zaŠtita spomenika - skripta

43
1. Četiri osnovne faze aktivnog pristupa graditeljskom nasljeđu popisno-registracijska obrada (stručno-administrativn i karakter preventivne zaštite) – popis, valorizacija, preventivna zaštita, kategorizacija graditeljskog nasljeđa, režimi preventivne zaštite, proglašenje zaštite, registracija graditeljskog nasljeđa) analitičko i plansko-projektna obrada izvedba radova na graditeljskom nasljeđu stalno održavanje i inspekcija 2. Tri karakteristike aktivne zaštite  Aktivna zaštita – aktivan pristup svi subjekata, a ne samo službe zaštite! aktiv ira graditeljsko nasljeđe u suvremenom životu" #arakteristike$ aktivna uloga svi nosilaca zaštite u rješavanju veoma složeni problema graditeljske baštine aktivno angažira zaštitnu službu i sve druge subjekte zaštite da bi se kulturna baština uključila u tijekove suvremenog života i tom ponudila određena rješenja za koegzistenciju kulturni vrednota prošlosti u suvremenom tkivu grada, naselja ili širi prostora u svoju aktivnost uključuje i aktiviranje urbanističke službe da ne zaobilazi povijesna područja, te mjesne vlasti 3. Režimi preventivne zaštite %ri su stupnja zaštite prirodne i graditeljske baštine$ zaštita prvog stupnja – samo održavanje, na području najviši vrijednosti koja moraju ostati neizmijenjena zaštita drugog stupnja – očuvanje izvornog stanja i djelomično preuređenje zaštita tre&eg stupnja – izmjena izvornog stanja, ali očuvanje karaktera ambijenta 4. istem topografski! kartona ". #istera % op ogra'ski kartoni imaju višestruku namjenu! radi lakšeg ariviranja zasnivaju se na in ormatu (*+*". cm) na kojima se određenim redoslijedom unose svi r elevantni podaci" $. Razlika znanstvene i društvene valoriza%ije /nanstvena valorizacija – ocjena apsolutne vrijednosti nekog objekta ili područja (stučnjaci) ruštvena valorizacija – ocjena relativne vrijednosti u određenom vremenu i na određenom prostoru, podložna je stalnim promjenama (koje izvršava društvena zajednica) vezanim za vrijeme i prostor &. 'to je inspek%ija( 0nspekcija je nadzor nad povijesnim građevinama u redovitim vremenskim razmacima uz sastavljanje izvještaja o svim aspektima nekog kulturnog dobra" ). #aze inspek%ije po #eildenu početni izvještaj (svi podaci o degradaciji) plan održavanja (svi urgentni zavati) povijesno istraživanje i analize (popra&eno dokumentacijom) proučavanje prvobitnog stanja dodatne studije i analize konstrukcije konačna procjena i prijedlozi 1

Upload: clarissaalessandragambuzza

Post on 04-Mar-2016

60 views

Category:

Documents


6 download

DESCRIPTION

Skripta za kolegij

TRANSCRIPT

7/21/2019 ZAŠTITA SPOMENIKA - SKRIPTA

http://slidepdf.com/reader/full/zastita-spomenika-skripta 1/43

1. Četiri osnovne faze aktivnog pristupa graditeljskom nasljeđupopisno-registracijska obrada (stručno-administrativni karakter preventivne zaštite) – popis,valorizacija, preventivna zaštita, kategorizacija graditeljskog nasljeđa, režimi preventivnezaštite, proglašenje zaštite, registracija graditeljskog nasljeđa)analitičko i plansko-projektna obrada

izvedba radova na graditeljskom nasljeđustalno održavanje i inspekcija

2. Tri karakteristike aktivne zaštite Aktivna zaštita – aktivan pristup svi subjekata, a ne samo službe zaštite! aktivira graditeljskonasljeđe u suvremenom životu" #arakteristike$aktivna uloga svi nosilaca zaštite u rješavanju veoma složeni problema graditeljske baštineaktivno angažira zaštitnu službu i sve druge subjekte zaštite da bi se kulturna baština uključila utijekove suvremenog života i tom ponudila određena rješenja za koegzistenciju kulturnivrednota prošlosti u suvremenom tkivu grada, naselja ili širi prostorau svoju aktivnost uključuje i aktiviranje urbanističke službe da ne zaobilazi povijesna područja,

te mjesne vlasti

3. Režimi preventivne zaštite%ri su stupnja zaštite prirodne i graditeljske baštine$zaštita prvog stupnja – samo održavanje, na području najviši vrijednosti koja moraju ostatineizmijenjenazaštita drugog stupnja – očuvanje izvornog stanja i djelomično preuređenjezaštita tre&eg stupnja – izmjena izvornog stanja, ali očuvanje karaktera ambijenta

4. istem topografski! kartona ". #istera%opogra'ski kartoni imaju višestruku namjenu! radi lakšeg ariviranja zasnivaju se na inormatu (*+*". cm) na kojima se određenim redoslijedom unose svi relevantni podaci"

$. Razlika znanstvene i društvene valoriza%ije/nanstvena valorizacija – ocjena apsolutne vrijednosti nekog objekta ili područja (stučnjaci)ruštvena valorizacija – ocjena relativne vrijednosti u određenom vremenu i na određenomprostoru, podložna je stalnim promjenama (koje izvršava društvena zajednica) vezanim zavrijeme i prostor 

&. 'to je inspek%ija(0nspekcija je nadzor nad povijesnim građevinama u redovitim vremenskim razmacima uz

sastavljanje izvještaja o svim aspektima nekog kulturnog dobra"). #aze inspek%ije po #eildenupočetni izvještaj (svi podaci o degradaciji)plan održavanja (svi urgentni zavati)povijesno istraživanje i analize (popra&eno dokumentacijom)proučavanje prvobitnog stanjadodatne studije i analize konstrukcijekonačna procjena i prijedlozi

1

7/21/2019 ZAŠTITA SPOMENIKA - SKRIPTA

http://slidepdf.com/reader/full/zastita-spomenika-skripta 2/43

*. "lansko+analiti,ka projektna o-rada1adrži dva osnovna dokumentacijska postupka$tenički – aritektonske i 'otogra'ske snimke, sastoji se od snimaka svi etaža, s krovovima,svi presjeka, svi 'asada s detaljimaanalitički – zasniva se na istraživanju današnjeg stanja objekta s aspekta tenički, povijesni,

društveno-ekonomski znanosti0stražuje se prvotno stanje" 2roučava se uzrok degradacije 3 znanstvena valorizacija idruštvena veri'ikacija"

. "rostorno+ur-anisti,ki planovimakroregionalniregionalniop&inskigeneralno urbanistički (kod nas od +4")

1/. 'to je anastiloza(

5iječ dolazi iz grčkog ana 6 ponovo 3 st7los 6 stup! vra&anje stupova na prvobitno mjesto" %o jemetoda rekompozicije kojom se porušeni izvorni dijelovi postavljaju na svoje mjesto i u svojuprvobitnu 'unkciju, pa se tako povijesnom dobru, barem djelomično ili u cjelini, vra&a prvobitnioblik" 5ekompozicija može biti samostalna metoda, ali se javlja u postupku s drugim metodamarestauracije i revitalizacije"

11. 'to je restaura%ija(%o je postupak obnove graditeljskog nasljeđa, kojom se povijesnim građevinama, odnosnocjelinama, dodaju dijelovi koji su postojali u izvornom izgledu ili u jednoj od razvojni 'aza, adanas nedostaju"

12. 0a,ela restaura%ijeu restauraciji povijesni građevina mogu&a je ve&a ili manja obnova odnosno ugradnja novielemenata, ali je ipak nužno nove dijelove svoditi na najmanju mogu&u mjerurestauracija ne može imati za cilj samo vra&anje prvobitnog izgleda povijesnoj građevini ilicjelini, nego očuvanje autentični vrijednosti jednog, više ili svi povijesni slojevamora se zasnivati na poznatim elementimanovi dijelovi moraju biti obilježenipotrebno je izbjegavati obnovu dekorativni dijelova

13. 'to je disloka%ija(

%o je premještanje povijesni građevina i cjelina u slučaju kad ni jednom drugom metodom nijemogu&e očuvati kulturno dobro na izvornom mjestu" 2rimjer$ u 8giptu je zbog izgradnje Asuanske brane za veliko 9aserovo jezero na :ornjem 9ilu premješten ram 5amzesa 00 u Abu1imbelu"

14. "rvi muzej na otvorenom+;+" 1kansen u <vedskoj (etnopark, kolekcije izvorne ruralne aritekture), etnolog =azelius"0ma odgojno-obrazovnu ulogu"

1. 0a-roji tri glavne vrste materijalaanorganski – potječu od neživi tvari (kamen, vezivna žbuka, keramika, terakota, opeka,

završna žbuka, štuko, staklo, metali)organski – potječu od živi tvari i uvijek sadržavaju ugljik u različitim oblicima (drvo, kost,slonovača, životinjska koža, papir, arivski materijal, tekstil)

2

7/21/2019 ZAŠTITA SPOMENIKA - SKRIPTA

http://slidepdf.com/reader/full/zastita-spomenika-skripta 3/43

površine koje uklju,uju freske i mozaike

2. snovni uzro%i ošteenja i uništenja spomenikasun%e – svjetlo s >? zrakama i toplina

klimatski uzro%i – temperaturne promjene godišnji doba, dnevne temperaturnepromjene, taloženje kiše i snijega, led i mraz, podzemne vode i vlaga u tlu-iološki i -otani,ki uzro%iprirodne katastrofe,ovjek nemar za preventivno konzerviranja, ratovi, promjene s ciljem, zagađivanje

okoline, oduzimanje vode iz tla, vandalizam i palež, krađa

3. snovni uzro%i uništenjadugotrajni – vezani uz djelovanje vremena i prirodetrenutni, ,ovjek – nemar, ratovi, vandalizam, palež, krađa, zagađivanje"anjski$

sun%eklimatski – temperaturne promjene (dnevne i godišnje), taloženje kiše i snijega, led i

mraz, podzemna voda, vlaga u tlu-iološki i -otani,ki – životinje, ptice, kukci, drve&e, biljke, gljive, plijesni, lišajeviprirodne katastrofe tektonske, potresi, plimni valovi, poplave, lavine, vulkanske

erupcije, jaki vjetrovi, vatra5nutarnji6

vlaga7 zagađeni zrak7 nemar 

4. 8ašto je voda najopasnija za kulturno nasljeđe(?oda je najopasnija za kulturno naslijeđe iz dva razloga$ svakom materijalu je najbolje u okviruspeci'ičnog i ograničenog stupnja relativne vlage (@-BC vlage, temperatura *DE), naročitoonim mikroskopskim materijalima! te najčeš&e i kemijske reakcije koje ošte&uju kulturnonasljeđe ovise o postotku vlage"

$. "oten%ijalno štetni o-li%i djelovanja vode%o su$ kiša (erozija), smrzavica, kondenziranje (kemijske reakcije), kapilarnost (dizanje vodekroz kapilare materijala, vađenje soli koja se kristalizira na površini materijala), kloridacija (to jekristalizacija natrijevog klorida – 9aEl, oksidacija materijala), kriptoklima (uzrokuje rastmikroorganizama, *@-FDE i .C vlage), presušivanje (visoka temperatura i niska vlaga)">tjecaj oborinski voda na zid i tlo (oborinske vode su kiša, snijeg, tuča i magla)$

9iša – prirodni uzrok erozije koja je s vremenom vrlo razorna" Ako krov prokišnjava, kiša možeu&i i u strukture i do&i u neposredan dodir s kulturnim nasljeđem" #iša ulazi u porozne materijalezidni konstrukcija direktnim udarom po površini ili indirektno padaju&i negdje drugdje na zgradui dolaze&i nekim drugim putem""ojava kapilarnosti – voda također penetrira unutar porozni materijala zidni konstrukcija, aovisi o veličini pora, o brzini isparavanja, te o starosti strukture" 2onekad zidna konstrukcijaupija kišnicu koja se slijeva pokraj obnove zida zbog pogrešnog odvođenja"oda iz zraka – kondenzacija"mrzavi%a – vlaga se pretvara u led koji je ve&eg volumena – meanički udari na strukturumaterijala i lomljenje":erosol – teku&e ili čvrste čestice raspršene u plinovima"

&. rste namjernog štetnog djelovanja

3

7/21/2019 ZAŠTITA SPOMENIKA - SKRIPTA

http://slidepdf.com/reader/full/zastita-spomenika-skripta 4/43

>zrok je čovjek – zbog ekonomskog ili gospodarskog probitka, promjena 'unkcije, iz ideološkirazloga (vjera, rat), pomanjkanje održavanja, zbog migracija i promjena ukusa (izvan stila),vandalizam"

). 0enamjerna propadanja i ošteenja%o su ratovi, zapuštenost, slaba izvedba i tenike rada, pogrešne intervencije, nesposobnost,masovna kultura i turizam"

*. 'tetnost turizma%uristička izgradnja, usmjerena u bilo kojem pravcu, izaziva promjenu prostorni odnosa i, čestonesvjesno, degradaciju oni prostorni vrijednosti koje su pretpostavka turističkog prosperitetapojedinog područja" 1vako mjesto ima svoj maksimalni kapacitet prijema"

. 9oji plin djeluje štetno na vapnena%(<tetno djeluju sumporni spojevi koji su nusprodukti industrije – zagađuju zrak, razaraju

vapnenac, mramore i pripremnu žbuku za 'reske jer sadržavaju kalcijev karbonat koji se lakorazlaže uz prisustvo i najslabiji kiselina – korozija" jeluju&i ispod površine materijala,sumporna kiselina razlaže i mijenja određenu količinu kalcijeva karbonata u kalcijev sul'at,materijal topiv u vodi koji progresivno pove&ava svoj volumen tijekom procesa propadanja" 1lojkalcijevog sul'ata počinje se drobiti i trgati u obliku ljuski, listi&a"

1/. 'tetno djelovanje soli na zidno slikarstvo2roces kloridacije može se pojaviti ako je spomenik smješten kraj mora ili oceana – natrijevklorid (sol) taloži se otopljen u vodi na izloženim materijalima vlažnim vjetrovima" 1ol je izuzetnoigroskopna, otapa se, te nanovo kristalizira u odnosu ovisno prema relativnoj vlazi okoline"#ada sol uđe u igroskopni materijal uzrokuje ošte&enja slična onima od kapilarnosti" >z to jesol dosta jak kemijski reagens koji utječe na metale i druge vrste materijala"

11. 0a koje spomenike štetno djeluju auto%este(2orast prometa uzrokovao je pojavu štetni vibracija koje oslabljuju temelje mnogi spomenika iodvajanje zidni slika uslijed trešnje zidova (npr" ?ila arnesina u 5imu)"

12. 9ako promet u mirovanju utje,e na spomenike kulture(>tječe djelovanjem sumporni spojeva – sumporna kiselina razlaže kalcijev karbonat u kalcijevsul'at, materijal topiv u vodi koji pove&ava volumen u procesu propadanja"1G* i EG* – =*1G4 (sul'atna) i =*EGF (ugljična)

13. 9ulturne vrijednosti nasljeđa po #ieldenudokumentarna vrijednostpovijesna vrijednostareološka i starosna vrijednostestetska vrijednostaritektonska vrijednostvrijednost u slici gradaekološke vrijednosti i vrijednosti u krajoliku

14. 5potre-ne vrijednosti kulturne -aštine po #ieldenu

namjenska (tradicionalna)gospodarska (ekonomska)društvena (socijalna)

4

7/21/2019 ZAŠTITA SPOMENIKA - SKRIPTA

http://slidepdf.com/reader/full/zastita-spomenika-skripta 5/43

politička1$. ;mo%ionalne vrijednosti -aštine

čuđenje, radoznalostidenti'iciranje – identitetkontinuitet

H?rijednosti kulturnog nasljeđa – kulturne, upotrebne, emocionalne

1&. ;ti,ki standardi za vrijeme konzervatorskog postupkaa) Iasno se mora dokumentirati stanje predmeta, sve metode i materijali koji se upotrebljavaju upostupku konzerviranja"b) 1ve povijesne dokaze treba zabilježiti"c) 1miju se obavljati samo najpotrebnije intervencije"d) 1vaka intervencija mora se voditi nepokolebljivim respektom prema estetskoj, povijesnoj i'izičkoj cjelovitosti kulturnog dobra"

1). 9akve tre-aju -iti interven%ije po #ieldenu(a) povratne (reverzibilne), ako je to tenički mogu&e ili bar ne smiju štetno djelovati na budu&u

intervenciju ako ona postane potrebnomb) omogu&avati kasniji pristup svakom dokaznom materijalu koji je ugrađen u predmetc) dopustiti da se sačuva maksimalna količina postoje&eg materijalad) biti usklađeni u boji, tonu, teksturi i mjerilue) trebaju i izvoditi samo školovani konzervatori restauratori

1*. <etode zaštite i logi,an redoslijed po #ieldenu2ripremni postupci – sastavljanje inventara, dokumentiranje, administrativne i pro'esionalneslužbe0ntervencije (. stupnjeva) – sprečavanje propadanja, zaštita, učvrš&ivanje (konsolidacija),restauriranje, reproduciranje, rekonstruiranje, novo ocjenjivanje

1. 'to je %ilj zaštite(Gna se izravno odnosi na kulturno nasljeđe, a cilj joj je da ga zadrži u istom stanju" Jora sezaustaviti ošte&ivanje, razaranje izazvano vlagom, kemijskim činiteljima i svom vrstomnametnika i mikroorganizama u cilju da se zaštiti predmet ili struktura"

2/. 'to je konsolidiranje =ili direktno konzerviranje>(irektno konzerviranje – privremene mjere"#onsolidiranje je 'izičko dodavanje ili primjena vezni ili potporni materijala u stvarno tkivokulturnog dobra u cilju da se osigura njegova neprekinuta trajnost ili strukturalna cjelovitost"

(npr" injektiranje ljepila da se osiguraju zidne slike koje su se odvojile od zida)21. 'to je restauriranje(Eilj restauriranja je obnoviti izvorni pojam ili čitljivost izvornog objekta" 5estauriranje ireintegracija detalja i osobina pojavljuje se često i temelji se na poštivanju izvornog materijala,areološki podataka, izvornog nacrta i autentični dokumenata" 9adomješteni dijelovi morajuse skladno uklopiti u cjelinu, ali se moraju pažljivim promatranjem razlikovati od originala"

22. 'to je reprodu%iranje(Gno obuva&a kopiranje postoje&e umjetnine, često da bi se zamijenili prvenstveno dekorativnidijelovi koji nedostaju ili su propali i tako održala njena estetska skladnost" Ako se

nenadoknadivo ošteti vrijedno kulturno dobro ili ga ugrožava njegova okolina, ono se možepremjestiti u odgovaraju&u okolinu" %ada se često zamjenjuje reprodukcijom da bi se sačuvalo jedinstvo mjesta ili zgrade"

5

7/21/2019 ZAŠTITA SPOMENIKA - SKRIPTA

http://slidepdf.com/reader/full/zastita-spomenika-skripta 6/43

23. 'to je rekonstruiranje(5ekonstruiranje povijesni zgrada i povijesni gradski središta primjenom novog materijalamože se pokazati nužnim nakon katastro'a poput požara, potresa ili ratni razaranja, no terekonstrukcije ne mogu imati patinu vremena" 5ekonstruiranje se mora temeljiti na preciznojdokumentaciji i čvrstim podacima (kao i restauriranje)" 2osebni tipovi rekonstruiranja su

anastiloza (ponovno podizanje kamenja koje je palo da se stvori izvorna struktura), tepremještanje čitave zgrade na novo mjesto (npr" ram u Abu 1imbelu)"

24. 'to je novo o%jenjivanje(9ajbolji način zaštite zgrada je da i držimo u upotrebi, a promjene su tada uzrokovanepotrebom modernizacije i adaptacije" 9ova namjena zgrada često je jedini put da povijesne iestetske vrijednosti mogu postati gospodarski prikladne za život"

2&. 9oje su prirodne sla-osti drveta kao materijala(rvo spada u organske materijale, dakle potječe od živi tvari i sadrži ugljik" 9apadaju gadestruktivni kukci i druge životinje (npr" larve, termiti i neki žoari)" 2odložnije je uništenju zbog

klimatski i mikroklimatski uvjeta od ve&ine drugi materijala, osim anorganskog podrijetla"5elativna vlaga i temperatura (*@-FDE i .C vlage) stvaraju optimalne uvjete za rastmikroorganizama (bakterije, plijesan, gljivice, alge, biljke, lišajevi i maovine koje se raneorganskim materijalima)"

2$. ?oše strane upotre-e "ortland %ementa9ije podoban za upotrebu u vezivnim ili završnim žbukama na povijesnim građevinama"upotreba mu je nepovratna jer uklanjanje ošte&uje povijesne struktureprečvrst je u odnosu na stare, originalne materijale, nekompatibilanprečvrst je, pa mu nedostaje elastičnosti i plastičnosti i tako uzrokuje meaničke stresove nasusjedne organske materijalenepropustan je i slabo porozan, pa zadržava paru i vodu, i sprečava isparavanje – diže vlagu uvis i kao žbuka kondenzira vlagu u unutrašnjosti, zamrzavanjeskru&ivanjem se stiš&e i ostavlja pukotine kroz koje ulazi vlaga koja kasnije teško izlazi van(nepropustan)skru&ivanjem stvara topive soli koje ošte&uju druge materijaleima veliku termičku vodljivost i stvara ladne mostove ako je upotrijebljen za injektiranje radiučvrš&ivanja zidovaboja mu je ladna, siva i prilično tamna, tekstura glatka i KčeličnaK, što je estetski nespojivo stradicionalnim materijalima

2). 9apilarnost%o je dizanje vode u poroznim materijalima kao što su opeke, kamen, žbuka, kao i u drvetu idrvenim materijalima" #apilarnost je kritičan problem jer zemna voda sadrži topive soli koje dižei do @ metara, a normalno * ili F metra" ?oda isparava kroz materijal, a soli se kristaliziraju uporama i na površini! ukru&uju se i pove&avaju volumen uzrokuju&i velike meaničke udarceunutar materijala" Gvo uzrokuje progresivna unutarnja pucanja koja mogu dovesti do konačnograspadanja materijala"

2*. 9apilarnost drveta i kako je sprije,iti#apilarnost je dizanje vode u poroznim materijalima, a kako je drvo materijal koji ima kapilare(prirodni sokovi potrebni za život stabla) sklono je ovoj pojavi" 1toga se ono mora zaštititi jer u

protivnom brzo propada" #apilarnost se samo djelomično sprječava jer ako bi se potpunospriječila, drvo bi se zbog promjene temperature raspucalo i raspalo, također u relativnokratkom roku"

6

7/21/2019 ZAŠTITA SPOMENIKA - SKRIPTA

http://slidepdf.com/reader/full/zastita-spomenika-skripta 7/43

2. Tri vrste tekstilni! predmeta s o-zirom na prirodu materijala1 obzirom na prirodu materijala – životinjskog ili biljnog podrijetla (vuna, svila, lan)"

3/. 9oji kuk%i razaraju tkanine(Joljci, žoari, larve – ve&ina i jede tekstil, termiti

31. ?oše strane papira kao materijala#ako papir spada u materijale organskog podrijetla podložniji je propadanju zbog vanjskičinioca (klima i mikroklima, biološki i botanički uzroci propadanja)" /bog svoje strukture izuzetno je osjetljiv na vlagu iz zraka i vodu koja ga može i trenutno oštetiti, pa čak i uništiti" %akođer lošepodnosi svjetlo koje može uništiti ono što je na papiru" Lađa i prašina uzrokuju zamrljavanje i

čiste se teško ili nikako" 2ri rukovanju ili pakiranju se izuzetno lako ošteti, pogotovo ako je star"%eško ga je zaštititi" ?atra ga trenutačno i u potpunosti uništava"

32. 9oje su dvije naj,eše vrste podloga u štafelaj slikarstvu(2odloge su drvo i platno koje se pokriva tutkalom KgessoK preparacije"

33. "u-lika%ije @AAR<+a0EE5GJ - Jeđunarodni centar za proučavanje zaštite i restauriranje kulturni dobara"Gsnovao ga je >981EG +@" kao samostalnu znanstvenu međuvladinu organizaciju, u 5imu"2ublikacije$ zbirka Radovi i publikacije, i Tehničke bilješke.

7

7/21/2019 ZAŠTITA SPOMENIKA - SKRIPTA

http://slidepdf.com/reader/full/zastita-spomenika-skripta 8/43

ilden

1. 9riteriji za interven%iju u povijesnost spomenikavalorizacija spomenikapoštivanje integriteta spomenikastanje sačuvanosti pojedinog povijesnog sloja i spomenika u cjelini

'unkcija spomenika – autentična, dopunjena, bitno izmijenjena, muzejska

2. 'to je prezenta%ija spomenika kulture(%o je način na kojoj stručnoj i ostaloj javnosti vizualno prikazujemo kako smo riješili dileme što ipred nas stavlja oblikovna i povijesna slojevitost strukture i epiderme predmeta i njegovavalorizacija (i revalorizacija) u odnosu na naše poimanje stvari"

3. #aze prezentiranjavalorizacija – najbitnija! objektivnost je nezaobilazna! ocjena mora uzeti u obzir sve mogu&evrijednosti (povijesne, kulturno-povijesne, umjetničkeM)selektivnost – barata valoriziranim činjenicama, utvrđuje interakcije među podacima svakog

sloja unutar njega samoga, slojeva međusobno i pojedini posebno vrijedni detalja u odnosuprema objektu u cjeliniJeđu'aza – njome se uglavnom provodi negativna selekcija metodom eliminiranja onielemenata koji su u smislu prezentacije nevažnikoncepcija ili tijenje – unosi u proces element kreativnosti, uvjetovana je raznimkomponentama

4 temeljne komponente – znanstvena, estetska, 'unkcionalna, ljudska

4. 8nanstvena komponentaLvrsto je objektivna" %eži a'irmiranju prepoznatljive i čvrsto de'inirane povijesne cjelovitosti koja&e potencirati vrijednost zgrade u smislu prezentiranja raznoliki nađeni, a ponekad ipretpostavljeni vrijednosti građevni elemenata" A'irmira detaljno istraživanje i upoznavanjezgrade, ali od autora zatijeva i jasnu koncepciju koja ne&e izazvati nedoumice" /adatak bi jojmogao biti spriječiti prezentiranje svega onoga što može dovesti do pogrešnog zaključka"

$. ;stetska komponenta9ije tako čvrsto objektivna, podložna je subjektivnom osje&aju" %emeljna zada&a je usklađivanjeznanstveno utvrđenog tijenja prezentacije s odnosom spomenika prema okolici" %reba unijetinaš, tj" najsuvremeniji, estetski odnos prema zadanom problemu, ali on ne može ni mimoi&iestetske kvalitete vremena koje je oblikovalo sloj"

&. #unk%ionalna komponenta%o je konzervatorska komponenta u užem smislu riječi" jeluje kao korektiv tijenja, a diktira jematerijal od kojeg je građevina sagrađena" Gna unosi element prakse, tj" realni mogu&nostiprezentiranja" %emeljni joj je motiv sigurnost i što duži opstanak spomenika" Jora biti prisutna usvakom trenutku"

). ?judska komponenta1peci'ična je uloga ljudskog 'aktora$ mogu&nost društva! specijalizirani ljudski kapaciteti!prikladnost ideje da prenese poruku nekom društvu

*. Četiri teoretski mogua opa usmjerenja prezenta%ijeprezentiranje posljednjeg živog sloja (npr" 1cmidtova regotizacija 1v" Jarka u /agrebu)

8

7/21/2019 ZAŠTITA SPOMENIKA - SKRIPTA

http://slidepdf.com/reader/full/zastita-spomenika-skripta 9/43

prezentiranje posljednje cjelovite 'aze u životu zgrade – temeljni princip je čitkost ideje, traži sekvaliteta cjelovitosti, op&i dojam cjelovitostiprezentiranje najvrjednijeg sačuvanog slojaprezentiranje slojevitosti kao temeljne vrijednosti zgrade

. <etode prezenta%ije

metoda poštivanja izvornikaareološka metodametoda rekonstrukcijemetoda interpolacije

1/. 'to je rekonstruiranje kao interpreta%ija =kod drvene plastike>((5ekonstruiranje je zamjena izgubljenog, uništenog ili nestalog materijala novim)"%o je zaštita predmeta s izraženim spomeničkim svojstvima u cilju zaokruživanja i de'iniranjanjegova spomeničkog integriteta i produživanja njegove oblikovne cjelovitosti"

11. 9lasifika%ija interpreta%ije

stručna interpretacijautilitarna interpretacijatenološka interpretacija

12. tru,na interpreta%ija>smjerena je prema revaloriziranju spomenički vrijednosti predmeta, često prerasta uznanstvenu interpretaciju"

13. 5tilitarna interpreta%ija dvije motiva%ijeJotivirana je 'izičkom sigurnoš&u i čvrsto&om predmeta koji tretiramo" Lesto je potaknutanamjenom i budu&im smještajem predmeta" 2rimarna joj je materijalna cjelovitost predmeta injegova 'izička omogenost, bez obzira na to što možda nisu riješene sve oblikovne i ostaledileme"

14. Te!nološka interpreta%ija =kod drvene plastike>%o je svojevrstan izazov materijala materijalu" 9e zanemaruje oblik, čvrsto&u i sadržajpredmeta, ali je njezina interpretativna problematika usmjerena na novi materijal u susjedstvu iliprožimanju sa starim, na njiovo pojedinačno ponašanje u starim ili novoostvarenim uvjetima,na njiov utjecaj na spomenička svojstva predmeta koji tretiramo"

1$. -ojeno i slikano pro,elje razlike

1likana pročelja su ona na kojima se crtežom i bojom oblikuju pojedini aritektonski ilidekorativni elementi stvaraju&i iluziju aritektonske raščlanjenosti pretežno glatki pročelja" #odnji se slikarski interpretira izgled aritektonski detalja i de'inira cjelovitost pročelja" ?ažna sukategorija u sustavu kolorističke obrade pročelja"9a obojenim pročeljima boja igra sličnu ulogu, samo što se bojom naglašavaju pojediniaritektonski ili dekorativni elementi koji su plastično istaknuti i de'inirani u istom ili drugačijemmaterijalu nego što je žbuka pročelja" #od nji se ne pojavljuje iluzionistička komponenta"

1&. Bva temeljna smjera održavanja spomenika kultureprema unapređivanju 'unkcije pojedinog spomenika kultureprema održavanju spomenika u 'unkciji

9

7/21/2019 ZAŠTITA SPOMENIKA - SKRIPTA

http://slidepdf.com/reader/full/zastita-spomenika-skripta 10/43

1). Razine održavanja spomenika kulture

razina održavanja 'izičke egzistencije – najelementarnija razina, ulazi u sve spomeničkestrukture" 9e ide dalje od temeljne brige za spomenik, sprečavanja onoga što može uzrokovatidestrukciju spomenika"razina održavanja namjene spomenika – svaka namjena ugrožava spomenik" Gdržavanjenamjene mora biti toliko racionalno da ne ugrožava spomeničku vrijednost" %u je stručna brigaza način održavanja jako potrebna"razina održavanja spomeničke prezentacije – to je odnos misaonog procesa spoznaje ospomeniku i 'izičke materijalnosti spomenika, važno je održavati tu relaciju u optimalnom obliku"Gva razina je najsloženija i zatijeva najstručniji rad"

1*. "retpostavke za pro%es održavanja spomenika

osiguranje novčani sredstava'unkcioniranje stručne službepra&enje stanja spomenikaorganizirana sredstva operativa

1. 9akvo mora -iti održavanje(Gdržavanje mora biti kontinuirano i trajno, 'leksibilno, stručno i kvalitetno, dokumentirano"

2/. snovne metode održavanja spomenika kulturedirektna – ona kojom interveniramo neposredno u spomenik, odnosi se na održavanje samogspomenikaindirektna – sve što se događa oko spomenika, može zadirati u njegovu vrijednost, uključujeorganizacijsku brigu za održavanjekombinirana – istodobno se održava i spomenik i njegova neposredna okolina, najčeš&ametoda

21. Tri vrste adapta%ije po #isterupojedinačni spomenik kulturecjelina kao spomenik kulturepodručje kao vrijednost u prostoru Analogno tome i kvaliteta pojma adaptacije je drugačija kada je riječ o jednoj od te tri razine"

22. 'to je revitaliza%ija(%o je proces unošenja ili vra&anja života u zamrle ili degradirane objekte, cjeline ili područja, bezobzira na to jesu li vrijedni ili nisu" 2roces revitalizacije spomenika kulture ograničena jevrijednoš&u spomenika presudnom za određivanje sadržaja i načina na koji &e se spomenikuvratiti život"

23. 'to je adapta%ija( Adaptacija je prilagođavanje spomenika kulture novom životu" > pojedinačnom spomenikukulture adaptacija može krenuti u pravcu revalorizacije što dovodi do promjene izgledaspomenika" Adaptacija cjeline uvodi širi sloj primjene pojma adaptacije – takva cjelina mora

nastaviti 'unkcionirati kao sastavni dio krajolika i svojim se današnjim 'unkcijama prilagoditi tomgradu i okolici" #od zašti&ene okolice ili područja pojam adaptacije može se teorijski primijenitikao pojam zaštite" Ako su povijesne građevine pojedinačni spomenici kulture, revalorizacija

10

7/21/2019 ZAŠTITA SPOMENIKA - SKRIPTA

http://slidepdf.com/reader/full/zastita-spomenika-skripta 11/43

znači da smo u adaptaciju ušli nakon što smo istraživanjem utvrdili kako spomenik u sebi nosive&e vrijednosti od oni koje vidimo na prvi pogled" %o se događa kod zapušteni zgrada kojimaadaptacija pomaže da se osposobe za novi život, a ujedno da njiove spomeničke vrijednostišto više govore"

24. 9riteriji koji! se tre-a pridržavati da -i adapta%ija -ila uspješnapoštivanje spomenički vrijednosti – od estetski do povijesni i teničkiprincip poštivanja tenički pravila i propisa našeg današnjeg vremena – to je imperativnizatjev suvremenog pristupa adaptaciji građevinaprincip poštivanja dua mjesta i vremena – daje okvire za interpolacije i jače adaptacije unutarcjeline na zgradama niži spomenički vrijednostiprincip kreativnog pristupa problema – kod autora adaptacije morao biti de'iniran kreativnoš&u

koja sugerira s vrijednostima prošlostipoštivanje autentičnosti spomenika – izbjegavati 'alsi'ikat i isticati važnu ulogu autora u ocjenigranice između prilagođavanja i 'alsi'ikataprincip razlučivanja novi od stari dijelova

2$. pasnosti kod adapta%ijeopasnost ako adaptacijom neopravdano mijenjamo spomeničku vrijednost objekta, bilo upozitivnom, bilo u negativnom smislustvaranje nesklada između unutrašnjosti i vanjštine spomenikaopasnost ako stvorimo privid autentičnostineusklađenost novi zavata s autentičnim vrijednostimaopasnost ako je nova namjena neadekvatna spomeničkom prostoruljudski 'aktor 

2&. <uzejsko tretiranje spomenika?eže se na način prezentiranja kada bez obzira na namjenu i ostale vrijednosti spomenikaželimo učiniti vidljivom njegovu povijesnost, što znači njegovo trajanje u vremenu i prostoru, itime njegovu slojevitost valorizirati kao najve&u vrijednost"

2). 5vjeti za muzejsko upotre-ljavanje?rijednost i pogodnost spomenika za to, dobra prilagođenost namjena i vanjski 'aktori za to

(smještaj, psiološki 'aktor, tradicija)"2*. 'to je muzejski upotre-ljavan spomenik kulture(%o je takav spomenik kojemu je primarna namjena da posredno ili neposredno posjetiocuorganizirano pokazuje svoje spomeničke vrijednosti" >ređen je tako da se može gledati irazgledati, da je kao muzejska izložba opskrbljen nekim edukativno-in'ormativnim pomagalimakoja posjetioca upu&uju na ono što treba vidjeti"

2. 'to je interpola%ija(0nterpolacija je unošenje nove građevine u povijesno tkivo! 'ranc" interpoler 6 umetnuti,naknadno dodati, umetak" %o je intervencija u ve& de'iniranom prostoru (popunjavanje

praznina)" 0nterpolacija je ujednačavanje prostorni odnosa unutar ve& postoje&eg tkiva,ubacivanje novi prostorni volumena ili elemenata da bi se povezali razdvojeni dijelovi ipostigla cjelovitost dojma, da bi se eventualno neutralizirale posljedice djelovanja vanjski

11

7/21/2019 ZAŠTITA SPOMENIKA - SKRIPTA

http://slidepdf.com/reader/full/zastita-spomenika-skripta 12/43

činitelja (požar, potres, rat i sl")" %o je unošenje novoga u staro, odnosno revitalizacija"0nterpolacija je također intervencija na jednom objektu, ako je prekinut kontinuitet prostornecjelovitosti" 2rincip 'unkcionalnosti je važan činitelj selekcije" 2rimjeri interpolacije$ dobar – ?"#ovači& (#aptol)! loš – 1abornica"

3/. 8akonitosti interpola%ijevaloriziranje postoje&eg – postoje dva tipa valoriziranja prostornog stanja$objektivna valorizacija – ona koju je naše vrijeme izreklo ili naznačilo kao svoj odnos premanaslijeđenom prostornom oblikovanju nekog ambijenta ili cjelinesubjektivna valorizacija – ona valorizira valorizirano i utvrđuje autorov osobni a'initet premaodređenom ambijentu

identi'iciranje s prostorom – pokušaj autora da pronikne u bit prostorni odnosa u ambijentuvlastitost izražavanja – način izražavanja ili jezik oblika mora biti primjeren našem vremenu

31. <etode interpola%ijemetoda 'aksimila – u oponašanju postoje&eg ambijenta graniči sa 'aksimilskom rekonstrukcijom,znači ponavljanje one aritekture koja je na određenom mjestu stajala i pridonosila cjelovitostiambijentametoda prilagođavanja – pokušaj što manjeg isticanja novoga u starom, negira ideju 'aksimilametoda naglašavanja – radi uspostavljanja ravnopravnijeg odnosa aritekt smatra da jepotrebno naglasiti neki element vlastite aritekturemetoda kontrasta – njome se treba nadjačati izraz postoje&e sredine" 9ajdelikatnija metoda, jersu promašaj, a time i puna devalorizacija ambijenta i a'irmacija potpuno suvremene kreativneideje nevjerojatno blizu" 9ije se često primjenjivala, ali nije niti dala rezultata za koje bi se moglore&i da su uspješni" #ontrast je težnja za suprotnim, a to znači da se u vodoravne gabarite ulazivertikalom, da se u linije zatvoreni zidni masa unese puna transparentnost, tj" da se nepodređuje ve& postoje&em" %reba je provesti do kraja ili se njome ne baviti"

32. 9oje opasnosti prijete u ,inu interpola%ije nove zgrade u povijesni am-ijent(9ovu aritekturu ne treba spriječiti da se ugrađuje u stare strukture ako &e ona novi sadržajbolje riješiti" Gna ne bi smjela uništavati i obezvrijediti staro" 1toga je uloga aritekata,stvaralaca i konzervatora da reguliraju utjecaj pozitivni i eventualno negativni značajki

aritekture u dva osnovna smjera$ da se sačuvaju i unaprijede vrijednosti prošlosti, te da seistaknu prednosti nove aritekture u rješavanju posebni sadržaja potrebni starim ambijentima"9ove sadržaje treba unositi organizirano i domišljato, planski, tako da nova aritektura budenosilac novog života potrebnog starim ambijentima"

33. pasnosti kod interpola%ije2ogrešna procjena okolnosti koje uvjetuju način novog zavata"%ežnja prema pseudostilskim istoričkim stilskim oblicima koji bi trebali biti bliži određenomambijentu"9ajčeš&a opasnost je prenaglašavanje, a izražava se uglavnom u volumenima i strukturama"2roblem neposrednog dodira novog i starog" > tom kontaktu novog i starog velika je opasnost

nerazumijevanja"

34. Bokumenta%ija u muzeju

12

7/21/2019 ZAŠTITA SPOMENIKA - SKRIPTA

http://slidepdf.com/reader/full/zastita-spomenika-skripta 13/43

>nutar muzejske djelatnosti nastaju dvije kategorije dokumentacije" Iednom se dokumentiramuzejski 'undus, tj" predmeti koji se u muzeju sabiru i proučavaju, a drugom se dokumentiradjelatnost muzeja, tj" rad koji se temelji na 'undusu prikupljenom u muzeju"a) 1tručno-znanstvena dokumentacija – temelji se na opisu, vrednovanju, istraživanju ikomparativnom proučavanju materijala koji se nalazi u muzeju"b) #onzervatorska dokumentacija u muzeju – odnosi se na proučavanje stanja pojedinog

predmeta, na utvrđivanje njegovog ošte&enja i potreba, na konzervatorski zavat, način čuvanjai na sve ono što je vezano uz sigurnost predmeta"Juzeološka dokumentacija – odnosi se na izložbe muzeja, publikacije, komunikacije, muzejskuadministraciju, inventare i biblioteke, na ekspoziciju, scenarije izložbi, na dizajn i kataloge,prospekte i sve ono čime muzej praktički djeluje da muzejski predmeti budu što poznatiji uširokoj i stručnoj javnosti"

3$. Ailj dokumenta%ijeGsnovni cilj dokumentacije je bilježenje svi relevantni podataka o spomeniku" Gna

omogu&uje upoznavanje i studiranje spomenika kulture i oblika njiove zaštite bez neposrednidodira s predmetom i bez obzira na njegovo stanje" Gmogu&uje da se zabilježi svaki tragčovjekove intervencije na spomeniku te da se spomenik obnovi ili rekonstruira"

3&. #aze dokumenta%ije%ri vremenske kategorije$ priprema, tijek radova, rezultat"registracija spomenika koji nastajeistraživanje spomenikakoja priprema i dokumentira završne radove

3). "rin%ipi dokumentiranja2oštivanje spomenički vrijednosti i njiova integriteta – treba zatomiti potrebu dokumentiranjapodataka i struktura ako bismo time narušili ili bitno povrijedili integritet spomenika kulture"1vrovitost – o svrsi dokumentiranja radova mora se voditi računa u svakom trenutku procesa"0zbjegavamo opasnost da dokumentiranje postane samo sebi svrom, a isto tako i pretjeranuselektivnost"2reciznost i egzaktnost – preciznost je dogovoreno kretanje unutar norme ili svođenjesubjektivnog odstupanja podataka na najmanju mogu&u mjeru" 8gzaktnost ovisi o sustavu i vrstidokumentiranja i o materijalu koji se upotrebljava za dokumentiranje"2ravodobnost – princip kojim poštujemo i registriramo kronologiju događanja na spomeniku"9eke podatke nije mogu&e dobiti Kpost 'estumK nego prije i u toku postupka"

1veobuvatnost – spomeniku treba pristupati sa svi aspekata, a ne zadovoljiti sedokumentiranjem samo jedne vrste podataka koji nam govore što sve treba dokumentirati naspomeniku"2ostupnost – amortizira nagle skokove i teoretski i sprječava" 1vaki logičan slijed zavatatreba slijediti istoznačna dokumentacija"1elektivnost – princip korekcije, pokušava spriječiti rast dokumentacije preko optimalne mjere ibrana je tzv" dokumentiranju radi dokumentiranja, to je eliminiranje suvišnosti"#ontinuiranost – princip sekundarne korekcije, daje vremensku sigurnost da je rad dobroprognoziran i izveden"

3*. Bokumenta%ija prema funk%iji i izražaju

primarna – prikuplja se u neposrednom dodiru sa spomenikom (na papiru – crteži-skice,precizni 'otogrametrijski snimak, 'otogra'ija (medij film)! uzorci materijala – građevni materijal,metal, kalupi ili odljevi plastički detalja, pigmenti bojeM! zvučne bilješke)" %u ulazi i grupa

13

7/21/2019 ZAŠTITA SPOMENIKA - SKRIPTA

http://slidepdf.com/reader/full/zastita-spomenika-skripta 14/43

podataka koja bi se uvjetno mogla nazvati sređenim podskupinama dokumentacije primarnogznačaja – to je dokumentacija koja se veže uz sadržajne i vremenske skupine, te projektnadokumentacija i zbirke"sekundarna – prijenos primarne dokumentacije u druge medije (mikro'ilm, magnetna vrpca,disketa, E)tercijarna – pregledi, kartoteke, indeksi, katalozi, popisi

3. 9ategorije podataka koji nastaju u pro%esu zaštitnog rada na spomenikurazvitak spomenikaoblik i materijal spomenikastanje spomenika i uvjeti u kojima živi

4/. 5zro%i propadanja sela2rvi i osnovni uzrok je nedostatak svijesti o vrijednosti seoske prostorne baštine" olazi donegativni trendova radikalni promjena koje su uvjetovane raslojavanjem sela, promjenomsocijalne strukture stanovništva, promjenom načina proizvodnje, naglim porastom standardakoji prati promjena ukusa, porastom potražnje za prostorom" ogađa se i aritektonska

trans'ormacija sela – novogradnja, sve tipski projekti" 9ema interpolacije" Aritekti 2ilar, =oljac i0vekovi& sakupljaju seoske oblike sačuvane na ku&ama u ornamentu i konstrukciji"<aroevi1. ;ti,ki prin%ipi istraživanja i zaštite kulturne -aštine%i principi nalažu svakom istraživaču i konzervatoru da precizno zabilježi i dokumentira sve onošto otkrije ili nađe na pojedinom objektu, da zabilježi sve uočene veze, kretanje utjecaja, da nezanemari ni jedan detalj koji bi mogao pridonijeti novim spoznajama, bez obzira na to koliko sepodudara s dotadašnjom slikom o spomeniku i o području, s političkom ili nekom drugompretpostavkom"moralna obaveza sabiranja i čuvanja podataka o spomenicima kultureistinitost podatakaborba protiv privatizacije podataka o spomeniku kulture, dokument je javno dobročuvanje dokumenataetika u metodologiji – stručnost

2. lastitost izražavanja =zakonitosti kod interpola%ije>9ačin izražavanja ili jezik oblika mora biti primjeren našem vremenu"

3. rijednost -aštine u krajoliku2osebne vrste graditeljskog nasljeđa su pojedine skupine građevina ili širi prostora kojepodjednako pripadaju prirodnoj i graditeljskoj baštini" %o su$

povijesni i memorijalni parkovi kao ve&i prostori koji sadrže ili su obilježeni kulturno-povijesnimgrađevinama i spomenicimaprirodno-graditeljske cjeline značajne po prirodnim osobinama i povijesno-umjetničkimambijentima, aritektonskim i drugim vrijednostimaprostori vrtne aritekture, koji osim ortikulture imaju i kulturno-povijesnu, aritektonsku-umjetničku, i druge vrijednosti"

4. 9lasi%izam po <arasoviu#lasicizam se u zaštiti spomenika i ambijenata odrazio pretežno negativno" Gvo razdobljedonosi prvu konzervatorsku doktrinu zasnovanu na zaštiti i obnovi antički spomenika" ?e&iznanstveni pristup istraživanjima i snimanju objekata te područja koja obrađuju, a

restauratorskim radovima nastoje materijalom i tenikom obilježiti obnavljane dijelove"9egativna osobina – uklanjanje građevina ili dijelova nastali poslije klasičnog razdoblja, tzv"puri'ikacija"

14

7/21/2019 ZAŠTITA SPOMENIKA - SKRIPTA

http://slidepdf.com/reader/full/zastita-spomenika-skripta 15/43

$. Ailjevi zaštite/aštita je izrazita multidisciplinarna aktivnost, ona okuplja stručnjake koji se prvenstveno bavegraditeljstvom i umjetnoš&u (urbaniste, aritekte, građevinare, povjesničare umjetnosti, ali idruge – pravnike, sociologe) koji zajedno sudjeluju u složenim postupcima zaštite i suvremenogkorištenja zaštite" #onzervacija i restauracija imaju za cilj sačuvati spomenike ne samo kao

umjetnička djela, nego i kao istorijska svjedočanstva" Eilj je utvrditi spomenička svojstvapredmeta, građevina i cjelina" 1vra zaštite$očuvanje integriteta ili cjelovitosti određenog spomenika ili ambijenta, bez obzira na činjenicu damu se namjena može promijenitistvaranje uvjeta za održavanje i opstanak objektasprječavanje svi oni radnji koje bi mogle oštetiti i promijeniti spomenikuvjet za zadovoljenje potreba zajednice

&. :r!eološka+starosna vrijednost =#eilden>?rijednost starosti – ako odražava svoje dugo vremensko postojanje"

). Reprodu%iranje rekonstruiranje5eproduciranje je varijanta rekonstruiranja" 5ekonstruiranje je uspostava nečeg što je tupostojalo" %o je postupak kojim se povijesna građevina obnavlja nakon što je bila porušenapotpuno ili u jednom svom dijelu" 5ekonstruiranje se mora temeljiti na čvrstim podacima, a nena pretpostavkama" %o je zamjena izgubljenog, uništenog ili nestalog materijala ili oblika novim,u obliku koji je identičan ili približan starom, a prema sačuvanim tragovima starog oblika imaterijala, analogijama sa sličnim predmetima ili kombinacijom navedenog"5ekonstruiranje je metoda 'aksimilske rekonstrukcije! nova izgradnja usklađena s povijesnimambijentom"

*. Tri razine adapta%ijeKuloga spomenikaK koja nekad nadoknađuje prvobitnu 'unkciju (npr" aritektonski objekti)vra&anje prvobitne 'unkcije (npr" crkva 1v" Jarije u 1plitu – vra&anje crkvene namjene)spomenik se adaptira na drugu namjenu (npr" muzealizacija palača) Adaptacija – naje'ikasniji aktivni pristup! promjena 'unkcije zgrade (revitalizacija)

. <etoda prilagođavanja =<aroevi>

2okušaj što manjeg naglašavanja nove aritekture u danom prostoru" 0ako se izražava jezikomsvoga vremena, nova aritektura pokušava učiniti strukturu svoga oblikovanja što neutralnijom,vizualno i strukturalno što povezaniju s ambijentom" Lesto se primjenjuje, iako ne daje uvijekuspješne rezultate"

1/. "ristup zaštite CeD legeCKe legeK, lat" po sili zakona ili kojeg drugog propisa

11. Razlika povijesnog i povijesno+umjetni,kog prou,avanjaGd stvaralačkog čina, kroz svoj život, povijesna građevina nosi umjetničku i ljudsku poruku koja&e se otkriti proučavanjem njezine povijesti"

2ovijesno proučavanje treba uključivati naručitelja građevinskog projekta zajedno s njegovimciljevima koji su doveli do podizanja zgrada i procjenu uspješnosti ostvarenja" 2roučavanja se

15

7/21/2019 ZAŠTITA SPOMENIKA - SKRIPTA

http://slidepdf.com/reader/full/zastita-spomenika-skripta 16/43

također trebaju baviti političkim, društvenim i gospodarskim aspektima razdoblja u kojem jegrađevina izgrađena i treba dati kronološki slijed događaja u životu građevina"2ovijesno umjetničke KporukeK građevine trebalo bi odrediti zajedno s njezinim kulturnim,emotivnim i upotrebnim vrijednostima, tako da ni jedna od predloženi intervencija ne sakrijenjiove poruke ili reducira kulturne vrijednosti"5azvitak građevine mora se također proučiti jer su svi podaci bitni"

12. 0ova namjena2ojavljuje se kao opasnost ako je nova namjena neadekvatna spomeničkom prostoru (ako jeprovedena bez poštivanja kulturne vrijednosti može se smatrati namjernim razaranjem kulturnebaštine), no njezino određivanje pretodi činu adaptacije i djeluje posredno"

13. "odjela kulturne -aštinenematerijalna – štiti se dokumentiranjem i razvijanjem tradicijematerijalna – pokretna (svi arte'akti koje možemo maknuti) i nepokretna (vezana uz prostor ikrajolik)

14. "odjela pokretne kulturne -aštineGstvarenja likovne i primijenjene umjetnosti$ kiparstva, slikarstva i umjetničkog obrta"sredstva za radsredstva za rat i lovsredstva za prijevozoprema za stanovanjesredstva za život (odje&a, igračkeM), sredstva duovnog života1$. "odjela nepokretne -aštinepodručja – etno zona, areološka zona, memorijalna područja, područje zašti&ene prirode,geološko-paleontološka zonacjeline – gradske, seoske, naseobinske, utvrđenja, građevni kompleksipojedinačni objekti – zgrade stambene namjene, crkveno-religijske namjene, javne,gospodarske namjene, vojne, rekreativne namjene, objekti prometne 'unkcije (mostovi, ceste)dekoracije objekata – zidne dekoracije zgrada, kameni relje'i ugrađeni u zidove, oblikovanje užbuci, relje'i, skulpture

1&. 8na,ajke povijesnog grada2ovijesni gradovi ili naselja, odnosno dijelovi ti gradova ili naselja, spadaju u graditeljskonasljeđe ako izražavaju cjelinu urbanog života koja je značajna po svojim urbanističko-aritektonskim, kulturno-povijesnim, umjetničkim, etnološkim i drugim osobinama" Gvdjespadaju stari gradovi koji su u cjelini od povijesnog značenja i vrijednosti, odnosno povijesne

 jezgre ve&i gradova, ili pak njiove četvrti ili predgrađa, odnosno podgrađa" %u još spadaju imrtvi stari gradovi, odnosno njiove ruševine"

1). <ultidis%iplinarnost i interdis%iplinarnostJultidisciplinarnost – kvaliteta koja osigurava da se više različiti i dijelom komplementarnidisciplina ljudskog znanja i interesa uključuje u razmatranje problema kako da se objekti iansambli kulturne baštine zaštite od propadanja"0nterdisciplinarnost – to nije zbroj različiti pristupa problemu i zatim stvaranje separativnesinteze, nego pristup koji u sebi uključuje više različiti pristupa" %o je integralni pristupstručnjaka različiti interesa i pro'ila u jednom problemu, da bi se iz toga rodio i cjeloviti rezultat"

1*. 0ova izgradnja s povijesnim reminis%en%ijama

16

7/21/2019 ZAŠTITA SPOMENIKA - SKRIPTA

http://slidepdf.com/reader/full/zastita-spomenika-skripta 17/43

%o nije zaštitna metoda u užem smislu! odnosi se na novu izgradnju izvan povijesni cjelina, alikoja prisustvom povijesni reminiscencija pridonosi očuvanju tradicionalnog karaktera širipovijesni prostora"

1. "rin%ipi aktivne zaštitezasniva se na stručnom i znanstvenom postupku – multidisciplinarnost

izbor naje'ikasnije metode očuvanja i revitalizacije jednako valoriziranje svi slojevadozvoljen je suvremeni doprinos našega vremena povijesnom nasljeđu

<etode aktivnog pristupa graditeljskom nasljeđu6konzervacija, održavanje, konsolidacijaadaptacija i revitalizacijarekompozicija (anastiloza)restauracijarekonstrukcijainterpolacije i dopune u povijesnu cjelinu

dislokacijareplika i muzeji na otvorenomnove izgradnje spomenički reminiscencija

@AAR< Jeđunarodni centar za proučavanje zaštite i restauriranje kulturnog nasljeđa, osnovan +@"0nternational Eentre 'or te 1tud7 o' te 2reservation and 5estauration o' Eultural 2ropert7A< Jeđunarodni muzejski savjet" 0nternational Eouncil o' JuseumsA< Jeđunarodni savjet za spomenike kulture i mjesta" 0nternational Eouncil o' Jonuments and1ites@5: – Jeđunarodna unija aritekata@@?: Jeđunarodni institut pejzažni aritekata

@@A Jeđunarodni institut za konzerviranje povijesni i umjetnički djelaodatna pitanja1. dokumentarna vrijednost spomenika – vrijednost svjedo,anstva7 dokument vremena7

ljudi7 mjesta7 vrijednost vrela podataka i spoznaja o izvornome stanju2. povijesna vrijednost – sudjelovanje u događajima7 vezanost uz li,nosti7

svjedo,anstvo z-ivanja7 povijesni izvor7 slojevitost mijena3. areološka i starosna - vrijednost svjedo,anstva protoka vremena7 istrošenosti

materijala7 nastanka patine7 alteriranja -oje4. estetska vrijednost - najizraženija kod umjetni,ki! djela6 razvija osjeaj za pojam lijepoga7

dopadljivoga5. aritektonska + o,ituje se u skladnom odnosu primijenjenog materijala7 konstruk%ije7 o-lika

i namjene građevine te u primjerenom prostornom odnosu ar!itektonski! volumena iokoline

6. vrijednost u slici grada – odnos prema krajoliku7 uo,avanje sim-oli,ki! naglasaka7uravnoteženost strukture7 odnos opeg i pojedina,nog

. ekološke vrijednosti i vrijednosti u krajoliku - odnos prema reljefu i vodama7 odnosprema par%ela%iji terena i prometni%ama7 struktura naselja u odnosu premaprirodnoj konfigura%iji

!. što je integritet spomenika - fizi,ka7 ikonografska7 semanti,ka %jelovitost". ciljevi zaštite + Čuvanje materijala i svojstava kulturnog do-ra. spre,avanje

propadanja7 ošteenja7 razaranja7 nasilnog izdvajanja iz prirodnog i povijesnogokruženja te ispravno predstavljanje u,ini pristupa,nim javnosti

17

7/21/2019 ZAŠTITA SPOMENIKA - SKRIPTA

http://slidepdf.com/reader/full/zastita-spomenika-skripta 18/43

1#.razlika materijalne i nematerijalne zaštite – je fizi,ka i opipljiva a uklju,uje građevine ipovijesne lokalitete7 spomenike7 artefakte i dr. što se smatra vrijednim o,uvanja za-udunost. nematerijalna je neopipljiva + znanje7 vještine7 o-rti kao i predmeti kojisu povezani s tim7 koje zajedni%e i skupine pri!vaaju kao dio svoje kulturne-aštineopipljivi, vidljivi, mjerljivi dokazi egzistencije, kreativnosti, ljudski osobina neopipljiva inevidljiva, dio usmene predaje, koja se prenosi s koljena na koljeno

11. podjela materijalne – pokretna i nepokretna12.metode interpolacije – faksimil7 prilagođavanje7 naglašavanje7 kontrast13.što je anastiloza  vraanje porušeni! dijelova na originalno mjesto14.razine odrzavanja spomenika  fizi,ke egzisten%ije7 namjene spomenika7

spomeni,ke prezenta%ije15.kakvi mogu biti spomenici po 'isteru  pojedina,ni spomenik7 %jelina kao spomenik7

podru,je kao vrijednost u prostoru16.vrste muzejski spomenika i nabroji *  muzeološka rekonstruk%ija povijesnog grada

=Eilliams-urg> i muzej na otvorenom =etno park kansen u 'vedskoj>1.na kojim se izvorima zasniva istoriogra'sko istraživanje – povijesna građevina7

grafi,ki izvori7 pisani povijesni izvori7 normativni akti7 literatura1!.obilježja baroka - ne dopušta koegzisten%iju razli,iti! stilova + prekrivanje7

nadogradnja pro,elja7 preo-likovanje unutrašnjosti u novo7 -arokno ru!o7prilagod-a istaknutim povijesnim vrijednostima minuli! epo!a

1". istraživači salonitanski natpisa u +@ i +B st - maruli i papali2#.što se po naredbi rimskog senata obnavlja ++B*" god  trajanov stup21. jon ruskin + esejsko pitanje22. teodorikovi savjetnici – kasiodor7 sima!7 -oetie23.albertijeva knjiga i razlozi trošenja spomenika – Be re aedefi%atoria li-ri F

manjkavost izved-e7 prirodni faktori7 elementarne nepogode24.naj 'ranc" restaurator- što je bio po zanimanju i njegovo naj djelo – iollet le Bu%

Aar%assone7 "ierrefonds25. tko je u italiji pridonio razvoju areologije i puma – Gin%kelmann i mengs26. intervencije na titovu slavoluku - tko i kako – Raffaele tern7 oslo-ađa dodarke7

dovršava prema izvornom stanju novi dijelovi se razlikuju2.bar tri srušena spomenika za vrijeme 'ranc revolucije - AlunH7 0otre+Bame galerija

kraljeva7 Iastille7 Jrand A!atellet7 aint+Benis + gro-ni%e2!.gdje se školovao vicko andri& i kod koga – :kademija sv. ?u%%a u Rimu7 Aanova2".kaj je napravio teodorik – najstariji popisi o -aštini Teodorikovi edikti

3#.karakteristike romantizma31.za sto se zalagao ruskin  konzerviranje ne interveniranje7 zgrada isto umire7priznaje konsolida%iju7 ruševine izvor stvaralaštva

32.mletacka povelja iliti venecijanska +B4"  pojam spomenika proširuje na ur-ani ipejzažni am-ijent7 -riga za asana%iju7 korištenje i valoriza%iju %jelina7 iznimnostrestaura%ije7 sve povijesne epo!e7 dokumenta%ija7 anastiloza na ar!eološkimzonama

33.koje je akcije bolle proveo na zg katedrali – uklonio sve što nije goti,ko+ renesansnizvonik7 portal7 -arokne oltare a nadograđuje neogoti,ke zvonike

34.kako je septimije obnovio memnonove kolose - "rimjer o-nove kulturni! vrednota -ez

utilitarni! po-uda i funk%ionalni! razloga35.prva anastiloza – !ram Bioskura7 :grigento 1*3&. 

18

7/21/2019 ZAŠTITA SPOMENIKA - SKRIPTA

http://slidepdf.com/reader/full/zastita-spomenika-skripta 19/43

36.neke karakteristike rada vicka andrica – konzerviranje7 purizam7 održavanje građevinedavanjem nove funk%ije

3.dva teoreticira klasicizma – Gin%kelmann7 mengs7 fran%es%o milizia7 giovanni -attistapiranesi

19

7/21/2019 ZAŠTITA SPOMENIKA - SKRIPTA

http://slidepdf.com/reader/full/zastita-spomenika-skripta 20/43

Jarasovi& - pov

1. 'to podrazumijevamo pod pojmom graditeljskog nasljeđa(- graditeljsko nasljeđe unutar šireg pojma kulturno dobro+) nepokretna kulturna dobra nastala ljudskim radom od pretistorije do danas (sva ostvarenjaurbanizma, aritekture i građevinarstva 3 ona djela slikarstva i kiparstva koja su organski

vezana s povijesnim građevinama)*) pokretna kulturna dobra, sva druga ostvarenja likovne i primjenjene umjetnosti- graditeljsko nasljeđe 3 prirodno nasljeđe 6 dio čovjekove okoline- zaštita grad"nasljeđa multidisciplinarna aktivnost

2. 0a-roji vrste grad. nasljeđa6- :5A0%8NI1#8 EI8N098- povijesni gradovi ili naselja koji izražavaju cjelinu urbanog ili ruralnog života, koja su važna posvojim urb"-arit", ambijentalnim, umjetničkim, kulturno-povijesnim, etnološkim osobinama - starigradovi, koji su u cjelini od povijesnog značenja i vrijednosti - povijesne jezgre, pojedine četvrti ipredgrađa, podgrađa - stara seoska ili polugradska naselja, ruralna suburbana područja oko

stari gradova, koja imaju povijesne i ambijentalne vrijednosti- 2G?0I8198 :5AO8?098- ili dijelovi građevina ili skupine građevina kad čine jedinstvenu aritektonsku cjelinu sugraditeljsko nasljeđe koje ima arit", umjetničke, kulturno-povijesne, etnološke, teničke idr"vrijednosti - po namjeni se dijele+) kultne $rađevine (ramovi, crkve, krstionice, samostani grobna aritektura""")*) vojničke $rađevine (tvrđave, bastioni, logori""")F) civilne javne z$rade (vije&nice, cisterne,zgrade javne namjene)4) utvrđeni dvorci @) spomenici (aritektonski ili kiparski)B) privatne stambene $rađevine i radni prostori (gradske i seoske ku&e, palače, dvorci).) privredno % $ospdarske $rađevine& manu'akture, tvornice, silosi, mlinovi);) infrastruktura (mostovi, ceste, vodovodi, knali, luke)- A5=8GNG<#A 9ANA/0<%A- posebna vrsta grad" nasljeđa, tretiraju se kao neitraženi areološki rezervat u kome se podzemljom ili vodom nalaze ostaci stari gradova i naseljaPdijelova i ostaci starigrađevinaPdijelova- neistražena areološka nalazišta - područja gdje još traju ar" istraživanja- 2G18Q98 ?51%8 :5A" 9A1NI8OA (podjednako pripadaju i prirodnom i grad" naslj")$+) povijesni i memorijalni parkovi *) prirodno'$rad. cjeline značajne po svojim prirodnim i graditeljskim vrijednostima

F) prostori vrtne aritekture, koji osim ortikulturne imaju i kulturno-povijesnu, arit"-umjetničku idr" vrijednost

3. 0a-roji vrijednosti graditeljskog nasljeđa po oso-inama+" povijesna vrijednost – ako su vezani uz određeni događaj ili osobu*" vrijednost starosti – odražava svoje dugo vremensko postojanjeF" umjetnička vrijednost – sadrže op&e priva&ene likovne i estetske osobine4" ambijentalna vrijednost – određeni stupanj atraktivnosti ugođaja@" urbanistička vrijednost – cjelina pokazuje sklad organiziranog naseobinskog životaB" vrijednosti izvornosti – originalni elementi sagledivi u društvenim i teničkim znanostima." vrijednost rijetkosti – u odnosu na kvantitetu pojava, vrsta, oblika i drugi slični elemenata

;" vrijednost reprezentativnosti – jedinstvenost, tipičnost i reliktnost u svojoj vrsti, pojavi iligenezi" M cjelovitosti – jedinstvenost 'unkcije i oblika

20

7/21/2019 ZAŠTITA SPOMENIKA - SKRIPTA

http://slidepdf.com/reader/full/zastita-spomenika-skripta 21/43

+" znanstveni značaj – prostor ili objekt znanstvenog interesa++" odgojno obrazovni značaj+*" kulturni značaj+F" kultni značaj – kao kulturno dobro u kultnoj 'unkciji+4" privredni značaj – utilitarnost

4. 'to o-rađuje !istoriografija grad. nasljeđa(Gbrađuje povijest ljudski akcija upravljeni na očuvanje, obnovu i uređenje nepokretnikulturni dobara"

$. 0a kojim se izvorima zasniva !istoriografsko istraživanje(+" povijesna građevina ili cjelina – za doktrinu i teničku izvedbu*" gra'ički izvori – ilustriraju stanje prije zavata, sam zavat i stanje poslijeF" pisani povijesni izvori – pov" dokumenti koji donose podatke o rušenju naselja ili grada4" normativni akti – zakoni, odluke, rezolucije, preporuke@" literatura – od antičkog spisa preko ren traktata do suvremeni teorija RRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRR 

 RRRRRRRRR 

 Aktivno očuvanje graditeljskog nasljeđa postiže se primjenom različiti metoda" %e metode surazličite u Gdnosu na tretman grad" nasljeđa i nisu stvorene isključivo u današnjem vremenu,ali ono što je zajedničko za primjenu svi ti metoda, znanstveni je pristup izboru metode"2ristup se zasniva na postupku istraživanja i valorizacije, putem koji se odabiru najpogodnijinačini suvremenog očuvanja kulturni dobara"

1. 908;R:A@K:- uključuje i potrebne akcije #G91GN0AE0I8 (G5SA?A9IA), što je nekad vezano i uzzamjenu pojedini dijelova, ovisno o trajnosti materijala- (enecijanska povelja) 1"64.&*+onzervacija spomenika na prvom mjestu za,tijeva nji,ovostalno odr-avanje*- apsolutna konz" lakše je primjenjiva kod neke povijesne građevine, nego kod povijesnog gradaili naselja- konzervacija povijesne građevine primjenjuje se$a) graditeljsko dobro u takvom je stupnju očuvanosti , s takvom prezentacijom svoji kulturno-umjetnički vrijednosti, da osim eventualni konsolidacijski radova, nema potrebe za bilokakvim intervencijamab) graditeljsko dobro toliko je porušeno da predstavlja areološki objekt, kod kojeg, osimeventualni konsolidacijski i drugi zaštitni radova, nisu potrebni, niti dozvoljeni nikakvi drugi

bitni zavati- #G91GN0AE0IA - G5SA?A9I8 jedna je od osnovni preduvjeta konzervacije (njezinuvažnost uočio je još I" 5uskin (romantičarski konzervatizam))- često vezano uz izmjenu dijelova (izražajnije kod trošni materijala, nego kod tajniji,npr"kamen)- problem određivanja autentičnosti neke povijesne zgrade npr"iz gline ili drveta – česta izmjenadijelova, iako je u potpunosti zadržala prvobitni zgled i 'unkciju- utvrđeno naselje u sjevernoj 1aari, A'rika, od blata! stalna obnova- japanski sklop ramova 0se 9aiku, od lokalnog žutog čempresa, radi se replika svaki*godina)- podrazumijeva i opskrbu građevine nužno potrebnim teničkim uređajima (komunalne

instalacije, grijanje, kondicioniranje)- niz konsolidacijski postupaka (učvrš&ivanje temelja, zidova i krovova""")- uz održavanje vezani su i zaštitni dodaci (privremeni ili trajni)

21

7/21/2019 ZAŠTITA SPOMENIKA - SKRIPTA

http://slidepdf.com/reader/full/zastita-spomenika-skripta 22/43

- privremeni$ zaštitni krovovi (najčeš&e kod areološki objekata)- trajni$ - zaštitni krovovi ( u$ustov -rtvenik mira u /imu) ra pacis, neuspio primjer!kasnoantička vila u 0iazza rmerini na iciliji , novi materijali$ na Al-konstrukciji prozirneplastične ploče)- završeci zidova- konzervacija 2G?0I8190= :5AG?A 0N0 EI8N09A$

- rijetka apsolutna konzervacija, prvenstveno zbog promjene 'unkcije- konzervacija primjenjiva tek nakon potpunog uređenja ti područja,- potrebno je stalno održavanje, naročito uređenje in'rastrukture- sustavna restauracija gradske cjeline$- /ot,enbur$ ob der auber) jemačka- . iminiano) talija- muzeološka rekonstrukcija grada iz vremena :" Tasingtona$- illiamsbur$) 7 revitalizacija cjelokupnog starog naselja na otoku u ugostiteljske svre$- v. tefan) 8rna ora

*" :B:"T:A@K: =građevine> L R;@T:?@8:A@K: =gradske %jeline>

- jedna od naje'ikasniji metoda suvremene zaštite- osigurava kulturnim dobrima uvjete trajnog očuvanja- AA2%AE0IA- davanje nove namjene građevinama koje su ostale bez 'unkcije- usporedno s drugim metodama, tj" s konzervacijom zatečenog stanja ili manjim ili ve&imrestauratorskim zavatom- (enecijanska povelja) 1"64.&*9a osi$uranje zaštite spomenika uvijek je povoljnije ako oniimaju neku za društvo korisnu namjenu& :...; ali se pri tome ne smije mijenjati unutrašnjiraspored ni iz$led $rađevine*- važan odabir primjerene funkcije građevine ili gradske cjeline poštuju&i, koliko je mogu&e,prvobitnu namjenu i osnovni društveni kontekst- bez 'unkcije - areološki objekti- kao ruševine izgubile su svoju prvobitnu 'unkciju- nemaju nikakvu 'unkciju, ve&inom im nije mogu&e dati novu 'unkciju- imaju kulturnu vrijednost – uloga spomenika prošlosti - prvobitna 'unkcija- najpovoljnija adaptacija- napuštene crkve, stare ku&e"""- predromanička crkva v.rojice u plitu :adapt.<restauracija;- vra&anje prvobitne 'unkcije često je vezano i uz konzervaciju povijesne građevine, kad osimpopravaka, konsolidacije i uređenja, nije došlo do bitni promjena postoje&eg izgleda

- sklop bla$ovaonice:triklinija; 7ioklecijanove palače % nova funkcija& restoran' ponovno korištenje kanalizacijsko$ sustava 7iokl. 0alače- adaptacija za neku drugu namjenu- najčeš&i slučaj- nova namjena mora odgovarati aritektonsko-umjetničkim, ambijentalnim, i prostornimkarakteristikama same građevine i teničkim uvjetima koji dozvoljavaju novu upotrebu- zgrade stambene namjene, prvenstveno dvorci, palače i raskošnije stambene ku&e, ali isamostanski i crkveni prostori često prenamjenjuju u muzeje' =ranco >inissi) ?proces muzealizacije*' =ranco lbini& 0alazzo @ianco) enova % muzej otvoreni prostor uz apsidu crkve an Aorenzo)enova % >uzej crkvene umjetnosti 

- crkve -U koncertne dvorane- =ranco >inissi& . alvatore) 0alermo- negativni primjeri$ - crkva v. ome) 9adar % prodavaonica plastične $alanterije

22

7/21/2019 ZAŠTITA SPOMENIKA - SKRIPTA

http://slidepdf.com/reader/full/zastita-spomenika-skripta 23/43

- crkva v. Aovre) Bvar % stambena kuCa- 58?0%AN0/AE0IA- znatno složeniji proces- ima svoje kulturno-umjetničke i građevinsko-teničke, ali najviše ekonomske i socio-demogra'ske aspekte- umaniziranje stari gradski područja i njiovo uklapanje u suvremene tokove unošenjem

novi vrijednosti i sadržaja, koji odgovaraju potrebama gradskog stanovništva- stari gradovi i naselja$ zadržava se osnovna rezidencijalna 'unkcija povijesne cjeline, a'unkcionalne promjene odnose se na lokacije i karakter središta, na ekonomsku ulogu povijesnecjeline, tj" raspored tercijarni i drugi sadržaja- v. tefan) 8rna ora- ruralno naselje nastalo u srednjem vijeku- zadržalo aritektonske i ambijentalne vrijednosti- +@*"-+B" revitalizirano kao naselje-otel- eksterijer$ zadržane osnovne karakteristike- interijer$ temeljito pregrađen u skladu s novom 'unkcijom- potpuna izmjene funkcije naselja – gubitak elemenata naseobinskog života

' 0rimošten- tipogra'ski i topogra'ski sličan 1v" 1te'anu- zadr-an osnovni stambeni karakter naselja- promjena 'unkcije – tek kao pojedinačni slučajevi prilagođavanja današnjoj ulozi naselja (štale,prizemni prostori -Uugostiteljski prostori)

3. R;9<"8@A@K: =:0:T@?8:>- anastiloza (grč") anV 6 ponovno 3 st7los 6 stup! vra&anje stupova na prvobitno mjesto- porušeni izvorni dijelovi postavljaju se na svoju mjesto i u svoju prvobitnu 'unkciju (vra&a seprvobitni oblik djelomično ili u cjelini)- samostalna metoda ' najviše kod areološki lokaliteta- češ&e s drugim metodama adaptacije i restauracije- potpuna anastiloza- nagla razaranja u ratu, potresu"""- objekti su srušeni, ali u ruševinam su ostali njiovi dijelovi koji se vra&aju na prvobitno mjesto- djelomična anastiloza- najčeš&a metoda pri uređenju areološki lokaliteta građeni od kamena- $rčki ,ramovi u 0aestumu) $ri$entu) elinuntu) e$esti - suvremena tenička sredstva (beton, čelik) za vezivanje izvorni elemenata- tenskom poveljom) 1"31. odobrena je primjena anastiloze- (enecijanska povelja) 1"64.&*7opunske elemente treba uvijek raspoznati i svesti i, na

minimum:...;*- mogu&a je i u povijesnim građevinama živi stari građevina, obično u kombinaciji smetodama restauracije i revitalizacije' palača riso$ono'8ipci na 0eristilu) plit 

4. R;T:5R:A@K:- metoda kojom se povijesnim građevinama, tj" cjelinama, dodaju dijelovi koji su postojali uizvornom izgledu ili u jednoj od razvojni 'aza, a danas nedostaju- ovom metodom obnavljaju se graditeljska dobra djelomično ili u cjelosti u izvornom obliku ili uobliku za koji se, nakon valorizacije, utvrdi da je najprikladniji za zaštitu, suvremenu prezentacijui korištenje

- jedna od najstariji metoda u povijesti zaštite- najrazvijenija u romantizmu

23

7/21/2019 ZAŠTITA SPOMENIKA - SKRIPTA

http://slidepdf.com/reader/full/zastita-spomenika-skripta 24/43

- tenska povelja) 1"31. osporava cjelovite restauracije, ali dozvoljava mogu&nost obnove, kojabi vodila računa o različitim povijesnim slojevima- ve&a primjena restauracije nakon rugog svj"rata -U isključiva konzervatorska metoda značilabi gubitak nasljeđa- (enecijanska povelja) 1"64.& ?Dna:restauracija;se mora zaustaviti temo $dje počinje pretpostavka*

- zaštitna metoda, cilj očuvanje grad"nasljeđa (kao i konzervaciji)- cilj restauracije$ otkrivanje oni vrijednosti, koje ranije nisu dolazile do izražaja i njiovovra&anje današnjem povijesnom životu građevine- načela restauracije&+) mogu&a je ugradnja novi elemenata, ali obnovljeni dijelovi ne bi smjeli obimom prelazitipostoje&e autentične ostatke -Urekonstrukcija*) ne može imati za cilj vra&anje prvobitnog izgleda povijesnoj građevini ili cjelini, nego očuvanjeautentični vrijednosti jednog, višeg ili svi povijesni slojeva (ovisno o znanstveno-istraživačkom postupku i valorizaciji)F) mora se zasnivati na pozntim elementima ((enecijanska povelja) 1"64 Wzaustavlja se ondjegdje počinje pretpostavkaX) dograđivanja iz estetski ili 'unkcionalni razloga -U suvremeni

izraz4) novi dijelovi moraju biti obilježeni da bi se mogli razlikovati od autentični@) izbjegavati obnovu dekorativni dijelova, osim ako nije nužno zbog estetski razloga,korištenja povijesne građevine- podrumske dvorane 7ioklecijanove palače) plit - urušeni svodovi, obnova zidova – +C od ukupni zidni površina autentični prostora- primjer obnove isključivo prvobitnog sloja, bez obezvređivanja druge povijesne 'aze- restauracija 3 revitalizacija (različite kulturne namjene$ izložbe, koncerti, predavanja)

$. R;90TR59A@K:- obnova postoje&e građevine ili cjeline, koja je bila porušena potpuno ili u ve&em dijelu- potpuniji i radikalniji vid restauracije- nesrazmjerno više novoobnovljeni, dijelova nego autentični- dvije metode rekonstrukcije$ +) faksimilska obnova*) nova iz$radnjausklađena s pov.amb.- A#10J0N1#A 58#G91%5>#E0IA- samo u iznimnim slučajevima- povijesnoj građevini ili cjelini vra&a se prvobitni izgled, tj"izgled jedne ili više razvojni 'aza,kojeg je građevinaPcjelina u potpunosti ili u ve&em dijelu izgubila naglim ili postepenim rušenjem- vjerna reprodukcija prvobitno$) tj.ranije$ stanja- primjena$

+) naglo rušenje uzrokovano ratom, elementarnom nepogodom ili nekim drugim naglimuzrokom, a postoje izrazite kulturne, estetske, političke, kulturne ili dr"potrebe da se obnoviprema prvobitnom ili ranijem izgledu*) kad takva obnova, bez obzira na vrijeme i način rušenja autentičnog graditeljskog dobra, imaistaknuti kulturni, odgojni ili dr"značaj- apsolutna si$urnost u poznavanju prvobitno$Eranije$ iz$leda koji se obnavlja- uključuje i obnovu svi detalja (W'aksimilskaX)- najčeš&a primjena$ nakon *"svj"rata (zgrade i čitava naselja)- šibenska vijeCnica- izgrađena u Y?0"stolje&u, sasvim srušena tijekom *"svj"rata- rekonstrukcija bez izvorni zatega na tijemu

- tolova stoa) tena- 'aksimilska obnova areološkog objekta (prema ?en"povelji nije dozvoljeno)- namjera$ muzej Win situX

24

7/21/2019 ZAŠTITA SPOMENIKA - SKRIPTA

http://slidepdf.com/reader/full/zastita-spomenika-skripta 25/43

- rekonstrukcija povijesni cjelina$+) ratom porušene cjeline ( povijesno središte (aršave) 0oljska)- očuvanje arit"-ambijentalni karakteristika- politički razlozi, obrana nacionalnog identiteta*) muzejsko-edukativni razlozi (illiamsbur$) 7;- od konzervacije do 'aksimilske rekonstrukcije

- muzeološka rekonstrukcija obnovljene gradske zone (obnova svi namjena zgrada izkolonijalnog vremena, uz muzeološku prezentaciju radni 'unkcija""")- 9G?A 0/:5A9IA, >1#NAO89A 1 2G?0I8190J AJQ0I89%GJ- češ&i oblik rekonstrukcije (ambijentalna)- nova izgradnja usklađena s povijesnim ambijentom- razlika između ovog oblika rekonstrukcije i interpolacije$- rekonstrukcijom se, kad je to u programu, obavezno nadomješta porušena zgrada ili cjelina- interpolacija je svako postavljanje nove građevine u stari ambijent, bez obzira na potrebuzamjene porušeni objekata ili aglomeracija- uvijek nosi obilježja suvremena aritekture, položajem, volumenom, gabaritom usklađuje se spostoje&im ambijentom, a aritektonskim izrazom ne smije biti u neskladu s cjelinom

- primjena$+) urbanistički razlozi (zadržavanje uličnog gabarita, prostorno de'iniranje trgova""")*) 'unkcionalni razlozi (održavanje postoje&e ili unošenje neke nove 'unkcije)- pristup povijesnom ambijentu$+) primjena tradicionalni materijala, oblika ili detalja*) neutralnost – najjednostavnije stapanje s ambijentomF) izrazita obilježja suvremene aritekture- u$lovnica na 0eristilu- urbanistički razlozi zaštite izvornog srednjovjekovnog ambijenta- na njezinom prostoru pronađeni značajni ostaci same ioklecijanove palače- kontradiktorni predjeli obnove – od 'aksimilske rekonstrukcije i istoricističke aritekture dosuvremeni rješenja- 9even <egvi&- materijalom, volumenom, oblikom i kompozicijom povezuje se sa karakterom cjelokupnogambijenta- prizemlje – staklena stijena radi prezentacije areološki nalaza- rekonstrukcija povijesne cjeline novom izgradnjom – obnova /adra- Qruno Jili&

&. @0T;R"?:A@K; @ B"50; 5 "@K;0@< R;B@0:<:- popunjavanje povijesnog grada ili naselja novim objektima ili cjelinama

- primjena$ postoje&i blokovi u kojima se nalaze prazni prostori,- razlozi$ - korištenja prostora (privredne i stambene svre)- zatvaranje kompozicijske cjeline pojedinog bloka ili ve&e prostorne jedinice grada ili naselja- ne -eli vratiti pret,odno stanje) veC popuniti današnje praznine (bez obzira na to jesu li oneranije uop&e postojale) unošenjem suvremene aritekture u povijesno tkivo- odnos prema postoje&em ambijentu$+) ve&e ili manje podređivanje (asimilacija)*) suprotstavljanje (kontrapunkt )- Jaroevi&,0", metode interpolacije$+) faksimil , graniči s 'aksimilskom rekonstrukcijom*) prila$ođavanje, što manje isticanje novog u starom

F) na$lašavanje, radi uspostavljanja ravnopravnijeg odnosa4) kontrast , nadjačati izraz postoje&e sredine- danas često i Winterpolacija staro$ u novome*

25

7/21/2019 ZAŠTITA SPOMENIKA - SKRIPTA

http://slidepdf.com/reader/full/zastita-spomenika-skripta 26/43

- rijetke autentične povijesne građevine nalaze okružene novim

). B@?9:A@K:- premještanje povijesni građevina i cjelina- iznimna metoda, samo u slučaju kad se ni jednom drugom metodom ne može očuvati kulturnodobro na izvornom mjestu

- najčeš&e prilikom izvođenja veliki idrotenički zavata- područja se pretvaraju u akumulacijska jezera, a kulturna dobra mogu se očuvati jedinodislokacijom na drugi položaj(što bliži izvornom) s izvornim ambijentom iz kojeg se ne smijeizdvojiti- Eesare Qrandi osporava dislokaciju, smatraju&i da je umjetničko djelo sraslo s izvornimambijentom iz kojeg se ne smije izdvojiti- sFanska brana) G$ipat - premještanje ,rama /amsesa . u bu imbelu- premještanje sklopova ,ramova s otočiCa =ile- $radiC 0uertomarin) Hpanjolska- zbog izgradnje akumulacijskog jezera za idrocentralu

- čitavo povijesno naselja(romaničke crkve, stambene ku&e, trgovi, ulice, sve je premješteno nanovu lokaciju)

*. R;"?@9: @ M<58;K@ 0: TR;0<N- metoda 'aksimilske rekonstrukcije povijesne zgrade u kojoj se iz muzeološki, odgojno-obrazovni ili nekad i zaštitni razloga kopiraju izvorna graditeljska i umjetnička djela ipostavljaju na drugom mjestu- ne može se uvijek smatrati zaštitnom metodom, postaje zaštitna tek kad se originalno djeloradi zaštite nadomiješta kopijom- >ic,elan$elov 7avid u =irenci - mramorna poprsja katedrale u 0isi - Wmuzeji na otvorenomX- omogu&avaju na jednom mjestu sagledavanje povijesno-umjetnički, tenički, kulturni,ambijentalni i naročito etnološki osobina povijesne sredine- prvi osnovao etnolog Artur =azelius +;+"u <vedskoj- etno-park, tj"kolekcija izvorne ruralne aritekture- etno-parkovi uglavnom se temelje na premještenim autentičnim građevinama- otok +i-i na Dneškom jezeru) /usija- 7etmold) jemačka- estfalski muzej te,ničke kulture u Ba$enu

. 0: @8JR:B0K: "@K;0@< R;<@0@A;0A@K:<:- nova izgradnja izvan povijesni sredina, ali zbog ve&e ili manje zastupljenosti povijesnireminiscencija pridonosi očuvanju tradicionalnog karaktera širi povijesni prostora- ne može se smatrati zaštitnom metodom- često u 1redozemlju- podržavaju se povijesni stilovi u mjerilu, oblicima, organizaciji prostora- marina 0ort rimaud) =rancuska- istoricističko projektiranje- karakter starog sredozemnog naselja u turističke svre- često i kod nas na Iadranu, neinventivnost, ilegalna izgradnja- Wtradicionalistički manirizamX

- osnovno obilježje svi metoda$- respekt prema graditeljskoj baštini i najve&a mogu&a prezentacija njeni autentični vrijednosti

26

7/21/2019 ZAŠTITA SPOMENIKA - SKRIPTA

http://slidepdf.com/reader/full/zastita-spomenika-skripta 27/43

 RRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRR  RRRRRRRRR 

&. "eriodiza%ija pov. pregleda zaštite+" stari vijek – rimsko razdoblje do @" st"*" srednji vijek – od @- Z +@" st"

F" renesansa i barok – Z +@- Z +;"st"4" klasicističa zaštita – do Z +"st"@" romantistička zaštita – do kraja +" st"B" biološka zaštita – do Z *" st"." aktivna zaštita – poslije *" svj" 5ata

27

7/21/2019 ZAŠTITA SPOMENIKA - SKRIPTA

http://slidepdf.com/reader/full/zastita-spomenika-skripta 28/43

R@<9 R:8BI?K;

). 0avedi jedan od najstariji! primjera o-nove grad. -aštine2oduzeta restauracija u B" st" pr" #r" joserove piramide iz F" tis" pr" #r"

*. 9oji se !ram o-navlja u klasi,noj Jr,koj(Qožice =ere – zamjena prvobitni drveni stupova novom kamenon građom"

. 9ada je Rim -io poplavljen gr,. statuama(9akon pljačke #orinta +4B" g" pr" #r"

1/. 'to je u,inio ;milije "aulus(Gsvojio je Jakedoniju i dopremio u 5im * kola kipova i slika (*" st" pr" #r")

11. Tko je osuđivao takve devasta%ijske postupke(Eiceron (+B-4F" g" pr" #r) – u govoru protiv ?era optužije namjesnika 1icilije za uništenje

kulturni spomenika i ističe stav Jarcela i njegovu brigu za kult" dobra"

12. Tko je :sinius "ollio(1akupljač stari umjetnina u doba Gktavijana Augusta (kraj +" st, pr" #r")

13. 'to je napisao "auzanija i kada([?odič kroz =eladu\ u *" st" okaz zanimanja za pov" građevine u :rčkoj za vrijeme 5imskogEarstva"

14. 'to je 0aturalis Oistoria(F. knjiga koje predtavljaju kompilaciju radova antički pisaca ! u povijesti europske kulture jedan od prvi enciklopedijski kompendija, obuva&a razl" područja (zemljopis, biologija,etnogra'ija, medicina)" /animljiva poglavlja$ obnova Eererinog rama u 5imu, načiniprepoznavanja kopije od originala, problem 'alsi'ikataM autor$ 2linije 1tariji, +" st"

1$. 9oji je !ram o-novljen u do-a :ugusta na rimskom forumu(+-* st" --- =ram #astora i 2oluksa iz republikanskog razdoblja" 5estauracija Eezarova 'orumaizvršena po nalogu cara %rajana (; – ++."g")

1&. <edinet Oa-u#od Jedinet =abua u 8giptu podignuti su Jemnonovi kolosi, tj" gorostasni kipovi 'araona

 Ameno'isa 000" Gšte&eni su *." g" pr" #r" %o je najpoznatiji restauratorski zavat u rimsko doba"Ear 1eptimije 1ever i popravlja, lai gube zvučnu atraktivnost za turiste iz :rčke i 0talije (zbogpukotina od potresa kipovi su proizvodili šumove)"

1). 9arakteristike kasne antike6- postupni prijelaz prema kulturi srednjeg vijeka- pojava krš&anstva 3 velika kriza na svim područjima ljudskog života- novi 'ilozo'ski pogledi (neoplatonizam, F" st" )- misticizam, iracionalno, meta'izika- raste svijest o kult" nasljeđu jer se više počinje cijeniti duovno od materijalnog – pozitivniodnos prema starijim umjetninama npr" rekompozicija kiparski radova iz =adrijanova vremena

u novosagrađenom #onst" 1lavoluku (mi *" i 4" st")

1*. 9oji se papa isti,e u zaštiti i o-novi katakom-a(

28

7/21/2019 ZAŠTITA SPOMENIKA - SKRIPTA

http://slidepdf.com/reader/full/zastita-spomenika-skripta 29/43

2apa amas 0" (FBB-F;4"g")

1. Tko je zatvorio sva poganska svetišta u 4. st.(Ear %eodozije (F4.-F@"g")

2/. 'to je u,inio %ar <ajorijan(

Jajorijan ([email protected]+"g") je ediktom zaštitio stare građevine i spomenike – prvi pravi konzervatorskiakt upu&en građanskom pre'iksu 8milijanu"

R;B0K@ @K;9 =&+1$. T.>21. 5z koga su vezani najstariji sr. popisi o -aštini(0stočnogotski kralj %eodorik, dobiva naslov [magister militum\ od bizantskog cara /enona kojiželi ukloniti :ote sa svoji granica" %eodotik odlazi u 0taliju i pobjeđuje germanskog kraljaGdoakara i uspostavlja samostalnu istočnogotsku državu s prijestolnicom u 5aveni"

22. Tko su -ili Teodorikovi savjetni%i(#asiodor – pisao povijesna djela, zabilježio kraljevu naredbu da se godišnje proizvede *@

opeka za popravak zidova te zabranu korištenja stari ramova kao izvora kamene građe1ima – obnova 2ompejevog kazališta u 5imu, restauracija #oloseuma (@;"g" ) Qoetie

23. 'to karakterizira Rim u sr. vijeku(0spreplitanje rušilački i restauratorski težnji"

24. 2 primjera rušila,ki! postupaka6#oloseum i 2anteon"

2$. 9oloseumovršen oko ;" g" 2oslije dva potresa (*FF i 44*"g" ) obnavljan" @;" g" obnavlja ga 1ima" >++" st" su ga porušili 9ormani"

2&. "anteonovršen ++." g" za cara =adrijana" B" g" dobiva novu 'unkciju kao krš&" crkva" - BBF"g"bizantski car #onstans 00" odnosi krovnu građu u Earigrad- Z ;" st" papa :rgur 000" obnovlja krov olovnim pločama i pretvara građevinu ponovno u crkvu- +*" st" dobiva romanički zvonik- utvrda do kraja srednjeg vijeka- +B" st" papa 8ugen 0?" ponovno crkva- dograđivanje i postava grobova

- +." st" >rban ?000" uzima broncu s kupole i krova atrija za lijevanje ; topova,a kasnije seodlučuje za obnovu- u baroku Qernini nadograđuje dva zvonika bočna- +;F" g" zvonici se uklanjaju- +*-F4" obnavlja ga A" %erenzio

2). 'to je nalaga Aorpus iuris %ivilis(#odeks cara Iustinijana (@*.-B@"g") a nalagao je carskim vlastima brigu o održavanju carskipalača, između ostalog"

2*. 'to je <ira-ilia ur-is Romae(

2opis pov" spomenika grada 5ima iz +*" st" – prvi popis umj" djela"

29

7/21/2019 ZAŠTITA SPOMENIKA - SKRIPTA

http://slidepdf.com/reader/full/zastita-spomenika-skripta 30/43

2. 9asnoromani,ka kat. sv. tjepana u Ie,u.> +4" st" doživljava radikalne promjene u gotičkom stilu, ali zadržava rom" svetište" %o je izrazželja absb" ku&e koja želi pokazati povezanost s dinastijom Qabenberg koja je bila nosilacprvobitnog programa izgradnje"

3/. 'to pokazuje kat. u Eormsu(2okušaj obnavljanja stilske cjeline" +4*" izgubljen je romanički zvonik koji je +4.*" g" obnovljenpo uzoru na stari da se sačuva izvorni izgled cjeline"

31. 'to je oko 1///. g. !r. kralj Bržislav dopustio -ugarskom iz-jegli%i "en,u(opustio mu je vađenje kamena za izgradnju crkve sv" Jiovila iz solinskog am'iteatra"

32. -nova romani,kog zvonika sv. <arije u 8B6atira je ++@" natpisom kralja #olomana i epta'om opatice ?ekenege (++++"g" ), jedan odnajistaknutiji primjera rom" ar" u =rv" 5adikalno restauriran od prvog kata naviše, a njegovorušenje i rekonstrukcija povjereno je / majstoru 9" :rguru Qiliši&u koji je obnovio zvonik

potpuno u oblicima rom" originala"

33. 'to se za-ranjuje u t statutu iz 1312. g. (/abrana gradnje bilo koje zgrade prislonjene na gradski ili prigradski bedem"

34. 'to je B5 statut iz 12)2. g. (okument o planskoj izgradnji grada"

3$. 'to je Kuraj Balmatina% adaptirao u T(* postoje&e romaničke zgrade – mala 2apali&eva palača i palača kraj /latni vrata"

R:8BI?K; R;0;:0; @ I:R9: =od sredine 1$. do sredine 1*. st.>

3&. 'to je naredio papa 0ikola . ( =144)+$$.>9aredio je da se s rimskog #oloseuma odveze preko * @ kola natovarene građe da bi sepodizali novi objekti"

3). 9oju je o-novu taj isti papa pokrenuo(Gbnovu starokrš&" crkve 1an 1te'ano 5otondo, radi Q" 5ossellino koji reducira crkvu na opsegprstena"

3*. Tko je naredio rušenje %rkve sv. <arije u "ienzi(2apa 2io 00" 2iccolomini u +@" st" da bi 5ossellino mogao sagraditi novu katedralu"3. 'to je isti papa izdao(Qulu kojom proklamira zaštitu antički građevina i ruševina"

4/. 'to je uklonio papa Kulije @@. =1$/3+13.>(>klonio je staru crkvu sv" 2etra te je Qramanteu povjerio projekt nove"

41. Tko je -io papa ?av F. ( =1$13+21.>0menovao je 5a'aela povjerenikom za rimske starine"

42. 'to je izdao papa "avao @@@. (Qulu kojom poziva građane na zaštitu spomenika u +B" st" ]

30

7/21/2019 ZAŠTITA SPOMENIKA - SKRIPTA

http://slidepdf.com/reader/full/zastita-spomenika-skripta 31/43

43. Tko je -io ?eon Iattista :l-erti(Sivio +44-.*" i djelovao u vrijeme renesanse" Autor traktata e re aedi'icatoria libri Y –suvremeni aritekti trebaju proučavati stare građevine i suprostaviti im inovacije kako bi se

provjerilo dosižu li njiovu razinu ili i možda čak nadilaze" %u se bavi problemima trošnostigrađevina i klasi'icira uzroke – izvedba (manjkavost u radu), prirodni 'aktori, elementarnenepogode, manjkavost u projektu" Gbnavlja Jalatestin ram (got" crkva iz +F" st" u 5iminiju) icrkvu 1anta Jaria 9ovella u irenzi – respekt prema prvobitnoj aritekturi, ali i a'irmaicjavlastitog stvaralaštva"

44. 'to je o-novio :. "alladio( =1$/*+*/.>1v" zgradu 2alazzo della 5agione u ?icenzi"

4$. Tko je dao prijedloge za odnovu fasade %rkve . "etronio u Iologni(Q" 2eruzzi (+4;+-+@@B"), ?ignola ([email protected]") i 2alladio (+@;-;")"

4&. 9oji se dokumenti o zaštiti javljaju u -aroku(- +." st" <vedska – prvi akti i organizacije o zaštiti" #ralj :ustav Adol' 00" je +BF" g" osnovao prvidržavni konzervatorski zavod sa zadatkom da ispita, opiše i sabere sve stare spomenike"- #ralj #arlo ] (+BB-.") izdaje dva akta za zaštitu spomenika – +BBB" g" kraljevskuproklamaciju o pov" spomenicima i starinama (govori o nebrizi prema pov" vrijednostima, tražizaštitu i sankcije protiv prekršitelja ) i eklezijastički akt iz +B;B" g" kojim se određuje zaštitacrkava"

4). 9onzervatorski postup%i u B5 u 1). st.okumenti koji ukazuju na brigu > vlade za pov" spomenike postoje još od +B" st" ?lada +@@B"g" ne priva&a molbu nadbiskupa Qeccadelija za rušenje stare crkvice sv" 1pasa pred vorom"ranjevci +B" g" žele premijestiti vrata i preurediti glavni oltar, 1enat određuje komisiju od tričlana da ispita slučaj i tek tada odobrava zavate" 1lično se dogodilo kada su dominikanci+B*" g" podnijeli molbu za premiještanje kora" ranjevci +BFF" g" grade samostan na Napadu ipodnose molbu 1enatu koji im je odobrava, ali im uvjetuje gradnju zabranom bilo kakvepromjene na crkvi :ospe od Jilosti"

4*. 0avedi dva građevinska za!vata u T6- romanički zvonik katedrale dobio je u +B" st" završni gornji kat u renesansnom stilu- proces ispunjena protirona na peristilu ioklecijanove palače – u +B" st" istočna kapela, a u +."

st" zapadna, kompozicija povezana lukom4. Tko je <arkatnun Bominis(1% nadbiskup od +B*" g" i učenjak" ao je probiti osmerokutni korpus katedrale radi dogradnjenovi oltara i kora"

$/. Tko je donio prvu idejnu rekonstruk%iju Biokle%ijanove pala,e( Austrijski aritekt I"Q" iscer von 8rlac, +.*+" g "

R:8BI?K; 9?:@A@8<: =od sredine 1*. do sredine 1. st. >

$1. 9oje je najpoznatije itruvijevo djelo(

31

7/21/2019 ZAŠTITA SPOMENIKA - SKRIPTA

http://slidepdf.com/reader/full/zastita-spomenika-skripta 32/43

[e arcitectura libri Y\ – otkriveno u Jontecassinu +4+4", a objevljeno u 5imu u prvojinkunabuli +4;" g" 1amo kroz +B" st" knjiga je imala *B izdanja, a u +;" i +" st" još *4"

$2. 9oja dva edikta svjedo,e o za-rani nedopušteni! iskapanja i otuđivanja(8dikt kardinala 1pinole, +.4" g" i edikt kardinala Albanija"

$3. 9oja nova ar!eološka istraživanaj pridonose klasi%izmu(0straživanja =erculanuma, +.++" g" – aroeloška devastacija, ali +.F;" g" pod vodstvomnapuljskog kralja #arla Qurbonskog pčinju sistrmatska iskopavanja (do +.@" g ") 0skopavanjana rimskom 2alatinumu, +.*" g" 0skopavanja u =adrijanovoj kod %ivolija, +.4*" Gtkri&e2ompeja, +.4;" g" Areološke kampanje na nalazištima južne 0talije i 1icilije, istraživanjadorski ramova 2aestunma, Agrigenta i 1elinunta"

$4. 9oja su dva ,ovjeka najviše doprinijela razvoju ar!eološke znanosti i povijestiumjetnosti(I"I" Tinkelmann i A"5" Jengs (+.+;-+..")

$$. ?ik i djelo EinkelmannaI"I" Tinkelmann (+.+.-+.B;") u rodnom resdenu objavljuje studiju [Jisli o ponašanju :rka uslikarskim i kiparskim djelima\" 9a putu za :rčku dolazi u 5im +.@@" g" i u 0taliji boravi duževrijeme" 5azvio je teriju ljepote zasnovanu na skladu klasične antičke epoe! klasi'iciraoumjetnost , njena razdoblja i umjetnike i došao do tzv" [kulminacijski točaka\ koje prepoznaje udjelima idije, Jicelangela, 5a'aela, i konstatira o devalviranim razdobljima koja se nalazeizmeđu ti vrova"

$&. 0a koga se <engs veivao u svojim djelima(9a 5a'aela, jer se najviše oslanjao na antičke uzore od svi slikara visoke renesanse"

$). Tko je kasnije razvio klasi%izam u umj. stvaralaštvu(ranc" slikar avid i tal" kipar Eanova"

$*. Tko je -io #ran%es%o <ilizia(%eoretičar aritekture koji je privatio Tinkelmannove ideje" #oncept [prirodni modela\nastojao je primijeniti u tumačenju porijekla i civilne aritekture" %ražio je da se sve što je [lijepo\odražava kao i [korisno\ pa i aritek" ukras treba proizlaziti iz karaktera zgrade i njene 'unkcije"9jegov racionalizam došao je do izražaja u djelima [Sivot najslavniji aritekata\ iz +.B;" g" i[2rincip aritekture\ iz +.;@" g"

$. 9oji je još teoreti,ar pridonio razvizku klasi%izma(:iovanni Qattsta 2iranesi (+.*-+..;"), napisao [?eličanstvenost aritektura 5imljana\, +.B+"(vrednovanje rimske ar" u odnosu na grčku)"

&/. 'to se o-navlja za pontifikata pape "ija @@. tj. koje su prve dvije o-nove u Rimu u 1.st. (#oloseum – izrada kosog potpornog zida, ujedno i +" obilježje znanstvenog pristupa jer supotporni elementi izrađeni od opeke da bi se razlikovali od izvornog zida" #onstantinov slavoluki sistematsko iskopavanje oruma"

&1. Tko je izvodio za!vate na Titovu slavoluku(

5" 1tern i :" ?aladier (najpoznatiji konzervator +" st")" +;*+" g" oslobođen je kasniji dodataka,a zatim i kompletiran prema izvornom obliku" 9ovi dijelovi se razlikuju materijalom od izvorni, aizvedeni su bez dekorativni detalja"

32

7/21/2019 ZAŠTITA SPOMENIKA - SKRIPTA

http://slidepdf.com/reader/full/zastita-spomenika-skripta 33/43

&2. Tko je o-novio i uredio slavoluk eptimija evera(?aladier na isti način kao i %itov slavoluk"

&3. Tko i kako o-navlja !ram :ntonina i #austine u Rimu(?ačadier radi ambijentalnu restauraciju na osnovu svoga projekta i pretvara ga u baroknu crkvu"

&4. 5 ,emu je još prednja,io aladier nizom svoji! projekata u Rimu(> kompletiranju nedovršeni crkveni objekata u neoklasičnom stilu (1" 2ancrazio i 1s" Appostoli)"

&$. 9oji je najzanimljiviji prijedlog za o-novu(?aladier +;*F" g" predlaže modi'ikaciju transepta u 1" 2aolo 'uri le mura koja je izgorjela, azadržavanje samo @b tijela crkve" #omisija pape Nava Y00" Gdlučila se za vra&anje na prvobitnostanje, uključuju&i i obnovu atrija"

&&. 'to pokazuje dovršenje <ilanske katedrale(2okazuje primjenu [stilske obnove\ jedne srv" građevine – najizrazitijeg primjerazapadnoeuropske gotike u 0taliji" > +@" st" ostala je nedovršena (gornji dijelovi bočni strana izap" pročelje)" 2ellegrini je +@4." g" projektirao dovršetak gradnje, a projekt nastavlja 5icini,dok na kraju Quzzi vra&a gotički izgled" +." g" javlja se Eastellijev projekt i niz razl" varijantitijekom +;" st" #rajem stolje&a Amati i /amoia projektirali su konačno rješenje"

&). "rve kompozi%ije ar!eološki! spomenika u neokl. stilu =1. anastiloza>.Gbnavljaju se i djelomično podižu građevine u 2ompejim i na 1iciliji gdje +;FB" g" došlo dodjelomičnog preslagivanja ramova #astora i 2oluksa u Agrigentu"

&*. Jdje se javljaju prve konsolida%ije(Iavljaju se upotrebom novi materijala na tzv" kompleksu 2ortici degli ei Eonsenti ispodEapidoglia u 5imu"

&. Tko su predstavni%i klasi%izma u Rimu(I"I" Tinkelmann, A" 5" Jengs, " Jilizia, :" Q" 2iranesi, 5" 1tern – restaurator i :" ?aladier –restaurator"

)/. 9oje je 2. veliko podru,je klasi%isti,ki! restaura%ija(:rčka – Atena s Akropolpm" +;*" g" nakon oslobođenja od %uraka zainteresiralo se 8ngl"

društvo ljubitelja starina" Akropola propada nakon mletačkog bombardiranja +B;." g" kadastradava 2artenon" 9akon toga stanovništvo gradi na ant" ruševinama"

)1. 'to je u,inio lord ;lgin(> razdoblju od +;*-4" odnio je ogromnu količinu izvorni skulptura s Akropole, a danas sečuvaju > QJ u Nondonu"

)2. Tko je izveo prve restauratorske radove u Jr,koj(5oss i 1canbert +;FB" g" rekonstruirali su Jali ram Atene 9ike povadivši izvorne dijelove izporušeni turski utvrda"

)3. 9ada su izvedeni vei rest. radovi na :kropoli(#rajem +" st" – iskopavanje 2ropileja i obnova 8retejona, a +F" g" izvedena je djelomičnarekompozicija 2artenona"

33

7/21/2019 ZAŠTITA SPOMENIKA - SKRIPTA

http://slidepdf.com/reader/full/zastita-spomenika-skripta 34/43

)4. 9oji se spomeni%i ruše u #ran%. revolu%iji(Qastille, :rand Eatelet, grobnice 'ranc" klraljeva u opatiji 1t" enis i [:alerija kraljeva [ u 9Gtreameu"

)$. 9oji su spomeni%i -ili uništeni za vrijeme 0apoleona(

>klonjen Eatelet u središtu 2ariza, srušena opatija Elun7 te kat" u Eambraiju"

)&. Tko je -io Ro-ert :dam(Qritanac koji je +.@." g" doplovio u 1plit kako bi temeljito istražio 2 jer je bila poznata po svojojočuvanosti" +.B4" g" objavljuje [5uševine palače cara ioklecijana u 1plitu\ – pobudila snažanutjecaj i na razvoj klasicističke ar" u 8ngl"

)). Tko je izradio %rteže za tu knjigu i što oni dokumentiraju(Elerisseau, stanje sredinom +;" st" 5egistrira tadašnje stanje i ispušta postantičke dijelove kojiprema sava&anju toga doba umanjuju vrijednost ant" ostvarenja"

)*. 'to je <armontov plan 5 T(%ežnja za oslobođenjem od srv" i kasniji dodataka" 9ajstarija jezgra 1ta se pročiš&ava zavrijeme 'ranc" obnove u Almaciji +;B-+F" g" ?ra&a se prvotni oblik 2" Jarmont je generalniguverner ilirski provincija i ispoljava klasicistički stav naredbom da se snime svi vidljivi ostaci2alače i želi ukloniti kasnije dodatke – ku&ice uz južno pročelje, iz unutr" 2Alače" 2uri'ikatorskaosobina klas" razdoblja ostavila je traga u pov" središtu 1% rešenjem gradski bedema iz +."st" , ali i nakon odlaska rancuza porušen je sklop srv" ar" iz +@" st" na #omunalnom trgu od Fop&inske zgrade s gradskom vije&nicom i #neževom palaačom, za vrijeme Austrijanaca"

). Tko je -io i%ko :ndri( Andri& (+.F-+;BB") studirao je ar na Akademiji 1an Nucca u 5imu" Eanova mu je bio učitelj –klas" odgoj" 2rvi konzervator u 1% i / +;@4-B4" 1a crtačem " Jarocciom izradio je projektobnove 1% katedrale i uređenje juž" dijela" 2uri'ikator, ali kontradiktoran – s jedne strane sezalaže za uklanjanje zvonika ali ga snima i popravlja" +;@." iznio ideju o trokatnici na južnomdijelu ali ostalo samo ideja" >vodi materijalnu osnovu za održavanje kulturnog nasljeđa novom'unkcijom"

*/. Bo kakve revitaliza%ije dolazi u do-a :ndrieve djelatnisti(>zdužna os (2eristil – Gbala) koja je od konca srv sasvim umrtvljena nakon zatvaranja 1jev"vrata, a u +B" st" prekinuta zatvarenjem stubišta na 2eristilu prema obali" +;@." g" otvorena su1jev" vrata, a +;B" uspostavljen spoj 2eristil – Gbala"

R<:T@8:< 5 8:'T@T@ =1. stoljee>

*1. 9oja 2 prav%aLpodjele se javljaju u romantizmu u odnosu na postupak premanaslijeđu(

5estauratorski pravac u ranc" – ?iollet le uc i 8ngl" – Ion 5uskin"

*2. Jlavne %rte restauratorskog romantizma6

34

7/21/2019 ZAŠTITA SPOMENIKA - SKRIPTA

http://slidepdf.com/reader/full/zastita-spomenika-skripta 35/43

- potakle su ga devastacije, prestaju razaranja spomenika iz prošlosti, ali nedostaju stručnjaciza zaštitu koji bi imali znanstveni pristup" ?" =ugo diže glas u obranu povijesni vrijednosti(konzervator), +;*@" g" objavljuju poziv za zaštitu [5at rušiteljima\, inzistira na društvenomvlasništvu kult" blaga"

*3. 9oja se komisija osniva u #ran% i kada(

+;*." g" #omisija za povijesne spomenike sa zadatkom istraživanja i očuvanja kulturne baštine"

*4. Tko je prvi generalni inspektor spomenika u #ran%. (Nouis ?ite, +;F." g" kaže da je +" princip zaštite ne obnavljati"

*$. Tko se slaže s tim stavom(Jinistar allou, +;4" g" kaže da je [restauracija žalosna potreba\"

*&. Tko je -io "rosper <erime(Jerime (+;F-.") 'rancuski generalni inspektor spomenika, upozorava na konzervaciju kao

primaran zadatak, ali stvara teoretsku osnovu za rest" Akcije stavom$ [#ad su izgubljeni tragovistarijeg stanja najpametnije je kopirati analogne elemente istog vremena i područja\ 6 rest"romatizam" > njegovo vrijeme pojavljuje se najve&i resturator pov" građevina +" st" – ?" le uc"

*). Tko je -io iollet le Bu%(9ajznačajniji restauroator +" st" povjesničar graditeljstva teoretičar pisac crtač projektantcrkava ranžer interijera i restaurator spomenika" 9ajznačajnija publikacija $\5ječnik 'ranc" ar"od ++" do +B" st" , objavljen +;@4 do +;B"g" u + svezaka" 2ojam resauracije u rječniku – tražida se prije bilo kojeg zavata izrade egzaktne analize vremena u kome je nastao neki spomeniki karaktera svakog njegovog pojedinog dijela" /alaže se za skupljanje izvora, dokumenata isnimaka" <tetne strane restauratorskog pravca – težnja za kopletiranjem nedovršenispomenika i [jedinstvenost stila\" Gbnovio je$ dijelove 9otre ame u 2arizu, 'asadu kat" uElemont-errandu, zvonik crkve Na Jadelaine u ?azele7u, 1t" 1ernin u %oulouseu (uklonjenadogradnja apside), intervencija na pov" :radu Earcassoneu (jedan od najraniji zavata nautvrđenim gradovima) i dvorac 2ierre'onds (po nalogu 9apoleona 000") 9jegove teze$ poštivanjestilskog jedinstva pri obnavljanju (sagledavanje cjeline), dovršavanje nedovršeni spomenika uzapočetom stilu! zalaže se za sakupljanje izvora i dokumenata za izradu spomenika"

**. 'to predstavlja katedrala u 9olnu(9ajpoznatiji primjer romatičarski restauracija u 9jem" podignita je u +F" st" i sukcesivnodograđivana, +;*4" i +;4*" izgrađuje se nedovršeni dijelovi" 5adovima rukovodi 1cmidt"

*. Tko je -io :lfredo dP:ndeade(1ljedbenik ?" le uca u piemontu i Niguriji" Gbavio je zavate na crkvi 1" onato u :enovi,rekonstrukciju ?al d^ aosta i rekonstr" u 2arco del ?alentino"

/. 'to pokazuje kat. u :malfi(>klanjanje autentične aritektura kasnijeg razdoblja u svru vra&anja stilskog jedinstva" +;;" i+;4" g" ar&itekti Alvino i dellaEorte su poduzeli radove uklonivši barokno pročelje, a novo susagradili u [alma'itanskom stilu\"

1. 'to pokazuje milanski Aastel forzes%o(

Gbnovu srv" aritekture i kasnu romantičarsku restauraciju – Nuca Qeltrami +;F"

2. 9ada je od-novljena %rkva ta <aria in Aosmedin u Rimu(

35

7/21/2019 ZAŠTITA SPOMENIKA - SKRIPTA

http://slidepdf.com/reader/full/zastita-spomenika-skripta 36/43

+;*-;" uklonjena je 1Ardijeva barokna 'asada iz +.+;"g"

3. 9ada su uklonjei Ierninijevi zvoni%i s "anteona(+;F" g" da bi se vratio izvorni ant" izgled"

4. 8ašto se javlja konzervatorski prava%(

#ao protest na nekontrolirane akcije, a začetke vidimo kod =ugoa i ?itea" :lavni ideolog bio je5uskin"

$. Tko je -io Ko!n Ruskin(5uskin (+;+-+") bio je engl" kritičar umjetnosti, sociolog i pisac" 2redstavnik konz" pravca –suprotno restauratorskim teorijama napada praktične zatjeve" [1tones o' ?enice\ (+;@+") i [%e1even Namps o' Arcitecture\ (+;4") 0znosi teze o životu povijesne zgrade koji može biti duži ikra&i, ima rođenje, zrelo doba i starost, ali kao i svemu mora do&i i kraj" 2riznaje samokonzervaciju i konsolidaciju"

&. @z ,ega proizlaze razlike le Bu% Ruskin(5azličite duovne 'ormacije, ali i razl uvjeti zaštite kult" dobara u ranc i 8ngl" Ne uc jeprvenstvenoaritekt, konsruktor, a 5uskin kritičar i književnik"

). Tko je -io E. <orris(Gsnivač društva za zaštitu stari građevina (1ociet7 'or te 2rotection o' Ancient Quildings)+;.." Qavi se stilskim obnovama"

*. 9oji se mislio%i u #ran%. suprostavljaju le Bu%u(Jontalambert, ederon, Anatol rance" 2riva&aju borbu protiv restauracija i nastavljaju=ugoove i ?iteove ideje"

. 9ada7 gdje i tko je osnovao prvo znanstveno dr u Orv(ruštvo za jugoslavensu povjesnicu i starine osn" +;@" g" u /: pod vodstvom 0" #ukuljevi&a1akcinskog koji vodi istraživanje, sakupljanje i čuvanje starina i stvari"

1//. 9ada je osnovano austr. konzervatorsko dr i koji su mu predstavni%i u Orv.(+;@" g" a za =rv i 1lavoniju predstavnici su$ 0"#" 1akcinski, ?" Andri& za almaciju i 2" #andlerza 0stru"

1/1. 9ada i gdje je osnovano QOrvatsko starinsko društvo(+;;." g" u #ninu zalaganjem 'ra Nuje Jarina"

1/2. 9ada i gdje je osnovano dr QIi!a za istraživanje domae povijesti(+;4" g" u 1% zalagenjem " Quli&a"+F" #ada je obnavljan %rakoš&an]+;@F-B"g" aritekti iz :raza"

1/4. 'to je najdrasti,niji i najpoznatiji primjer rom. restaura%ija u Orv(Gbnova /: kat" 2od izlikom vra&anja stilskog jedinstva povijesnim građevinama " 1cmidt i ="

Qolle obnavljaju kat" u izvornom gotičkom ssstilu" +;;" g" zadesio ju je potres" Qolle miče svenegotičko – renesansni zvonik, portal, barokne oltare, na zap" strani nadograđuje neogotičkezvonike"

36

7/21/2019 ZAŠTITA SPOMENIKA - SKRIPTA

http://slidepdf.com/reader/full/zastita-spomenika-skripta 37/43

1/$. 'to još o-navljaju Iolle i %!midt u sjev. Orv(Erkvu sv" Jarka, crkvu sv" Jarije Qistručke i crkvu sv" rane u 0loku"

1/&. T zvonik tko sve o-navlja i kako(#arakteristična obnova zbog radikalne zamjene izvorne građevine novom gradnjom u istim

oblicima i zamjena gornjeg kata 0/J0<NI89GJ neoromaničkom nadogradnjom" /Apočet je u+F" st" a krajem +@" st" 9ikola irentinac vrši manju intervenciju u romaničkom stilu, dovršen u+B" st" s renesansnim katom" +;;*" A" 2eriši& podiže skele, a obnovu +;" g" započinje =auser obnovom podnožja i +" kata, a na kraju daje pseudoromanički zadnji kat"

1/). 0avedi djela :. Oausera u Balma%iji(/vonik 1% kat, +;;-@"g" obnova unutrašnjosti katedrale, trogirska loža, zvonik sv" Jarka na=varu, #nežev dvor i 1ponza u >, 1v" %ripun u #otoru"

1/*. 9oje o-ilježje nosi o-nova stare komunalne lože u T(#asnogot" građevina na 9arodnom trgu nosi obiljžje romantičarski pseudostilski intervencija"

+;*+" puri'ikacija klasicizma, a +;F" i +;" g" romatičarka obnova u pseudostilskoj obnoviprvoga kata"

1/. 9ako se restaura%ija romatizma ispoljava u zvoniku 8B kat(/apočet je +4;" g" kada je podignuto prizemlje, a +;*" g" po uzoru na zvonik rapske kat"gradnju je potaknuo povjesničar ar" %" :" Iackson"

I@?'9: 8:'T@T: =kraj 1. i prva polovi%a 2/. st. >

11/. penito 2ostromanička restauratorska 'aza polazi od vrednovanja cjelokupnog biološkograsta povijesni građevina, obuva&a sve epoe spomenika" 8gzaktna obrada spomenika – nepriva&a apriorno vrednovanje stariji slojeva niti praksu kompletiranja pov" građevina"

111. 9oje se 2 škole javljaju u -iološkoj zaštiti(talijanska – E" Qoito i :" :iovannoniaustrijska – A" 5iegel i J" vorak

112. Jlavne %rte -iološke zaštite u @taliji

#rajem +" do sredine *" st" u 0taliji se preuzima 5uskinov otpor prema nekontroliranimzavatima obnove, ali ne i njegovo odricanje od bilo kakve potrebe za rest" zavatom"2redstavnici su Eamillo Qoito i :ustavo :iovannoni"

113. Tko je -io A. Ioito(Qoito (+;F-++4") bio je predstavnik tal" restauratorske škole" jela $ [%alijanskasrednjevjekovna aritektura\ i [2raktična pitanja likovni umjetnosti\"- od 5uskina priva&a oprez, a odbija pomirdbu sa propaš&u staroga grada- od le uca priva&a potrebu rest" zavata, a ne priva&a da je obnova neopodna- od restauratora traži znanstveni pristup – uočljivost izvorni dijelova i dodataka, a želi obnovuograničiti na najnužniju potrebnu mjeru

- temeljni pristup vrednovanja je starost i estetska vrijednost – ljepota može pobijediti starost

114. * na,ela A. Ioita i kada i! je izložio(

37

7/21/2019 ZAŠTITA SPOMENIKA - SKRIPTA

http://slidepdf.com/reader/full/zastita-spomenika-skripta 38/43

+;." i +;;F" na kongresima inženjera"+" pri svakoj obnovi potrebno je jasno razgraničenje izeđu autentični i obnovljeni dijelova*" razlika se mora iskazati i razl materijalomF" ukoliko su autentični dijelovi uklonjeni iz nekog razloga, potrebno i je izložiti do samegrađevine4" ne smiju se obnavljati pro'ilirani i ukrasni dijelovi

@" sve obnovljene dijelove potrebno je obilježiti konvencionalnim znakovima i datumomB" na samoj građevini potrebno je postaviti natpise koji objašnjavaju rest" potvat." opisi i 'otogra'sk dokumentacija moraju se nalaziti što bliže samoj građevini, odnosno morajubiti objavljeni;" zatjeva se stalna javnost rada pri restauratorskim zavatima

11$. Tko je -io Jiovannoni i koji se pojam vezuje uz njega(:iovannoni (+;.F-+4.") udario je temelje moderne istoriogra'ije graditeljastva i odredio njezinpoložaj jer je unaprijedio metodologiju istraživanja" +*" g" u 5imu je osamostalio ?isoku ar"školu, a ++F" g" izdaje knjigu [/aštita umj" djela u 0taliji\" >vodi pojam povijesni ambijenata,sudionik je kon'erencije u ateni +F+" g"

- [Antologia 9uova\ – ++F" g" o nelogičnosti puri'ikacija- [1tari gradovi i nova izgradnja\ – +F+" g" o potrebi čuvanja mali ambijentalni sredina, a nesamo važni spomenika- spriječio je mnoge nepotrebne puri'ikacije pov" Ambijenata

11&. Tko je -io :madeo <aiuri(Iedan od nosioca areološki istraživanja i zaštite" 2oduzeo je opsežna istraživanja 2ompeja,=erculanuma, Eume – zaštitno restauratorski zavati"

11). Tko konzervira stiju(Nučki grad Gstiju konzerviraju areolog Ealza i aritekt :ismondi"

11*. 'to pokazuje interven%ija u !ramu enere Jenetri%e(1ve osobine restauratorske škole – izvorni kameni dijelovi spajaju se opekama da bi serazlikovala prvotna i rekonstruirana građa"

11. 9ada se o-navlja <ar%ellov teatar(+F+" g"

12/. 9ako ar!eolog Iartoli o-navlja rimski #orum(0staknuo je zgradu 1enata, uklonio crkvu sv" =adrijana, obnovio ?estin ram anastilozom" %o je

primjer zavata koji se zasniva na vrednovanju značajni slojeva pa se zbog toga uklanjajudodaci"

+*+" +*+" Tko o-navlja "anteon 12+134.(%erenzio , i to istim materijalom, ali s različito obrađenom površinom da bio se razlikovala odizvornog zida"

122. Tko o-navlja dorske ramove u "aestumu7 :grigentu i elinuntu 12*.( Aritekt ?alenti primjenjuju&i anastilozu"

123. 'to istražuju Romanelli i Ierto%ini(

 Antičke spomenikeu Neptis Jagni, 1abarti i drugdje u Nibiji" 2oduzimaju rekompozicijskezavate"

38

7/21/2019 ZAŠTITA SPOMENIKA - SKRIPTA

http://slidepdf.com/reader/full/zastita-spomenika-skripta 39/43

124. Tko je izvršio rekompozi%iju velike :ugustove trofejne građevine u Tur-iju iznad<onte Aarla(ranc" aritekt Iules ormige +*-FF"

12$. piši slu,aj %rkve sv. a-ine na :ventinu u Rimu(2remda su kasnije 'aze te crkve imale povijesno umjetnički značaj prednost je dana starokrč&"

Qazilici pa se pristupilo potpunoj obnovi +F-FB" s rekomponiranom [scolom cantorum\"

12&. 8ašto je srušena stara ,etvrt Iorg!i di "ietro 5 Rimu(a bi se uspostavila ?ia della Eoncilazione – 'ašističi pseudoklasicizam"

12). Talijanska povelja zaštite?rovno vije&e za starine i umjetnost usvojilo je +F+" g" norme za zaštitu i obnovu spomenika"2okušava se de'inirati politika i koncept zaštite spomenika u 0taliji"+" primarna je konsolidacija i održavanje spomenika (prevencija)*" obnova prvotnog oblika (tzv" repristinacija) dopustiva ako se zasniva na točnima podacima iako izvorni elementi prevladavaju

F" na areološkim spomenicima u obzir dolazi samo anastiloza tj" rekompozicija dijelova4" spomenici u upotrebi – nova 'unkcija ne suviše razl" od stare, svaka nova 'unkcija donosipromjenu u strukturi zgrade@" štiti sve pov" slijeve – pri odstranjivanju jednog pov" sloja angažirati stručnu javnostB" respekt prema ambijentu – protiv neprimjereni puri'ikacija, stilova, boja." nove dodatke svesti na najmanju mogu&u mjeru, bez ukrasa;" novi dijelovi moraju biti jasno naznačeni" primjena suvremeni ten" dostignu&a u obnovi+" areološke spomenike koje je nemogu&e obnoviti anastilozom treba čuvati in situ++" radove mora pratiti iscrpna znanstvena i tenička dokumentacija

12*. Tko su predstavni%i austrijeske konzervatorske škole( A" 5iegl i J" vorak"

12. Tko je -io Riegl(5iegl (+;@;-+@") bio je jedan od osnivača moderne znanosti o povijesti umjetnosti, od +;4"g" bio je pro' na Qečkom sveučilištu" 0znio je teoriju o umjetničkom tijenju" [ie 1patromanisce#unstindustrie\ – teorija o umj" tijenju – osnova za vrednovanje svi stilski epoa, tazličitidometi u umjetnosti posljedica su različiti tijenja pa su sva razdoblja zato jednako vrijedna itreba i jednako štititi" [er Joderne enkmalkultus\ – klasi'icirao je razl" kriterije i vrijednosti itime stvorio temelje moderne analize umj" naslijeđa" %om se analizom dolazi do razl" vrijednosti

spomenika (vrijednost starosti, povijesna, umjetnička, uporabna vrijednost)" 9a osnovu tivrijednosti stvaraj use kriteriji o zaštiti spomenika" /aslužan je za osnivanje mrežekonzervatorski institucija"

13/. rijednosti spomenika po Rieglu+" vrijednost starosti – vrijednost izgleda, a ne zbivanja, svaki materijal od kojeg je načinjenspomenik podložan je promjenama! vrijednost nečega što je istrošeno trajajem*" povijesna vrijednost – vrijednost svjedočanstva, spomenik svjedoči o zbivanjima u kojim jesudjelovaoF" v" tijenja – posljedica umj" tijenja4" uporabna v" – sadržaj, ono čemu spomenik služi

@" umjetnička v" – ono po čemu je spomenik umj" jelo

131. <aD Bvorak koje teorije pri!vaa7 a koje od-a%uje(

39

7/21/2019 ZAŠTITA SPOMENIKA - SKRIPTA

http://slidepdf.com/reader/full/zastita-spomenika-skripta 40/43

>čenik je Ticcko''a i 5iegla, od +@" g" pro'esor povijesti umjetnosti na Qečkom sveučilištu,predstojnik 0nstituta i ržavnog konzervatorskog ureda" 5azvio je 5ieglove teorije o vrijednostizaštite umj" djela" Gdbacio je teorije o čistom stilu i opredijlio se isključivo za konzerviranje"#onzervirati, a ne restaurirati" [#atekizam zaštite spomenika\, kljčno djelo iz ++B" g" , a u djeli[>mj" djelo kao odraz dua vremena\ postavlja principe biološke zaštite"

132. :tenska povelja Atenska ovelja, +F+" g" prvi je međunarodni dokument, a u izradi su sudjelovali :" :iovannoni,Neon i Nauterbac (rancuz i 2oljak)"+" naapuštaje cjeloviti restauracija i prijedlog o konzerviranju i održavanju spomenika*" obnova je dopuštena zbog degradacije i rušenja kult" dobra uz respektiranje svi povijesnoumjetnički ostvarenjaF" restauracija se isključuje na areološkim objektima, osim rekompozicija4" priva&a se uporaba novi materijala i suvremeni sredstava u zaštiti@" objevljivanje inventara nacionalni spomenika i stvaranje ariva o dokumentacijiB" zaštita ambijenta i slike grada

133. :tenska povelja zaštita am-ijenta i slike grada#on'erencija preporuča pri izgradnji građevina poštovanje obilježja i 'izionomije grada, naročitou blizini stari spomenika, zbog koji naročito treba štititi ambijent" 0sti respekt se mora iskazati iu pojedinim naročito slikovitim pogledima" 2redmet pažnje mogu biti nasadi i biljni ukrasi,prikladan spomenicima i spom" skupinama da bi se sačuvao prvobitni karakter" Gna naročitopreporuča zabranu bilo koji reklama, nedozvoljeni dogradnji tele'onski žica i stupova, bučnei nametljive industrije u blizini umjetnički i povijesni spomenika"

134. 9ada se osniva Q8emaljsko povjerenstvo za ,uvanje umjetni,ki! !istorijski!spomenika u 9raljevini Orv i lavoniji(2od pokroviteljstvom Austrijskog društva u =rv" ++" g" sa sjedištem u /:" %ajnik :juro 1zabo,predsjednik %adija 1mičiklas" 9akon njega predsjednici bili ?" #lai&, I" Qrumšmid, ?" =o''iler"

13$. Bjelovanje J. za-e1zabo (+;.@-+4F") bio ej prvi tajnik povjerenstva (++" g" Austr" društvo)$ glavni je predstavnikbiološke doktrine" <kolovao se u Qeču, 2ragu i 9unbergu, proučava suvremenu teoriju zaštite"2opisuje spomenike kulture, a njegovo konzervatorsko djelovanje je na liniji očuvanja, a nerestauriranja"

13&. iktor 9ova,i

=rv" aritekt, +B" g" upozorava javnost na rušenje zapadnog zida #aptola s Qkačevom kulom izalaže se za zaštitu čitavog ambijenta" 2obijedio je Qolle," 1 podrškom 0" #ršnjavog i kulu susrušili" E" :urlitt,predsjednik žirija za natječaj regulacije #aptola dodjeljuje #ovači&evomprijedlog prvu nagradu"

13). 9ada se znanstveni pristup zaštiti javlja u Balma%iji(+;.F" A" =auser, Qenndor' i 9iemann izvještavaju o značenju " palače i potrebi njenogodržavanja i popravka" +F" g" osniva se povjerenstvo za 2alaču"

13*. kada je osnovano uresno povjerenstvo7 odnosno 9onzervatorski ured za Balma%iju(++;" g" na čelu s Quli&em i #aramanom"

13. Bon #rane Iuli

40

7/21/2019 ZAŠTITA SPOMENIKA - SKRIPTA

http://slidepdf.com/reader/full/zastita-spomenika-skripta 41/43

+" areolog i konzervator koji je stekao svjetski ugled" 1tudira klas" 'ilologiju i areologiju u Qeču – areološka specijalizacija" irektor je 1t areološkog muzeja i ionzervator starina! razvio jestarorv" areologiju na dalm" primorju"

14/. ?ju-o 9araman#araman (+;;B-+.+") +" je istaknuti povjesničar umjetnosti 1% i almacije" 1tudira i doktorira u

Qeču" 2riva&a misli 5iegla, voraka, 1trz7go_skog" 0zmeđu dva rata na čelu je konz" službe ualm", a +4+-@" direktor je #onz" zavoda u /:" Gbjevio je4@ radova" 0znosi teoretskepoglede u duu biološkog stava" Austrijska škola pod geslom ne restaurirati – ublažujemogu&nost restaurairanja, ali samo uz uvjete$+" naslijeđeno stanje spomenika iz estetski ili 'unkcionalni potreba nas navodi nužno nazavat*" poznat nam je sigurno izvorni izgled spomenika u cjelini i detaljuF" zavat sa sobom ne donosi štetne posljedice bilo koje naravi

:9T@0: 8:'T@T:

141. 'to daje o-ilježje poslijeratnom razdo-lju u zaštiti naslijeđa u @taliji(5ekonstrukcija porušeni objekatai cjelina":enova – 2alazzo Qianco i 2alazzo 5osso iz +B" st" Ancona – kat" sv" Eirijaka5im – 1an Norenzo 'uori le mura9apulj – crkva sv" #lare

142. 8a što je primjer o-nova :n alvatore u "alermu(?rednovanje prostora za nove 'unkcije – porušena crkva obnovljena je u gradsku konc"dvoranu" 1ačuvani su prvotni oblici dekoracije, a novi dijelovi uspješno označeni bojom! aritekt" Jinissi

143. Tko je o-navljao tal. mostove(:azzola – most Easteveccio, 2onte 2ietra u ?eroni:izdulic – 1ta" %rinita u irenzi

144. 'to pokazujr primjer -enediktinskog samostana u <onte%assinu(5ekonstrukcija na osnovi vrlo skromni autentični ostataka, ali uz potpunu povijesnu i teničku

dokumentaciju prvotnog stanja"14$. 'to je -ilo sa starim središtem aršave(9estalaje čitava pov" jezgra" 2oljaci su se odlučili za rekonstrukciju prema izvornim oblicima što je bilo mogu&e zbog 'otogra'ske i aritektonske dokumentacije"

14&. 9ada je usvojena T deklara%ija(+.+" g"

14). :msterdamska deklara%ija(>svojena +.@" g" i to je najvažniji sveouvatni dokument o aktivnoj zaštiti" oktrina integralne

zaštite – zaštitom se moraju obuvatiti svi objekti kult" značaja, od reprezentativni doskromniji, zajedno s okolinom" %akva je zaštita ostvariva samo u okviru urbanističkog iregionalnog planiranja"

41

7/21/2019 ZAŠTITA SPOMENIKA - SKRIPTA

http://slidepdf.com/reader/full/zastita-spomenika-skripta 42/43

14*. 8aklju,%i 50;A+ove konferen%ije7 0airo-i 1)&. g.>svojena je preporuka o zaštiti povijesni područja i njiovoj suvremenoj ulozi! zaključci sličnikao u Amsterdamskoj dekl" 9ačela zaštite su od europski preporuka proširena kao op&emeđunarodna plat'orma svi zemalja u pogledu zaštite pov" cjelina i njiove uloge usuvremenom životu"

14. 'to je <alreauDov zakon(+B*" g" ancuska je tim zakonom stvorila uvjete za provođenje aktivne zaštite grad" naslijeđa"#roz speci'ičnu organizaciju 'inanciranja i stvaranja mješoviti udruženja osigurala jesistematsko provođenje revitalizacije" 2roglasivši čitav niz zašti&eni pov" cjelina država jeodredila permanentni plan zaštite i valorizacije bude li detaljni urb" plan prilagođen zatjevimagrad" naslijeđa" 2ariška četbrt Jarais jedan je od prvi primjera poslijeratne revitalizacije kojadonosi revitalizaciju stari ambijenata"

1$/. Tko je predložio najpotpuniju ur-anisti,ku zaštitu jednog zna,ajnog pov. središta(:iancarlo de EArlo svojim planom zaštite i uređenja rbina"

1$1. "o ,emu je zna,ajno poslijeratno razdo-lje(2o organizaciji službe zaaštite u gotovo svim zemljama i po jačem međunarodnom povezivanjute osnutku međunarodni org" za zaštitu"

1$2. 'to su @AAR<7 @@A i @A<(0EE5GJ – Jeđunarodni centar za studij zaštite i obnove kult" dobara, +@"0EGJ – Jeđunarodni savjet za muzeje, +4B"00E- Jeđunarodni institut za konzerviranje povijesni i umjetnički djela0EGJG1 – Jađunarodni savjet za spomenike i mjesta, +B@"

1$3. 9ada je održana konf u Ben Oaagu(+@4" g" na potica >9 i >981EGa$ usvojena je #onvencija o zaštiti kulturni dobara u slučajuoružani sukoba"

1$4. 9oasa je 50;A donio "reporuku iz 0eG Bel!i+ja(4" +*" +@B" g" – o međunarodnim principa koje treba primijenjivati pri areološkimiskopavanjima"

1$$. 9ada i gdje je osnovan @A<(9astao je kao ideja na *" kongresu aritekata i teničara povijesni spomenika +B4" g" u

?eneciji, a +B@" g" službeno ga osniva >981EG u #rako_u" 1vra mu je poticanje istraživanjai zaštite pov" objekata i cjelina, propagiranje ti akcija kod šire javnosti, širenje iskustva, naročitou zemljama u razvoju"

1$&. ene%ijanska povelja s istog kongresa 1&4. g.9astavlaj se na znanstveno konzervatorstvo iz prijeratnog razdoblja, ali ga nadopunjuje novimpogledima, proširuje pojam spomenika na urbani i pejzažni ambijent! iznosi zatjev o posebnojbrizi za sanaciju, korištenje i valorizaciju pov" cjelina" #onzervaciju sva&a kao sustavnoodržavanje spomenika kulture i ukazuje na iznimnost restauratorskog postupka" #ompletirajepov" građevina nosit &e obilježja našeg vremena" /ašti&uju se sve pov" epoe, a kodareološki spomenika dopštena je samo rekompozicija" 1ve radove mora pratiti iscrpna

dokumentacija"

1$). Tko je Aesare Irendi(

42

7/21/2019 ZAŠTITA SPOMENIKA - SKRIPTA

http://slidepdf.com/reader/full/zastita-spomenika-skripta 43/43

/astupa suvremenu znanstvenu doktrinu zaštite kulturni dobara, iznosi principe restauratorsketeorije i ističe nedjeljivost aritekture od ostali umj" disciplna" > slučaju nužne rekonstrukcijemora se posti&i očuvaanje autentičnosti položaja i odbacuje mogu&nost dislokacije"

1$*. 9oji je kongres potvrdio na,ela aktivne zaštite(Jeđunarodni kongres u Jilanu +@." g"

1$. 9ada i gdje je održana <eđunarodna federa%ija za ur-anizam i stanovanje(1antiago da Eompostella +B+" g"

1&/. Tko organizira $ sipmozija 1&$+&*. tg. (8uropski savjet"+" 1impozij A, +B@" g" Qarcelona – kriteriji i metode izrade zaštitnog inventara*" 1impozij Q, +B@" g", Qeč - primjerena namjena pov" građevina koje su danas bez izvorne'unkcije – problem revitalizacijeF" 1impozij E +BB" g" , Qat – ispitivanje teoretski i tenički problema vezani uz zatjevintegracije grad" nasljeđa u tokove suvremenog života

4" 1impozij , +B." g" en =aag – problematika prostornog planiraja – važnost suradje službezaštite i urbanističke službe@" 1impozij 8, +B;" g" Avignon – realizacija političke zaštite i reabilitaciji grad" nasljeđa,uključuju&i pravne i 'inancijske aspekt tog problema

1&1. 9oji su najpoznatiji primjeri disloka%ije pov. građevina(2remještanje kompleksa Abu 1imbel zbog gradnje Asuanske brane koja je uvjetovala idemontiraje ramova na otoči&u ile i ponovnu izgradnju na otoči&u Agikija u 8giptu"

1&2. 9oja je konf održana u B5 1)). g. (*" kon' jadranski gradova Iugoslavije i 0talije" 2ažnja se pridaje postupku zaštite u prostornimplanovima i društvenim obvezama za njiovu realizaciju"

1&3. 0a-roji ak%ije K. <arasovia na B.".5egulaciaj prostora između obale i 2eristila, iskopavanje i djelomična obnova prizemnidvorana palače, postupno uređene južnog pročelja, uređenje zapušteni sklopova srv zgrada I0i I/ od ?estibula i I/ od 1jev" vrata, obnova kule, obnova blokova uz 1/ kulu, obnova palače:risogono na 2eristilu, početni radovi na obnovi " blagavaonice"