zavod za prostorno ureĐenje grada zagreba …zavod za prostorno ureĐenje grada zagreba zagreb,...

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA Zagreb, svibanj 2014.godine. 1


Izradili: Jasmina Sirovec, dipl.ing.arh. Dubravko Širola, dipl.ing.prom.


SAŽETAK:

Publikacija sistematizira problematiku biciklističkog prometa grada Zagreba i daje s motrišta prostornog planiranja prijedlog njenog daljnjeg razvoja. Naglasak je na dogradnji i umrežavanju biciklističkih staza u okviru važećeg GUP-a, izgradnji neophodnih parkirališta za bicikle, formiranju i razvoju funkcionalnog javnog servisa iznajmljivanja bicikala, inicijativi za izradom potrebnih normi biciklističkog prometa kako bi se osigurao brži i učinkovitiji razvoj, inicijativi revizije postojeće zakonske regulative kako bi se osigurao razvoj biciklističkog prometa i povećala sigurnost odvijanja prometa za bicikliste i na edukaciji i podizanju svijesti građanstava o korisnosti korištenja bicikla, te otklanjanju eventualnih strahova i dvojbi.


SADRŽAJ: 1. Uvod 2. Cilj projekta 3. Postojeće stanje 4. Biciklizam u prostorno planskoj dokumentaciji 5. Biciklizam u važećoj zakonskoj regulativi 6. Prijedlog razvoja biciklističkog prometa 7. Zaključak


1. UVOD: Bicikl je prvo ekološko vozilo na svijetu i ide u red

najpoznatijih čovjekovih pomagala uopće - poslije psa i konja, bicikl je čovjekov najbolji prijatelj.

Prvi bicikl («drveni bicikl») napravio je 1791. godine u

Francuskoj grof od Sviraca Pojam prvog modernog bicikla veže se uz uvođenje

lančanog pogona 1885.g. (J. K. Starley, J. H. Lawson i Shergold)

Osnovni koncept bicikla do današnjih dana nije se bitno

mjenjao, osim što je tehnološki napredak donio primjenu kvalitetnijih materijala u izradi te su današnji bicikli daleko upravljiviji i sigurniji

Otkako je početkom 20. stoljeća postao siguran i

pristupačan cijenom, bicikl je u velikoj mjeri obilježio moderno društvo jer je omogućio pokretljivost i onima koji sebi nisu mogli priuštiti skuplje oblike transporta

Biciklizam se rano dokoturao i u Zagreb (otud i naziv

Koturaška cesta) Prvi zagrebački koturaši iliti biciklisti vozili tzv.

velocipede, čudne naprave s golemim prednjim kotačem i majušnim zadnjim, a vozilo se da bi se nogom odguravalo od zemlje

Već 1885. u Zagrebu, gradu od otprilike 36 tisuća

stanovnika, osnovano je bili Prvo hrvatsko društvo biciklista, koje si je uredilo trkalište, a godinu dana kasnije već organiziraloi i prve koturaške utrke oko Zrinskoga trga

Sam je sebi izradio bicikl i biciklizmom se bavio i

famozni Ferdo Budicki, koji je na dva kotača prešao cijelu Njemačku, Skandinaviju, Rusiju, Francusku i Španjolsku - u kronikama, Budicki, ostaje, međutim poznat po prvom automobilu s kojim se u Zagreb dovezao 1901 g.


2. CILJ: Unapređenje i promocija biciklističkog prometa grada Zagreba, te pripomoći Europskom projektu „Civitas Elan“ da postigne zacrtane ciljeve:

dogradnje i umrežavanja biciklističih staza u okviru važećeg GUP-a

izgradnja neophodnih parkirališta za bicikle

formirati i razviti funkcionalni javni servis iznajmljivanja

bicikala

inicirati i izraditi potrebne norme biciklističkog prometa kako bi se osigurao brži i učinkovitiji razvoj

inicirati reviziju postojeće zakonske regulative kako bi

se osigurao razvoj biciklističkog prometa i povećala sigurnost odvijanja prometa za bicikliste

educirati i unaprijediti svijest građanstava o korisnosti

korištenja bicikla, te otkloniti eventualni strah i dvojbe

u konaćnosti povećati udio dnevnih putovanja biciklima sa 3% u 2009.g. na minimum 7% (Izvor: Istraživanje Fakulteta prometnih znanosti sveučilišta u Zagrebu 2009)


3. POSTOJEĆE STANJE: Zagreb nije biciklistički grad i nema takvih statističkih pokazatelja niti tradicijskih referenci koji bi ga svrstali u tu kategoriju Sve je prepušteno individualnoj snalažljivosti i

spretnosti Karakteristike postojećeg stanja:

o približno 200 km. biciklističkih staza ne čini smislenu mrežu:

• nepovezani fakulteti i studentski domovi • nije uspostavljena povezanost središta grada

sa Savom i Medvednicom • nema povezanosti rekreativnih zona

o Nema mreže parkirališta za bicikle

o Nema javnog biciklističkog servisa

o Biciklistički promet nije normiran

o Zakonska regulativa nije prilagođena novonastalim

potrebama i smjernicama


Fotodokumentacija u nastavku ilustrira postojeće stanje:

Maksimirska ulica (bez označenih staza)

Ulica Republike Austrije (zbunjujuće)

Heinzelova ulica (bez komentara)


Naselje Špansko (novo naselje-neujednačena izvedba staza)

Prilaz trgovačkom centru „City centar One“ – (velika sredstva-simbol bicikla naopako)

Zagrebačka av. od Zagrebačke do Rešetarove (nesklađenost)


Klaićeva ulica (nepotpuna i nesklađena horizontalna signalizacija)


Hebrangova (zeleni val) skupo rješenje ne osigurava sigurnost biciklista – stupićima, a uz denivelaciju rubnjacima odvajaju se pješaci od biciklista, te sužava nogostup

Žerjavićeva ulica (skupa izvedba horizontalne signalizacije-neusklađenost)


Kvaternikov trg (skupa izvedba horizontalne signalizacije nije rezultirala bitnim poboljšanjem i uvođenjem reda-prisutna nesklađenost na štetu pješaka)

Vukovarska avenija (mogućnost da se industrijski kolosjek izvan funkcije iskoristi za izgradnju biciklističke staze)

Jarunska i Hrvatskog sokola (građevinski izvedeno-horizontalna signalizacije nepotpuna i neodržavana)


4. BICIKLIZAM U PROSTORNO PLANSKOJ DOKUMENTACIJI:

U slijedećim člancima GUP-u grada Zagreba je reguliran biciklistički promet: 1.2.9. Površine infrastrukturnih sustava – IS : Članak 18. 1.2.12. Površine za budući razvoj – BR: Članak 22. 6.1. Prometni infrastrukturni sustavi: Članak 37. 6.1.1. Ulična mreža i trgovi: Članak 38. 6.1.2. Parkirališta i garaže: Članak 39. 6.1.4. Mreža biciklističkih staza i traka: Članak 41. 6.1.5. Pješačke zone, putovi i drugo: Članak 42. 8. URBANA PRAVILA; 8.1. Opće odredbe: Članak 56. i

Članak 78. Opća pravila; Parkovi: 11. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ: Članak 98. Zaštita i poboljšanje kakvoće zraka


5. BICIKLIZAM U VAŽEĆOJ ZAKONSKOJ REGULATIVI: 5.1. U Zakonu o sigurnosti prometa na cestama (N.N. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13 i 158/13) nekoliko članaka odnosi se i na korištenje bicikala u prometu, kako slijedi: Članak 2: 18) »biciklistička traka« je dio kolnika namijenjen za promet bicikala koji se prostire uzduž kolnika i koji je obilježen uzdužnom crtom na kolniku i propisanim prometnim znakom, 19) »biciklistička staza« je izgrađena prometna površina namijenjena za promet bicikala koja je odvojena od kolnika i obilježena propisanim prometnim znakom, 49) »bicikl« je vozilo koje ima najmanje dva kotača i koje se pokreće isključivo snagom vozača ili koje je opremljeno pedalama i pomoćnim električnim motorom čija je najveća trajna snaga od 0,25 kW i koja se progresivno smanjuje do nule kad brzina dostigne 25 km/h ili prije ako vozač prestane okretati pedale Članak 112: (1) Vozači bicikla dužni su se kretati biciklističkom stazom ili biciklističkom trakom, a ako one ne postoje, što bliže desnom rubu kolnika. (2) Ako se dva ili više vozača bicikala, mopeda ili motocikala kreću u skupini, dužni su kretati se jedan iza drugoga. Članak 113: (1) Vozač bicikla, mopeda i motocikla mora upravljati vozilom na način kojim se ne umanjuje stabilnost vozila i ne ometaju drugi sudionici u prometu, a osobito ne smije skidati istodobno obje ruke s upravljača, pridržavati se za drugo vozilo, prevoziti, vući ili gurati predmete koji ga mogu ometati u upravljanju vozilom ili ugrožavati druge sudionike u prometu. (2) Vozač bicikla koji se kreće kolnikom na javnoj cesti izvan naselja dužan je noću i danju u slučaju smanjene vidljivosti biti označen reflektirajućim prslukom ili reflektirajućom biciklističkom odjećom.

5.2. U Pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama (N.N. 33/05, 64/05 i 155/05) nekoliko članaka odnosi se i na korištenje bicikala u prometu, kako slijedi: Članak 22: Znakovi opasnosti su:

26) znak opasnosti “biciklisti na cesti” (A39); Članak 30: Znakovi izričitih naredbi: 16) znak izričitih naredbi “zabrana prometa za bicikle” (B16); 17) znak “zabrana prometa za mopede i bicikle” (B17); Članak 31: Znakovi izricitih naredbi koji sudionicima u prometu na cesti stavljaju do znanja obveze jesu:

3) znak “biciklisticka staza” (B46); 5) znak “pješacka i biciklisticka staza” (B48); Clanak 37: Znakovi obavijesti jesu: 2) znak “obilježen prijelaz biciklisticke staze” (C03); 14) znak “završetak biciklisticke staze” (C18); Članak 77: Oznake na kolniku i drugim površinama.2.Poprečne oznake na kolniku: 9) prijelaz biciklisticke staze preko kolnika je dio površine kolnika

namijenjen iskljucivo za prijelaz biciklista (H19): Članak 78: Oznake na kolniku i drugim površinama.2.Ostale oznake na kolniku i predmetima uz rub kolnika:


4) Natpisi na kolniku daju sudionicima u prometu potrebne obavijesti(H49); 6. PRIJEDLOG RAZVOJA BICIKLISTIČKOG PROMETA: 6.1. Povezivanje Zagreba sa širom regijom:


6.2. Glavne biciklistička poveznice grada - SAVA I SREDIŠNJI KORIDOR ŽELJEZNICE:


6.3. Temeljne norme i stručna pravila:

6.3.1. Normiranje biciklističkog prometa:

Na primjeru Londona vidljiv je ispravan put razvoja biciklističkog prometa kojim bi trebao krenuti i Zagreb. Biciklistički promet je normiran kroz 71 normu podjeljenih u pet grupa (A. Generalne norme; B. Biciklističke staze-horizontalna signalizacija; C. Biciklističke površine; P. Biciklističko parkiranje; S. Verikalna signalizacija). Predmetno normiranje osigurava:

- smanjenje troškova izgradnje (kroz izvedbene troškovnike unaprijed se zna cijena realizacije po m΄, po m2 i komadu)

- osigurava realno planiranje - vid prometa je prepoznatljiv - osigurava jedinstvenost pravila na čitavom

području grada

U nastavku su neki karakteristični primjeri iz knjige normi:

6.3.1.1. Simbol

6.3.1.2. Biciklističke trake


6.3.1.3. Biciklističke trake uz uzdužno parkiranje vozila

6.3.1.4. Vrste razdvaljanja biciklističkih traka

6.3.1.5. Izvedbeni detalji

6.3.1.6.Biciklističke staze u zoni autobusnog stajališta


6.3.1.6. Označavanje numeriranje biciklističkih staza - horizontalno

6.3.1.8. Vertikalni znak obavijesti – biciklistička parkirališta

6.3.1.7. Vertikalni znak obavijest - zona dijeljenja prostora


6.3.2. Stručna pravila:

Razvoj biciklističkog prometa grada Zagreba trebalo bi provesti kroz slijedeće konkretne korake: 1. Provjeriti GUP grada Zagreba i utvrditi realnu mogućnost realizacije planiranih biciklističkih koridora:

GUP je provediv i daje planske mogućnosti razvoja biciklističkog prometa, ali ga je potrebno provesti. Po potrebi aplicirati samostalne biciklističke staze (trake), a po potrebi formirati zone (površine) koje osiguravaju prema jasnim pravilima dijeljenje sa ostalim sudionicima u prometu

2. Zakonsku regulativu po potrebi dopuniti u cilju razvoja biciklističkog prometa koristeći iskustva europskih zemalja:

A. Zakon o sigurnosti prometa na cestama dopuniti:

A1- „dijeljenje prostora i zona ograničene brzine“ i

kroz zakon definirati tko prostor dijeli i pravila dijeljenja;

B. Pravilnik o prometnim znakovima, signalizaciji iopremi na cestama (N.N. 33/05, 64/05 i 155/05) dopuniti:

B1- nedostajućom vertikalnom prometnom signalizacijom: - znak „dijeljenje prostora“ sa sudionicima - znak „zona ograničene brzine“ i tko je koristi - znakovi obavijesti o smjerovima kretanja i brojevima biciklističkih staza

B1- nedostajućom horizontalnom prometnom signalizacijom: - pravila označavanja traka, staza i površina - nedostajućim simbolima na kolniku (broj staze, strelice...) 3. Izraditi knjigu normi, izvedbenu projektnu dokumentaciju sa izvedbenim troškovnicima.

Sukladno provedenim i realiziranim prethodnim točkama: Izgraditi prvo primarnu biciklističku mrežu, te potom

pristupiti realizaciji sekundarne biciklističke mreže prema GUP-u

Izgraditi (postaviti) i razviti sustav parkirališta za bicikle Izgraditi i razviti sustav javnog servisa i iznajmnljivanja

bicikala


6.4. Kategorizacija biciklističke mreže: 6.4.1. Primarna biciklistička mreža:


Primarnu biciklističku mrežu čine slijedeće komunikacije i ciljane točke: Istok-zapad:

Savski nasip, sjeverni i južni od Podsuseda do Petruševca Zeleni val (jedna traka) Vukovarska avenija od Trešnjevačkog trga do Kampusa

Borongaj Dubrovačka Avenija Koridor željeznice

Sjever-jug:

Potok Vrapčak(potok Mikulići) od Medvednice do Jaruna Ilica (Trg F. Tuđmana – Nova cesta-Knežija-Jarun ) Šestine-Pantovčak-Ilica-Savska-Sava Bliznec-Jazbina-Svetošimunska-Ravnice-Borongaj-

Gospička-Koledovčina-Radnička-Sava Izlazne točke u regiju:

Samobor i Žumberačko gorje Turopolje Sesvete Medvednica sa 4 ulaza/izlaza prema Zagorju (Zaprešić,

Šestine, Bliznec, Kašina) Glavne ciljane točke interesa:

Fakulteti Škole rekreacioni centri- sportski objekti glavne stanice i stajališta javnog gradskog prometa

Savski nasip

Trg F.Tuđmana

Medvednica

Campus Borongaj 6.4.2. Sekundarna biciklistička mreža: Sekundarna biciklistička mreža je preostala mreža definirana GUP-om grada Zagreba.


6.5.. Konkretni razvojni projekti:

6.5.1. NOVA CESTA: Prijedlog unapređenja stanja na Novoj cesti: umjesto sivila i prostora prepuštenog „limenim ljubimcima“, prostor sa drvoredima, uređenim pješačkim i biciklističkim stazama i potrebnim javnim garažama:


6.5.2. POTOK VRAPČAK:

Potok Vrapčak je jedan od rijetkih zagrebačkih potoka koji i danas teće svojim površinskim tokom u duljini preko 5,5 km kroz visoko urbanizirani zapadni dio grada

Neupitna je vrijednost otvorenog vodotoka unutar urbanog

sustava, te ju kao takvu činjenicu treba aplicirati unutar razvoja prometne mreže i osnovnog polazišta u razvoju grada:„smanjenje prometovanja motoriziranog oblika kretanja u gradu, te njegov nepovoljan utjecaj na okoliš (smanjenje količine ispušnih plinova, buke, devastacije ambijenta i dehumanizacije prostora)“

U cilju unapređenja stanja u prostoru i pješačko-biciklističkog povezivanja novoformiranih naselja Malešnica, Špansko-Oranice, Rudeš, Vrbani i Jarun sa SRC Jarun:

Uspostavlja se kontinuirana pješačko-biciklistička veza novoformiranih naselja sa rekreacionom zonom Save

Uspostavlja se kvalitetna pješačko-biciklistička povezanost

večine jugozapadnih naselja grada

Proširuje se opremljenost grada komunalnom infrastrukturom – rasvjeta šetnice, klupama za odmor i komunalnom opremom (koševi za smeće i priručnom opremom za kućne ljubimce) pridonosi se uređenosti i čistoći grada

Uvođenjem biciklističkog servisa u svakom naselju

dodatno se promovira i inicira razvoj nemotoriziranog oblika kretanja i smanjuje onečišćenje okoliša


U nastavku su idejne skice-karakteristični poprečni presjeci odnosa potoka Vrapčak i pješačko-biciklističkih komunikacija, a kao minimalni uvjeti uspostave ciljane zapadne pješačko-biciklističke komunikacije Ilice sa Savom:

Odsjek potoka

Prijedlog vođenja pješačko biciklističkog prometa

KOŽINČEV PUT – ULICA IVANE BRLIĆ MAŽURANIĆ

Pješačka staza sa zapadne, a biciklistička sa istočne strane potoka

ULICA IVANE BRLIĆ MAŽURANIĆ – ZAGREBAČKA CESTA

Pješačka staza sa zapadne, a biciklistička sa istočne strane potoka od IB Mažuranić do Pavlenskog puta Zajednička biciklističko-pješačka staza sa istočno(sjeverne) strane potoka od Pavlenskog puta do Zagrebačke ceste

ZAGREBAČKA CESTA HORVAĆANSKA CESTA

Zajednička biciklističko-pješačka staza sa južne (zapadne) strane potoka

HORVAĆANSKA CESTA – SAVA (SRC JARUN)

Zajednička biciklističko-pješačka staza sa južne (zapadne) strane potoka


6.6. Parkirališta za bicikle:

Uvođenje dobre kvalitete parkirališta za bicikle je ključni element u razvoju biciklističkog prometa i važan ciklus u formiranju urbanog standarda

Parkirališta za bicikle trebala bi biti na svim važnijim gradskim

odredišta, uključujući škole i druge obrazovne ustanove, bolnice, središta zapošljavanja većeg broja ljudi, uz stajališta javnog prijevoza (ZET i HŽ) i na mjestima sjecišta većeg broja ljudi prilikom odvijanja atraktivnih javnih priredbi

Istraživanja su pokazala da je uz blizinu odredišta, postojanje

parkirališta za bicikle, glavni razlog za korištenje bicikla u prijevozu bez obzira na svrhu putovanja

Studije su također utvrdile da korištenje bicikla u kombinaciji sa

sredstvima javnog gradskog prijevoza može biti vrijedna komponenta razvoja strategije rješavanja prometnih problema u središtu grada

Položaj parkirališta u gradu i razina sigurnosti odlaganja bicikla

može se uzeti kao dva najvažnija faktora koja treba riješiti pri planiranju objekata parkirališta za bicikle


6.6.1. Parkirališta za bicikle - dobra praksa: Vidljivo i dostupno: Lako ga je pronaći, te unutar 50m do konačne destinacije i bez arhitektonskih barijera pri njegovom pristupanju.Ne na pješačkom toku.

Sigurno odlaganje bicikla i jednostavan pristup: Osigurati povjerenje kod biciklista da je njihov bicikl siguran (po potrebi i video nadzor) i da će ga naći prilikom povratka.

Nadkriveno i atraktivno: Važno je osigurati zaštitu od kiše i insolacije. Dizajn parkirališta treba biti atraktivan i sa prepoznatljivim obilježjem lokacije.

Jednostavno za korištenje i spremno za upotrebu: Parkiralište za bicikle trebalo bi biti jednostavno za korištenje od strane svih korisnika i sa mogućnosti prihvata svih tehničkih varijanata bicikala. Kod složenijih varijanti parkirališta (automatizirani sustavi ili elektronske smart kartice...), uz svako mjesto trebaju biti razumljive upute korištenja.

Povezan i sa drugim potrebama biciklista: Povezani sa stajalištima javnog gradskog prijevoza , sa sustavom najma i popravaka bicikala, te turističkim aktivnostima

Zakonska procedura-odredbe komunalnog reda Grada: Uslijed prostornog nedostatka za postavu parkirališta za bicikle (stalci za postavu bicikala), treba omogućiti kao i kod postave terase za caffe, prenamjenu ucrtanih parkirališnih mjesta za osobna vozila u parkiralište za bicikle.

Identificiranje potražnje: Parkiralište za bicikle trebalo bi predvidjeti na svim mjestima mogućeg privlaćenja korisnika. Prilikom uvođenja treba imati za cilj zadovoljenja postojeće potražnje (uključujući i potisnut zahtjev), te osigurati kapacitet za budući rast. Pri tom Gradski ured za promet treba kontinuirano pratiti potražnju i odmah reagirati na novonastale potrebe i dograđivati parkiralište za bicikle.

Potražnja se može definirati kroz konkretne podatke iz prakse o korištenju bicikala, korištenjem podataka iz Popisa stanovništva (10g. podatak), izrade raznih statističkih modela ili kroz ankete.

Parkiranje u središtu grada

Parkiranje na kolniku uz nogostup

Parkiranje na proširenom dijelu nogostupa uz konik


6.6.2. Praktični primjeri tipova parkirališta za bicikle: 6.6.2.1. Tip „Sheffield“: Ovaj tip dobio ime po gradu u kojem ovaj dizajn prvi puta razvio. To je jednostavan i učinkovit dizajn koji se temelji se na obrnutom U-obliku metalne cijevi. Sheffield stalak u raznim svojim inačicama je široko priznat kao najbolji dizajn za parkiralište bicikala, te se preporučuje. Kada se ispravno instalira, „Sheffield“ osigurava visoku razinu usluge parkiranja uz niske troškove i jednostavnost održavanja, te jednostavnu instalaciju


6.6.2.2. Zidni dizajn parkirališta za bicikle: Ovakav način organizacije parkiranja najbolje odgovara za kratki boravak potrebama parkiranja. Dizajni se kreću od jednostavnih prstena do složenih stalaka i i uređaja za vješanje. Održavanje i ranjivost na zlouporabu su dodatna pitanja, manje pogodna za javno parkiralište:


6.6.2.3. Parkirališta pod ključem : Razlozi odabira takvog tipa parkirališta: • potreba za dugotrajnim parkiranjem • sigurnost i trošak • jednostavnost korištenja • modularna gradnja i jednostavnost dodavanja više jedinica Parkirališta pod ključem obično su izrađena od čelika ili drugih materijala sa krutim kućištem. Na raspolaganju je nekoliko opcija zaključavanja, uključujući tipke i lokote, smart-kartice itd. Takav tip parkirališta zahtijeva neki oblik nadzora i upravljanja kako bi se osiguralo da ne dolazi do vandalizma, te su prikladna u neposrednoj blizini željezničkih stajališta i radnih mjesta. Uz taj tip parkirališta se veže neki oblik registracije ili ugovora koji se temelji na prikladnoj, ali skromnoj mjesečnoj naknadi.


6.6.2.4. Biciklistički parkirališni centri: Ovi objekti su posebno popularni u Nizozemskoj i Njemačkoj, a gdje je obično osiguran prostor za između 1100 i 4000 bicikla. Parkiralište je u funkciji 0-24h i sa osobljem. Osim parkiranje nudi se i niz drugih usluga uključujući mogućnost najma, prodaje, servisa i popravke bicikala, lokalne i turističke informacije, prodavaonica mješovite robe


6.6.2.5. Primjeri rješavanja parkiranja iz Kopenhagena:

6.6.5.1. Rješavanje parkiranja u pješačkoj zoni

6.6.5.2. Rješavanje parkiranja na sabirnim ulicama

6.6.5.3. Rješavanje parkiranja na uličnoj mreži bloka

6.6.5.4. Kombinacije mogućih načina parkiranja na ulicama


6.7. Gradski bicikl – prijedlog sustava iznajmljivanja bicikala: Sustav iznajmljivanja gradskih bicikala u svijetu je u ekspanziji, te je u funkciji već treća generacija. Prvi projekt ovog tipa započet je u Nizozemskoj 70-tih godina. Sustav nije konkurencija postojećem prometnom sustavu, nego dio sustava javnog prijevoza.Takav javni biciklistički servis sastoji se od vidljiva tri dijela:

o Prostora gdje su bicikli smješteni (parkirno-sigurnosne instalacije)

o Kioska za prijavu korisnika (u pravilu napajanje solarnim baterijama)

o Bicikala koji se kao iznajmljeni koriste (do druge lokacije ili se

vraćaju) Dio javnog biciklističkog servisa je i okom nevidljiv operativni dio, a koji prati sustav. Da bi se izgradio optimalni biciklistički model, neophodno je izraditi logistički model čiji sastavni dio je i troškovna analiza s prijedlogom financiranja (npr. javno-privatno partnerstvo) i definiranim nivoom tehničko-tehnološkog(informatičkog) korištenja i tehničke zaštite bicikala servisa. U nastavku je pregledna karta sa prijedlogom lokacija uvođenja ovakvog servisa u Zagrebu. Lokacije su odabrane sukladno slijedećim kriterijima:

predstavlja dopunu javnog prometa, a prije svega gradske-prigradske željeznice

zona najveće prometne potražnje zona rekreacije zona institucija, škola i fakulteta zona ishodišta turističke ponude


Odabrane su slijedeće lokacije za iznajmljivanje bicikala: Okretište Črnomerec

Okretište Ozaljska

Okretište Borongaj

Okretište Dubrava

Okretište Savski most

Studentski centar

FER

FSB i FF

Zapadni kolodvor

Tomislavov trg

Trg Stjepana Radića

Britanski trg

Petrinjska

Gajeva

Kvaternikov trg

Kennedyev trg

Vukovarska-Heinzelova

Jarun

Bundek

INA

Zapruđe


Primjeri iz Francuske, Pariz i St.Etienne:


6.8. Edukacija, popularizacija i prezentacija biciklističkog prometa: Cilj je smanjenje broja i težine ozljeda i smrtnih slučajeva kod biciklista, a prije svega djece-biciklista, te postizanja veće njihove kompetencije i sigurnost u prometu. Misija je stvoriti nove vrijednosti u prometu za poboljšanje uvjeta života (s manje CO2, bez buke, gužve, čekanja, potrošnje fosilnih goriva, veća sigurnost, kvaliteta življenja..) i upravljati biciklističkim prometom, te kontinuirano povećavati nivo njegove sigurnosti kroz obrazovni program u osnovnim i srednjim školama, rad u radionicama korisnika, školskih nastavnika, volontera iz udruga, policijskih službenika i športskih saveza. Uz to je neophodno promovirati „zdravi život“ i tjelesnu aktivnost kroz biciklistički promet:

Vožnja bicikla 20 milja na tjedan smanjuje rizik srčanog udara više od ½ u odnosu na one koji ne voze (Izvor: British Heart Foundation, Morris)

Ljudi koji redovito voze bicikl žive u prosijeku dulje 2 god od onih

koji ne voze

Vožnja utječe na mentalno zdravlje ljudi, smanjuje depresiju i tjeskobe

Za vrijeme vršnog sata bicikl dva puta brži od automobila-

alternativa kratkim auto putovanjima

Ako bi se 1/3 kratkih auto putovanja zamjenila biciklom, broj srčanih udara pao bi za 5-10% (Izvor: Bikes not Fumes, CTC, 1992).


Da bi se otklonili uočeni problemi u razvoju biciklističkog prometa:

predrasude “bogati-siromašni”,

pomanjkanje svijesti građana o štetnosti motornog prometa, nedostatak edukacije,

slaba zastupljenost u medijima,

nedostatak financija,

problematika biciklističkog prometa nije dostatno tretirana u prometnim studijama,

neophodno je identificirati subjektivne sustavne nedostatke poput:

ne postoji normiran biciklistički promet,

ne postoji precizan plan edukacije i popularizacije biciklističkog prometa

ne postoji višegodišnji, a ni godišnji plan dogradnje biciklističke mreže sa jasno definiranim troškovima, vremenom realizacije i ciljanim rezultatima izgradnje

Jedini napori u popularizaciji biciklističkog prometa provode se kroz europski projekt „CIVITAS ELAN“ , ali to nije dovoljno, ako kompletna zajednica aktivno ne sudjeluje. Važećom planskom dukumentacijom su osigurani svi preduvjeti za razvoj biciklističkog prometa (GUP grada Zagreba, članak 18,22,37,38,39,41,42,56,78 i 98).


7. ZAKLJUČAK: U cilju bržeg razvoja biciklističkog prometa treba žurno:

izraditi strategiju razvoja biciklističkog prometa grada Zagreba, konzensusom i aktom Grada je usvojiti, te pratiti njenu realizaciju i po potrebi je mjenjati i dorađivati

unutar Gradskog sektora za promet oformiti posebni

odjel koji bi se bavio samo biciklističkim prometom (razvoj i investicije, te edukacija)

izraditi potrebne norme

izraditi izvedbene projektne detalje sa pripadajućim

troškovnicima

revidirati po potrebi zakonsku regulativu i osigurati bržu izgradnju

definirati Savu i koridor željeznice kao okosnice razvoja

biciklističkog prometa i provesti kategorizaciju biciklističkih staza


Prilikom izrade korištena je fotodokumentacija i digitalni ortofoto tvrtke Studio HRG d.o.o., kao i podaci iz važeće prostorno-planske dokumentacije, zakonske regulative i europskog projekta „Civitas Elan“, te javni internetski izvori.

zavod za prostorno ureĐenje grada zagreba …zavod za prostorno ureĐenje grada zagreba zagreb,...

Documents