zaŠtiĆeni raČunalni program

ZAŠTIĆENI RAČUNALNI PROGRAM

ZA POSLOVANJE OVLAŠTENIH MJENJAČA

Verzija 3.2

Milenij d.o.o. Micro World d.o.o. Mihovljanska 15, 40000 Čakovec Vrbje 5, 10000 Zagreb Tel. 040.314.474, GSM: 098.242.433 Tel. 01.3888.660, GSM: 095.222.6666 [email protected], www.milenij.hr [email protected], www.microworld.hr

Milenij d.o.o., Mihovljanska 15, 40000 Čakovec Micro World d.o.o., Vrbje 5, 10000 Zagreb Tel. 040.314.474, GSM: 098.242.433 Tel. 01.3.888.660, GSM: 095.222.6666 [email protected], www.milenij.hr [email protected], www.microworld.hr

1

UVOD Uvijek kada nešto radimo, polazimo od sebe. Uputstva nikada ne čitamo. Zato nam je jednom izgorio telefax kupljen u Češkoj (za britansko tržište) po cijeni od 1000 DEM. Trebalo je samo prebaciti sklopku sa 110 V na 220 V. I dalje uputstva ne čitamo. Znamo da ih nećete čitati niti Vi. Jednostavnije je nazvati Dominika ili Predraga, jer oni rade i nedjeljom i uvijek imaju mobitel sa sobom. Ipak, savjetujemo Vam da ove upute ipak pročitate. U njima ćete saznati gotovo sve o mjenjačkom poslovanju. Jedan mjenjač je nakon čitanja ovih uputa rekao da je ovo pisao netko tko zna apsolutno sve o mjenjačkom poslovanju. Zahvaljujemo mu na komplimentu. Napravili smo program koji već dvije godine radi gotovo besprjekorno u preko 500-tinjak mjenjačnica u Hrvatskoj. Od Dubrovnika do Vukovara ne postoji niti jedan veći grad u Hrvatskoj u kome najpoznatiji mjenjači ne koriste naš program. Mjenjačnice, benzinske postaje, casina, štedno-kreditne zadruge, hoteli, turističke agencije, špedicije itd., svi oni koriste naš program. Stoga Vas molimo pronađite malo vremena i pročitajte ove upute. Naša je obveza napisati upute za program. Nismo htjeli napisati upute o tome kako ćete program koristiti, htjeli smo Vas naučiti mjenjačko poslovanje. Kada radimo edukaciju programa obično kažemo da ćemo Vas za 10 minuta naučiti raditi s programom, a da ćemo 2 sata potrošiti na objašnjavanje deviznog zakona i pritom sigurno nešto zaboraviti. Stoga smo htjeli napisati ove upute malo drugačije od drugih pisanih uputstava za ovakve programe. Većina uputstva pisana je suhoparno, bez stila, s nabrajanjem tipki, dugmadi, prikazima slika. Zato ih i ne čitamo. Dugogodišnja praksa nam je pokazala da je uz malo humora u uputama za rad najbolje postavljati pitanja i na njih davati odgovore. Pitanja koja ćemo sebi i Vama postavljati su najčešće pitanja iz prakse kako bi ova uputstva bila što korisnija. Dobit ćete i neke odgovore koje nigdje ne možete pročitati niti saznati, kao i svoja zapažanja i primjedbe na devizni zakon. Iskoristit ćemo priliku, pa ćemo Vas upozoriti i na neke nove i stare zakonske odredbe. Devizni zakon je napisan preciznije nego ikada prije. Nekada nam se čini da zakonodavac namjerno ostavlja rupe u zakonu kako bi nas mogao kažnjavati, ali nije tako. Ne postoji zakon koji može opisati sve pojedinačne slučajeve, niti obraditi sve mogućnosti koje se u praksi mogu dogoditi. Na nama je da ih pokušamo predvidjeti, te da Vama objasnimo što ćete napraviti ako se ipak dogode. Vjerujte i Vama će biti lakše, posebno kada dođu devizni inspektori. Zahvaljujući iskustvu u poslovanju s mjenjačnicama dali smo si slobodu da uz ono što Vam moramo reći o novom programu i njegovim funkcijama, napišemo uputstvo koje će Vas ujedno i zabaviti kako biste izdržali čitati ovih 60-tak stranica i nadamo se nas dvojicu što manje zvati na telefon.

2

2

O PROGRAMU Programski sustav "Mjenjačnica" (nismo mogli smisliti nešto pametnije) je autorsko djelo tvrtki : Milenij d.o.o. iz Čakovca i MiCRO World d.o.o. iz Zagreba, rezultat rada dvojice prijatelja, napisan pomoću trenutno najboljeg vizualnog alata na svijetu, programskog alata Delphi – verzija 6, a kao bazu koristi jednu od najjačih relacijskih baza (vjerojatno bolja od Oracle-a) Interbase Firebird koja je uz to i besplatna. Stoga, ne brinite se za licencu za Firebird. Koncentrirajte se na to da Vam ostali software (Windowsi npr.) budu legalni, jer BSA (Društvo za zaštitu autorskih prava) ne oprašta.

MINIMALNI ZAHTJEVI Za instalaciju programa potrebno je imati jedan od slijedećih operativnih sustava : Win98, Win2000 ili WinXP, ili ako baš morate (ali zaista ako baš morate) WinME. Program je pisan za rezoluciju ekrana 800 x 600, a bez problema radi i na rezoluciji 640 x 480. Naravno, viša rezolucija poput 1024 x 768 bila bi idealna. Za pretpostaviti je da ipak morate imati malo bolje računalo. Stoga Vi koji imate stare 486-ice i Pentiume 100 sa 16 MB RAM-a bacite konačno Vašeg ljubimca i kupite si nešto pristojno. Vaša stara računala su se ionako stotinu puta otplatila u zlatno doba mjenjačkog poslovanja. Ipak, ne gubite nadu, program je testiran na računalu Pentium MMX 200 Mhz sa 64 MB RAM-a ina 60.000 transakcija godišnje radi sasvim zadovoljavajuće. Dakle, preporučena minimalna konfiguracija je Pentium MMX 200 Mhz, 128 MB RAM i 10 GB HDD.

1. INSTALACIJA PROGRAMA Naš je program poput ostalih Windows programa, samo malo bolji. Ubacite CD-ROM s programom u CD uređaj i pokrenut će se instalacijska procedura. Ukoliko se to ne dogodi otvorite My Computer->CD-ROM, pronađite datoteku Setup (malo plavo


3

računalo) i na njoj kliknite mišem dva puta. Time ćete pokrenuti instalacijsku proceduru. Ostalo se sve uglavnom svodi na pritiskanje dugmeta Nastavak. Slijedeće slike prikazuju najvažnije korake instalacije programa iSustavM. Nakon ubacivanja CD-a u računalo pojavi se dijalog za instalaciju programa. Izaberite direktorij za instalaciju (preporuka : ostavite ponuđeno) i pritisnite Pritisnite dugme Nastavak. dugme Nastavak.

Pritisnite dugme Nastavak. Pritisnite dugme Nastavak. Pritisnite dugme Instaliraj. Pritisnite dugme Nastavak. Program je ponudio instalaciju Firebird servera i Acrobat reader-a (Acrobat Ako obje opcije ostavite označene, program će na desktopu napraviti ikonu reader je besplatan program za čitanje .PDF datoteka). za pokretanje, kao i ikonu na Quick launch izborniku Winowsa.

Pritisnite dugme Završi. Pritisnite dugme Završi.

Komplicirano ? Program kopira datoteke potrebne za instalaciju programa. Instalacija firebird servera.

4

4

Izaberite mjesto instalacije Firebird servera (ostavite ponuđeno). Pritisnite dugme Nastavak.

Ako program instalirate na WinXp tada se Firebird instalira kao servis, a ako Završetak instalacije Firebird-a. Pritisnite dugme Završi. program instalirate na Win98 tada se instalira kao program.

Instalacija Adobe Reader-a. Pritisnite Next i pratite upute. Završetak instalacije mjenjačnice. Pritisnite dugme Završi i program će se sam

pokrenuti.

Komplicirano ? Nije. Trebate vidjeti konkurenciju. Upravo ste završili instalaciju Vašeg i našeg programa te možete početi s radom. Želimo Vam puno uspjeha u radu s našim programom. Ukoliko Vam nešto ne bude jasno, zovite na telefone. Uostalom, tako je bilo i do sada.

Dominik Murk i Predrag Prica

1.1. POSTAVLJANJE POČETNIH PARAMETARA ZA RAD MJENJAČNICE


5

Prije početka rada s programom potrebno je postaviti osnovne parametre za rad mjenjačnice:

1. Podaci o ovlaštenom mjenjaču i ugovornoj banci 2. Parametri za pisače koje u programu koristite (pisač za ispis potvrda i pisač za izvješća) 3. Vrsta rada mjenjačnice ( mjenjačnica vrši samo otkup valute ili vrši i otkup i prodaju )

Ukoliko smo Vam program instalirali mi ili netko od naših zastupnika, ovaj dio uputa možete preskočiti. 1.1.1. Podaci o ovlaštenom mjenjaču za izvješća i tečajnu listu Devizni zakon propisuje minimalne elemente koje mora sadržavati potvrda o otkupu ili prodaji, tečajna lista, te izvješća koja je potrebno dostavljati u ugovornu banku ili knjigovodstvo. Stoga svaki ugovorni mjenjač u program mora upisati podatke o svojoj tvrtci/obrtu i ugovornoj banci. Nakon što program pokrenete na ekranu će se pojaviti prozor za ulazak u program. Slika 1. Upis imena i šifre korisnika, prijava u program

Prvi ulazak se obavlja pomoću administratorske šifre: ADMIN i passworda: ADMIN (obratite pažnju da je obadva podatka potrebno pisati velikim slovima). Nakon prijave u program, pokrenite opciju menija: Osnovno -> Podaci o ovlaštenom mjenjaču ...

Slika 2. Upis podataka o ovlaštenom mjenjaču

Pritiskom na dugme Promjeni, program će omogućiti upis podataka o ovlaštenom mjenjaču. Naziv mjenjačnice se ne može mjenjati bez naše pomoći. Zašto ? U praksi se događalo da su neki mjenjači prodavali svoje mjenjačnice, a s njima i pripadna računala i naš program na računalu. Kako je računalni program autorsko djelo, on se bez naše pismene dozvole ne smije prodavati, poklanjati niti iznajmljivati drugim pravnim ili fizičkim osobama. Podaci koji su obvezni za upis su: Ulica i kućni broj, Mjesto i pošta, Matični broj, Banka mjenjača, Mjenjač banke. Pogledajmo koji su to podaci Banka mjenjača i Mjenjač banke. Na nekim izvješćima mora se ispisati podatak o ugovornoj banci. Ukoliko je to npr. PARTNER BANKA tako ćete i upisati u polje Banka mjenjača. Na izvješćima koja moraju sadržavati podatke o banci tada će pisati PARTNER BANKA. Na tečajnoj listi međutim mora biti ispisan tekst: „Ovlašteni mjenjač Partner banke“. Iz tog razloga u polje Mjenjač banke ćete upisati tekst: „Partner banke“. Hrvatski jezik ima padeže i iz tog razloga su za podatke o banci potrebna dva polja, budući se naziv banke upotrebljava u različitim padežima.

U slučaju npr. Privredne banke podaci bi bili slijedeći: Banka mjenjača : Privredna banka Zagreb d.d.

Mjenjač banke : Privredne banke Zagreb d.d. Polja Pomoćne šifre i Šifra PJ služe za upis nekih dodatnih podataka koje su potrebni mjenjačima (za sada samo) Credo banke, te ih ovdje nećemo posebno pojašnjavati.

6

6

Pritiskom na dugme Spremi, podaci o ovlaštenom mjenjaču će biti trajno pohranjeni u bazu podataka. 1.1.2. Podaci o ovlaštenom mjenjaču za potvrdu o otkupu ili prodaji Neki mjenjači za ispis potvrda koriste POS pisače, neki koriste laserske ili inkjet pisače koji ispisuju potvrde na papir dimenzija A4 (hoteli, agencije i sl.), a neki koriste A4 igličaste pisače i ispisuju potvrde na uski perforirani papir. Kako ne postoji jedinstven oblik potvrde o otkupu i prodaji, naš program Vam omogućava da te podatke sami prilagodite vrsti pisača i papira koji koristite. Pokrenite opciju menija Matični podaci -> Podaci za potvrdu i tečajnu. Slika 3. Podaci za potvrdu i tečajnu

Na ekranu se otvara prozor koji omogućava upisivanje slijedećih podataka: ispis dodatnih informacija na dnu tečajne liste, izbor pisača za ispis potvrde, upis podataka o tvrtci/obrtu koje želite ispisivati na potvrdama o otkupu i prodaji. Pritiskom na dugme Promjeni program će omogućiti izmjenu prikazanih podataka. Tekst na dnu tečajne liste: u programu je već unaprijed definiran tekst koji kaže da otkupljujete valutu bez provizije (ovo vrijedi za mjenjačnice koje vrše i otkup i prodaju). Ako Vaša mjenjačnica vrši samo otkup uz proviziju, tada ćete umjesto ovog teksta upisati npr. PROVIZIJA NA OTKUP IZNOSI 1,5 %.

Ako za ispis potvrda koristite POS pisač ili igličasti pisač dimezije A4 s ispisom na perforirani papir, tada ćete izabrati Pisač: direktni. Što znači da je pisač direktni ? U tom slučaju program sâm upravlja pisačem putem ESC upravljačkih sekvenci i ispis će biti puno brži nego kada igličasti pisač koristi Windows drivere i ispisuje tekst u grafičkom modu. Ako je Vaš POS pisač na računalo priključen pomoću paralelnog kabela kao priključak ćete izabrati jedan od ponuđenih paralelnih priključaka (LPT1, LPT2 ... ), a ako se radi o serijskom pisaču tada ćete za priljučak izabrati jedan od ponuđenih serijskih priključaka (COM1, COM2, ...), ovisno o tome na koji je priključak pisač spojen. Ako za priključak ostavite upisani tekst Potvrda.txt program će sve potvrde o otkupu i prodaji ispisivati u ASCII datoteku pod nazivom Potvrda.txt. Slika 4. Izbor direktnog pisača za potvrde Slika 5. Izbor priključka direktnog pisača Nakon što postavite da je pisač direktni, izaberite jedan od ponuđenih: Samsung POS, EPSON A4 ili sl. Bilo koji pisač koji je Epson kompatibilan može se namjestiti pomoću neke od ponuđenih opcija. Ukoliko za ispis koristite laserski ili inkjet pisač tada program mora koristiti Windows drivere.

Slika 6. Izbor Windows pisača za ispis potvrda Kliknite na kružić ispred riječi Windows. Aktivirat će se lista koja omogućava izbor jednog od instaliranih Windows pisača.


7

Naravno, lista će prikazivati samo one pisače čiji su Windows driveri instalirani u sistemu prije pokretanja programa. Naime, prilikom pokretanja programa program čita sve pisače instalirane u sistemu i koristi samo njih. Ako instalirate drivere za novi pisač istovremeno dok se nalazite u programu potrebno je izaći iz programa i pokrenuti ga ponovo. U polje Mjenjačnica se upisuje naziv tvrtke/obrta, ali ga Vi ne možete promjeniti iz ranije navedenih razloga. U polje Adresa i podaci o banci upisat ćete npr: Nova cesta 136 A M.B. 1155334 Ovlašteni mjenjač Partner banke Prelazak iz jednog retka u novi obavlja se pritiskom na tipke Ctrl + Enter. (Pritisnete li samo tipku Enter fokus se postavlja na slijedeće polje unutar evidencije, a ne u slijedeći redak unutar polja za upis adrese i podataka o banci.) Program dozvoljava da u tri retka upišete sve podatke koje želite, ali obvezni su: naziv tvrtke/obrta, adresa, matični broj i podaci o nazivu ugovorne banke. Možete dopisati telefonski broj, e-mail adresu, web stranicu i sl. Turističke agencije na potvrdi moraju imati tzv. HR-kôd pod kojim su zavedene u Turističkoj zajednici.

U polje Kraj računa možete upisati proizvoljan tekst koji će biti ispisan na dnu svake potvrde. 1.1.3. Način rada mjenjačnice Zakonom je propisano da mjenjačnica može raditi na jedan od slijedeća dva načina:

1. mjenjačnica vrši samo otkup 2. mjenjačnica vrši i otkup i prodaju

1. Mjenjačnica koja vrši samo otkup u radu mora koristiti tečajnu listu banke (tečajna lista mjenjačnice mora biti

identična tečajnoj listi banke), a na tečajnoj listi jasno mora biti istaknuta visina mjenjačke provizije. Visinu provizije ugovorom definira poslovna banka, ali ona u praksi ne bi smjela biti veća od 3 %. Svaka izmjena provizije mora biti odobrena i potvrđena aneksom ugovora s poslovnom bankom. Zarada mjenjačnice koja vrši samo otkup sastoji se od provizije naplaćene na otkup strane valute.

2. Mjenjačnica koje vrši otkup i prodaju ima pravo na slobodno formiranje tečaja. Budući da vrši i prodaju njiena

se zarada sastoji od tečajne razlike koja nastaje razlikom između prodajnog i kupovnog tečaja.

Kako znati način na koji treba raditi Vaša mjenjačnica ? Prije svega pogledajte ugovor s bankom. Jedan od obveznih parametara ugovora s poslovnom bankom je podatak može li Vaša mjenjačnica vršiti i prodaju ili samo otkup strane valute. Na izborniku Osnovno -> Sistem -> Opcije rada mjenjačnice namještaju se različite mogućnosti postavljanja opcija rada programa. Za sada nas samo zanima druga opcija: Mjenjačnica radi samo otkup. U desnoj su tablici ponuđene mogućnosti: Ne, i prodaju i Da, bez prodaje. Ukoliko Vaša mjenjačnica vrši i otkup i prodaju tada su svi željeni parametri već postavljeni prilikom instalacije programa i možete zatvoriti ovaj prozor. Slika 7. Postavljanje parametra o načinu rada mjenjačnice

Ako pak vršite samo otkup tada u desnoj tablici izaberite opciju Da, bez prodaje, pritisnite dugme Postavi i nakon toga dugme Spremi. Pokrenite opciju izbornika Matični podaci -> Valute i pritisnite dugme Promjeni. U polje % prov. kod otkupa upišite iznos postotka provizije koji ste ugovorili s bankom npr. 1,5 %. Ako je provizija za sve valute jednaka (to je u praksi najčešći slučaj) pritisnite mišem na tekst svima.

8

8

Slika 8. Definiranje provizije kod otkupa valute

Program će svim valutama u evidenciji valuta pridružiti isti postotak provizije koji će obračunati prilikom otkupa. Otkupljujete li i putničke čekova, u polje % prov. za putnički ček upišite ugovoreni iznos provizije i na isti ga način pridružite svim valutama. Nakon toga pritisnite dugme Spremi. Ne zaboravite na dnu tečajne liste napisati tekst kojim obavještavate stranke o visini provizije ( odlomak 1.1.2. ).

Slika 9. Obavijest o iznosu mjenjačke provizije

Izbor načina rada mjenjačnice moguće je definirati samo prije otvaranja blagajne za tekući radni dan. Mjenjačnica ima pravo promjeniti način rada, ali to mora biti odobreno ugovorom ili aneksom ugovora s bankom. Mjenjač nema pravo sâm mjenjati način rada, ako mu to ne dozvoli ugovorna banka. Zato, prije nego počinjete raditi s programom dobro pročitajte ugovor koji ste sklopili s poslovnom bankom. Nakon postavljanja početnih parametara i podataka o ovlaštenom mjenjaču možete započeti s radom.

2. OPĆENITO O PROGRAMU U ovom dijelu uputa ukratko ćemo objasniti pojmove, oznake, simbole i konvencije s kojima ćete se često susretati koristeći naš program i čitajući upute za rad. FUNKCIJSKE TIPKE - tipke poredane u najgornjem redu tipkovnice F1 – F12. Izgledaju ovako :


9

Funkcijske tipke služe kao prečaci tj. kao tipke čijim ćemo pritiskom izravno pokrenuti određenu akciju u programu. Drugi način je otvaranje glavnog izbornika i traženje željenih opcija po njemu, što predstavlja dulji i sporiji put. Sada Vam je jasno zašto se ove tipke nazivaju "Prečaci". GLAVNI IZBORNIK - ( MENÜ ) Gotovo svaki program ima glavni izbornik.

Slika 10. Početni ekran s glavnim izbornikom Možemo razlikovati dvije vrste izbornika : horizontalni (glavni) i vertikalni (padajući). Horizontalni izbornik se obično nalazi u vrhu prozora programa, a pritiskanjem strelice miša na njegovim opcijama otvaraju se vertikalni padajući izbornici. Kako cijelo uputstvo ne bismo pretvorili u slikovnicu, aktiviranje određene opcije izbornika ćemo u tekstu uputa prikazivati na slijedeći način :

Osnovno->Sistem->Opcije rada mjenjačnice Kada napišemo nešto ovakvo, to znači da najprije izaberete opciju Osnovno s horizontalnog izbornika, pa opciju Sistem s padajućeg izbornika i onda opciju Opcije rada mjenjačnice ponovo s padajućeg podizbornika. POKAZIVAČ (STRELICA) MIŠA Opciju izbornika aktiviramo na način da na nju dovedemo strelicu miša i kada promjeni boju u plavu pritisnemo lijevu tipku miša. Mnogi početnici će u početku imati problema s korištenjem miša. Uočite da svaka opcija ima podcrtano jedno slovo. Istovremenim pritiskom tipke Alt i tog slova otvorit će se pripadni padajući izbornik. Npr. pritisnite tipku Alt i dok je držite pritisnutom, pritisnite slovo E. Otvorit će se padajući izbornik "Uređivanje". Ovu ćemo operaciju ubuduće označavati sa Alt+E. PROZORI Slika 11. prikazuje jedan od prozora programa. U prikazanom slučaju to je i glavni prozor.

10

10

Slika 11. Prozor programa (u desnom gornjem kutu se nalaze ikone za manipulaciju veličinom prozora) IZBOR IZ LISTE PONUĐENIH OPCIJA

Slika 12. Izbor iz liste ponuđenih opcija

U slučajevima kada na ekranu imate upisno polje na čijoj desnoj strani se nalazi strelica okrenuta prema dole, radi se izborniku koji omogućava izbor podatka iz liste ponuđenih vrijednosti. Slika 12. prikazuje prozor za izbor korisničkog imena i upis šifre korisnika. Pritiskom miša na strelicu s desne strane otvara se lista ponuđenih vrijednosti. Dovedite strelicu miša npr. na ADMIN, pritisnite lijevu tipku. Time ste izabrali korisnika ADMIN. (Naziv ADMIN dolazi kao skraćenica riječi ADMINISTRATOR). Pritiskom na tipku Enter prelazite na slijedeće upisno polje, a to je u ovom slučaju Šifra korisnika. U njega upišite šifru korisnika. Pritisnite dugme Nastavak i ako ste sve ispravno upisali program će Vam omogućiti ulazak u program. Ovakve izbornike s padajućim listama ćete susretati na više mjesta u programu. TIPKOVNICA

Tipkovnica se sastoji od dva dijela: slovnog i numeričkog. Desni dio tipkovnice sadržava numeričke i navigacijske tipke i stoga se zove : NUMERIČKA TIPKOVNICA Ovaj dio tipkovnice ćete uglavnom i koristiti (uz funkcijske tipke naravno). Mi smatramo da je u programima u koje se unose velike količine podataka puno lakše raditi s tipkovnicom, a miša ostavljamo onima koji se bave obradom slika, zvuka, teksta i sl. (Sjetite se onih gospođa u pošti kako brzo tipkaju Vaše račune). Zato pazite da je tipka NumLock uvijek uključena (lampica NumLock na tipkovnici mora biti upaljena) i provjerite to prije nego što nas nazovete i kažete da program ne prihvaća brojke. Naši dragi Dalmatinci obično nazovu i kažu: "Ja san tuka sto EUR-a, a on ne prihvaća. Ne radi mi tipkovnica, neće mi vatat brojeve".


11

Kada ste imali neki stari DOS program onda bi po kursoru (hrvatski : pokazivač) koji titra unutar nekog kvadratića vidjeli koje je polje trenutno aktivno, tj. vidjeli ste mjesto gdje će se upisivati podatak ako pritiskate tipke na tipkovnici. Windows programeri bi rekli da je to polje "u fokusu". U našem programu pod Windowsima je to malo ljepše napravljeno. Kada je dugme aktivno oko sebe dobije točkasti okvir i masna slova, kućice za upis promijene boju, u alfanumeričkim poljima titra kursor itd. Sve to služi kako bismo istaknuli koja od komponenti je trenutno aktivna. POLJE ZA UPIS DATUMA Jedno od najfunkcionalnijih upisnih polja je polje za upis datuma. Kada je aktivno poplavi. Želite li prikazani datum povećati za jedan dan pritisnite tipku + (plus). Pritisnete li tipku – (minus) datum će se smanjiti za jedan dan. Pritisnete li slovo "D" (Danas), u polju će se prikazati današnji datum itd. Da stvar bude bolja, ne morate pisati one dosadne točke između dana, mjeseca i godine već samo upišete dan, mjesec i godinu. Program će tako upisan datum razdvojiti i pretvoriti u ispravan datum. Pri tome za godinu ne morate pisati npr. 2003 već je dovoljno napisati samo 03. A da stvar bude još bolja – ako je mjesec tekući dovoljno je upisati samo dan (npr. 03), ako je godina tekuća dovoljno je samo dan i mjesec (npr. 1203), a ostale podatke dodaje sâm program. TIPKA Esc

- nalazi se u lijevom gornjem kutu tipkovnice i upotrebljava se kada želite odustati od započete akcije ili se vratiti na prethodnu operaciju tj. prethodni prozor.

TIPKA Enter

- na tipkovnici postoje dvije takve tipke ( najveća, ne najduža nego najveća kao i ona u donjem desnom kutu tipkovnice). Služi za potvrdu određene akcije ili izbor određene opcije izbornika.

NAVIGACIJSKE TIPKE

- pomoću navigacijskih tipki se krećemo gore, dole, lijevo, desno. Prilikom izrade programa imali smo na umu da je veliki dio naših bivših korisnika (i veliki broj korisnika uopće) koristio programe pisane za DOS operativni sustav, pa smo nastojali novi program prilagoditi starom, ali naravno koristeći sve prednosti Windowsa. U starijim verzijama programa tipka Enter se koristila za potvrdu i preskakanje s jednog upisnog polja na slijedeće. U Windows operativnom sustavu to svojstvo ima tipka TAB. Međutim, zbog stotina naših starih korisnika mi smo se i u ovoj novoj verziji programa držali starog pravila. Naravno, zbog novih korisnika koji poznaju ili koriste isključivo Windows operativni sustav tipka TAB je zadržala svoju funkciju.

Prelazak na slijedeće polje tako može se izvršiti i uz pomoć strelice , a povratak na prethodno polje se može izvršiti

pomoću strelice . Ove dvije tipke ćemo zvati strelice GORE-DOLE. Naravno, korisnicima koji su vični Windows okruženju ostavili smo mogućnost da iste stvari obavljaju i pomoću miša.

12

12

3. PRVO POKRETANJE PROGRAMA

PROMJENA DATUMA I SATA Prije prvog pokretanja programa trebali biste se uvjeriti da su sistemski datum i vrijeme na računalu ispravno postavljeni. Kako ćete to napraviti ? U donjem desnom kutu ekrana prikazano je sistemsko vrijeme na računalu u obliku npr. 19:02. Dovedete li strelicu miša na taj broj i lijevom tipkom kliknete dva puta, na ekranu će se otvoriti prozor prikazan na slici 13. U njemu namještate točan datum i vrijeme (ukoliko nisu ispravni) i zatvorite prozor pritiskom na tipku OK.

Slika 13. Alat za namještanje točnog datuma i vremena Kada ste sigurni da su datum i vrijeme ispravno postavljeni možete pokrenuti program. Ukoliko provjeru datuma i vremena niste napravili još uvijek imate vremena napraviti to u samom programu, još jednostavnije.

Izaberite opciju programa Osnovno -> Promjena datuma i sata

... i otvara se prozor za postavljanje datuma i sata ...

Slika 14. Postavljanje točnog datuma i vremena iz programa

Točno vrijeme na računalu važno je postaviti prije otvaranja prve blagajne.

Programski sustav Mjenjačnica se pokreće tako da strelicu miša postavite na ikonu mjenjačnica i kliknete dva puta lijevom tipkom miša. Početnici ili manje vješti korisnici mogu postaviti strelicu miša na ikonu Mjenjačnica, pritisnuti desnu tipku miša jednom i nakon što se otvori padajući izbornik, pritisnuti lijevu tipku miša na opciji "Open". Treći način : na ikoni programa kliknite jednom lijevom tipkom miša i kada ikona promijeni boju (poplavi), pritisnite tipku Enter na tipkovnici. Nakon pokretanja programa, glavni prozor programa se prikazuje na ekranu.

Slika 15. Ikona programa

Slika 16. prikazuje glavni prozor programa. Pogledajmo njegove osnovne dijelove.


13

Slika 16. Glavni prozor programa s prikazom vodiča za rad koji se aktivira pritiskom na tipku F12 Na vrhu prozora nalazi se glavni izbornik s opcijama "Osnovno", "Uređivanje", "Mjenjačnica" itd. Uz lijevi rub prozora vertikalno, postavljen je Izbornik poslova s prečacima (dugmad F3, F4 ...). Veći dio ekrana zauzima Vodič za rad koji grafički dočarava najvažnije i najčešće korištene opcije u programu. Ukoliko Vam vodič za rad smeta, možete ga zatvoriti pritiskom na oznaku u gornjem desnom kutu njegovog prozora ili pritiskom na tipku F12. Želite li ga prikazati ponovo otiđite na opciju Pomoć->Vodič za rad ili ponovo pritisnite tipku F12. Uzastopnim pritiskanjem tipke F12 vodič za rad će se prikazivati i nestajati s ekrana. U donjem lijevom kutu ekrana nalazi se manji kvadratić u čijem vrhu piše Otvoreni prozori. U njemu će biti pobrojani svi prozori programa koji su trenutno aktivni. Program možete napustiti tek kada zatvorite sve aktivne prozore tj. kada taj kvadratić bude prazan. Aktivni prozor možete zatvoriti i tako da u okviru Otvoreni prozori kliknete dva puta lijevom tipkom miša na nazivu prozora kojega želite zatvoriti. Ukoliko zatvorite vodič za rad, na ekranu s lijeve strane će biti prikazan Izbornik poslova, a s desne strane će biti prikazana prazna siva ploha. Svi prozori koji se u programu budu otvarali, otvarat će se unutar tog praznog dijela ekrana, a Izbornik poslova će uvijek ostati vidljiv kako bi Vam olakšao rad. U dnu ekrana nalazi se statusna linija. Statusna linija prikazuje korisnika koji je prijavljen u program i poslovnu godinu koja je trenutno aktivna. Ako se još niste prijavili u program statusna linija pokazuje da je korisnik neprijavljen, a ako je netko prijavljen u program tada će prikazivati ime prijavljenog korisnika. Pritisnete li bilo koju short-cut tipku (F3, F4) izbornika s prečacima kojom želite započeti rad s programom na ekranu će se pojaviti prozor koji od Vas traži upis korisničkog imena i šifre korisnika (Slika 17.). Početni ulazak u program se obavlja pomoću administratorskog imena ADMIN i šifre korisnika također ADMIN. S tim početnim podacima možete izvršiti prvi ulazak u program i sami otvoriti novo korisničko ime i šifru.

14

14

Slika 17. Prozor za izbor korisničkog imena i upis šifre korisnika Početno korisničko ime i šifra :

Ime korisnika : ADMIN Šifra korisnika : ADMIN

( ADMIN je skraćeni izraz za ADMINISTRATOR i u velikom broju programskih sustava predstavlja uobičajeno početno ime i šifru korisnika) Uočite da su obadva podatka pisana velikim slovima i tako ih treba i upisati. U polje za ime korisnika dovoljno je upisati slovo A i program će iz liste izabrati prvog korisnika čije ime počinje sa slovom „A“, a to je u ovom slučaju ADMIN.

Ako na tipkovnici gori lampica Caps Lock sva slova koja tipkate će biti velika. Ime korisnika ADMIN i šifra ADMIN služe samo za prvi ulazak u program. Možete ih koristiti i dalje, ali u tom će ih slučaju znati svatko tko pročita ova upute. Naša je preporuka da odmah po prvom ulasku u program kreirate svoje novo korisničko ime i šifru. Kako otvoriti novog korisnika ?

4. KORISINICI PROGRAMA Korisnici programa su operateri koji s programom rade. Želite li u programu otvoriti novog korisnika napravit ćete to na slijedeći način. Izabetite opciju Osnovno->Korisnici (novi, promjena...) i na ekranu će se pojaviti prozor kao na slici 18.

Pritiskom na dugme Novi otvara se mogućnost upisa podataka o novom korisniku (ime i prezime, šifra). Korisniku programa možete dodjeliti potpuni pristup (sva prava u programu) ili mu možete dozvoliti rad samo sa pojedinim dijelovima programa (npr. ne može raditi s evidencijom valuta, dokumenata i sl. s čime se radnici obično igraju u dokolici.) Slika 18. Otvaranje novog korisnika se vrši pritiskom na dugme Novi

Prema novom deviznom zakonu svaki zaposlenik je ujedno i odgovorna osoba. Zaboravite ono (kada dođu devizni inspektori): "Znate, šef mi je rekao da nikoga ne puštam u mjenjačnicu, a on je baš jutros otputovao." Prema uputama HNB-a u imenu i prezimenu korisnika ne smijete koristiti hrvatska slova: č, ć, š, ž i đ. Stoga program ne dozvoljava upis tih slova u imenu ili šifri korisnika. Kada zapošljavate novog radnika, a želite mu dodjeliti ovlasti kao i starom ne morate puno razmišljati oko dodjeljivanja ovlasti. Nakon što dodate novo korisničko ime i ovlasti dovoljno je pritisnuti dugme Kopiraj ovlasti i tako znate da će novi radnik imati potpuno iste ovlasti kao i stari. Nakon što upišete podatke o svim korisnicima programa, poželjno je ukinuti korisnika ADMIN. Kako ćete to napraviti ? Iz liste imena i prezimena izaberite ime ADMIN (pritiskom na strelicu za izbor korisnika). Nakon izbora korisnika ADMIN kliknite mišem na kućicu Ne koristi se. Zašto ga jednostavno ne izbrišemo ?


15

Postoji mogućnost da je osoba koja je koristila to ime i šifru knjižila neke transakcije. Ukoliko bi ga mogli izbrisati iz baze podataka došlo bi do nekonzistentnosti podataka između tablica u relacijskoj bazi, a to želimo izbjeći. Na isti način možete ukinuti šifre onim radnicima koji više ne rade.

4.1. DODJELJIVANJE OVLASTI KORISNICIMA Ako korisniku želimo dopustiti rad sa svim djelovima programa, tada ćemo mu dodjeliti potpuni pristup. Ako mu međutim želimo zabraniti rad s nekim djelovima programa, tada ćemo mu dodjeliti selektivni pristup. Aktiviranje selektivnog pristupa omogućava dugme Ovlasti. Pritiskom na dugme Ovlasti otvara se dodatni prozor u kome su prikazane sve glavne opcije programa (Slika 19.).

Slika 19. Dodjeljivanje ovlasti korisniku

Kliknete li na znak ispred pojedine opcije programa otvaraju se podopcije programa (tzv. stablo). Svaka kućica koja je označena kvačicom predstavlja opciju koja se pod tom šifrom može izvršavati. Želite li nekome onemogućiti rad npr. s tečajnom listom maknut ćete kvačicu s opcije 11 – Tečajna lista. Kada maknete kvačicu sa svih opcija koje korisniku želite onemogućiti, tako izmjenjene ovlasti pohranite pritiskom na dugme Spremi.

Prije nego što ukinete šifru ADMIN uvjerite se da Vaša nova šifra ima Potpuni pristup. Naime, samo s tom šifrom imate pravo otvarati nove šifre korisnika i mjenjati stare. Šifre MILENIJ i MICROWORLD služe za postavljanje sistemskih parametara programa, poznate su samo HNB-u i proizvođačima programa i ne možete ih brisati niti mjenjati.

4.2. ODJAVA KORISNIKA

Kada se radnici mjenjaju (npr. smjena na polovici radnog dana) dovoljno je otići na opciju Osnovno->Odjava korisnika i aktivni se korisnik odjavljuje iz programa. Isto je moguće napraviti pritisnete li Ctrl+K ili ako strelicom miša kliknete na ikoni s crvenim čovječuljkom koja se nalazi na alatnoj traci ispod glavnog izbornika (Slika 20.). Novi korisnik se mora prijaviti za rad tako da izabere svoje ime i upište šifru i može nastaviti raditi. Obračun blagajne, brojenje novca između smjena stvar je Vaše organizacije posla. Dovoljno je ispisati stanje blagajne i po njemu napraviti obračun blagajne između smjena. Kontrola blagajne se uvijek i u svakom trenutku može napraviti prema trenutnom stanju. Slika 20. Odjava iz programa

Ukoliko Vas posjete devizni inspektori, prva od stvari koju će kontrolirati jest stanje blagajne. U mjenjačnicama stanje blagajne gotovo nikada ne "štima u lipu", zbog ostataka sitnog novca

koji stranke ostave. Za taj sitan novac poželjno je imati nekakvu "škrabicu". U većini slučajeva, tolerirat će se razlika od nekoliko kuna, ali razlika od više desetaka ili stotina kuna (pogotovo deviza) Vas može skupo koštati. Stoga dobro proučite zakon i ugovor s bankom, jer svaki radnik kod sebe smije držati samo onoliko privatnog novca koliko je propisano ugovorom s bankom i to smiju biti isključivo kune. Sav ostali novac koji možda držite u mjenjačnici, a koji potječe od neke druge djelatnosti mora biti odvojen u posebne kuverte i označen. (Stavite ga u kuvertu i napišite npr. "Utržak trgovine").

16

16

Ovdje Vas odmah na početku želimo upozoriti na jednu „famu“ koja vlada među mjenjačima. U nekim programima konkurentnih tvrtki tokom radnog dana iz programa se ne smije izlaziti, jer se blagajna odmah „zaključa“ i za taj radni dan program se više ne može koristiti. Moramo priznati da nam nije jasno zašto je to tako napravljeno, ali to je ionako njihov problem. U našem programu je zatvaranje blagajne razdvojeno od izlaska iz programa ili odjave iz programa, pa ćemo Vam to odmah detaljnije pojasniti. Odjava iz programa je postupak kada se korisnik odjavljuje iz programa, a program još uvijek ostaje aktivan u memoriji i prikazan na ekranu. Ovaj se postupak obično obavlja prilikom predaje smjene. Slično se događa kada korisnik izlazi iz programa (pritisne dugme Izlaz), ali se tada program zatvara i za ponovni ulazak, program je potrebno ponovo pokrenuti. Zatvaranje blagajne je potpuno neovisan postupak od odjave ili izlaska iz programa. Zatvaranjem blagajne programu dajete do znanja da ste za taj radni dan završili s radom i da na taj radni datum nećete više ništa knjižiti. Iz programa se možete odjaviti, ponovo prijaviti, izlaziti i ponovo ulaziti koliko god hoćete puta u toku radnog dana, ali blagajnu za radni dan možete zaključiti samo jednom i ne možete je ponovo otključati.

5. POČINJEMO S RADOM ! Svaki radni dan započinje izradom tečajne liste. Zašto ?

Zakonodavac je zahtjevao da se na početku svakog radnog dana upiše tečajna lista. Zato je u programu otvaranje blagajne za novi radni dan uvjetovano postojanjem tečajne liste za taj dan. Bez obzira da li je dan na koji se blagajna otvara subota, nedjelja ili praznik, bez obzira da li je tečajna lista banke od petka jednaka onoj za subotu i nedjelju, bez obzira da li će Vaša današnja tečajna lista biti jednaka jučerašnjoj, mjenjač je obvezan za svaki radni dan formirati novu tečajnu listu. Nemojte niti pokušati pratiti redne brojeve tečajnih listi Vaše ugovorne banke. Redni brojevi tečajnih listi banke nemaju nikakve veze s rednim brojevima vaših tečajnih lista. Otvaranje tečajne liste vrši se pritiskom na tipku F6. Ukoliko se već prije niste prijavili u program, program će od Vas tražiti da to učinite sada. Nakon ispravnog upisa podataka, na ekranu se otvara tečajna lista.

6. TEČAJNA LISTA


17

Slika 21. Prva tečajna lista

Prvog radnog dana u godini program će sâm napraviti tečajnu listu i u nju će iskopirati sve valute iz evidencija valuta, s tečajevima jednakim 0. Od Vas se očekuje da prvu tečajnu listu ažurirate, tj. iz nje izbacite one valute koje ne otkupljuje Vaša ugovorna banka (ili ih Vi ne želite otkupljivati), a preostalim valutama morate upisati tečajeve. ( Primjer za to su benzinske postaje koje otkupljuju svega nekoliko najvažnijih valuta: EUR, USD, CHF.)

Ukoliko se zabunite i takvu (praznu) tečajnu listu pokušate spremiti, program će Vas upozoriti na uočene greške porukom sličnoj onoj prikazanoj na slici 22. Slika 22. Primjer kako može izgledati poruka o grešci zbog pogrešno upisanih tečajeva

18

18

Pet je osnovnih pravila koje tečajna lista mora zadovoljavati :

1. prodajni tečaj uvijek mora biti veći od kupovnog 2. mjenjačnica može (ali ne mora) na tečajnoj listi imati one valute koje na svojoj listi ima ugovorna banka

Što to znači ? Ako Vaša ugovorna banka na tečajnoj listi ima npr. BAM Vi ga također možete imati, ali ne morate. U slučaju da s nekom valutom ne želite raditi izbrišite je. Tečajna lista na kojoj se nalazi valuta s tečajem jednakim nula nije dozvoljena i spremanje takve tečajne liste nije moguće.

3. mjenjačnica na tečajnoj listi ne smije imati one valute koje na svojoj tečajnoj listi nema ugovorna banka. Dakle,

ako Vaša ugovorna banka na tečajnoj listi ima npr. BAM, Vi ne morate, ali ako je Vaša ugovorna banka na tečajnoj listi nema, Vi ne smijete. Zašto ? Pretpostavlja se da ćete kad-tad tu valutu morati predati u banku, a banka je ne otkupljuje te ste time počinili devizni prekršaj. ANEGDOTA: jednoj našoj stranci devizni su inspektori pronašli na tečajnoj listi konvertibilnu marku (BAM), a ugovorna banka tu valutu nije otkupljivala. Na pitanje inspektora što radi s tom valutom kada je banka ne prihvaća, mjenjač je odgovorio: ja to rješavam onako... sa strane. Kazna je iznosila 10.000,00 Kn (po starom zakonu).

4. nova odluka (01.03.2007.) od mjenjača zahtjeva slijedeće: ako mjenjač koristi povoljnije tečajeve (poslije ćemo to

pojasniti na primjeru) najpovoljniji prodajni tečaj ne smije biti manji od kupovnog tečaja banke. Logično ? Naravno, nije za očekivati da ćete stranci prodati valutu po nižem tečaju nego ugovornoj banci.

5. tečajna lista ne smije sadržavati valute kojima je tečaj nula. Ako neku valutu ne otkupljujete, izbrišite je s tečajne liste.

Zakon o deviznom poslovanju kaže da prodajni tečaj uvijek mora biti veći od kupovnog, tako da čak i one mjenjačnice koje obavljaju samo otkup stranih sredstava plaćanja (benzinske postaje, hoteli, turističke agencije) moraju upisati prodajni tečaj, iako ga ne koriste. To može pomalo iritirati kod svakodnevnog unosa tečajne liste, ali ne brinite i za to smo se pobrinuli. Drugi problem su kockarnice. Kockarnice posluju na način da im je prodajni tečaj identičan kupovnom. Naime, svaki gost u slučaju dobitka u kockarnici ima pravo otkupiti valutu po istom tečaju po kojem ju je promjenio. Novim je zakonom to ukinuto. Polje "Datum tečajne liste" će biti prikazano s plavom podlogom. Datumi se prikazuju u obliku npr. 10032007 kako bi se izbjeglo tipkanje točki između dana mjeseca i godine i tako ubrzao rad. (Datumsko polje smo detaljnije obradili u poglavlju Općenito o programu - POLJE ZA UPIS DATUMA na str. 11). Kod kreiranja prve tečajne liste, program će za broj tečajne liste ponuditi brojku 1 i današnji datum kao datum tečajne liste. Ukoliko Vam broj 1 ne odgovara (možda prelazite s tuđeg programa na naš, pa želite nastaviti pratiti slijedne brojeve tečajnih lista) taj broj možete promjeniti tako da se pomoću strelice GORE vratite na njega i upišete neki drugi, npr. 25. Kod izrade slijedeće tečajne liste više neće biti moguće mjenjati broj tečajne liste. Broj tečajne liste može se postaviti samo kod prve tečajne liste u prvoj radnoj godini. Slijedeće godine, otvaranjem nove godine tečajna će lista dobiti broj 1 i neće ga biti moguće promjeniti. Svaka nova tečajna lista dobiva novi redni broj koji nije moguće mjenjati. Pritiskom na tipku Enter fokus se postavlja na polje Minimalni iznos prve valute u tečajnoj listi (oko polja Min.iznos u prvom retku pojavi se točkasti okvir, a broj unutar okvira se ispiše s plavom podlogom). Prije nego što nastavimo dalje pogledajmo malo redoslijed valuta na tečajnoj listi. Uočimo da su valute složene po međunarodno definiranom slijedu (svaka valuta ima svoju numeričku šifru: AUD = 036, USD = 840, EUR = 978 itd). Razlog zbog koga smo slijed valuta u tečajnoj listi postavili na taj način je što su tečajne liste banaka, tečajne liste u novinama i na


19

internetu složene tim slijedom, pa ih je lakše prepisivati i kontrolirati. Netko će možda htjeti da se valute koje se češće koriste nalaze na vrhu tečajne liste kako bi strankama prije „upale“ u oči. Redoslijed valuta u tečajnoj listi možete mjenjati na slijedeći način: otiđite u Matični podaci->Valute.

Slika 23. Evidencija valuta Slika prikazuje matičnu evidenciju valuta. Želite li nekoj valuti (npr. EUR-u) promjeniti položaj na tečajnoj listi klikom miša na nju postavite plavu gredicu, pritisnite dugme Promjeni i u polje Red. broj upišite brojku 1. Pritisnite dugme Spremi i EUR će se pomaknuti na prvo mjesto u listi valuta. Želite li EUR istaknuti na tečajnoj listi, postavite se klikom miša na njega, pritisnite dugme Promjeni i u polje istaknut ispis klikom miša stavite kvačicu. Na isti način možete definirati želite li da Vas program podsjeti da kod otkupa određene valute upišete serijske brojeve apoena i podatke o stranci (obično kod USD-a) .

Vratimo se sada ponovo na izgled tečajne liste i pogledajmo sve prikazane kolone. Na prvi pogled sve su nam kolone jasne osim kolona "Tip tečaja" i "Min. iznos". Što one predstavljaju ? Vratimo se malo u vrijeme kada su Zemljom hodali dinosauri, Hrvatska imala visoku inflaciju, a mjenjači zarađivali desetke tisuća kuna dnevno. Nekada je zakon o poslovanju mjenjačnica bio štur i neprecizan, pa su mjenjači dogovorno formirali tečaj. Što to znači ? Kada bi u mjenjačnicu npr. ušla neka zgodna plavuša kupovni tečaj bi odmah rastao, a prodajni padao prije nego bi ona progovorila i riječ. U poznatom hrvatskom stilu "Sa'ćemo mi to za Vas gospodična, nemojte tečajnu ni gledati ... , a ako Vam još ni račun ne treba ... baš mi je nešto zaštek'o pisač ... onaj programer mi se sedam dana neće javiti na telefon. Još kad' bi mi dali broj telefona da provjerim je li bilo sve u redu ... " mjenjači su mogli proizvoljno formirati tečaj bez obzira na iznos strane valute koju kupuju ili prodaju. Tako su za iste iznose deviza nekome plaćali povoljniji tečaj, a nekome ne. Na taj su način mjenjači nagrađivali vjernost starih stranki, pa su njima i za manje iznose vršili povoljnije transakcije. Istovremeno, neki su koristili ovu mogućnost da bi izbjegli predavanje valute u banku i prodavali valutu sami sebi. Nažalost po mjenjače, ta su vremena daleko iza nas. Zakonodavac je izričito zahtjevao da svaka stranka koja uđe u mjenjačnicu bude tretirana na jednak način. Moramo priznati da nam nije baš jasno zašto zakonodavac inzistira na tome budući da niti u drugim djelatnostima nismo svi jednaki. Nije svejedno hoće li nestranka od Vas dan kupovati 200 EUR (biti stalna stranka) i biti u nepovoljnijem položaju od nekoga (npr. stranca) tko dođe jednom godišnje i kupi npr. 1000 EUR. Ipak, zakonska promjena od 01.07.2001. godine ukinula je dogovorni tečaj i odredila da u jednom radnom danu mjenjač može imati samo jednu tečajnu listu, iznimno ako ima ugovor s bankom koja formira više tečajnih lista dnevno. Kako mi za takvu banku u Hrvatskoj još nismo čuli, pravilo je bilo da se u toku dana tečaj ne može mjenjati. Takva je praksa naišla na veliko negodovanje mjenjača, pa je novi zakon htio mjenjačima ipak izaći u susret ... djelomično ... Kako ?

20

20

Uvođenjem tečajnih razreda. Što su to tečajni razredi ? Odlukom o uvođenju tečajnih razreda zakonodavac je htio postići mogućnost da mjenjač posluje tržišno, dakle da veće iznose deviza stranci može platiti po višem tečaju, odnosno da veće iznose deviza koje stranka kupuje može prodati po nižem, povoljnijem tečaju, ali da se ipak zadrži transparentnost, odnosno da svaka stranka s jednakim iznosom strane valute ima pravo na iste uvjete kupnje, odnosno prodaje. Uvođenjem tečajnih razreda to je u potpunosti omogućeno. Stoga je u novom zakonu definirano da tečajna lista za svaku valutu može imati više tečajeva, jedan TEMELJNI i proizvoljan broj POVOLJNIJIH tečajeva. Pogledajmo jedan primjer tečajnih razreda :

Oznaka Min.iznos Kupovni Prodajni EUR 0 7.42 7.52 EUR 1000 7.43 7.51 EUR 5000 7.44 7.50

Formirate li ovakvu tečajnu listu imajte na umu da Vaš najpovoljniji prodajni tečaj (dakle. 7.50) ne smije biti niži od otkupnog tečaja Vaše ugovorne banke na taj dan.

Kako tumačiti ovakvu tečajnu listu ? ( Zapamtite dobro, jer će Vam kasnije trebati. ) Ukoliko stranka mjenja npr. EUR program će iznos EUR-a pretvoriti u kune po prvom (temeljnom) tečaju. Ako je protuvrijednost kuna za predane EUR-e u granicama od 0-999.99 Kn, stranka ima pravo promijeniti EUR po tečaju 7.42. Ako je količina EUR-a međutim tolika da se za njih po temeljnom tečaju dobije između 1000 i 4999,99 Kn tečaj koji se primjenjuje je 7.43. Ako je protuvrijednost EUR-a koji se mjenjaju preračunat po temeljnom tečaju veći ili jednak od 5000 Kn tada tečaj koji se primjenjuje u ovoj transakciji iznosi 7.44. Na ovaj se način stranke stimuliraju da prodaju, odnosno kupe veći iznos strane valute što će i mjenjačima pogodovati. Kao što smo rekli, mjenjač ima pravo formirati prozvoljan broj povoljnijih tečajnih razreda. Svaki slijedeći dan program će novu tečajnu listu napraviti na način da iskopira tečajnu listu od prethodnog dana. Naime, puno je jednostavnije iskopirati tečajnu listu od prethodnog dana i promjeniti tečajeve samo onim valutama kojima se tečaj mjenjao, nego cijelu tečajnu listu praviti iz početka. Ako su se tečajevi mjenjali, novu je tečajnu listu potrebno ažurirati. Stalnim pritiskanjem dugmeta Nova mjenjač može unaprijed dodati najviše 10 tečajnih lista unaprijed ( iako to nema puno smisla). Budući da većina banaka mjenjaču tokom popodneva (oko 17-18 h) dostavlja tečajnu listu koja važi za slijedeći dan opcija dodavanja tečajne liste unaprijed ima smisla samo za izradu sutrašnje tečajne liste. Pritiskom na dugme Nova program nudi otvaranje tečajne liste za slijedeći dan i postavi se na polje datum. Ako je to npr. nedjelja, a nedjeljom ne radite ili je taj dan blagdan, sami možete upisati datum za koji želite napraviti novu tečajnu listu. Ako zabunom upišete datum za koji tečajna lista već postoji, program će Vas na to upozoriti i neće dopustiti nastavak rada sve dok ne upišete datum (veći od datuma zadnje tečajne liste) za koji ne postoji evidentirana tečajna lista. Naše je mišljenje da je puno bolje tečajnu listu za sutra pripremiti danas poslije podne, nego je praviti sutra rano u jutro kada Vas možda očekuje gužva. Upis tečajne liste je napravljen vrlo elegantno. Upisivanjem brojeva fokus se pomiče redom po upisnim poljima. Nakon upisa prodajnog tečaja kursor skače u novi red na Min. iznos slijedeće valute, itd. Upišete li prodajni tečaj koji je za 10% veći od kupovnog, program će Vas na to upozoriti, jer takve su situacije vrlo malo vjerojatne. Mjenjačnice najčešće rade s tečajnim razlikama koje ne prelaze 2-3 %. Naravno, program će dozvoliti upis tako velikog prodajnog tečaja, ali će Vas ipak upozoriti. Prilikom ažuriranja tečajne liste program će stalno vršiti usporedbe tečajeva današnje i prethodne tečajne liste. Što to znači ?


21

Ukoliko program ustanovi da je tečaj neke valute između zadnje i današnje tečajne liste različit za više od 1 % dobit ćete poruku upozorenja. Kako je inflacija u nas veoma mala program nije siguran jeste li pogriješili pri upisu (prepisujete tečaj neke druge valute, zaboravili ste zarez i sl.) ili se tečaj zaista toliko promjenio. Program će Vas pustiti da upišete tečaj koji želite (možda se tečaj zaista toliko promjenio), ali će Vas prethodno ipak upozoriti. Posvetili smo maksimalnu pažnju Vašoj sigurnosti, a na Vama je da čitate poruke koje program javlja. Ažuriranu tečajnu listu možete spremiti i odmah ispisati ili samo spremiti i ispisati naknadno. Ispisanu tečajnu listu mjenjač je dužan istaknuti na vidljivu mjestu i po mogućnosti ovjeriti potpisom i pečatom.

Moguće je ispisati tri vrste tečajnih lista : reklamnu - osjenčano, reklamnu – podebljano i tečajnu listu za POS pisač. Slika 24. Mogućnosti ispisa tečajne liste

Reklamna tečajna lista - osjenčano je najljepše uređena i predviđena je za ispis na laserskim ili inkjet pisačima. Ona sadržava osjenčana područja, neke valute su naglašene (zatamnjene) kako bi ih stranka lakše i brže uočila. Ukoliko posjedujete matrični pisač tada preporučamo ispis reklamne tečajne liste - podebljano. Matrični pisač nije u stanju osjenčani tekst ispisati s dovoljno kontrasta, te je takva tečajna lista nepregledna, a i printerska traka se brže troši. Stoga se reklamna tečajna lista za matrični pisač ispisuje bez sjenki, a valute koje želimo istaknuti ispisuju se podebljano.

Neki mjenjači koji imaju više poslovnica u njima imaju samo POS pisače. Kako zakonom nigdje nije propisana veličina tečajne liste, tečajnu je listu moguće ispisati i na uski papir POS pisača.

Tečajeve valuta na važećoj tečajnoj listi možete mjenjati po volji sve dok ne izdate prvu potvrdu o otkupu ili prodaji ili dok u blagajni ne napravite prvo knjiženje. Zbog toga, prije nego što krenete kupovati, prodavati valutu ili knjižiti u blagajnu, pažljivo pregledajte važeću tečajnu listu. NAKON KNJIŽENJA PRVE TRANSAKCIJE NE POSTOJI NAČIN IZMJENE ILI STORNIRANJA VAŽEĆE TEČAJNE LISTE. Ranije smo spomenuli mjenjačnice koje vrše samo otkup stranih sredstava plaćanja. Logično bi bilo da takve mjenjačnice nemaju obvezu evidentiranja prodajnog tečaja. Kako zakonska odluka ipak nalaže da prodajni tečaj mora biti veći od kupovnog i takve mjenjačnice u tečajnu listu moraju upisati prodajni tečaj. Takvim mjenjačnicama je svejedno koji je iznos prodajnog tečaja. Jedino je važno da prodajni tečaj bude veći od kupovnog. Opcija izbornika Osnovno->Sistem->Opcije rada mjenjačnice omogućava postavljanje različitih parametara (opcija) u programu. Definiranjem stanja parametara program se može postaviti na radi na ovaj ili onaj način. Ovdje ćemo opisati samo dva parametra:

22

22

Slika 25. Postavljanje opcija programa – izbor načina rada mjenjačnice

Mjenjačnica radi samo otkup - Da, bez prodaje Povećanje prodajnog tečaja u %-cima na kupovni tečaj - 10% Kako se postavljaju parametri programa? U tablici s lijeve strane klikom miša izaberite željeni parametar. S desne strane će se prikazati vrijednosti koje izabrani parametar može poprimiti. Kliknite na jednu od ponuđenih mogućnosti s desne strane i pritisnite dugme Postavi na dnu desne strane prozora. Na taj ćete način izabranom parametru postaviti željenu vrijednost. Ako ste završili s izmjenom parametara pritisnite dugme Spremi i prozor će se zatvoriti. Postavite li gornja dva parametra na opisani način, program ste postavili u mod rada u kojem mjenjačnica može vršiti samo otkup, a drugi parametar znači slijedeće: prilikom upisivanja tečajne liste program će za prodajni tečaj sâm upisivati kupovni tečaj uvećan za 10 %. Na taj se način znatno skraćuje vrijeme upisa tečajne liste za mjenjačnice koje vrše samo otkup. Na ispisanoj tečajnoj listi takvih mjenjačnica ionako će biti prikazan samo kupovni tečaj. Dok se nalazite unutar tečajne liste, pritiskom na dugme Dodaj vrstu tečaja ( Ctrl+Ins ) program će ponuditi dodavanje povoljnijeg tečaja za valutu na kojoj se trenutno nalazi gredica (Slika 22.). Želite li dakle dodati povoljniji tečaj za valutu AUD, najprije se gredicom postavite na AUD i pritisnite Ctrl+Ins. Program će u tečajnu listu dodati novi redak za povoljniji tečaj AUD-a. Naša preporuka je da se najprije odlučite koliko tečajnih razreda za povoljniji tečaj želite imati. Nakon toga pritisnite Ctrl+Ins onoliko puta koliko tečajnih razreda želite i redom ažurirajte tečajeve za povoljniji tečaj. Uočite da su minimalni iznosi na tečajnoj listi definirani u kunama. Kuna je referentna valuta i to je logično, ali i nepraktično. Zamislite slučaj kada u mjenjačnicu uđe neka starija osoba koji slabije vidi i slabo računa. Postavite li tečajnu listu tako da je prvi povoljniji tečaj na 1000 Kn kako ćete mu objasniti koliko EUR treba promjeniti ili kupiti da bi dobio povoljniji tečaj. Naša tečajna lista ima definiran minimalni iznos u kunama (da bi se zadovoljila zakonska forma), ali istovremeno možete imati i minimalni iznos u valuti kako bi i Vama i strankama bilo lakše.

Otiđite na : Osnovno -> Sistem -> Opcije rada mjenjačnice i parametar Upis minimalnog tečaja u valuti postavite na Da. (Prije toga morate zatvoriti sve otvorene prozore u programu).

Otvorite sada ponovo tečajnu listu i na njoj ćete ugledati još jednu kolonu Min. u val. (Slika 26). Upišete li u polje Min. u val. broj 150 (odnosi se na valutu na koju se odnosi redak, dakle EUR) stranci je jasno da mora promjeniti najmanje 150 EUR kako bi joj EUR-i bili plaćeni po tečaju 7.31. VAŽNO ! Povoljniji tečaj definiran u valuti vrijedi samo kod otkupa valute. Zakonom je propisano da se povoljniji tečaj definira u kunama. Kada definirate da je prvi povoljniji tečaj na 150 EUR tj. 1090 Kn, to znači da će referentni iznos za povoljniji tečaj biti 1090 Kn. Podjelite li 1090 Kn s prodajnim tečajem od 7.37 dobit ćete 147,89 EUR. To znači da će se kod prodaje valute povoljniji tečaj aktivirati već kod 148 EUR, a ne 150 EUR. Čemu onda ovo služi ? U praksi se strana valuta puno češće otkupljuje nego što se prodaje te ova mogućnost predstavlja jednostavan orjentir.


23

Slika 26. Dodavanje povoljnijih tečajeva u tečajnu listu Ovo je dobro za mjenjače. Na taj se način stranke stimuliraju da promjene ili kupe veći iznos valute. Isto tako, ovakva je tečajna lista puno preglednija i mjenjač uvijek može stranci točno kazati koliko valute mora kupiti (ili nešto manje prodati) da bi «upao» u određeni tečajni razred. U programu se može postaviti mogućnost da se tečajna lista banke „skida“ s interneta. U tu svrhu Vam se isporuči dodatni program koji ne podliježe certificiranju od strane HNB-a, jer on služi samo za skidanje tečajne listu banke s interneta i nema nikakav utjecaj na rad programa iSustavM. Budući da banke relativno često mjenjaju svoje web stranice, taj program mora biti nezavisan od programa za mjenjačnicu i mjenjamo ga svaki put kada banke mjenjanju svoje web stranice. Ako se instalira i ta mogućnost tada će se iznad tečajne liste pojaviti dugme Pokupi tečajnu listu s interneta. Ukoliko mjenjač vrši samo otkup, dakle radi po tečajnoj listi banke, tada tečajnu listu banke skinutu s interneta može izravno spremiti u svoju tečajnu listu, a ako mjenjač slobodno formira tečaj (uz otkup vrši i prodaju) tada se tečajna lista banke pohranjuje u posebnu tablicu i mjenjač ima mogućnost njezinog ispisa radi usporedbe. Ovdje se nećemo upuštati u detalje instalacije i podešavanja ovog dodatnog programa, jer ga koristi manji broj mjenjača. U praksi to ne traje više od par minuta. Svima onima koji imaju ugovor o redovnom ili preventivnom održavanju ovaj se program isporučuje besplatno. Pogledajmo kako izgleda upis tečajne liste kada je parametar Upis minimalnog iznosa u valuti postavljen na Da.

Slika 27. Dodavanje povoljnijeg tečaja u tečajnu listu kada je definiran minimalni iznos u valuti

24

24

Svaki put kada u polje Min. u val. upišete iznos valute program će upisanu vrijednost preračunati u kune po temeljnom kupovnom tečaju i upisati ga u polje Min. Kn. Slika 27. prikazuje slučaj kada smo za minimalne iznose definirali 7.300 i 73.000 Kn. Kada u programu postavimo mogućnost upisa minimalnog tečaja u valuti, tada se otvaraju dodatne mogućnosti ispisa tečajne liste.

Program omogućava da na tečajnoj listi ispišemo i minimalni iznos u valuti. Neki mjenjači smatraju da je tečajna lista preglednija ako se istakne samo redovni tečaj te stoga ispisuju tečajnu listu na kojoj je naglašen samo redovni tečaj. Slika 28. Ispis tečajne liste kada je postavljen parametar Ipis minimalnog tečaja u valuti.

Obratite pažnju na sistemski datum na računalu. Tečajna lista se ne može brisati već samo stornirati. U praksi se zna dogoditi da se zbog dotrajale baterije na matičnoj ploči sistemski datum računala poremeti. Ukoliko se datum pomakne unazad program će to registrirati, tj. neće dozvoliti otvaranje tečajne liste s datumom manjim od zadnje tečajne liste. Problem može nastati onda kada se datum pomakne unaprijed. Naime, program ne može znati je li mjenjač pauzirao kroz vremenski period ( sezonski mjenjači) ili je datumska razlika nastala zbog dotrajale baterije na matičnoj ploči. Zakonodavac je propisao da brojevi tečajnih lista moraju ići slijedom, te ne mogu postojati dvije tečajne liste s istim brojem i datumom. Kako, kada i zašto stornirati tečajnu listu ?

U lijevom stupcu prikazani su datumi tečajnih lista. Desni dio ekrana prikazuje tečajnu listu za izabrani datum. Želite li tečajnu listu stornirati postavite se u stupcu s datumima na datum tečajne liste i pritisnite dugme Storno. Nakon što potvrdno odgovorite na pitanje o storniranju tečajne liste, datum stornirane tečajne liste se u stupcu prikaže crvenom bojom i ta tečajna lista postaje nevažeća. ( Slika 29 ). Tečajnu je listu moguće stornirati samo onda ako po njoj nije izdana niti jedna transakcija. Ipak, čini nam se da storniranje tečajne liste nema puno smisla. Tečajnu je listu moguće mjenjati sve dok se po njoj ne izvrši prva transakcija. Ako uočimo da smo neki tečaj krivo upisali izmjenit ćemo ga. Čemu onda storniranje cijele liste kada je moguće izmjeniti samo jedan neispravan tečaj ? Po izvršenju prve transakcije tečajnu listu ionako više ne možemo niti mjenjati niti stornirati.

Slika 29. Stornirana tečajna lista

Ako ste blagajnu otvorili i nakon toga stornirali tečajnu listu, storniranjem liste program će poništiti otvaranje blagajne. Ponovno otvaranje blagajne moguće je tek nakon izrade nove tečajne liste. Nakon upisa tečajne liste, tečajnu je listu potrebno ispisati, poželjno ovjeriti potpisom i pečatom i izvjesiti na vidnom mjestu.


25

7. OTVARANJE BLAGAJNE

Otvaranjem blagajne program simbolički započinje jedan radni dan, tj. započinje blagajnički dnevnik za taj datum. Blagajnu je moguće otvoriti na tri načina: na izborniku Blagajna->Otvaranje blagajne, pritiskom tipke miša na ikonu s lokotom ili pritiskom na tipke Ctrl+O. Slika 30. Ikona za otvaranje blagajne Slika 31. Otvaranje blagajne Pritiskom na dugme Počni s radom nove blagajne, blagajna će biti otvorena za prikazani datum.

8. STANJE BLAGAJNE U svakom trenutku tokom rada s programom moguće je pogledati trenutno stanje blagajne. Pritiskom na tipku F7 na ekranu se otvara prozor koji prikazuje stanje blagajne. Prvi dan neposredno nakon otvaranja blagajne, blagajna je prazna, te stanje svih valuta u blagajni iznosi 0 (Slika 32.). Logično, tek smo počeli s radom i nismo izvršili nikakvu uplatu ili isplatu. Lijeva strana prozora prikazuje stanje gotovine u blagajni, a na desnoj su strani prikazana stanja čekova građana, putničkih čekova, kreditnih i debitnih kartica. U novom deviznom zakonu izričito je definirano da mjenjač stranu valutu smije prodavati za čekove građana, kreditne i debitne kartice, kao i da smije otkupljivati čekove koji glase na stranu valutu. Ipak, ono što trebate imati na umu je da mjenjač prilikom prodaje strane valute za čekove građana, kreditne i debitne kartice ne smije uzimati proviziju. Kada se taj podatak uzme u obzir ispada da se prodaja strane valute za kreditne i debitne kartice niti ne isplati. Kartične kuće uzimaju proviziju od 3-6 posto, te se prodaja na kartice ne isplati. Prilikom prodaje strane valute za čekove građana mjenjač se mora pridržavati Zakona o čeku. (Narodne Novine 74/94) .

Slika 32. Prozor koji prikazuje stanje blagajne

26

26

9. F4 - BLAGAJNA (KNJIŽENJE BLAGAJNE) Kako nova mjenjačnica počinje s radom ? Početni kapital mjenjač posuđuje sam sebi, od neke firme ili sl. i uplaćuje na svoj žiroračun. Potom željeni iznos kuna podiže čekom i knjiži ga u blagajnu kao početno stanje. Prvi radni dan mjenjačnica smije započeti isključivo s kunama. Prva valuta otkupljuje se od stranki. Jedno je pravilo potrebno zapamtiti. Pomoću tipke F3 - Mjenjačnica knjižimo otkup i prodaju strane valute, dakle mjenjamo valutu. Pomoću tipke F4 - Blagajna knjižimo kunske i devizne uplate i isplate u i iz blagajne. Koja je razlika ? U mjenjačnici mjenjamo valutu tj. tok novca je dvosmjeran: stranka mjenjaču daje valutu, a mjenjač istovremeno isplaćuje kune ili obratno, dakle istovremeno se obavlja jedna uplata i isplata. Kod knjiženja blagajne tok novca je jednosmjeran: knjižite ili uplatu ili isplatu. Čak i kada knjižite odnos strane gotovine banci na otkup, najprije se isplaćuje strana gotovinu (jedan korak), a tek kada od banke za tu gotovinu dobijete kune i donesete ih u mjenjačnicu knjiži se uplata kuna u blagajnu (drugi korak). Pritiskom na tipku F4 otvara se prozor koji nudi izbor vrste transakcije za knjiženje. (Slika 33). Sva knjiženja se mogu svesti na četiri osnovne vrste dokumenata : kunske uplate i isplate, devizne uplate i isplate. Slika 33. Izbor vrste transkcije za knjiženje Početno stanje blagajne predstavlja uplatu kuna s računa za redovno poslovanje u mjenjačku blagajnu. Prilikom knjiženja ovog dokumenta morate paziti na Zakon o sprječavanju pranja novca koji kaže da je za transakcije veće od 105.000 Kn potrebno identificirati stranku, a za iznose veće od 200.000 Kn potrebno je ispuniti obrazac o sprječavanju pranja novca i takvu transakciju prijaviti Uredu za sprječavanje pranja novca. Ako si dakle posuđujete novac na žiroračun, pazite da te pozajmice ne prelaze dnevne iznose od 105.000 Kn. Zašto mjenjačnica počinje rad s kunama ? Naravno, mjenjač bi mogao početi i sa stranom valutom, ali u tu svrhu mora imati njezino porijeklo, odnosno morao bi je kupiti u nekoj banci. Kako za iznose do 105.000,00 kuna mjenjač ne mora dokazivati porijeklo novca, najjednostavnije je kao početno stanje uzeti kune. Objasnimo to na primjeru. Zamislite da danas počinjete s radom u mjenjačnici. Položite li na svoj žiroračun npr. 100.000,00 Kn, podignete ih čekom i uknjižite u blagajnu kao početno stanje. Stanje blagajne nakon knjiženja će iznositi 100.000,00 Kn.

9.1. KNJIŽENJE POČETNOG STANJA


27

Knjiženjem prvog blagajničkog dokumenta program zna da se radi o prvom dokumentu te odmah ponudi dodavanje novog dokumenta. Otvara se prozor koji nudi izbor vrste transakcije za knjiženje.

Izaberite 1. Kunske uplate i potvrdite tipkom Enter. Slika 34. Izbor vrste transakcije Otvara se novi prozor koji nudi izbor jednog od zakonski propisanih dokumenata za knjiženje uplata u kunama. Izaberite primitak kuna S računa za redovno poslovanje i potvrdite tipkom Enter. Slika 35. Izbor vrste dokumenta

Polje Napomena je tekstualno polje koje nije obvezno za upis i služi samo kao podsjetnik koji govori što je tim dokumentom knjiženo. Možete ga ostaviti praznim ili u njega upisati npr. „Početno stanje blagajne“. U polje Iznos upišite npr. 100.000,00 Kn i pritisnite tipku Enter. Uočite da tipkanjem brojki program sâm slaže znamenke u grupe po tri kako biste lakše prepoznali broj koji upisujete. Ako želite upisati decimalni broj (lipe), pritisnut ćete točku ili zarez. Neki ljudi imaju lošu naviku da tipkaju točku za razdvajanje tisućica što je pogrešno. Točka ili zarez se upisuje samo onda kada želite upisati decimale.

Nakon upisa iznosa, aktivira se dugme Spremi bez ispisa. Pritisnete li ga program će upitati jeste li sigurni da ste dokument ispravno upisali. Ako ste sigurni, potvrdite tipkom Enter i početno stanje blagajne je proknjiženo. Upisani podaci trajno su pohranjeni u bazu podataka.

Slika 36. Knjiženje početnog stanja Pritisnete li tipku F7 – stanje blagajne, program će pokazati da u blagajni imate 100.000,00 Kn (gotovine).

28

28

Slika 37. Trenutno stanje blagajne Što ako mjenjač ustanovi da mu npr. 100.000,00 Kn nije

dovoljno za redovan rad ? U deviznom zakonu nigdje ne postoji ograničenje o visini mjenjačke blagajne (blagajnički maksimum je ukinut). Već drugi dan mjenjač može sâm sebi na žiroračun posuditi novih 100.000,00 Kn i proknjižiti ih kao kunsku uplatu ( u polje Napomena možete upisati npr. Povećanje salda blagajne ). Na taj način mjenjač može blagajnu povećati na proizvoljan iznos, ako ih uplaćuje u dnevnim iznosima manjim od 105.000,00 kuna. Treba paziti koji će se dokumenti koristiti za pojedina knjiženja. Ukoliko nešto niste sigurni, bolje je obratiti se nama nego izvršiti pogrešno knjiženje. Dokumenti tipa Ostale uplate i Ostale isplate nisu zakonom detaljno opisani, te ih nemojte niti koristiti. Jedini slučajevi za koje znamo da su se ispravno koristili su slučajevi pljačke, pronevjere i slično, tj. nepredviđenih situacija u radu mjenjačnice. Sada kada na stanju blagajne imate 100.000 Kn idemo malo kupovati i prodavati stranu valutu. Na knjiženje blagajne ćemo se vratiti ponovo te naučiti kako se knjiže još neki dokumenti. Što će se dogoditi slijedećeg dana sa stanjem blagajne i mora li mjenjač svaki dan unositi stanje blagajne ? Slijedeći radni dan, prilikom otvaranja nove blagajne program će završno stanje od prethodnog dana prenesti kao početno stanje tekućeg dana.

10. OTKUP I PRODAJA VALUTE ( F3-MJENJAČNICA )


29

Najveći dio radnog vremena mjenjačnice odnosi se na otkup i prodaju strane valute, te ćemo ovom dijelu programa posvetiti najviše pažnje. Pritiskom na tipku F3 na ekranu se pojavljuje prozor za otkup, prodaju ili konverziju strane valute (Slika 38).

Slika 38. Početni ekran F3 – MJENJAČNICA

U ovom dijelu programa numerička će tipkovnica biti od velike koristi, stoga pogledajte je li na tipkovnici uključena tipka NumLock. Savjetujemo Vam da što više koristite numeričku tipkovnicu, jer korištenjem numeričke tipkovnice ćete znatno ubrzati rad s programom. Pokazivač titra na polju vrsta posla i čeka pritisak na jednu od ponuđenih tipki. Objasnimo malo tipke koje ćete koristiti za otkup, prodaju i konverziju. Pritiskom na tipku s brojem 1 ( najbolje na numeričkoj tipkovnici) otvara se prozor za otkup strane valute, pritiskom na tipku s brojem 2 otvara se prozor za prodaju strane valute, pritiskom na tipku s brojem 3 otvara se prozor za konverziju. Pritiskom na tipku s brojem 4 otvara se tablica s potvrdama izdanima unutar tekućeg dnevnika (tekućeg radnog dana). Pritiskom na tipku + na numeričkoj tipkovnici moguće je sumirati više transakcija istog tipa.

30

30

10.1 OTKUP STRANE GOTOVINE I PUTNIČKIH ČEKOVA

Slika 39. Otkup strane gotovine i čekova Pritiskom na tipku s brojem 1 otvara se prozor za otkup valute (Slika 39). Program sâm generira serijski broj potvrde, a kao datum potvrde upisuje datum na koji je blagajna otvorena. Zakon kaže da se numeracija potvrda o otkupu obavlja neovisno o numeraciji potvrda o prodaji. Stoga je numeracija potvrda prepuštena programu i na nju ne možete utjecati. U gornjem desnom dijelu prozora program prikaže stanje kuna u blagajni, pokazivač se postavi na polje Valuta, ponudi EUR i na tom polju se zaustavi. Zašto sve ovo program radi sâm ? Pogledajmo za trenutak opcije programa vezane za ovaj dio programa.

U Osnovno->Sistem->Opcije rada mjenjačnice moguće je postaviti slijedeće mogućnosti : 1. Prikaz stanja blagajne kod otkupa i prodaje : Da 2. Najčešće korištena valuta kod otkupa : EUR 3. Ostavi posljednju korištenu valutu kod otkupa/prodaje : Da

Slika 40. Opcije rada mjenjačnice 1. Prikaz stanja blagajne kod otkupa i prodaje

Ako je ovaj parametar postavljen na Da tada će se na ekranu pri otkupu strane valute prikazati stanje kuna u blagajni čime trenutno dobivate informaciju ima li na stanju blagajne dovoljno kuna kako biste obavili željeni otkup. Kod prodaje strane valute program će na ekranu prikazati stanje izabrane valute kako bi Vam odmah dao do znanja ima li na stanju blagajne dovoljno valute za prodati. Ovaj je podatak dobro imati prikazan na ekranu, ako je mjenjačnica blindirana, a monitor okrenut tako da ga stranka ne može vidjeti. U mjenjačnicama u kojima je ekran monitora vidljiv strankama, ovaj podatak nije pametno prikazati prije svega iz razloga sigurnosti. Nikada ne možete biti sigurni je li neka stranka potencijalni pljačkaš, te je informaciju o stanju blagajne ipak pametnije držati za sebe.

2. Program uvijek ponudi valutu s kojom se najčešće radi (npr. EUR)

Zašto ? Pretpostavimo da dnevno imate 100 transakcija. U 90 % slučajeva valuta koju otkupljujete ili prodajete će biti EUR. Zašto biste onda u tih 90% slučajeva trebali upisivati EUR kada je dovoljno samo u onih 10 % preostalih slučajeva (kada valuta nije EUR) upisati oznaku valute koju kupujete ili prodajete ? 3. Ostavi poljednju korištenu valutu kod otkupa/prodaje U mjenjačnicama koje se nalaze u turističkim mjestima često se dogodi da uđe grupa turista od kojih svi mjenjaju istu valutu. Postavite li parametar „Ostavi posljednje korištenu valutu ...“ na Da, program će stalno nuditi zadnju kupljenu valutu (sve dok je ne promjenite).


31

Ovakav način rada s programom znatno ubrzava poslovanje, ali može biti i uzrok greškama. Stoga preporučamo da za početak pažljivo probate obje opcije kako biste se na njih navikli i odlučili za onu koja Vam više odgovara. Iskustvo nam pokazuje: "Puno automatike = puno grešaka". Zamislite da imate mjenjačnicu u autokampu u kojem su većina gostiju Česi. Moguće je postaviti opciju da program kao otkupnu valutu uvijek nudi CZK. Ovaj je parametar također moguće postaviti tako da program ne nudi niti jednu valutu, dovoljno je ovaj parametar ostaviti praznim. Kada dođete na polje za upis valute, ostavite ga praznim i tipkom Enter probajte proći dalje. Program će otvoriti tablicu sa svim valutama iz tečajne liste te će Vas tražiti da izaberete valutu koju otkupljujete. Pomoću strelica za GORE i DOLE izaberite željenu valutu (možete pritisnuti i prvo slovo) te izbor potvrdite tipkom Enter. Vratimo se otkupu. Ukoliko valuta koju otkupljujete nije EUR dovoljno je upisati slovnu ili brojčanu oznaku valute npr. HUF ili 348. Pritiskom na tipku Enter potvrđujete upisanu valutu te program povlači temeljni kupovni tečaj za izabranu valutu i postavlja fokus na polje Iznos u valuti. Nakon što upišete iznos i pritisnete tipku Enter program će izračunati protuvrijednost otkupljene valute u kunama. VAŽNO !!! U ovom dijelu programa se manifestira nova zakonska odredba o tečajnim razredima. Objasnimo je još jednom na primjeru: Ukoliko ste u tečajnoj listi definirali samo temeljni otkupni i prodajni tečaj program će sve otkupe i prodaje obavljati po tom jednom, temeljnom tečaju. Novi zakon međutim dopušta formiranje tečajnih razreda. Što time dobivate ? Odlukom o uvođenju tečajnih razreda zakonodavac je htio postići mogućnost da mjenjač posluje tržišno, dakle da veće iznose strane valute stranci može platiti po višem tečaju, odnosno da veće iznose strane valute koje stranka kupuje može prodati po nižem, povoljnijem tečaju. (Znamo da se ponavljamo, ali ovo je najvažnija novina u zakonu.) Čemu tečajni razredi ? Namjera zakonodavca je da istovremeno osigura transparentnost kupnje i prodaje i ravnopravnost stranki koje devize kupuju odnosno prodaju. To znači da svaka stranka koja mjenja ili kupuje devizni iznos koji odgovara određenom tečajnom razredu ima pravo na iste uvjete kupnje ili prodaje. Pogledajmo to na primjeru kada imamo temeljni tečaj i samo jedan povoljniji. Pretpostavimo da ste postavili slijedeće tečajeve za EUR : Valuta Minimalni iznos Kupovni tečaj EUR 0 7,31 EUR 8000 7,32 Što predstavlja ovakva tečajna lista ? Ona znači slijedeće: ako protuvrijednost otkupljene ili prodane valute obračunata po temeljnom tečaju iznosi između 0 i 999,99 Kn tada stranka ima pravo promjeniti ili kupiti stranu valutu po tečaju upisanom u prvom retku. Ako je međutim protuvrijednost kuna obračunata po temeljnom tečaju veća ili jednaka od 8000 kuna, tada stranka ima pravo kupiti ili prodati stranu valutu po povoljnijem tečaju (upisanom u drugom retku). Pogledajmo na primjeru otkupa strane valute s konkretnim brojevima (Slika 41). Ako stranka mjenja 1000 EUR, preračunato po temeljnom tečaju to iznosi 7310 Kn. Ako stranka mjenja 1200 EUR, preračunato po temeljnom tečaju to iznosi 8772 Kn. Dakle, ovaj iznos upada u povoljniji tečajni razred, jer je taj iznos veći ili jednak 8000 Kn, te stoga stranka ima pravo tih 1200 EUR promijeniti po tečaju 7,32 i za njih dobiti 8784 Kn. Mjenjač ima pravo unutar tečajne liste formirati proizvoljan broj povoljnijih tečajnih razreda za svaku valutu. Ove matematičke operacije program obavlja automatski. Ukoliko stranka mjenja iznos koji odgovara nekom od povoljnijih tečajnih razreda, program će ispod primjenjenog tečaja po kojem se stranci devize otkupljuju ili prodaju prikazati i temeljni (redovni) tečaj. (Slika 41.) Temeljni tečaj se prikazuje manje naglašenom bojom kako biste imali informaciju o njegovom iznosu, ali onaj tečaj po kome se valuta mjenja je povoljniji i stoga je naglašen. 10.1.1. OTKUP VALUTE PO POVOLJNIJEM TEČAJU

32

32

Slika 41. Otkup valute po povoljnijem tečaju Stranka mjenja 1200 EUR i za to dobiva 8784 Kn. VAŽNO !!! Program ne dozvoljava izmjenu tečaja prilikom otkupa, prodaje ili konverzije strane valute. Tečaj ovisi isključivo o tečajnom razredu unutar tečajne liste i postavlja ga sam program. Zaustavimo se trenutak na ovom dijelu programa, pa ćemo se naknadno vratiti na otkup transakcija po povoljnijem tečaju.

Zašto program zastane na polju Protuvrijednost, zašto ne ide dalje i odmah proknjiži napravljenu potvrdu ? U praksi je čest slučaj da stranka treba određeni iznos kuna i u tu svrhu mjenja devize. Stranka tada obično pita npr. "Koliko EUR-a moram promjeniti da bih dobio 1200 Kn ? "

U takvom slučaju preskočite polje Iznos i u polje Protuvrijednost upišite brojku 1200. Nakon potvrde tipkom Enter program će izračunati slijedeće: da bi stranka dobila 1200 Kn mora promjeniti 164,16 EUR. (Najčešće ispadne neki iznos strane valute koji nije okrugao broj, u ovom slučaju 164,16). Budući da mjenjačnice (većinom) ne otkupljuju kovanice strane valute pomoću strelice GORE vratite se na polje Iznos i zaokružite ga na prvi bliski cijeli broj (npr. 170). Pritiskom na tipku Enter potvrdite ispravljeni iznos strane gotovine, te se program ponovo vraća na polje protuvrijednost i preračuna stransakciju s novim iznosom. Ukoliko stranka nema sitnih 170 EUR već daje 200, u polje Stranka daje upišite 200. Potvrdite li tipkom Enter, program će izračunati da za 170 EUR trebate isplatiti 1242,70 Kn i izvratiti 30 EUR. Naravno, prije izdavanja potvrde uvjerite se da Vi imate sitnih 30 EUR za izvratiti.

Slika 42. Otkup strane valute kada stranka traži točno određeni iznos kuna Polje Stranka daje niste obvezni koristiti, jer program u njega uvijek upiše iznos koji stranka mjenja, ali naša je preporuka da ga koristite. Njegovo će Vam korištenje olakšati rad i smanjiti mogućnost pogreške pri izvraćanju novca. Isto tako, ti podaci ostaju trajno zapisani u bazi podataka, pa ne postoji mogućnost naknadne lažne reklamacije. Ako iznos od 164,16 EUR slučajno zaboravite zaokružiti na 170, program će Vas upozoriti da pokušavate otkupiti nezaokružen iznos strane valute.


33

Ostala polja mjenjač koristi po potrebi. U polja Stranka i Isprava možete po želji upisivati prezime i ime stranke te broj putovnice ili osobne iskaznice. To se obično čini onda kada otkupljujete USD, jer se dolari najčešće falsificiraju, a ispravnost novčanica se testira posebnim magnetskim olovkama, koje su mnogo rjeđe nego UV lampe koje se koriste za testiranje ispravnosti ostalih stranih valuta. U takvim slučajevima na raspolaganju Vam stoji i rubrika za upis serijskih brojeva otkupljenih stranih novčanica. Pritiskom na dugme Serijski brojevi apoena (Insert) ili na tipku Ins (Slika 43.) otvara se tablica u koju se upisuju apoeni i serijski brojevi.

Slika 43. Upis serijskih brojeva novčanica po apoenima NAPOMENA: Program ne uspoređuje sumu popisanih apoena i iznos s potvrde. Naime, u praksi se obično popisuju samo novčanice u apoenima od 50 USD na više čija suma ne mora biti jednaka ukupnom iznosu koji stranka mjenja.

Polje "Stranka je nerezident" služi kao podatak vrši li se otkup valute od domaće fizičke osobe (rezidenta) ili od strane fizičke osobe (nerezidenta). Taj je podatak bitan, jer se kasnije prikazuje na izvješćima koja se dostavljaju u banku. Na taj način HNB saznaje koliko se otprilike strane gotovine otkupilo od domaćih, a koliko od stranih osoba.

Slika 44. označavanje nerezidenta Želite li iz nekih razloga odustati od izdavanja potvrde o otkupu dovoljno je pritisnuti tipku ESC ili pritisnuti dugme Prekid otkupa i program se postavlja na uvodni ekran za izbor vrste posla. Ako ste potvrdu o otkupu proknjižili, program se odmah vraća na izbornik za izbor vrste posla, jer Vas već možda čeka slijedeća stranka. Zadnja transakcija ostaje prikazana na ekranu sve dok ne krenete u izdavanje nove.

Zašto ? Računala su puno brža od pisača i poželjno je da podaci o transakciji ostanu prikazani na ekranu kako biste imali više vremena za izbrojati novac dok pisač istovremeno ispisuje potvrdu. Slika 45. Nakon knjiženja, zadnja potvrda ostaje prikazana na ekranu

Vratimo se sada ponovo na slučaj kada smo otkupljivali valutu po povoljnijem tečaju. Zadnja promjena deviznog zakona od 01.03.2007. godine zahtjeva od mjenjača da za svaku transakciju kupnje ili prodaje obavljenu po povoljnijem tečaju evidentira podatke o stranci s kojom je transakcija obavljena. Pretpostavka zakonodavca je da su neki mjenjači povoljnije tečajeve koristili isključivo kako bi stranu valutu mogli prodati sami sebi, pa je ova odluka uvedena kako bi se to izbjeglo, odnosno da povoljnije tečajeve koriste samo onda kada stranka zaista mjenja ili kupuje veći iznos strane valute. Članak 7. stavak 13. odluke od 01.03.2007. godine zahtjeva od mjenjača da

34

34

vodi slijedeće evidencije: 13. evidencije potvrda o otkupu i prodaji strane gotovine po povoljnijem tečaju, sa serijskim brojevima tih potvrda i s podatcima o identitetu stranke (ime, prezime, adresa stanovanja, broj osobne iskaznice ili putovnice). Kako ovo nije bilo obvezno u prvoj odluci tako naša stara verzija programa nije imala mogućnost ovakve evidencije. Naša nova verzija programa omogućava vođenje transakcija s povoljnijim tečajevima po automatizmu. U tu svrhu otiđite u dio programa Parametri programa -> Obavezan upis stranke kod povoljnijeg tečaja i postavite opciju Da. Svaki put kada pokušate evidentirati transakciju s povoljnijim tečajem, a niste upisali podatke o stranci program će Vas zaustaviti slijedećom porukom: Želite li za otkup po povoljnijem tečaju upisati podatke o stranci ?

Odgovorite li sa Da, program će na ekranu prikazati tablicu s podacima o već evidentiranim strankama. Na raspolaganju Vam je mogućnost izbora postojeće stranke (ako se radi o nekom poznatom) ili upis nove. U polje Traži stranku je dovoljno upisati prvih par slova imena ili prezimena i program će se postaviti na prvu stranku čije ime ( prezime) počinje s upisanim slovima. Ako ste stranku pronašli izaberite je pritiskom na tipku Enter, a ako stranka u tablici ne postoji novu ćete stranku evidentirati pritiskom na dugme Upis novog ili na tipku prečac Ins. Budući da se ime i prezime upisuje u isto polje Vaša je odluka hoćete li stranke evidentirati na način da najprije evidentirate ime ili prezime, ali se morate držati istog standarda ukoliko stranku želite slijedeći put brzo pronaći. Slika 46. Upis podataka o stranci za evidentiranje transakcija s

povoljnijim tečajem Nakon što potvrdu proknjižite, na njoj biti ispisani i podaci o stranci. 10.1.2. UPIS RUČNO IZDANIH POTVRDA Na uvodnom ekranu pri ulasku u F3 - Mjenjačnica ispod slike čarobnjaka nalazi se mali kvadratić uz koji piše : "Želite li upisivati ručno izdane potvrde ? " (Slika 47.) Čemu to služi ?


35

Ukoliko ste zbog „više sile“ (kvar na računalu, nestanak struje i sl.) onemogućeni raditi sa zaštićenim programom, tada ste obvezni strankama izdavati ručno ispisane potvrde na obrascima koje banka izdaje za takve situacije. (Ne vrijedi više ni ono : "Gospođo oprostite, evo baš mi programer tu nešto popravlja, pa Vam ne mogu dati potvrdu ...")

Slika 47. Upis ručno izdanih potvrda Kada prestane uzrok „više sile“, ručno ispisane potvrde morate upisati u program kako bi podaci bili potpuni i stanje blagajne ispravno. Pretpostavimo da ste izdali jedan broj ručno pisanih potvrda, da je struja došla te da ponovo možete koristiti računalo. Prije "prepisivanja" tih potvrda u program, u polje "Želite li upisivati ručno izdane potvrde?" postavite kvačicu tako da na njemu kliknete mišem. U kvadratiću ("Da, želim") se pojavi zelena kvačica (Slika 47). Ako sada pritisnete tipku s brojem 1 (Otkup strane gotovine i čekova), pojavit će se polje SB potvrde (Serijski broj potvrde) (slika 48.). U to polje upisujete serijski broj obrasca banke na koji ste na ručno ispisali transakciju.

Slika 48. Upis serijskog broja potvrde

Na taj način u program morate prepisati sve ručno izdane potvrde.

10.1.3. OTKUP VIŠE VALUTA OD ISTE STRANKE Ponekad se dogodi da stranka želi promjeniti više od jedne strane valute ? Devizni zakon nalaže da se za svaku transakciju mora izdati posebna potvrda. Pretpostavimo da strankia mjenja dvije valute. Otkupite prvu valutu, proknjižite je i ispišite potvrdu. Isto napravite i s drugom valutom (kao da se radi o novoj stranci). Za svaku valutu pisač će ispisati posebnu potvrdu.

Kada ste ispisali i drugu potvrdu pritisnite tipku + (plus: na numeričkoj tipkovnici). Otvorit će se prozor koji pita "Koliko zadnjih protvrda zbrojim za ispis ?" i ponudit će broj 2 (stranke najčešće mjenjaju dvije valute). Ako je stranka mjenjala 3 valute, upisat ćete broj 3 i potvrditi tipkom Enter. Program će zbrojiti zadnje 3 potvrde o otkupu, prikazati ih na ekranu (kako biste mogli početi brojati novac) i istovremeno ispisati dodatni listić na kojem će biti sumirane zadnje tri transakcije. Ova opcija znatno ubrzava rad, i smanjuje mogućnost pogreške.

Sumiranje više potvrda je moguće samo onda kada se radi o potvrdama istog tipa.

Slika 49. Sumiranje više potvrda istog tipa

36

36

U trenutku kada potvrdu pošaljete na pisač ne postoji mogućnost prekida ispisa ili prekida knjiženja potvrde. Bez obzira da li je u tom trenutku nestalo papira u pisaču, ili je pisač bio «off line», zaglavio se i sl., potvrda poslana na pisač je nepovratno proknjižena. Jedino što s njom možete napraviti je ispisati je ponovo ili je stornirati. Nakon što valutu otkupite uz dugmad za otkup, prodaju, konverziju itd. pojavljuje se i dugme s brojem 5 – Dupliraj.

Slika 50. Nakon izdavanja potvrde javi se dugme s brojkom 5 - Dupliraj

Čemu ono služi ? Često se puta dogodi da u mjenjačnicu uđe grupa turista. Nakon kraćeg dogovora svi žele promjeniti po 20 EUR. Nakon što napravite prvu potvrdu za otkup 20 EUR pojavit će se dugme 5 – Dupliraj. Pritisnite brojku 5 na numeričkoj tipkovnici. Program će na ekranu pripremiti novu potvrdu na 20 EUR s novim rednim brojem, a fokus će biti postavljen na dugme Knjiži. Ostaje Vam samo pritisnuti tipku Enter i potvrditi izdavanje nove potvrde za otkup 20 EUR-a. ... ponovo pritisnite brojku 5 i program je spreman za slijedeću potvrdu itd. Na taj način moguće je veoma brzo izdati nekoliko istovrsnih potvrda.

10.1.4. STORNIRANJE POTVRDA, PONOVNI ISPIS, EVIDENTIRANJE APOENA

Ukoliko ste iz nekog razloga izdali krivu potvrdu, možete je (samo) stornirati.


37

Kako potvrdu stornirati ili ispisati ponovo ?

Slika 51. Pregled izdanih potvrda Kada se pritisne tipka F3-mjenjačnica i otvori prozor za izdavanje potvrda (Slika 47.) pritisnite brojku 4 (dugme Izdane potvrde). Na ekranu će se pojaviti tablica koja prikazuje izdane potvrde. Postavite gredicu na željenu potvrdu i pritisnite mišem dugme Storno (Slika 51.) ili samo slovo S na tipkovnici. Program će pitati jeste li sigurni da potvrdu želite stornirati. Nakon što odgovorite potvrdno, morate upisati razlog zbog kojeg potvrdu stornirate. Kako ne biste gubili vrijeme pišući razlog storniranja, program će ponuditi izbor jedne od mogućnosti (slika 52.).

Slika 52. Izbor razloga storna

U praksi su najčešća samo dva razloga storniranja potvrda: 1. na zahtjev stranke ili 2. pogrešan unos. Tipkama sa strelicama lijevo i desno izaberite jednu od ponuđenih mogućnosti i potvrdite tipkom Enter. Program će ponovo ispisati potvrdu na pisač. U zaglavlju potvrde će pisati da je potvrda stornirana i razlog storniranja. Storniranu potvrdu zaklamajte uz originalnu i čuvajte uz ostalu dokumentaciju (dvije godine). U tablici izdanih potvrda, stornirana potvrda će biti ispisana crvenom bojom (Slika 53).

Slika 53. Potvrda je stornirana

Kako će se stroniranje potvrde odraziti na izgled blagajničkog dnevnika ? Stornirana potvrda će se pojaviti u dnevniku neposredno iza originalne potvrde i imat će negativan iznos.

Slika 54. Izgled stornirane potvrde u blagajničkom dnevniku Mjenjači nas često pitaju je li moguće stornirati neku stariju potvrdu ili je moguće stornirati samo zadnju ?

38

38

Moguće je stonirati svaku potvrdu unutar tekućeg blagajničkog dnevnika, ako njezinim storniranjem stanje blagajne neće ući u minus. Potvrde koje su izdane prethodnih dana ne mogu se više stornirati. Pritiskom na tipku s brojem 4. otvara se tablica s izdanim potvrdama tekućeg blagajničkog dnevnika (Slika 51.). Uočite da je potvrdama koje su izdane s povoljnijim tečajem naglašen tečaj. Stornirane potvrde prikazane su crvenom bojom. Ova tablica omogućava obavljanje dodatnih operacija na već izdanim potvrdama. Izdanu potvrdu moguće je stornirati, ispraviti podatke o stranci, upisati serijske brojeve apoena ili ispisati je ponovo. U praksi se može dogoditi da se zgužva papir u pisaču ili da ga jednostavno nestane. Ispis svake potvrde moguće je ponoviti, ali se ta opcija može i zloupotrijebiti. Iz tog razloga svako ponavljanje ispisa potvrde se evidentira i na izvješću Pregled broja ispisivanja potvrda može se vidjeti koliko je puta pojedina potvrda ispisana. Želite li uz potvrdu naknadno evidentirati serijske brojeve primljenih novčanica pritisnite dugme Apoeni. Na ekranu se otvara tablica koja omogućava ažuriranje podataka o primljenim novčanicama (Slika 43). Želite li naknadno upisati ili promjeniti podatke o stranci pritisnite dugme Stranka i otvorit će se tablica za evidentiranje podataka o strankama (Slika 46.)

10.2. PRODAJA STRANE GOTOVINE

Prodaja strane gotovine vrši se na sličan način kao i otkup. I ovdje je program postavljen na način da za valutu koja se najčešće prodaje ponudi EUR, ali taj se parametar može promjeniti.


39

Slika 55. Prodaja strane gotovine Često puta stranka pita npr. "Koliko EUR-a mogu dobiti za 1000 Kn ?" Tada, kao i u slučaju otkupa, preskočite polje Iznos i u polje Protuvrijednost upišete 1000. Program će po prodajnom tečaju od 7,38 preračunati da se za 1000 Kn može kupiti 135,50 EUR.

Kako mjenjačnice (većinom) ne rade sa sitnim stranim novcem (kovanicama) potrebno je vratiti se na polje Iznos i iznos EUR-a zaokružiti na cijeli broj npr. 130. Preko brojke 135,50 upišite 130. Potvrdite li iznos 130 EUR po prodajnom tečaju od 7.38 dobit ćete iznos od 959,40 Kn. Pretpostavimo da Vam stranka uplati 1000 Kn. U polje Primljeno upišite 1000 i nakon pritiska na tipku Enter program će izračunati da stranci morate isplatiti 130 EUR i izvratiti 40,60 Kn. Slika 56. Prodaja strane gotovine

Dakle, u slučajevima kada stranka ne zna koliko strane valute želi kupiti, ali zna da je želi kupiti za zadanu protuvrijednost kuna program će poslužiti kao pomoćni kalkulator. Zadatak programa je da izračuna približnu vrijednost strane gotovine, a Vama ostaje da tu vrijednost zaokružite na cijeli iznos koji stranci odgovara. Naš program omogućava upis podataka o stranci i kod prodaje valute. Ovo je namjenjeno prvenstveno štedno-kreditnim zadrugama budući da one smiju prodavati valutu samo svojim zadrugarima i moraju ih evidentirati. Također trebate imati na umu kod transakcija čiji iznos prelazi 105,000.00 Kn stranku morate identificirati, a transakcije koje prelaze 200.000,00 Kn morate prijaviti Uredu za sprječavanje pranja novca. Prilikom prodaje strane valute program uvijek ponudi gotovinu, jer većina mjenjačnica prodaje stranu valutu za gotovinu (kune). Zakonodavac je međutim predvidio mogućnost prodaje strane valute i za čekove građana, kreditne i debitne kartice. Kako većina mjenjača ne radi s čekovima građana ova opcija nije uključena odmah u programu, već je moramo sami postaviti. Na Opcije->Sistem ->Opcije rada mjenjačnice pronađite opciju Mjenjačnica prihvaća kartice i čekove građana i postavite je na Da. Tada će se u programu kod prodaje valute otvoriti mogućnost prodaje valute za čekove građana ili kartice. Kako to napraviti ? Pretpostavimo da ste pritisnuli brojku 2 i tako izabrali Prodaju. Želite li promjeniti sredstvo plaćanja pritisnite tipku Ins (Insert). Program „skače“ na polje Plaćanje i kao sredstvo plaćanja postavlja Ček građana. Pritisnete li tipku Ins još jednom sredstvo plaćanja se mjenja u Kartica i tako redom. Pritiskanjem tipke Ins postavlja se željeno sredstvo plaćanja.

40

40

Slika 57. Izbor sredstva plaćanja kod prodaje

10.3. KONVERZIJA VALUTE Prije nego što detaljnije objasnimo konverziju, odmah ćemo naglasiti da mjenjači nemaju pravo vršiti „pravu konverziju“. Ne možete reći stranci npr. za 100 EUR mogu isplatiti 150 USD. Zašto ? Zato što se ne zna po kojem je tečaju jedna valuta otkupljena, a druga prodana. Konverziju je moguće napraviti samo onda ako se ona vrši „preko kune“. Kako to radi u našem programu ? Ponekad se dogodi da stranka poželi promjeniti jednu valutu u drugu. Valutu koju stranka mjenja mjenjač otkupljuje, a valutu koju stranka želi kupiti mjenjač prodaje za iznos kuna koji je stranci trebao isplatiti za otkupljenu valutu. Dakle, konverziju je dozvoljeno napraviti samo pod uvjetom da se zna tečaj po kome je jedna valuta kupljena, a druga prodana. Zašto onda konverziju obavljati u dva koraka, kada je puno jednostavnije napraviti to u jednom koraku i izdati dvije potvrde istovremeno (jednu za otkup, drugu za prodaju ) poštujući pri tome numeraciju serijskih brojeva potvrda ? Naš program radi upravo to. Konverziju obavlja "preko kune", tj. jednu valutu otkupi po kupovnom tečaju, drugu proda po prodajnom tečaju, ispiše jednu potvrdu za otkup, drugu za prodaju i sve to u jednom potezu. Često puta spominjemo ubrzanje rada. Htjeli bismo naglasiti da neki od naših komintenata imaju po 700 i više transakcija dnevno (pogotovo u sezoni), te svaki nepotrebni pritisak na tipku nije jedan pritisak viška već njih najmanje 700. Tokom 8-satnog rada s novcem ljudima pada koncentracija i veoma je bitno da program što je moguće više olakša i ubrza rad.

Slika 58. Konverzija valute Pritisnete li tipku s brojkom 3 ovorit će se prozor za konverziju valute (Slika 58). Pokazat ćemo dva najčešća načina u kojima se s konverzijom valute susrećemo u praksi. 1. način – stranka želi promjeniti npr. 100 EUR-a u BAM (konvertibilne marke) (Slika 58.) Uočite da konverzija valute ima dva retka: prvi za otkup, a drugi za prodaju valute. U prvom se retku bira valutu koju se otkupljuje, dakle EUR. Pritiskom na tipku Enter program se postavlja na polje Iznos. Upišite broj 100 i pritisnite Enter. Program će izračunati da je za

otkup 100 EUR-a stranci potrebno isplatiti 731 Kn. U drugom se retku obavlja prodaja valute tj. za primljenih 731 Kn stranci prodajete BAM-e. Po prodajnom tečaju od 3,80 Kn to će iznositi 192,37 BAM-a (slika 58.).

Budući da mjenjačnice ne primaju sitne strane novčanice (kovanice) vratite se u polje Isplata, zaokružite iznos BAM-a na 200 i potvrdite tipkom Enter. Program će pokazati da u tom slučaju stranka treba doplatiti 29 Kn. (Slika 59.) Slika 59. Zaokruživanje valute za isplatu


41

Ukoliko stranka nema 29 Kn za doplatiti, vratite se na polje Isplata, upišite 190 i potvrdite tipkom Enter. Program će izračunati da stranci morate isplatiti 190 BAM i izvratiti 9,00 Kn. (Slika 60.) Slika 60. Zaokruživanje valute za isplatu na manji iznos

Naravno, prije knjiženja potvrde morate provjeriti imate li u blagajni sitnih 190 BAM. Knjiženjem ove transakcije program ispisuje dvije potvrde (sa serijskim brojevima) i dodatni listić. Prva potvrda je potvrda o otkupu 100 EUR po tečaju 7,31. Druga potvrda je potvrda o prodaji 190 BAM za 722,00 Kn i isplatu 9 kuna razlike. Treći papir nije niti potvrda o otkupu niti potvrda o prodaji, već samo pomoćni listić koji stranci omogućava lakši uvid u obavljene transakcije. 2. način – stranka želi kupiti 100 BAM za EUR, ali je zanima koliko je to EUR-a

Slika 61. Konverzija (2. način) U ovom slučaju u prvom retku birate valutu koju otkupljujete (EUR). Budući da ne znate koliko EUR-a stranka želi promjeniti (želi kupiti 100 BAM za nepoznat iznos EUR), preskočite polja Iznos i Protuvrijednost. U polju Valuta isplate izaberite valutu BAM, potvrdite i u polje Isplata upišite 100. Nakon potvrde program će popuniti sva preostala polja na temelju upisanih podataka (Slika 61).

Da bi kupila 100 BAM stranka treba dati 51,98 EUR-a. Budući da ne primate kovanice vratite se na polje Uplata u valuti i zaokružite EUR-e na 60 (Slika 62). Slika 62.

Pritišćite tipku Enter dok se ponovo ne postavite na polje Isplata i u njega upišite 100 (koliko stranka želi). Program će izračunati da za 60 EUR stranka treba dobiti 100 BAM i 58,60 Kn.

Slika 63. Pogledate li sada stanje blagajne vidjet ćete da u blagajni imate EUR-a, BAM-a, USD-a i kuna. Stanje blagajne prikazuje zasebno stanje svake valute, kao i ukupnu protuvrijednost blagajne izraženu u kunama obračunatu po temeljnom tečaju mjenjačnice.

Ovaj podatak može poslužiti kao orjentacija, pogotovo ako uočite da protuvrijednost blagajne odstupa od neke uobičajene vrijednosti. Slika 64. Stanje blagajne Pretpostavimo da ste nekoliko dana radili otkup i prodaju te da je došao trenutak kada po ugovoru koji imate s bankom razliku između otkupljene i prodane value trebate predati u banku.

42

42

Ponovo se moramo vratiti na F4 – Blagajna. Knjiženju ovog dokumenta posvetit ćemo posebnu pažnju, jer su ovdje greške najčešće i najskuplje se plaćaju.

11. ODNOS STRANIH SREDSTAVA PLAĆANJA BANCI NA OTKUP Ugovorni mjenjač najmanje jednom mjesečno u banku mora predati cjelokupnu razliku između otkupljene i prodane strane valute. Ako mjenjač ne vrši prodaju tada svu otkupljenu stranu gotovinu i čekove koji glase na stranu valutu mora u banku predati najmanje jednom mjesečno. Zakonom je propisano da ugovorna banka s mjenjačem mora sklopiti takav ugovor u kome će definirati koliko puta u kalendarskom mjesecu mjenjač mora predavati otkupljena strana sredstva plaćanja u banku (mjenjačnice koje vrše samo otkup) tj. razliku između otkupljene i prodane strane valute (mjenjačnice koje vrše i otkup i prodaju). Taj broj može biti i više puta mjesečno, ali zakonom je propisano da mora biti najmanje jednom. ( Usput rečeno, dosadašnja kazna za nepoštivanje ugovora s bankom je bila i do 15.000,00 kuna – prema tome, pamet u glavu. ) Neke mjenjačnice (npr. turističke agencije i sl. ) su predavale otkupljenu stranu valutu jednom dnevno (u jutro za prethodni dan). Pri tome je svaka banka tražila svoje dnevnike, svoja izvješća i ta je praksa konačno ukinuta. Postoje jedinstvena izvješća propisana zakonom koja svaka banka mora prihvatiti. Otvorite li sada blagajnu (F4) program više neće odmah ponuditi dokument za knjiženje. To se događalo samo kod knjiženja prvog dokumenta. Sada, kada u blagajni već postoji proknjižen jedan dokument (početno stanje) program će na ekranu prikazati proknjižene blagajničke dokumente. Želite li proknjižiti novi dokument, pritisnut ćete dugme Novi ili tipku Ins. Otvara se prozor za Odabir vrste transakcije (Slika 65.). Odnos strane gotovine banci na otkup predstavlja isplatu deviza iz blagajne, pa ćemo stoga od ponuđenih vrsta transakcija izabrati Devizne isplate. Nakon toga se otvara novi prozor koji nudi izbor jedne od zakonom propisanih deviznih isplata. Izaberite FG – Odnos strane gotovine banci na otkup.

Slika 65. Izbor vrste transakcije : Devizne isplate ... Slika 66. Izbor dokumenta: Odnos strane gotovine ...


43

Slika 67. Knjiženje dokumenta: Odnos strane gotovine ... Na ekranu će se pojaviti prazan dokument za knjiženje. Kao i kod početnog stanja vrstu dokumenta, sredstvo plaćanja i datum nije moguće mjenjati. Broj dokumenta je moguće postaviti, ali samo kod knjiženja prvog dokumenta ovog tipa. Naime, ako prelazite s nekog drugog programskog rješenja na naše, a Vaša ugovorna banka želi zadržati slijed primljenih dokumenata, moguće je nastaviti taj slijed ručnim upisom početnog broja. Svi ostali dokumenti nosit će slijedni broj na koji ne možete imati utjecaja. Tipkom Enter potvrdite jedno po jedno polje i postavite se na dugme Pokupi sav promet. Devizni zakon kaže da je mjenjač dužan na dan odnosa u banku predati svu otkupljenu valutu, odnosno razliku između otkupljene i prodane valute (za one koji rade i otkup i prodaju). Dakle, ako EUR-i baš i ne želite nositi u banku ( banka ih npr. plaća lošije nego vi) sami ste si krivi što o tome niste prije razmišljali. Odredbom o jednomjesečnom odnosu valute u banku ostavljeno Vam je sasvim dovoljno vremena da izaberete najpovoljniji dan za predaju valute u banku. Stoga ne čekajte zadnji dan, jer kazna je daleko veća od negativne tečajne razlike koju ćete ostvariti. Pritiskom na dugme Pokupi sav promet program će sậm napuniti dokument razlikom između otkupljene i prodane strane gotovine. Prema važećem zakonu na dan odnosa strane gotovine u banku mjenjač mora predati cjelokupnu razliku između otkupljene i prodane valute. Stoga, ne postoji način da na dokumentu Odnos u banku ... proknjižite manje valute od iznosa kojim raspolažete u blagajni. VAŽNO ! Tečaj koji mjenjač upisuje u ovaj dokument je tečaj po kojem će ugovorna banka platiti predanu stranu valutu. Naime, ako mjenjač u radu koristi svoju tečajnu listu, a banka na taj dan ima drugačiju tečajnu listu, predajom valute u banku stvara se tečajna razlika koju ste dužni evidentirati. Kako ? Pogledajmo primjer. Pretpostavimo da temeljni tečaj za EUR u mjenjačnici za taj dan iznosi 7,31 Kn, a da je tečaj po kome banka otkupljuje valutu iznosi 7,324568. U polje tečaj program će ponuditi temeljni tečaj mjenjačnice, ali Vaša je obveza umjesto toga tečaja upisati tečaj banke.

44

44

Slika 68. Mjenjač je u dokument FG obvezan upisati tečaj po kome će mu banka otkupiti valutu Kako će mjenjač unaprijed znati tečaj banke ? Prema deviznom zakonu ugovorna je banka dužna mjenjaču svaki dan dostavljati tečajnu listu. Po novom zakonu koji je stupio na snagu 01.03.2007. mjenjač je dužan čuvati tečajne liste ugovorne banke. Većina banaka oko 17-18 sati tekućeg radnog dana mjenjačima dostavlja tečajnu listu koja vrijedi za slijedeći radni dan. Kako je tečaj banke gotovo uvijek različit od tečaja mjenjačnice (kod onih koji vrše otkup i prodaju), knjiženjem ovog dokumenta stvara se tečajna razlika koju su mjenjači prije često zaboravljali knjižiti. Ona može biti značajna, naročito kod mjenjača koji u banku predaju veće iznose strane valute. Tečajna razlika od pdaje strane valute može biti i negativna. Ne samo da može biti, nego je najčešće tako. Naime, da bi bili konkurentni, mjenjači često puta stranu valutu moraju plaćati bolje od banaka, pa je i njihov kupovni tečaj viši. Predajom skuplje plaćene valute u banku mjenjači gube, ali zakon je takav ... ( na ovaj ćemo se problem vratiti malo kasnije) Dakle, za svaku je valutu potrebno upisati tečaj po kome će je banka platiti. Uočite kolone "% prov. " i "Provizija".

Slika 69. upis dodatne provizije banke

Čemu one služe ? Neke banke daju stimulativnu proviziju na određene valute. Npr. 0,5 % na EUR, USD i CHF. Ako Vaša ugovorna banka iznos provizije isplaćuje odmah na ruke (rjeđi slučaj) onda je potrebno upisati i proviziju kako bi dokument zaista odgovarao onome što ćete u banci primiti. Ako Vaša ugovorna banka proviziju isplaćuje jednom mjesečno direktno na žiroračun (češći slučaj), onda taj iznos ne morate proknjižiti na ovom dokumentu. O njemu će voditi brigu Vaš knjigovođa. Ne biste vjerovali, ali postoje banke koje uzimaju proviziju, (nećemo im ovdje praviti negativnu reklamu, pa ih nećemo imenovati) te zbog takvih banaka taj postotak provizije može biti i negativan. (Zamislite, morate im platiti da bi im predali stranu valutu.) Ukoliko Vaša ugovorna banka ima negativnu proviziju, taj podatak ovdje ne možete upisati. Upravljačka procedura koju su napisali programeri HNB-a ne dozvoljava upis negativne provizije. Nakon što dokument proknjižite (Spremi bez ispisa) ili proknjižite i ispišete (Spremi i ispiši) program će Vas pitati „Želite li ispisati privremeni obračun blagajne ?“ Što to znači ? Zaštićeni program je napravljen tako da ovlašteni mjenjač prilikom predaje strane valute u banku mora predati cjelokupnu razliku između otkupa i prodaje. Kako biste to zaista i dokazali zakonodavac traži da neposredno nakon knjiženja transakcije FG - Odnos strane gotovine banci na otkup ispišete i privremeni obračun blagajne koji će pokazati da su u blagajni ostale samo kune tj. da ste cjelokupnu razliku između otkupa i prodaje predali u banku. Kako to ne biste zaboravili (kazna je velika) program to nudi automatizmom.

Slika 70.

No to nije sve. Nakon što ispišete privremeni obračun blagajne, program će Vas pitati "Želite li napraviti specifikaciju apoena ?"


45

Slika 71. Odgovorite Da. Program će otvoriti obrazac za upis specifikacije apoena strane gotovine.

11.1. SPECIFIKACIJA STRANE GOTOVINE ZA BANKU

Slika 72. Prozor za izradu specifikacije apoena strane gotovine Iako Vam se možda čini da radite dupli posao, nije baš tako. Sjetite se kako ste prilikom predaje novca na ZAP (FINU) stalno morali praviti specifikacije kuna po apoenima. Tako je i ovdje. Neke banke imaju ugovore sa stotinama mjenjačnica i puno im je jednostavnije napraviti obračun kada im donesete specifikaciju valuta po apoenima. Osim toga tako radite dvostruku kontrolu. Kako se izrađuje specifikacija apoena ?

U lijevom okviru vidite knjižene dokumente "Odnosi u banku" (Slika 72). Gredica za izbor specifikacije je već poziciona na zadnju (upravo proknjiženu FG transakciju). Pritisnite dugme Upis. Program će ponuditi listu valuta (samo onih koje ste proknjižili na rekapitulaciji). Izaberite npr. BAM i potvrdite izbor. Slika 73. Izbor valute za izradu spec. apoena

46

46

U polje apoeni upišite npr. 100 i prebrojite koliko novčanica u apoenima od 100 BAM imate. Taj broj npr. 6 upišite u polje komada. S desne strane ekrana prikazana je tablica koja prikazuje: iznose valute proknjižene na rekapitulaciji (FG transakcija) i iznose iste valute upisane na specifikaciji. Polje koje prikazuje iznos valute na specifikaciji će biti prikazano crvenom bojom sve dok se iznos na specifikaciji ne izjednači sa iznosom na rekapitulaciji. Nakon što ste upisali podatke o prvom apoenu program će i dalje nuditi BAM sve dok ne upišete sve apoene i dok se iznos na specifikaciji ne izjednači sa iznosom na rekapitulaciji. Nakon toga program će ponovo otvoriti listu valuta, ali ovaj puta samo preostalih, bez BAM-a.

Slika 74. Upis apoena

Slika 75. Svi apoeni su upisani u specifikaciju

Ukoliko specifikaciju pokušate spremiti, a niste upisali sve apoene, program će Vas na to upozoriti. Vratimo se još trenutak na proknjiženi dokument "FG - Odnos strane gotovine banci na otkup".

Knjiženjem ovog dokumenta program je sa stanja blagajne "skinuo" svu stranu valutu i ostale su samo kune. Istovremeno, program u blagajnu nije proknjižio odgovarajuću protuvrijednost kuna.


47

Slika 76. Stanje blagajne nakon knjiženja Odnosa strane gotovine..

Zašto ? Zato što ih još nemate. Tek kada od banke dobijete odgovarajuću protuvrijednost kuna ( to može biti za sat vremena, dva sata ili dva dana) te ćete kune proknjižiti kao novi dokument.

11.2. PRIMITAK KUNA PO OSNOVI PRODAJE RAZLIKE IZMEĐU OTKUPA I PRODAJE Kada u banci za predanu valutu dobijete kune (iskustvo s Glumina bankom je mjenjače dovelo do toga da kune traže odmah na ruke) morate ih proknjižiti u blagajnu. Kako ? Ponovo uđite u F4 – Blagajna. Program sada prikazuje dva proknjižena dokumenta (Primitak kuna s računa za redovno poslovanje i Odnos strane gotovine banci na otkup). Pritisnite dugme Novi, izaberite Kunske uplate, potvrdite i izaberite dokument Primitak kuna po osnovi prodaje razlike između otkupa i prodaje banci. (Ako Vaša mjenjačnica vrši samo otkup tada ćete izabrati dokument Primitak kuna po osnovi otkupljene valute predane u banku.) Slika 77. Kunske uplate, ... Po osnovi prodaje razlike između ... Program će Vas pitati želite li da on sam napuni dokument odgovarajućim podacima. Odgovorite potvrdno.

Slika 78.

Program zna koliko ste valute u banku predali i koliko biste kuna za to trebali dobiti, stoga će on sam u polje napomena napisati „Po rekapitulaciji br. 1“, a u polje iznos upisati odgovarajući iznos kuna. Taj iznos u praksi ne mora biti jednak iznosu koji ste proknjižili pri knjiženju dokumenta Odnos strane ... u banku. (Iz više razloga). Slika 79. Primitak kuna po osnovi prodaje razlike između otkupa i prodaje banci

48

48

Npr. u banci se može ustanoviti da je neka novčanica nevažeća ili falsificirana. Isto tako, neke banke imaju starije programske sustave u kojima se tečaj knjiži na 4 decimale, pa između iznosa koji obračunava naš i bančin program može postojati sitna razlika u lipama. To je međutim briga Vašeg knjigovođe. Vaša je obveza proknjižiti točno onaj iznos koji ste u banci dobili. Vratimo se malo na temu predaje strane valute u banku. Što ako se dogodi da ste tečaj neke valute upisali pogrešno ? U programu postoji mogućnost storniranja pojedine stavke s dokumenta FG - Odnos .. u banku, a ne samo cijelog dokumenta. Ovo je vrlo važno jer ... zamislite ovu situaciju. Na dokument Odnos ... u banku ste proknjižili 1000 EUR i 1000 USD i zabunom ste upisali krivi tečaj ili ste samo proknjižili tečaj koji je program ponudio (temeljni tečaj s tečajne liste). Dolaskom u banku i predajom dokumentacije osoba iz banke kojoj ćete valutu predati uočit će grešku i tražiti da dokument ispravite i donesete ponovo. Vi ćete se vratiti u mjenjačnicu, stornirati dokument i tek sada ste si napravili problem. Naime, u međuvremenu (dok ste Vi bili u banci) Vaš je radnik najvjerojatnije otkupio novu valutu i ako sada pokušate knjižiti odnos ... u banku program će dokument napuniti novim stanjima koja predstavljaju sumu onoga što ste stornirali i onoga što je u međuvremenu otkupljeno. Ukoliko ste u međuvremenu otkupljivali novu valutu, nećete moći proknjižiti dokument FG sa istim iznosima valuta kao i prilikom prvog knjiženja. Zato, budite vrlo pažljivi prilikom knjiženja ovog dokumenta. Ipak, bez obzira na Vašu pozornost uvijek se može se dogoditi da tečaj na specifikaciji ne odgovara tečaju po kome će banka platiti predanu valutu. Tada je obveza banke na Vašoj specifikaciji ručno ispraviti krive tečajeve te takve ispravke ovjeriti potpisom i pečatom, a Vaša je obveza na izvještaju Dnevni obračun blagajne obračunati i ručno ispraviti nastalu tečajnu razliku. Devizni inspektori obavljaju kontrolu poslovanja u mjenjačnici, a ne u Vašem knjigovodstvu te svi dokumenti pohranjeni u mjenjačnici moraju imati točne vrijednosti, pa čak i ako su ručno ispravljane. Specifikaciju apoena ispišite u dva primjerka i ovjerite potpisom i pečatom. Jedan primjerak ostaje u banci, a drugi primjerak banka ovjerava Vama, za Vašu evidenciju. Ovjereni primjerak dužni ste čuvati u mjenjačnici kao dokaz da ste proknjiženu valutu u banku zaista i predali. S druge strane zakon kaže da najmanje jednom mjesečno cjelokupnu razliku morate predati (veću težinu ima ugovor s bankom – ako banka traži da predajete svaki tjedan onda to morate i napraviti.)


49

Što se događa ako valutu predajete više puta mjesečno ? Morate li svaki put predavati svu valutu? Najnovije tumačenje zakona kaže da ne morate, već je dovoljno izabrati valute koju želite predati uz jedno ograničenje: valute koju predajete u banku morate predati u cjelokupnom iznosu. Ako je razlika između otkupa i prodaje npr. 1000 EUR i 1000 USD ne morate predati u banku obje valute, ali ako nosite samo dolare morate predati cjelokupni izno, dakle svih 1000 USD. Ne možete predati manje. Valutu koju predajete u banku morate predati u cjelokupnom iznosu.

12. PRIJENOS STRANE GOTOVINE NA DRUGO MJENJAČKO MJESTO ISTOG OVLAŠTENOG MJENJAČA

Postoje još neke vrste knjiženja na koje je potrebno obratiti pažnju. Što se događa u slučajevima kada prenosite stranu gotovinu iz poslovnice u poslovnicu ? Ovdje treba obratiti pozornost na dva problema:

1. Kada se gotovina prenosi na drugo mjenjačko mjesto, na prvom mjenjačkom mjestu nastaje manjak razlike između otkupa i prodaje koji je potrebno predati u banku

2. Ako u obje mjenjačnice mjenjač ne koristi isti temeljni kupovni tečaj, prijenososm valute iz jedne u drugu

poslovnicu nastaje obračunska tečajna razlika

Kod knjiženja ovih dokumenata treba biti oprezan, jer se prijenosi gotovine ne mogu efikasno kontrolirati (mjenjačka mjesta nisu umrežena) i na njih devizni inspektori obraćaju posebnu pozornost. Dopuna novog deviznog zakona kaže da je valutu moguće prenositi iz poslovnice u poslovnicu samo onda ako u svim poslovnicama imate ugovor s istom bankom. Ako po poslovnicama imate ugovore s različitom bankom tada valutu ne možete prenositi već samo posuđivati. Koja je razlika ? Ako ste iz poslovnice A prenesli valutu u poslovnicu B (u kojoj imate ugovor s drugom bankom) tada tu valutu morate vratiti u poslovnicu A prije nego što je iz poslovnice A predate u banku. Predaja valute u banku mora se obavljati istovremeno iz svih poslovnica (na isti dan). Postoje mjenjačnice koje otkupljenu valutu prenose u centralnu poslovnicu i onda svu valutu zajedno predaju u banku. Ovo nemojte raditi. Devizni inspektorat smatra da je svako mjenjačko mjesto zasebna cjelina, te da se specifikacija valute koja se nosi u banku mora napraviti za svako mjenjačko mjesto zasebno. Pogledajmo jedan jednostavan primjer: Mjenjačnica A Mjenjačnica B stanje : 10.000 EUR stanje : 10.000 EUR kup.tečaj: 7.30 kp.tečaj : 7.32 Pretpostavimo da mjenjač prenosi valutu s mjenjačkom mjesta A na mjenjačko mjesto B. Na oba mjenjačka mjesta razlika između otkupa i prodaje iznosi 10.000 EUR. Prenesimo 1000 EUR iz mjenjačnice A u mjenjačnicu B. Kod knjiženja dokumenta FG (odnos strane gotovine banci …) u mjenjačnici A program će javiti da nedostaje 1000 EUR, a kod knjiženja transakcije FG u mjenjačnici B program će u dokument napuniti 10.000 EUR iako sada u mjenjačnici B na stanju blagajne imamo 11.000 EUR. Naš je program pametan pa će dokument FG u mjenjačnici B napuniti s 10.000 EUR, ali će Vas ipak upozoriti da imate više valute nego što to pokazuje razlika između otkupa i prodaje. UPOZORENJE ! ČITAJTE PORUKE KOJE PROGRAM JAVLJA !!! Vaša je obveza u dokument FG upisati svih 11.000 EUR, jer ste 1.000 EUR donesli iz druge poslovnice. Program Vas nije dužan na to upozoriti, ali ipak i to radi. Suma valuta predanih u banku na nivou obje poslovnice mora odgovarati ukupnoj razlici između otkupa i prodaje na nivou poslovnica.

Kako ćete u mjenjačnici A knjižiti prijenos strane gotovine na drugo mjenjačko mjesto ? F4 - knjiženje blagajne. Dodajte novi dokument (dugme Novi), izaberite devizne isplate, izaberite dokument Prijenos strane gotovine na drugo mjenjačko mjesto istog ovlaštenog mjenjača i proknjižite 1000 EUR. Uočite da je tečaj koji je program ponudio jednak temeljnom tečaju mjenjačnice A i da ga ne možete mjenjati. Program će dakle napraviti isplatu deviza po tečaju 7.30.

50

50

U mjenjačnici B knjižite devizne uplate, Primitak strane gotovine s drugog mjenjačkog mjesta istog ovlaštenog mjenjača. Slika 80. Prijenos strane valute iz jedne u drugu poslovnicu Kod knjiženja ovog dokumenta program će za tečaj ponuditi temeljni tečaj mjenjačnice B (dakle 7.32). Budući da ste u mjenjačnici A napravili isplatu po tečaju 7.30, u mjenjačnici B morate napraviti uplatu po tom istom tečaju bez obzira na to koji tečaj program nudi.

Slika 81. U mjenjačnici B knjižite

tečaj po kome je valuta isplaćena u mjenjačnici A Kod knjiženja ovog dokumenta program dozvoljava korekciju tečaja budući da program ne može znati koliki je tečaj u mjenjačnici A (iz koje ste valutu donesli). Donoseći stranu gotovinu s mjenjačkog mjesta A po tečaju 7.30, ispada da ste je nabavili povoljnije nego da ste je kupili na mjenjačkom mjestu B (gdje je tečaj 7.32). Program će na mjenjačkom mjestu B obračunati 2 kune pozitivne tečajne razlike za svakih prenesenih 100 EUR, dakle 20 Kn obračunske tečajne razlike za 1000 EUR. Ako radite obrnuto, prenosite stranu gotovinu s mjenjačkog mjesta B na mjenjačko mjesto A, tada će se na mjenjačkom mjestu A pojaviti negativna obračunska tečajna razlika od 20 Kn (valutu ste donesli po nepovoljnijem tečaju (7.32 Kn) nego da ste je kupili na mjenjačkom mjestu A (po 7.30 Kn)).

13. PRIMICI I IZDACI EFEKTIVNIH KUNA, OSTALA KNJIŽENJA Novi devizni zakon nije precizno definirao namjenu pojedinih dokumenata za knjiženje. Želimo Vam skrenuti pozornost na činjenicu da u kaznenim odredbama deviznog zakona postoje kazne za djela u kojima mjenjač knjiži pogrešne blagajničke isprave. Knjiženje krivih blagajničkih isprava Vama se može činiti bezazleno, ali njime se mogu počiniti i ozbiljne povrede zakona, pa ćemo u ovom poglavlju tome malo posvetiti vremena.


51

Kako je zamišljen Zaštićeni program za poslovanje ovlaštenih mjenjača ? Programeri HNB-a su napisali tzv. nadzornu procedutu koja kodira svaku transakciju koju pomoću programa knjižite. Kako radi ta nadzorna procedura ? Zamislite crnu kutiju koja na gornjoj stranici ima nekoliko rupa, a na donjoj samo jednu. Kada u rupe na gornjoj stranici ubacite nešto to će se u kutiji izmješati i na donjoj stranici izbaciti proizvod koji je rezultat tog mješanja. Kako se stvari u crnoj kutiji mješaju to mi ne znamo niti nas zanima. Obveza nas programera je bila da u nadzornu proceduru HNB-a (crnu kutiju) dostavimo neke podatke (vrsta transakcije, valuta, tečaj, iznos itd. ), crna kutija bi to pomoću nekakvog algoritma promješala (zakodirala) i na izlazu dala nekakve oku nerazumljive (kodirane) znakove. Tako kodirani podatak se zapisuje u jednu posebnu tablicu. Kada mjenjač otkupi 100 EUR-a ta se transakcija zakodira i bilježi na dva mjesta: jedno je mjesto naša tablica transakcija, a drugo je mjesto tablica kodiranih transakcija. Devizni inspektor su od HNB-a dobili program kojim mogu usporediti da li se transakcija zapisana u našu tablicu podudara s transakcijom koja je zakodirana. Ako se ne podudaraju, onda smo u problemima i mi i vi. Iz tih razloga svaki blagajnički dokument ima s jedinstvenu šifru. Tako dokument Odnos strane valute banci na otkup ima šifru FG, Polaganje strane gotovine na devizni račun ima šifru FM itd. U matičnoj evidenciji Matični-> Vrste dokumenata prikazani su svi dokumenti koje imate na raspolaganju prilikom rada s programom (slika 82.).

Slika 82. – Vrste dokumenata za knjiženje Pretpostavimo da u blagajnu želite knjižiti uplatu kuna koje ste donesli sa žiro računa. Proknjižite li te kune na način da izaberete bilo koji dokument koji se odnosi na uplatu kuna stanje blagajne će biti identično. Stoga Vam se možda čini da je svejedno koji ulazni dokument knjižite, ali nije tako. Svaki dokument ima svoju jedinstvenu šifru (ona se kodira), svoju namjenu i devizni inspektor će točno paziti jeste li upotrijebili ispravan dokument. Stoga ćemo ovdje spomenuti još neke stvari iz prakse: Blagajna u svakom trenutku mora “štimati”. Kada kune iznosite iz blagajne (npr. na usitnjavanje) takvu transakciju obavezno proknjižite na transakciju IE – Isplata efektivnih kuna, a u polje Napomena upišite “usitnjavanje”. Kada kune donesete s

52

52

usitnjavanja proknjižite dokument UE - Uplata efektivnih kuna i u polje Napomena upišite isto. Ova dva dokumenta nemojte koristiti za neka druga knjiženja. Neće Vam se priznati papirići na koje ste zapisali odnos kuna na usitnjavanje. BLAGAJNA MORA “ŠTIMATI” I SVAKI SE POSLOVNI DOGAĐAJ MORA KNJIŽITI ! Vrste transakcija Ostale uplate i Ostale isplate nemojte korisiti. One se upotrebljavaju samo u izvanrednim situacijama: pljačka, pronevjera, falsifikati i sl., ali i onda moraju biti popraćene dokumentacijom koja potvrđuje razlog knjiženja (zapisnik policije i sl.). Uočite da postoje dva dokumenta na koja se može knjižiti primitak kuna iz banke: mjenjačnice koje vrše otkup i prodaju koriste transakciju UA – Po osnovi prodaje razlike između otkupa i prodaje banci, a mjenjačnice koje vrše samo otkup dokument UL - Po osnovi prodaje otkupljene strane gotovine banci. Isplate strane gotovine ne smijete vršiti osim ako stranu gotovinu ne predajete u banku, prenosite na drugo mjenjačko mjesto (ili drugu blagajnu) ili polažete na devizni račun. Kada mjenjate ugovornu banku obvezni ste staroj banci predati svu valutu, svesti blagajnu na kune i tek onda početi rad s novom bankom. Zapamtite: mjenjač nije vlasnik otkupljene strane valute već samo njezine protuvrijednosti u kunama. Nemojte valutu prodati sami sebi, predajte je u banku.

14. TEČAJNA RAZLIKA U prethodnom odjeljku smo nekoliko puta spomenuli pojam "tečajna razlika". Činjenica je da veliki broj mjenjača (pogotovo oni koji tek počinju s poslom) ne razumije kakve sve vrste tečajne razlike postoje i kako one nastaju. Stoga ćemo tome posvetiti malo vremena. Što je tečajna razlika i kakve vrste tečajnih razlika postoje ? Kupite li 100 EUR za 731 kunu i prodate ih za 741 kunu, na toj ste prodaji zaradili 10 kuna tj. ostvarili ste tečajnu razliku od 10 kuna. Ova vrsta tečajne razlike se zove "Tečajna razlika od kupoprodaje" . Ona je uvijek veća ili jednaka nuli budući je prodajni tečaj uvijek veći od kupovnog. U slučaju kada mjenjač cijeli dan ne napravi niti jednu prodaju ona je jednaka nuli. Što je s mjenjačnicama koje ne vrše prodaju ? Takve mjenjačnice u radu koriste tečajnu listu banke, dakle valutu otkupljuju po tečaju banke, a od stranki naplaćuju mjenjačku proviziju. Takve mjenjačnice strankama isplaćuju protuvrijednost valute u kunama po tečaju banke umanjenu za mjenjačku proviziju. Tečajna razlika koju oni ostvaruju predstavlja proviziju od otkupa valute. Pretpostavimo da imate 100 EUR u blagajni. Neka je današnji tečaj u mjenjačnici 7,31. Tih 100 EUR vrijedi 731 kune. Sutra, ako tečaj poraste na npr. 7,32 vrijednost Vaših 100 EUR će porasti na 732 kune i Vi ste zaradili 1 kunu. Ovakva vrsta tečajne razlike naziva se "Obračunska tečajna razlika". Ona može biti pozitivna, negativna ili jednaka nuli, ovisno o tome kako se ponaša tečaj: raste, ostaje isti ili pada. Prodajom strane valute banci, zbog razlike između tečaja mjenjačnice i tečaja banke nastaje "tečajna razlika od prodaje valute banci". Ona također može biti pozitivna, negativna ili jednaka nuli. Prijenosom strane gotovine iz jedne mjenjačnice u drugu mjenjačnicu istog mjenjača, nastaje tečajna razlika (ukoliko se tečajevi u obje mjenjačnice razlikuju) koju također nazivamo obračunska tečajna razlika. Dakle, postoje dvije vrste obračunske tečajne razlike: ona koja nastaje zbog promjene tečaja iz dana u dan i ona koja nastaje prijenosom valute iz jedne poslovnice u drugu. Kada sve te tečajne razlike zbrojimo dobijemo ukupnu tečajnu razliku. Mjenjačnice nisu u sustavu PDV-a, te je jedini porez koji su dužne plaćati porez na dobit. Ovu tvrdnju uzmite s rezervom, jer se nameće pitanje što je s mjenjačnicama koje vrše samo otkup, te naplaćuju mjenjačku proviziju. Provizija je inače oporeziva. Postoje različita tumačenja, pa je najbolje da to provjerite s knjigovođom.

15. ZATVARANJE BLAGAJNE (Ctrl + Z)


53

Po završetku radnog dana mjenjač mora zatvoriti blagajnu. Zatvaranje blagajne predstavlja simbolički završetak radnog dana. Prije nego što blagajnu zatvorite, prebrojite sav novac u blagajni i napravite završni dnevni obračun.

Zatvaranjem blagajne onemogućava se daljnje knjiženje na tekući datum. Zato, prije nego što blagajnu zatvorite, pažljivo pogledajte jeste li napravili sve što ste za taj radni dan trebali napraviti. Nakon što blagajnu zatvorite, ne postoji način da je ponovo otvorite.

Slika 83. Zatvaranje blagajne Ako izvještaj Izvještaji->Obračun dnevne blagajne ispišete prije nego što blagajnu zatvorite on će se zvati „privremeni obračun blagajne“, a ako ga ispišete nakon što blagajnu zatvorite on će se zvati "konačni obračun blagajne". Ukoliko blagajnu zaboravite zatvoriti, ne brinite možete to napraviti i sutra. Sutrašnju blagajnu ionako nećete moći otvoriti prije nego što zatvorite današnju.

16. IZVJEŠTAJI Često nas mjenjači pitaju koje izvještaje moraju ispisivati po završetku radnog dana? Citirat ćemo zadnju odluku HNB-a od 01.03.2007. godine koja govori koja sve izvješća mjenjač mora čuvati na mjenjačkom mjestu i pokazati na zahtjev inspektora.

Članak 7.

5. izvješća »Dnevnik otkupa strane gotovine i čekova koji glase na stranu valutu« i »Dnevnik prodaje strane gotovine«, na mediju za automatsku obradu podataka, za tekuću i prethodnu kalendarsku godinu 6. izvješća »Specifikacija strane gotovine i čekova koji glase na stranu valutu« potvrđena od banke, za tekuću i prethodnu kalendarsku godinu te pripadajuće bančine potvrde o otkupu 7. privremena ili konačna izvješća »Obračun dnevne blagajne – stanje blagajničkog dnevnika« ispisana u trenutku isplate strane gotovine iz mjenjačke blagajne za prodaju banci 8. dokumenti na osnovi kojih je izvršio uplate i isplate, za tekuću i prethodnu kalendarsku godinu 10. izvješća »Izvješće o kupnji odnosno prodaji strane gotovine i otkupu čekova koji glase na stranu valutu«, za tekuću i prethodnu kalendarsku godinu 11. potpisana izvješća »Blagajnički dnevnik za evidentiranje transakcija« i »Obračun dnevne blagajne – stanje blagajničkog dnevnika«, za tekuću i prethodnu kalendarsku godinu 12. podatci o identifikaciji klijenata i njihovim transakcijama prikupljenim na način koji je propisan Zakonom o sprječavanju pranja novca, koje je ovlašteni mjenjač dužan dostaviti Uredu za sprječavanje pranja novca, na njegov zahtjev 13. evidencije potvrda o otkupu i prodaji strane gotovine po povoljnijem tečaju, sa serijskim brojevima tih potvrda i s podatcima o identitetu stranke (ime, prezime, adresa stanovanja, broj osobne iskaznice ili putovnice). Izvještaje možemo podijeliti na različite načine. Jedan od načina podjele je na izvještaje koji su propisani novim zakonom od strane Hrvatske Narodne Banke i one koje ste imali u staroj verziji programa, a služe za bolju kontrolu poslovanja. Na izborniku ćete ih lako razlikovati, uz svako izvješće koje je propisano novom odlukom Hrvatske Narodne Banke stoji mala ikona HNB. Možemo ih podijeliti na one koje trebate predavati u banku i one koje trebate predavati u knjigovodstvo. Uz te najvažnije postoji i čitav niz pomoćnih izvještaja. Nećemo ih detaljno opisivati, jer bi nam za to trebala cijela knjiga već ćemo spomenuti samo one najvažnije. Savjetujemo Vam da ih sve isprobate. Njihovim ispisivanjem ne možete utjecati na podatke u programu. Možete ih pronaći na izborniku Izvještaji ili aktiviranjem tipke F11. Pritisnete li tipku F11, na ekranu će se pojaviti prozor s najvažnijim izvještajima i opisom njihovih funkcija.

54

54

Slika 84. Izvještaji Obračun dnevne blagajne - ( HNB ) Temeljni izvještaj koji predstavlja obračun dnevnog prometa blagajne. U sebi sadržava sve podatke potrebne za knjigovodstvo: promet po valutama, (otkup, prodaja, uplata isplata) te obračun svih tečajnih razlika. Sve dok se blagajna za tekući radni dan ne zaključi ovaj izvještaj nosi naziv "privremeni". Nakon zaključivanja blagajne, izvještaj postaje "konačni". Dnevnik otkupa i prodaje - ( HNB ) Prikazuje kronološki slijed potvrda o otkupu i prodaji Blagajnički dnevnik – ( HNB ) Predstavlja kronološki slijed svih knjiženja unutar zadanog perioda. U njemu su slijedom nastanka izlistane sve knjižene transakcije. Svaki knjigovodstveni program mora imati ovakav ili sličan izvještaj. Pregled broja ispisivanja potvrda – ( HNB ) – ponekad je potrebno neku potvrdu ponoviti (npr. zaglavi se pisač, nestane papira, zgužva se papir ili je stranka jednostavno hoće u dva primjerka). Kako se to ne događa često, ali se može zloupotrijebiti, zakonodavac je tražio da ima uvid u broj ispisivanja pojedine potvrde. Stoga, ispisujte ih ponovo samo onda kada je to zaista neophodno. Popis storniranih potvrda – ( HNB ) Blagajnički izvještaj - stari blagajnički izvještaj (iz prethodnih verzija programa). Ostavili smo ga u programu zbog stranki koje su navikle na njega. Obračun tečajnih razlika smo prilagodili zahtjevima zakonodavca, te tako taj blagajnički izvještaj daje identične rezultate izvještaju Obračun dnevne blagajne. Tečajne razlike od kupoprodaje – također se radi o našem izvještaju koji može dati analitički pregled tečajnih razlika (po pojedinoj valuti). Naime, zakonodavac u uputama često spominje prosječni ponderirani (kupovni i prodajni) tečaj. Na žalost ni u jednom izvještaju propisanom od strane HNB taj tečaj nije vidljiv, te može izazvati zabunu. Npr. konačno stanje blagajne se u Obračunu dnevne blagajne obračunava po prosječnom ponderiranom kupovnom tečaju, a u koloni br. 3 se navodi temeljni tečaj za tu valutu. U ovom našem izvještaju taj je tečaj vidljiv. Ako kupujete i prodajete valutu po različitim tečajevima (zbog tečajnih razreda) na dnu ispisa za svaku valutu, program ispisuje prosječni ponderirani kupovni i prodajni tečaj za taj dan.


55

Tečajne razlike od odnosa u banku – iako se na Obračunu dnevne blagajne vidi tečajna razlika nastala knjiženjem odnosa valute u banku, smatrali smo da je to bitno i analitički pokazati (po valutama.) Ovaj izvještaj predstavlja razradu tečajne razlike nastale predajom valute u banku. Provizija na otkup valute – Tiče se samo onih mjenjačnica koje rade samo otkup valute. Izvještaj im prikazuje ostvarenu proviziju po pojedinoj transakciji, i sumarnu na kraju. Dnevnik knjiženja blagajne – predstavlja našu (pojednostavljenu verziju) blagajničkog dnevnika. Ostali izvještaji – grupa izvještaja na koje su se navikle naše stranke. Služe radi lakšeg pregleda poslovanja. Pregled svih potvrda – Prikaz svih izdanih potvrda kronološkim redom Popis evidentiranih čekova – predstavlja izvještaj kojim mjenjač ima kontrolu nad čekovima građana dobivenim od stranaka za prodanu valutu. Popis čekova po korisnicima – njime mjenjač može pogledati tko, kada i koliko strane valute je kupio na čekove građana.

56

56

17. MATIČNI PODACI

Slika 85. Izbornik s matičnim podacima Što podrazumijevamo pod matičnim podacima ? Matični podaci su obično oni podaci koje upisujemo samo jednom u njima pripadne tablice, a poslije ih u koristimo u ostalim dijelovima programa. Zamislite kada biste prilikom knjiženja dokumenata u blagajnu uvijek morali upisivati puni naziv dokumenta npr. «Prijenos strane gotovine u drugu mjenjačnicu istog mjenjača». Puno je jednostavnije u datoteku dokumenata jednom upisati taj naziv, a onda ga prilikom knjiženja u blagajnu pozivati i jednim pritiskom na tipku Enter izabrati. Matični podaci služe upravo tome. Upišemo ih jednom, a onda ih po potrebi pozivamo.

Svim matičnim evidencijama zajednička je jedna stvar: pritiskom na dugme Novi u evidenciju dodajete novi podatak. Pritiskom na dugme Briši, brišete podatak koji je u tablici označen gredicom. Ukoliko neki podatak želite promjeniti, postavite se na njega u tablici s lijeve strane i pritisnite dugme Promjeni. STRANKE

Slika 86. Evidencija stranki Evidencija stranki služi za evidentiranje stalnih stranki koje u Vašoj mjenjačnici češće kupuju ili prodaju valutu ili od Vas kupuju valutu za čekove građana.

BANKE

Slika 87. Evidencija banaka Evidencija banaka je potrebna kod upisa čekova građana i izrade specifikacije čekova. Već smo spomenuli da građani imaju pravo kupovati stranu valutu za čekove. Prilikom izrade specifikacije čekova, važno je čekove sortirati po bankama. Za neke banke specifikacija se predaje u FINU, a za neke izravno u banku. Bez obzira gdje specifikaciju predate na istu specifikaciju ne možete pisati čekove različitih banaka.


57

KARTICE ( KREDITNE I DEBITNE )

Slika 88. Evidencija kreditnih i debitnih kartica Iako u Hrvatskoj za sada ne postoji praksa kupovine strane valute karticom, jer kartične kuće uzimaju visoku proviziju, predvidjeli smo i tu mogućnost. Naime, u inozemstvu se strana valuta može kupovati karticom, provizije su daleko manje, pa se nadamo da će kartične kuće promijeniti poslovnu politiku i na zadovoljstvo svih smanjiti te provizije za mjenjačnice.

VALUTE

Slika 89. Evidencija valuta U tablici valuta upisane su sve valute koje se trenutno nalaze na tečajnim listama banaka u Hrvatskoj. Ukoliko se na tečajnim listama pojavi nova konvertibilna valuta upisujete je u Matični podaci -> Valute. Da biste valutu uopće mogli dodati u tečajnu listu, morate je najprije upisati u evidenciji valuta. U lijevom dijelu prozora nalazi se tablica s evidentiranim valutama. U desnom dijelu prozora nalazi se detaljni prikaz podataka za valutu koja je u tablici označena. Objasnimo polja prikazana u evidenciji valuta.

Red. Broj Poljem Redni broj definiramo redoslijed valuta u tečajnoj listi. Izmjenom rednog broja valute dana Vam je potpuna sloboda kreiranja redoslijeda valuta unutar tečajne liste.

Pridružena tipka

Kod otkupa ili prodaje strane valute u polje Valuta morate upisati slovnu ili brojčanu oznaku valute. Da bi se taj posao ubrzao neki korisnici svakoj valuti pridruže tipku za prečac. Naravno, nema smisla svim valutama pridružiti prečace, već samo onima koje najčešće koristite. Preporučamo upotrebu tipki /, *, - , + na numeričkoj tipkovnici.

Podaci o internacionalnoj brojčanoj i slovnoj šifri, nazivu valute i paritetu su svima sigurno jasni. Slično je i sa poljima za Obavezan upis (primatelja ili serijskog broja). Ove kućice obično označimo kod američkih dolara.

Istaknuti ispis – Želimo li da valuta na tečajnoj listi bude uočljivija, u pripadajuću kućicu treba staviti kvačicu. Ispisom reklamne tečajne liste takve će valute biti ispisane većim slovima, podebljano i sa podlogom.

58

58

Provizija koju banka ... – neke banke na predanu valutu isplaćuju ugovorom utvrđenu stimulativnu proviziju. Upišemo li ovdje ugovoreni postotak provizije, kod knjiženja odnosa valute u banku program će nam sâm nuditi taj postotak, te nema potrebe pamtiti ga.

% prov. kod otkupa – postoje dvije vrste mjenjačnica. One koje formiraju vlastitu tečajnu listu (vrše otkup i prodaju) i one druge koje rade samo otkup valute po tečajnoj listi banke i na to naplaćuju proviziju. Ali to nije sve. Postoje čak i one koje za EUR same formiraju tečaj ( kupuju ga i prodaju ), a sve ostale valute samo otkupljuju po tečaju banke i na to uzimaju proviziju. Prema novom zakonu to više nije moguće. Mjenjačnica može raditi samo na jedan od prva dva načina. Dakle, mjenjačnice koje same formiraju tečaj ne smiju uzimati i proviziju. Stoga se morate odlučiti za jedan od opisanih načina rada. Ako se na početku rada odlučite raditi i otkup i prodaju onda ovo polje ne možete editirati. Ukoliko radite po tečajnoj listi banke, a naplaćujete proviziju imate mogućnost uz svaku valutu napisati iznos provizije. UPOZORENJE ! Ako naplaćujete proviziju, iznos provizije mora biti istaknut na tečajnoj listi, a visina provizije je određena ugovorom s bankom. Za izmjenu visine provizije morate tražiti odobrenje ugovorne banke. Istoj namjeni služi i polje % prov za putnički ček. Napomenimo još da su ova dva polja editabilna samo u slučaju da imate mjenjačnicu koja vrši samo otkup valute. POPIS APOENA

Slika 90. Evidencija apoena Idealno bi bilo kada bi sve valute imale iste apoene. Međutim, različite strane valute se izdaju u različitim apoenima. U evidenciji apoena evidentiramo sve vrste apoena koji se mogu pronaći među stranim valutama. Ovaj nam podatak služi kod evidentiranja specifikacije strane valute po apoenima koju radimo kada otkupljenu stranu gotovinu predajemo u banku.

TEČAJNE LISTE BANAKA Slika 91. Postavljanje parametara za skidanje tečajne liste


59

banke s interneta Mjenjačnice koje vrše samo otkup imaju mogućnost «skidanja» tečajne liste ugovorne banke s interneta izravno u svoju tečajnu listu. Na ovom mjestu mjenjač definira banku čiju tečajnu listu želi skinuti s Interneta. da bi ovaj postupak bio potpun potrebno je isporučiti Vam još jedan program. EKRAN ZA KUPCE U mjenjačnicama koje su blindirane i nemaju ozvučenje razgovor sa strankama je otežan. Postavljanje ekrana za kupce omogućava da se tijek svake transakcije izravno prikazuje na elektroničkom ekranu (display-u). Izborom vrste transakcije i valute program će na displayu prikazati naziv valute i odgovarajući tečaj, a nakon što upišete iznos, prikazat će i rezultat transakcije. Ovo je vrlo zgodno koristiti u mjenjačnicama koje rade u turističkim mjestima.

18. OPCIJE RADA MJENJAČNICE - PARAMETRI PROGRAMA Različite mjenjačnice rade u različitim uvjetima i na različit način. Pojedine stranke imaju posebne zahtjeve. Ovaj dio programa omogućava postavljanje različitih postavki čime isti program može kod različitih stranki poprimiti različite funkcije. Pokrenite opciju Osnovno -> Sistem -> Opcije rada mjenjačnice. Na ekranu se otvara prozor prikazan slikom ...

Slika 92. Postavljanje parametara mjenjačnice Pojedina opcija se postavlja na slijedeći način: klikete mišem na opis željene opcije u tablici s lijeve strane, nakon toga izaberete jednu od ponuđenih opcija s desne strane, kliknete mišem na njoj i potvrdite dugmetom Postavi. Nakon što postavite sve željene opcije, pritisnite dugme Spremi. Na taj način sve će opcije biti zapamćene do slijedeće izmjene. Izmjena opcija rada programa je moguća samo kada su svi prozori u radnom dijelu programa zatvoreni.

Objasnimo najvažnije opcije programa: Vrsta monitora na kojem se radi – Ukoliko radimo na crno bijelom monitoru, a ova je opcija postavljena za monitor u boji neke od boja u programu neće biti dovoljno nijansirane. Stoga je tada postavimo za crno bijeli monitor. Mjenjačnica radi samo otkup – mjenjačnice se dijele na one koje rade samo otkup i na one koje rade i otkup i prodaju. Mjenjačnice koje vrše samo otkup imaju pravo ( u Matični podaci -> Valute ) definirati iznos provizije na otkup valute. Iako je zakonodavac predvidio mogućnost da za svaku valutu definirate različit iznos provizije u praksi to nikada nije tako. U ugovoru s bankom definiran je iznos provizije na otkup i on je u obično jednak za sve valute. (Uočite da za otkup čekova na stranu valutu možete definirati različit iznos provizije od onoga za gotovinu). Kako mjenjači koji rade i otkup i prodaju nemaju pravo definirati proviziju (niti na otkup čekova na stranu valutu) smatramo da su one u ovom slučaju dovedene u nepovoljniji položaj. Povećanje prodajnog u %-cima na kupovni tečaj – prilikom upisa tečajne liste prodajni tečaj uvijek mora biti veći od kupovnog. Iako mjenjačnice koje vrše samo otkup ne koriste prodajni tečaj za njih ostaje obveza da prilikom upisa tečajne liste upišu prodajni tečaj veći od kupovnog. Ako Vaša mjenjačnica vrši samo otkup, postavljanjem ovog parametra program će se sâm pobrinuti da upiše prodajni tečaj koji je veći od kupovnog za izabrani postotak (na slici 10%) i tako olakšati upis tečajne liste. Prikaz stanja blagajne kod otkupa i prodaje – kada je mjenjačnica blindirana i monitor okrenut tako da ga stranka ne može vidjeti onda se ova opcija obično postavi na Da. U tom slučaju kod otkupa valute program će na ekranu prikazati stanje kuna (kako bi dao do znanja imate li dosta kuna za otkup), odnosno kod prodaje prikazat će stanje valute koja se

60

60

prodaje kako bi znali imate li dosta valute. Ukoliko mjenjačnica nije blindirana ili je monitor okrenut tako da ga stranka djelomično vidi ovaj podatak nije zgodno prikazati i tada ćete opciju postaviti na Ne. Mjenjačnica otkupljuje putne čekove – većima mjenjačnica ne otkupljuje putničke čekove. Postavite li ovu opciju na Da omogućava se otkup putničkih čekova koji glase na stranu valutu. Mjenjačnica prihvaća kartice i čekove građana – postavite li ovu opciju na Da moćžete prodavati stranu valutu za čekove građana, kreditne i debitne kartice. Najčešće korištena valuta kod otkupa i prodaje - ove smo opcije objasnili u poglavlju 10.1 Otkup strane gotovine Ostavi posljednje korištenu valutu kod otkupa/prodaje - ovu smo opciju također objasnili u poglavlju 10.1 Otkup strane gotovine Broj decimalnih mjesta kod specifikacije za banku – većina mjenjača u banku nosi samo papirnati novac i tada na specifikaciji nema valute sitnije od jedne novčane jedinice. Ukoliko Vaša ugovorna banka prima i kovanice tada ćete i te kovanice morati upisati na specifikaciju. U tom slučaju postavite ovu opciju na 2 i u specifikaciju ćete moći upisati sve kovanice koje predstavljaju 0,50, 0,20, 0,10 novčanih jedinica Obavezan upis podataka vlasnika čeka – postavite li ovu opciju na Da prilikom prodaje strane valute za čekove građana nećete moći proći dalje dok ne upišete podatke o vlasniku čeka Povećanje datuma na čeku za novi ček – Brzina rada računala – uvijek postavite Velika i ne dirajte Poseban odabir vrste posla kod mjenjačnice – ostavite postavljenu vrijednost Ubrzani upis otkupa i prodaje – Automatski prijelaz na iznos kod otkupa i prodaje – Mrežni rad više blagajni – koristi se kod onih mjenjačnica koje imaju više blagajni unutar istog mjenjačkog mjesta. Ne koristite ovu opciju bez prethodne konzultacije s isporučiocem programa Rezident/nerezident kod otkupa i prodaje – nerezident je stranac, a rezident domaća stranka. Postavite opciju koju želite da Vam program ponudi prilikom otkupa ili prodaje valute. Rad sa više poslovnica – uključivanjem ove opcije kod knjiženja dokumenata u blagajni koji se odnose na prijenos valute iz poslovnice u poslovnicu otvara se polje u koje morate upisati podatak u koju poslovnicu prenosite valutu. Na temelju tih podataka možete ispisivati izvještaje koji će Vam pokazati promet prenesenih valuta po poslovnicama. Upotreba grafičkih izvještaja – uključite li ovu opciju u meniju Izvještaji javlja se grupa izvještaja koji Vam grafički prikazuju poslovanje i promet mjenjačnice Dozvoljen upis brojeva za prečice valuta – neke mjenjačnice ne koriste internacionalne slovne ili brojčane oznake (978 - EUR) već koriste svoje interne brojčane oznake: 1,2,3 .... Nakon što postavite ovu opciju otiđite u Matični podaci-> Valute i pod Pridružena tipka definirajte brojeve koje pridružujete pojedinim valutama Upis minimalnog tečaja u valuti – poseban upis tečajne liste. Pogledajte poglavlje 6. Tečajna lista Tečajna – zaokruživanje minimalnog iznosa ... – ima smisla samo kada je prethodna opcija postavljena na Da. Program će preračunati iznos u kunama zaokružiti na prvu nižu deseticu kako biste bili sigurni da će za definirani iznos izražen u stranoj valuti transakcija upasti u željeni tečajni razred. Ispis potvrde i na Engleskom jeziku ... – na potvrdama o otkupu i prodaji uz tekst na Hrvatskom jeziku javlja se i dodatni tekst na engleskom da bi stranci lakše razumjeli izdanu potvrdu Evidencija stranki i kod prodaje strane gotovine – kod prodaje strane valute program od Vas traži evidentiranje podataka o stranci

19. OTVARANJE NOVE POSLOVNE GODINE Na početku nove poslovne godine mjenjač više ne može knjižiti podatke u prethodnu već mora "Otvoriti knjige za novu poslovnu godinu". Srećom, zakonodavac je ovaj put to precizno propisao. Zaboravite dakle na sve one ružne stvari koje su Vam banke nekada radile, pa ste poslije Nove godine ili pred samu Novu godinu morali ići u banku da Vas zaduže novim serijskim brojevima potvrda. Tada bi Vas sveznajući gospodin iz banke zadužio serijskim brojevima od 175.000 – 200.000 za otkup, i 135.000 – 150.000 za prodaju. (Vrlo inventivno, zar ne ?)


61

Stvari su sada vrlo jednostavne. Sve transakcije i dokumenti počinju ponovo od broja 1. Završno stanje blagajne (na zadnji radni dan prethodne godine) se prenosi kao početno stanje u novoj godini. KAKO OTVORITI NOVU POSLOVNU GODINU ?

Najprije trebate provjeriti da li ste zaključili blagajnu za zadnji radni dan u prethodnoj godini. Novu poslovnu godinu nećete moći otvoriti sve dok ne zaključite blagajnu za zadnji radni dan u staroj godini.

1. Otvorite izbornik Osnovno->Otvaranje nove poslovne godine (slika 80.)

2. Nakon što mišem kliknete na opciju Otvaranje nove poslovne godine otvorit će se prozor za dijalog prikazan slikom 81.

Slika 94.

Slika 93.

3. Pritisnite tipku Enter (ili mišem na Otvori) kojom potvrđujete da želite otvoriti novu poslovnu godinu. Ukoliko ste pažljivo pročitali točku 1. tada će program sam otvoriti datoteku za unos podataka u novu poslovnu godinu, a ako niste (što je obično slučaj) tada će Vam se javiti poruka da niste zaključili blagajnu (slika 82).

Slika 95. 4. Ako niste zaključili blagajnu za zadnji radni dan u prethodnoj godini, zaključite je i ponovo pokrenite otvaranje nove poslovne godine. Nakon što program uspješno otvori novu poslovnu godinu na ekranu će se pojaviti slijedeća poruka (slika 83).

Slika 96. 5. Nakon ovoga program će se sam zatvoriti. Ponovnim ulaskom u program započet ćete rad u novoj poslovnoj godini. Napravite tečajnu listu i otvorite blagajnu. U trenutku otvaranja blagajne, završna stanja iz prethodne godine program će prenesti kao početna stanja u novoj godini. Otvaranje nove poslovne godine može dugo potrajati, ovisno o brzini računala i veličini baze podataka (možda i par sati). Zato budite strpljivi ili to napravite zadnji radni dan u prethodnoj godini.

20. POMOĆNI DIJELOVI PROGRAMA U ovom ćemo poglavlju ukratko opisati nekoliko pomoćnih opcija u programu, koje nisu obvezne po zakonu, ali Vam mogu olakšati rad u mjenjačnici. SPECIFIKACIJA GOTOVINE ZA OBRAČUN BLAGAJNE Neki su mjenjači obračun blagajne navikli raditi na način da broje valutu po apoenima i tada obično koriste olovku i papir zbrajajući koliko koje valute u kojim apoenima imaju. Imate računalo, zar ne ? ... i program za mjenjačnicu.

62

62

Napominjemo da ovaj obračun nema nikakve fizičke veze sa obračunom blagajne koji radite radi ispisa blagajničkog dnevnika. Ovaj obračun Vam može poslužiti radi lakšeg obračuna blagajne na kraju ili u toku radnog dana, ali on se nigdje fizički ne zapisuje.

Slika 97. Specifikacija apoena za obračun blagajne

Pokrenite Blagajna->Specifikacija gotovine za obračun blagajne. Otvara se obrazac u kojem možete za svaku pojedinu valutu napraviti specifikaciju blagajne po apoenima. Pritiskom na dugme Upis otvara se prazan obrazac za upis apoena (slika 84). Upisom apoena pojedinih valuta u blagajnu obračun pokazuje eventualnu razliku između stanja evidentiranog u računalu i stvarnog stanja prebrojenog novca. ČEKOVI GRAĐANA

Jedna od novosti u programu je i prodaja strane valute za čekove građana. I prije se strana valuta mogla prodavati za čekove, ali je sada to novim zakonom izričito navedeno. Prilikom prodaje strane valute mjenjač u izborniku Plaćanje bira sredstvo plaćanja, gotovinu, čekove građana itd. Ukoliko kao sredstvo plaćanja izabere čekove građana otvara se prozor koji zahtjeva upis podataka o stranci i podataka o čekovima. (Slika 82.) Podaci o serijskom broju čeka se mogu upisati naknadno, kada se za to stvore uvjeti u dijelu programa Blagajna-> Ažuriranje podataka čekova građana.

SPECIFIKACIJA ČEKOVA ( GRAĐANA ) Slika 98. Specifikacija čekova građana za FINU ili banku Specifikacija čekova je obrazac koji mjenjač treba ispuniti kada čekove predaje na FINU ili u banku. Specifikacija čekova se radi za svaku banku posebno i u nju se upisuju čekovi koji dospjevaju na naplatu danas ili u proteklih sedam dana.


63

Isti je ček moguće dodati i nekoliko puta u različite specifikacije. Tu se ne radi o lažiranju prometa, već je to vrlo vjerojatna situacija iz prakse. Npr. vrlo se lako može dogoditi da neke od čekova predanih na banku, banka vrati, jer komintent koji je ček izdao nema sredstava na računu. Tada mjenjač isti ček može dodati na novu specifikaciju i ponovo ga probati naplatiti. Specifikacija čekova je samo pomoćni obrazac koji nema nikakav utjecaj na promet mjenjačnice, a pomaže mjenjačima da taj obrazac ne moraju ispisivati ručno.

21. IZVOZ PODATAKA ZA POTREBE NADZORA Želja zakonodavca je bila da se u mjenjačko poslovanje uvede red. Tokom brojnih nadzora provedenih od strane deviznog inspektorata uočeni su neki tipični prekršaji u mjenjačnicama. Mjenjači su nekada umanjivali promete brisanjem ili naknadnim mjenjanjem transakcija. Kako bi se to izbjeglo programeri HNB-a su napravili nadzornu proceduru pomoću koje se svaka transakcija zakodira i spremi u posebnu tablicu. Tako kodirani podaci se mogu „izvesti“ radi kontrole i usporedbe s podacima koje mjenjač prikazuje. Da bi sebi omogućio efikasniji nadzor poslovanja mjenjačnica, zakonodavac je zahtjevao da svaki certificirani program ima mogućnost "izvoza podataka", te kopiranje tako dobivenih podataka npr. na disketu nadzornog tijela. Kako se to radi ? Opcija Blagajna -> Izvoz podataka za potrebe nadzora otvara nam slijedeći prozor :

Slika 99. Izvoz podataka za potrebe nadzora Prema želji inspektora, mjenjač može izabrati koje podatke će izvoziti, kao i naziv datoteke u koju će se tako izvezeni podaci spremiti. Pazite da za različite podatke promjenite i ime datoteci u koju se izvoze, kako novim izvozom ne biste "gazili" sadržaj stare datoteke. Kućica "Dekodiraj kodirano za internu kontrolu" je služila nama tokom razvoja programa kako bismo mogli kontrolirati da li priloženi koder i dekoder ispravno upotrebljavamo. Vama tu ne smije biti postavljena kvačica.

Slika 100. Slika prikazuje slučaj kada izvozimo kodirane podatke o tečajnim listama u datoteku MICRO-2007ISM.TXT na floppy disk A:

64

64

22. POSTAVLJANJE PARAMETARA ZA ISPIS POTVRDE Nekada su mjenjači u svom radu morali koristiti matrične pisače. Razlog tomu je što su svaku izdanu potvrdu bili obvezni izdati u dva primjerka (original + kopija). Original se izdavao stranci, a kopije su mjenjači morali uredno slagati i čuvati dvije godine. To je predstavljalo ozbiljan problem svima onima koji su imali više stotina transakcija dnevno. Novim zakonom zakonodavac je mjenjačima izišao u susret i ukinuo takvu odredbu. Mjenjači su podatke dužni arhivirati, svaka potvrda se evidentira u posebne tablice u svrhu obavljanja financijskog nadzora, te mjenjači više nisu dužni izdavati potvrde s kopijama. Iako je novi program pisan za Windows operativni sustav potrudili smo se napraviti ga tako da zadržite što je više moguće postojeće informatičku opreme. Stoga svoje stare matrične Epson, Panasonic, Star i Samsung pisače nemojte baciti. Oni će Vam biti itekako iskoristivi za izdavanje potvrda. Opcija Matični podaci->Podaci za potvrdu i tečajnu omogućava upisivanje podataka koji će se ispisivati na tečajnoj listi i potvrdi.

Slika 101. Namještanje sadržaja potvrde o otkupu i prodaji, te dodatnog teksta na tečajnoj listi Pritiskom na dugme Promjeni možete mjenjati sadržaj potvrde o otkupu/prodaji i dodatnog teksta koji se ispisuje na tečajnoj listi. Postoje podaci koji su obvezni na svakoj potvrdi ili tečajnoj listi. Postoje i oni podaci koji nisu obvezni, ali ih možete dodati radi ljepšeg izgleda ispisa ili točnijih informacija. Npr. na dno potvrde (polje Kraj računa) možete dodati tekst "Hvala" ili isto to na više stranih jezika. Na tečajnu listu možete dodati podatak o visini mjenjačke provizije, upozorenje kojim upozoravete stranke da pažljivo prebroje novac i sl. Polje Podaci za potvrdu otkupa i prodaje omogućava izbor jednog od ponuđenih tipova pisača: direktni ili Windows. Što to znači ? Izaberete li direktni (kliknemo mišem u kružić direktni – kao na slici) iz liste možete izabrati jedan od matričnih pisača upisanih u program. Kliknete li međutim na kružić Windows tada možete izabrati jedan od pisača instaliranih za Windows operativni sustav. Ako negdje zapne, ne brinite se. To će Vam ionako instalirati naš djelatnik Svaka potvrda o otkupu i prodaji mora sadržavati slijedeće bitne parametre: Naziv mjenjačnice (tvrtke), adresu, mjesto i matični broj. Valuta mora imati slovnu i brojčanu šifru, iznos, tečaj i protuvrijednost u kunama. VAŽNA NAPOMENA : Ako ne želite da Vam se računi ispisuju na pisač tada u polje Priključak upišete npr. tekst: Potvrda.txt. Program će tada sve ispise potvrda preusmjeriti u datoteku čije će ime biti Potvrda.txt. Ovo je veoma zgodno kada si program instalirate npr. na kućno računalo radi vježbe.


65

23. ARHIVIRANJE PODATAKA NA VANJSKU MEMORIJU

U skladu sa člankom 8. stavkom 8. Odluke o uvjetima i načinu na koji ovlašteni mjenjači obavljaju mjenjačke poslove ("Narodne novine" br. 18/2006.) ovlašteni mjenjač dužan je na mjenjačkom mjestu, na elektromagnetskoj / digitalnoj vanjskoj memoriji, čuvati sve podatke o mjenjačkim transakcijama zabilježenim uporabom certificiranog programa, za tekuću i dvije prethodne kalendarske godine, uključujući i sva izvješća. Dakle, bazu podataka je NEOPHODNO SVAKODNEVNO snimati na neki „vanjski“ medij ( npr. USB memory stick), kako bi se izbjegao gubitak podataka zbog oštećenja baze, zbog kvara na hard disku i sl.

Kako se to radi ?

U našem programu već postoji integriran sustav za arhiviranje podataka na hard disk ili neki vanjski medij tako da Vam je posao arhiviranja olakšan.

1. POSTAVLJANJE PARAMETARA ZA ARHIVIRANJE BAZE PODATAKA

Slika 102.

Izborom opcije menija:

Osnovno->Baza podataka-> Sistemske postavke baze podataka

postavljate parametre za arhiviranje baze podataka. Na ekranu će se prikazati prozor sa slike 90.

Slika 103. Kada se program instalira za parametar „Broj dana između upozorenja ...“ program postavi broj 7. Što to znači ? To znači da će Vam program svakih 7 dana sâm ponuditi arhiviranje baze podataka. Ako za taj parametar upišete broj 1 tada će Vam program ponuditi arhiviranje baze podataka svaki dan, a ako upišete 0 tada će Vam arhiviranje ponuditi svaki put kada izlazite iz programa. Oni ažurni mogu i sami „ručno“ arhivirati podatke onoliko često koliko to žele ili smatraju da je potrebno. Parametar „Uključena 'Shadow' datoteka ...“ Vam daje izvrsnu mogućnost da se svaka transakcija istovremeno u dvije baze podataka, originalnu i shadow kopiju, ali uključivanje tog parametra preporučavamo samo onima koji imaju bolje računalne sustave s dva hard diska.

2. RUČNO ARHIVIRANJE BAZE PODATAKA

Izborom opcije menija Osnovno -> Baza podataka -> Arhiviranje baze podataka sami možete arhivirati bazu podataka onoliko često koliko to želite u neki drugi direktorij, na neki drugi hard disk ili na USB memory stick.

Slika 104. Ubacite USB memory stick u USB utor na računalu. Nakon što ga windowsi prepoznaju USB stick će se prikazati kao Removable Disk ili silično (slika 92.)

66

66

Slika 105.

Slika 90. prikazuje prozor kojim se izvršava arhiviranje baze podataka na vanjski medij. Prije nego što pritisnete dugme

Kreni s arhiviranjem potrebno je izabrati mjesto arhiviranja. Na slici 89. vidimo da se naš USB stick pojavio kao disk K, Removable Disk (K:). Da li je to mjesto na koje zaista želimo arhivirati ?

Kliknete li mišem na kvadratić s tri točkice otvorit će se prozor s windows explorerom koji Vam omogućava izbor mjesta arhiviranja baze podataka te ćemo izabrati disk K: (Slika 93). Slika 106.

Explorerom izaberite ikonu koja prikazuje USB memory stick. On može biti različito nazvan ovisno o tome koji memory stick posjedujete, koji operativni sustav koristite, a slovo kojim će biti prikazan ( E:, F:, G:, itd.) ovisi o tome koliko particija, CD uređaja i sl. imate na računalu. Memory stick se obično pojavi kao zadnji uređaj pa se tako na našoj slici prikazao kao disk K: Operativni sustav ga obično nazove Removable Disk ili Removable Device, ali to ne mora uvijek biti tako (to ovisi o proizvođaču uređaja). Nakon što pritisnete dugme Prihvati, program će kao mjesto arhiviranja postaviti (i zapamtiti) disk K: i na njega izvršiti arhiviranje baze podataka. Pogledajmo još malo sliku 93. Za naziv arhive program je ponudio: NOVAC-2006ISM_20060413_2249.ZIP Što to znači ? To znači da će Vašu bazu podataka komprimirati kao ZIP datoteku čiji naziv sadržava podatke o imenu datoteke koja je arhivirana i vremenu kada je arhivirana. Dakle 20060413_2249 znači da su unutar nastale ZIP datoteke podaci koji su arhivirani 2006 godine, 13.04. u 22 h i 49 min. Svaki put kada izvrši arhiviranje program arhivira cijelu datoteku baze podataka (u njoj su svi podaci od početka kalendarske godine do trenutka arhiviranja). Zapamtite, program ne arhivira podatke od trenutka zadnjeg arhiviranja već od početka kalendarske godine do trenutka arhiviranja. To znači da starije arhive slobodno možete brisati i čuvati samo nekoliko zadnjih (za svaki slučaj). Kada se USB stick napuni njegov sadržaj možete izbrisati (ručnim brisanjem ili formatiranjem sticka) i nastaviti arhiviranje podataka na njega. Nakon što izvrši arhiviranje program će javiti poruku :


67

Slika 107. Ukoliko program javi nekakvu poruku o grešci, to znači da nešto nije u redu s USB stickom (možda na njemu nema slobodnog mjesta, možda je neispravan ili zaštićen od upisa podataka.)

68

68

24. DESET OSNOVNIH RADNJI NA KOJE SE MOŽE SVESTI JEDAN RADNI DAN

1. Izrada tečajne liste (F6) 2. Prije nego što Vam dozvoli ulaz u izradu tečajne liste program će od Vas tražiti da se

najprije prijavite.

Prvi ulaz u program se obavlja pomoću slijedećih podataka :

Ime korisnika : ADMIN Šifra korisnika : ADMIN ... koje kasnije možete promjeniti

3. Otvaranje blagajne za tekući radni dan ( Ctrl + O ili klik mišem na lokot) 4. Knjiženje blagajne (ako je potrebno izvršiti dotacije kuna, odnos u

banku i sl.) – nakon ovoga više nije moguće mjenjati tečajnu listu


69

5. Mjenjačnica – otkup i prodaja valute

6. Kontrola stanja blagajne ( F7)

7. Knjiženje blagajne (knjiženje razlike stanja, polog kuna i sl.)

8. Obračun blagajne, upis stanja ( F7)

9. Zatvaranje blagajne ( Ctrl Z ) – nakon ovoga više nije moguće bilo što raditi u tekućem radnom danu

10. Ispis završnog obračuna blagajne za knjigovodstvo

70

70

SADRŽAJ

UVOD

O PROGRAMU .................................................... 2. MINIMALNI ZAHTJEVI .................................................... 2.

1. INSTALACIJA PROGRAMA .................................................... 3.

1.1. POSTAVLJANJE POČETNIH PARAMETARA ZA RAD MJENJAČNICE .................................................... 5. 1.1.1. Podaci o ovlaštenom mjenjaču za izvješća i tečajnu listu .................................................... 5.

1.1.2. Podaci o ovlaštenom mjenjaču za potvrdu o otkupu ili prodaji .................................................... 6.

1.1.3. Načini rada mjenjačnice .................................................... 7.

2. OPĆENITO O PROGRAMU .................................................... 9.

Funkcijske tipke .................................................... 9. Glavni izbornik .................................................... 9.


71

Pokazivač (strelica miša) .................................................... 10. Prozori .................................................... 10. Izbor iz liste ponuđenih opcija .................................................... 10. Tipkovnica .................................................... 11. Numerička tipkovnica .................................................... 11. Polje za upis datuma .................................................... 11. Tipka Esc .................................................... 11. Tipka Enter .................................................... 11. Navigacijske tipke .................................................... 11.

3. PRVO POKRETANJE PROGRAMA .................................................... 12.

Promjena datuma i sata .................................................... 12.

4. KORISNICI PROGRAMA .................................................... 14.

4.1. Dodjeljivanje ovlasi korisnicima .................................................... 15. 4.2. Odjava korisnika .................................................... 15.

5. POČINJEMO S RADOM .................................................... 16. 6. TEČAJNA LISTA .................................................... 17.

7. OTVARANJE BLAGAJNE .................................................... 25.

8. STANJE BLAGAJNE .................................................... 25.

9. F4 - BLAGAJNA (KNJIŽENJE BLAGAJNE) .................................................... 26.

9.1. KNJIŽENJE POČETNOG STANJA .................................................... 27.

10. OTKUP I PRODAJA VALUTE (F3 - MJENJAČICA) .................................................... 29.

10.1. OTKUP STRANE GOTOVINE I PUTNIČKIH

ČEKOVA .................................................... 30.

10.1.1. OTKUP VALUTE PO POVOLJNIJEM TEČAJU .................................................... 32.

10.1.2. UPIS RUČNO IZDANIH POTVRDA .................................................... 35. 10.1.3. OTKUP VIŠE VALUTA OD ISTE STRANKE .................................................... 35.

10.1.4. STORNIRANJE POTVRDA, PONOVNI ISPIS

EVIDENTIRANJE APOENA .................................................... 37.

10.2. PRODAJA STRANE GOTOVINE .................................................... 39. 10.3. KONVERZIJA VALUTE .................................................... 40.

11. ODNOS STRANIH SREDSTAVA BANCI NA OTKUP .................................................... 42.

11.1. SPECIFIKACIJA STRANE GOTOVINE ZA BANKU .................................................... 45.

72

72

11.2. PRIMITAK KUNA PO OSNOVI PREDAJE RAZLIKE IZMEĐU OTKUPA I PRODAJE .................................................... 47.

12. PRIJENOS STRANE GOTOVINE NA DRUGO

MJENJAČKO MJESTO ISTOG OVLAŠTENOG MJENJAČA .................................................... 49.

13. PRIMICI I IZDACI EFEKTIVNIH KUNA,

OSTALA KNJIŽENJA .................................................... 51. 14. TEČAJNA RAZLIKA .................................................... 52. 15. ZATVARANJE BLAGAJNE .................................................... 53.

16. IZVJEŠTAJI .................................................... 53.

17. MATIČNI PODACI .................................................... 56.

Stranke .................................................... 56. Banke .................................................... 56. Kartice (kreditne i debitne) .................................................... 57. Valute .................................................... 57. Popis apoena .................................................... 58. Tečajne liste banaka .....................................................59. Ekran za kupce .....................................................59.

18. OPCIJE RADA MJENJAČNICE-PARAMETRI PROGRAMA .................................................... 59.

19. OTVARANJE NOVE POSLOVNE GODINE .................................................... 61.

20. POMOĆI DIJELOVI PROGRAMA .................................................... 62.

Specifikacija gotovine za obračun blagajne .................................................... 62. Čekovi građana .................................................... 62. Specifikacija čekova građana .................................................... 63.

21. IZVOZ PODATAKA ZA POTREBE NADZORA .................................................... 63. 22. POSTAVLJANJE PARAMETARA ZA ISPIS POTVRDE .................................................... 64. 23. ARHIVIRANJE PODATAKA NA VANJSKU MEMORIJU .................................................... 65. 24. SAŽETAK JEDNOG RADNOG DANA – 10 OSNOVNIH

RADNJI NA KOJE SE MOŽE SVESTI JEDAN RADNI DAN .................................................... 69. SADRŽAJ .................................................... 71.

DODATAK A. ODLUKA O UVJETIMA I NAČINU NA KOJI OVLAŠTENI MJENJAČI OBAVLJAJU MJENJAČKE POSLOVE


73

HRVATSKA NARODNA BANKA

Na temelju članka 46. stavka 5. Zakona o deviznom poslovanju (»Narodne novine«, br. 96/2003., 140/2005. i 132/2006.) i članka 38. stavka 3. pod l) Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (»Narodne novine«, br. 36/2001. i 135/2006.) Savjet Hrvatske narodne banke na sjednici održanoj 14. veljače 2007. donio je ODLUKU O UVJETIMA I NAČINU NA KOJI OVLAŠTENI MJENJAČI OBAVLJAJU MJENJAČKE POSLOVE

OPĆE ODREDBE Članak 1.

(1) Ovom se odlukom određuju: 1. detaljniji uvjeti za obavljanje mjenjačkih poslova, i to: a) bitni elementi ugovora o obavljanju mjenjačkih poslova b) obilježja zaštićenoga računalnog programa c) uporaba certificiranoga programa 2. način obavljanja mjenjačkih poslova 3. obveza izravne kontrole i izvješćivanja od strane ugovorne banke. (2) Ova se odluka ne odnosi na mjenjačke poslove koje obavljaju banke.

POJMOVNIK

Članak 2. Za potrebe Odluke pojmovi navedeni u ovom članku imaju sljedeće značenje: 1. Podnositelj zahtjeva jest rezident pravna osoba, trgovac pojedinac, obrtnik, pravna osoba u osnivanju te fizička osoba koja namjerava obavljati mjenjačku djelatnost kao trgovac pojedinac, odnosno obrtnik, koji Hrvatskoj narodnoj banci podnosi zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje mjenjačkih poslova. 2. Mjenjačko mjesto jest prostorna i organizacijska jedinica ovlaštenog mjenjača u kojoj se obavljaju mjenjački poslovi, a može sadržavati jedno ili više blagajničkih mjesta te može biti dio poslovne prostorije u kojoj se obavljaju i druge djelatnosti. 3. Blagajničko mjesto dio je mjenjačkog mjesta na kojem se obavljaju mjenjački poslovi sa strankom.

74

74

4. Potvrda o autentičnosti ugovorenoga zaštićenog programa potpisana je izjava proizvođača zaštićenog programa da je program koji je predmet ugovora između njega i podnositelja zahtjeva, odnosno ovlaštenog mjenjača, certificirala Hrvatska narodna banka. 5. Potvrda o autentičnosti ugrađenoga zaštićenog programa potpisana je izjava proizvođača zaštićenog programa da je ugrađeni program identičan onome programu za koji je s ovlaštenim mjenjačem sklopio ugovor o kupnji i za koji je izdao potvrdu o autentičnosti ugovorenoga zaštićenog programa. 6. Zaštićeni program jest računalni program koji udovoljava svim zahtjevima iz članka 4. Odluke. 7. Certificirani program jest zaštićeni program za koji je Hrvatska narodna banka izdala certifikat. 8. Ugovorna banka jest banka čije odobrenje za rad sadrži i odobrenje za pružanje usluga trgovanja u svoje ime i za svoj račun ili u svoje ime i za račun klijenta stranim sredstvima plaćanja, uključujući mjenjačke poslove, s kojom je podnositelj zahtjeva, odnosno ovlašteni mjenjač, sklopio ugovor ili predugovor o obavljanju mjenjačkih poslova. 9. Ugovor o obavljanju mjenjačkih poslova jest ugovor sklopljen između ugovorne banke i podnositelja zahtjeva, odnosno ovlaštenog mjenjača, koji sadrži sve bitne elemente propisane Odlukom, a može biti sklopljen i pod uvjetom da stupi na snagu nakon dobivanja odobrenja za obavljanje mjenjačkih poslova. 10. Predugovor o obavljanju mjenjačkih poslova jest ugovor kojim se podnositelj zahtjeva i ugovorna banka obvezuju na sklapanje ugovora o obavljanju mjenjačkih poslova, a koji mora sadržavati sve bitne elemente ugovora o obavljanju mjenjačkih poslova propisane Odlukom. 11. Ugovor o kupnji zaštićenog programa jest ugovor sklopljen između proizvođača zaštićenog programa i podnositelja zahtjeva, odnosno ovlaštenog mjenjača, u kojem je točno utvrđen program koji je predmet ugovora i kojim podnositelj zahtjeva, odnosno ovlašteni mjenjač, stječe pravo korištenja zaštićenog programa, a može biti sklopljen i pod uvjetom da stupi na snagu nakon dobivanja odobrenja za obavljanje mjenjačkih poslova. 12. Prigodno blagajničko mjesto je blagajničko mjesto gdje ovlašteni mjenjač na mjestu i u vrijeme održavanja priredaba, sajmova ili sličnih događanja obavlja mjenjačke poslove.

UGOVOR O OBAVLJANJU MJENJAČKIH POSLOVA

Članak 3. (1) Ugovorna banka može s jednim podnositeljem zahtjeva, odnosno ovlaštenim mjenjačem, sklopiti samo jedan ugovor o obavljanju mjenjačkih poslova. (2) Podnositelj zahtjeva, odnosno ovlašteni mjenjač, za jedno mjenjačko mjesto može sklopiti ugovor o obavljanju mjenjačkih poslova samo s jednom bankom. Ako ovlašteni mjenjač ima više mjenjačkih mjesta, može sklopiti više ugovora o obavljanju mjenjačkih poslova, s različitim bankama. (3) Ovlašteni mjenjač mora sklopiti ugovor o obavljanju mjenjačkih poslova za sva svoja mjenjačka mjesta. (4) Ugovor o obavljanju mjenjačkih poslova mora sadržavati sljedeće bitne elemente: 1. popis mjenjačkih mjesta za koje ugovorna banka i podnositelj zahtjeva, odnosno ovlašteni mjenjač, sklapaju ugovor, a koji mora sadržavati i precizan opis lokacije mjenjačkih mjesta, ako na istoj adresi postoji više mjenjačkih mjesta 2. odredbu o tečajnoj listi na osnovi koje će ovlašteni mjenjač obavljati mjenjačke poslove (ovlašteni mjenjač i ugovorna banka smiju ugovoriti samo primjenu tečajne liste ugovorne banke ili samo primjenu vlastite tečajne liste ovlaštenog mjenjača) 3. odredbu o vrstama valuta koje ovlašteni mjenjač može otkupljivati od klijenata 4. odredbu o obvezi ugovorne banke da otkupljuje od ovlaštenog mjenjača sve valute koje ovlašteni mjenjač može otkupljivati od klijenata u skladu s ugovorom o obavljanju mjenjačkih poslova 5. odredbu o obvezi banke i ovlaštenog mjenjača da najmanje jednom na mjesec izvrše kupoprodaju cijelog iznosa strane gotovine i čekova koji glase na stranu valutu koje je ovlašteni mjenjač otkupio na svakom mjenjačkom mjestu koje je predmet ugovora, odnosno kupoprodaju cijelog iznosa razlike između otkupa i prodaje strane gotovine koju je ostvario ovlašteni mjenjač na svakom mjenjačkom mjestu koje je predmet ugovora, za sve ugovorene valute 6. odredbu o iznosu kuna potrebnom za osobne dnevne izdatke, koju odgovorne osobe ovlaštenog mjenjača i osobe koje obavljaju mjenjačke poslove smiju imati na mjenjačkom mjestu 7. odredbu o obvezi ugovorne banke da ovlaštenog mjenjača: – obavještava o tekućim izmjenama obilježja stranih novčanica te o puštanju u optjecaj i povlačenju iz optjecaja stranih novčanica – obavještava o pojavi krivotvorenih novčanica i njihovim značajkama – obavještava o važećoj tečajnoj listi za svaki radni dan – opskrbljuje tiskanim obrascima potvrda o otkupu odnosno potvrda o prodaji s unaprijed otisnutim serijskim brojevima za svako mjenjačko mjesto 8. odredbu o obvezi ovlaštenog mjenjača: – da se koristi certificiranim programom te da za program kojim se koristi ima potvrdu o autentičnosti ugovorenoga zaštićenog programa – da omogući kontroloru ugovorne banke obavljanje kontrole – da pomoću certificiranog programa vodi izvješća »Blagajnički dnevnik za evidentiranje transakcija« i »Obračun dnevne blagajne – stanje blagajničkog dnevnika« – da za svaku obavljenu kupnju i prodaju stranci izdaje potvrdu o otkupu, odnosno potvrdu o prodaji, uporabom certificiranog programa


75

– da za svako mjenjačko mjesto ugovornoj banci dostavlja »Izvješće o kupnji odnosno o prodaji strane gotovine i otkupu čekova koji glase na stranu valutu« – da svaki put kada ugovornoj banci prodaje stranu gotovinu i čekove koji glase na stranu valutu, banci dostavi izvješće »Specifikacija strane gotovine i čekova koji glase na stranu valutu« – da postupa u skladu s odredbama Zakona o sprječavanju pranja novca 9. odredbu o obvezi ugovorne banke i ovlaštenog mjenjača da vode evidenciju serijskih brojeva danih i primljenih tiskanih obrazaca potvrda o otkupu, odnosno potvrda o prodaji te 10. odredbu o razdoblju tijekom kalendarske godine u kojem ovlašteni mjenjač obavlja mjenjačke poslove, danima u tjednu u kojima obavlja mjenjačke poslove te radnom vremenu tijekom kojeg obavlja mjenjačke poslove. (5) Ovlašteni mjenjač ne može prava i/ili obveze iz ugovora o obavljanju mjenjačkih poslova prenositi na treću osobu.

ZAŠTIĆENI PROGRAM

Članak 4.

(1) Zaštićeni program je računalni program koji omogućava: 1. izradu potvrda o otkupu i potvrda o prodaji te njihovo automatsko ispisivanje na pisaču 2. izradu izvješća »Blagajnički dnevnik za evidentiranje transakcija«, »Obračun dnevne blagajne – stanje blagajničkog dnevnika«, »Izvješće o kupnji odnosno prodaji strane gotovine i otkupu čekova koji glase na stranu valutu«, »Dnevnik otkupa strane gotovine i čekova koji glase na stranu valutu« i »Dnevnik prodaje strane gotovine« korištenjem svih unesenih podataka 3. izradu i primjenu samo jedne tečajne liste tijekom jednoga radnog dana 4. da se nijedna transakcija u jednom radnom danu ne može obaviti bez izrađene tečajne liste za taj radni dan 5. da se iskazivanje i obračun mjenjačke provizije može izvršiti samo ako se ovlašteni mjenjač bavi jedino otkupom strane gotovine i čekova koji glase na stranu valutu 6. da se zapisi u izvješću »Blagajnički dnevnik za evidentiranje transakcija« bilježe prema vremenskom slijedu. (2) Zaštićeni program mora omogućiti da se utvrdi jesu li prvotno pohranjeni podatci brisani, mijenjani ili dopunjavani. (3) Zaštićeni program ne smije omogućiti izmjene, dopune te naknadno evidentiranje transakcija nakon zaključenja konačnog izvješća »Obračun dnevne blagajne – stanje blagajničkog dnevnika«. (4) Zaštićeni računalni program mora sadržavati datoteku s nadzornim procedurama koje omogućavaju da se utvrdi jesu li uneseni podatci brisani, mijenjani ili dopunjavani, a koju izrađuje Hrvatska narodna banka. (5) Zaštićeni program mora u svako doba omogućiti prikaz i ispis podataka o transakcijama obavljenim svakog dana u tekućoj te u prethodnoj kalendarskoj godini te prikaz i ispis izvješća iz stavka 1. ovoga članka za svaki dan u tekućoj i prethodnoj kalendarskoj godini. (6) Potvrda o otkupu mora obvezno sadržavati: 1. tvrtku i matični broj ovlaštenog mjenjača 2. tvrtku ugovorne banke 3. naziv potvrde: »Potvrda o otkupu» 4. serijski broj 5. brojčanu i slovnu oznaku otkupljene strane valute (u skladu s važećim propisom kojim se uređuje upotreba slovnih kratica i brojčanih oznaka za države i zemlje te novčane jedinice u platnom prometu s inozemstvom) 6. iznos otkupljene strane gotovine odnosno iznos otkupljenog čeka koji glasi na stranu valutu 7. tečaj koji je primijenjen kod transakcije otkupa strane gotovine odnosno čeka koji glasi na stranu valutu 8. protuvrijednost, u kunama, otkupljene strane gotovine ili čeka koji glasi na stranu valutu 9. iznos obračunate mjenjačke provizije, u kunama, ako se ovlašteni mjenjač bavi samo otkupom strane gotovine i čekova koji glase na stranu valutu 10. datum i vrijeme transakcije (sat i minuta) 11. slovo »N« ako je stranka nerezident 12. potpis odgovorne osobe ovlaštenog mjenjača odnosno osobe koja obavlja mjenjačke poslove na mjenjačkom mjestu (umjesto potpisa može biti strojno otisnuta šifra te osobe) 13. serijski broj s tiskanog obrasca potvrde o otkupu, koji se unosi ako se ovlašteni mjenjač nije u trenutku kupnje, zbog opravdanih razloga, koristio certificiranim programom. (7) Potvrda o prodaji mora obvezno sadržavati: 1. tvrtku i matični broj ovlaštenog mjenjača 2. tvrtku ugovorne banke 3. naziv potvrde: »Potvrda o prodaji« 4. serijski broj 5. brojčanu i slovnu oznaku strane gotovine koja se prodaje (u skladu s važećim propisom kojim se uređuje upotreba slovnih kratica i brojčanih oznaka za države i zemlje te novčane jedinice u platnom prometu s inozemstvom) 6. iznos prodane strane gotovine 7. tečaj koji je primijenjen kod transakcije prodaje strane gotovine 8. protuvrijednost, u kunama, prodane strane gotovine 9. oznaku platnog instrumenta u kunama (gotovina – GOT, čekovi po tekućem računu građana – ČEK, debitna kartica – DEB, kreditna kartica – KRED) 10. datum i vrijeme transakcije (sat i minuta)

76

76

11. slovo »N« ako je stranka nerezident 12. potpis odgovorne osobe ovlaštenog mjenjača odnosno osobe koja obavlja mjenjačke poslove na mjenjačkom mjestu (umjesto potpisa može biti strojno otisnuta šifra te osobe) 13. serijski broj s tiskanog obrasca potvrde o prodaji, koji se unosi ako se ovlašteni mjenjač nije u trenutku prodaje, zbog opravdanih razloga, koristio certificiranim programom. (8) Prvoga radnog dana u novoj kalendarskoj godini zaštićeni program mora omogućiti otvaranje poslovnih knjiga za novu godinu te mora završna stanja od prethodne kalendarske godine prenijeti kao početna stanja u novu kalendarsku godinu. Prvoga radnog dana u novoj kalendarskoj godini serijski broj svake vrste transakcije započinje brojem 1. (9) Zaštićeni program mora udovoljavati i svim ostalim zahtjevima iz Odluke te biti u skladu s Uputom za provedbu ove odluke, kao i s Funkcionalnom specifikacijom i Tehničkom specifikacijom koje određuje Hrvatska narodna banka.

UPORABA CERTIFICIRANOG PROGRAMA

Članak 5. (1) Ovlašteni mjenjač dužan je u obavljanju mjenjačkih poslova koristiti se na svakom blagajničkom mjestu certificiranim programom. (2) Ovlašteni mjenjač dužan je sve transakcije povezane s mjenjačkim poslovanjem evidentirati uporabom certificiranog programa. (3) Ovlašteni mjenjač dužan je na svakom blagajničkom mjestu voditi sva izvješća uporabom certificiranog programa. (4) Izvješće »Obračun dnevne blagajne – stanje blagajničkog dnevnika« može biti izrađeno kao privremeno i kao konačno. Privremeno izvješće »Obračun dnevne blagajne – stanje blagajničkog dnevnika« može se izraditi tijekom radnog dana. Na kraju radnog dana ovlašteni mjenjač dužan je izraditi konačno izvješće »Obračun dnevne blagajne – stanje blagajničkog dnevnika«. Konačno stanje blagajne u izvješću »Obračun dnevne blagajne – stanje blagajničkog dnevnika« jest zbroj početnog stanja i svih obavljenih transakcija za svaku valutu posebno. Konačno stanje blagajne uspoređuje se s iznosom gotovine i čekova u blagajni, a moguće se razlike zasebno knjiže u poslovne knjige. (5) Izvješća »Blagajnički dnevnik za evidentiranje transakcija« i »Obračun dnevne blagajne – stanje blagajničkog dnevnika« potpisuje odgovorna osoba ovlaštenog mjenjača ili osoba koja obavlja mjenjačke poslove na mjenjačkom mjestu. (6) Podatci iz izvješća »Obračun dnevne blagajne – stanje blagajničkog dnevnika« unose se u poslovne knjige. (7) Kada se zbog opravdanih razloga ovlašteni mjenjač ne može koristiti računalnom tehnologijom, dužan je voditi izvješća »Blagajnički dnevnik za evidentiranje transakcija« i »Obračun dnevne blagajne – stanje blagajničkog dnevnika« ručno, te nakon prestanka tih razloga unijeti podatke o obavljenim transakcijama za određeni dan i voditi sva obvezna izvješća pomoću certificiranog programa, u skladu s Odlukom. (8) Ovlašteni mjenjač dužan je na mjenjačkom mjestu, na elektromagnetskoj/digitalnoj vanjskoj memoriji, čuvati sve podatke o mjenjačkim transakcijama zabilježenim uporabom certificiranog programa, za tekuću i dvije prethodne kalendarske godine, uključujući i sva izvješća. (9) Za korištenje računalnim programom koji nije certificiran odgovorna je, osim ovlaštenog mjenjača, i osoba koja ga je ugradila ili izvršila naknadne preinake.

NAČIN OBAVLJANJA MJENJAČKIH POSLOVA

Članak 6. (1) Ovlašteni mjenjači smiju mjenjačke poslove obavljati samo s fizičkim osobama. (2) Ovlašteni mjenjač na jednom mjenjačkom mjestu može: 1. kupovati stranu gotovinu i/ili otkupljivati čekove koji glase na stranu valutu i prodavati stranu gotovinu ili 2. samo kupovati stranu gotovinu i/ili otkupljivati čekove koji glase na stranu valutu. (3) Ovlašteni mjenjač kupuje stranu gotovinu i otkupljuje čekove koji glase na stranu valutu plaćanjem u gotovini u kunama te prodaje stranu gotovinu naplatom u gotovini u kunama, a može i čekovima koji glase na kune i debitnim, odnosno kreditnim karticama. (4) Čekovi koji glase na kune, a koji se nalaze na mjenjačkom mjestu i koje je ovlašteni mjenjač primio od stranaka, moraju biti ispunjeni u skladu sa Zakonom o čeku.

Članak 7. (1) Ovlašteni mjenjač može obavljati mjenjačke poslove na jednom ili na više mjenjačkih mjesta. (2) Mjenjačko mjesto u zračnoj luci i pristaništu ne može biti smješteno u prostoru namijenjenom za dolazak putnika u međunarodnom prometu odnosno na cestovnom graničnom prijelazu ne može biti smješteno između carinske i policijske kontrole Republike Hrvatske i carinske i policijske kontrole susjedne države. (3) Ovlašteni mjenjač, osim mjera za smanjenje rizika i poboljšanje zaštite osoba koje obavljaju mjenjačke poslove, propisanih posebnim zakonom kojim su utvrđeni minimalni uvjeti u poslovanju s gotovim novcem i vrijednostima, mora na svakome mjenjačkom mjestu također imati: 1. blagajnu za sigurno čuvanje kuna, stranog novca i čekova, isključivo za obavljanje mjenjačkih poslova, na svakom blagajničkom mjestu 2. presliku odobrenja Hrvatske narodne banke za obavljanje mjenjačkih poslova


77

3. istaknut natpis »Mjenjačnica« na hrvatskom jeziku i na najmanje jednom stranom jeziku; ako ovlašteni mjenjač u istom prostoru osim mjenjačkih obavlja i druge poslove, natpis »Mjenjačnica« mora istaknuti u dijelu prostora u kojem obavlja samo mjenjačke poslove 4. istaknutu važeću tečajnu listu s tečajevima stranih valuta kojima trguje, na mjestu i na način vidljiv za stranke 5. istaknutu obavijest o visini mjenjačke provizije (ako je obračunava) na mjestu i na način vidljiv za stranke 6. istaknutu obavijest o tvrtki ugovorne banke s kojom ima sklopljen ugovor o obavljanju mjenjačkih poslova za to mjenjačko mjesto, na mjestu i na način vidljiv za stranke 7. na mjestu vidljivom za stranke obavijest sljedećeg sadržaja: »Za svaku kupnju ili prodaju strane gotovine i otkup čekova koji glase na stranu valutu mjenjačnica vam je dužna izdati potvrdu o otkupu odnosno potvrdu o prodaji« 8. Izvješća »Blagajnički dnevnik za evidentiranje transakcija« i »Obračun dnevne blagajne – stanje blagajničkog dnevnika« odvojena od dokumentacije za ostalo poslovanje, ako ga obavlja u istom poslovnom prostoru. (4) Ako se ovlašteni mjenjač u istom poslovnom prostoru, osim mjenjačkom djelatnosti, bavi i drugim djelatnostima, a stranu gotovinu i čekove drži u trezoru, gotovina i čekovi koji proizlaze iz mjenjačke djelatnosti moraju biti odvojeni od gotovine i čekova koji proizlaze iz obavljanja druge djelatnosti. (5) Ovlašteni mjenjač unutar mjenjačkog mjesta ne smije imati gotovinu ili čekove koji nisu evidentirani certificiranim programom ili za koje ne postoji odgovarajuća dokumentacija. (6) Za potrebe kontrole nadzornog tijela iz članka 58. stavka 2. Zakona o deviznom poslovanju i ugovorne banke, na svakome mjenjačkom mjestu treba biti raspoloživa i sljedeća dokumentacija: 1. preslika ugovora o obavljanju mjenjačkih poslova za to mjenjačko mjesto 2. preslika rješenja o upisu mjenjačke djelatnosti u sudski odnosno obrtni registar 3. potvrde o otkupu odnosno potvrde o prodaji i izvješća »Blagajnički dnevnik za evidentiranje transakcija« te »Obračun dnevne blagajne – stanje blagajničkog dnevnika« na mediju za automatsku obradu podataka, za tekuću i prethodnu kalendarsku godinu 4. vlastite tečajne liste, odnosno tečajne liste ugovorne banke za tekuću i prethodnu kalendarsku godinu 5. izvješća »Dnevnik otkupa strane gotovine i čekova koji glase na stranu valutu« i »Dnevnik prodaje strane gotovine«, na mediju za automatsku obradu podataka, za tekuću i prethodnu kalendarsku godinu 6. izvješća »Specifikacija strane gotovine i čekova koji glase na stranu valutu« potvrđena od banke, za tekuću i prethodnu kalendarsku godinu te pripadajuće bančine potvrde o otkupu 7. privremena ili konačna izvješća »Obračun dnevne blagajne – stanje blagajničkog dnevnika« ispisana u trenutku isplate strane gotovine iz mjenjačke blagajne za prodaju banci 8. dokumenti na osnovi kojih je izvršio uplate i isplate, za tekuću i prethodnu kalendarsku godinu 9. potvrda o autentičnosti ugovorenoga zaštićenog programa 10. izvješća »Izvješće o kupnji odnosno prodaji strane gotovine i otkupu čekova koji glase na stranu valutu«, za tekuću i prethodnu kalendarsku godinu 11. potpisana izvješća »Blagajnički dnevnik za evidentiranje transakcija« i »Obračun dnevne blagajne – stanje blagajničkog dnevnika«, za tekuću i prethodnu kalendarsku godinu 12. podatci o identifikaciji klijenata i njihovim transakcijama prikupljenim na način koji je propisan Zakonom o sprječavanju pranja novca, koje je ovlašteni mjenjač dužan dostaviti Uredu za sprječavanje pranja novca, na njegov zahtjev 13. evidencije potvrda o otkupu i prodaji strane gotovine po povoljnijem tečaju, sa serijskim brojevima tih potvrda i s podatcima o identitetu stranke (ime, prezime, adresa stanovanja, broj osobne iskaznice ili putovnice). (7) Odgovorne osobe ovlaštenog mjenjača i osobe koje obavljaju mjenjačke poslove na mjenjačkom mjestu dužne su Ministarstvu financija – Deviznom inspektoratu omogućiti obavljanje izravnog nadzora. (8) Osobe koje obavljaju mjenjačke poslove na mjenjačkom mjestu moraju se znati koristiti certificiranim programom i uz hrvatski jezik moraju se znati služiti najmanje jednim stranim jezikom. (9) Odgovorne osobe ovlaštenog mjenjača i osobe koje obavljaju mjenjačke poslove od vlastitog novca na mjenjačkom mjestu smiju imati samo kune potrebne za osobne dnevne izdatke, i to do svote iz ugovora o obavljanju mjenjačkih poslova. (10) Ovlašteni mjenjač može otvoriti prigodno blagajničko mjesto. Ovlašteni mjenjač mora najkasnije osam dana prije otvaranja prigodnoga blagajničkog mjesta sklopiti dodatak ugovoru o obavljanju mjenjačkih poslova za to blagajničko mjesto. Presliku takvog ugovora o obavljanju mjenjačkih poslova ugovorna banka dužna je dostaviti Ministarstvu financija – Deviznom inspektoratu u roku od tri radna dana od dana njegova potpisivanja. (11) Na prigodno blagajničko mjesto na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Odluke. Ako okolnosti na prigodnome blagajničkom mjestu ne omogućavaju primjenu certificiranog programa, ovlašteni mjenjač mjenjačke poslove obavlja ručno i upotrebljava tiskane obrasce potvrda o otkupu, odnosno potvrda o prodaji, uz obvezu da podatke s potvrda o otkupu, odnosno potvrda o prodaji, unese u certificirani program koji se nalazi na mjenjačkom mjestu. (12) O kupnjama i prodajama strane gotovine te otkupu čekova koji glase na stranu valutu, ovlašteni mjenjač obvezan je jedanput u tekućem mjesecu, a najkasnije (uključujući) sedmoga kalendarskog dana u tekućem mjesecu dostaviti ugovornoj banci »Izvješće o kupnji odnosno prodaji strane gotovine i otkupu čekova koji glase na stranu valutu« za prethodni kalendarski mjesec. Ako je sedmi kalendarski dan u tekućem mjesecu neradni dan ili blagdan, »Izvješće o kupnji odnosno prodaji strane gotovine i otkupu čekova koji glase na stranu valutu« dostavlja se najkasnije do isteka prvoga sljedećega radnog dana. Za potrebe izvješćivanja u vezi s ovim stavkom radnim se danom ne smatra subota. (13) Ako ovlašteni mjenjač ima ugovor o obavljanju mjenjačkih poslova s više banaka, svakoj ugovornoj banci dostavlja »Izvješće o kupnji odnosno prodaji strane gotovine i otkupu čekova koji glase na stranu valutu« za sva mjenjačka mjesta koja su predmet ugovora o obavljanju mjenjačkih poslova.

78

78

Članak 8.

(1) Ovlašteni mjenjač obvezan je predati strankama, u trenutku kada od njih kupi stranu gotovinu ili čekove koji glase na stranu valutu, odnosno u trenutku kada im proda stranu gotovinu, potvrdu o otkupu, odnosno potvrdu o prodaji. (2) Kod evidentiranja transakcije storniranja potvrde o otkupu, odnosno potvrde o prodaji, treba biti naveden razlog storniranja. (3) Kada se zbog opravdanih razloga ovlašteni mjenjač ne može koristiti certificiranim programom, koristi se tiskanim obrascima potvrda o otkupu, odnosno potvrda o prodaji, s unaprijed otisnutim serijskim brojevima, koje mu je dala ugovorna banka. Ugovorna banka i ovlašteni mjenjač moraju voditi evidenciju danih i primljenih tiskanih obrazaca potvrda o otkupu, odnosno potvrda o prodaji, a ovlašteni mjenjač mora voditi i evidenciju iskorištenih tiskanih obrazaca. Tiskani obrasci izrađuju se u kopiji. Originale tiskanih obrazaca potvrde o otkupu, odnosno potvrde o prodaji, ovlašteni mjenjač predaje strankama, a kopije zadržava za sebe te ih je dužan čuvati za tekuću i prethodnu kalendarsku godinu, na mjenjačkom mjestu na kojem je obavljena kupnja odnosno prodaja. (4) Tvrtka i matični broj ovlaštenog mjenjača na tiskanim obrascima potvrda o otkupu, odnosno potvrda o prodaji, mogu se otisnuti pečatom. (5) Nakon što se otklone opravdani razlozi zbog kojih se ovlašteni mjenjač nije mogao koristiti računalnom tehnologijom, dužan je uz pomoć certificiranog programa unijeti podatke s ručno ispisanih tiskanih obrazaca potvrda o otkupu, odnosno potvrda o prodaji, uključujući i serijski broj iskorištenoga tiskanog obrasca.

Članak 9. (1) Ovlašteni se mjenjač smije koristiti ili samo tečajnom listom koju primjenjuje ugovorna banka ili samo vlastitom tečajnom listom, a u skladu s ugovorom o obavljanju mjenjačkih poslova. (2) Tijekom jednoga radnog dana ovlašteni se mjenjač može na jednom mjenjačkom mjestu koristiti samo jednom tečajnom listom. (3) Kupovni tečaj na tečajnoj listi ovlaštenog mjenjača jest tečaj po kojem ovlašteni mjenjač otkupljuje stranu gotovinu i čekove koji glase na stranu valutu, a prodajni tečaj na tečajnoj listi ovlaštenog mjenjača jest tečaj po kojem ovlašteni mjenjač prodaje stranu gotovinu. (4) Ako se ovlašteni mjenjač bavi otkupom strane gotovine i čekova koji glase na stranu valutu i prodajom strane gotovine, za svaku stranu valutu kojom trguje mora na tečajnoj listi istaknuti njezin kupovni i prodajni tečaj. Ako se ovlašteni mjenjač bavi samo otkupom strane gotovine, za svaku stranu valutu kojom trguje mora na tečajnoj listi istaknuti njezin kupovni tečaj. (5) Na tečajnoj listi ovlašteni mjenjač može istaknuti povoljnije kupovne odnosno povoljnije prodajne tečajeve. Uz povoljnije tečajeve moraju biti navedeni minimalni iznosi u kunama za koje vrijede ti povoljniji tečajevi. Mjenjač je dužan identificirati stranku prilikom svake transakcije otkupa i prodaje strane gotovine po povoljnijem tečaju, a podatke o transakcijama voditi i čuvati u izdvojenim evidencijama. (6) U svakom radnom danu najpovoljniji prodajni tečaj ovlaštenog mjenjača za stranu valutu ne smije biti jednak ili niži od njegova najpovoljnijega kupovnog tečaja za istu valutu. Po prodajnom tečaju za stranu valutu koji je manji od njegova najnepovoljnijega kupovnog tečaja za tu stranu valutu, ovlašteni mjenjač može prodavati stranu gotovinu samo banci. (7) U svakom radnom danu najpovoljniji prodajni tečaj ovlaštenog mjenjača za stranu valutu ne smije biti niži od kupovnog tečaja ugovorne banke za gotovinu i čekove koji glase na stranu valutu. (8) Ovlašteni mjenjač koji otkupljuje stranu gotovinu i čekove koji glase na stranu valutu i prodaje stranu gotovinu, ne smije zaračunavati mjenjačku proviziju.

Članak 10. (1) Ovlašteni mjenjač može stranu gotovinu polagati na devizni račun te s deviznog računa podizati stranu gotovinu ako ta gotovina proizlazi iz mjenjačke djelatnosti ili ako je namijenjena za njezino obavljanje. (2) Ovlašteni mjenjač može prenositi gotovinu u kunama odnosno stranu gotovinu iz blagajne jednoga mjenjačkog mjesta u blagajnu drugoga mjenjačkog mjesta. (3) Obveza ovlaštenog mjenjača da prema ugovoru, a najmanje jednom na mjesec, izvrši prodaju cijelog iznosa strane gotovine i čekova koji glase na stranu valutu, ne umanjuje se: – za iznos strane gotovine položene na devizni račun niti – za iznos strane gotovine prenesen u blagajnu drugoga mjenjačkog mjesta. (4) Odredba druge alineje prethodnog stavka ne odnosi se na ovlaštene mjenjače iz članka 11. stavka 2. ove odluke. (5) Kunska protuvrijednost strane gotovine na mjenjačkom mjestu koje prima stranu gotovinu od drugoga mjenjačkog mjesta, evidentira se u certificiranom programu pomoću transakcije koja je propisana Uputom za provedbu ove odluke te po osnovnome kupovnom tečaju koji se primjenjuje na mjenjačkom mjestu koje šalje stranu gotovinu, za dan kada je evidentirana isplata strane gotovine na mjenjačkom mjestu koje šalje stranu gotovinu. (6) U slučaju prijenosa gotovine iz stavka 2. ovog članka, mjenjačko mjesto koje prima gotovinu mora imati pomoću certificiranog programa izrađen i ispisan dokument koji se odnosi na isplatu gotovine na mjenjačkom mjestu s kojeg se gotovina prenosi. Ispisani dokument mora biti potpisan od odgovorne osobe ovlaštenog mjenjača odnosno osobe koja obavlja mjenjačke poslove na mjenjačkom mjestu s kojeg se gotovina prenosi.

Članak 11.


79

(1) Cjelokupni iznos otkupljene strane gotovine i čekova koji glase na stranu valutu, odnosno cjelokupni iznos razlike između otkupa i prodaje strane gotovine ovlašteni mjenjač prodaje ugovornoj banci u roku utvrđenom u ugovoru o obavljanju mjenjačkih poslova, a najmanje jedanput u mjesecu. (2) Ovlašteni mjenjač koji ima više mjenjačkih mjesta, a koji je ugovor o obavljanju mjenjačkih poslova sklopio samo s jednom ugovornom bankom i koji stranu gotovinu prodaje ugovornoj banci na jednom mjestu u toj banci, može konsolidirani iznos razlike između otkupa i prodaje strane gotovine za sva mjenjačka mjesta prodati istoga dana te mora priložiti izvješća »Specifikacija strane gotovine i čekova koji glase na stranu valutu« sa svakoga mjenjačkog mjesta. (3) Ovlašteni mjenjač dužan je dostaviti ugovornoj banci izvješće »Specifikacija strane gotovine i čekova koji glase na stranu valutu« svaki put kada joj prodaje stranu gotovinu i čekove koji glase na stranu valutu. (4) U izvješću »Specifikacija strane gotovine i čekova koji glase na stranu valutu« potrebno je navesti i serijske brojeve potvrda o otkupu, odnosno potvrda o prodaji (ako se predaje samo razlika između otkupa i prodaje) na osnovi kojih je sastavljeno izvješće »Specifikacija strane gotovine i čekova koji glase na stranu valutu«. Serijske brojeve storniranih potvrda o otkupu, odnosno potvrda o prodaji, potrebno je također navesti. (5) Ugovorna banka svojim pečatom potvrđuje otkup strane gotovine i čekova koji glase na stranu valutu iz 1. stavka ovoga članka te na izvješću »Specifikacija strane gotovine i čekova koji glase na stranu valutu« ispisuje tečajeve po kojima je od ovlaštenog mjenjača obavila otkup, iznose isplaćene kunske protuvrijednosti te, ako je tako ugovorom o obavljanju mjenjačkih poslova dogovoreno, i iznos isplaćene provizije. Primjerak potvrđenog izvješća »Specifikacija strane gotovine i čekova koji glase na stranu valutu« ugovorna banka vraća ovlaštenomu mjenjaču zajedno s potvrdama o otkupu strane gotovine.

OBVEZE UGOVORNE BANKE

Članak 12. (1) Ugovorna banka obavlja izravnu kontrolu na svakome mjenjačkom mjestu koje je navedeno u ugovoru o obavljanju mjenjačkih poslova sklopljenom s pojedinim ovlaštenim mjenjačem. (2) Izravna kontrola iz prethodnog stavka odnosi se na provjeru toga ispunjava li ovlašteni mjenjač svoje obveze iz ugovora o obavljanju mjenjačkih poslova te obavlja li mjenjačke poslove u skladu s Odlukom. (3) Ugovorna banka dužna je obavljati izravnu kontrolu poslovanja ovlaštenog mjenjača najmanje dva puta na godinu. Ako ovlašteni mjenjač, u skladu s ugovorom o obavljanju mjenjačkih poslova, obavlja mjenjačke poslove cijelu godinu, razdoblje između kontrola ne može biti kraće od 3 mjeseca, a ako obavlja mjenjačke poslove do šest mjeseci u godini, razdoblje između kontrola ne može biti kraće od 2 mjeseca. (4) Ugovorna banka dužna je u razdoblju u kojem je aktivnost ovlaštenog mjenjača najveća, obaviti najmanje jednu kontrolu. (5) O obavljenoj izravnoj kontroli ugovorna banka sastavlja zapisnik, koji potpisuje njezin kontrolor i odgovorna osoba ovlaštenog mjenjača ili osoba koja obavlja mjenjačke poslove na mjenjačkom mjestu. (6) Ako ugovorna banka utvrdi da se ovlašteni mjenjač ne pridržava odredaba ugovora o obavljanju mjenjačkih poslova ili Odluke, u zapisniku će to utvrditi i odrediti rok za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti, koji ne može biti duži od 15 radnih dana od dana potpisivanja zapisnika. Jedan primjerak takvog zapisnika ugovorna banka dostavlja Ministarstvu financija – Deviznom inspektoratu u roku od pet radnih dana od dana obavljene izravne kontrole. (7) U slučaju iz prethodnog stavka ugovorna će banka u roku od 30 radnih dana od dana isteka roka za otklanjanje nepravilnosti provesti ponovnu izravnu kontrolu. (8) Ako ugovorna banka pri ponovnoj izravnoj kontroli utvrdi da nepravilnosti nisu uklonjene, dužna je odmah raskinuti ugovor o obavljanju mjenjačkih poslova te o tome obavijestiti Ministarstvo financija – Devizni inspektorat u roku od tri radna dana od dana obavljene ponovne izravne kontrole ovlaštenog mjenjača. (9) Ugovorna banka dužna je voditi evidenciju o sklopljenim, izmijenjenim, dopunjenim i raskinutim ugovorima s ovlaštenim mjenjačima. (10) Ugovorna banka dužna je Ministarstvu financija – Deviznom inspektoratu dostaviti obavijest o sklopljenim, izmijenjenim, dopunjenim ili raskinutim ugovorima o obavljanju mjenjačkih poslova tijekom prethodnoga kalendarskog mjeseca do 15. dana u tekućem mjesecu. (11) Obavijest iz prethodnog stavka mora sadržavati tvrtku ugovorne banke, tvrtku ovlaštenog mjenjača, adresu sjedišta ovlaštenog mjenjača, adresu mjenjačkog mjesta/adrese mjenjačkih mjesta ovlaštenog mjenjača, ime i prezime odgovorne osobe ovlaštenog mjenjača i broj telefona ovlaštenog mjenjača. (12) Na osnovi »Izvješća o kupnji odnosno prodaji strane gotovine i otkupa čekova koji glase na stranu valutu« zaprimljenih od ovlaštenih mjenjača ugovorna je banka dužna, najkasnije (uključujući) 15. kalendarskog dana u tekućem mjesecu, dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci izvješće »Promet ovlaštenih mjenjača – zbirno izvješće o kupnji i prodaji strane gotovine i otkupljenim čekovima koji glase na stranu valutu«, za sve ovlaštene mjenjače s kojima ima sklopljene ugovore o obavljanju mjenjačkih poslova, za prethodni kalendarski mjesec. (13) Ako ovlašteni mjenjač za dva uzastopna mjeseca, tijekom kojih prema ugovoru s bankom obavlja mjenjačke poslove, nijednom ne dostavi ugovornoj banci »Izvješće o kupnji odnosno prodaji strane gotovine i otkupu čekova koji glase na stranu valutu« odnosno ako iz izvješća za dva uzastopna mjeseca, tijekom kojih prema ugovoru o obavljanju mjenjačkih poslova obavlja mjenjačke poslove, proizlazi da nema prometa, ugovorna je banka o tome dužna obavijestiti Ministarstvo financija – Devizni inspektorat u roku od deset radnih dana od isteka drugoga uzastopnog mjeseca. (14) Ako ovlašteni mjenjač dva uzastopna mjeseca, tijekom kojih prema ugovoru s bankom obavlja mjenjačke poslove, ne postupi u skladu s člankom 11. stavcima 1. i 3. ove odluke, ugovorna je banka o tome dužna obavijestiti Ministarstvo

80

80

financija – Devizni inspektorat u roku od tri radna dana od isteka drugoga uzastopnoga kalendarskog mjeseca u kojem nije izvršena prodaja cjelokupnog iznosa razlike između otkupa i prodaje strane gotovine. (15) Ugovorna banka dužna je ovlaštenom mjenjaču izdati potvrdu o otkupu strane gotovine i čekova koji glase na stranu valutu.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 13. (1) Guverner Hrvatske narodne banke donosi Uputu za provedbu ove odluke. Do stupanja na snagu Upute za provedbu Odluke primjenjuje se Uputa za primjenu Odluke o uvjetima i načinu na koji ovlašteni mjenjači obavljaju mjenjačke poslove (»Narodne novine«, br. 24/2006. i 28/2006.). (2) Ova odluka stupa na snagu osmi dan od dana objave u »Narodnim novinama«. (3) Danom stupanja na snagu ove odluke prestaje važiti Odluka o uvjetima i načinu na koji ovlašteni mjenjači obavljaju mjenjačke poslove (»Narodne novine«, br. 18/2006.). O. br. 701/2007. Zagreb, 14. veljače 2007.

Predsjednik SavjetaHrvatske narodne banke Guverner

Hrvatske narodne banke dr. sc. Željko Rohatinski, v. r.

zaŠtiĆeni raČunalni program

Documents