući. Broj pacijenata koji su otpušteni kući bez patoloških vrednosti vitalnih parametara ali sa pozitivnim kliničkim nalazom je bio 122 (46,74%). Najmanji broj pacijenata, njih 5 (1,92%) nisu imali niti patoloških vrednosti vitalnih parametara niti odstupanja u kliničkom nalazu i otpušteni su kući. Zaključak: Znaci ranog upozorenja nisu dovoljni za donošenje odluke o upućivanju pacijenta u bolničku ustanovu.Neophodno je koristiti intezitet bola, EKG nalaz, urgentni utrazvuk, vrednosti glukoze i ketona kao i lične sposobnosti osećaja i iskustva u vezi sa postavljanjem dijagnoze i upućivanja pacijenata u bolničku ustanovu. Ključne reči: znaci ranog upozorenja, intenzitet bola, hitna medicinska pomoć

Page 11: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

11

Literatura:

1. Silcock DJ, Corfield AR, Gowens PA, Rooney KD: Validation of the National Early Warning Score in the prehospital setting; Resuscitation.2015 Apr;89:31-5. doi: 10.1016/j.resuscitation.2014.12.029. Epub 2015 Jan 9.

2. Shaw J, Fothergil RT, Clark S, Moore F; Can the prehospital National Early Warning Score identify patients most at risk from subsequent deterioration?; Emerg.Med J;2017:34(8):533-537. doi: 10.1136/emermed-2016-206115. Epub 2017 May 13

3. D Gaumont, N Cummins, A Hannigan, D Ryan:Views from the prehospital perspective: a comparison with a prehospital score to triage categorisation in the emergency department. Ir Med J. 2016;109(6):423.

4. Williams B, Alberti G, Ball C, Bell D, Binks R, Durham L. National Early Warning Score (NEWS): Standardising the assessment of acute-illness severity in the NHS. London: The Royal College of Physicians; London 2012. p.1-47.

5. Smith GB, Prytherch DR, Meredith P, Schmidt PE, Featherstone PI. The ability of the National Early Warning Score (NEWS) to discriminate patients at risk of early cardiac arrest, unanticipated intensive care unit admission, and death. Resuscitation 2013;84:465–70.

Page 12: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

12

U 5 ATRIJALNA FIBRILACIJA KAO UZROK EDEMA PLUĆA KOD BOLESNIKA SA MITRALNOM STENOZOM Dragan Živković Dom zdravlja Ub Služba hitne medicinske pomoći [email protected] Uvod: Mitralna stenoza (MS) je suženje mitralnog ušća koje ometa protok krvi između leve pretkomore i komore. Suženje ima za posledicu povećanje pritiska u levoj pretkomori, plućnim venama i kapilarima. Povećani pritisak izaziva dilataciju leve pretkomore i pojavu atrijalne fibrilacije (AF). Najvažniji hemodinamski nalaz u MS je razlika u pritiscima između leve pretkomore i komore tokom dijastole. Sve dok se preko mitralnog ušća održava nizak dijastolni gradijent, bolesnici su bez simptoma. Kod AF razlika u pritiscima postaje znatno veća. Cilj rada: Ukazati na znatno veću učestalost pojave edema pluća kod bolesnika sa MS komplikovanom AF. Prikaz slučaja: Služba hitne pomoći dobija poziv o iznenadnom gušenju žene srednje životne dobi. Zatičemo pacijentkinju dispnoičnu, tahipnoičnu, cijanotičnu, orošenu hladnim znojem. Zadnja dva dana kašlje, iskašljava krvav ispljuvak, srce joj lupa i ima povišenu temperaturu. Auskultatorno na srcu aritmija absoluta, naglašen prvi srčani ton i dva fenomena na vrhu srca: zvek otvaranja mitralnog zalistka na početku dijastole, neposredno posle II tona i dijastolni šum u vidu dobovanja-kotrljanja. TA=160/90 mmHg. EKG: atrijalna fibrilacija, fr.137, dekstrogram ST segment i T talas b.o. Auskultatorno na plućima kasni inspirijumski, sitni, vlažni pukoti. Sprovedena je akutna, intravenska terapija sa ciljem popravljanja ukupne ventrikularne sposobnosti utičući na najvažnije determinate srčane funkcije: preload, afterload i miokardnu kontraktilnost. Bolesnica je prevežena do opšte bolnice gde je ehokardiografski i radiografski potvrđena dijagnoza mitralne stenoze komplikovane edemom pluća. Diskusija: Kod bolesnika sa mitralnom stenozom posle dugotrajnog povećanja plućnog kapilarnog pritiska (PWP), nastaje konstrikcija plućnih arteriola, povećanje plućne vaskularne rezistencije i razvoj aktivne plućne hipertenzije, koja štiti bolesnika od edema pluća. Dugotrajna plućna hipertenzija dovodi do dilatacije desne komore i insuficijencije desnog srca. Normalna vrednost PWP je do 8 mmHg, a kada pređe preko 28 mmHg nastaje edem pluća. Zaključak: Simptomi mitralnom stenozom su u slaboj korelaciji sa težinom bolesti jer bolest postepeno napreduje pa bolesnici smanjuju svoje fizičke aktivnosti i ako toga nisu svesni. AF pogoršava već postojeću dijastolnu disfunkciju, skraćuje dijastolu tj. vreme protoka krvi kroz suženo mitralno ušće, dovodeći do naglog povećanja PWP i akutnog edema pluća. AF se javlja kod 50 % bolesnika sa MS. Ključne reči: Mitralna stenoza, atrijalna fibrilacija, edem pluća Literatura:

Page 13: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

13

1. Mirjana Krotin, Bosiljka Vujisić Tešić, Vojislav Giga i Ljiljana Jovović. Bolesti mitralnog zaliska. U knjizi: Miodrag Ostojić, Vladimir Kanjuh, Branko Beleslin, Kardiologija: Zavod za udžbenike, Beograd 2011;733-738

2. D. Matić, M. Ašanin. Edem pluća. U knjizi: Dragan Vučović, Urgentna medicina: Obeležja, Beograd 2002;660-664

3. Andy JJ, Soomoro RM. The chaning incidence of juvenile mitral stenosis and natural history of reumatic mitral stenosis and natural history of rheumatic mitral valvulitis al Baha, Saudi Arabia Ann Paddiater 2001;21:105-109

4. Mihailo Matić. Mitralna stenoza.U knjizi: Dragoljub Manojlović, Interna medicina I: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd 1998;148-157

Page 14: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

14

U 6 ATIPIČNA MASIVNA PLUĆNA EMBOLIJA Dušica Gujaničić UC KCS,Beograd Prijemno-trijažna služba UC [email protected] Uvod: Masivna plućna embolija je najteži i najdrastičniji vid kliničke manifestacije plućne embolije. Obično nastupa fudroajantno, bez najave, sinkopom, kardiogenim šokom, akutnim plućnim srcem i srčanim arestom sa elektromehaničkom disocijacijom. Cilj rada: Nota bene:Masivna plućna embolija može da se prezentuje blagom i neprepoznatljivom kliničkom slikom. Metod rada: Prikaz slučaja mladog muškarca, starosti 35 godina poslovno-aktivnog, advokata, koji se svojim autom dovezao na UC. U trenutku pregleda pacijent je bez ikakvih tegoba, ne odaje utisak bolesnika. Rezultati rada: Pacijent navodi da je dve nedelje pred prijem počeo da oseća povremeno bolove sa leve strane grudnog koša, u dva navrata iskašljavao sukrvicu, nije se gušio, nije imao povišenu temperaturu. U DZ-a uradjen Rtg cor et pulmo: levi kostofrenični sinus zaravnjen, dvostruko konturisan lateralni zid levog hemitoraksa. CRP - 41,7. Upućen pulmologu koji indukuje MDCT plućne arterije. Za vreme pregleda pacijent je svestan, orjentisan, afebrilan, eupnoičan, acijanotičan.Vene vrata nisu naglašene. Srčana akcija ritmična, tonovi jasni, bez izraženih šumova.TA 140/90 mmHg , Sat O2 98% , Glu 4,5 mmol/l. Lako oslabljen disajni šum difuzno. EKG:sinusni ritam, fr 60/min, nmg, bez ST i T promena. MDCT: Stablo plućne arterije je promera 34 cm sa flotirajućim“jašućim“ trombom koji je dominantno na bifurkaciji sa propagacijom u sve lobarne i segmentne grane. Postoji hiperinflacija parenhima difuzno i parenhimske subpleuralne reakcije i bistar pleuralni izliv debljine sloja do 9 mm. Diskretan refluks kontrasta u VCI ukazuje na opterećenje desnog srca. Pacijent se prima u KJ UC-a. Odmah po prijemu uradjen Eho srca: na račvi a.pulmonalis i njenoj desnoj grani registruje se flotirajući tromb, DK 3,0 cm, AccT 59 msec, što odgovara teškoj plućnoj hipertenziji. Ordinirana Actilyse 100 mg i.v. po protokolu. Naknadno, pacijent daje podatak o povredi zadnje lože natkolenice pre 6 meseci. Pominje se i suspektna parcijalna ruptura mišića. Sve vreme hospitalizacije pacijent je hemodinamski stabilan. EKG bez evolutivnih promena. Praćena dinamika regresije nalaza ehosonografski .Uradjena CDS krvnih sudova donjih ekstremiteta, bez registrovananja trombotskih masa u dubokim i površinskim venama donjih ekstremiteta. Sve arterije nogu urednih signala protoka. Otušten kući sa th uvodjenja Eliquisa 5 mg i Fraxiparin 2x0,8 ml s.c. Zaključak: Najurgentnija stanja u medicini nekada ne budu očigledna i knjiški klinički prezentovana. Dostupna dijagnostika nas obavezuje da mislimo i dokažemo atipične kliničke slike, ali i da ih predočimo i pokažemo kolegama, u cilju interesa pacijenata i nas koji se bavimo njima. Ključne reči: Masivna PTE, Rtg, MDCT, Actilyse, Eliquis Literatura:

Page 15: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

15

1. Vučovič D.: Urgentna medicina, Beograd, 2002. 2. Price S,Via G,Sloth E,Guarracino F, Breitkreutz R, Catena A et all. World interactive

Network Fokused On Critical Ultrasound (WINFOKUS) Ehocardiography practise, 2008.

Page 16: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

16

U 7 NEUROLOŠKI ISPADI KAO MANIFESTACIJA BEZBOLNE DISEKCIJE AORTE – PRIKAZ SLUČAJA Milan Božičković, Ivan Pešić Dom zdravlja ''dr Đorđe Lazić'' Sombor, Služba hitne medicinske pomoći [email protected] Uvod: Akutna disekcija aorte (ADA) je životno ugrožavajuće stanje koje zahteva trenutnu procenu i terapiju. Uprkos savremenim dijagnostičkim metodama, dijagnoza ADA se često ne postavlja na vreme. (1, 2) Razlog leži u raznovrsnosti kliničke prezentacije ovog potencijalno letalnog oboljenja. Cilj: Cilj ovog rada jeste da prikažemo slučaj ADA po tipu De Baky I, bez anamnestičkih i heteroanamnestičkih podataka o pojavi naglo nastalog bola u grudima, koja se manifestovala neurološkim ispadima kao što su hemipareza, ispuštanje nerazumljivih neartikulisanih zvukova i izmenjeno stanje svesti u vidu akutnog organskog moždanog psihosindroma. Prikaz slučaja: U radu je prikazan 45-godišnji pacijent sa izmenjenim stanjem svesti kome su, po heteroanamnestičkim podacima uzetim od supruge, prethodile parestezije leve polovine tela. Po dolasku ekipe hitne medicinske pomoći i započinanju pregleda, kompletno se razvija organski moždani psihosindrom praćen, sem do tada poremećajem svesti, još i psihomotornom agitacijom. Pacijent je transportovan na prijemno odeljenje neurologije pod radnom dijagnozom suspektne intrakranijalne hemoragije gde je od strane neurologa indikovana kompjuterizovana tomografija (CT) glave. Kako je nalaz bio uredan urađen je CT grudnog koša i abdomena gde je nađena disekcija aneurizme aorte tip 1 po De Bakey-u. Pacijent transportovan na kardiohirurgiju kliničkog centra Srbije gde je egzitirao. Diskusija: Disekcija aorte koja se manifestuje kao cerebrovaskularni insult predstavlja ogroman dijagnostički problem. Osnovni klinički pregled, koji ekipa HMP može da uradi, često nije dovoljan, što se vidi iz slučaja koji prikazujemo. Pored nedostatka dijagnostičkih metoda, otežanih uslova rada i nemogućnosti izvođenja samog pregleda, često ne dobijamo adekvatne anamnestičke i heteroanamnestičke podatke koji bi ukazali da je došlo do razvoja disekcije aorte. U jednoj retrospektivnoj studiji prikazano je da su neurološki simptomi kao manifestacija disekcije aorte bili prisutni u 30% slučajeva, od kojih se izdvajaju ishemijski insult, ishemijske neuropatije, somnolencija, sinkopa i konvulzije. (3) Zaključak: Disekcija aorte je životno ugrožavajuće stanje čija klinička slika ne mora uvek biti upečatljiva i čiju pravu dijagnozu nije uvek lako postaviti. Želeli smo da skrenemo pažnju upravo na raznovrsnost kliničke prezentacije ovog potencijalno letalnog stanja i oprez prilikom postavljanja prave dijagnoze i ordiniranja terapije. Ključne reči: bezbolna diskecija, neurološki ispadi

Page 17: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

17

Literatura:

1. Hansen MS, Nogareda GJ, Hutchison SJ: Frequency of and inappropriate treatment of misdiagnosis of acute aortic dissection. Am J Cardiol 2007, 15;99(6):852-6.

2. Erbel R, Alfonso F, Boileau C, Dirsch O, Eber B, Haverich A, Rakowski H, Struyven J, Radegran K, Sechtem U, Taylor J, Zollikofer C, Klein WW, Mulder B, Providencia LA: Diagnosis and management of aortic dissection. Task Force Report. European Heart Journal 2001, 22:1642-1681.

3. Gaul C, Dietrich W, Erbguth FJ. Neurological symptoms in aortic dissection: a challenge for neurologists. Cerebrovasc Dis 2008;26:1–8.

Page 18: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

18

U 8 PREHOSPITALNO PREPOZNAVANJE I ZBRINJAVANJE NSTEMI – PRIKAZ SLUČAJA Jovana Obrenović, Bojana Uzelac Gadski zavod za hitnu medicinsku pomoć,Beograd [email protected] Uvod: Akutni koronarni sindrom (AKS) predstavlja najteži oblik ishemijske bolesti srca i ispoljava se kao nestabilna angina pektoris, akutni infarkt miokarda sa ili bez elevacije ST segmenta ili iznenadna srčana smrt. Infarkt miokarda bez ST elevacije (NSTEMI) kao patoanatomski supstrat najčešće ima neokluzivnu trombozu koronarne arterije. To za posledicu ima difuznu subendokardnu ishemiju miokarda, koja se klinički prezentuje tipičnim anginoznim simptomima i praćena je oslobađanjem srčanih markera nekroze. NSTEMI se na EKG-u najčešće manifestuje u vidu horizontalne ili nishodne ST depresije i/ili inverzije T talasa. Metodologija: Korišćen je izveštaj ekipe hitne pomoći Beograd i izveštaj - otpusna lista pacijenta iz Kliničkog Centra Srbije. Prikaz slučaja: Ekipa hitne pomoći dobija poziv za pacijenta od 71 godinu, koji se žali na bol u grudima u trajanju od sat vremena koji se javlja po prvi put. Pacijent se prezentuje bled, preznojen hladnim znojem, malaksao. U ličnoj anamnezi navodi hipertenziju i dislipidemiju. Izmereni vitalni parametari su: TA: 140/70mmHg, HR:90/min, RR:16/min i SatO2: 96% na sobnom vazduhu. EKG nalaz: sinusni ritam, fr:90/min, horizontalne ST depresija u odvodima D1,D2,D3, aVF,V3-V6 i ST elevacija u odvodu aVR. Postavljena je dijagnoza NSTEMI i data terapija: aspirin 300mg per os, morfijum 4mg i.v., nirmin 5mg/1.6ml amp u 0,9% NaCl sol 250ml sporo i.v. Pacijent je potom prevežen i hospitalizovan na odeljenju kardiologije, gde su tegobe perzistirale, uprkos medikamentoznoj terapiji. Odlučeno je da se podvrgne pPCI, gde je na angiografiji nađena trosudovna koronarna bolest i stavljen jedan stent na LAD arteriji. Tokom dalje hospitalizacije pacijent je preveden na odeljenje kardiohirurgije radi operativnog lečenja koronarne bolesti (CABG), nakon čega se potpuno opravio. Zaključak: Prehospitalno prepoznavanje NSTEMI, praćenje smernica u lečenju i upućivanje u ustanovu sa dežurnom salom za kateterizaciju, sprečava komplikacije infarkta i obezbedjuje povoljan ishod za pacijenta. Ključne reči: AKS, NSTEMI, ST depresije, EKG. Literatura:

1. Nacionalni vodič dobre kliničke prakse - Ishemijska bolest srca, Ministarstvo zdravlja Republike Srbije, 2012

2. Inicijalni tretman urgentnih stanja u medicini(drugo izmenjeno dopunjeno izdanje), Nevena Kalezić i saradnici, 2016

3. Interna medicina - peto izdanje, Katedra interne medicine Beograd, 2009

Page 19: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

19

4. Incidenca i mortalitet od akutnog koronarnog sindroma u Srbiji - Registar za akutni koronarni sindrom, Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut", 2016

5. Chest pain- Early menagement of unstable angina and NSTEMI, National institute for health and care excellence - NICE, 2018

Page 20: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

20

U 9 MREŽA, DOSTUPNOST, ELEKTIVNOST INTERVENTNE KARDIOLOGIJE - POTREBE I PROJEKCIJE Nikola Beljić¹, Miroslav Popović², Milan Martinović³, Katarina Ostojić², Novka Stevanić Petrović² ¹Opšta bolnica Laza K. Lazarević Šabac Urgentni prijem, ² Opšta bolnica Šabac,³ Služba hitne medicinske pomoći Loznica [email protected] Uvod: Lečenje široke palete bolesti i stanja pod zajedničkim imenom AKS (akutni koronarni sindrom) izazov je svoje vrste imajući u vidu starenje stanovništva, stres, sedanterni stil života, loše navike u ishrani i čitav niz premorbidnih faktora. Bolnice koje nemaju angiosale, nekvalitetnom putnom infrastrukturom loše povezane sa najbližom angiosalom (koncept STEMI mreže), u nezavidnom su položaju pre svega zbog nemogućnosti da se ispoštuju Evropske preporuke u zbrinjavanju AKS u jedinici vremena. Problem dobija na aktuelnosti kada i na sopstvenoj koži počinjemo da shvatamo da je Vreme miokard. Cilj: Rad ima za cilj da prikaže incidencu AKS u OB Šabac, na osnovu jednogodišnje statistike 2016.godine, a koja obuhvata ukupan broj AP (angina pectoris), NSTEMI i STEMI infarkta, pPCI (primarne infarkte) kao i ukupan broj pacijanata koji su hospitalizovani u Koronarnoj jedinici kao i broj pacijanata koji su opservirani. Istovremeno rad prikazuje i lokacije Angiosala u Srbiji. Materijali i metode: Materijal korišćen u radu su istorije bolesti i protokol hospitalizovanih, opserviranih i transportovanih pacijenata ka cetrnima „STEMI Mreže“ Mačvanskog okruga (Opšta bolnica Laza K. Lazarević). Rezultati: Tokom 2016 godine, ukupan broj opserviranih pacijenata iznosio je 1160, a hospitalizovanih u KJ 852. Primarnih PCI bilo je 135, NSTEMI infarkta 125, 7 koronarografisanih, STEMI infarkta 191 od kojih je 16 koronarografisanih. Ukupan broj AP bio je 54. U konačnom zbiru, broj transportovanih pacijenata ka Angiosalama je 158, što se mora pomnožiti sa dva, imajući u vidu da iste pacijente treba i vratiti u matičnu ustanovu. Kada ukalkulišemo i cenu fakturisanja fondu RFZO po transportu, dobijamo nedvosmislen podatak da je i potreba i nužda angiosala. Zaključak: Dosadašnja praksa otvaranja angiosala na 300000 stanovnika, nije se pokazala kao korektna, čak je nedovoljna. Cilj postizanja pravovremene reperfuzije za mnoge je nedostižan, te nas navodi na zaključak da nisu svi osiguranici jednaki zdravstvenom sistemu, čak naprotiv diskriminisani, što je u 21 veku, apsolutno neprihvatljivo. Diskusija: Cena koštanja u miokardu i novcu je neprihvatljivo visoka i u filantropskom, altruističkom i na kraju materijalnom smislu za zemlju kakva je Srbija. Ključne reči: STEMI mreža, angiosala, Mačvanski okrug, interventna kardiologija Literatura:

Page 21: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

21

1. Silvija H. Napredno održavanje života. Zagreb: Hrvatsko društvo za reanimatologiju, 2010 2. Igor M. Akutni koronarni sindromi u kliničkoj praksi. Beograd: Signature, 2015 3. Apostolović S. Infarkt miokarda koji nije uzorkovan aterotrombozom koronarne arterije.

Kragujevac, Fakultet medicinskih nauka, 2015 4. Kalezić N. Inicijalni tretman urgentnih stanja u medicini. Beograd: Medicinski fakultet,

2016 5. Nada P. Anestezija u traumi. Beograd; WIND press, 2010

Page 22: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

22

U 10 AKUTNE GLAVOBOLJE KOD DECE Blažo Nikolić, Nikola Ivančević, Jasna Jančić Klinika za neurologiju i psihijatriju za decu i omladinu Beograd Neurologija [email protected] Cilj rada: Prikaz najčešćih uzroka akutno nastalih glavobolja, kao urgentnog stanja, u pedijatrijskoj populaciji. Metodologija: Ispitano je 46 pacijenata lečenih u Klinici za neurologiju i psihijatriju za decu i omladinu u Beogradu tokom 2017. godine, sa slikom akutno nastale glavobolje. Dijagnoza je postavljena na osnovu karaktera glavobolje, lokacije, pridruženih simptoma i znakova i dopunskih ispitivanja. Za statističku obradu rezultata, korišćene su metode deskriptivne statistike. Rezultati: Akutno nastala glavobolja se češće javljala kod devojčica u 26 (56%) slučajeva i kod 20 dečaka (44%). U adolescentnom uzrastu, kod starijih od 12 godina, glavobolja se javila kod 35 (76%) pacijenata, dok se u mlađem uzrastu javila kod 11 dece (24%). Najčešći uzrok akutno nastalih glavobolja kod dece je inefekcija i to kod 23 pacijenta (50%). Drugi uzroci koji su dovodili do glavobolje su migrena kod 16 (34,8%) pacijenata, trauma glave kod 5 (10,9%), akutni ishemijski moždani udar 1 (2,2%) i glavobolja posle epileptičnog napada kod 1 (2,2%). Diskusija: Prema dužini trajanja glavobolje se dele na: akutne, akutne rekurentne, hronične progresivne i neprogresivne. U zavisnosti od karaktera glavobolje, lokacije, pridruženih simptoma i znakova glavobolje mogu biti uzrok urgentnog neurološkog stanja kao što su: akutni ishemijski (CVI) ili hemoragijski moždani udar (HMU), tumori, infekcije CNS, kao i respiratornih i otorinolaringoloških infekcija. Ukoliko su rekurentne mogu biti glavobolje tenzionog tipa, migrenske, klaster ili neuralgija. Dijagnostički ispitivanja se sprovode posle adekvatno uzetih anamnestičkih podataka i neurološkog pregleda. Ukoliko se pored glavobolje u neurološkom nalazu prisutna: pareza, ataksija ili staza papile optičkog nerva indikovan je hitan neuroimidžing. Terapijski pristupi se veoma razlikuju i zavise od dijagnoze: antiagregaciona i antikoagulaciona terapija kod CVI, hiruška kod HMU i tumora, simptomatska i profilaktična terapija kod migrene, simptomatska i antibiotska kod infekcija. Zaključak: Akutno nastale glavobolje su česte i javlaju se kod 76% adolescenata i 26% mlađe dece. Etiologija akutno nastalih glavobolja u dečjem uzrastu je vrlo raznolika. Najčešće se javjaju glavobolje uzrokovane infekcijama i migrena. Ukoliko se, pored glavobolje, javljaju i drugi neurološki znaci, neophodno je da se razmotre i druga akutna neurološka oboljenja. Kod akutno nastalih glavobolja neophodno je pravovremeno postavljanje dijagnoze i uvođenje adekvatne terapije. Literatura:

1. Kacperski J, Kabbouche MA, O’Brien HL, Weberding JL. The optimal management of headaches in children and adolescents. Therapeutic Advances in Neurological Disorders. 2016;9(1):53-68. doi:10.1177/1756285615616586.

Page 23: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

23

2. Jacobs H, Gladstein J. Pediatric headache: a clinical review. Headache. 2012 Feb;52(2):333-9. doi: 10.1111/j.1526-4610.2011.02086.x. Epub 2012 Jan 30. Review. Erratum in: Headache. 2012 Mar;52(3):527.

3. Lewis DW, Qureshi F. Acute headache in children and adolescents presenting to the emergency department. Headache. 2000 Mar;40(3):200-3.

Page 24: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

24

U 11 HEMIBALIZAM - REDAK SIMPTOM HIPERGLIKEMIJE Gordan Žužić Gradski zavod za hitnu medicinsku pomoć u Beogradu [email protected] Cilj: Želim da kroz slučaj, koji sam imao na terenu, prikažem kolegama oskudnost i atipičnost simptomatologije kod teške hiperglikemije bez poremćene svesnosti i budnosti za koju se sumnjalo da je CVI. Metodologija: Prikaz slučaja, deskripcija. U pitanju je pojava nevoljnih pokreta velike amplitude, hemihoree i hemibalizma uz malaksalost i tremor ruku, kod pacijenta muškog pola, starosti 60 godina, sa neregulisanim Diabetes mellitusom tip 2. Ovakve tegobe se javljaju prvi put. Pacijent je na insulinskoj terapiji ali je koristi ,,kada je loše i kada oseti da mu skoči šećer''. Ne meri glikemiju svakodnevno. Tegobe su trajale unazad pet dana sa progresijom slike. Hitnu pomoć su pozvali kada su posumnjali da je pacijent imao šlog. Pacijent je pregledan na terenu, data terapija. Glikemija nije mogla biti izmerena aparatom sa test tračicama, prevazilazila je merni opseg. Pacijent prevežen u Urgentni centar KCS, odakle naknadno saznajem laboratorijske vrednosti (glik. 60mmol/l posle brzodelujućeg insulina) i nalaze vizualizacionih dijagnostičkih metoda. MR endokranijuma, na žalost, nije rađena. Po padu glikemije gube se i neurološki simpromi. Ovakvi slučajevi su poznati neurolozima ali ih ima malo. Nepoznato je kako opšti metabolički poremećaji daju fokalnu, unilateralnu neurološku simptomatologiju.Tamo je bio hospitalizovan osam dana, u kojima je glikemija regulisana. Naknadne informacije dobijam od samog pacijenta, sa kojim sam ostao u kontaktu i od kolega sa Urgentnog centra KCS. Diskusija: Na terenu ne smemo smetnutu sa uma i zanemariti metaboličke poremećaje kao etiološke faktore kod pojave retke i netipične neurološke simptomatologije. Ključne reči: Hiperglikemija, Diabetes mellitus, Horea i Balizam Literatura:

1. Disha Awasthi, Akhilesh Kumar Tiwari,Abhinav Upadhyaya, Balwinder Singh,Gaurav Singh Tomar. Ketotic hyperglycemia with movement disorder. Journal of Emergency, and Trauma Shock. 2012 Jan-Mar; 5(1): 90–91

2. Ifergane G, Masalha R, Herishanu YO. Transient hemi chorea/hemiballismus associated with new onset hyperglycemia. Can J Neurol Sci. 2001;28:365–8.

3. Ahlskog JE, Nishino H, Evidente VG, Tulloch JW, Forbes GS, Caviness JN, et al. Persistent chorea triggered by hyperglycemic crisis in diabetics. Mov Disord. 2001;16:890–8

4. Suto Y, Mori M, Kagimoto H, Saito J. A case of hemi chorea with hyperglycemia presenting with low signal intensity in the striatum on T2*-weighted gradient-echo magnetic resonance imaging. Rinsho Shinkeigaku. 2004;44:86–90.

5. Borton B, Zauber SE, Goetz CG. Movement disorders caused by medical disease. Semin Neurol. 2009;29:97–110.

Page 25: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

25

U 12 PSIHIJATRIJSKI SIMPTOMI KAO PRVI ZNAK NEUROLOŠKI „NEMIH TUMORA“ MOZGA – PRIKAZ SLUČAJA Milorad Tadić¹, Marijana Stanimirović², Sanja Đurić¹, Valentina Zrilić³ ¹Opšta bolnica Loznica Služba prijema i zbrinjavanja urgentnih stanja, ²Dom zdravlja Loznica,Služba hitne medicinske pomoći, ³ Klinički centar Vojvodine [email protected] Uvod: Tumori mozga se klinički mogu manifestovati neurološkom i/ili psihijatrijskom simptomatologijom. Na tumore praćene simptomima povišenog intrakranijalnog pritiska, fokalnim neurološkim ispadima, glavoboljom i konvulzijama, možemo posumnjati tokom pregleda u ambulanti ili na terenu. Kod „neurološki nemih“ tumora, kada se psihijatrijski simptomi javljaju kao prvi znak tumora mozga, pacijenti se često prvo upućuju psihijatru zbog čega tumori mozga ostaju dugo nedijagnostikovani. Cilj rada: Ukazati na značaj lekara urgentne medicine u diferencijalnoj dijagnozi stanja sa naglim početkom psihijatrijskih simptoma i neočekivanim promenama u mentalnom statusu pacijenata sa psihijatrijskom istorijom bolesti. Materijal i metode: Retrospektivna analiza protokola službe hitne medicinske pomoći, službe urgentnog prijema Opšte bolnice Loznica i medicinska dokumentacija Urgentnog centra Kliničkog centra Srbije i Kliničkog centra Vojvodine. Prikaz slučaja: Pacijent starosti 19 godina upućen u službu urgentnog prijema Opšte bolnice Loznica zbog konfuznog stanja praćenog psihomotornim nemirom. U službi hitne pomoći dobio ampulu Bensedina intramuskularno. Heteroanamnestički, pacijent se u poslednja dva meseca leči u privatnoj psihijatrijskoj ordinaciji pod Dg: F32 Depressio. Tokom dana osetio slabost leve ruke koja se povukla. Povlačenje iz društvenih aktivnosti i depresivno raspoloženje usledilo je nakon raskida emotivne veze sa devojkom. Pri pregledu pacijent svestan, verbalni kontakt se ne uspostavlja, konfuzan, agresivan, ne sarađuje pri pregledu. Fizikalni nalaz uredan. Laboratorijski nalazi u referentnom opsegu. Neurološki nalaz uredan, meningealni znaci negativni. Ordinirana ampula Haldola 5mg intramuskularno. Nakon terapije uspostavlja se verbalni kontakt, pacijent navodi da mu je bolje. Tokom opservacije dolazi do razvoja diskretne levostrane slabosti gornjih i donji ekstremiteta. U konsultaciji sa dežurnim neurologom pacijent upućen u tercijarnu zdravstvenu ustanovu. CT endokranijuma ukazao na ekspanzivnu tumorsku formaciju talamusa paraventrikularno desno. Pacijent hospitalizovan u Klinici za neurohirurgiju KCS pod Dg: Tu cerebri paraventricularis lat.dex. Stereotaksična biopsija tumorske promene bazalnih ganglija i talamusa ukazala je na primarni limfom CNS (Lymphoma non-Hodgkin). Zaključak: Psihijatrijski simptomi kod tumora mozga imaju sličnu kliničku prezentaciju kao i funkcionalni psihijatrijski poremećaji, posebno u slučajevima „neurološki nemih“ tumora mozga. Kod

Page 26: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

26

bolesnika sa naglim početkom psihijatrijskih simptoma, kod psihijatrijskih bolesnika sa neočekivanim promenama mentalnog statusa, uvek treba imati u vidu mogućnost udruženog postojanja tumora mozga. Ključne reči: „Neurološki nemi“ tumori mozga, mentalna konfuzija, primarni limfom CNS Literatura:

1. Bunevicius A, Deltuva VP, Deltuviene D, Tamasauskas A, Bunevicius R. Brain lesions manifesting as psychiatric disorders: eight cases. CNS Spectr 2008; 13(11): 950–8.

2. Madhusoodanan S, Danan D, Brenner R, Bogunovic O. Brain tumor and psychiatric manifestations: a case report and brief review. Ann Clin Psychiatry 2004; 16(2): 111–3.

3. Moise D, Madhusoodanan S. Psychiatric symptoms associated with brain tumors: a clinical enigma. CNS Spectr 2006; 11(1):28–31.

4. Nikitović, M., Golubičić, I., Borojević, N., Pekmezović, T., Grujičić, D., & Plešinac-Karapandžić, V. (2009). Tumori mozga kod dece - dijagnostika i terapija. Acta chirurgica iugoslavica, 56(4), 19-24.

5. Živković, N., Berisavac, I., Marković, M., Benović, R., Samardžić, M., Popović, I. (2010) Psihijatrijske manifestacije tumora mozga. Materia medica, vol. 26, br. 4, str. 173-176

Page 27: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

27

U 13 UTICAJ KVALITETA VEZE NA BRZINU I KVALITET DOJAVE U SLUČAJU SAOBRAĆAJNIH NEZGODA Goran Perge, Damir Okanović¹, Stevan Pejić² Vladimir Roljić³, Dom zdravlja Sremska Mitrovica Služba hitne medicinske pomoći, ¹Srpski komitet za bezbednost saobraćaja, ²MUP R Srbije Sektor za vanredne situacije,Sremska Mitrovica, ³MUP R Srbije Uprava saobraćajne policije,Sremska Mitrovica [email protected] Uvod:Prva karika u zbrinjavanju povređenih u saobraćajnim nezgodama je prijem poziva i upućivanje ekipa. Cilj: Prikaz trenutnog stanja i mogućnosti unapređenja Metod: Prikaz slučaja Rezultati: Dana 27.06.2017. oko podne desila se saobraćajna nezgoda. Obe ekipe SHMP su bile na terenu. Dispečer je primio poziv i imao informaciju o lokaciji i da ima više povređenih. Direktno je predao informacije drugoj ekipi koja je upravo predavala pacijenta na Bolnički prijem. Preko radio veze je obaveštena i prva ekipa koja je bila udaljena nekoliko kilometara. Dispečer nije uspeo da obavesti saobraćajnu policiju, fiksni telefon zauzet. U međuvremenu dobija poziv od vatrogasaca. Nakon toga dobija poziv i od saobraćajne policije. Vatrogasci ponovo zovu da podnesu izveštaj pošto je njihova ekipa već stigla, ali u međuvremenu već stiže ekipa SHMP na lice mesta. Diskusija: Trenutno većina Službi hitnih pomoći u Srbiji za redovnu komunikaciju koristi mobilni telefon. Za pozivanje je potrebno određeno vreme, skoro minut, a komunikacija se obavlja samo između dve osobe. obaveštavanje o događaju može da potraje i do deset minuta. Drugi nivo je korišćenje telefona za komunikaciju između službi a da svaka služba ima radio-vezu. U ovom slučaju može da se obavi u dva minuta. Ovde je otežana koordinacija među službama, ali je obaveštavanje unutar službe trenutno i mnogo je brže. Problem nastaje kod prosleđivanja dodatnih informacija, mada, ako su dispečer SHMP i telefonista vatrogasaca na otvorenoj telefonskoj vezi, mogu da prosleđuju informacije sa terena realnom vremenu pošto svaki ima direktnu radio-vezu sa svojom ekipom. Treći način je zajednička konferencijska radio-veza između svih službi i ekipa koje učestvuju u akciji. Kada je na zadatku u datoj situaciji ekipa koristi zajednički kanal, a u svim ostalim slučajevima se koristi veza samo unutar službe. Ovaj sistem je tek postavljen u Sremskoj Mitrovici i efekti će se tek videti. Zaključak: Da bi informacija brzo i kvalitetno bila prosleđena u akciji spašavanja, potrebna je infrastruktura koja će biti brza efikasna. Radio-veza je jedini način, da se u jednom sistemu nalaze sve tri službe. Na ovaj način su informacije odmah dostupne svim učesnicima u spašavanju. Ključne reči: Saobraćajna nezgoda, komunikacija

Page 28: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

28

Literatura:

1. Perge G, Milić S, Malešić S. Zbrinjavanje povređenih u masovnim nesrećama, Katastrofama i saobraćajnim nezgodama. Srpski komitet za bezbednost saobraćaja, 2017

Page 29: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

29

U 14 PROCEDURE HITNE MEDICINSKE POMOĆI SOMBOR U SLUČAJU MASOVNIH NESREĆA I KATASTROFA Ivan Pešić, Milan Božina, Snežana Holcer Vukelić, Jakša Zeković, Dragan Sretić, Ana Kasap, Dejan Spasić Dom Zdravlja "Dr đorđe Lazić" Sombor Služba Hitne Medicinske Pomoći [email protected] Uvod: Masovne nesreće postavljaju jedinstven i složen zahtev svakoj službi hitne medicinske pomoći (SHMP) svuda u svetu. Sa ograničenim resursima u ljudstvu, opremi i materijalu potrebno je pravovremeno i adekvatno zbrinuti veliki broj povređenih i pri tome biti sposoban za brz odgovor u smislu dodatnog angažovanja neophodnih resursa.(1,2). Iz svega ovoga jasno se vidi neophodnost plana koji bi u potpunosti uredio postupke, jer u Republici Srbiji nema adekvatnog protokola koji bi regulisao ovu oblast(3). Cilj: ovog rada je da se stučnoj javnosti prikažu procedure HMP Sombor u slučaju masovnih nesreća i pokrene konstruktivna diskusija koja bi za cilj imala kreiranje nacionalnog protokola za zbrinjavanje masovnih nesreća. Procedure uređuju postupke, odgovornost i subordinaciju zaposlenih u HMP Sombor u slučaju prijave poziva od strane očevica o nesreći sa velikim brojem povređenih. Procedure definišu pojam masovne nesreće i katastrofe, način njihovog proglašenja , kriterijume za proglašenje, kao i dalje postupke zaposlenih u SHMP nakon proglašenja masovne nesreće i katastrofe. Ovim procedurama uređuje se način komunikacije i koordinacija sa ostalim službama koje učestvuju u zbrinjavanju povređenih. Procedurama se implementira trijažni protokol, parametri primarnog trauma pregleda, terapijske procedure na mestu nesreće i monitoring pacijenta u transportu. Na kraju ovim procedurama definiše se potreban dodatni materijal i oprema za slučaj masovne nesreće i katastrofe. Diskusija: U nedostatku nacionalnog protokola, SHMP Sombor kreirala je procedure za slučaj masovne nesreće i katastrofe. koji je prihvaćen od strane stručnog saveta DZ i time postale zvaničan dokument. Prilikom kreiranja procedura autori su u postojeći zakonodavni okvir i organizaciju SHMP implementirali iskustva savremenih protokola za zbrinjavanje masovnih nesreća. Ipak kako procedure nisu testirane u realnom okruženju, autori ohrabruju individualan pristup u situacijama koje nisu pokrivene ovim procedurama ili u slučaju da se ispolji manjkavost samih procedura. Plan je da se procedure revidiraju i usavršavaju. Zaključak: Iako procedure SHMP Sombor nisu testirane u realnoj situaciji one i kao takve pretstavljaju alat u rukama ekipa na terenu. Po prvi put postoji jasan plan, vizija i unapred pripremljeni odgovori na mnoge probleme sa kojima se možemo sresti u tim situacijama. Literatura:

1. Pešić I., S. Holcer-Vukelić, i N. Tutuš. 2016. Masovna nesreća ili nesreća sa velikim brojem povređenih? - prikaz slučaja. ABC - časopis urgentne medicine 16, (3): 62-68.

Page 30: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

30

2. Bostick, N., Subbarao, I., Burkle, F., Hsu, E., Armstrong, J., & James, J. (2008). Disaster Triage Systems for Large-scale Catastrophic Events. Disaster Medicine and Public Health Preparedness, 2(S1), S35-S39. doi:10.1097/DMP.0b013e3181825a2b

3. Perge G.. 2016. Napredak u organizaciji zbrinjavanja povređenih u masovnim nesrećama kod nas i u okruženju. ABC - časopis urgentne medicine 16, (1): 39-44.

Page 31: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

31

POSTER PREZENTACIJE

Page 32: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

32

P 1 NEINVAZIVNA MEHANIČKA VENTILACIJA U RANOM HOSPITALNOM LEČENjU Marina Vlajić, Goran Perge¹ Opšta bolnica Sremska Mitrovica Bolnički urgentni prijem,¹ Dom zdravlja Sremska Mitrovica Služba hitne medicinske pomoći, [email protected] Uvod: Kod pacijenata sa hipertenzivnim plućnim edemom dolazi do restriktivnog poremećaja plućne ventilacije zbog izlaska transudata u intersticijalne i potom alveolarne prostore. Cilj lečenja je hitno otkloniti posledicu takvog stanja poboljšanjem razmene gasova, a onda delovati na uzrok. Metod: Prikaz slučaja. Podaci dobijeni uvidom u elektronski karton i protokol bolesnika Rezultat: Ženska osoba stara 82 godine poslata od strane Službe hitne madicinske pomoći (SHMP) zbog gušenja kao akutni plućni edem. U SHMP imala TA 190/100 mmHg. Od terapije dobila Nitroglicerin sublingvalno 1 mg. Na prijemu TA 130/80 mmHg, SpO2 76% na sobnom vazduhu, izrazito dispnoična, nad plućima pikoti Killip III. Aplikovana maska za NIMV i aparat podešen na CPAP mod pritisak 5 cm H2O FiO2 100%. Nakon 5 minuta zbog dobre tolerancije koriguje se pritisak na 7 cm H2O te se dobije SpO2 96%. Zbog toga korigujem FiO2 na 21% da bi se SpO2 stabilizovao na 90%. Pacijentkinja je sada eupnoična uz potporu aparata. Sada pacijentkinja kao stabilna, sa aparatom, odlazi na RTG srca i pluća. Verifikovana naglašena intersticijelna šara, a u nivou hilusa obostrano prisutne mrljaste senke. Nakon 20 minuta na prijemu na Internom odeljenju pacijentkinja tahipnoična TA 175/100 mmHg, auspkultatorno pukoti samo pri bazama. Diskusija: Transudacija nastaje zbog povišenog onkotskog pritiska u plućnim kapilarima. Postavljanjem NIMV postižemo više efekata: smanjujemo razliku onkotskih pritisaka kapilarne mreže i intersticijuma, mobilišemo fiziološki kolabirane alveole, povećavamo rezidualni kapacitet pluća i povećavamo ukupan pritisak u grudnom košu zbog čega se smanjuje punjenje srca. Na taj način, u isti mah, pomažemo isušivanju poplavljenih alveola, što predstavlja duži proces i trenutno poboljšavamo razmenu gasova. Tako dobijamo stabilnog pacijenta i dovoljno vremena da utičemo uzrok poremećaja. Zaključak: Neinvazivna mehanička ventilacija je jednostavna i delotvorna metoda za rešavanje loše razmene gasova u akutnom plućnom edemu. Ključne reči: Neinvazivna mehanička ventilacija, akutni plućni edem Literatura:

1. Srdanović I. Akutni kardiogeni plućni edem. Subspecijalistički rad, Medicinski fakultet Novi Sad, 2004.

2. Perge G. Neinvazivna mehanička ventilacija u prehospitalnim uslovima. Naučni časopis urgentne medicine – Halo 194, vol 19, br. 2, str. 60-64, 2013.

Page 33: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

33

3. Stevanović P. Mehanička ventilacija. Društvo anestezologa Srbije, Anesteziološka sveska broj 2, Beograd 2004.

Page 34: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

34

P 2 KAKO IZBEĆI GREŠKE I PREPOZNATI URGENTNA STANJA U OFTALMOLOGIJI U PRIMARNOJ ZDRAVSTVENOJ USTANOVI Jelena Tikvicki¹ Veroljub Pajić² Nora Lajko¹ Mario Kolar¹ ¹Dom zdravlja Subotica,Služba hitne medicinske pomoći, ²Opšta bolnica Subotica,Odeljenje oftalmologije [email protected] Cilj: Ovim radom napravljeno je poređenje između konjunktivitisa, iridociklitisa i akutnog glaukoma i njihovih zajedničkih karakteristika. Kako prepoznati simptome ključne za diferencijalnu dijagnozu i stanja koja zahtevaju neodložnu hospitalizaciju u višu zdravstvenu ustanovu. Metodologija: U radu je sažeto sve ono što se može pročitati u knjigama uregentne medicine, urgentne oftalmologije i oftalmologije. Primena algoritama i metoda bi se u praksi pokazala pogodnom za pravilnu procenu stanja i adekvatno donošenje odluka u razmatranju diferencijalnih dijagnoza lekara opšte medicine. Zaključak: Ono što lekar u primarnoj zdravstvenoj ustanovi može da uradi kod pacijenata sa očnim oboljenjem je da izvrši pregled vežnjače i rožnjače inspekcijom, proveri reaktivnost zenica i izmeri intraokularni pritisak digitalnim metodom. Ključne reči: oftalmologija, urgentna stanja, primarna zdravstvena ustanova Literatura:

1. Jovanović M., Hitna stanja u oftalmologiji, Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, 2015.

2. Golubović S., Oftalmologija, Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, 2010. Mills J, Ho MT, Trunkey DD, Urgentna medicina, Savremena administracija, Beograd, 1985

Page 35: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

35

P 3 DISEKCIJA ANEURIZME ABDOMINALNE AORTE - UZROK INFARKTA MIOKARDA I CARDIAC ARRESTA Nataša Lazić Dom zdravlja Bajina Bašta Služba opšte medicine [email protected] Uvod: Disekantna aneurizma se definiše kao odvajanje slojeva zida krvnog suda te dolazi do stvaranja lažnog lumena, te dolazi do smanjenja protoka krvi ka vitalnim organima, a porast pritiska u lažnom lumenu dovodi do rupture aorte. Materijal i metode: Prikaz slučaja na osnovu dostupne medicinske dokumentacije. Prikaz slučaja: Pacijent J.S.79., dolazi u pratnji sina zbog naglo nastalog gušenja i bola u stomaku.U ordinaciji pre početka pregleda dolazi do cardiac arresta. Nakon kratkotrajne masaže srca-10 kompresija uspostavlja se srčana akcija i disanje. Pacijent svestan, orjentisan, bled, orošen znojem, žali se na jake bolove u celom stomaku. Objektivni nalaz - tenzija nemerljiva, srčana akcija ritmična, tonovi tmuli, povremene ES, na plućima bronhovezikularno disanje, abdomen tvrd, difuzno bolno osetljiv, obostrano femoralne pulseve ne palpiram. Glu-7,3, spO2-97. EKG 1-s.r, f-110, ushodna depresija u D1, aVl, duboki negativni T talasi u dijafragmalnim odvodima; EKG 2 (aparat automatski uradio odmah) s.r., f-100, horizontalna depresija 2 mm u D1, AV l, redukovan R i aplatiran T u dijafragmalnim odvodima, elevacija 1 mm ST V1-V3, povremene VES udaljene od T. Pacijent prebačen na monitor, obezbeđena dva venska puta, uključen kiseonik. Ordinierana amp metamizol-a i kerolak u po 100 ml fiziološkog rastvora i amiodaron amp no I iv. 300 mg acetilsalicilne kiseline i 75 mg clopidogrela per os.Uključena infuzija 500 ml 0,9% NaCl sa 2 amp ranitidina.Tokom terapije dolazi do ponovnog cardiac arresta. Rađena CPR 30:2 po protokolu, pacijent intubiran, dato ukupno 3 amp adrenalina iv, nakon čega je uspostavljena srčana akcija, pacijent bez svesti, ima spontane nepravilne respiracije. Na EKG monitoru se beleži bradikardija 37 , koja spontano prelazi na f-64. Tokom reanimacije defibrilacija nije rađena jer pacijent nije imao šokabilne ritmove na monitoru. EKG-pred transport -f-66,Qs u D1, AVL, duboki negativni T talasi u dijafragmalnim odvodima, Parde talas V1-V6.Tokom transporta pacijent ventilira, pred kraj transporta do bolnice dolazi do cardiac arresta-reanimacija bezuspešna. Obdukcioni nalaz je potvrdio da se radilo o disekciji aneurizme abdominalne aorte. Diskusija i zaključak: Obzirom da se J.S. žalio na jake bolove u stomaku, bio bled, orošen znojem, nemerljive tenzije, došlo je do disekcije aneurizme abdominalne aorte, usled čega je došlo do gubitka cirkulatornog volumena i smanjena protoka krvi ka vitalnim organima i poremećaja funkcije istih. S obzirom na starosnu dob pacijenta, smanjene cirkulatornog volumena je dovelo do masivnog infarkta miokarda i smrti .Dinamika promena tokom razvoja kliničke slike zabeležena na EKG zapisima-od promena tipa nestabilne angine pectoris do masivnig infarkta miokarda. Literatura:

1. Interna medicina-Manojlović i saradnici

Page 36: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

36

2. Urgentna medicina-Vučović i saradnici 3. Kardiopulmonalno cerebralna reanimacija-Pavlović A.

Page 37: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

37

P 4 MASIVNA PLUĆNA EMBOLIJA - IZAZOV ZA LEKARA NA TERENU Rajka Ranković Dom zdravlja Ub, Služba hitne medicinske pomoći [email protected] Uvod: Plućna embolija (PE) nastaje opstrukcijom plućnih arterija embolusom (trombni, vazdušni, masni, strano telo, tumorski...). U najtežim slučajevima može dovesti do akutnog, po život opasnog, ali potencijalno reverzibilnog desnostranog srčanog popuštanja. Cilj rada: Kod masivne plućne embollije smrt nastupa unutar nekoliko minuta ili sati pre nego sto se zastoj u tkivu (infarkt) razvije, te je važno ukazati na značaj ranog prepoznavanja PE. Materijal i metode: Korišćen je protokol SHMP DZ UB, OL pacijntkinje. Prikaz slučaja: U 9,45 min primljen poziv, pacijntkinja, 38 godina, izgubila svest, teško dise. Ekipa unutar dva minuta kreće na poziv, pacijentkinja se zatiče svesna, orijentisana, dispnoična, tahipnoična, ortopnoična, orošena hladnim znojem, sa znacima periferne cijanoze. Boli je želudac, u strahu je od bliske smrti. Prilikom pregleda navodi da je bol u grudima od pre 7 dana, nije kašljala, iskašljavala, bez temperature. Ordiniran Pancef. Dan pre kolabirala. U toku je terapija sklerozacije varikoznih vena donjih extremiteta. TA nemerljiva, tahikardična, distendiranih vena vrata. Na plućima desno bazalno oslabljen disajni šum. Abdomen mek palpatorno bolno osetljiv u epigastrijumu. EKG sinus tahikardija fr117 S1Q3T3. SPO2 65%. Plasiran iv put-externa. Ordiniraju se kristaloidni rastvori. Govori, diše spontano, na kontinuiranoj oksigeno terapiji i monitoru transportovana u PUC. Po prijemu uradjen : RTG Pulmo - desno bazalno nejasno diferentcirana desna hemidijafragma, ispunjen srčani zaliv. LAB analiza res. gasova PO2 67, PCO2 21mmHg, Ddimer 1050. Troponin povišen. EHO Abdomena-nalaz uredan. Dopler DV DE-uredan. EHO SRCA - dilatirana desna komora sa trombnom masom koja prelazi iz pretkomore u komoru. Na MD CT - Defekt u punjenju k.s a-pulmonalis tromboembolijskog karakera- TH Fibrinoliticka th prema protokolu za MPE. Primala nefrakcionisani heparin uz redovnu kontrolu APTT-a. Otpustena u dobrom opstem stanju. Zaključak:Dijagnoza PE je veliki izazov za lekara na terenu. Najčešći simptom PE u bolesnika bez prethodne kardiorespiratorne bolesti je dispnea, najčešci znaci PE su tahikardija i tahipnea. Sinkopa ukazuje na masivnu, po život opasnu PE . Klasični simptomi u mnogim slučajevima nisu prisutni. EP može da imitira mnoga oboljenja i može postojati zajedno sa njima.Dijagnoza se teško postavlja, vrlo često može ostati neprepoznata zbog nespecifične kliničke slike. Ključne reči: sinkopa, dispneja, masivna plućna embolija Literatura:

1. Prof. dr Nevena Kalezić Inicijalni tretman urgentnih stanja u medicine.Beograd 2013g 2. Vučović D. i saradnici. Urgentna medicina. Obeležja, Beograd: 2002.

Page 38: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

38

3. Manojlović D. i saradnici. Interna medicina. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd: 2003.

4. Ostojić M, Kanjuh V, Beleslin B. Kardiologija. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd: 2011.

Page 39: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

39

P 5 ANAFILAKTIČKI ŠOK Marija Ivanović, Marija Vuković Dom zdravlja Dr Djordje Kovačević Lazarevac, Služba za zdravstvenu zastitu odraslih [email protected] Uvod: Anafilakticki šok je životno ugrožavajuća sistemska alergijska reakcija. Najcešće nastaje pri parenteralnom unosu antigena (lekovi, kontrastna sredstva, transfuzije krvi), ujedom insekta ili peroralnim unosom antigena. Karakteriše se brzim nastankom otoka sluznica, bronhospazmom udruženih sa kožnim promenama i pretećim srčanim zastoja nakon kontakta sa alergenom. Cilj: Ukazati na značaj adekvatnog urgentnog reagovanja. Metod: Medicinska dokumentacija iz službe opšte medicine. Prikaz pacijentkinje stare 55 godina. Prikaz slucaja: Pacijentkinja se javlja lekaru opšte prakse zbog blage ospe po ruci nastale 20 minuta nakon popijene tablete protiv bolova.Na pregledu je pacijentkinja dobrog opšteg stanja, TA 130/70 mmHg, uredne srčane akcije, na plućima se utvrdjuje bronhovezikularni disajni šum. Na sluznici orofarinksa se ne beleže osobenosti. Utvrdjuje se blaga ospa tipa makula na levoj podlaktici. Pacijentkinja navodi da je ospa pruriginozna. Ordinira se ampula sinopena i metilprednizolona od 40 mg a pacijentkinja se ostavlja u prostoriji za opservaciju. Nakon 15 minuta dolazi do naglog pogoršanja opšteg stanja. Lekar zatiče pacijentkinju u stanju konfuzije, tahikardičnu, crvenilo je vidljivo na grudnom košu i vratu, na plućima je čujan stridor a krvni pritisak nije merljiv. Ordinira se ampula adrenalina. Poziva se dežurna ekipa hitne pomoći. Nastaje srčani zastoj i započinju se mere kardiopulmonalne reanimacije. Lekar hitne pomoći postavlja endotrahealni tubus, ordinira 120 mg metilprednizolona, ampulu Adrenalina, na monitoru aparata za defibrilaciju očitava se ventikularna tahikardija, pa se ordinira DC šok. Nakon defibrilacije uspostavlja se srčani ritam, endotrahealni tubus funkcioniše prikačen za bocu sa kiseonikom i pacijentkinja se stabilnih vitalnih parametara transportuje u jedinicu za reanimaciju UC KCSa. Diskusija: Oslobadjanje disajnih puteva, ordiniranje adrenalina, antihistaminika, kortikosteroida i spremnost na KPR su od vitalnog značaja za pacijenta. Zakljucak: Adekvatno hitno reagovanje u anafilaktičkom šoku je preduslov za očuvanje života pacijenta. Kljucne reci: Ospa, srčani zastoj, kardiopulmonalna reanimacija. Literatura:

1. Manojlović D. I saradnici, Interna medicina.Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, izdanje 2009

2. Nevena Kalezić, Inicijalni tretman urgentnih stanja u medicini, 1. izdanje, Beograd. Medicinski fakultet 2013

Page 40: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

40

P 6 RAZLIKUJEMO LI PROLAZAN GUBITAK SVESTI OD SINKOPE? Milan Obrenović, Snežana Holcer Vukelić DZ "Đorđe Lazić" Sombor Služba hitne medicinske pomoći [email protected] Uvod: Prolazan gubitak svesti se deli na traumatski i netraumatski. Sinkopa je podgrupa netraumatskih prolaznih gubitaka svesti, koja nastaje zbog tranzitorne globalne hipoperfuzije mozga, nastaje naglo, kratko traje i oporavak je spontan. Ova definicija minimalizuje moguću konceptualnu i dijagnostičku zabunu. Nesinkopalna stanja obuhvataju epileptičke napade, hipoglikemije, gubitke svesti usled metaboličkih poremećaja, korišćenja opijatskih droga i alkohola i komocione sindrome usled traume glave. Sinkopa je prolazan simptom iza kojeg se mogu kriti veliki broj uzroka, od benignih do životno ugrožavajućih. Cilj rada je bio da se prikaže učestalost, dijagnostički pristup, uzrok i tretman pacijenata sa sinkopom na teritoriji somborske opštine u od 01.01.2017. do 01.01.2018. Metod rada: Retrospektivna analiza podataka iz terenskih i ambulantnih protokola SHMP Sombor. Rezultati rada: Zbog sinkope je u posmatranom periodu pregledano 103 pacijenata, sa stopom 1,27/1000 stanovnika. Žene su češće sinkopirale u odnosu na muškarce (60:40%), a po starosnoj strukturi najčešće su sinkopirale osobe starije od 60 godina (70%). Sinkopirali su češće danju nego noću (77:22%). Nivo glikemije u kapilarnoj krvi je određivan u 79%, EKG sniman u 86% i SaO2 određivan u 54% pregleda. Najčešći uzroci bili su: hipotenzija različite etiologije (44%), potom sinkopa nepoznatog uzroka (34%), neurološkog uzroka (9%), kardijalog porekla (8%), sinkope zbog povreda glave (uzrok ili posledica, 8%) i refleksne sinkope (6%). Diskusija: Sinkope nastaju zbog globalne hipoperfuzije mozga, (smanjen minutni volumen zbog vazodilatacije / smanjenog perifernog otpora, gubitka vaskularnog volumena, ili “slabosti” srčane pumpe). Upoređujući podatke iz studija i preporuka, učestalost sinkopalnih stanja u somborskoj opštini je u okvirima prevalenci u kome su učestvovale urgentne službe, kao i u pogledu učestalosti u zavisnosti od starosti pacijenta i uzroka sinkopalnih stanja. U velikom procentu ispoštovana je inicijalna procedura dijagnostike i tretmana sinkopalnih pacijenata (ABCDE pristup, EKG, ŠUK, SaO2). Zaključak: Osnovni zadatak u prehospitalnom pristupu i tretmanu pacijenta sa sinkopom jeste razlikovati sinkopu od nesinkopalnih stanja i prepoznati uzroke koji mogu dovesti do akutnog srčanog zastoja. Naš uzorak je mali, ali možemo zaključiti da uglavnom razlikujemo sinkopalna od nesinkopalnih stanja, a po učestalosti, starostnoj strukturi i uzrocima sinkopa naši rezultatima su u okvirima procenata svestkih studija i preporuka.

Page 41: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

41

Ključne reči: sinkopa, prolazan gubitak svesti Literatura:

1. Win-Kuang Shen, Robert S. Sheldon, David G. Benditt, Mitchell I. Cohen, Daniel E. Forman, Zachary D. Goldberger, Blair P. Grubb, Mohamed H. Hamdan, Andrew D. Krahn, Mark S. Link, Brian Olshansky, Satish R. Raj, Roopinder Kaur Sandhu, Dan Sorajja, Benjamin C. Sun and Clyde W. Yancy: 2017 ACC/AHA/HRS Guideline for the Evaluation and Management of Patients With Syncope, A Report of the American College of Cardiology/American Heart Association Task Force on Clinical Practice Guidelines and the Heart Rhythm Society; Journal of the American College of Cardiology; Volume 70, Issue 5, August 2017DOI: 10.1016/j.jacc.2017.03.003

2. Guidelines for the diagnosis and management of syncope (version 2009) The Task Force for the Diagnosis and Management of Syncope of the European Society of Cardiology (ESC); European Heart Journal (2009) 30, 2631-2671 doi:10.1093/eurheartj/ehp298

3. Gubitak svesti, Nacionalni vodi za lekare u primarnoj zdravstvenoj zaštiti; Republička stručna komisija za izradu i implementaciju vodiča u kliničkoj praksi

Page 42: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

42

P 7 EMBOLIJA PLUĆA NA TERENU UPALE PLUĆA – PRIKAZ SLUČAJA Borko Milinković, Kristina Marković Dom zdravlja Dr Simo milošević Beograd, Služba opšte medicine [email protected] Cilj rada: Plućna embolija (PE) na terenu upale pluća predstavlja veliki dijagnostički problem u urgentnoj medicini. Vrlo je značajno na vreme prepoznati PE kod pacijenata sa pneumonijom i započeti antikoagulantnu terapiju. Cilj ovog prikaza slučaja je da se ukaže na značajnost biomarkera D-dimera i kliničke slike kod sumnje na PE kod pacijenata sa pneumonijom. Metod: podaci su generisani iz pacijentovog zdravstvenog kartona. Rezultati: Pacijentkinja 54 godine, javila se izabranom lekaru zbog bola u grlu i povišene temperature 38˚C. Takođe se žalila na bol sa desne strane grudnog koša koji se javlja pri disanju. Pacijentkinja je bila bez faktora rizika za trombogena stanja. Fizikalnim pregledom nađeno je: umerena hiperemija sluzokože farinksa i nad plućima auskultatorno oslabljen disajni šum desno bazalno, ostatak fizikalnog nalaza je bio normalan. Elektrokardiogram je bio bez specifičnih promena. U laboratorijskim analizama: Le 15, Ne 85%, Se 70, CRP 120, D-dimer 1020. Radiografija srca i pluća pokazala je desno bazalno zasenčenje koje je odgovaralo pneumoniji. Od strane izbaranog lekara ordiniran je antibiotik levofloksacin 500mg 1x1, i upućena na dalju dijagnostičku evaluaciju u nadležnoj ustanovi sekundarnog tipa zbog povišenih vrednosti D-dimera, gde je bila potvrđena plućna embolija na terenu pneumonije. Diskusija: Zlatni standarad za potvrdu ili isključenje dijagnoze PE kod pneumonije jeste computed tomography pulmonary angigraphy (CTPA), međutim ova dijagnostička procedura je vrlo skupa i invazivna i potencijalno može dovesti do neželjenih događaja. Stoga je vrlo značajno kod pacijentata sa pneumonjom prepoznati one koji su u visokom riziku za PE. Pojedine studije su pokazale da D-dimer u kombinaciji sa kliničkom slikom može biti vrlo sugestivan za PE kod pneumonije, u odnosu na sam D-dimera bez kliničke slike. Takođe, nije poznat cut-off za D-dimer kod PE u pneumoniji. Zaključak: Na osnovu našeg prikaza slučaja možemo zaključiti da nijedan simptom i znak bolesti kod pacijenata sa upalom pluća ne treba zanemariti i svaki korak u dijagnostici treba sprovesti bez preskakanja algoritma, pogotovo kada se sumnja na PE. Ključne reči: Plućna embolija, pneumonija, ne specifični znaci, dijagnostički algoritam. Literatura:

1. M.Paparoupa et al. Pulmonary Embolism in Pneumonia: Still a Diagnostic Challenge? Results of a Case-Control Study in 100 Patients. Disease Markers Vol. 2016, Article ID 8682506, 8 pages

Page 43: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

43

P 8 OPSTRUKCIJA DISAJNIH PUTEVA STRANIM TELOM Milivoj Srećković Dom zdravlja" Dr Jovan Jovanović Zmaj" Stara Pazova Služba hitne medicinske pomoći [email protected] Uvod: Opstrukcija disajnog puta smatra se jedno od najurgentnijuh stanja u medicini i manifestuje se gušenjem. Ona može nastati zbog prisustva stranog tela u disajnim putevima. Strana tela mogu biti egzogena i endogena, organskog i neorganskog porekla. Kod dece se češće nalaze, ali mogu biti i kod odraslih koji imaju neurološke poremećaje i smanjene reflekse zbog moždanog udara, parkinsonizma, traume i demencije Cilj: Cilj rada je da se kroz pacijenta sa teškom kliničkom slikom gušenja hranom prikaže značaj brzog prepoznavanja i rešavanja Hajmlihovim zahvatom. Metod: Podaci su dobijeni na osnovu fizikalnog pregleda i heteroanamnestičkih podataka. Prikaz slučaja/ diskusija: Ekipa SHMP je pozvana na teren od strane rodbine. Pacijent je sedamdesetogodišnji muškarac koji boluje od Parkinsonove bolesti, preležao je cerebrovaskularni insult, slabije je pokretan, njemu je zapao komad hrane u vreme obroka. Pacijent je zatečen u sedećem položaju, bez mogućnosti govora. Kod pacijenta je bilo prisutno: izrazita dispneja, stridor pri udisanju, tahipneja, raširene nozdrve i uvlačenje interkostalnih mišića. Odmah se pristupilo izvođenju Hajmlihovog zahvata u stojećem položaju. Učinjeno je pet odsečnih pritisaka na gornji deo abdomena, ali strano telo nije izbačeno. Pacijent je i dalje teško disao, malaksao, boja kože i sluznica su bile tamnije a usne lividne boje. Odjednom je izgubio svest i prestao disati. Pacijent se odmah postavio u ležeći položaj i nastavilo se Hamlihovim zahvatom u ležećem položaju. Dlanove ruku postavili smo između pupka i vrha grudne kosti i deo vlastite težine iskoristili za pritisak. Snažnim pritiscima u predelu epigastrijuma i ponavljanim u serijama od četiri puta izbačena su tri komadića palačinke iz hipofarinksa koji se vizuelizira laringoskopom. Pacijent dolazi svesti i počinje normalno disanje. Pregledom se ustanovilo sledeće: srčana radnja ritmična tonovi jasni fr 100/min TA 125/85mmhg, EKG sinusni ritam fr 100/min. ST depresija 2mm u V1-V3, pulmo normalan disajni šum, glukohemotest 6,7 mmol/l. Započeta ventilacija kiseonikom u protoku od 5l/min, plasirana braunila i aplicirana sol NaCl 0,9% a 500ml, lemod sol 40mg ampula. U pratnji medicinske ekipe do bolnice stanje pacijenta je bilo stabilno. Zaključak: Prisebnost i znanje koje poseduje SHMP o pravovremenoj prvoj pomoći i primeni Hajmlihovog zahvata je od presudnog značaja za unesrećenu osobu. Ključne reči:gušenje, strano telo, Hajmlihov zahvat Literatura:

1. Živaljević Z., et al. Strana tela gornjih disajnih puteva. Serbian Journal of Anesthesia and Intensive Therapy. 2013; 35(5-6): 307-310

Page 44: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

44

2. Rajnish CS, Sunder SD, Vikram KM. Oro-Pharyngo-Laryngeal Foreign bodies: some interesting cases. Indian J Otolaryngol Head Neck Surg. 2012;64(2): 197-200

3. Alaaddin MS, Musab A, Dafalla AE. Airway Foreign Bodies: a critical review for a common pediatric emergency. World J Emerg. Med. 2016; 7(1): 5-12

4. Vučović D. edit., Urgentna medicina 1st ed. Beograd: Obeležja; 2002. Ch.9, Urgentna stanja u otorinolaringologiji; p.549-615

Page 45: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

45

P 9 INFARKT MIOKARDA U AMBULANTI SLUŽBE ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ Marija Vuković¹, Marija Ivanović² Dom zdravlja "dr Đ. Kovačević" Lazarevac- ¹Služba za hitnu medicinsku pomoć - ²Služba opšte medicine [email protected] Uvod: Akutni infarkt miokarda je oblik koronarne bolesti srca definisan kao nekroza miokarda nastala usled kritičnog smanjenja, najčešće potpunog prekida protoka krvi kroz koronarne arterije. Patofiziološka osnova AIM je nestabilna i komplikovana aterosklerotična pločica koja narušavanjem endotela evoluira u tromb koji okludila koronarnu arteriju. Karakteriše se anginoznim bolom, promenama na elektrokardiogramu i biohemijskim markerima. Cilj: Ukazati na značaj adekvatnog urgentnog zbrinjavanja. Metod: Medicinska dokumentacija Službe za hitnu pomoć. Prikaz pacijenta starog 42 godine. U ranim jutanjim satima pacijent se javlja u ambulantu SHP zbog mučnine i jakih bolova u želucu sa širenjem ka grudnoj kosti nastalih 30 min pre dolaska. Navodi da je istu epizodu imao pre izvesnog vremena, kada mu je lečena H. Pylori, da Controloc 40mg ne pije dva dana unazad, od kada i oseća blagu nelagodnost u predelu želuca, ali se bolovi tu noć intenziviraju. Na pregledu pacijent oznojen, vidno uznemiren zbog jakog bola, sa tenzijom 130/80 na obe ruke, srčana radnja uredna, nad plućima bronhovezikularno disanje, abdomen u ravni grudnog koša, mek, neosetljiv na palpaciju. Na EKG zapisu se registruje sinus ritam, f 59/min, depresija ST segmenta u I, aVL i elevacija ST segmenta u II, III i aVF. Pacijentu se ordinira kiseonična maska i otvara venska linija, stavlja se na EKG-monitoring, aplikuje se analgetik i.v (Novalgetol amp i.v. i Klometol amp i.v.), antitrombotička sredstva-ASA (Aspirin 300mg s.l.) i tikagrelol (Brilique tbl 180mg p.o.). Kolima SHP uz medicinsku pratnju stabilnih vitalnih funkcija biva u najkraćem mogućem vremenskom periodu prevežen do sale za katetrizaciju KCS UC gde mu se uspešno radi PCI sa ugradnjom jednog stenta. Diskusija: Ispravna dijagnostika, adekvatna terapije i brz dolazak u salu za kateterizaciju su od vitalnog značaja za pacijenta. Zaključak. Adekvatno reagovanje u AIM je preduslov za očuvanje živora pacijenta i smanjenje posledica AIM Ključne reči. Bol, EKG zapis, vremenski period, sala za kateterizaciju Literatura:

1. Manojlović D. i saradnici, Interna medicina, Zavod za udžbenike Beograd, izdanje 2003. 2. Stajić D. i saradnici, Repetitorijum iz interne medicine, Savremena administracija, izdanje

2005. 3. Republika Srbija, Ministrastvo zdravlja, Nacionalni vodič dobre kliničke prakse,

Ishemijska 2012bolest srca,

Page 46: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

46

P 10 PLUĆNA EMBOLIJA KOD PACIJENTKINJE OBOLELE OD HOČKINOVOG LIMFOMA- PRIKAZ SLUČAJA Tanja Macura, Gordana Đurović¹ Gradski zavod za hitnu medicinsku pomoć Beograd, ¹ Dom zdravlja "dr Dimitrije Pitović" Kosjerić Služba hitne medicinske pomoći [email protected] Uvod: Plućna embolija je patološko stanje nastalo usled opstrukcije manjih ili većih grana plućne arterije trombom ili drugim materijalima (mast,vazduh,amnionska tečnost, delovi tkiva i dr.) koji putem venske krvi kroz desno srce dospevaju u plućnu cirkulaciju. Cilj rada: Prikazati slucaj plućne embolije kod pacijentkinje obolele od Hočkinovog limfoma i njegov značaj u patogenezi tromba i posledičnoj tromboemboliji. Materijal i metode: Korišćeni su podaci iz lekarske dokumentacije za prikaz slučaja 65. godišnje pacijentkinje obolele od Hočkinovog limfoma lečene hemoterapijom, a manifestuje se naglo nastalom dispneom i tahikardijom. Rezultati: Malignitet luči prokoagulanse koji dovode do abnormalnog zgrušavanja krvi. Prema teoriji Virchowa u patogenezi duboke venske tromboze i posledičnoj tromboemboliji bitna su tri faktora: oštećenje krvnog suda, staza krvi i promena sastava krvi tj. hiperkoagulabilnost. Pacijentkinja prikazana u ovom slučaju javila se ekipi hitne pomoći zbog naglo nastalog gušenja i tahikardije koji su ne karakteristični simptomi jer se javljaju kod mnogih oboljenja. Pacijentkinja je bila bez promena na EKG-u (S1Q3T3) i Mek Dzin -Vajtovog znaka, što otežava dijagnostiku. U navedenim okolnostima od značaja može biti Velssov skor, prema kome naša pacijentkinja spada u grupu sa umerenom verovatnoćom za dijagnozu plućne embolije. Pošto plućna embolija može biti urgentno stanje bitno je rano prepoznavanje i zbrinjavanje bolesnika. Zaključak: Posto se radi o postavljanju dijagnoze u prehospitalnim uslovima gde je oskudna mogućnost dijagnostike, a pacijentkinja nema tipičnu kliničku sliku što bi olakšalo postavljanje dijagnoze prehospitalno, obratiti pažnju na anamnestički podatak o postojanju maligniteta i mogućnosti nastanka plućne embolije, jer ukoliko ostane neprepoznata u 10% slučajeva ima smrtni ishod u prvom satu od pojave simptoma. Ključne reči: Plućna embolija, Hočkinov limfom, hiperkoagulabilnost, hitna pomoć Literatura:

1. Kalezić N. i saradnici.Urgentna medicina, Beograd, 2016 god 2. Manojlović D. i saradnici. Interna medicina. Zavod za učbenike i nastavna sredstva,

Beograd, 2003 3. Malalcolh S.Thaler elektrokardiografija, 2009

Page 47: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

47

4. Maksimović Ž i saradnici.Vodič za dijagnostikovanje i lečenje akutnih i hroničnih oboljenja vena. Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2012 god.

5. Marisavljević D. i saradnici. Klinička hematologija. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd 2012

Page 48: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

48

P 11 PRIKAZ PACIJENTA SA NESTABILNOM ANGINOM PECTORIS Aleksandra Huljić, Aleksandra Caričić, Bojan Pavković, Marija Zarić, Bojan Prokić, Milica Kuljanin, Dubravka Topalović Dom zdravlja "Dr Simo Milošević" Čukarica, Beograd Opšta medicina [email protected] Cilj rada: Prikaz slučaja pacijentkinje sa nestabilnom anginom pectoris kod koje je fizikalni, laboratorijski i ehokardiografski nalaz uredan. Metodologija: Analiza zdravstvenog kartona pacijenta. Rezultati: Pacijentkinja životne dobi 62 godina, javlja se izabranom lekaru zbog stežućeg bola iza grudne kosti, sa širenjem ka donjoj vilici, prednjoj strani vrata, ramena i nadlaktice, praćenog mučninom i povraćanjem. Bol je intenzivnog karaktera, javlja se uglavnom noću poslednjih pet dana i budi je iz sna. Prestaje nakon aplikacije nitroglicerina. Nije bila fizički aktivna prethodnih dana, te nije imala tegobe pri naporu. Pacijentkinja je dugogodišnji hipertoničar, lečena ACE-inhibitorima. Fizikalni pregled je uredan (cor: b.o., pulmo: vezikularno disanje, TA 130/70mmHg, fr 70/min), osim diskretne dinamike na EKG-u: sinusni ritam, fr 67/min, levogram, inkompletni RBBB, negativan T talas u V1-V2. Pacijentkinji data oralno acetilsalicilna kiselina 300mg i aplikovan sublingvalno nitroglicerin, nakon čega se bol povlači. Upućena SHMP u Urgentni centar kardiologu. Urađena je laboratorija koja pokazuje mirne kardiospecifične enzime i dislipidemiju, ostali nalazi u referentnim vrednostima. Ehokardiografski viđena leva komora normalnih dimenzija, normalne globalne sistolne funkcije i blage dijastolne disfunkcije. Koronarografijom viđena LAD medijalno sužena do 50%, nakon D2 sužena do 80%, i RCA teško aterosklerotski izmenjena, proksimalno okludirana 50%. U nastavku urađena PCI RCA sa implantacijom tri stenta. Finalni angiogram i ehokardiografski nalaz uredan, pacijentkinja hemodinamski stabilna, bez bola u grudima. Otpušta se uz terapiju antihipertenzivima, statinima i antiagregacionim lekovima. Diskusija: Akutni koronarni sindrom (AKS) podrazumeva grupu različitih kliničkih stanja koja nastaju kao posledica akutne ishemije i/ili nekroze miokarda. Pacijenti sa visokim rizikom sa AKS se tretiraju invazivnom strategijom koja uključuje srčanu kateterizaciju i brzu revaskularizaciju miokarda. Jačina simptoma može biti različita, približno 20% AKS može biti neprepoznat jer su tegobe blage, netipične ili ih nema. AKS je jedan od najčešćih uzroka urgentnog prijema u bolnicu i iznenadne smrti u razvijenim delovima sveta, a poslednjih nekoliko decenija i u zemljama u razvoju. Važeće preporuke za rano otkrivanje faktora rizika i snažno lečenje usmereno prema njihovom ublažavanju mogu umanjiti broj obolelih od koronarne bolesti. Zaključak: Koronarografija predstavlja zlatni standard za dijagnostiku AKS kod pacijenata sa novonastalim bolom u grudima sa urednim laboratorijskim i ehokardiografskim nalazom. Ključne reči: akutni koronarni sindrom, koronarografija.

Page 49: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

49

Literatura:

1. Zhisheng G., Baozhu W. and Cheng Q. - Puerarin injection for treatment of unstable angina pectoris: a meta-analysis and systematic review, Int J Clin Exp Med 2015;8(9):14577-94

2. Kumar A.and Cannon CP - Acute Coronary Syndromes: Diagnosis and Management, 2009; 84(10)917–38

3. Hui JK. Advances in treatment of unstable angina. Chin J Ger Care 2009;2:69–7 4. Wang YL, Xu DJ. Description of the mechanism and treatment about unstable angina

pectoris. Guide China Med 2010;32:33–4 5. Luo J. Research progress of unstable angina. Adv Cardiovasc Dis 2000;5:301–5

Page 50: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

50

P 12 TERAPIJA URGENTNIH STANJA – ADEKVATAN LEK U ADEKVATNOJ DOZI (2A) Milena Jokšić Zelić¹, Radojka Jokšić-Mazinjanin², Siniša Saravolac², Siniša Šijačić¹, Emilija Berčenji¹, Eva Benarik¹ ¹DZ Bečej Služba hitne medicinske pomoći, ² Zavod za hitnu medicinsku pomoć Novi Sad [email protected] Cilj: Prikazati doziranje lekova, primenjivanih parenteralno intravenskim putem u urgentnim stanjima, u radu Službe hitne medicinske pomoći (SHMP) Doma zdravlja (DZ) Bečej. Materijal i metode: Istraživanje je retrospektivno, opservaciono, sprovedeno u SHMP DZ Bečej. Ciljna grupa su pacijenti zbrinuti od strane lekara SHMP u periodu od 01.01.2017. do 31.12.2017.godine. Iz ambulantnih protokola i protokola terenskih ekipa prikupljeni su podaci o dijagnostikovanim stanjima, vrsti lekova i primenjenim dozama leka. Rezultati: Tokom posmatranog perioda u SHMP DZ Bečej pregledano je 9.978 pacijenata. Od ukupnog broja pacijenata kod 1.346 (13,49%) primenjena je parenteralna intravenska terapija. Stimulans srčanog rada-Adrenalin HCL 1:1000 25 (1,86%) pacijenata ali su u 55,56% slučajeva primenjene doze do 3 mg, Sedacoron je primenjen samo kod 11 pacijenata sa fibrilacijom i to u dozi od 150-300 mg. Antiaritmik- Presolol je primenjen kod 25 (1,86%) pacijenata, uglavnom je primenjivan u dozi od 5-10 mg intravenski, i u slučaju kada je pacijent upućen u bolnicu ili je kombinovan sa Sedacoronom 10 (0,74%) pacijenata. Verapamil je korišćen kod 14 (1,04%) pacijenata, a u kombinaciji sa Sedacoronom kod još 4 (0,3%), uglavnom je korišćen u dozi od 5 mg. Sam Sedacoron je primenjivan kod 31 (2,3%) pacijenta i to uglavnom u dozi od 150 mg i kod pacijenta upućenih u bolnicu. Diuretik Henlejeve petlje-Lasix 459 (34,10%) pacijenata, iako je kod 93,04% vrednost sistolnog krvnog pritiska iznosila ≥150mmHg, primenjena je samo jedna ampula 20 mg. Preduslov za adekvatnu i racionalnu upotrebu bilo kog leka je postavljanje tačne dijagnoze bolesti i poznavanje samog leka (farmakodinamika, farmakokinetika i moguće neželjene reakcija) koji će se primeniti. Od doze leka zavisi da li će efekat leka uopšte, i kada nastupiti i da li će on biti terapijski odgovarajuće koristan. Za zbrinjavanje urgentnih stanja, kada u kratkom vremenskom roku primenjen lek mora maksimalno efikasano da deluje najvažnija je primena adekvatnog leka u adekvatnoj dozi (2A). Zaključak: Na osnovu analiziranih rezultata zaključili smo da su navedeni lekovi subdozirani. Radi unapređenja stručnog nivoa zbrinjavanja urgentnih stanja, neophodna je izrada savremenih protokola sa preciznim dozama lekova koji se koriste prilikom zbrinjavanja urgentnih stanja. Ključne reči: urgentna stanja, terapija, adekvatan lek, adekvatna doza leka, subdoza leka. Literatura:

1. Sabo A, Mikov M, Tomić Z. editors (Samojlik, I. član uređivačkog odbora, koautor monografije): LEKOVI U PROMETU 2014;

Page 51: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

51

2. FARMAKOTERAPIJSKI PROTOKOLI U PRIMARNOJ ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI NAJĈEŠĆE BOLESTI I STANJA PRVO IZDANJE – RFZO, 2014. GODINA, Republički fond za zdravstveno osiguranje 2014.

3. Emergency Drug Card – Adult, authors: Rob Bryant,MD, Anie Hatch, PharmD, BCPS, Jeremy Bair, PharmD, 2013

4. 2nd Edition of the Emergency Drug Guidelines, National Drugs and Therapeutics Committee, Ministry of Health, Suva, Fiji, 2008

Page 52: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

52

P 13 JEDNA USPEŠNA KARDIOPULMONALNA REANIMACIJA (KPR) U AMBULANTI HITNE POMOĆI Momir Kitanović, Emilio Miletić¹ Dom zdravlja Vlasotince Služba hitne medicinske pomoći, ¹ Zdravstveni centar Knjaževac [email protected] Uvod: KPR je kombinacija mera koje se preduzimaju da bi se bolesniku koji je doživeo zastoj disanja i rada srca tj. kardiorespiratorni arrest ponovo uspostavila funkcija srca i disanja. Osnovni cilj je dopremanje dodatnih količina kiseonika mozgu, srcu i ostalim vitalnim organima (BLS) - osnovna životna potpora, sve dok se složenijim medicinskim postupcima ne uspostavi adekvatna srčana akcija i spontano disanje (ALS) - viša životna potpora. Cilj rada je da se pokaže da je kod KPR najbitnija brzina reakcije na kardiorespiratorni arrest i uvežbanost ekipe hitne medicinske pomoći za pravilnu primenu mera BLS - a i ALS - a. Metodologija: Za ispitivanje su korišćeni podaci iz protokola ambulantnih pregleda SHMP Vlasotince od 04.12.2017. god. pod rednim brojem 14839. Prikaz slučaja. Rezultati: Pacijent I.M. star 62 godine ulazi na vrata, kaže da ima bol u grudima i sruši se na pod ambulante hitne pomoći. Brzom reakcijom specijaliste urgentne medicine i medicinskih tehničara biva prebačen na krevet za reanimaciju. Pregledom je utvrđeno da je osoba poplavela u licu, da je bez svesti, bez pulsa na karotidnom arterijom, bez spontanih respiracija. Odmah su započete mere BLS-a masaža srca i ventilacija AMBU balonom i otvrena je venska linija. U drugom minutu je na monitoru defibrilatora verifikovana ventrikularna fibrilacija te se pacijent defibrilira sa 360 J. Pacijent pravi spontanu insuflaciju vazduha, dolazi svesti a na monitoru se pojavljuje tahiaritmija frekvence 130/min. Pacijentu je aplikovano 300 mg amiodarona u 20 ccm 5% glukoze i dat kiseonik na masku 8 L/min. Pacijent je transportovan na koronarnu jedinicu leskovačke bolnice uz davanje infuziong rastvora i još 150 mg amiodarona i kiseonika 8 l/min. Diskusija i zaključak: Kardiorespiratorni arrest se mnogo češće verifikuje na terenu nego u zdravstvenim ustanovama. Za uspešnost KPR - e neophodno je da u što kraćem vremenskom roku od nastupanja cardiac arrest-a započeti reanimmacione mere BLS, a kasnije ALS. Procenat uspešnosti je visok (oko 75%) ako počnemo reanimacione mere kao i ranu defibrilaciju u prva tri minuta, kasnije uspešnost sa svakim izgubljenim minutom drastično opada za 10% -15%.. Ključne reči : KPR, Ventrikularna fibrilacija, cardiac arrest. Literatura:

1. Urgentna medicina, dr Dragan Vučović, 2002. 2. ABC Časopis, dr Slađana Anđelić, 2014. 3. Interna medicina, dr Stevan Ilić, 2004.

Page 53: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

53

P 14 DISEKCIJA AORTE (DA) DIJAGNOZA NA KOJU TREBA MISLITI Momir Kitanović, Emilio Miletić¹ Dom zdravlja Vlasotince Služba hitne medicinske pomoći, ¹ Zdravstveni centar Knjaževac [email protected] Uvod: Disekcija aorte ili disekantna aneurizma aorte je poremećaj koji se karakteriše raslojavanjem medije različitom dužinom i obimom aorte. Inicijalni događaj predstavlja intimalni rascep , prodor krvi u mediju raslojavanje medije i formiranje lažnog lumena, koji se usled pulsirajućeg krvotoka širi anterogradno ili ređe retrogradno. DA je vrlo retka bolest vrlo često pogešno dijagnostikovana i praćena visokim mortalitetom. DA ima dve podele De Bejkijeva na tri tipa i Stanfordova na dva tipa. Predisponirajući faktori su hipertenzija, arteroskleroza, Marfanov sindrom, mehaničke povrede. Cilj: S obzirom da je disekcija aorte retka bolest koja se teško dijagnostikuje, cilj ovog prikaza slučaja je da treba ukazati na značaj pravovremenog prepoznavanja ovog urgentnog stanja. Metodologija: Podaci uzeti iz protokola kućnih poseta SHMP Vlasotince br. 168, od 02.02.2018. u 22:00 h Prikaz slučaja. Rezultati rada: Pacijent N.J. 64 godine poziva ekipu Hitne pomoći u 22.00 h prijavivši bol u grudima. U stanu zatičemo bledog, hladnim znojem orošenog muškarca starosti 64 god sa bolom u grudima koji zrači u trbuh. U ličnoj anamnezi imamo hipertenziju, a u porodičnoj majka i brat umrli od srčanih problema. Pritisak na levoj ruci 110/70 mmHg, na desnoj 100/60 mmHg. EKG snimak normalan. On što bi mogo u tom trenutku ukazati na disekciju aorte je odsustvo pulzacije na levoj preponskoj arteriji, jak bol iza grudne kosti sa propagacijom ka trbuhu nabrekle vene na vratu, i razlika u pritiscima desne i leve ruke. Pacijentu je data početna terapija Sol. Ringer 500 ml, zatim u bolusu ampula Trodon od 100 mg, sa ampulom Klometol. Pošto živi u stanu na četvrtom spratu spuštanje kardiološkom stolicom do sanitetskog vozila i transportovan u leskovačku bolnicu uz davanje kiseonika. U koronarnoj jedinici leskovačke bolnice je djagnostikovana disekcija aorte pa je poslat u KC Beograd gde je operisan ali na žalost egzitirao nakon dva dana. Rana smrtnost nakon operacije je 23% - 70%. Diskusija i zaključak: Disekcija aorte je retko oboljenje sa visokim mortalitetom na koje treba misliti naročito kada imamo jak bol u grudima sa normalnim EKG zapisom, koji je udružen sa hemodinamskom nestabilnošću i oslabljenim srčanim tonovima. Diferencijalna dijagnoza infarkt miokarda i embolija pluća. Ključne reči : Disekcija aorte, bol u grudima, predisponirajući faktor. Literatura:

1. Urgentna medicina, dr Dragan Vučović, 2002. 2. Aneurizmatska bolest klinika i lečenje, Lazar Davidović, Marko Dragaš, Živan

Maksimović. 3. Richard N. Fogoros, M. D. : Aortic Disection, updated December 11. 2010.

Page 54: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

54

P 15 PRIKAZ PACIJENTA SA BOLOM TRAUMATSKOG POREKLA USLED FRAKTURE REBARA UDRUŽENOG SA INFARKTOM MIOKARDA Milica Kuljanin, Bojan Pavković, Aleksandra Huljić, Aleksandra Caričić, Bojan Prokić, Marija Zarić Dom zdravlja "Dr Simo Milošević" Čukarica, Beograd, Opšta medicina [email protected] Cilj: Prikaz slučaja mlađeg, gojaznog muškara koji se javio lekaru zbog iznenada nastale vrtoglavice i posledičnog pada sa povredom grudnog koša uzrokovanim infarktom donjeg zida miokarda. Metodologija: Retrospektivna analiza zdravstvenog kartona i lične medicinske dokumentacije pacijenta. Rezultati: Pacijent životne dobi 39 godina javio se lekaru zbog jakog bola u grudnom košu koji je nastao nakon pada i udarca prednjim delom grudnog koša o naslon stolice. Anamnestički se saznaje da je padu prethodio težak fizički napor i kratkotrajan osećaj vrtoglavice. Pri fizikalnom pregledu beleže se snižene vrednosti arterijskog krvnog pritiska (100/60 mmHg), uredna srčana radnja i normalan disajni šum. EKG zapis registruje promene po tipu ST elevacije u odvodima D2, D3 i aVF. Pacijent navodi da su ranije otkrivene povišene vrednosti krvnog pritiska (150/90 mmHg), blago povišene vrednosti glikemije (6,4 mmol/L) i holesterola (6,2 mmol/L) koje nisu medikamendozno tretirane. Biva upućen u zdravstvenu ustanovu tercijarnog nivoa radi dalje dijagnostike. Koronarografijom su verifikovane izražene aterosklerotske promene koronarnih krvnih sudova, dominantno desne koronarne arterije koja je u medijalnom delu sužena do 65%. Učinjena je PCI RCA sa implantacijom stenta. Dopunske laboratorijske analize su ukazale na povišene vrednosti kardiospecifičnih enzima, hiperlipidemiju i hiperglikemiju. Radiografijom grudnog koša je dijagnostikovan prelom 6. i 7. rebra leve polovine grudnog koša. Ordinirana je adekvatna antihipertenzivna, antidijabetična i dvojna antiagregaciona terapija. Nakon tri nedelje pacijent je dobrog opšteg stanja otpušten na kućno lečenje. Diskusija: Koronarna ateroskleroza može biti različitog stepena, u vidu početnog luminalnog suženja do totalne luminalne okluzije koja može nastati kao rezultat rupture nestabilnog aterosklerotskog plaka. Rana detekcija akutnog infarkta miokarda od velikog je značaja u redukciji mortaliteta, morbiliteta i troškova hospitalizacije kao i za izbegavanje daljih dijagnostičkih intervencija u pacijenata sa niskim rizikom. Zaključak: Infarkt miokarda inicijalno može imati nejasnu kliničku prezentaciju i kao takav mogućnost da ostane blagovremeno nedijagnostikovan, što može rezultirati i fatalnim ishodom. Literatura:

1. Samman Tahhan A, Sandesara P, Hayek SS, Hammadah M, Alkhoder A, Kelli HM, et al. High-Sensitivity Troponin I Levels and Coronary Artery Disease Severity, Progression, and Long-Term Outcomes. J Am Heart Assoc. 2018 Feb 21;7(5). pii: e007914. doi: 10.1161/JAHA.117.007914

Page 55: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

55

2. Vestberg D, Rosengren A, Eeg-Olofsson K, Miftaraj M, Franzen S, Svensson AM, et al. Body mass index as a risk factor for coronary events and mortality in patients with type 1 diabetes. Open Heart. 2018 Jan 20;5(1):e000727. doi: 10.1136/openhrt-2017-000727.

3. Reihani H, Sepehri Shamloo A, Keshmiri A. Diagnostic Value of D-Dimer in Acute Myocardial Infarction Among Patients With Suspected Acute Coronary Syndrome. Cardiol Res. 2018 Feb;9(1):17-21. doi: 10.14740/cr620w

4. Kilic S, Kocabas U, Can LH, Yavuzgil O, Zoghi M.The Severity of Coronary Arterial Stenosis in Patients With Acute ST-Elevated Myocardial Infarction: A Thrombolytic Therapy Study.

5. Dubey G, Jain S. Acute myocardial infarction in a young male. Heart Asia. 2018;10(1):e010992. doi: 10.1136/heartasia-2017-010992

Page 56: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

56

P 16 AKUTNI INFARKT MIOKARDA KOD PACIJENTA TOKOM PROCESA HEMODIJALIZE Katarina Ostojić¹, Nikola Beljić² Opšta bolnica "Dr Laza K. Lazarević" Šabac, ¹Nefrologija sa dijalizom, ²Urgentni prijem [email protected] Uvod: Dijaliza je metoda odstranjivanja otpadnih produkata i viška tečnosti iz krvi u slučaju zatajenja bubrega. Srčane bolesti čine polovinu uzroka smrti u bolesnika na dijalizi. Cilj rada: je da ukaže na značaj ranog prepoznavanja i adekvatnog lečenja srčanih oboljenja kod pacijenata na dijalizi, a takođe da i njihovo rano prepoznavanje utiče na ishod. Metod rada: prikaz slučaja. Pacijent (M.A.) starosti 67 godina, žali se na bol u grudnom košu u toku trećeg sata procesa hemodijalize. Bol je iznenadan, prvo probadajući, a onda jak da postaje neizdrživ, sa propagacijom u levu ruku i lopaticu, praćen dispnejom, mučninom, preznojavanjem, gušenjem. Prekida se proces hemodijalize, radi se EKG, gde se registruju promene u vidu ST elevacije od V1 do V4, QS od V1 do V3, mikro R u V4. Izmerena tenzija je 190/100mmHg. Auskultatorni nalaz na plućima ukazuje na krepitacije obostrano bazalno, a na srcu tonovi su tmuli, sa frekvencom oko 100/min. Pacijentu se postavlja nazalna maska sa kiseonikom 2l / min, kroz vensku iglu za HD daje se Zodol ampula, otvara se periferni venski put, peroralno daje pola tablete Enalaprila. Kontaktira se SHMP za transport pacijenta u Koronarnu jedinicu Internog odeljenja i obaveštava dežurni kardiolog. U Koronarnoj jedinici, EKG je skoro identičan. Dobija Lasix amp.II¬ iv, NTG sublingvalno, Morfin frakcionirano 2mg+4mg, O2 4l / min uz antiagregacionu terapiju (Andol / Klopidogrel) i IPP. U stabilnom stanju, uz lekarsku pratnju, upućuje se u KBC Zemun na PCI. Zaključak: Značaj urgentno započetog tretmana infarkta miokarda i transporta pacijenta u referentnu ustanovu. Ključne reči: dijaliza, akutni infarkt miokarda. Literatura:

1. Dijaliza-priručnik za bolesnike na dijalizi Ljubinko Todorović 2. Interna medicina Božidar Vrhovac i suradnici

Page 57: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

57

P 17 RANA DEFIBRILACIJA: KLJUČ ZA USPEŠAN ISHOD VAN HOSPITALNOG SRČANOG ZASTOJA Vuk Niković¹, Blagojević Predrag², Anton Laggner³, Srđan Nenek4,Nehru Destani5 Miroslav Gajić5 ¹Zavod za htinu medicinsku pomoć Crne Gore – Podgorica, ²Dom zdravlja Pale – Služba hitne medicinske pomoći BiH RS, ³Univ.Clinic for Emergency medicine,AKH Hospital,Wien, 4Dom zdravlja Kovin – Služba hitne medicinske pomoći, 5 Dom zdravlja Kovačica – Služba hitne medicinske pomoći [email protected] Uvod: Defibrilacija je dio kardiopulmonalne reanimacije koji podrazumeva isporuku električne energije, preko elektroda plasiranih na grudni koš, kroz srce, kojom se mogu maligni, zloćudnii poremećaj srčanog ritma kao što su ventrikularna fibrilacija (VF) i ventrikularna tahikardija (VT) bez pulsa promeniti/vratiti u efikasne kontrakcije srca. Srčani zastoj je potencijalno reverzibilno stanje, jer se u nekim situacijama brzim delovanjem, merama kardiopulmonalne reanimacije (CPR), srčani rad može pokrenuti i vratiti u normalan ritam Cilj rada: Značaja rane defibrilacije Materijal i metode: Prikazan je slučaj muškarca starosti 63 godine sa akutnim infarktom miokarda. Analiziran je ambulantni protokol Zavoda za Hitnu medicinsku pomoć, istorija bolesti i otpusna lista sa klinike za kardiologiju Rezultati: Pacijent starosti 63 godone dolazi u Hitnu pomoć zbog bola u leđima, gušenja, otežanog hoda. Pritisak je bio 140/90 mmHg. Urađen je EKG u kome se registuje sinusni ritam, frekfence 75/minuti sa ST depresijom u D2, D3, AVF, elevacija ST segmenta u AVL, V1-V4. Pacijentu se otvara venska linija, odinirana Andol 300 mg per os, vrlo brzo pacijent je pomodrio u licu, gubi svijest, grči se, pravi opistotonus i arestira. Započinje se KPCR. Na monitoru defibrilatora registruje se šokabilni ritam VF (Ventrikularna fibrilacija ) te se odlučuje za isporuku DC šoka 360J. Ritam srčanog zastoja je VF. Nakon jednog isporučenog DC šoka pacijent počinje da diše, vitalni parametri se normalizuju, uspostavlja se komunikacija sa njim mada je vrlo konfuzan. Na ponovnom elektrokardiogramu registrije se sinusni ritam, elevacije perzistiraju. Pacijent medikamentozno pripremljen sa PCI i stabilnih vitalnih parametara uz monitoring transportovan u Urgentni centar. Pacijent nakon prijema preveden u salu za kataterizaciju gdje je dobio stent na LAD. Zaključak: Rana defibrilacija je efikasna u prvih nekoliko minuta te najveći značaj je u vremenskom faktoru. Ključne reči: Akutni zastpoj srca , kardiopulmonalna reanimacija , radna defibrilacija Literatura :

1. Ostojić M. i saradnici. Protokol za prehospitalnu dijagnostiku i terapiju AKS. Narodna biblioteka Srbije, Beograd:2010.

Page 58: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

58

2. European Resuscitation Council Guidelines for Resuscitation 2015 Section 1. Executive summary Koenraad G. Monsieurs a,b,∗, Jerry P. Nolan and all. http://dx.doi.org/10.1016/j.resuscitation.2015.07.038

3. HIGHLIGHTS of the 2015 American Heart Association Guidelines Update for CPR and ECC

Page 59: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

59

P 18 EFIKASNOST UPOTREBE ZOFENOPRILA U SLUŽBI HITNE MEDICINSKE POMOĆI Mladen Stajić, Žana Maksimović Dom zdravlja Modriča, BiH Služba hitne medicinske pomoći [email protected] Uvod: Hipertenzija je najčešći zdravstveni problem zbog koga se pacijenti javljaju ljekaru u SHMP. Lijekovi kojima raspalaže SHMP za snižavanje visoke krvne tenzije su kaptopril i nifedipin za oralnu upotrebu, urapidil te furosemid za i.v. odnosno i.m. upotrebu. Veoma je važno prići problemu hipertenzije sa medikamentom koji je siguran, efikasan, daje dugotrajnije efekte i ima što manje kontraindikacija. Cilj: Osnovni cilj našeg istraživanja je bilo efikasnije pružanje prve pomoći hipertenzivnom pacijentu. Ovdje se efikasnost ogleda u brzini, a sigurnosti pri kojoj se postiže normalizacija krvnog pritiska, dugotrajnosti efekta date terapije, smanjenju mogućnosti povratka pacijenta na SHMP zbog istih tegoba. Metode: Korišćene su osnovne anamnestičke metode, te mjerenje krvnog pritiska i EKG ispitivanje. Svakom pacijentu sa visokim krvnim pritiskom (>140/90 mmHg), dat je zofenopril u dozi od 15 mmHg. Mjerenje krvnog pritiska je ponovljeno nakon 30 minuta. Osobe koje su reagovale sa sniženjem krvnog pritiska za najmanje 10/5 mmHg su markirani kao responderi. Bilježena je i normalizacija krvnog pritiska kao poseban parametar. Svi ispitanici su bili podijeljeni u dvije polne i tri dobne grupe, prije započinjanja statističke obrade. Rezultati: Ispititvanje efikasnosti upotrebe zofenoprila u SHMP je vršeno na uzorku od 70 ispitanika sa visokim krvnim pritiskom. Očekivano, petina pacijenata je bila do 50 godina, najveći procenat su bile osobe starije od 65 godina, njih 41,4%. Nešto više je bilo osoba ženskog pola (57,1%). Prosječna starost ispitanika je bila 63 godine, najmlađi je imao 34, a najstariji 82 godine. Prosječna vrijednost krvnog pritiska na prijemu je bila 184/102 mmHg. Zabilježeno je prosječno sniženje krvnog pritiska od 34/14 mmHg, dok je maksimalno sniženje tenzije bilo 70/40 mmHg. Istraživanje je pokazalo da je procenat pacijenata koji su odreagovali na ovu terapiju 78,6%, dok je procenat onih kod kojih je normalizovan sistolni krvni pritisak 42,9%, odnosno normalizovan dijastolni krvni pritisak 77,1%. U odnosu na pol, kod muškaraca je bilo bolje snižavanje sistolnog, a kod žena dijastolnog pritiska. Zaključak: Visok stepen pozitivnog odgovora na zofenopril, odsustvo neželjenih reakcija u toku istraživanja, te dugotrajnost efekta lijeka, garantuju efikasnost upotrebe ovog lijeka u SHMP. Ključne riječi: zofenopril, SHMP, visok krvni pritisak Literatura:

1. Ezzati M, Lopez AD, Rodgers A, Vander Hoorn S, Murray CJ; Comparative Risk Assessment Collaborating Group. Selected major risk factors and global and regional burden of disease. Lancet 2002 Nov 2;360(9343):1347-60. Review.

Page 60: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

60

2. Rajko Igić. Farmakologija renin-angiotenzin sistema. Banja Luka: Medicinski fakultet Banja Luka; 2014.

3. Evangelista S, Manzini S. Antioxidant and cardioprotective properties of the sulphydryl angiotensin-converting enzyme inhibitor zofenopril. J Int Med Res 2005 Jan-Feb;33(1):42-54.

4. Bucci M, Vellecco V, Cantalupo A, Brancaleone V, Zhou Z, Evangelista S, Calderone V, Papapetropoulos A, Cirino G. Hydrogen-sulphide accounts for the peripheral vascular efeects of zofenopril independently of ACE inhibition. Cardiovasc Res 2014 Apr 1;102(1):138-47.

Page 61: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

61

P 19 MASIVNA PLUĆNA TROMBOEMBOLIJA, EMBOLIJSKI MOŽDANI UDAR I AKUTNI INFARKT MIOKARDA - ISTOVREMENO Dušica Gujaničić Urgentni centar Kliničkog centra Srbije, Beograd Prijemno-trijažna služba [email protected] Uvod: Embolijski moždani udar je jedan od tipova IMU-a koji nastaje okluzijom krvnog suda embolijskim materijalom od trombotične mase lokalizovane u levim srčanim šupljinama, u dubokim venskim sistemima i desnim srčanim šupljinama pri postojanju intrakardijalnog šanta. Cilj rada: Naglasiti da više urgentnih stanja može biti prisutno kod jednog pacijenta u isto vreme. Dominantno neurološko ispoljavanje ne znači i dominantnu neurološku dijagnozu. Metod rada: Prikaz slučaja 65-godišnjeg muškarca, koga je ćerka dovezla privatnim autom na UC zbog naglo nastale otežane komunikacije u vidu dizartrije. Heteroanamnestički postoji podatak o operaciji preponske kile sa desne strane od pre 1,5 mesec. Od ranije HTA, dobro regulisana lekovima. Rezultati: prikazuju redosled dešavanja u ambulanti reanimacije. Pacijent je svestan, pokušava da verbalizuje, ali se komunikacija ne uspostavlja, diše spontano, uz O2 potporu maskom.U konsultaciju pozvani hirurg, neurolog, kardiolog. Prisutan otok skrotuma. Isključuje se, nakon učinjene dijagnostike urgentno hirurško stanje. U neurološkom statusu prisutna levostrana hemiplegija, dizartrija, nistagmus u stranu, uža leva rima, levi centralni facijalis. U CT nalazu endokranijuma odsustvo kontrastne opacifikacije („cut-off“) distalne polovine M1 segmenta desne ACM sa smanjenom arborizacijom postbifurkacionih grana desne ACM kao znak verovatne okluzije iste. Pri kardiološkom pregledu pacijent negira bol u grudima. Srčana akcija je ritmična, tonovi jasni, sistolni šum na vrhu, disajni šum je normalan.TA 160/120 mm Hg. Desna potkolenica diskretno otečena. EKG: sinusni ritam, fr 120/min, nmg, ST elevacija V2-6. Hs Tn T 56 ng/l. Eho srca: L(5,2/3,8), paradoksnih pokreta septuma, uz akineziju IVS u celini koji je istanjen i fibroziran, kao i medioapikalni segment prednjeg i lateralnog zida i samog vrha, EF oko 35-40%. DK uvećana,do 3 cm, hipokinetičnog slobodnog zida, u desnoj pretkomori se registruje zmijasta mekotkivna formacija koja povremeno prolabira kroz trikuspitno ušće u DK. Prisutni indirektni znaci opterećenja DK. MDCT plućne arterije – u plućnom arterijskom stablu, kao i u obe plućne arterije prisutne su sveže trombotične mase - masivna embolija pluća. Prima se u KJ i pacijent konzilijarnom odlukom dva kardiologa i uz odobrenje neurologa, prima trombolitičku terapiju: Actylise 100 i.v . CDS krvnih sudova nogu: VV soleales I vv.peroneales desno sa neorganizovanim trombnim masama. Postojala je i dinamika rasta kardiospecifičnih enzima i promena na EKG-u i ishemična CMP. Zaključak: Kompleksan i multidisciplinaran pristup pacijentu rezultira pravovemenom dijagnozom i lečenjeem. Ključne reči: PTE, embolijski moždani udar, AIM, dizartrija, hemiplegija, actylise Literatura:

Page 62: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

62

1. Vučović D.: Urgentna medicina, Beograd, 2002. 2. Nešković et al, Emergency echokardiography, Eur Heart Cardivasc Imaging 2013.

Page 63: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

63

P 20 DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA BOLA U GRUDIMA U SLUŽBI URGENTNOG PRIJEMA OPŠTE BOLNICE U LOZNICI Marijana Stanimirović, Milorad Tadić Opšta bolnica Loznica Služba prijema i zbrinjavanja urgentnih stanja [email protected] Cilj rada: Ukazati na najčešće uzroke bola u grudima kao primarne tegobe i inicijalnog faktora pri upućivanju pacijenata u urgentni prijem i hospitalno lečenje. Uporedni prikaz rezultata dobijenih u našoj ustanovi u odnosu na ustanove u kojima su ranijih godina sprovedena slična istraživanja. Metodologija: Retrospektivno i opservaciono istraživanje sprovedeno uvidom u protokole i medicinske izveštaje Urgentnog prijema OB Loznica. Rezultati: Ispitivanu grupu čini 500 pacijenata. Bol u grudima kao razlog upućivanja pacijenta na hospitalno lečenje bio je prisutan kod 87 pacijenata ( 17,4 %). Nakon detaljne anamneze i dodatne dijagnostičke obrade utvrdili smo da je kod 21 (24,14 %) pacijenta bol bio kutanog porekla ( mišićni, skeletni i kožni), kod 66 pacijenata bol u grudima bio je visceralnog porekla (75,86 %), i to kod 41 pacijenta srčanog (47,12 %) a kod 25 pacijenata nesrčanog porekla (28,73 %). Bol u grudima u sklopu AKS bio je prisutan kod 25 pacijenata, 28,73 % (kod 5 pacijenata na EKG je bila prisutna ST elevacija, kod 6 pacijenata ST depresija, kod 9 pacijenata negativan T talas u dva susedna odvoda, a kod njih 5 promena na EKG u nije bilo ili su bile minimalane). Od ukupnog broja pacijenata kod kojih je utvrđeno da je bol u grudima nesrčanog porekla uzrok su kod 13 bila pluća ( zapaljenski procesi, pneumotorax, karcinomi), kod jednog aortna disekcija, kod 4 GIT poremećaji, a kod 7 pacijenata bol je bio psihogeni. Zaključak: Iako je bol u grudima najčešće benignog porekla s obzirom na njegovu prevalencu u opštoj populaciji, apsolutni broj onih kojima je bol u grudima predznak ozbiljnih, pa i po život ugrožavajućih stanja nije mali. Veoma je značajno tačno diferencijalno dijagnostički odrediti uzrok bola u grudima tj. razlučiti da li je bol ishemijskog ili neishemijskog karaktera koji takođe može zahtevati hitno lečenje. Dobro uzeta anmneza, detaljna dijagnostička obrada predstavljaju siguran put do ispravne dijagnoze, a neretko i do ozdravljenja. Ključne reči: bol u grudima, diferencijalna dijagnoza Literatura:

1. Stožinić S, Borzanović M. Bol u grudima. Zdr Zašt. 2010; 2(39):17-22. 2. Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“ : Izveštaj o unapređenju

kvaliteta rada u zdravstvenim ustanovama Republike Srbije u 2013. Godini 3. Ostojić M, Dimković S, Vasiljević Z, et al. Preporuke za prevenciju ishemijske bolesti

srca: Nacionalni vodič kliničke prakse: Nacionalni komitet za izradu vodiča kliničke prakse u Srbiji, radna grupa za kardiovaskularne bolesti; Beograd 2002.

Page 64: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

64

P 21 PRIKAZ SLUČAJA ZBRINJAVANJA PACIJENTA SA DISEKCIJOM AORTE Višnja Milković, Marija Kitanović Ćorović, Boris Šarović, Dom zdravlja "JJ. Zmaj" Stara Pazova,Služba hitne medicinske pomoći [email protected] Cilj rada: Prikazati primer zbrinjavanja pacijenta sa disekcijom aorte u SHMP Stara Pazova. Materijal i metode: Korišćeni su podaci iz originalnog protokola SHMP Stara Pazova za prikaz slučaja 66-eg muškarca sa disekcijom aorte. Rezultati: Izlazak na teren po pozivu. Pacijent u ležećem položaju, svestan, orjentisan komunikativan. Žali se na bol u levoj polovini grudnog koša i vratu, mrači mu se pred levim okom, preznojen. Auskultatorni nalaz: akcija srca ritmična, fr oko 55, tonovi tiši, nad plućima normalan disajni šum. Deficit pulsa nad levom radijalnom arterijom. TA desna ruka: 80/40, TA leva ruka: nemerljiva. Ptoza levog kapka. Pareza leve ruke. EKG: sin ritam, frekvenca oko 55, ST elevacija 0,5mm V1-V3. Obezbeđen venski put, ordinirana Th: fiziološki rastvor 500ml iv. Postavljena radna dijagnoza : Dissectio aortae. Brz transport do dežurne ustanove. Otpusna lista (nakon 7 dana hospitalnog lečenja) OP: Resectio aortae ascendens et arcus prox. (I 71.0); Insufficientia valvularum aortae non reumatica (I 35.1). Zaključak: Značaj u što ranijem postavljanju radne dijagnoze disekcije aorte, a potom što racionalnije postavljanje iste. Od etioloških faktora najvažnija je hipertenzija koja se sreće u ¾ pacijenata, dva puta više u muškaraca. U opisanom prikazu slučaja, radi se o pacijentu kod koga je postojala dugotrajna i nekontrolisana hipertenzija, bez prisustva urođenih abnormalnosti. Ključne reči: disekcija, hipertenzija. Literatura:

1. Urgentna medicina, Dragan Vučović 2. Inicijalni tretman urgentnih stanja u medicini, Nevena Kalezić 3. Interna medicina Dr. Stevan Ilić

Page 65: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

65

P 22 ATIPIČNA KLINIČKA SLIKA KOD BOLESNIKA SA AKUTNIM INFARKTOM MIOKARDA:PRIKAZ SLUČAJA Predrag Gajić Gradski zavod za hitnu medicinsku pomoć Beograd [email protected] Uvod: Svi mi dobro poznajemo tipične simptome i znake Akutnog koronarnog sindroma (AKS), i te bolesnike na vreme zbrinjavamo, započinjanjem inicijalne terapije i prevoženjem na dalje lečenje u specijalističke zdravstvene ustanovama. Ali jedan manji broj bolesnika sa AKS (10-15%) javlja se lekaru SHP sa atipičnim simptomima i znacima, i često, zbog neiskustva i površnosti u pristupu takvim bolesnicima, previđamo pravi uzrok tegoba, gubeći dragoceno vreme potrebno za postavljanje konačne Dg:AKS i pravovremeno lečenje takvih bolesnika. Cilj: Prikazati atipične tegobe kod bolesnika sa Akutnim infarktom miokarda (AIM). Metod: Pregled protokola i lekarskog izveštaja. Prikaz Slučaja: Bolesnik star 65 god. dolazi u amb. SHP zbog jakog bola, kao ubod nožem, ispod desne plećke, sa propagacijom duž DRL do sternuma, praćen preznojavanjem i nemogućnosti da zbog bola udahne vazduh. Druge tegobe negira, a na ciljana pitanja o anginoznim tegobama odgovara negativno. 15 dana pre dolaska u SHP, zbog produženih anginoznihg tegoba urađen PCI (med. dokumentacija). Lična anamneza: pre 40 god. Op. Aorte (Aneurizma Ao abd.). Boluje od HTA, DM, hiperlipidemije, HOBP, operisao žučnu kesu, nepušač, negira alergiju na lekove. Objektivno: svestan, orijentisan, gojazan, aktivno pokretan, adinamičan, koža topla, orošena znojem, usne i vidljive sluznice cijanotične, dispnoičan, HD subkompenzovan. TA-90/55 obostrano, P-76/min, SpO2-89%, ŠUK-5,6 mM/l Pulmo: lako produžen ekspirijum, obostrano bazalno rani inspirijumski pukoti. Cor: akcija ritmična, tonovi tihi, nad Ao sistolni šum 3/6. Pulsevi uredno palpabilni na tipičnim mestima. Ne čuje se šum nad karotidnim arterijama. Nema perifernih edema. Koža na obe podkolenice trofički izmenjena, prisutni venski varikoziteti. Ekg: sin. ritam, f-79/min, levogram, znaci anterolateralnog AIM. Abdomen: mek, bolno neosetljiv, bez pulsacija, tumefakcija i organomegalije, u medijalnoj liniji i desno subkostalno mirni Op ožiljci. Radna Dg: AIM par. anterolateralis. Otvorena venska linija, započeta Th po MONA protokolu i bolesnik HD stabilan i bez komplikacija, prevežen u angiosalu UC, gde je potvrđena naša Dg. Zaključak: Ovaj prikaz nam ukazuje da prilikom postavljanja dijagnoze moramo biti svesni atipične simptomatologije i kliničke slike kod bolesnika sa AKS, kako bi ih pravovremeno zbrinuli i skratili vreme od nastanka tegoba do postavljanja konačne Dg, samim tim smanjili oštećenje miokarda, sprečili komplikacije i poboljšali oporavak bolesnika sa AKS. Ključne reči: AKS, atipična klinička slika, AIM, bol u grudima.

Page 66: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

66

Literatura:

1. Unexplained chest pain in Patients with normal coronara arteriograms: Ira S. Ockene, at all; N Engl J Med. 1980; 303:1249–52.

2. Case Definitions for Acute Coronary Heart Disease in Epidemiology and Clinical Research Studies: Russell V. Luepker, at all; Circulation. 2003;108:2543-2549

3. A long-term follow-up study of patients with ischaemic heart disease versus patients with nonspecific chest pain: Rozalind TEW∗ at all; Journal of Psychosomatic Research. Volume 39, Issue 8, November 1995; Pages 977-985

4. Age and sex differences in presentation of symptoms among patients with acute coronary disease: the REACT trial: Goldberg, Robert J. at all; Coronary Artery Disease. Volume 11, Issue 5, July 2000; Pages 399-407

Page 67: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

67

P 23 ALERGIJSKE REAKCIJE I HITNA MEDICINSKA POMOĆ BEOGRAD Vladanka Stefanović ,Slavoljub Živanović¹ KBC Zvezdara Anestezija, ¹Gradski zavod za hitnu medicinsku pomoć Beograd [email protected] Uvod: Alergijske reakcije se ispoljavaju kao jedva vidljive pa do onih koje ugrožavaju život. U stanjima alergijskih reakcija, građani mogu da zovu i Hitnu medicinsku pomoć Cilj: Prikazati broj, hitnost, da li je upisana alergija na lekove, kao i vreme čekanja ovih poziva kod dispečera, pre davanja ekipama na intervenciju. Metodologija: Analizirana je excel baza primljenih poziva na telefonskoj centrali na primeru meseca januara 2001godine, od 10675 primljenih poziva za intervencije na terenu, izbačeni su oni gde se radi o ponovnom pozivanju hitne medicinske pomoći, i otkazani pozivi. Za analizu je ostalo 8420. Rezultati : Pronađeno je 79 poziva sa alergijskim reakcijama, od toga je 39 poziva označeno kao hitnost prvog reda, ostali su hitnost drugog reda. Upisano je da je uzrok alergije bio: penicilin, baktrim u četiri slučaja, analgin, gentamicin, nifelat, a neki lek u sedam slučajeva. U jednom slučaju je prijavljena anafilaktična reakcija. Prosečno čekanje poziva kod dispečera pre davanja ekipi na intervenciju je čest minuta i 38 sekundi za X1 pozive/izbačen jedan poziv trajanja preko sat vremena/ a za ukupne poziva prosek čekanja je prosek čekanja devet minuta 48 sekundi. Diskusija i zaključak: Broj prijavljenih alergijskih reakcija je mali u odnosu na ukupan broj poziva prihvaćenih za intervenciju, ali je broj hitnih poziva 50%, što je više nego u datom mesecu za sve pozive 33% Ključne reči: Hitna medicinska pomoć Beograd, alergijske reakcije, vreme čekanja poziva Literatura: 1. Latimer AJ, Husain S, Nolan J, Doreswamy V, Rea TD, Sayre MR, Eisenberg MS. Syringe

Administration of Epinephrine by Emergency Medical Technicians for Anaphylaxis. Prehosp Emerg Care. 2018 Jan 15:1-7. doi: 10.1080/10903127.2017.1392667. [Epub ahead of print]

Page 68: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

68

P 24 ZADŽAVANJE HITNIH MEDICINSKIH POZIVA KOD DISPEČERA PRE DAVANJA EKIPI NA TERENU Vladanka Stefanović ,Slavoljub Živanović¹ KBC Zvezdara Anestezija, ¹Gradski zavod za hitnu medicinsku pomoć Beograd [email protected] Uvod: Jedan od kriterijuma kvaliteta rada Hitne medicinske pomoći je i brzina stizanja ekipe do pacijenta. Posle razgovora sa građaninom kome smo prihvatili poziv u pomoć, šalje se ekipa hitne medicinske pomoći. U zavisnosti od oznake poziva hitno jedan ili hitno dva, tj od broja poziva i raspoloživih ekipa, građanin može da čeka duže ili kraće vreme. Pozivima označeno hitno jedan ili creveni bi trebalo da se ekipa hitne medicinske pomoći uputi ranije, nego onim koji su označeni kao hitno dva, tj žuto Cilj: Pokazati koliko se u proseku zadržavaju pozivi označeki kao hitno i hitno dva kod dispečera pre nego što se predaju ekipama na izvršenje Metodologija: Analizirana je elektronska baza podataka rada telefonske centrale gradskog zavoda za hitnu medicinsku pomoć Beograd za 2007 godinu od prvog do 31og januara na 8420 poziva. Uklonjeni su pozivi koji su upisani: otkazani, kao i transportni pozivi. Zbog velikog raspršivanja rezultata baza je skraćena za 5% najkraćih i 5% najdužih vremena Razultati: Pronađeno je 7996 poziva od toga 5334 označeni kao hitno dva i 2642 poziva označenih kao hitno jedan. Srednje vreme zadržavanja poziva označenih kao crveni je šest minuta a onih označenih kao žuti je 19 minuta. Postoji visoko značajna statistička značajnost razlike među grupama, tj oni označeni kao hitno jedan crveni, značajno kraće čekaju da se proslede ekipama na izvršenje. U datom mesecu praktično na jedan crveni dolazi dva žuta poziva, što je veliki broj. Zaključak: Pozivi prvog reda hitnosti se brže daju ekipama na izvršenje. Ključne reči: vreme dispečera, hitna medicinska pomoć Beograd, hitni pozivi, crveni pozivi Literatura:

1. Zakariassen E, Hunskaar S Potential cardiac arrest - an observational study of pre-hospital medical response

Page 69: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

69

P 25 AKUTNI GLAUKOM U ORDINACIJI OPŠTE MEDICINE Marija Ivanović, Marija Vuković Dom Zdravlja Dr Djordje Kovačević, Lazarevac Služba za zdravstvenu zastitu odraslih [email protected] Uvod: Glaukom je oboljenje koje karakteriše povremeni ili trajno povišeni očni pritisak koji može dovesti do oštećenja očnog zivca i do slepila. Akutni glaukom predstavlja jedno od najurgentnijih stanja u oftalmologiji i zahteva brzu dijagnostiku i lečenje jer u suprotnom dolazi do trajnog gubitka vida na zahvaćenom oku. Cilj: Ukazati na značaj brze diferencijalne dijagnostike. Metod: Medicinska dokumentacija iz službe opšte medicine. Prikaz pacijenta starog 67 godina. Prikaz slucaja: Pacijent MD javlja se na pregled lekaru opšte prakse zbog jake glavobolje koja traje dva dana unazad.Glavobolja je praćena mučninom i povraćanjem. Navodi da ga boli polovina glave i desno oko a da mu se vid suzio.Uvidom u zdravstvenu dokumentaciju nalazim da se pacijent ne leči ni od kakvih hroničnih bolesti niti uzima neku terapiju, prvi put se javlja na pregled u zadnjih 5 godina. Na pregledu se nalazi krvni pritisak 130/70 mmhg, uredna srčana akcija, normalan disajni šum. U toku neurološkog pregleda pacijent sve upute lekara izvršava bez poteškoća. Na licu se zapaza crvenilo konjuktive desnog oka. Pacijent se pod uputnom dijagnozom migrene upućuje na pregled neurologa dezurne zdravstvene ustanove. Od strane neurologa, nakon obavljenog pregleda, biva upućen na Kliniku za oftalmologiju gde se postavlja dijagnoza akutnog glauma i zapocinje hitna terapija. Ordinira se 20% rastvor manitola, zapocinje se lokalna terapija mioticima i pacijentu se propisuju tablete acetazolamida. Na ordiniranu terapiju dolazi do normalizacije očnog pritiska. Diskusija: Obzirom na simptome mučnine, povraćanja, glavobolju dijagnoza akutnog glaucoma može se zameniti sa dijagnozom migrene ili abdominalnog bola. Zakljucak: Ako se pravovremeno i adekvatno ne leči akutni glaukom dovodi do slepila. Akutni glaukom je urgentno stanje i zahteva brzu diferencijalnu dijagnozu i terapiju. Literatura:

1. Slobodan Golubović, Milos Jovanović,grupa autora;Oftalmologija.Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu,2010.

2. Milos Jovanović:Hitna stanja u oftalmologiji;Medicinski fakultet Beograd, 2015

Page 70: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

70

P 26 VRTOGLAVICA I NISTAGMUS U RADU LEKARA HITNE MEDICINSKE POMOĆI Nora Lajko, Jelena Tikvicki, Nikola Gavrilović Dom zdravlja Subotica, Služba hitne medicinske pomoći [email protected] Uvod: Vrtoglavica označava iluziju kretanja. Može da ima sistemske uzroke ( bolesti kardiovaskularnog sistema, metabolički poremećaji, anemije...) ili da ukaže na poremećaj perifernog ili centralnog nervnog sistema. Nistagmus je naziv za nevoljne, ritmične pokrete očnih jabučica. Patološki nistagmus se može ispoljiti posle nekih oštećenja nervnog sistema. Cilj: Prikupljanje podataka za statistički pregled prisustva simptoma vrtoglavica kod pacijenata hitne medicinske pomoći i ukazivanje na značaj određivanja nistagmusa u tim slučajevima. Metodologija: Retrospektivna studija kojom su prikupljeni podaci iz izveštalja sa terenskih i ambulantnih intervencija SHMP DZ Subotica u vremenskom periodu od 01.08.2017. do 31.01.2018. Rezultati: Vrtoglavica je navedena kod 220 pacijenata ( 1,4% od ukupno 15640), od tih pregleda u 112 slučajeva je ispitano prisustvo nistagmusa. Nistagmus je bio pozitivan kod 41 pacijenta (horizontalni nistagmus kod 31, vertikalni ili rotatorni kod 11 pacijenata), od kojih je 37 upućeno na specijalistički pregled. Zaključak: Ispitivanje prisustva nistagmusa je jednostavna i brza metoda, ali na osnovu naših podataka koristi se samo u 50,9 % slučajeva pregleda pacijenata sa vrtoglavicom, iako može značajno da pomogne u diferencijalnoj dijagnostici uzroka vertiga i u određivanju daljeg toka lečenja. Ključne reči: vrtoglavica, nistagmus, hitna medicinska pomoć Literatura:

1. Harrisonov priručnik medicine, urednici D. Kasper, E. Braunwald, Beograd 2005 2. Neurologija, V. Kostić, Medicinski Fakultet Beograd 2013 3. Nystagmus the diagnosis of vertigo and dizziness, K. Johkura, PubMed 2013

http/:www.ncbi.nih.gov/pubmed/24018742

Page 71: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

71

P 27 HEMORAGIJSKI CEREBROVASKULARNI INSULT KAO POSLEDICA NAGLOG SKOKA PRITISKA Borko Milinković, Kristina Marković Dom zdravlja "Dr Simo Milošević" Čukarica, Beograd, Opšta medicina [email protected] Cilj rada: Hipertenzija je faktor rizika za aterosklerozu koja predstavlja patofiziološki supstrat kardiovaskuralnih i ceerebrovaskularnih bolesti. Hemoragijski cerebrovaskularni insult (CVI) nastaje kada aterosklerotski izmenjeni krvni sudovi mozga rupturiraju usled povećanog pritiska u istim ili turbulentnog toka krvi. U ambulanti opšte medicine se svakodnevno srećemo sa pacijentima koji imaju nagle skokove krvnog pritiska koji se manifestuju raznoraznom simptomatologijom ali najčešće nurološkim simptomima i znakovima. Cilj ovog rada je da ukaže na značaj neurološkog pregleda kod pacijenata sa naglim skokovima krvnog pritiska u dijagnostici moždanog ili ishemijskog moždanog udara. Metod: podaci su generisani iz pacijentovog zdravstvenog kartona Rezultati: Pacijent 70 godina star, javio se izabranom lekaru zbog povišenog krvnog pritiska koji je izmerio kod kuće kao i bola u levom ramenu i trnjenja leve ruke. Pacijent je na kombinovanoj antihipertenzivnoj terpiji koju koristi redovno. Bol u levom ramenu je konstantan i tup, bez dalje propagacije. U fizikalnom nalazu nađen je krvni pritisak 180/100mmHg, dok ostatak nalaza je bio uredan. U neurološkom nalazu nađena je smanjena grubomotorna snaga leve ruke. Elektrokardiogram je bio normalan. Pacijentu je ordinirana brzodelujuća antihipertenzivna terapija i prioritetno upućen neurologu dežurne ustanove zbog dalje dijagnostičke evaluacije. U dežurnoj ustanovi urađena je komjuterizovana tomografija glave koja je pokazala hemoragiju u moždanom parenhimu i pacijent je hospitalizovan. Diskusija: Hipertenzija je jedan od faktora rizika za hemoragijski CVI. Prevencija jednog faktora rizika nije dovoljno za sprečavanje neželjenog događaja, nego uvek treba delovati na sve faktore rizika istovremeneo. Brojne studije su pokazale da verovatnoća za hemoragijski CVI raste sa vrednostima krvnog pritiska kod hipertenzivnih osoba, kao i da nagli skokovi pritiska nose vrlo visok rizik od nastanka neželjnog događaja u momentu skoka pritiska nego li kod pacijenata sa konstatno visokim pritiskom. Zaključak: Svakog pacijenta sa naglim skokom krvnog pritiska treba detaljno pregledati, uključujući i neurološki i u slučaju postavljanja sumnje na tranzitorni ishemijski atak ili CVI hitno uputiti na dalju dijagnostičku evaluaciju u dežurnu ustanovu. Ključne reči: Nagli skok krvnog pritiska, nespecifični neurološki znaci, rana dijagnostika. Literatura:

Page 72: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

72

1. Dr Martin J O'Donnell PhD et all. Risk factors for ischaemic and intracerebral haemorrhagic stroke in 22 countries (the INTERSTROKE study): a case-control study. The Lancet vol. 376. Issue 9735

Page 73: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

73

P 28 DISFAGIA KAO DOMINANTNI SIMPTOM AKUTNOG ISHEMIJSKOG MOŽDANOG UDARA U PRODUŽENOJ MOŽDINI Bojan Prokić, Aleksandra Huljić, Aleksandra Caričić, Milica Kuljanin, Bojan Pavković Dom zdravlja "Dr Simo Milošević"- Čukarica, Beograd Opšta medicina [email protected] Cilj rada: Prikaz slučaja akutnog ishemijskog moždanog udara u produženoj moždini čiji je dominantni simptom otežano gutanje. Metodologija: Slučaj iz ordinacije lekara opšte medicine. Kao izvor informacija je upotrebljen zdravstveni karton i otpusna lista pacijenta. Rezultati: Pacijentkinja starosti 75 godina javila se lekaru zbog otežanog gutanja koje traje od trenutka buđenja, slabosti i otežanog hoda. Anamnestički saznajemo da je izmerila visok TA. Pri pregledu, vrednost TA je iznosila 170/100 mmHg. Nalaz na srcu i plućima je bio uredan. Neurološki nalaz: nistagmus prisutan, reakcija zenica na svetlost i akomodaciju uredna, jezik devira u desno, prisutan centralni desni facijalis, hemihipestezija desne polovine lica, na ekstremitetima hipotonija desno, GMS oštećena, MR sniženi desno, prisutna hemihipestezija desne polovine tela, Romberg pozitivan. Postavljena je radna dijagnoza akutnog moždanog udara i pozvana je HMP, koja je pacijentkinju transportovala u tercijarnu ustanovu gde je na CT-u endokranijuma verifikovana akutna ishemijska lezija u meduli oblongati desno parasagitalno a CT angiografijom krvnih sudova vrata je dijagnostikovana okluzija desne vertebralne arterije u V3 segmentu. Plasirana je gastrostoma zbog nemogućnosti per os ishrane. Pacijentkinja je posle 30 dana otpuštena na kućno lečenje, dobrog opšteg stanja. Diskusija: Disfagija je česta u opštoj populaciji, javlja se usled mehaničke opstrukcije, poremećaja motiliteta ili zbog neuroloških bolesti. Može se desiti nakon infarkta moždanog stabla, naročito infarkta centara za gutanje u rostralnoj dorzolaterlanoj meduli. Česta je kod pacijenata sa moždanim udarom, i verovatno predstavlja nezavisni marker pogoršanja tokom oporavka posle moždanog udara. U svim slučajevima disfagije, naročito kada se javlja udružena sa drugim simptomima i kod starijih osoba sa komorbiditetima, trebalo bi misliti na centralni uzrok iste, što je slučaj kod ove pacijentkinje, kojoj je, u odnosu na druge simptome, disfagija bila dominantni problem. Zaključak: Dobro uzeta auto i heteroanamneza i fizikalni pregled su ključni za postavljanje tačne dijagnoze u ustanovama primarne zdravstvene zaštite, gde je ograničena mogućnost upotrebe drugih vidova dijagnostike. Pravovremenim postavljanjem dijagnoze, brzim transportom u tercijarnu ustanovu radi precizne dijagnostike i davanjem odgovarajuće terapije, u ovom slučaju sprečene su veće posledice, što je jako bitno kod bolesti gde neadekvatno reagovanje može dovesti do invaliditeta ili smrti. Ključne reči: Disfagija, moždani udar, produžena moždina Literatura:

Page 74: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

74

1. Kuo P, Holloway RH, Nguyen NQ. Current and future techniques in the evaluation of

dysphagia. J Gastroenterol Hepatol. 2012 May;27(5):873–81. 2. Vigderman AM, Chavin JM, Kososky C, Tahmoush AJ. Aphagia due to pharyngeal

constrictor paresis from acute lateral medullary infarction. Journal of the neurological sciences. 1998;155(2):208–10.

3. Perry L, Love CP: Screening for dysphagia and aspiration in acute stroke: a systematic review. Dysphagia 2001;16:7–18.

4. Smithard DG, O’Neill PA, Park C, Morris J, Wyatt R, Martin DF: Complications and outcome after acute stroke: does dysphagia matter? Stroke 1996;27:1200–1204.

Page 75: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

75

P 29 AKUTNO TROVANJE ETIL ALKOHOLOM Dubravka Topalović, Maja Gak, Aleksandra Hujić, Aleksandra Caričić Dom zdravlja "Dr Simo Milošević" Čukarica, Beograd Opšta medicina [email protected] Problem alkohola i alkoholozma je toliko poznat koliko i ljudsko društvo , pa se može reći da je taj problem nasatao sa nastankom ljudske zajednice. Danas je alkoholna intoksikacija po rasprostranjenosti i značaju na jednom od prvih mesta među trovanjima. Etil alkohol je najčešća korišćena supstanca u cilju uživanja. Zbog svoje lake dostupnosti, niske cene, svakodnevne reklame, običaja i zakonom dozvoljenosti. Cilj: Prepoznati i preduprediti moguće komplikacije akutnog trovanja etil - alkoholom Materijal i metode: Analiza dokumentacije. Deskriptivni metod Pacijentkinja M.B. 37.godina, dolazi u pratnji oca. Zali se na malaksalost, hladnoću, mrak pred očima. Od jutros ima gore navedene tegobe, nastale nakon konzumiranja velike količine alkohola (piva). Navodi da u poslednje dve godine zbog porodičnih problema, s vremena na vreme konzumira velike količine alkohola. Objektivni nalaz: svesna, orijentisana, uznemirena; Cor: srčana radnja ritmična, tonovi jasni, šum ne čujem, TA 110/80mmHg, fr 85/min. Pulmo: vezikularno disanje, bez patološkog zvuka. Neuroloski nalaz: zenice uredne veličine i oblika, mimika simetrična, bez lateralizacije u pokretima i hodu; Glu 4,5mmol/l. Zbog sve opsteg stanja uključena sol Glucose 5% i sol NaCl 0,9% 250ml sa amp Bedoxina. Nakon primljene terapije, pacijentkinja se oseća bolje. Upućena u Specijalnu bolnicu za bolesti zavisnosti Drajzerova u Beogradu, radi daljeg lečenja i praćenja. Zaključak: Alkoholiziranu osobu koja je pri svesti odvedite na sigurno mesto gde nema opasnosti od padova i povreda. Utoplite je. Konstantno budite uz otrovanu osobu i kontrolišite njeno stanje. Nikakvi lekovi ne mogu ubrzati proces trežnjenja. Kofein i tuširanje hladnom vodom imaju minimalni učinak. Ne zaboravite da poremećena svest kod alkoholizirane osobe može biti posledica ozlede glave, pothlađenosti , hipoglikemije ili nečeg drugog zbog čega se stanje osobe može pogoršati. Stoga je bitno da ostanete uz osobu do dolaska tima HMP . Diskusija: Zbog sveopste prisutnosti alkohola u svakodnevnom zivotu i povećanog konzumiranja. Neophodno je blagovremeno prepoznavanje tegoba trovanja etil – alkoholom i lečenja istog. Radi smanjenja nezeljenih komplikacija. Literatura:

1. HITNA STANJA pravodobno i pravilnio , ALFA , Zagreb 2011. 2. SMJERNICE ZA RAD IZVANBOLNIČKE HITNE MEDICINSKE SLUŽBE , Ingrid

Bošan-Kilibarda, Radmila Majhen-Ujević i suradnici , Zagreb 2012

Page 76: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

76

P 30 PERIFERNA PARALIZA NERVUS FACIJALISA (Bellova paraliza) Dubravka Topalović, Maja Gak, Aleksandra Hujić, Aleksandra Caričić Dom zdravlja "Dr Simo Milošević" Čukarica, Beograd Opšta medicina [email protected] Uvod: Bellova paraliza se karakteriše naglo nastalom slabošću mišića polovine lica koja nastaje zbog inflamacije i edema n.facialis, koji je tada komprimiran u uskom kanalu temporalne kosti ili u predelu stilomastoidnog otvora. Javlja se kod 2 od 1000 osoba godišnje, obično između treće i pete decenije života. Cilj rada: pravovremeno prepozavanje nespecifičnih simptoma Materijal i metode: Analiza dokumentacije. Deskriptivni metod. Prikaz slučaja: Pacijentkinja 69 godina, dolazi u pratnji cerke, zbog bola u levom uhu, levoj polovini glave, od sinoć. Lična anamneza: boluje od hipertenzije i diabetesa mellitusa tip II. Objektivni nalaz: svesna, orijentisana, afebrilna, eupnoična, acijanotična. Cor: srčana radnja ritmična, tonovi jasni, sum ne čujem, TA 120/ 70mmHg, fr 70/min; Pulmo: vezkulrano disanje, bez patoškog zvuka. Neurološki nalaz: zenice uredne veličine i oblika, mimika simetrična, bez lateralizacije u pokretima i hodu. Upućena ORL specijalisti i dat savet o uzimanju analgetika zbog glavobolje. Sutradan, dolazi u pratnji ćerke, prijavljuje da joj se iskrivila polovina lica i da nije otisla kod ORL specijaliste. U objektivnom nalazu: svesna, orjentisana, afebrilna, eupnoična, acijanotična. Cor: srčana radnja ritmična, tonovi jasni, sum ne cujem, TA 120/ 70mmHg, pulmo: vezkulrano disanje, bez pato.zvuka; Neurološki nalaz: pozitivne probe za perifernu leziju facijalisa, levo. Upućena ponovo ORL specijalisti i neurologu. Zaključak: Periferna paraliza n.facilisa je česta u opštoj populaciji. Često praćena početnim nespecifičnim simptomima, koji nas mogu voditi u drugom dijagnostičkom smeru. S toga je neophodan sveobuhvatan pristup pacijentu i blagovremeno lečenje. Diskusija: Rano prepoznavanje i lečenje Bellove paralize n.facialisa je vodilja za kraći oporavak.Potrebno je misliti u svakodnevnom radu na Bellovu paralizu n.facialisa. Literatura:

1. Neurologija , Vladimir S.Kostić, Medicinski fakultet, Beograd, 2007

Page 77: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

77

P 31 VIŠE GODINA VIŠE ČINILACA Ivana Milićević-Nešić Gradski zavod za hitnu medicinsku pomoć Beograd [email protected] Uvod: U Srbiji je,2016. godine broj starijih ljudi od 65 godina prvi put premašio broj mlađih od 15. U svetu i kod nas postoji uzlazna tendencija broja starih ljudi, što stavlja lečenje somatskih i mentalnih poremećaja ovog dela društva na značajno mesto. Starenjem se povećava broj komorbiditeta, somatska patologija udružuje se sa neurološkom ili psihološkom. Stari ljudi usled više hroničnih bolesti uzimaju kompleksnu terapiju, koja sama po sebi može biti odgovorna za poremećaje fizičkih ili mentalnih parametara. Prikaz slučaja: Pacijent 87 godina, čija porodica poziva Hitnu pomoć zbog sumnje na šlog jer ne mogu da ga probude nekoliko sati.Do sada se lečio od hipotireoze, diabetesa mellitusa II (na oralnim antidijabeticima) i hronične bubrežne insuficijencije. Veče pre pregledan od strane neurologa i, psihijatra zbog izmena u ponašanju. Dobija terapiju trazodon i valproat. Zatečen somnolentan, spontano diše, budi se na bolne draži i mumla. Pomera ruke i noge simetrično. Glikemija 4,9 mmol/L. Svi vitalni parametri (TA, f, broj respiracija, Sa O2) kao i EKG nalaz uredni. Pacijenta transportujemo u dežurnu zdravstvenu ustanovu internisti i neurologu. Internisti, jer je najozbiljnija psihička komplikacija kod somatskih poremećaja u nefrologiji upravo encefalopatija, depresivnost i delirijum. Ali diferencijalno dijagnostički pacijenta posmatramo i neurološki jer se najčešći psihički poremećaji kod starije populacije sreću kod cerebrovaskularnih, kardiovaskularnih i bubrežnih oboljenja. Takođe, puno je dokaza da novi lekovi koje je pacijent dobio sa intrinzičkim antiholinergičkim dejstvom, imaju veze sa fizičkim i kognitivnim pogoršanjem. Zbog smanjene funkcije bubrega pojačana su neželjena dejstva lekova. Posle odrađene dijagnostike, pacijent se upućuje u bolnicu Sveti Sava, urednog nalaza skenera. Rade se detaljne laboratorijske analize i utvrđuje se značajno oštećena funkcija bubrega (Urea 31,5 mmol/L, kreatinin 494mmol/L). Preminuo je 2 dana kasnije. Zaključak: Lekar na terenu koji prvi pregleda pacijenta, treba da uzme u obzir celokupno stanje, godine, komorbiditete i dosadašnju terapiju. Specijalista urgentne medicine šire sagledava pacijenta i mora imati na prijemima dežurnih klinika svog kolegu, kome će moći da predoči ideju, zbog čega je pacijenta uputio na dalju dijagnostiku i koji će ga razumeti. Ključne reči: Stariji pacijenti, gerijatrija, hronična bubrežna insuficijencija, komorbiditeti Literatura:

1. Boccardi V, Barroni M, Paolacci L, Ercolani S, Longo A, Giordano M, Ruggiero C, Mecocci P. Anticholinergic Burden and Functional status in older people with cognitive improvement:Results from the regal project. J Nutr Health Aging 2017

Page 78: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

78

2. Camargos EF, Pandolfi MB, freitas MP, Quintas JL, Lima Jde, Miranda LC. Trazodone for the treatment of sleep disorders in dementia :an open label observational and review study. Arq Neuropsiquiatr 2011.

3. Weiner DE, Gussoin SA, Nord J, Auchus AP, Chelune GJ, Choncol M, Coher L. Cognitive function and kidney disease: Baseline Data From the Systolic Blood Pressure Intermention Trial (SPRINT). Am J Kidney Dis 2017 Sep; 70(3):357-367

4. Kunschmann R, Busse S, Frodi T, Busse M. Psychotic Symptoms Associated with Poor renal Function in Mild cognitive Impairment and Dementias. J Alzheimers Dis. 2017;58(1):243-252

5. Kanagaratram L, Drame M, Trenque T, Oubaya N, Nazeyrollas P, Novella JL, Jolly D, Mahmandi R. Adverse drug reactions in elderly patients with cognitive disorders: A systemic review. Maturitas. 2016 Mar;85:56-63

Page 79: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

79

P 32 MULTIPLI CVI KAO KOMPLIKACIJA HIPERGLIKEMIJSKE KOME PRAĆENE SEPSOM Nikola Ivančević, Blažo Nikolić, Jasna Jančić Klinika za neurologiju i psihijatriju za decu i omladinu, Medicinski fakultet, Univerzitet u Beogradu Neurologija [email protected] Cilj: Hiperglikemijska ketoacidoza i sepsa su urgentna, životno ugrožavajuća stanja koja zahtevaju promptno multidisciplinarno lečenje u hospitalnim uslovima. Ova stanja su praćena narušenjem Virhovljeve trijade i uzrok su stečene koagulopatije. Multipli ishemijski moždani udari često su posledica ove koagulopatije. Embolusi su najčešće porekla srca, pogotovo kod mladih osoba. Cilj ovog rada jeste da ukaže na opasnost od neuroloških komplikacija u navedenim stanjima stečene koagulopatije. Metode: Retrospektivni prikaz pacijentkinje starosti 22 godine. Rezultati: Nakon dva meseca intenzivnog mršavljenja, pacijentkinja razvija tokom 48 h poremećaj stanja svesti od pospanosti do kome praćene teškom acidozom (pH krvi 6.19), hiperglikemijom (30 mmol/l), skokom zapaljenskih parametara i markera sepse (CRP 179 g/l, prokalcitonin 40 ng/ml), skokom D-dimera (7,66 ug/ml), respiratornom insuficijencijom i hipotenzijom. Ekstenzivnim ispitivanjima nije utvrđen uzrok niti je pronađen izvor sepse, isključena je mogućnost da se radi o neuroinfekciji. Pacijentkinja je lečena antibiotskom terapijom, terapijom za regulaciju acido-baznog statusa, hiperglikemije, elektrolitnog dizbalansa kao i antikoagulantnom terapijom. Tokom lečenja u jedinici intenzivne nege, dolazi do pojave konvulzija i novonastalog neurološkog deficita u vidu desnostrane slabosti tela. Na učinjenoj MR glave viđeni su multipli akutni kortiko-subkortikalni ishemijski moždani udari (IMU). Detaljnim ispitivanjem nije utvrđen uzrok multiplih IMU. Pacijentkinja se u daljem toku lečenja oporavila do mogućnosti samostalnog hoda, sa slikom spastičke bihemipareze blagog stepena, izraženije desno. Glikemijski profil u daljem toku lečenja nije zahtevao primenu insulinske niti druge antidijabetične terapije. Diskusija: Hiperglikemijska ketoacidoza je ozbiljno, životno ugrožavajuće stanje, koje može biti posledica neprepoznatog dijabetesa ali i dugotrajnog izgladnjivanja što može biti slučaj i kod naše pacijentkinje. Ovo stanje može imitirati sepsu ali je često i praćeno sepsom kao dodatnom komplikacijom što je bio slučaj kod naše pacijentkinje. I pored preduzetih svih suportivnih mera lečenja dolazi do razvoja akutnih neuroloških komplikacija. Najčešći uzroci ishemijskih moždanih udara kod mladog pacijenta nisu potvrđeni u našem slučaju (kardioembolizacija, strukturne anomalije krvnih sudova glave i vrata, paradoksalna embolizacija, imunološke ili maligne bolesti, urođene koagulopatije). Zaključak: Neurološke komplikacije (IMU) su moguće, i pored mera prevencije, u stanjima stečene koagulopatije kao što su hiperglikemijska ketoacidoza i sepsa. Ključne reči: Hiperglikemijska ketoacidoza, Sepsa, Multipli ishemijski moždani udari.

Page 80: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

80

Literatura:

1. Gogos CA, Giali S, Paliogianni F, Dimitracopoulos G, Bassaris HP, Vagenakis AG. Interleukin-6 and C-reactive protein as early markers of sepsis in patients with diabetic ketoacidosis or hyperosmosis. Diabetologia. 2001; 44(8): 1011- 1014.

2. Jovanović DR, Beslać-Bumbaširević Lj, Raičević R, Zidverc-Trajković J, Ercegovac MD. Etiology of ischemic stroke among young adults of Serbia. Vojnosanit Pregl. 2008; 65(11): 803–809.

3. Mustanoja S, Putaala J, Haapaniemi E, Strbian D, Kaste M, Tatlisumak T. Multiple brain infarcts in young adults: clues for etiologic diagnosis and prognostic impact. European Journal of Neurology. 2013; 20: 216–222.

Page 81: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

81

P 33 MOŽDANA SMRT I TRANSPLANTACIJA ORGANA Bojana Tomić, Milica Veličković, Kornelija Jakšić Horvat Dom zdravlja Subotica služba hitne medicinske pomoći [email protected] Uvod: Moždana smrt je potpuni i nepovratni prestanak svih možanih funkcija.Davaoci organa mogu biti osobe sa utvrđenom moždanom smrću ( kadaverični davalac) koja je najčešće uzrokovana traumom glave ili intrakranijalnom hemoragijom. Cilj rada: Prikaz dva slučaja hemoragijskog moždanog udara koji je doveo do moždane smrti, a transportovani su ekipom hitne medicinske pomoći u tercijarnu ustanovu. Metodologija: Metod rada je deskriptivan. Korišćeni su podaci iz medicinske dokumentacije SHMP Subotica i Opšte bolnice Subotica. Rezultati: Pacijentkinja starosti 30 godina transportovana je ekipom HMP na urgentno odeljenje bez svesti, bez spontanog disanja, sa tenzijom 120/80 mmHg, sr, fr 130/min. Prema heteropodacima pacijentkinja prethodno zbog glavobolje popila dve tablete Brufena, nakon čega je izgubila svest. Pri pregledu vrat ukočen, zenice široke ne reaguju na svetlost, GCS 3. CT pregledom endokranijuma uočava se masivna SAH, te je pacijentkinja upućena u KC Vojvodina. Drugi pacijent star 35 godina bez svesti, zenice dilatirane, nereaktivne, GCS 3, tenzija nemerljiva, spontanog disanja sa SpO2 92%, EKG-om verifikovana atrijalna fibrilacija oko 130/min. Pored oksigenoterapije i infuzije kristaloidinih rastvora, u bolnici zbog hemodinamske nestabilnosti pacijenta uključen je noradrenalin, a potom je pacijent intubiran. CT endokranijuma pokazuje AVM uz prisustvo intracerebralne hemoragije sa prodorom krvi u komorni sistem uz pomeranje mediosagitalnih struktura. Pacijent se takođe, upućuje u KCV. Zaključak: Moždana smrt je finalno stanje, ne može da bude reverzibilna smrt. Ponekad je kao jedini pozitivni ishod doniranje organa, te je neophodna edukacija stanovništva, jer nerazumevanje pojma moždane smrti ima negativan uticaj na odluku o donorstvu. Službe hitne medicinske pomoći u budućnosti bi mogle imati važnu ulogu u transportu pacijenata sa moždanom smrti do odgovarajućih viših medicinskih ustanova za potrebe donacije organa. Ključne reči: moždana smrt, transplantacija organa, hitna medicinska pomoć Literatura:

1. D Winmill,J Clawson: Seize the moment. The EMS role in organ donation; JEMS Journal of Emergency Medical Services 15(11):48-9, 51-4

2. Neil Canavan: Ethics and Organ Donation in the Emergency Department;Medscape Critical care, february 2014.

3. Jan Greene:Organ Donation in Emergency Department;Annals of Emergency Medicine, april 2012. Volume 59, Issue 4, Pages A19–A21

Page 82: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

82

P 34 „KRIZA SVESTI”-DIJAGNOSTIČKI IZAZOV ILI ZLOUPOTREBLJENA DIJAGNOZA Sanja Đurić, Milorad Tadić, Valentina Zrilić¹ Opšta bolnica LoznicaSlužba prijema i zbrinjavanja urgentnih stanja, ¹ Klinički centar Vojvodine [email protected] Uvod: Uzroci kriza svesti su mnogobrojni i variraju od benignih do životno ugrožavajućih stanja. Pojam je dosta širok i obuhvata metaboličke, neurološke, psihogene poremećaje, epileptičke napade i sinkope. Najčešće, gubitak svesti se ne opservira neposredno od strane lekara, pa se dijagnoza mora postavljati retrospektivno što zahteva pažljivo i detaljno uzimanje anamneze od samog bolesnika, kao i eventualnih očevidaca. Dva najvažnija uzroka epizodnog gubitka svesti su: sinkopa i epileptički napad. Cilj rada: Ukazati na značaj lekara urgentne medicine u diferencijalnoj dijagnozi uzroka epizodnog gubitka svesti i prepoznavanju simptoma koji zahtevaju neodložnu hospitalizaciju od simptoma koji se mogu rešavati ambulantno. Analiza krajnjeg ishoda pacijenta upućenog pod dijagnozom „kriza svesti“ u službu urgentnog prijema Opšte bolnice Loznica. Materijal i metode: Retrospektivno opservaciono istraživanje upućenih pacijenata sa poremećajem svesti sprovedeno uvidom u protokol službe urgentnog prijema OB Loznica u periodu 01.01.2017-31.12.2017 godine. Rezultati: U toku 2017 godine u službi urgentnog prijema pregledano je 8487 pacijenata. Sa uputnom dijagnozom „kriza svesti“ primljeno je 197 pacijenta. Nakon detaljne anamneze/heteroanamneze, fizikalnog pregleda, osnovne laboratorijske dijagnostike, standardnog 12-kanalnog elektrokardiograma i EKG monitoringa, 76 pacijenata (38.58%) otpušteno je kući posle simptomatske terapije. 54 pacijenta (27.41%) je imalo anamnestičke i heteroanamnestičke podatke krize svesti koje su odgovarale sinkopi ortostatskog porekla i koji su nakon opservacije i adekvatne terapije otpušteni kući. Kod 43 pacijenta (21.83%) anamneza i klinička sliku ukazivalo je na sinkopu kardiogenog porekla i ti pacijenti su hospitalizovani na internom odeljenju radi dodatne dijagnostike. Kod 24 pacijenta (12.18%), anamneza i fizikalni pregled ukazivali su na sinkopu neurogenog porekla. Kod 19 pacijenata (9.63%) uzrok krize svesti bio je epileptični napad. Za 9 pacijenata (4.57%) neophodno je bilo upućivanje u tercijarnu ustanovu. Za 159 pacijenata (80,71%) koji su upućeni u službu urgentnog prijema ovo je bila prva epizoda krize svesti u životu. Zaključak: Pod dijagnozom „kriza svesti“ često se upućuju pacijenti sa parcijalnim ili kompletnim gubitkom svesti bilo koje etiologije. Najvažniji zadatak lekara jeste stratifikacija rizika od opasnih događaja koji prate sinkopu kao najopasniji uzrok krize svesti. Strukturna bolest srca i poremećaji srčanog ritma su glavni faktori mortaliteta bolesnika sa sinkopom. Ključne reči: kriza svesti, sinkopa, gubitak svesti, kolaps

Page 83: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

83

Literatura:

1. Alboni P, Brignole M, Menozzi C et al. The diagnostic value of history in patients with syncope with or without heart disease. J Am Coll Cardiol 2001;37:1921-1928

2. Thijs RD, Beneditt DG, Mathias CJ, Schondorf R, Sutton R, Wieling W, van Dijk JG. Definitions of syncope and related disorders. Clin Auton Res 2005; 15: 35-39.

3. Topalov Vasilije, Živkov-Šaponja Dragoslava, Lukić Olivera. Principi savremene dijagnostike i terapije sinkopa. Medicina danas, vol. 5, br. 3-4, str. 255-269, 2006.

Page 84: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

84

P 35 AKUTNA DISEKCIJA AORTE – PRIKAZ PACIJENTA IZ ORDINACIJE Aleksandra Caričić, Aleksandra Huljić, Bojan Pavković, Bojan Prokić, Milica Kuljanin, Marija Zarić, Dubravka Topalović Dom zdravlja "Dr Simo Milošević" Čukarica, Beograd Opšta medicina [email protected] Cilj: Prikaz slučaja starijeg muškarca koji se javlja sa bolom u torakalnom delu kičme, iza kojeg se krila akutna disekcija aorte. Metodologija: Podaci su dobijeni retrospektivnom analizom zdravstvenog kartona pacijenta. Rezultati: Pacijent životne dobi 72 godine, dugogodišnji hipertoničar javio se izabranom lekaru zbog jakog bola u toraklanom delu kičme, koji opisuje kao osećaj cepanja, ograničava mu dah i širi se niz kičmu, navodi i visoke vrednosti arterijskog krvnog pritiska (TA) pri samomerenju. U fizikalnom nalazu, ubrzana srčana akcija, TA 170/100 mmHg na levoj nadlaktici i TA 200/110 mmHg na desnoj nadlaktici, EKG registruje sinusnu tahikardiju (SF oko 100/min.) i znake hipertrofije leve komore. U laboratorijskim nalazima registruje se hiperlipidemija, na rendgenogramu toraksa uočava se uvećanje aortne senke. Upućen je u zdravstvenu ustanovu tercijarnog nivoa radi dalje dijagnostike i terapije. Učinjenjena je transezofagealna ehokardiografija, kao kompjuterizovana tomografija i potvrđena dijagnoza disekcije descedentnog dela aorte. Pacijentu je nakon adekvatne pripreme ugrađen stent graft u descedentni deo aorte, otpušen je kući u dobrom opštem stanju uz preporuku medikamntozne terapije i najmanje jednogodišnjim pregledom aorte. Diskusija: Akutna disekcija aorte je po život opasan kardiovaskularni događaj, izazvan cepanjem intime, krvarenjem u zidu i stvaranjem lažnog lumena. Smatra se akutnom ako od početka simptoma prođe manje od dve nedelje. Najznačajniji simptom je bol, koji nastaje kao posledica raslojavanja zida aorte i nadražaja njenih nervnih vlakana. Distalna disekcija se češće prezentuje bolom u leđima, sa propagacijom krvarenja u mediji ascedentne aorte bol može da se širi na više. Razlika u vrednostima arterijskog pritiska preko 20 mmHg između ekstremiteta budi sumnju na postojanje disekcije. Faktori rizika koji mogu dovesti do razvoja disekije aorte su nekontrolisan arterijski pritisak, ateroskleroza, bikuspidalni aortni zalistak, aneurizme, koarktacija aorte, određene genetske bolesti takođe povećavaju rizik. Drugi potencijalni faktori rizika su pol (muški) i starost (7. i 8.decenija života). Urgentna ultrasonografija u vidu transezofagealne ehokardiografije, kod osoba gde opšte stanje dozvoljava, i kompjuterizovana tomografija predstavljaju zlatnmi standard u dijagnostici. Lečenje može biti konzervativno i operativno. Zaključak: Disekcija aorte je jedno od najurgentnijih stanja u medicinskoj praksi, samo pravovremenim i ispravnim delovanjem može se sprečiti fatalan ishod. Ključne reči: akutna disekcija aorte, urgentna ultrasonografija, bol Literatura:

Page 85: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

85

1. Izzat MB, Jones AJ, Angelini GD. Acute aortic dissection. Br J Hosp Med. 1994;52:523-8. 2. Cohn LH. Aortic dissection: new aspects of diagnosis and treatment. Hosp Pratt(Off Ed).

1994; 29:47-56. 3. Erbel R, Alfonso F, Boileau C, et al. Task Force on Aortic Dissection, European Society of

Cardiology. Diagnosis and management of aortic dissection. Eur Heart J 2001; 22:1642-81. 4. Thomas E. Andreoli, M.D., Charles C.J. Carpenter M.D., Robert C. Griggs, M.D., Joseph

Loscalzo, M.D., CECIL Essentials of Medicine. 2008;159-160. 5. Davidovic L, Jevtic M, Radak Dj, Sagic D, Marjanovic I, Koncar I et all. Endovascular

treatment of thoracic aortis diseases. Vojnosanitetski pregled 2013;70(1): 32-37.

Page 86: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

86

P 36 ZNAČAJ PRAVOVREMENOG OTKRIVANJA KARCINOMA DEBELOG CREVA POMOĆU SKRINING PROGRAMA Aleksandra Vojnović Jelena Morić Jovana Vuković Jelena Dragić Jelena Spasić Dom zdravlja "Dr Simo Milošević" Čukarica, Beograd Opšta medicina [email protected] Uvod: Kolorektalni karcinom predstavlja teći karcinom po učestalosti u svetu. U poslednjih nekoliko godina uloga lekara opšte prakse u prevenciji karcinoma rektuma prepoznata je kao veoma važna. Cilj rada: Ukazivanje na važnost otkrivanja bolesti u ranoj fazi i brzog intervenisanja nakon postavljanja dijagnoze karcinom debelog creva. Metod: Podaci dobijeni iz medicinske dokumentacije i zdravstvenog kartona uz pristanak pacijenta. Prikaz slučaja: Pacijent star 65 godina, javlja se izabranom lekaru radi uzimanja redovne mesečne terapije. U toku posete izdat je uput za FOBT test u okviru skrining programa za rano otkrivanje karcinoma debelog creva. Na ponovnoj kontroli ustanovljeno da je test pozitivan (24.11.2018.) te je zakazana kolonoskopija za 14.12.2018. na Klinici za digestivnu hirurgiju KCS. Anamnestički pacijent negira gubitak u telesnoj težini, gubitak apetita, vidljivu krv u stolici, porodična anamneza je negativna za karcinom debelog cerva. Od tegoba je samo naveo da povremeno ima ređe stolice. U urađenim laboratorijskim analizama (krvna slika i biohemijske analize) nije bilo odstupanja od referentnih vrednosti. U toku kolonoskopije na zidu rektosigmoidnog prelaza, na oko 18cm od anokutane linije viđena vegetantna promena sluznice veličine od oko 3-4cm. Patohistološki nalaz ukazuje na intestinalni dobrodiferentovani tubularni podtip adenocarcinoma sa invazivnošću u fokusima. Dana 31.01.2018. godine urađena operacija resectio recti anterior superior et colo-recto T-T anastomosis, izvedena loop ileostomia protectiva. Patohistološki: Adenocarcinoma invasivum recti, T3N0Mx, Dukes B, AC B2, R0. Na ultrazvuku abdomena i rentgenu srca i pluća bez uočavanja sekundarnih depozita. Na redovnoj kontroli nakon mesec dana pacijent se dobro oseća, zakazana je operacija rekonstrukcije privremene stome, bez dodatne terapije. Diskusija: Kolorektalni karcinom predstavlja pandemiju današnjeg vremena. S obzirom da pacijent ne mora da ima tegobe koje se mogu povezati sa bolešću obično se dijagnostikuje u kasnijem stadijumu bolesti. Uvođenjem skrining programa dovelo je do značajno bolje prognoze i do smanjenja smrtnosti od karcinoma debelog creva za 13%-33% usled preventivne polipektomije kao i otkrivanja bolesti u ranom stadijumu i brzog sprovođenja operativnog lečenja. Zaključak: Veoma je bitno podizati svest pacijentima i lekarima o važnosti sprovođenja skrining programa kako bi se bolest dijagnostikovala u ranoj asimptomatskoj fazi i poboljšao ishod lečenja. Ključne reči: okultno krvarenje, kolorektalni karcnom, rano otkrivanje. Literatura:

Page 87: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

87

1. Scepanovic M, Jovanovic O, Keber D, Jovanovic I, Miljus D, Nikolic G, et al. Faecal occult blood screening for colorectal cancer in Serbia: a pilot study. Eur J Cancer Prev 2016. 26(3): 195-200.

2. John K. Trantafillidis J. K, Vagianos C, Gikas A, Korontzi M, Papalois A. Screening for colorectal cancer: the role of the primary care physician. Eur J Gatroenterol Heptol 2017. Jan: 29(1): e1-e7.

3. Bevan R, Rutter M D. Colorectal Cancer Screening—Who, How, and When? Clin Endosc 2018. Jan: 51(1): 37-49.

4. Valori R, Rutter M, Aravani A, Rashbass J, Vernon S, Morris EJA. National early diagnosis initiatives and their impact on the incidence of colorectal cancer in England. United European Gastroenterol J. 2016;4:800–811.

Page 88: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

88

P 37 URGENTNA ULTRASONOGRAFIJA ABDOMENA – EDUKATIVNI I PRAKTIČNI MODEL TUZLA Nizama Salihefendić, Muharem Zildžić¹, Nermin Begić² Medicinski fakultet ,Univerzitet Tuzla, ¹ Medicus A Gracanica, ² Centar za hitnu pomoć Lukavac [email protected] Uvod: Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje primjenu urgentne ultrasonografije u najranijem periodu od educiranog ultrasoničara koji moze biti različite specijalnosti. U kurikulima dodiplomske i postdiplomske nastave i specijalizacija nije dovoljno zastupljena edukacija iz urgentne ultrasonografije, pa se u praksi uvode i dopunski kursevi u sklopu kontinuirane edukacije. Cilj: Procjeniti kvalitet nastave iz područja urgentne ultrasonografije abdomena na Medicinskom fakultetu u Tuzli. Procjeniti efikasnost edukativnog modela UZ dijagnostike abdomena u sklopu kontinuirane edukacije uvedene 1998g. Metode: Anilizirani su programi teoretske i praktične nastave studenata završnih godina Medicinskog fakulteta u Tuzli iz područja urgetne ultrasonografije abdomena. Učinjena je retrosepktivna analiza broja ultrazvučnih tečajeva, programa teoretske i praktične nastave, broja polaznika i vrste specijalnosti ljekara učesnika i njihova spremnost za primjenu urgentne ultrasonografije abdomena u svojoj praksi. Za procjenu praktične primjene stečenog znanja i vještina analizirano je sadašnje realno stanje primjene urgentne ultrasonografije na području Kantona Tuzla. Rezultati: U dodiplomskoj nastavi na Medicinskom fakultetu u Tuzli ne postoji odgovarajući program za edukaciju iz područja urgentne ultrasonografije. Od 1998–2016g. u Tuzli na dva punkta, u UKC Tuzla i Domu zdravlja održano je 42 tečaja UZ abdomena sa 479 polaznika. Učesnici su bili ljekari različite specijalnosti od čega je bilo 40 urgentologa . U velikom broju domova zdravlja Tuzlanskog kantoma UZ aparati su smjesteni u stanicama hitne pomoci i u ambulantama porodične medicine i koriste se kod hitnih slučajeva u bilo koje vrijeme.Ultrasoničari su bivši polaznici Škole ultrazvuka raznih specijalnosti. U bolnici hitna ultrasonografija se radi u sklopu prve prijemne kliničke obrade. Zaključak: Urgentna ultrasonografija abdomena realno se primjenjuje u praksi i poboljšava nivo zdravstvene zaštite pacijenta. Preduslov za ovakvu primjenu su dobro obučeni ljekari. Potrebno uvesti edukativne module za urgentnu ultrasonografiju u dodiplomskoj nastavi i tokom specijalizacije. Ključne riječi: urgentna ultrasonografija abdomena, edukacija, praksa Literatura:

1. Kelvin Williamson, Ramaiah Ramesh, Andreas Grabinsky. Advances in prehospital trauma care. Int J Crit Illn Inj Sci. 2011 Jan-Jun; 1(1): 44–50.

Page 89: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

89

P 38 ALTERNATIVNA SREDSTVA ZA IMOBILIZACIJU ZGLOBA RAMENA Ivan Jakovljević, Goran Perge, Dom zdravlja Sremska Mitrovica Služba hitne medicinske pomoći [email protected] Uvod: Nakon povrede ključne kosti, ramenog zgloba i nadlaktice potrebno je imobilisati rameni zglob. Zbog svoje konfiguracije i pozicije to je jako nezgodno. Cilj: Prikaz novih mogućnosti imobilizacije zgloba ramena. Rezultati: Imobiliuzacija ramenog zgloba moguće je izvršiti Kramerovim udlagama i vakuumskim udlagama. Došao sam na ideju da u ovu svrhu iskoristim KED. KED se prvenstveno koristi za imobilizaciju vratne i torakalne kičme prikom izvlačenja povređenog iz automobila i drugih nepristupačnih pozicija. Konstrukcijski ima prošireni deo sa čičak-trakama i kajiševima za fiksiranje glave i veći deo sa tri kajiša za fiksiranje trbušnog dela. Prilikom imobilizacije ramenog zgloba koristimo veći deo za fiksiranje lumbalnog dela: KED okrećemo glavenim delom na dole, ivicu stavljamo u nivou ramenog zgloba, zeleni i žuti kajiš stavljamo tako da budu vezani oko grudnog koša a ispod suprotne ruke, zatim povređenu ruku savijamo pod uglom od 90 stepeni u laktu i crveni kajiš pritežemo oko grudnog koša tako da prolazi preko lakta a ispod šake i time daje podršku podlaktici. Na taj način je nadlaktica i rameni zglob potpuno imobilisane, a dozvoljen je blagi pokret grudnog koša i podlaktice. Ako nam je potrebno dodatno mirovanje ovih delova tela zbog težine povrede, deo KED-a koji je predviđen za fiksiranje glave pričvrstimo na trbuh i time su i ovi pokreti onemogućeni. Diskusija: Kramerova šina kao standardno sredstvo za imobilizaciju se lako oblikuje ali je zamotavanje zavoja jako dugo i komplikovano. Vakuumske udlage se postavljeju vrlo lako, ali u ovom slučaju moramo da koristimo najveću i kod većine modela kajiševi za pričvršćivanje su tako postavljeni da gornji neki ne mogu da se iskoriste pa mora dobro da se pridržava. I kada se aplikuje, ipak dozvoljava određenu amplitudu pokreta u zglobu. Zaključak: Ked se pokazao kao najjednostavnije i najadekvatnije sredstvo za imobilizaciju ramenog zgloba i nadlaktice iako za to nije prvenstveno namenjen. Literatura:

1. PHTLS. Seventh edition, Jones & Barlett Learning, Burlington, 2011 2. Jakšić H K, Vukelić H S, Vidović M, Koprivica J, Budimski M. Priručnik za urgentno

zbrinjavanje traume. Sekcija urgentne medicine, Srpsko lekarsko društvo 2016

Page 90: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

90

P 39 OPTEREĆENOST SLUŽBE HITNE MEDICINSKE POMOĆI SREMSKA MITROVICA Damir Kuštrić, Goran Perge Dom zdravlja Sremska Mitrovica Služba hitne medicinske pomoći [email protected] Uvod: Služba Hitne medicinske pomoći radi 24 sata u toku godine. U svakom trenutku raspolaže sa dve lekarske i jednom transpornom ekipom. Osim rada na terenu, radi i ambulanta, takodje 24 sata. Cilj: Prikaz ukupnog broja usluga pruženih u toku 2017. godine, kao i opterećenost, tj prosečan broj usluga koju je pružila jedna ekipa u toku smene. Metod: Retrospektivna studija, podaci dobijeni iz protokola službe. Rezultati: U toku 2017. godine u ambulanti je zbrinuto 16243 pacijenta, od čega 2262 deteta. To je u proseku, oko 44 pacijenta dnevno, ili 22 po ekipi/danu ili 11 po ekipi. Takodje je zbrinuto 3953 pacijenta na terenu i aplikovano 505 injekcija na terenu bez pregleda lekara. U proseku to je skoro 11 pregleda na terenu dnevno ili oko 6 po ekipi/danu ili 3 po ekipi. Znači da svaka ekipa, u proseku uradi 11 ambulantnih pregleda i 3 kućne posete. Po mesecima, ukupan broj pregleda lekara je vrlo sličan. Najviše pregleda je bilo u julu 1824 i junu 1809, a najmanje u novembru 1445 i februaru 1295. Malo je nelogičan broj pregleda dece, najveći broj je u letnjim mesecima, a najmanji u zimskim, od 140 u novembru i 147 u januaru do 271 u maju i 224 u junu i julu. Od medicinskih procedura, najviše je bilo davanja injekcija, ukupno 13354, zatim snimanja EKG zapisa 2524, previjanja 1486, merenja šećera u kapilarnoj krvi428, imobilizacija ekstremiteta 164 i druge terapijske procedure ukupno oko 150. Diskusija: Iz ovoga se može zaključiti da opterećenost službe nije velika. Međutim, ovo su ukupne vrednosti pruženih usluga i računate su prosečne vrednosti. Ako uzmemo u obzir da je jedna smena u toku jednog dana imala preko 80 pregleda, a drugoj se desilo da je jedna ekipa u toku noći imala 14 izlazaka na teren, možemo reći da u nekim slučajevima služba jedva postiže da uradi potreban posao. Zaključak: Veća propaganda u medijima i edukacija stanovništva o tome čemu služi Služba hitne medicinske pomoći dodatno bi smanjila opterećenje i pacijenti kojima je stvarno potrebna urgentna pomoć dobili bi bržu i kvalitetniju uslugu. Ključne reči: Hitna medicinska pomoć, opterećenost Literatura:

1. Newton C, Khare R. Urgentna medicina. Book & Marso, Beograd 2007.

Page 91: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

91

P 40 POREMEĆAJI KOAGULACIJE I TRANSFUZIJA KRVNIH KOMPONENATA KOD PACIJENATA U TRAUMI Jasmina Rangelov Kulezić, Radmila Popović, Svetislav Matić¹ Opšta bolnica Loznica Služba za transfuziju krvi, ¹ Opšta bolnica Valjevo Služba za transfuziju krvi [email protected] Cilj rada: Ukazati na značaj laboratorijskih testova hemostaze i blagovremenog otkrivanja poremećaja koagulacije kod pacijenata u traumi, kao i na pravilan izbor krvne komponente za tranfuziju kod ovih pacijenata. Metodologija rada: Pretraživanje dostupne literature, deskriptivna metoda. Rezultati rada : U zavisnosti od tipa traume kod pacijenta, veoma često se uz vidljivo ili skriveno krvarenje javljaju poremećaji koagulacije u smeru hipokoaguabilnosti ili hiperkoaguabilnosti. Posebno osetljiva kategorija su pacijenti na antitrombocitnoj ili antikoagulantnoj terapiji kod kojih je i pre traume hemostaza bila pomerena u smeru hipokoaguabilnosti. U oba slučaja važno je pre odluke o transfuzionoj terapiji ili drugim vidovima nadoknade cirkulišućeg volumena tečnosti dobiti pravi uvid u koagulacioni status pacijenta odabirom adekvatnih laboratorijskih testova hemostaze. Ukoliko za traumatizovanog pacijenta koji krvari dobijemo podatak da je na antitrombocitnoj terapiji, potrebno je uraditi nalaz multiparametarske agregacije trombocita iz pune krvi, koji može jasno ukazati na umanjenu funkciju trombocita izazvanu lekom i sledstveno potrebu za transfuzijom koncentrata trombocita koja je u tom slučaju neophodna za uspostavljanje primarne hemostaze. U slučaju da je pacijent koji krvari pre traume bio na terapiji antagonistima vitamina K, neophodno je uraditi nalaz INR i u zavisnosti od rezultata primeniti transfuziju zamrznute sveže plazme, ordinirati vitamin K ili PCC kompleks u adekvatnoj dozi. Za pacijenta koji je na terapiji novim antikoagulansima biće potrebno uraditi nalaz dTT ili aktivnost anti-Xa zavisno od medikamenta. Prema dobijenim nalazima ordinira se odgovarajući antidot ili PCC kompleks, aktivni ugalj i hemodijaliza u nedostatku specifičnog antidota. Ako nema podataka o korišćenju antitrombocitne i antikoagulantne terapije, potrebno je za krvarećeg pacijenta uraditi ROTEM analize (rotaciona tromboelastografija), na osnovu kojih se može proceniti da li postoji deficit u primarnoj ili sekundarnoj hemostazi pacijenta, čime se jasno određuje da li je u tom momentu indikovana transfuzija određene krvne komponente, ili primena koncentrata fibrinogena, PCC kompleksa, traneksamične kiseline. Zaključak: Zbrinjavanje pacijenata sa traumom, kod kojih postoji poremećaj koagulacije i krvarenje, transfuzijom krvnih komponenata bez prethodno laboratorijski utvrđenog koagulacionog statusa povezano je sa povećanjem rizika koje nosi transfuzija krvi, povećanjem morbiditeta, kao i produženim vremenom bolničkog lečenja pacijenata. Ključne reči: Trauma, poremećaji koagulacije, laboratorijski testovi hemostaze, transfuzija krvnih komponenata Literatura:

Page 92: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

92

1. Hilbert, P., et al. "Trauma bay haemoglobin level. Predictor of coagulation disorder in major trauma." Der Unfallchirurg 118.7 (2015): 601-606.

2. Peltan, Ithan D., et al. "An International Normalized Ratio-Based Definition of Acute Traumatic Coagulopathy Is Associated With Mortality, Venous Thromboembolism, and Multiple Organ Failure After Injury." Critical care medicine 43.7 (2015): 1429-1438.

3. Rudiman, Reno, Lyana Sulistyanti, and Nurhayat Usman. "Relationship between initial fibrinogen level with coagulopathy and mortality in multiple trauma patients." International Surgery Journal 4.2 (2017): 571-574.

4. Inaba, Kenji, et al. "2014 Consensus conference on viscoelastic test–based transfusion guidelines for early trauma resuscitation: Report of the panel." Journal of Trauma and Acute Care Surgery 78.6 (2015): 1220-1229.

5. Rossaint, Rolf, et al. "The European guideline on management of major bleeding and coagulopathy following trauma." Critical care 20.1 (2016): 100.

Page 93: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

93

P 41 ORGANIZACIJA RADA SLUŽBE HITNE MEDICINSKE POMOĆI SREMSKA MITROVICA U SLUČAJU SAOBRAĆAJNIH NEZGODA Goran Perge, Ksenija Barna, Milan Mandić Dom zdravlja Sremska Mitrovica Služba hitne medicinske pomoći [email protected] Uvod: Saobraćajne nezgode su čest uzrok povređivanja udanašnje vreme. Problem organizacije rada službe je u tome što ne može da deluje sama za sebe, nego mora da bude koordinisano delovanje vatrogasaca – spasilaca, saobraćajne policije i SHMP. Cilj: Predstavljanje jedinstvene procedure. Metod: Opis donešene procedure. Rezultati: Rad na zbrinjavanju povređenih u saobraćajnim nezgodama odvija se u više etapa: prijem poziva, upućivanje ekipe na teren, obaveštavanje drugih službi, obezbeđenje lica mesta, trijaža i inicijalni pregled, zbrinjavanje povređenih, evakuacija povređenih iz vozila ili sa nepristupačnog terena i transport povređenih. Prijem poziva vrši tehničar koji je taj dan zadužen za poslove dispečera, uzima i upisuje podatke koji su važni za taj slučaj. Aktivira prvu ekipu lično ili preko radio-veze i prenosi važne podatke. Po odluci lekara koji vodi akciju odmah šalje još jednu ekipu ili sve ekipe stavlja u pripravnost. Zatim telefonom obaveštava saobraćajnu policiju i vatrogasce o događaju. Po dolasku na lice mesta vozilo se postavlja u zaštitni položaj, kreću svi ka povređenom ako je jedan ili na dve strane, lekar na jednu, a tehničar na drugu ako ima više povređenih. Po izvršenoj trijaži lekar ostaje sa vozačem kod najtežeg, a tehničar se brine o ostalima do dolaska drugih ekipa. Tada prelazi kod svog lekara i nastavlja zbrinjavanje. Kada su obavljene sve potrebne radnje i moguć je transposrt, povređeni se transportuje u obliđnju bolnicu. Ako je povređeni bio u vozilu ili na drugom nepristupačnom mestu, izvlačenje se vrši zajedno sa vatrogascima. Diskusija: Svaka situacija ima svoje specifičnosti, ali okvirno, jednaka je organizacija za sve nezgode. To smo uočili i napravili ovaj protokol kako bi se uvek jednako delovalo, osim u delu zbrinjavanja gde svaki povređeni zahteva posebne modalitete u zavisnosti od povreda. Kao posebna problematika uočeno je davanje ispomoći drugim službama iz okruženja i zbrinjavanje povređenih u masovnim nesrećama. Zaključak: Ovim protokolom došli smo do uniformnijeg, bržeg, efikasnijeg i kvalitetnijeg rada u slučaju saobraćajnih nezgoda. Takođe, pošto je usaglašen sa principima rada drugih službi, sve manje ima problema zbog međusobnog nerazumevanja. Ključne reči: Organizacija zbrinjavanja, saobraćajna nezgoda Literatura:

1. Perge G, Milić S, Malešić S. Zbrinjavanje povređenih u masovnim nesrećama, katastrofama i saobraćajnim nezgodama. Spski komitet za bezbednost saobraćaja, Beograd 2017.

2. Plemić V, Nikolić G. Tehničke intervencije u saobraćaju. Smederevo 2013.

Page 94: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

94

ZAHVALJUJEMO NAŠIM SPONZORIMA

Page 95: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

95

GENERALNI SPONZOR – RINELS, Hrvatska

Page 96: ZBORNIK SA ETAKA CIP - XIII SIMPOZIJUM URGENTNE …urgentnamedicina.sld.org.rs/global/pdf/ZBORNIK... · Zaklju čak: Prepoznavanje i eliminisanje artefakata na EKG-u je preduslov

XIII SIMPOZIJUM URGENTNE MEDICINE

Zlatibor 13/16.05.2018. Hotel Palisad

http://urgentnamedicina.sld.org.rs/

2018

96

CIP - Katalogizacija u publikaciji - Narodna biblioteka Srbije, Beograd

616-083.98(048)(0.034.2)

SIMPOZIJUM urgentne medicine Srbije sa međunarodnim učešćem (13 ; 2018 ; Zlatibor)

Zbornik sažetaka [Elektronski izvor] / XIII simpozijum urgentne

medicine Srbije sa međunarodnim učešćem, Zlatibor, 13-16. maj 2018. godine;

[organizovalo] Srpsko lekarsko društvo, Sekcija urgentne medicine. -

Beograd : Sekcija urgentne medicine Srpskog lekarskog društva, 2018

(Subotica : Zoom Photo). - 1 elektronski optički disk (CD-ROM) ; 12 cm

Sistemski zahtevi: Nisu navedeni. - Nasl. sa naslovne strane dokumenta. -

Tiraž 100.

ISBN 978-86-6061-092-0

1. Srpsko lekarsko društvo (Beograd). Sekcija urgentne medicine

a) Urgentna medicina – Apstrakti

COBISS.SR-ID 263190540