zbornik radova fakulteta islamskih nauka

Click here to load reader

Post on 28-Oct-2021

0 views

Category:

Documents

0 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

Zbornik FIN_22.inddZBORNIK RADOVA FAKULTETA ISLAMSKIH NAUKA PROCEEDINGS OF THE FACULTY OF ISLAMIC STUDIES
SARAJEVO 2018
PROCEEDINGS OF THE FACULTY OF ISLAMIC STUDIES
U OVOM BROJU PIŠU / THEY WRITE IN THIS ISSUE
IZDAVA / PUBLISHER
DIZAJN / DESIGN
ADRESA / ADRESS
Devad Šoši Almir Fati Fadilj Maljoki Nedim Begovi Ahmet Alibaši Jusuf Rami Orhan Bajrektarevi Enes Kari Mehmed Kico Amrudin Hajri Zehra Alispahi Amira Trnka-Uzunovi ‘Abd al-Fattah Ahmad Shahata Dina Sijamhodi-Nadarevi
Fakultet islamskih nauka Faculty of Islamic studies
Zuhdija Hasanovi
Nusret Isanovi
Orhan Jahi
Murteza Bedir (Istanbul), Almir Fati, Rešid Hafizovi, Amrudin Hajri, Mustafa Hasani, Hamid Merwani (Qatar), Dina Sijamhodi- Nadarevi, Stefan Schreiner (Tübingen), Devad Šoši, Asim Zubevi
Ismet Bušatli, Enes Durakovi, Devad Karahasan, Fikret Kari, Hilmo Neimarlija
Amrudin Hajri (arapski/arabic), Asim Zubevi (engleski/english)
Alma Ganjac-Nakievi
Aida Mujezin-olo
Berin Spahi
emerlina 54, 71000 Sarajevo tel. 033 251 011 / fax. 033 251 044 email: [email protected] / www.fin.unsa.ba
22/2018
Zbornik FIN_22.indd 2 25/02/2019 11:48
U N I V E R Z I T E T U S A R A J E V U F A K U LT E T I S L A M S K I H N A U K A
ZBORNIK RADOVA22 20
Ovaj broj je posveen rahmetli emeritusu prof. dr. Mehmedu Kici

Zbornik FIN_22.indd 5 25/02/2019 11:49
SADRAJ
Types of Thematic Tafsir
Nedim Begovi Namaz na radnom mjestu:
Pravni okvir u BiH i fikhska pitanja Performing Muslim Prayers in Work Place:
the Legal Framework in Bosnia and the Rules of Islamic Jurisprudence
Jusuf Rami Muhammed Abu Zehre (1898-1974):
Povodom prijevoda djela Al-Mu’diza al-kubra Muhammad Ab Zahra (1898-1974): on the
Occasion of the Translation of Al-Mu’jiza Al-Kubr
CONTENT
Devad Šoši Metoda objedinjavanja kiraeta (dem’ el-kira’at) A method of Unifying Quranic Recitations (jam’a al-qirt)
Fadilj Maljoki Razlikovanje deskriptivnih i preskriptivnih iskaza u verbalnom sunnetu: analiza dvaju hadisa Differentiating Descriptive and Prescriptive Statements in Verbal Sunnah: an Analysis of Two Hadiths
Ahmet Alibaši Trendovi u savremenoj islamskoj misli Trends in Contemporary Islamic Thought
Jusuf Rami Nauka nema granica: Slovo o Handiu i Mudahidu Science Has No Boundaries: on Mehmed Handi and Zak Muhammad Mujhid
9 15
Orhan Bajrektarevi Dabirijeva hermenautika:
Reading of Ibn Rushds Text
Mehmed Kico Lingvistika arabistika u radovima
Mesuda Hafizovia Linguistic Arabic Studies in the works of
Mesud Hafizovi
Zehra Alispahi O pravilnoj i nepravilnoj upotrebi
prijedloga u arapskome jeziku Difficulties in the Proper Use of Prepositions
in the Arabic Language
obnove vjerskog diskursa Pedagogical Prerequisites for
the Renewal of Religious Discourse
Enes Kari Tematiziranje društvenog poloaja muslimanki (Kratka uputa u “ensku komentatorsku literaturu” XIX i XX stoljea: autorice, autori, diskursi i konteksti) Thematising the Social Position of Muslim Women (a Short Guide to “Female Commentaries” in 19th and 20th Centuries: Female Authors, Male Authors, Discourses and Contexts)
Amrudin Hajri O arapskoj jezikoj politici i planiranju On Arab Language Policy and Planning
Amira Trnka Uzunovi Semantiki opus partikule WA () u arapskome jeziku Semantic Overview of the Particle wa ( ) in the Arabic Language
Dina Sijamhodi-Nadarevi Uvid u islamsku perspektivu o osobama sa teškoama u razvoju i nepovoljnim poloajem A Review from an Islamic Perspective on Persons with Disabilities and in Disadvantaged Position
139
181
217
261
153
199
231
285
9
El-Hamdu lillahi, Rabbi-l-alemin, ve-s-salatu ve-s-selamu ala sejjidina ve nebijjina Muhammedin, ve ala alihi ve sahbihi edme’in.
Kao i prethodne poslijeratne godine tako i 2018. godina u Bo- sni i Hercegovini protie u politikim krizama i neizvjesnosti, koja je posebno izraena nakon opih oktobarskih izbora, u sve veem društveno-ekonomskom raslojavanju društva, siroma- šenju drave i njezinih graana i razliitim antagonizmima, u obrazovnoj dezintegraciji i fragmentiranosti, opoj nesigurno- sti i strahu za budunost zbog ega mladi tragajui za boljim i- votom napuštaju domovinu s namjerom da se nikada ne vrate.
Ne poriui probleme objektivne prirode na koje danas na- ilazimo u Bosni i Hercegovini, od kojih su samo neki gore spo- menuti, ipak vano je istai da temeljne razloge nezadovoljstva, beznaa i depresije koju posebno mladi danas osjeaju treba tra- iti u otuenosti i dezorijentiranosti savremenog ovjeka, a što je opet posljedica nepostojanja istinske, autentine duhovnosti koja ovjeka vraa univerzalnim i trajnim vrijednostima, koja ga ini optimistinim, motiviranim i odlunim da iskušenja na koja nailazi prevazilazi sa eljom da osigura sebi, svojoj porodici, zajednici i cijelom društvu kvalitetan i dostojanstven ivot.
Kolektiv Fakulteta islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu dijeli sudbinu bosanskohercegovakog društva sa svim pozitiv- nim i negativnim kretanjima u njemu s jasnom orijentacijom promoviranja izvrsnosti u okviru nastavnog procesa, nauno- istraivakog rada, meunarodne saradnje, kao i u svim drugim segmentima svoga djelovanja.
Zbornik FIN_22.indd 9 25/02/2019 11:49
10
Z B
O R
N IK
R A
D O
V A
F A
K U
LT E
TA I
SL A
M SK
IH N
A U
K A
U S
A R
A JE
V U
B R
. 2 2
/2 0
1 8
U tekuoj godini kolektiv Fakulteta je ostao bez svog dugo- godišnjeg nastavnika. Na ahiret je preselio prof. dr. Mehmed Kico. Tokom višedecenijskog akademskog angamana preda- vao je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Prištini, Islam- skom pedagoškom fakultetu Univerziteta u Zenici i Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu. U mirovinu je otišao u septembru 2017. godine kao redovni profesor Arapskog jezika i rukovodilac Katedre za filologiju Kur’ana. Autor je velikog bro- ja radova iz oblasti arapske lingvistike i poetike prevodilaštva objavljenim u referentnim asopisima, a njegov prevodilaki rad obuhvata preko trideset naunih i knjievnih djela.
Zapaene su njegove autorske knjige: Bosanski jezik i bašti- nici (2001), Arapska jezikoslovna znanost (2003), Pogled u ivot i djelo Nediba Mahfuza (2006), Ogledi u poetici prevoenja (2009 – knjiga je objavljena i na arapskom jeziku u izdanju Nacional- nog centra za prevoenje, Kairo, 2014), Arabistika u Prilozima za orijentalnu filologiju od 1950. do 1975. godine (2011), Arapski jezik u prevoenju izmeu Istoka i Zapada (2012), Arapska gra- matika u vremenu (2013), Islamska knjievnost izmeu arabizma i arabistike (2015) a na arapskom jeziku objavljena je i knjiga El-Fikrul-islami fil-Busna vel-Hersek – neš'etuh ve tetavvuruh ve e'lamuh, El-Kalem, Sarajevo, 2016.
Meu brojnim prijevodima posebnu panju zasluuje deset romana Nediba Mahfuza i Filozofija orijentalistike i njen utje- caj na savremenu arapsku knjievnost, doktorska disertacija dr. Ahmeda Smajlovia pisana i branjena na arapskome jeziku u Kairu.
Nauna oblast kojom se bavio rahmetli prof. dr. Mehmed Kico nije bio samo arapski jezik, nego openito lingvistika, sa- mim tim jako se zanimao za naš bosanski jezik. Znajui koliko je jezik znaajan za ouvanje našeg identiteta kroz svoje pisa- ne tekstove i javne nastupe beskompromisno ga je branio. Bio je izuzetan arabista, istraiva, prevodilac i nauni radnik što svjedoi i posthumno dodjeljivanje poasnog zvanja profesora emeritusa Univerziteta u Sarajevu, ali više od toga bio je ovjek,
Zbornik FIN_22.indd 10 25/02/2019 11:49
11
I
u najljepšem znaenju te rijei, skroman i jednostavan, pun razumijevanja i saosjeanja prema drugima, koji e ga se na najljepši nain sjeati koristei se njegovom osebujnom inte- lektualnom ostavštinom. U ovom Zborniku objavljujemo tekst rahmetli prof. Kice “Lingvistika arabistika u radovima Mesuda Hafizovia”.
S ponosom istiemo da je Fakultet islamskih nauka u sa- radnji sa Katolikim bogoslovnim fakultetom i Pravoslavnim bogoslovskim fakultetom “Sveti Vasilije Ostroški” uz podršku Meunarodne humanitarne i razvojne agencije (CRS) pokrenuo jednogodišnji master studij pod nazivom “Meureligijski studiji i izgradnja mira”. Ovaj studij razumijevamo kao izraz društve- ne angairanosti i odgovornosti teoloških fakulteta s krajnjim ciljem uspostavljanja trajnog mira na ovim prostorima. Vjerski osjeaji i uvjerenja, iako nevidljivi i neopipljivi, smireni u umo- vima i srcima ljudi, snano utjeu na djelovanje pojedinaca i zajednica, na društvene trendove i tokove, na rast i razvijanje tradicija i civilizacija. Zbog svoje nesluene moi esto su zlou- potrebljavani, pa i na ovim našim prostorima. U ime vjere i pod vjerskim simbolima vršeni su ak i najokrutniji zloini. Smatra- li smo svojom društvenom odgovornošu da kroz studijski pro- gram ukaemo na legitimno i autentino razumijevanje pitanja mira, rata i konflikta u temeljnim vjerskim izvorima te da na- glasimo da se ne moe istinski voljeti Bog, a mrziti Njegova stvo- renja. elimo da na autentinoj duhovnosti, ispravnom razumi- jevanju vjere i njenom dosljednom ivljenju, mijenjajui nabolje i ovjeka i svijet, gradimo trajni mir na ovim prostorima.
Drugi veliki projekt koji je godinama osmišljavan i plani- ran, a iju smo realizaciju, hvala Allahu, d.š., doekali ove aka- demske godine, jeste pokretanje magistarskog (master) studija “Islam u Evropi” na engleskome jeziku. Ovaj studijski program e nastojati udovoljiti dvjema temeljnim potrebama evropskih graana kada su u pitanju islamske studije. Budui da je pita- nje kako obrazovati razliite profile vjerskih lidera u musliman- skim zajednicama (imame, nastavnike i dr.) posljednjih decenija
Zbornik FIN_22.indd 11 25/02/2019 11:49
12
Z B
O R
N IK
R A
D O
V A
F A
K U
LT E
TA I
SL A
M SK
IH N
A U
K A
U S
A R
A JE
V U
B R
. 2 2
/2 0
1 8
postalo jedno od goruih u Evropi, ovaj studij je svojevrsni od- govor na potrebu za obukom u islamskoj teologiji u evropskom kontekstu, u kojem se sve eše suoavamo sa društvenim, po- litikim, ideološkim, kulturnim i drugim izazovima i trendovi- ma. S druge strane, da bi se naše višestoljetno razumijevanje i ivljenje islama, koje je daleko od ekstremnosti, institucionalizi- ralo i internacionaliziralo s ciljem potiskivanja negativnih nara- tiva o islamu pokrenut je ovaj studij o islamu u Evropi kroz koji e se detaljnije izuavati kulture, tradicije, vjere, pravni sistemi, filozofije i povijest Evrope.
Ne moemo ovom prilikom ne istai takoer uspješno okon- anje velikog infrastrukturnog poduhvata koji je zapoet dav- ne 1985. godine formiranjem Odbora za izgradnju studentskog doma, a prvi radovi pokrenuti su 2012. godine. Nakon šesna- est godina studenti, uglavnom Fakulteta islamskih nauka, ali i drugih fakulteta Univerziteta u Sarajevu, uselili su u savremeno opremljene sobe Studentskog centra Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Finansijska sredstva je osigurala Generalna direk- cija vakufa Republike Turske na elu sa dr. Adnanom Ertemom i na tome smo im neizmjerno zahvalni. Iskreno se nadamo da e se izgradnjom studentskog doma ne samo poboljšati kvalitet studiranja naših studenata, nego e se pruiti i bolje perspektive za sistematiniji rad na duhovnoj i moralnoj nadgradnji mladih openito, koji su, kako smo ve na poetku kazali, optereeni osjeajima besperspektivnosti, beznaa i pesimizma.
U ovom 22. broju Zbornika radova oekuje nas dvanaest tekstova na bosanskom jeziku naših cijenjenih nastavnika i saradnika: dr. Jusufa Ramia, dr. Enesa Karia, dr. Mehmeda Kice, kurra hafiza dr. Devada Šošia, dr. Ahmeta Alibašia, dr. Amrudina Hajria, dr. Nedima Begovia, dr. Dine Sijamhodi- Nadarevi, dr. Amire Trnka-Uzunovi, dr. Zehre Alispahi i mr. Fadilja Maljokija te rad na arapskom jeziku spoljnog saradnika, uvaenog dr. Abdulfettaha Ahmeda Šehate, lektora arapskog je- zika.
Zbornik FIN_22.indd 12 25/02/2019 11:49
13
Radovi obrauju teme iz tefsira, hadisa, kiraeta, šerijatskog prava, kulturne historije, lingvistike i pedagogije.
Iskreno se zahvaljujem nastavnicima i saradnicima, autori- ma radova, lanovima Redakcije koji su ih odabrali i uredili te recenzentima, lektoru, prevodiocima saetaka na arapski i en- gleski jezik te tehnikom uredniku, jer su nam ponudili sadraje visoke naune referentnosti u veoma privlanoj formi.
Sarajevo, novembar 2018. godine
Prof. dr. Zuhdija Hasanovi, dekan Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu
Zbornik FIN_22.indd 13 25/02/2019 11:49
Zbornik FIN_22.indd 14 25/02/2019 11:49
Devad Šoši vanredni profesor na Katedri za
kiraet (uenje Kur’ana) email: [email protected]
Originalni nauni rad Primljeno: 10. 09. 2018
Prihvaeno: 09. 11. 2018.
Kljune rijei Kur’an, tedvid, kiraeti, rivajet,
metoda objedinjavanja, usul, ferš, duina, imami, ravije
Saetak Ope je poznato da su kiraeti veoma vana kur’anska nauka u kontekstu razumijevanja i tumaenja kur’anskog teksta. Mogu se tretirati kao metoda tumaenja Kur’ana Kur’anom, uko- liko je rije o mutevatir kiraetima, ili kao metoda tumaenja Kur’ana hadisom, ukoliko su posri- jedi šazz kiraeti ija je autentinost utvrena pojedinanim predajama (ahad). S druge strane, kiraeti posjeduju svoju praktinu dimenziju u smislu dosljedne primjene kroz formu tilave- ta. Ovaj tekst ima za cilj da prezentira naine praktine implementacije kiraetskih predajnih puteva (varijanti) na osnovu principa utvrenih u tradiciji stjecanja kiraetskih idazetnama.
DEVAD ŠOŠI Metoda objedinjavanja kiraeta (dem’ el-kira’at)
Zbornik FIN_22.indd 15 25/02/2019 11:49
16
Key words
Quran, tajwd, qir t, riwyah, meth- od of unification, ul, farsh, length, imams, rws
Abstract
It is generally known that various quranic recitations constitute an im- portant quranic science for understand- ing and interpreting the Quran. In the case of mutawir recitations, they may be considered as the method of inter- preting the Quran by the Quran, while in the case of shdhdh recitations, whose authenticity has been confirmed on the basis of individual prophetic traditions (ad), they may be regarded as the method of interpreting the Qur’an with the Hadith. On the other hand, recita- tions have a practical dimension in the sense of coherent application through the form of tilwah. This article aims to present various ways of practical imple- mentation of the recitation variants on the basis of the principles established within the tradition of obtaining recita- tion certificates (ijzt).


. . .
.
17
Uvod
Terminološki posmatrano, “kiraeti su nauka o realizaciji izgo- vora kur’anskih rijei u njihovim razliitim formama sukladno predajama relevantnih autoriteta iz te oblasti.”1 Navedena defi- nicija predstavlja kiraete kao mogunost primjene razliitih fo- netskih i leksikih oblika prilikom uenja kur’anskog teksta. Ta mogunost ne znai da je ostavljen slobodan prostor jezikom znanju ili izboru uaa Kur’ana. Naprotiv, uenje Kur’ana je tra- dicijska praksa diktirana autentinom predajom i kur’anskim pravopisom.
Nakon detaljne studije i analiza brojnih kiraetskih verzi- ja Ebu Bekr ibn Mudahid el-Bagdadi (umro 324. h. g.) sabrao je autentine rivajete sedam najpoznatijih imama u kiraeti- ma i uvrstio ih u djelo koje je nazvao Es-Seb’a (Sedmerica). Ibn Mudahida su svojevremeno smatrali vodeim autoritetom u kiraetskoj nauci, povjerljivim i odgovornim kritiarem, koji je odvojio autentine (mutevatir) kiraetske predaje od mnoštva neautentinih (šazz), makar se odnosile na nekog od sedam ki- raetskih imama. To je razlog što je njegovo djelo Es-Seb’a doi- vjelo ogromnu popularnost meu islamskim uenjacima i što je postalo fundamentalnim štivom u teorijskoj i primijenjenoj kiraetskoj nauci.
Velikani ije kira’ete je odabrao Ibn Mudahid su:
• Nafi’ b. Abdurrahman b. Ebi Ne’im iz Medine (umro 169. h. g.);
• Abdullah b. Kesir iz Meke (umro 120. h. g.); • Ebu Amr b. El-’Ala’ iz Basre (umro 154. h. g.); • Abdullah b. Amir el-Jahsabi iz Šama (umro 118. h. g.); • Asim b. Ebi en-Nedud iz Kufe (umro 127. h. g.); • Hamza b. Habib ez-Zejjat iz Kufe (umro 156. h. g.); i • Alijj b. Hamza el-Kisa’i iz Kufe (umro 189. h. g.).
1 Vidi: Muammad b. Muammad ibnul-azari, Munidul-muqrin, Drul-kutub al-ilm- iyya, Bejrut, 1400. h.g., str. 3.


. . .
.

Zbornik FIN_22.indd 17 25/02/2019 11:49
18
Z B
O R
N IK
R A
D O
V A
F A
K U
LT E
TA I
SL A
M SK
IH N
A U
K A
U S
A R
A JE
V U
B R
. 2 2
/2 0
1 8
Zahvaljujui radu Ibn Mudahida ustanovljeni su precizni kriteriji za provjeru autentinosti bilo kojeg kiraeta, a to su: mutevatir predaja, podudarnost sa kur’anskim pravopisom i sa- glasnost sa normama arapskog jezika. Ibn Mudahid nije imao namjeru da svojim izborom, pored sedam navedenih, ospori mogunost autentinosti kiraeta drugih imama, ve je nastojao odrediti najviši rang predajne autentinosti, kako bi tadašnjim i buduim generacijama osigurao opi konsenzus kada je uenje Kur’ana u pitanju. Takoer, Ibn Mudahid nije ni pomišljao da e se kiraeti sedmerice imama poistovjeivati sa sedam kur’anskih harfova o kojima govore hadisi Boijeg Poslanika, s.a.v.s. Prekla- panje tih brojki je, bez sumnje, koincidencija.
Dolaskom Ebul-Hajra Muhammeda b. Muhammeda, pozna- tog kao Ibnul-Dezeri (umro 833. h. g.) broj mutevatir kiraeta je povean na deset. Naime, Ibnul-Dezeri je u svome djelu En- Nešr fil-kira’atil-’ašr kategoriji mutevatir kiraeta prikljuio i tri mešhur kiraeta ije je senede temeljito provjerio i ustanovio da njihova brojnost i pouzdanost ispunjavaju uvjete te kategorije. Rije je o kiraetima trojice poznatih imama:
• Ebu Da’fer b. Jezid el-Ka’ka’ (umro 130. h. g.), • Ja’kub el-Hadremi (umro 205. h. g.) i • Halef b. Hišam el-Bezzar (umro 229. h. g.).
Time je definitivno, konsenzusom islamskog ummeta pri- hvaena primjena deset autentinih i metodološki utvrenih naina uenja (itanja) kur’anskog teksta.
Danas se praktina primjena sedam, odnosno deset mute- vatir kiraeta zasniva na sadraju tri kapitalna djela iz te oblasti koja su napisana u formi stihova:
1. Hirzul-emani ve vedh et-tehani fil-kira’at es-seb’, pozna- tije kao Eš-Šatibijja, autora El-Kasima b. Firruha eš-Šati- bija (umro 590. h. g.): pomou ovog djela se izuava i pri- mjenjuje sedam mutevatir kiraeta iji su predajni putevi evidentirani u djelu Et-Tejsir, autora Ebu Amra ed-Danija (umro 444. h. g.);
Zbornik FIN_22.indd 18 25/02/2019 11:49
19
D
E V
A D
Š O
ŠI
2. Ed-Durre el-mudi’e fil-kira’at es-selas el-mutetemmime lil- ’ašr, autora Ebul-Hajra Muhammeda b. Muhammeda ib- nul-Dezerija (umro 833. h. g.): djelo slui za izuavanje i primjenu tri dodatna kiraeta uz sedam ve spomenutih u Eš-Šatibijji, što omoguava primjenu deset mutevatir kiraeta sa reduciranim predajnim putevima te se, stoga, nazivaju “malim kiraetima” (el-kira’at el-’ašr es-sugra);
3. Tajjibe en-nešr fil-kira’at el-’ašr, takoer autora Ibnul- Dezerija: sam naziv govori da Tajjiba obuhvata sadraj djela En-Nešr fil-kira’at el-’ašr. Zahvaljujui Tajjibi danas se izuava i primjenjuje deset kiraeta koji se nazivaju “ve- likim kiraetima” (el-kira’at el-’ašr el-kubra).
Metodološki pravci u kiraetima
Postoje dvije vane oblasti u izuavanju praktine primjene ki- raeta, a to su:
• usul – metodološki putevi u tedvidu; • ferš – pojedinane rijei u Kur’anu koje su predmet razlii-
tog itanja.
Svaki ravija slijedio je tedvidska naela svoga rivajeta (usul) od poetka do kraja Kur’ana. Rije je o nainu primjene tedvid- skih pravila kao što su: duine, idgami, izgovor hemzeta, imale i dr.2 Na primjer, naš ravija Hafs je izgovarao hemzeta potpu- no, duine munfesil i muttesil uio je od etiri do pet hareketa, nije primjenjivao idgam na dalu sa sukunom kada poslije njega doe dad ( ), nije primjenjivao imalu osim u rijei u suri Hud. Za razliku od Hafsa, Verš je, npr., mijenjao hemzeta u harfove duine ili ih je izgovarao sa teshilom, duine munfesil i muttesil uio je u trajanju šest hareketa, primjenjivao je idgam na dalu u spomenutom i slinim primjerima, takoer je primjen- jivao malu imalu u rijeima kao što su: / / / i drugim sluajevima.
2 O tome opširnije vidi: Amad s al-Maarw, Aš-Šmil f qir t al- aimmah al-ašr al-kawmil, Dr imm aš-Šibi, Kairo, bez godine izdanja, str. 4 – 30.
Zbornik FIN_22.indd 19 25/02/2019 11:49
20
Z B
O R
N IK
R A
D O
V A
F A
K U
LT E
TA I
SL A
M SK
IH N
A U
K A
U S
A R
A JE
V U
B R
. 2 2
/2 0
1 8
Za praktinu primjenu bilo kojeg rivajeta neophodno je sav- ladati metodološka naela tog rivajeta, a zatim shodno sadra- ju i uputstvima Šatibijje, Durre ili Tajjibe zapamtiti pojedinane rijei u Kur’anu u kojima svaki ravija slijedi svoju varijantu izgovora. Dakle, u sluaju ferša ne postoje utvrena pravila, ve se svaka rije koja je predmet kiraetskih razilaenja pojedina- no tretira. Na primjer, glagol u 10. ajetu sure El-Bekare, jedni su izgovarali s fethom na harfu , sukunom na harfu i bez tešdida na harfu (), dok su drugi taj glagol izgovarali s dammom na harfu , fethom na harfu i tešdidom na harfu 3.((
Uenje Kur’ana i primjena razliitih kiraeta u doba Poslani- ka, s.a.v.s., pa sve do petog stoljea po Hidri odvijalo se prema naelu ifrada, tj. uenje cijelog Kur’ana, odreene kur’anske sure ili neke tematske cjeline samo po jednom kiraetu (rivajetu) od poetka do kraja, zatim se prelazilo na primjenu sljedeeg ki- raeta, pa sljedeeg, sve dok se svaki kiraet pojedinano ne prim- ijeni. Meutim, metoda pojedinane primjene kiraeta iziskiva- la…